Marija Rušev, prof.

mentor

Prilozi
motivaciji učenika
u obradi hrvatske renesansne književnosti

Zadar, 29. lipnja 2007.

Županijsko stručno vijeće

nastavnika hrvatskoga jezika u srednjim školama

1
Marija Rušev, prof mentor:

Prilozi
motivaciji učenika u obradi hrvatske renesansne književnosti
(prema gimnazijskom programu)

1. Uvod

Što podrazumijevam pod motivacijom ? Podrazumijevam dvije stvari:

1) motivaciju kao onaj trenutak na početku sata kada želimo pridobiti pažnju
učenika, što se najčešće postiže problemskim pitanjem ili problemskom
tvrdnjom;
2) motivaciju uopće, što se (osim gore navedenog) postiže i esejima, istraživanjem,
anketnim listićem, domaćim radom, uspoređivanjem, izradom panoa,
aktualiziranjem i dr.

Kao što i sam naslov kaže, odabrala sam problematiku motivacije pri obradi
hrvatske renesansne književnosti. Gradivo hrvatske renesanse gotovo je u jednakoj mjeri
zastupljeno (osim Pelegrinovića) i u čitankama za gimnazije i u čitankama za strukovne
škole jer se radi o književnim djelima koja predstavljaju temelje hrvatske književnosti i
svjedoče o ukorijenjenosti hrvatske književnosti u europski (i svjetski) milje, pa smo stoga
mi nastavnici i dodatno motivirani da maksimalno zadržimo pažnju učenika na tekstovima
iz hrvatske renesanse.
U kontekstu suvremene teorije kurikuluma, obrazovanje nema za cilj samo stjecanje
kvalifikacija, odnosno stručnosti, već obrazovanje treba učenika pripraviti i za rješavanje
životnih situacija. U tom smislu, istraživanja, eseji, usporedbe, diskusije, problemska
analiza, aktualizacija tema i motiva (kao metode) u nastavi trebaju biti češće, dok će
nositelji tih aktivnosti biti učenici, a ne nastavnik. Naime od nastavnika se traži da bude sve
manje prenositelj znanja, a sve više predvodnik i usmjeravatelj istraživačkoga rada
učenika koji će samostalno doći do određenih spoznaja.
U vremenu kada sveučilišta rade prema Bolonjskoj deklaraciji i u vremenu
približavanja Europskoj uniji, obrazovanju (znanju) se daje sve veći značaj. No isto tako ,
sve više se govori o obrazovanju za tržište. A tržište traži kadrove koji su stručni, kreativni,
koji su motivirani za rad, unaprjeđivanje, istraživanje i stjecanje novih znanja, koji
pokazuju inicijativu i radnu etiku, koji su spremni na dokvalifikaciju ili prekvalifikaciju,
odnosno - spremni su na cjeloživotno učenje.
Osim motivacije, ovdje donosim i natuknice za nastavnike kao nadopunu ili
podsjetnik na osobitosti određenog djela/pisca, a koje mogu dobro doći pri interpretaciji
književnog djela/odlomka.
Nisam imala namjeru cjelovito obraditi pojedina djela, već mi je bila osnovna
namjera pridonijeti motivaciji učenika, njihovoj zainteresiranosti za temu koju ćemo
obrađivati te ih potaknuti na vlastito promišljanje i diskusiju o tome koliko se zapravo zrcali
danas, u našemu vremenu, svjetonazor renesanse. Tada više neće razmišljati o renesansi kao
o nekom dalekom vremenu, već će shvatiti univerzalnost ljudskog bića; univerzalnost tema
i motiva; univerzalnost književnosti kao čovjekove potrebe za stvaralaštvom, ljepotom,
istinom i vječnošću.

(Tekstovi/odlomci temelje se na gimnazijskoj Čitanci 2, skupine autora.)

2
2. CILJ PREDAVANJA

Potražiti odgovor na pitanje: kako zainteresirati učenike i bolje im približiti sadržaje

koji se obrađuju u okviru hrvatske renesansne književnosti?

--------------------------------------------------------------------------

3. KAKVOG NASTAVNIKA TREBAJU UČENICI

O zahtjevnom odgojno obrazovnom radu u školi, Adalbert Stifter (Kasno ljeto) kaže:
«Nastava je mnogo lakša nego odgoj. Za nju se mora samo nešto znati. Za odgoj se
mora nešto biti.»
U tom kontekstu Stjepko Težak (Teorija i praksa nastave hrvatskoga jezika 1) definira
kakav bi svaki nastavnik, tj. učitelj, trebao biti:

 čovjek snažne osobnosti («...koji će i sam biti učen i odgojen i koji će biti NETKO,
a ne NEŠTO»)
 nastavnik prijatelj («Učitelj mora voljeti učenika. I onda kad je neposlušan, drzak,
lijen, zaostao, zločest.»)
 nastavnik stručnjak («...potpuna ovladanost teoretsko-praktičnim sadržajima...,
široke kulture, iznadprosječne obaviještenosti...Nastavnik hrvatskoga jezika mora
biti uzor učenicima u govorenju i pisanju...»)
 nastavnik stvaralac («Za stvaralaštvo potrebno je i znanje i umijeće, ali i
nadahnuće»)

Očito svaki bi nastavnik morao imponirati svojom snažnom osobnošću, stručnošću i

stvaralaštvom, što je temeljno polazište da i sam nastavnik u svakom učeniku uznastoji
poticati samopouzdanje, želju za znanjem, stručnošću i kreativnošću te želju za
napredovanjem što u konačnici znači da je učenik pripravan na cjeloživotno usavršavanje i
učenje.
Ne, ovdje nije riječ o nastavnicima-nadljudima, savršenim učiteljima. Ovdje je riječ o vama,
i o meni – o nastavnicima koji su posve obični ljudi sa svojim manama i vrlinama, ali
ljudima koji imaju posve specifično plemenito zvanje u kojemu nema jednom zasvagda
naučene lekcije, već se lekcija uči uvijek ispočetka; jer je svaki pojedinac (učenik) svoj
svijet za sebe i traži pojedinačni pristup.
Ovdje je riječ o nastavnicima koji su svjesni svojih granica, ali usprkos tome šire te granice
pripremajući svoje učenike za život. A to nije samo, npr. dobro govorenje, dobro čitanje,
poznavanje jezičnih pravila, dobra interpretacija, svladavanje zadanoga gradiva, već i dobra
komunikacija, dobra kritička prosudba situacije, rješavanje problema, «odgoj vlastitoga
mišljenja» - kako bi rekao Montaigne.

3
 9. PROBLEMSKA PITANJA/TVRDNJE

1. Veće ljubavi nitko nema od ove: da tko život svoj položi za svoje prijatelje (Iv,
13, 15)

2. Koliko danas vrijedi prijekor vile Hrvatice: „O nehaju i nepomnjo jazika

hrvackoga“?

3. Što je za čovjeka poticajnije/važnije: voljeti nekog ili biti voljen?

4. Je li se osjećaj ljubavi i ljubavne boli danas promijenio?

5. Kako je renesansni čovjek doživljavao ženu, a kako je doživljava suvremeni

čovjek?

6. Sa tuđom maskom lakše se živi !

7. Važno je biti lijep i mlad!

8. Razlikuje li se renesansni čovjek od današnjega?

9. Tko su današnji ljudi nazbilj i ljudi nahvao?

10. „Amor nije amor, zlato je amor!“

11. „Tko sve dava, vele dava; a tko srce svoje dava, svega sebe dava!“

10. 1. MARKO MARULIĆ: Judita

Motivacija

1. Problemsko pitanje: Koga nazivamo ocem hrvatske književnosti?

(Nakon odgovora, nastavnik će obrazložiti taj naziv koji se pridodaje uz ime

Marka Marulića, tj. značaj njegove "Judite" za hrvatsku književnost.
Obrazložiti da je bilo pjesama na narodnom jeziku i prije Marulića
/začinjavci/, ali ep kao književna vrsta, elitno je književno ostvarenje, stoga je ep
ujedno i potvrda pjesništva i umijeća; Marulić je autor prvog /tiskanog/
umjetničkog djela na hrvatskom jeziku.)

