funkcije po jakobsonu

1.referencijalna-odnos izmedju poruke i referenta,zadatak jezika je da obezbijedi objektivnu

informaciju o referentu.
2.emotivna-odnos izmedju poruke i posiljaoca ,zadatak jezika je da omoguci subjektivnu informaciju o
odnosu govornika.
3.konativna-odnos izmedju poruke i primaoca,zadatak jezika je da izazove reakciju primaoca.4.faticka-
odnos izmedju poruke i kanala.mora se omoguciti kontakt izmedju posiljaoca i primaoca ,interakcija u
svrhu komuniciranja.
5.metajezicka-odnos izmedju poruke i koda.mora obezbijediti pravilno razumijevanje poruke i onda
kad postoji opasnost da ne bude shvacena od strane primaoca.
6.poetska(estetska)-odnos poruke prema samoj sebi.mora biti pravilna po strukturi i vrijednosti da
zadovolji kreativne zahtjeve koje postavlja dato vrijeme.

standardizacija  jezika(faze)

standardizacija jezika je proces koji se rijetko odigrava pravolinijski u vremenu i prostoru.samo mrtav
jezik je potpuno standardizovan jezik.

1.selekcija(odabiranje)bira se 1 dijalekt koji ce se slijediti i postovati.

2.deskripcija(opisivanje)odabrani idiom se mora opisati u recenicama ,gramatikama pri cemu opis
mora biti objektivan i tacan.
3.kodifikacija(propisivanje),normiranje jezika,pravljenje normativnih rijecnika,gramatika,pravopisa.
4.elaboracija(razrada).prilagodjavanje odabranih jedinica tako da se mogu korisiti u svim sferama
upotrebe.
5.akceptuacija(prihvatanje9,prihvatanje jezicke norme.
6.implementacija(primjena),prihvatanje jezicke norme u svim sferama zivota.
7.ekspanzija(sirenje9,sirenje prihvacene jedinice u praksu.
8.kultivacija,zahvatanje svih drustvenih slojeva kroz njeno njegovanje i propagiranje .
9.vrednovanje-ocjenjivanje jezicne norme
10.rekonstrukcija,pristupa joj se rijetko,samo ako postoji potreba za izmjenom jezicne norme.

antropoloska lingvistika

antropoloska lingvistika proucava odnos izmedju jezika i kulture:da li i u kojoj mjeri postoji
uslovljenost izmedju njih.antropoloskom lingvistikom su se najvise bavili Boas,Sapir,Whort,.poceci
sew vezu za slavnog antropologista Branislava Malinovskog koji je vrsio istrazivanja u domorodackim
plemenima,da bi ispitao socijalne aspekte ovih zajednica,zakljucio je da je najvaznije proucavanja
njihovog jezickog ponasanja.dao je dva termina :phatic communication i context of situation.njegovo
glediste je odbaceno radi prihvatanja objektivnijeg principa zasnovanog na istrazivanjima Boasa.bavio
se istrazivanjem indijanskih jezika u americi.Wort  se takodje bavio proucavanjem indijanskih
jezika.smatrao je da nema primitivnih jezika,da su svi jezici podjednaki,ali ipak jedan odredjeni jezik je
favorit nad ostalim jezicima.psiholoski okviri covjeka su oblikovani jezikom.Boas se smatra pionirom
specificnih americkih teorija,prvi je uocio da se indijanski jezici u Americi moraju opisivati na nov
nacin jer se sistemom ne uklapaju u strukturu gramaticke tradicije.Sapir je razradio originalne teorije
koje je izlozio u knjizi Language i u brojnim esejima.on tezi da jezik objasni u okviru cjelokupna
covjekova univerzuma i posebno kulturnih elemenata civilizacije.dosao je do definicije fonema.da bi
doslo do generalne spoznaje  izmedju fonema u sistemu uzoraka treba se povezati sa civilizacijom u
kojoj se koristi.sapirovo ucenje se cesto zove i etnolingvistika.

