MR. HFZ.

ELVIR DURANOVIÃ

MONOGRAFIJA BUGOJANSKIH DŽAMIJA

DŽAMIJA U GLAVICAMA

Ulaz u džamiju
Mihrab obložen drvetom
Unutrašnjost džamije u Glavicama
Džamija u Glavicama
Džamija u Glavicama spada u red starijih džamija
na podruèju Medžlisa islamske zajednice Bugojno.
Premda je taèan datum izgradnje džamije još uvijek
nepoznat, pouzdano se zna da je džamija u Glavicama
sagraðena za vrijeme Osmanske carevine. U naselju se s
koljena na koljeno prenosi predanje da je zemljište za
izgradnju džamije uvakufila Aguna-hanuma. Iako
mještani ne znaju kojoj muslimanskoj porodici u
Glavicama je pripadala Aguna-hanuma, èinjenica da je
džamija smještena meðu Bajriæima govori o tome da je
ova hairli žena poticala iz Bajriæa. Prema istom predanju
Aguna-hanuma je osigurala sredstva neophodna za
izgradnju džamije.
Džamija u Glavicama renovirana je poèetkom
XX vijeka. U arhivu Kotarskog vakufsko-mearifskog
povjerenstva u Bugojnu nalaze se dokumenti o dodjeli
sredstava za izgradnju, odnosno renoviranje džamije u
Glavicama 1900. godine. Osim pomenutog renoviranja
džamije, džematlije su po potrebi popravljali i ukrašavali
džamiju. Tako je 1980-ih godina stara, drvena munara
zamjenjena novom, uraðenom od betonskih blokova. U
isto vrijeme obnovljen je i mahfil unutar džamije.
Dimenzije džamije u Glavicama su 12,5 m x 8,9
m. Kameni zidovi debeli su 95 cm. Ispred ulaznih vrata
nalaze se sofe. Prema prvobitnom planu džamije sofe
nisu bile sastavni dio džamijskog enterijera. Pošto je
džamija u Glavicama bila malena i nije osiguravala
dovoljano prostora za obavljanje namaza, pogotovo za
vrijeme ramazana, džematlije su 1900. godine proširili
džamiju za velièinu sofa. Centralni molitveni prostor
prekriven je æilimima koje su donirale džematlije. Pravac
kible odreðen je jednostavnim mihrabom kamene izrade.
Pravougaona osnova mihraba ima dimenzije 3 x 2 m.
Nema nikavih vidljivih ukrasa jer je cijeli mihrab, osim
malog djela koji nadsvoðuje nišu, prekriven lamperijom.
Tek nišu mihraba ukarašavaju pojasevi prizmatiènih i
trouglastih ukrasa svježe obojenih u svijetlo-zelenu i bež
nijansu.
 Desno od mihraba smješten je masivni drveni minber, rad majstora Akifa Durakoviæa.
Vrata minbera ukrašena su levhom izrezbarenom u drvetu na kojoj je ispisano: La ilahe illallah
Muhammedu resulullah. Vrh mihraba ukrašen je alemom.
Mahfil džamije u Glavicama ima dimnezije 7, 30 m x 5 m. Osamdesetih godina prošlog
vijeka stari, drveni mahfil zamjenjen je novim, betonskim. Ograðen je drvenom ogradom koja
istièe pravougaoni oblik istaka za mujezina.
Uz desni zid džamije nalazi se munara s jednom šerefom. Munara je visoka 27 m.
Tokom agresije na našu zemlju pripadnici HVO-a su s nakoliko hitaca pogodili munaru
džamije u Glavicama prièinivši manju materijalu štetu.
Pored džamije se nalaze dvije zgrade u kojima su smješteni mekteb, stan za imama,
gusulhana i abdesthana.
Imami džamije u Glavicama

Od izgradnje džamije u Glavicama u njoj se obavljaju svi namaski vaktovi, a u mektebu

smještenom pored džamije djecu pouèavaju osnovnim vjerskim dužnostima. Dugo godina
imam džamije u Glavicama bio je Ahmet Ganibegoviæ, svršenik Mehremiæa medrese u
Sarajevu. U imamskoj službi bio je od 1910. godine, a u Glavicama je djelovao u periodu od
1928-1936. godine. Nakon njega 1936. godine za imama džamije u Glavicama postavljen je
Memiæ Muhamed iz Vesele koji je na toj dužnosti ostao dugi niz godina. Poslije Drugog
svjetskog rata u džamiji u Glavicama djelovao je veliki broj imama od kojih se najduže zadržao
Palaliæ Bajro. Njega je na mjestu imama zamijenio Husejn ef. Èehiæ iz Zenice. Husejn ef. je
svršenik medrese Osman Redžoviæ u Visokom. Sve do današnjih dana predano i vrijedno radi
imamski posao u džamiji i u mektebu u Glavicama.

Munara džamije u Glavicama

Drveni mahfil pogoðena je agresorskim hicima