4
2. Korelacija s Biblijom: Što znate o Juditi? Tko je Judita?

(Slijedi priča o Juditi zapisana u Bibliji koju pričaju učenici. Zatim se pažnja
usmjerava na Marulićevu Juditu.)

3. Problemsko pitanje/tvrdnja: a) Judita - heroina ili ubojica?

b) «Veće ljubavi nitko nema od ove: da tko život svoj položi za svoje prijatelje»
Iv,15,13

4. Anketni listić
Prije obrade odlomka iz čitanke, podijelimo anketni listić s pitanjima na koja
učenici trebaju odgovoriti nakon usmjerenog čitanja odlomka.
Pitanja:
1. Je li ovo epsko, lirsko ili dramsko djelo?
2. Možeš li pronaći sve navedene elemente u odlomku?
3. Odredi vrstu stiha!
4. Gdje sve uočavaš rime?
5. Koji se likovi javljaju u odlomku?
6. Okarakteriziraj Juditu na temelju odlomka u čitanci služeći se citatima.
7. Ispripovijedaj ukratko što se dogodilo u ovom odlomku.
8. Kojim jezikom (narječjem) je djelo pisano?

Nakon odgovora učenika na ova pitanja, nastavnik korigira i nadopunjuje.

Nastavnik zatim nastavlja obrazlagati glavne karakteristike "Judite" u cjelini
(tema, motivi, likovi, jezik, značaj djela itd.)

5. Izborna lektira - interpretacija: Miro Gavran. Judita

6. Esej / istraživanje:
Usporedi Juditu Marka Marulića i Juditu Mira Gavrana
(Istraživanje uz pomoć nastavnika koji će dati smjernice/natuknice)

7. Dodatni odlomak, Libro peto, 73-110 i 200-240

(Holoferno pozove Juditu na gozbu u svoj šator; Judita ga ubija)
Anketni listić:
a) Kako na Holoferna djeluje Juditina ljepota?(73.-75. stih)
b) Tko je spremao jelo? (Abra)
c) Koji porok Marulić oštro osuđuje? (neumjerenost u jelu i piću)
d) Tko je sve zgriješio zbog tog poroka?(Noa, Lot, Adam, Eva, Ezav)
e) S kime uspoređuje zaspalog Holoferna? (s morskim medvjedom)
f) Koji je zadatak imala Abra? (paziti na vratima da ne uđe straža)
g) Kako opisuje stražare? (215-218)
h) Što Judita moli Boga?(hrabrost da izvrši djelo; oslobođenje Betuljana
od nevolja; kaznu za tirane)
i) Čime je Judita ubila Holoferna? (nožem)
j) Koje komentare Marulić izriče o mrtvom Holofernu? (236-244; ubijen
je svojim oružjem: «Tko se mača laća...»; mislio je da će osvojiti cijeli
svijet; mislio je da ni Bog nije ravan sili njegove vojske)

5
 (Anketu podijelimo na početku sata. Slijedi čitanje odlomka, nakon čega bi
učenici trebali odgovoriti na pitanja služeći se citatima iz čitanke. Ili ova
pitanja dademo za domaći rad unaprijed, pa učeničke odgovore s citatima
koristimo u obradi «Judite».)

10.2. Marko Marulić: Molitva suprotiva Turkom

1.Anketni listić
a) Citatima odredi religiozne i domoljubne osjećaje pjesnika.
b) Kako pjesnik proživljava na osobnom planu turska zlodjela? (očaj,
bespomoćnost)
c) Odredi temu pjesme (v. naslov).
d) Odredi stih (dvostruko rimovani dvanaesterac, distih).
e) Prokomentiraj aktualnost i univerzalnost pjesme (upadi Turaka, položaj
Hrvatske kroz povijest, obrana od osvajača)
(Anketu podijeliti učenicima prije usmjerenog čitanja.)

2.Istraživanje:
Pročitaj cjelovitu pjesmu „Molitva suprotiva Turkom“ i pronađi akrostih
uvažavajući distihe, tj. početna slova distiha!

AKROSTIH pjesme izražava Marulićev očaj:“ SOLUS DEUS POTEST NOS

LIBERARE DE TRIBULATIONE INIMICORUM TURCORUM, SUA
POTENTIA INFINITA“, tj. „ Sam Bog može nas spasiti od nevolje
neprijatelja naših, Turaka“ (korelacija s latinskim jezikom).

10.3. NATUKNICE ZA NASTAVNIKE

Puni naslov djela

Nagovješćuje sadržaj, zaplet i rasplet epa ispjevanog u tradiciji hrvatskog stihotvorstva, na
«harvacki» način.

Marulićev vlastiti komentar «Judite»

U pismu Jerolimu Ćipiku Marulić kaže da se osjećao «Danteom slovinjskog jazika».
(Usporedba s Danteovom «Božanstvenom komedijom» ispjevanom na narodnom,
talijanskom jeziku, a ne na latinskom.)

Posveta
Posveta don Dujmu Balistriliću istodobno je i poslanica i proslov i poetički traktat (ars
poetika) jer u posveti objašnjava:
 Motiv, tj. razlog što mu «ulize u pamet da ju stumačim našim jazikom», kako bi je
razumijeli i oni «ki ne znaju knjige latinske aliti dijačke»;
 Tko su mu uzori: a) tradicija anonimnih pjesnika: «po običaju naših začinjavac»
b) antička književnost: «po zakonu onih starih poet»

Značaj «Judite»
 Novi zaokret u hrvatskom jeziku jer je dala dostojanstvo pučkom materinskom
jeziku.

6
  Marulić, koji je postao slavan na latinskom jeziku, preobrazio se u pjesnika
hrvatskog izraza.
 Svoje regionalno čakavsko narječje učinio je pjesničkim jezikom.

Tri sloja „Judite“

1. domoljubni (turske provale, opasnost od osvajača, aktualnost)
2. duhovni (vjera u Božju pomoć, opasnost od islama)
3. osobni (pjesnički iskaz osobne molitve, osobni pjesnikovi stavovi i osjećaji zbog
ugroženosti domovine i kršćanskoga svijeta – povezati s Marulićevim osobnim
pismom papi Hadrijanu VI. u kome ga moli da pomogne Hrvatima u borbi protiv
Turaka)
Tema
Uzeta je iz Biblije, ali je poticaj suvremen: turska opasnost nadomak Splita.

Kompozicija i simetrija epa

 Ima 6 pjevanja: u prva 3 dominiraju Asirci, u zadnja 3 Judita.
 Sva pjevanja jednako su duga.
 U svakome je prikazan po jedan događaj.
 Pjevanja su cjelovita te mogu stajati samostalno.
 Pjevanja su uzročno-posljedično povezana.
 Stih je simetričan: dvostruko rimovani dvanaesterac.

Likovi
Dati su u suprotnostima:
 Judita: puna duhovnih i fizičkih vrlina; dobra, plemenita, lijepa i uzorna žena koja se
poslužila svrhovitim lukavstvom da se odupre osvajaču. Ona je simbol naroda i
domovine u opasnosti što daje pečat univerzalnosti.
 Holoferno: osvajač, pun poroka, bludnik, oholnik, neumjeren u jelu i piću; tuđinski
neprijatelj i osvajač. Simbolizira negativnost, nepravdu, opasnost, zlo.

