You are on page 1of 4

funkcije po jakobsonu

1.referencijalna-odnos izmedju poruke i referenta,zadatak jezika je da obezbijedi


objektivnu informaciju o referentu.
2.emotivna-odnos izmedju poruke i posiljaoca ,zadatak jezika je da omoguci
subjektivnu informaciju o odnosu govornika.
3.konativna-odnos izmedju poruke i primaoca,zadatak jezika je da izazove
reakciju primaoca.4.faticka-odnos izmedju poruke i kanala.mora se omoguciti
kontakt izmedju posiljaoca i primaoca ,interakcija u svrhu komuniciranja.
5.metajezicka-odnos izmedju poruke i koda.mora obezbijediti pravilno
razumijevanje poruke i onda kad postoji opasnost da ne bude shvacena od strane
primaoca.
6.poetska(estetska)-odnos poruke prema samoj sebi.mora biti pravilna po
strukturi i vrijednosti da zadovolji kreativne zahtjeve koje postavlja dato vrijeme.

standardizacija jezika(faze)

standardizacija jezika je proces koji se rijetko odigrava pravolinijski u vremenu i


prostoru.samo mrtav jezik je potpuno standardizovan jezik.

1.selekcija(odabiranje)bira se 1 dijalekt koji ce se slijediti i postovati.


2.deskripcija(opisivanje)odabrani idiom se mora opisati u recenicama
,gramatikama pri cemu opis mora biti objektivan i tacan.
3.kodifikacija(propisivanje),normiranje jezika,pravljenje normativnih
rijecnika,gramatika,pravopisa.
4.elaboracija(razrada).prilagodjavanje odabranih jedinica tako da se mogu korisiti
u svim sferama upotrebe.
5.akceptuacija(prihvatanje9,prihvatanje jezicke norme.
6.implementacija(primjena),prihvatanje jezicke norme u svim sferama zivota.
7.ekspanzija(sirenje9,sirenje prihvacene jedinice u praksu.
8.kultivacija,zahvatanje svih drustvenih slojeva kroz njeno njegovanje i
propagiranje .
9.vrednovanje-ocjenjivanje jezicne norme
10.rekonstrukcija,pristupa joj se rijetko,samo ako postoji potreba za izmjenom
jezicne norme.

antropoloska lingvistika

antropoloska lingvistika proucava odnos izmedju jezika i kulture:da li i u kojoj


mjeri postoji uslovljenost izmedju njih.antropoloskom lingvistikom su se najvise
bavili Boas,Sapir,Whort,.poceci sew vezu za slavnog antropologista Branislava
Malinovskog koji je vrsio istrazivanja u domorodackim plemenima,da bi ispitao
socijalne aspekte ovih zajednica,zakljucio je da je najvaznije proucavanja
njihovog jezickog ponasanja.dao je dva termina :phatic communication i context
of situation.njegovo glediste je odbaceno radi prihvatanja objektivnijeg principa
zasnovanog na istrazivanjima Boasa.bavio se istrazivanjem indijanskih jezika u
americi.Wort se takodje bavio proucavanjem indijanskih jezika.smatrao je da
nema primitivnih jezika,da su svi jezici podjednaki,ali ipak jedan odredjeni jezik je
favorit nad ostalim jezicima.psiholoski okviri covjeka su oblikovani jezikom.Boas
se smatra pionirom specificnih americkih teorija,prvi je uocio da se indijanski
jezici u Americi moraju opisivati na nov nacin jer se sistemom ne uklapaju u
strukturu gramaticke tradicije.Sapir je razradio originalne teorije koje je izlozio u
knjizi Language i u brojnim esejima.on tezi da jezik objasni u okviru cjelokupna
covjekova univerzuma i posebno kulturnih elemenata civilizacije.dosao je do
definicije fonema.da bi doslo do generalne spoznaje izmedju fonema u sistemu
uzoraka treba se povezati sa civilizacijom u kojoj se koristi.sapirovo ucenje se
cesto zove i etnolingvistika.