Humboltov pogled na jezik

Humbolt istice tezu da je jezik oblik nacionalnog karaktera i duhovnosti.smatra da vezani govor cini
jezik jezikom.njegovo raspravljanje o prirodi ljudskog jezika dovelo ga je do saznanja da svaki jezik
odrazava i poseban pogled na svijet jer sadrzi izraz svih ideja koje neki narod stvara o svijetu oko
sebe.jezik je odredjen kulturnim tipom kojem sluzi kao komunikacijski i stvaralacki instrument ali i da
svojom unutrasnjom strukturom sam odredjuje i stvara.tu je njegova poznata teorija o relativizmu
koja narusava spekulacije prethodnih vjekova  o univerzalnim svojstvima ljudskog uma i jezika.smatra
se da je opca lingvistika vezana za Humboltovo ime koji je vjerujuci u superiornost aktivnog duha nad
pasivnom materijom smatrao da jezik djeluje u formiranju covjekove spoznaje.za njega,jezik ima
unutrasnju snagu,on je djelovanje,a ne dijelo i obuhvata analizu vanjskog svijeta.njegova teza o
obnavljanju jezickog organizma nagovjestava jednu od glavnih pretpostavki moderne lingvistike
-razlikovanje govora i jezika.

sociolingvistika

relacija jezik-drustvo glavna je tema sociolingvistickih ispitivanja .sociolingvistika u uzem smislu tezi
prvenstveno ka tome da sagleda i naucno protumaci jezicko ponasanje pojedinca  u odredjenom
drustvenom ambijentu.sociolingvistika u sirem smislu osvijetljava odnos  jezika i drustva u
cjelini.nastala je kombinovanjem znanja,iskustva i interesovanja proizaslih  iz rada na temama
antropoloske lingvistike  i psiholingvistike.sociolingvisticka istrazivanja  se temelje na uvjerenju da se
jezik ispoljava u razlicitim vidovima.sociolingvistika ne izdvaja posebno standardni jezik nasuprot
ostalim oblicima jezika ;jednaku paznju poklanja i zargonima i narodnim govorima.raznolikost i
srodnost jezika je osnovna tema sociolingvistike.

Logicki model jezika po Hjelmslevu(GLOSEMANTIKA)

Hjelmslev je prvi lingvista koji je uvidio i naglasio da u velike lingvisticke poslove buducnosti spada i
izgradjivanje metajezika.on ispituje glas samo kao apstraktnu jedinicu,uskracujuci svaku paznju
materijalnoj strani jezika.on je cijelu svoju lingvistiku sveo na teoriju o znaku za
sporazumijevanje.svoju jezicku teoriju nazvao je GLOSEMANTIKA.predmet glosemantike je
sistematsko  poredjenje struktura  postojecih jezika sa osnovnim  sredstvima pomocu kojih se
ostvaruje komunikacija.Hjelmslevljeva lingvistika ima pragmatican karakter ,da pomogne pri
izgradjivanju semiologije.rezultati postaju prakticni ,pomazu izgradjivanju metajezika za masinsko
prevodjenje.jedna od najznacajnijih Hjelmslevljevih _________ je uvodjenje novih distinkcija u jezicku
normu:razlikovanje izraza od sadrzine i forme od supstance.u osnovi njegove teorije nalazi se teznja
da od lingvistike  stvori egzaktnu nauku  koja ce kasnije moci posluziti kao metodoloski model  svim
humanistickim naukama.

Praska skola

U pocetku se ovo ucenje zvalo skolom funkcionalne lingvistike.predstavnici ove skole su od pocetka
zainteresovani za fonolosku problematiku.danas je uobicajen naziv PRASKA SKOLA.paznju su
poklanjali istrazivanju fonema i njihovih distinktivnih obiljezja.izdvajaju se imena  Jakobsona i
Trubeckog.prihvatili su Sosirovo razlikovanje jezika i govora.ucenje o jeziku su razradili kao o sistemu
koji ima svoje funkcije.pored distinktivnih obiljezja,Prazani(?) su priznavali distribucione kriterije u
jezickoj analizi.