Jezik
Hrvatska čakavština kao autorova vlastita tvorevina (koine); osim splitske čakavštine,
sadrži elemente crkvenoslavenskog jezika, zatim elemente narodne pjesme i štokavštine.

Antički, tj. humanistički elementi i renesansna poetika

Jasno izrečena tematika u punom naslovu, invokacija, posveta, jasno obilježen početak i
kraj djela; ljepota žene te djelovanje njene ljepote na onoga tko je gleda; narodni jezik;
suvremena tematika (opasnost od neprijatelja), univerzalni motiv.

Kršćansko – etički elementi

Biblijska tematika; tjelesnost se mora podrediti duhovnome. (Vlastito opredjeljenje
Marulića za duhovnu liriku i nabožnu epiku, a protiv ljubavne poezije odveć slobodna
sadržaja.)

Srednjovjekovni elementi
Religiozna tematika, kršćanski svjetonazor, alegoričnost, didaktičnost (ističe molitvu, post,
poniznost, ljubav, nadu, a osuđuje oholost.)

7
Marulićevi utjecaji
 Na Zoranića = domoljubna motivacija; Ganka pastira Marula – asocijacija na
«Molitvu suprotiva Turkom»; zapostavljenost hrvatskog jezika
 Na Barakovića = poput Zoranića, i Baraković jadikuje nad zapostavljenošću
hrvatskog jezika; domoljublje
 Na Krnarutića = domoljublje

Čitatelji i štovatelji Marulića
Sveti Franjo Ksaverski, isusovac Ignacio Loyola, Tereza Avilska; kraljevi i kraljice: Henrik
VIII., Margareta Navarska; književnik Francisko de Quereda.

Marulova troznačnica
1) poeta christianus (kršćansko usmjerenje)
2) poeta doctus (učeni humanist)
3) začinjavac (pjesnik na živom pučkom idiomu)

11.1. PETAR ZORANIĆ: "Planine"

Uvod
 O piscu
 Prokomentirati puni naslov djela (u čitanci). U njemu se otkriva što se u djelu
nalazi: "pisni pete po pastirah, pripovisti junakov i diklic…" (pjesme i pripovijesti),
te tko je autor. Uočavamo da se prvi put u književnosti hrvatske renesanse
susrećemo s prozom.
 O djelu: prvi hrvatski roman pisan u stihu i u prozi; pjesnička poslanica (posveta
Mateju Matijeviću); svojevrsna prva zbirka novela.

Motivacija

Problemsko pitanje: Koliko danas vrijedi prijekor vile Hrvatice:“O nehaju

i nepomnjo jazika hrvackoga“ ?

11.2. Perivoj od Slave (odlomak u čitanci)

1.Zadatak pri usmjerenom čitanju: Odredi domoljubne elemente u odlomku

služeći se citatima

(Odgovor: ljepota prirode, ljubav prema hrvatskom jeziku; kudi odnarođivanje;

važnost književnosti u promociji vlastite domovine, pjesnikova svijest o vlastitom
doprinosu: Vilenica, Ljubveni lov, Planine)

11.3. Otkud bura ishodi i zač se tako zove (dodatni odlomak)

8
Motivacijska pitanja:
 Kakav je vjetar bura, iz kojeg smjera puše? (Puše sa sjevera, s Velebita prema
moru; hladan vjetar i suh; zaustavlja promet, ljudi se jače griju…)
 S obzirom na rečeno, kako biste definirali sintagme: buran život, burna
prošlost, bura - čista žena? (Težak život ispunjen iskušenjima i poteškoćama. Bura
je suh vjetar koji potiče bolje raspoloženje; žene su najradišnije po buri: čiste kuću,
peru…)
 Kako je nastao vjetar bura, ispripovijedat će nam Petar Zoranić (koji je to
zapisao u svom romanu daleke 1536. godine,tiskan 1569.)
 Zadatak pri čitanju: Dok budete slušali priču, razmislite na koje djelo
predrenesanse vas podsjeća ova priča.
(Odgovor na pitanje koje smo postavili na početku čitanja: Vražja vrata, vila Milost
koja vodi Zorana, pakleni ponor, kazna za grijeh nezahvalnosti i oholosti, virenje
kroz Vražja vrata gdje se čuju jecaji, plač, jauci i škrgut zubi trebalo bi učenike
asocirati na Danteov "Pakao". Učenici bi to trebali potkrijepiti citatima u odlomku.)

11.4. Dodatni odlomak: Ganka slavnog Marula pastira

a) Utvrditi: motiv "rasute bašćine", opasnost od Turaka, domoljublje.

b) Usporediti s Marulićevom pjesmom "Molitva suprotiva Turkom".
(Ovo se može dati za domaći rad.)

Zaključci:

«Planine» su najdomoljubnije renesansno djelo jer:

 promiče hrvatski jezik
 potiče slavljenje (opisivanje) prirodnih ljepota domovine
 potiče na otpor i borbu protiv Turaka (suvremena stvarnost)
 promiče svijest o kontinuitetu hrvatskog jezika, književnosti i kulture
 kudi odnarođivanje
 iskazuje domoljublje

11.5. NATUKNICE ZA NASTAVNIKE

Usporedba: Dante - Zoranić

 pjesnik kao glavni lik: Zoran - Dante
 pjesnik na svom putu ima vodilje: vila Milost - Beatrice
 motiv pakla i zvijeri koje simboliziraju grijehe: dolazak do Vražjih vrata odakle
Zoran gleda kroz čaroban kamen u propast paklenu, podsjeća na Danteov pakao
 i Dante i Zoranić odmah na početku otkrivaju svoju dob: na razmeđu mladosti i
zrele dobi, tj. treća dob
 kod Zoranića broj 7, kod Dantea broj 3
 sv. Jeronim - Vergilije: sv. Jeronim smatrao se tvorcem glagoljice, a to znači :
smatrao se začetnikom hrvatske književne tradicije i početaka kršćanstva; Danteu je
Vergilije književni uzor i simbolizira početak talijanske kulture

9
  Zoran se želi izliječiti od ljubavne boli, a Dante pročistiti od grijeha

Srednjovjekovni elementi
 alegoričnost, metaforika, motiv alegorijskog putovanja
 alegoričnost broja 7: zvijer sa 7 glava, 7 godina je nesretno zaljubljen, 7 padova
vode, tj. slapova Krke, 7 dana putuje
 alegorično putovanje predstavlja čovjekov život
 temeljno alegorično značenje djela - Misao: važnost moralnog usavršavanja; čovjek
u mladosti ne spoznaje prave duhovne vrijednosti, ali njima teži; na svom putu k
zrelosti, čovjek se čisti od grijeha mladosti

Renesansni i realistični elementi

 glavni lik Zoran oblikovan je prema samom autoru
 česti upadi Turaka (aktualnost)
 realni geografski predjeli kojima Zoran putuje
 pripovijedanje u ich - formi (kao realni pripovjedač)
 opisivanje vlastitih osjećaja (ljubavna bol)
 opisivanje prirode i stvarnog života
 angažirani stav o društvenim i političkim problemima svoga vremena
 svijest o vlastitoj prošlosti, kulturi i nacionalnom jeziku
 afirmacija čovjekovih duhovnih i stvaralačkih sposobnosti (npr. mjesto Petra
Zoranića - u Perivoju od Slave)
 svijest o kontinuitetu vlastite nacionalne kulture (sv. Jeronim, pastir Marul, tj.
Marulić)
 književno djelo omogućava spoznaju dobra i zla i vodi čovjeka moralnom
usavršavanju

Raznovrsnost književnih oblika u «Planinama»:

Zoranić je u romanu rasporedio:
 posvetu Mateju Matijeviću, ninskom kanoniku (pjesnička poslanica)
 zbirku novela
 ljubavne pjesme (petrarkistička lirika)
 pastirske pjesme (bukolička lirika)
 političke pjesme ("prepjev" Marulićeve "Molitve suprotiva Turkom")

12.1. BRNE KRNARUTIĆ: Vazetje Sigeta grada, Mleci 1584.

Motivacija

1. Predočiti povijesne činjenice o broju vojske s kršćanske i turske strane.

(Nikola Šubić Zrinski branio je Siget s 3000 vojnika nastojeći onemogućiti Turke da
dođu do Beča. Sultan Sulejman Veličanstveni imao je 10 000 vojnika ;vojskovođa je
bio Mehmed paša Sokolović. Iako su Turci bili nadmoćni, velika hrabrost Zrinskoga i
njegovih junaka doprinijela je da su mjesec dana odolijevali Turcima. Na izmaku snaga

10
nisu se htjeli predati, već su krenuli u posljednji junački napad u kojemu je malo tko
ostao živ.)