Humboltov pogled na jezik

Humbolt istice tezu da je jezik oblik nacionalnog karaktera i duhovnosti.smatra da


vezani govor cini jezik jezikom.njegovo raspravljanje o prirodi ljudskog jezika
dovelo ga je do saznanja da svaki jezik odrazava i poseban pogled na svijet jer
sadrzi izraz svih ideja koje neki narod stvara o svijetu oko sebe.jezik je odredjen
kulturnim tipom kojem sluzi kao komunikacijski i stvaralacki instrument ali i da
svojom unutrasnjom strukturom sam odredjuje i stvara.tu je njegova poznata
teorija o relativizmu koja narusava spekulacije prethodnih vjekova o univerzalnim
svojstvima ljudskog uma i jezika.smatra se da je opca lingvistika vezana za
Humboltovo ime koji je vjerujuci u superiornost aktivnog duha nad pasivnom
materijom smatrao da jezik djeluje u formiranju covjekove spoznaje.za njega,jezik
ima unutrasnju snagu,on je djelovanje,a ne dijelo i obuhvata analizu vanjskog
svijeta.njegova teza o obnavljanju jezickog organizma nagovjestava jednu od
glavnih pretpostavki moderne lingvistike -razlikovanje govora i jezika.

sociolingvistika

relacija jezik-drustvo glavna je tema sociolingvistickih ispitivanja .sociolingvistika


u uzem smislu tezi prvenstveno ka tome da sagleda i naucno protumaci jezicko
ponasanje pojedinca u odredjenom drustvenom ambijentu.sociolingvistika u
sirem smislu osvijetljava odnos jezika i drustva u cjelini.nastala je
kombinovanjem znanja,iskustva i interesovanja proizaslih iz rada na temama
antropoloske lingvistike i psiholingvistike.sociolingvisticka istrazivanja se temelje
na uvjerenju da se jezik ispoljava u razlicitim vidovima.sociolingvistika ne izdvaja
posebno standardni jezik nasuprot ostalim oblicima jezika ;jednaku paznju
poklanja i zargonima i narodnim govorima.raznolikost i srodnost jezika je osnovna
tema sociolingvistike.

Logicki model jezika po Hjelmslevu(GLOSEMANTIKA)

Hjelmslev je prvi lingvista koji je uvidio i naglasio da u velike lingvisticke poslove


buducnosti spada i izgradjivanje metajezika.on ispituje glas samo kao apstraktnu
jedinicu,uskracujuci svaku paznju materijalnoj strani jezika.on je cijelu svoju
lingvistiku sveo na teoriju o znaku za sporazumijevanje.svoju jezicku teoriju
nazvao je GLOSEMANTIKA.predmet glosemantike je sistematsko poredjenje
struktura postojecih jezika sa osnovnim sredstvima pomocu kojih se ostvaruje
komunikacija.Hjelmslevljeva lingvistika ima pragmatican karakter ,da pomogne
pri izgradjivanju semiologije.rezultati postaju prakticni ,pomazu izgradjivanju
metajezika za masinsko prevodjenje.jedna od najznacajnijih Hjelmslevljevih
_________ je uvodjenje novih distinkcija u jezicku normu:razlikovanje izraza od
sadrzine i forme od supstance.u osnovi njegove teorije nalazi se teznja da od
lingvistike stvori egzaktnu nauku koja ce kasnije moci posluziti kao metodoloski
model svim humanistickim naukama.

Praska skola

U pocetku se ovo ucenje zvalo skolom funkcionalne lingvistike.predstavnici ove


skole su od pocetka zainteresovani za fonolosku problematiku.danas je uobicajen
naziv PRASKA SKOLA.paznju su poklanjali istrazivanju fonema i njihovih
distinktivnih obiljezja.izdvajaju se imena Jakobsona i Trubeckog.prihvatili su
Sosirovo razlikovanje jezika i govora.ucenje o jeziku su razradili kao o sistemu koji
ima svoje funkcije.pored distinktivnih obiljezja,Prazani(?) su priznavali
distribucione kriterije u jezickoj analizi.