Distinktivna obiljezja po Trubeckom

Trubecki se smatra osnivacem savremene fonologije.on je prvi odijelio fonologiju od

fonetike.znacajno dijelo Trubeckog je "Osnovi fonologije".to je prva fonoloska enciklopedija  i bavi se
usporedjivanjem fonoloskih sistema od oko 100 jezika.odredio je osnovne pojmove  u fonologiji.za
njega je fonem jezicki znak i sluzi za raspoznavanje znacenja rijeci i ne moze se zamjenjivati .imao je
veliki uspjeh na polju opozicije .uvidio je da su vazne jedino binarne opozicije  i to od obiljezenog ka
neobiljezenom sto je bilo korisno u idejama moderne lingvistike.opozicije ne moraju biti konstantne
vec se mogu neutralizirati

strukturalna analiza jezika po Leonardu Blumfildu

Blumfildovo ucenje pod nazivom jelska skola(mislim) poznato je i kao behavioristicka lingvistika.na
temelju njegove teorije  koja zahtijeva da se lingvisticka analiza zasniva na konkretnim cinjenicama
razvio se u Americi vrlo popularan deskriptivizam.deskripcija jezika uvijek polazi od korpusa.sam se
korpus opisuje iskljucivo na planu izraza.da bi se to ostvarilo promatra se i analizira distribucija
jezicnih jedinica uvijek na odredjenom nivou.Blumfild se ogranicio na gramatiku bez znacenja zbog
toga je ona deskriptivna.najvise se bavio glasovnim promjenama.smatrao je da se sintaksa komplikuje
ak se unose filozofska misljenja.davao je simbole,znakove i pomocu njih formalizovao gramatiku.

sintaksicke strukture i univerzalna gramatika po Noamu Comskom(generativna gramatika)

Noam Comski je stvorio transformacijsku generativnu gramatiku.ovom teorijom prestaje jaz izmedju
europske i americke lingvistike.Comski je u svojim prvim djelima" Sintaksicke strukture " I "Vidovi
sintaksicke teorije"stavio u zariste interesa lingvista podrucje sintakse koja je za njega postala
centralni dio gramatickog opisa i odbacio je pojam korpusa i cjelokupan deskriptivisticki pristup.on
tezi da opise sposobnost govornika nekog jezika da na osnovi ogranicenog broja jezicnih postava koje
je cuo,proizvede beskonacan niz recenica ,tu sposobnost naziva kreativnost.zbog toga je u njegovoj
teoriji gramatika zamisljena kao kiberneticko ustrojstvo u koje na inputu ulaze podaci a na outputu
izlaze recenice.prema tome ova gramatika ne opisuje konkretne recenice zatecene u nekom korpusu
vec sve recenice koje govornik prihvata  ili bi mogao prihvatiti kao recenice maternjeg jezika.samo
gramaticko ustrojstvo sastoji se od 3 sastavnice-sintaksicke,fonoloske i semanticke .generativna
gramatika povlaci razliku izmedju jezicne sposobnosti i jezicne djelatnosti.njega nije zanimala
upotreba vec to kako se generiraju recenice.

struktura jezika(gramaticki odnosi  SINTAGMATSKI I PARADIGMATSKI)

Struktura svakog jezika velikim je dijelom odredjena gramatickim odnosima koji u njoj postoje.dvije
glavne i najsire vrste gramatickih odnosa cine sintagmatski i paradigmatski odnosi.sintagmatski
odnosi su odnosi izmedju jedinica prisutnih u jednom iskazu koje obrazuju niz.paradigmatski odnosi
su odnosi izmedju u jednom iskazu prisutnih i iz njega odsutnih  jedinica koje obrazuju
skup.sintagmatski odnosi  se mogu zamisliti kao lanac sacinjen od jedinica odredjene 
vrste(horizontalno)a paradigmatski odnosi  kao u jeziku postojece alternative za svaku tacku
sintagmatskog lanca(vertikalno)

dva osnovna vida znacenja -LEKSICKO I GRAMATICKO

Leksicke rijeci kao knjiga ili citati imaju leksicko znacenje s obzirom na pojmove koje oznacavaju ali
imaju i gramaticko znacenje -imenica zenskog roda  u nominativu jednine odnosno glagol u infinitivu.a
gramaticke rijeci kao ako i bez imaju gramaticko znacenje kao veznici s obzirom na sintaksicke funkcije
ali imaju i izvjesnu mjeru leksickog znacenja.na taj nacin sve rijeci imaju obe vrste znacenja  ali u
razlicitom stepenu pa medju njima postoji kontinuitet.