2. Poslušati završnu pjesmu zbora „U boj, u boj“ iz opere „Nikola Šubić Zrinski“
Ivana Zajca.

12.2. NATUKNICE ZA NASTAVNIKE

Tema
 egzistencijalno pitanje života na našim prostorima: otpor i borba protiv osvajača
Turaka
 suvremena tematika; inspirirana stvarnim događajem
 Krnarutić se vjerno držao činjenica, u svim pojedinostima. Izvor: prozna
"Kronika" Ferenca Črnka, komornika Nikole Šubića Zrinskog.
 u djelu je opisan Sulejmanov pohod i opsada Sigeta

Motiv
Otpor i borba protiv Turaka vrlo je čest motiv u hrvatskoj renesansnoj književnosti,
npr.: Marulić: Molitva suprotiva Turkom; Lucić: Robinja; Zoranić: Planine; Krnarutić:
Vazetje Sigeta grada

Jezik
Krnarutić se služio jezičnom koiné našeg južnog (čakavskog) pjesništva. Npr. tri izraza
za istu riječ: zastava/horugva/dundar ili jimihu/imahu ili turačke/turske ili vitar/vetar.

Osobitosti
 vrsta: junački ep (stihovana kronika)
 djelo obrađuje aktualni događaj (1566. Bitka kod Sigeta)
 suvremena tematika; domoljubna
 ep je koncentriran oko ličnosti Nikole Šubića Zrinskog
 pjesnik se čvrsto drži činjenica iz bitke kako ju je opisao Črnko; nema sporednih
događaja koji bi se ispreplitali s glavnom radnjom
 stih: dvostruko rimovani dvanaesterac
 kompozicija: četiri pjevanja
 posveta Jurju, sinu Nikole Zrinskog
 utjecao na Nikolu i Petra Zrinskog te Pavla Rittera Vitezovića
 tragediju Šubića i njegovih junaka pjesnik tumači kao Božju kaznu za grijehe i
herezu (misli na reformaciju)
 utjecaj protureformacije (smrt kao mogućnost vječnog života)
 Krnarutić je pjesnik prvog hrvatskog umjetničkog epa sa suvremenom
nacionalnom tematikom

Značaj djela
Hrvatska književnost postaje poveznica politički razjedinjenog sjevera i juga, usko
povezujući sudbinu kopnenog dijela Hrvatske s primorskim krajevima.

11
 O sigetskoj bici pisali su:
 Narodne pjesme (usmeno stvaralaštvo)
 Brne Krnarutić: Vazetje Sigeta grada
 Vladislav Menčetić: Trublja slovinska
 Nikola Zrinski: Adrianskoga mora sirena (Zrinijada)
 Petar Zrinski: Adrianskoga mora sirena (Opsada sigecka)
 Pavao Ritter Vitezović: Odiljenje sigetsko

13.1. ŠIŠKO MENČETIĆ: Blaženi čas i hip

Motivacija

1. Problemsko pitanje/rasprava: Što je za čovjeka poticajnije/važnije:

a) voljeti nekoga, b) biti voljen?

2. Domaći rad:
a) Napisati ljubavnu pjesmu/sastav o prvom susretu s voljenom osobom
(osobine voljene osobe, pojedinosti, okruženje, vlastiti osjećaji…).
Domaći rad može poslužiti i kao uvod Menčetićevoj pjesmi.

b) Usporediti Menčetićevu pjesmu „Blaženi čas i hip“ i Petrarcin LVI. sonet

Ovo možemo dati za domaći rad, i to: a) svima; b) po želji, za bolju ocjenu; ili
c) samo onim učenicima koji nisu napisali prijašnji domaći rad.

3. Anketa prije interpretacije pjesme: Što prvo uočavam na osobi?

(Učenici ispisuju na anketni listić pet pojmova. Nakon čitanja Menčetićevih
pjesama u čitanci, uspoređujemo ih s anketom.)

4. Problemsko pitanje: Postoji li ljubav na prvi pogled?

1. Esej/istraživanje:
Istraži motive, osjećaje, razmišljanja i preokupacije hrvatskih petrarkista
uvažavajući pjesme u čitanci.

13.2. Blaženi čas i hip

Zadaci pri interpretaciji pjesme:

 Odredi temu: trenutak kada je prvi put ugledao voljenu ženu
 Odredi motive ( ljepota voljene žene, ljubavna bol i čežnja, umjetničko stvaranje
koje je potaknula voljene žena)
 Pronađi u tekstu: a) ijekavske oblike (ljepost, boljezni), b) ikavske oblike (vidil,
slidih)
 U pjesmi ima arhaizama; zamijeni ih suvremenim terminima (hip=čas,
najprvo=najprije, dni=dani itd.) - supstitucija
 Pjesma je ispjevana u distisima i to dvostruko rimovanim dvanaestercima. Pronađi i
ispiši rime (u sredini i na kraju).
 Kojim se stilskim sredstvima pjesnik služi? (epiteti, metafore)

12
  Jezik: dubrovački jezik 16. stoljeća; isprepletanje ijekavskog i ikavskog govora

13.3. Š. Menčetić: Prvi pogled

Jezik: dubrovački jezik 16. stoljeća; isprepletanje ijekavskog, ikavskog i ekavskog govora.
Stih: dvostruko rimovani dvanaesterac; distih.
Motivi: ljepota žene, priroda, osjećaji ljubavi.
Zadaci:
 Pronađi u tekstu: a) ijekavske oblike (sjediti, bijelo)
b) ikavske oblike (cvitje, lip)
c) ekavske oblike (venčac)
 Osuvremenite ove riječi: cvitje, vas, ter, vazeti, lis…
 Rastavite dva stiha (distih) na slogove i pronađite rimu (u sredini i na kraju)
 Izdvojite početna slova distiha : Z-J-S-M-V-N-D-O. Uvažite činjenicu da su se neki
glasovi isto pisali: Z=S; J=I; V=U. Dobivamo ime Sismundo, tj. Sigismund (Šiško).
Ako početna slova stihova daju ime, to nazivamo akrostih.

14.1. ZBORNIK NIKŠE RANJINE : Odiljam se; Djevojka hodi po zeleni travi

Motivacija

Poslušati pjesmu «Odiljam se» (uglazbio: Krešimir Magdić) u izvedbi klape «Linđo».
(CD «Omiš 1967.-1995.» - antologija dalmatinskih klapskih pjesama; str. B)
Slušanje ove pjesme može nam biti uvod u obradu dubrovačkih petrarkista.
Napomena: pjesma se nalazi u Zborniku Nikše Ranjine, a pripisuje se Džori Držiću.