Distinktivna obiljezja po Trubeckom

Trubecki se smatra osnivacem savremene fonologije.on je prvi odijelio fonologiju


od fonetike.znacajno dijelo Trubeckog je "Osnovi fonologije".to je prva fonoloska
enciklopedija i bavi se usporedjivanjem fonoloskih sistema od oko 100
jezika.odredio je osnovne pojmove u fonologiji.za njega je fonem jezicki znak i
sluzi za raspoznavanje znacenja rijeci i ne moze se zamjenjivati .imao je veliki
uspjeh na polju opozicije .uvidio je da su vazne jedino binarne opozicije i to od
obiljezenog ka neobiljezenom sto je bilo korisno u idejama moderne
lingvistike.opozicije ne moraju biti konstantne vec se mogu neutralizirati

strukturalna analiza jezika po Leonardu Blumfildu

Blumfildovo ucenje pod nazivom jelska skola(mislim) poznato je i kao


behavioristicka lingvistika.na temelju njegove teorije koja zahtijeva da se
lingvisticka analiza zasniva na konkretnim cinjenicama razvio se u Americi vrlo
popularan deskriptivizam.deskripcija jezika uvijek polazi od korpusa.sam se
korpus opisuje iskljucivo na planu izraza.da bi se to ostvarilo promatra se i
analizira distribucija jezicnih jedinica uvijek na odredjenom nivou.Blumfild se
ogranicio na gramatiku bez znacenja zbog toga je ona deskriptivna.najvise se
bavio glasovnim promjenama.smatrao je da se sintaksa komplikuje ak se unose
filozofska misljenja.davao je simbole,znakove i pomocu njih formalizovao
gramatiku.
sintaksicke strukture i univerzalna gramatika po Noamu Comskom(generativna
gramatika)

Noam Comski je stvorio transformacijsku generativnu gramatiku.ovom teorijom


prestaje jaz izmedju europske i americke lingvistike.Comski je u svojim prvim
djelima" Sintaksicke strukture " I "Vidovi sintaksicke teorije"stavio u zariste
interesa lingvista podrucje sintakse koja je za njega postala centralni dio
gramatickog opisa i odbacio je pojam korpusa i cjelokupan deskriptivisticki
pristup.on tezi da opise sposobnost govornika nekog jezika da na osnovi
ogranicenog broja jezicnih postava koje je cuo,proizvede beskonacan niz recenica
,tu sposobnost naziva kreativnost.zbog toga je u njegovoj teoriji gramatika
zamisljena kao kiberneticko ustrojstvo u koje na inputu ulaze podaci a na outputu
izlaze recenice.prema tome ova gramatika ne opisuje konkretne recenice
zatecene u nekom korpusu vec sve recenice koje govornik prihvata ili bi mogao
prihvatiti kao recenice maternjeg jezika.samo gramaticko ustrojstvo sastoji se od
3 sastavnice-sintaksicke,fonoloske i semanticke .generativna gramatika povlaci
razliku izmedju jezicne sposobnosti i jezicne djelatnosti.njega nije zanimala
upotreba vec to kako se generiraju recenice.

struktura jezika(gramaticki odnosi SINTAGMATSKI I PARADIGMATSKI)

Struktura svakog jezika velikim je dijelom odredjena gramatickim odnosima koji u


njoj postoje.dvije glavne i najsire vrste gramatickih odnosa cine sintagmatski i
paradigmatski odnosi.sintagmatski odnosi su odnosi izmedju jedinica prisutnih u
jednom iskazu koje obrazuju niz.paradigmatski odnosi su odnosi izmedju u
jednom iskazu prisutnih i iz njega odsutnih jedinica koje obrazuju
skup.sintagmatski odnosi se mogu zamisliti kao lanac sacinjen od jedinica
odredjene vrste(horizontalno)a paradigmatski odnosi kao u jeziku postojece
alternative za svaku tacku sintagmatskog lanca(vertikalno)

dva osnovna vida znacenja -LEKSICKO I GRAMATICKO

Leksicke rijeci kao knjiga ili citati imaju leksicko znacenje s obzirom na pojmove
koje oznacavaju ali imaju i gramaticko znacenje -imenica zenskog roda u
nominativu jednine odnosno glagol u infinitivu.a gramaticke rijeci kao ako i bez
imaju gramaticko znacenje kao veznici s obzirom na sintaksicke funkcije ali imaju
i izvjesnu mjeru leksickog znacenja.na taj nacin sve rijeci imaju obe vrste
znacenja ali u razlicitom stepenu pa medju njima postoji kontinuitet.