14.2. NATUKNICE ZA NASTAVNIKE

Kao četrnaestogodišnji dječak, Nikša Ranjina počeo je prepisivati u svoju bilježnicu

popularne pjesme dubrovačkih pjesnika. Ima ih 820.

Opća mjesta petrarkističke lirike kod nas:

- anđeoska ljepota drage koja je od Boga poslana
- zlatne kose, slatki govor, anđeoski hod
- pjesnik za njom uzdiše i ne nalazi prave riječi da opiše njenu ljepotu
- opisivanje ljubavne boli: lirski subjekt prolazi kroz više stadija
zaljubljenosti od trenutka kad je ugledao gospoju

Nedostaci: konvencionalnost, nedostatak osobnog tona

Novo: - utjecaj naše lirske narodne pjesme (npr. među pjesmama Dž. Držića ima niz
pjesama ispjevanih na narodnu)
- Hrvatska, preko petrarkističke lirike, ulazi u europsku maticu

13
 15. DŽORE DRŽIĆ : Grem si grem ; Draža je od zlata

Motivacija
Problemsko pitanje: Je li se osjećaj ljubavi i ljubavne boli danas promijenio?

16.1. HANIBAL LUCIĆ: Jur nijedna na svit vila

Motivacija

1.Fotokopirati Da Vincijevu sliku "Mona Lisa" ili Botticellijevu sliku "Rođenje

Venere".
(Učenici bi na slici trebali uočiti ljepotu i sklad pojedinosti i cjeline; tjelesnu ljepotu;
sklad boja, pokreta, pejzaž.)
2. Problemsko pitanje:
a) Kakav je renesansni doživljaj žene, a kakav je suvremeni doživljaj žene?
b) Kakav je ideal ženske ljepote danas; je li se, i koliko, promijenio?
(Osobitosti njegove lirike: veći utjecaj narodnog pjesništva; bukolički sadržaji; pjesme
su smirenije, protkane tugom zbog neuzvraćene ljubavi.)

16.2. H. Lucić : Robinja

Motivacija:
1. Za domaći rad:
Prema ulomku iz čitanke, napiši sažet scenarij na književnom jeziku.
(Učenici će tako bolje razumjeti Lucićev jezik.)
2. Problemsko pitanje: Što znate o položaju i pravima robova?

16.3. NATUKNICE ZA NASTAVNIKE

Hanibal Lucić: Jur nijedna na svit vila

Uzori: domaća tradicija; dubrovački petrarkisti iz Ranjinina "Zbornika"; odjeci narodne

poezije; Petrarca.
Stih: simetrični osmerac (4+4)
Strofa: oktava; ponavljanje prvih i zadnjih dvaju stihova
Hermetičnost: isti stih zatvara strofu odozgo i odozdo (1. i 8. stih i 2. i 7. stih)
Motivi: ljubav i ljepota kao izvor nadahnuća i kao emocionalni doživljaj; svaka strofa
opisuje jedan detalj te ljepote; svaki detalj opisan je nizom metafora (kosa - zlato; lice -
ruža; usne - koralj…), osim prve i zadnje strofe koje imaju univerzalni

14
 motiv ženske ljepote; ljepota kao božanski dar

Renesansno poimanje ljepote

Tjelesna ljepota izraz je savršene ravnoteže osjetila, razuma, tijela i duha; ljepota je
božanski dar (po neoplatonizmu); ljepota drage je skup jednakovrijednih dijelova;
harmonija cjeline i pojedinosti.

Podsjetimo se:
Temeljne odrednice Petrarcina "Kanconijera" su:
 kompleksan doživljaj ljubavi
 psihološka analiza vlastite emocionalnosti
 svijest o stvaralačkom doživljaju kao rezultatu doživljaja ljubavi i Laurine
ljepote
 ljepota kao put spoznaje (prema Platonu) - neoplatonizam
 Petrarcina se ljubavna stanja preobražavaju od galantnog udvaranja i svjetovne
ljubavi do božanske ljubavi

H. LUCIĆ: Robinja

Sadržaj - Nakon što su mu oteli voljenu djevojku, ban Derenčin kreće u potragu za
njom te je pronalazi na dubrovačkoj tržnici kao robinju. Otkupljuje je, ne otkrivajući se
odmah. Drama završava pirom na koji dolazi i dubrovačka vlastela.

Glavni motiv – Gusarska otmica otkriva ondašnju tešku stvarnost: turske provale.

Dramski život – Prije Lucića poznati su nam dramski pokušaji Džore Držića, Mavra
Vetranovića i Nikole Nalješkovića, ali to su bile pastirske ekloge, tj. mitološko-pastirske
scene. Stoga «Robinja» nosi primat kao prva hrvatska (originalna) drama
svjetovnog sadržaja s tematikom iz suvremene povijesti..

Kompozicija – sklad (prolog) + tri skladanja (čina)

17.1. MAVRO VETRANOVIĆ : Moja plavca

Motivacija

Problemsko pitanje: Dijeli li i današnji čovjek Vetranovićeve misli?

Kontekst problemskog pitanja: „Vetranović je pjesnik religioznog tematskog usmjerenja,

ali ta religioznost u mnogim njegovim djelima prerasta u misaonost i razmišljanje o čovjeku
i njegovoj ulozi u svijetu.“ (Slobodan Prosperov Novak)

Misao vodilja:

15
  Kontinuitet duhovno - misaone poezije
 Vetranović kao poveznica: srednji vijek - renesansa - barok (misao o životu i
smrti; Bog upravlja čovjekovim životom; želja za ispravnim životom; alegoričnost,
metaforika, antiteze)

Zadatak pri čitanju: Odredi srednjovjekovne i renesansne elemente u odlomcima iz

čitanke.

Obrada
S obzirom na (već spominjane) jezične zapreke, ovu je pjesmu najbolje analizirati stih po
stih, uklanjajući supstitucijom jezične zapreke, i ispisujući na ploču glavne misli ove
pjesme: životni put mu je dosad bio težak pa pjesnik želi svoju splav dovesti u mirnu luku
(1. - 2. i 5. - 6. stih); bio je zauzet materijalnim stjecanjem (1o., 11., 12. stih), a nema ni
dobre posade koja će mu pomoći da splav dovede u mirnu luku, te naglašava da mu je za to
potreban dobar kapetan (tj. vjera)(14. - 18. stih).
Učenici uočavaju metaforičnost, tj. alegoriju ove pjesme: plavca (splav) - čovjekov život;
mirna luka - smiren život; posada - ljudi koji će ga podržati i usmjeriti na pravi put.
Utvrđuju temu (ljudski život), osnovni motiv (splav), stih (dvostruko rimovani
dvanaesterac); jezik (štokavština s čakavskim elementima).
Pjesnički elementi: koristi se slikom, opisom, razmišljanjem, metaforom,alegorijom.

17.2. M. Vetranović: Posvetilište Abramovo

Tema uzeta iz Biblije; priča o žrtvovanju Abrahamova sina Izaka.

Lik Sare postaje središnjim likom. Brižna i uznemirena majka prenosi svoju uznemirenost
na svoga muža, što podiže dramsku napetost. Prikazan je psihološki profil Sare kao brižne
majke i supruge.
Abraham, Izak i Sara nisu samo puki izvršitelji Božje volje, već pojedinci od krvi i mesa sa
svojom vjerom, pouzdanjem, osjećajima, mislima, bojaznima, patnjama.

17.3. M. Vetranović: Pjesanca u pomoć poetam

Tema: pjesnik i pjesnička sloboda izražavanja; apel za autonomijom poetskog stvaranja

Usporedba s lončarom i slikarom koji slobodno oblikuje lonac, odnosno bira boje.

17.4. NATUKNICE ZA NASTAVNIKE

Vetranovićeva poetika
Svaka pojedinost alegorički upućuje na ono duhovno; zemaljsko se projicira u nebesko, a
ono prolazno u vječno. Vetranović shvaća književnost kao stjecište različitih književnih
tradicija; ne odbacuje prethodno razdoblje, već se na nj nastavlja.
On sjedinjuje različite poetske tradicije:glagoljašku, trubadursko - petrarkističku, usmenu
narodnu književnost, književnost latinskog srednjovjekovlja i renesnsnu književnost.

Jezik
Slijedi Marulića. To je koncepcija spajanja dijalekata, svjesnog opredjeljenja naših
glagoljaša koji pišu jezikom razumljivim svim slojevima društva na dosta širokom području
(pr. "Svit se konča").

16
Vetranovićev pogled na svijet
Pjesnički je svijet samo odraz realnoga svijeta, ispričan vjerno, detaljno i u cijelosti.

Vetranović - pjesnik i dramatičar

a) Religiozna poezija - motivi: pjesme Bogorodici i Isusu, smrt, molitve, zazivanja,

pjesme o grijesima i porocima te kršćanskim vrlinama
b) Drame (prikazanja): Posvetilište Abramovo, Suzana čista, Prikazanje od muke
Isukrstove

Motivsko - tematska povezanost naše srednjovjekovne poezije i Vetranovićevih

religioznih stihova

 utjecaj začinjavačke poezije

 u srednjovjekovnoj književnosti čest je motiv pustinjaka (Vetranović: "Remete")
 u srednjovjekovnoj književnosti čest je lik Bogorodice i motiv molbe Mariji da
čovjeka spasi od pogibelji (Vetranović: Tužba grada Budima)
 motiv smrti (i kod Vetranovića vrlo čest)
 viđenje, vizija - česta je srednjovjekovna struktura književnog djela: motiv
putovanja i čišćenja grješne duše od pakla, preko čistilišta do raja (Vetranović:
Putnik, Pelegrin)

Srednjovjekovni elementi

 alegoričnost
 moralno - didaktična tematika
 kršćanski grijeh i porok te kršćanske vrline
 strukturiranje pjesničkog motiva oko jednog kršćanskog grijeha ili vrline
 motiv smrti

Renesansni elementi

 kritički odnos prema suvremenosti

 pjesnički svijet kao odslik realnog svijeta, ispričan vjerno, detaljno i u cijelosti

18.1. PETAR HEKTOROVIĆ: Ribanje i ribarsko prigovaranje

(Parvi dan; Treti dan)

Motivacija

1. Donijeti zemljopisnu kartu Hrvatske. Neka netko od učenika odredi putovanje

Petra Hektorovića od Hvara (Stari Grad, lokalitet Ploče) do Šolte (Nečujam, gdje
je rado boravio Marko Marulić).
2. Poslušati narodnu pjesmu „I kliče djevojka“ koju je u „Ribanju i ribarskom
prigovaranju“ zapisao Hektorović (CD „Cesarice“ 2).
3. Domaći rad u kojemu su učenici opisali jedno svoje putovanje.

17
 4. Navedite književna djela u kojima je putovanje predmet književnog
oblikovanja (tj. tema)! (Pr. Gilgameš, Odiseja, Božanstvena komedija)
5. Dodatni odlomak: Parvi dan 1-20; 500-505 i Treti dan 1510-1515
Anketni listić – postavljamo usmjerena pitanja prije čitanja odlomaka:
a) Odredite kome je djelo posvećeno
b) Zašto je pjesnik odlučio otići nakratko od kuće i ostaviti posao i obveze?
c) Kamo je krenuo i kakav je doživljaj tog putovanja?
d) Koju pohvalu izriče Nikoli i Paskoju?
e) Koje misli iznosi na kraju djela? (misli o prolaznosti)
6. Dodatni odlomak: Za domaći rad možemo dati učenicima da pročitaju ili
prokomentiraju ili samostalno interpretiraju pjesmu o Radosavu Siverinskom
koju kazuje Nikola (Drugi dan)

18.2. NATUKNICE ZA NASTAVNIKE

 prvi hrvatski putopis

 opis trodnevnog putovanja od Hvara, preko Brača, do Šolte
 likovi koji putuju: Petar Hektorović i dvojica ribara Paskoje Debelja i Nikola Zet
 prvi put su glavni likovi obični ljudi, ribari (težaci)
 prvi put su zapisani stihovi (i glazba) izvornih narodnih pjesama ( tri počasnice: Naš
gospodin poljem jizdi, Majka mu je lipo ime dala, Lipo ti je brajo pogledati, lirska: I
kliče djevojka te dvije bugarštice: o Marku Kraljeviću i bratu mu Andrijašu te o
Radosavu Siverinskomu i Vlatku Udinskomu)
 kompozicija: tri dijela (tri dana); stih: dvostruko rimovani dvanaesterac
 realizam djela: likovi (pisac i starogradski ribari), realističan put (likovi, mjesta,
pojedinosti); opis stvarnoga pejzaža
 renesansni elementi u djelu: realizam, opis prirode; univerzalni motivi: prolaznost,
ljubav prema čovjeku, prirodi, narodu i domovini; sklad prirode i čovjeka
 vrsta: a) epski spjev (po obliku)
b) putopis (po sadržaju)
c) pjesnička poslanica (po posveti Jeronimu Bartučeviću)

19.1. MIKŠA PELEGRINOVIĆ : Jeđupka

Uvodna pjesma; Šestoj gospođi

Motivacija
1.Jeste li ikada bili u maškarama? Kako ste se ponašali ispod maske?
Kako ste se ponašali prema poznatima, a kako su se oni ponašali
prema vama (dok se niste otkrili)?
3. Želite li znati svoju sudbinu? Što biste učinili da je saznate?
4. Je li vam ikad netko gatao?
5. Pročitati horoskop učenicima.
6. Domaći rad na temu: a) Ispod maske
b)Maškare, ča mogu maškare

18
 c) Sa tuđom maskom lakše se živi

19.2. NATUKNICE ZA NASTAVNIKE

Vrsta – maskerata, vrsta pokladne pjesme;vrlo popularna u Firenci u drugoj polovici 16. st.
Obično su to bili monolozi lica iz pokladne povorke (npr. ciganke, strani trgovci, robovi,
vragovi, ljudi iz dalekih krajeva).

Jeđupka – od jejupka, što znači Egipćanka, jer se mislilo da Cigani dolaze iz Egipta.

Uvodna pjesma – Ciganka želi pobuditi samilost pričom o tragičnom udesu svoje troje
djece (a četvrto joj je na prsima) koje su joj gusari oteli u ropstvo. ( Ciganka je zapravo
maska mladog čovjeka.) U uvodnoj pjesmi Ciganka se predstavila svim gospođama
zajedno.

Osobitosti maskerate - U susretu s raznovrsnim karakterima gospođa i njihovih sreća

otkriva nam se čitava galerija likova, bračnih odnosa te društvena i obiteljska sredina žena i
djevojaka iz viših slojeva društva. Otkriva se zapravo ponajviše sama Ciganka, tj. njen
karakter: spretnost, dovitljivost, smisao za pronicanje ljudskih srdaca. Ona savjetuje,
uvjerava, filozofira, što govori o tome da dobro poznaje život.

Kompozicija – Uvodna pjesma i šest „sreća“ (maskerata).

„Šestoj gospođi“
Ljubavna izjava Šestoj gospođi izrečena je nenametljivo i postupno. Ciganka je pristupila
skromno, laskajući joj, a zatim je upozorava na jedan nedostatak: ne uzvraća ljubav onome
koji za njom uzdiše. Uvjerava je da je iskreno voljena i da bi trebala uzvratiti tu ljubav.U
trenutku kada bi Ciganka trebala primiti dar (novac) za izrečenu sreću, ona to odbija tražeći
umjesto toga „sladak pogled, slatku ričcu“, te se tako nenametljivo otkriva kao prerušeni
pjesnik koji voljenoj ženi otkriva svoju iskrenu ljubav.
Neposrednost, iskrenost, svježina i toplina ljubavnih osjećaja, naročito u Šestoj gospođi,
svrstava autora među najbolje pjesnike hrvatske renesanse.
Citat: „ Kušaj, kušaj, er tko kuša
samo jednom ljubav ča je,
reć će, meda slađa da je
i dražija nego duša.“

20.1. MARIN DRŽIĆ : Novela od Stanca (Prizor treći)

Motivacija

1. Rasprava: Važno je biti mlad i lijep!

2. Problemsko pitanje: Što sve danas ljudi rade da bi sačuvali mladost?

Istražiti u djelu:
Odnos grada i sela; odnos djece i roditelja; želja za mladošću; Držićeva kritika
Dubrovčana - aktualnost; govorna karakterizacija likova; humor.

20.2. M. DRŽIĆ: Skup (Prolog; Prvi čin, drugi prizor)

19
Motivacija

1. «Amor nije amor, zlato je amor» („Zlatu se svijet klanja“)

2. «A tko sve dava, vele dava; tko srce dava , svega sebe dava.»
3. «Ne imat zlato – zlo! Imat zlato ga na ovi način – zlo i gore!»
(Prokomentirati citate.U tom kontekstu, odrediti karakteristike škrca, njegove glavne
misli, brige, preokupacije i ponašanje.)
4. Istraživanje:Usporedi Plautovog „Škrca“ s Držićevim „Skupom“

20.3. M. DRŽIĆ: Dundo Maroje (Četvrti čin, drugi prizor; Treći prizor)

Motivacija
1. Razlikuje li se mladi renesansni čovjek od današnjega?
2. „Fortunu pišu ženom, ne zaman.“

Najava djela:
Komedija o ljubavi i novcu. (Dva odnosa: 1. sluge – gospodari, 2. otac – sin)

20.4. Dodatni odlomak: Prolog Dugog Nosa

Negromant (čarobnjak) Dugi Nos pozdravlja gledatelje i priča o ljudima koje je vidio u
Staroj Indiji.

Obrada
a) Usmjereno čitanje odlomka; supstitucija; interpretacija pročitanoga
(savjet: čitamo manje segmente teksta)
b) Kako Držić zamišlja sklad društvenih odnosa? (Tuj ne ima imena «moje» i
«tvoje»...)
c) Citiraj rečenice gdje se opisuje sklad i ljepota života i prirode (početak
odlomka)
d) Citatima potkrijepi kako su opisani ljudi nahvao! (ljudi od ništa, zavidni,
nakazni)
e) Citatima potkrijepi kako su opisani ljudi nazbilj! (blagi, razumni, ljepotom
uljuđeni, dobroćudni).

Metaforika
Na prvi pogled čini se da su sami glumci ljudi nahvao, a ljudi nazbilj uvaženi
dubrovački plemići, vlast i dobrostojeći građani. Ali treba razlikovati pravi i obrnuti
svijet komedije i prepoznati jedni druge.

Središnja antiteza: ljudi nazbilj – ljudi nahvao govori o suprotstavljenosti čovjeka

obdarena vrlinom (vjertuoz) i čovjeka obdarena srećom (fortuna).
Prema spomenutoj karakterizaciji, odredite u djelu:
a) ljude nazbilj (Pomet – pojedinac obdaren vrlinama)
b) ljude nahvao (Maroje – škrt; Maro – rasipan)
c) Držićeva kritika društva, tj. vlasti (ljudi nahvao) – suvremenost djela.

Držić - urotnik

20
Odlomak dovesti prethodno u vezu s Držićevim urotničkim pismima u kojima kaže:
«Imamo lude upravljače koji misle da su mudri, a nesposobni su, ne vrijede ništa,
nemoćni su, a njihova se oholost više ne može podnositi....»
«... Zar da se dubrovački puk, pod jarmom petnaestorice nemoćnih i bezvrijednih
luđaka... sada boji i koleba podići glavu...?

Tako, učenici shvaćaju koga je Držić nazvao ljudima nahvao (plemiće, vlast), a koga
ljudima nazbilj (obične male građane); shvaćaju da Držić daje kritiku društva svoga
vremena. Antiteze: realno – fantastično; mudrost – ludost (višeznačnost govora).

20.5. Dodatni odlomak: Dundo Maroje, Drugi čin, prizor prvi (Pometov monolog)

Lik Pometa i njegov svjetonazor (renesansni svjetonazor)

Pometov svjetonazor treba se temeljiti na njegovim najvažnijim mislima:

 Ma se je trijeba s brjemenom akomodavat; trijeba je bit vjertuozu tko hoće

renjat na svijetu.
 Kralj je čovjek od ljudi kad se umije vladat.
 Trijeba je bit pacijenat i ugodit zlu brjemenu da se pak dobro brijeme uživa.
 (itd...)
U tom kontekstu izvlačimo životnu filozofiju Pometovu kako u životu treba biti
strpljiv, mudar i podnijeti poteškoće da bi se kasnije u životu uživalo u svom
uspjehu. Treba se znati ponašati u različitim situacijama. Treba znati obrnuti sreću u
svoju korist. Ni obrazovanje ni snaga ni talent (...itd.) nisu presudni za uspjeh u
životu. Voli novac jer mu je ono sredstvo koje mu omogućuje životne užitke. Voli
hranu, piće, žene (hedonist).

Pomet je «homo novus», tj. idealan renesansni čovjek: inteligentan, razuman,

darovit, mudar, strpljiv, samosvjestan pojedinac koji svojom sposobnošću uspijeva
okrenuti sreću u svoju korist.
Antiteze
Karakteristične su za Držića (i za renesansu): ljudi nazbilj – ljudi nahvao; mudri –
ludi; razumni – nerazumni; anđeli – zvijeri; lice – naličje; inteligencija – glupost;
vjertuoz – fortuna itd.
Djelo «Dundo Maroje» počiva na antitezi, tj. suprostavljenosti «inferiornog mnoštva
nasuprot mudroga i vještog pojedinca, čovjeka obdarenog vrlinama, sposobnoga da
svlada prevrtljivu sreću i trijumfira nad nesposobnima i nerazboritima» (I. Vavra).

Kvalitete djela
 živi pučki govor, realistične slike iz života, duhoviti prizori, misaona
dubina djela, snaga scenske riječi; prerasta hrvatske okvire; prethodnik
Shakespearea

TEMA ZA RASPRAVU:
Razlikuje li se mladi renesansni čovjek od današnjega? (odnos prema novcu,
hedonizam, individualizam, težnja ljepoti i skladu, odnos mladih i starih...)

21
 21. USPOREDBA: renesansa u Hrvatskoj – renesansa u Europi

Renesansa u Europi
 čovjek i priroda u centru pažnje
 optimizam, staloženost duha
 vjera u ljubav i vrijednosti ovozemaljskih dobara
 jednostavnost, jasnoća i harmonija izraza, smisao za mjeru
 univerzalnost motiva
 realizam (oponašanje prirode)
 jezik: narodni (a ne latinski)
 renesansni čovjek je kritičan, aktivan, realističan i optimističan; teži
ljepoti i uživanju u ovozemaljskom životu

Renesansa u Hrvatskoj
Nasljeduje sve karakteristike europske renesanse. Međutim, hrvatska renesansa nije
općenita poput europske, već ima jak naglasak na nacionalno. Njeno nacionalno
biće iskazuje se u :
a) vezanosti uz hrvatski jezik
b) vezanosti uz zavičaj
c) aktualnosti, tj. političkoj, povijesnoj i društvenoj stvarnosti (turska opasnost,
odnarođivanje, zapostavljenost hrvatskog jezika)
Nacionalno – domoljubna tematika konstanta je u cjelokupnoj hrvatskoj
književnosti renesanse. No to se uklapa u renesansu: u pojedinačnome se prepoznaje
univerzalno; aktualna tematika; realizam.

Najčešća tematika hrvatske renesanse:

 pokladna i satirična tematika (pr. maskerate)
 religiozno pjesništvo (univerzalni motiv)
 pjesničke poslanice (posvete su uobičajene i u Europi)
 domoljubno pjesništvo (povijest; aktualni događaji)
 petrarkistički motivi

22. LITERATURA:

Benge Kletzien, S., Cota Bekavac, M. Čitanje, pisanje i rasprava za poticanje kritičkog
mišljenja. Priručnik za nastavnike 2.dio. Zagreb: Forum za slobodu odgoja, 2003.

Cota Bekavac, M., Grozdanić, V., Benge Kletzien, S. Suradničko i iskustveno učenje.
Priručnik za nastavnike 3.dio. Zagreb: Forum za slobodu odgoja, 2003.

Čale, F. Tragom Držićeve poetike. Zagreb: Studentski centar Sveučilišta, 1978.

22
Fališavac, D. Smiješno & zbiljno u staroj hrvatskoj književnosti. Zagreb: Hrvatska
sveučilišna naklada, 1995.

Fališavac, D. Stari pisci hrvatski i njihove poetike. Zagreb: SNL, 1989.

Glasser, W. Svaki učenik može uspjeti. Zagreb: Alinea, 2001.

Glasser, W. Nastavnik u kvalitetnoj školi. Zagreb: Educa 2003.

Hrvatska književnost do narodnog preporoda: priručnik za učenike, studente i učitelje

književnosti. Zagreb: Školska knjiga, 1992.

Kyriacon, C. Temeljna nastavna umijeća. Zagreb: Educa, 2001.

Klippert, H. Kako uspješno učiti u timu. Zagreb: Educa, 2001.

Kombol; Novak. Hrvatska književnost do narodnog preporoda. Zagreb: Školska knjiga,

1992.

Listeš, S. Jedan od epistomoloških modela spoznaje o kurikulumu.// Školske novine. 39

(2004), str. 13.

Marulić, M. Judita. Zagreb: Golden marketing, 2001.

Marulić, M. Marko Marulić Marula: monografija. Zagreb: Erasmus naklada, 1999.

Marulić, M. Marko Maruluić europski humanist: izbor iz latinskih djela: O 500.

obljetnici Judite. Zadar: Matica hrvatska, 2001.

Metodičke upute uz interpretacije književnih djela. Zagreb: Školska knjiga, 1994.

Nikčević, M. Metodičko - problemske književne komunikacije. Zagreb: Školske novine,

1991.

Rosandić, D. Nastava hrvatskosrpskog jezika i književnosti. Zagreb: Školska knjiga,

1970.

Rosandić, D. Novi metodički obzori. Zagreb: Školske novine, 1993.

Sigetska epopeja od Krnarutića do Vitezovića: (1584 – 1684): zbornik radova sa

znanstvenog kolokvija u povodu 400. obljetnice izdanja «Vazetja Sigeta grada» Brne
Krnarutića (Venecija 1584) i 300. obljetnice izdanja «Odiljenja sigetskog» Pavla
Vitezovića (Linz 1684). Zadar: Hrvatsko filološko društvo: Narodni list, 1986.

Težak, S. Teorija i praksa nastave hrvatskog jezika. Zagreb: Školska knjiga, 1996. –
2000.

Tomasović, M. Judita Marka Marulića. Zagreb: Školska knjiga, 1994.

Tomasović, M. Marko Marulić Marul. Zagreb: Erasmus naklada, 1999.

23
Vončina, J. O istraživanju jezika starije hrvatske književnosti. Zagreb: Hrvatsko
filološko društvo, 1970.

Zoranić, P. Planine: izvornik i prijevod. Zagreb: Grafički zavod Hrvtaske, 1988.

Klasici hrvatske književnosti (elektronička građa). Zagreb: ALT F4: Bulaja naklada,
1999. – 2002.

Omiš : 1967-1995 : antologija dalmatinskih klapskih pjesama = traditional vocal music

of Southern Croatia. Zagreb: Croatia Records, 1995.

Vizek Vidović, V., Benge Kletzien, S., Cota Bekavac, M. Aktivno učenje i ERR okvir
za poučavanje. Priručnik za nastavnike 1.dio. Zagreb: Forum za slobodu odgoja, 2003.

Vizek Vidović, V., Vlahović-Štetić, V. Planiranje, praćenje i ocjenjivanje. Priručnik za

nastavnike 4.dio. Zagreb: Forum za slobodu odgoja, 2003.

http://nskcrolist.nsk.hr/judita/
(2005-05-13)

http://www.bulaja.com/Marulic/marul.htm
(2005-05-13)

http://www.moderna-vremena.hr/vrem/autori.asp
(2005-05-15)

http://www.ffzg.hr/infoz/dzs/html/Hektor1.htm
(2005-05-15)

http://www.ffzg.hr/infoz/dzs/html/Hektor2.htm
(2005-05-15)

http://www.ffzg.hr/infoz/dzs/html/Maruli1.htm
(2005-05-15)

http://www.ffzg.hr/infoz/dzs/html/Luci2.htm
(2005-05-15)

http://www.ffzg.hr/infoz/dzs/html/Mencetic.htm
(2005-05-15)

Autor:
Marija Rušev, prof. mentor

Poljoprivredna, prehrambena i veterinarska

škola Stanka Ožanića,

24
 Ulica dr. Franje Tuđmana b.b., 23000 Zadar

Županijsko stručno vijeće nastavnika

hrvatskoga jezika u srednjim školama

Zadar, 29 lipnja 2007.

23. DODATAK

UTVRĐIVANJE/PROVJERA HRVATSKE RENESANSE

S UPORABOM ČITANKE

Ciljevi:

 utvrditi/ponoviti gradivo iz hrvatske renesanse

 služiti se udžbenikom, tj. čitankom
 usmjeriti učenike da upoznaju svoju čitanku
 citiranjem usmjeravati pažnju na književno djelo

25
1. Kojim se poslom u Splitu bavio Marko Marulić (osim pisanjem)?
(bio je odvjetnik i sudac)

2. Citiraj nekoliko Marulićevih stihova u kojima Judita moli Boga da joj dade snage
ubiti Holoferna! (216 - 229)

3. Kako glasi puni naslov Zoranićevih Planina?

(Planine ke zadrže u sebi pisni pete po pastirah, pripovisti i pritvore junakov i diklic
i
mnoge ostale stvari složene po Petru Zoraniću Ninjaninu)

4. Citiraj rečenicu iz koje se vidi kakvog je karaktera bila djevojka Bura.

5. Što piše iznad paklenih vrata?

("Po meni se uhodi u najgorčji stan, lako se prohodi, da teško zide van".)

6. Navedi koje godine je bila bitka kod Sigeta i kakav je bio omjer vojnika hrvatske i
turske strane. (1566.; 3000 naprama 10 000 vojnika)

7. Osim Krnarutića, Sigetsku bitku su u umjetničkim djelima obradili još i …

(Nikola Zrinski, Petar Zrinski, Pavao Ritter Vitezović, Ivan Zajc)

8. Navedi citat u kojem Nikola Zrinski svojim vojnicima govori neka se ne boje smrti i
neka se hrabro bore.

9. Šiško Menčetić je obnašao dužnost kneza Dubrovačke Republike:

TOČNO - NETOČNO (zaokruži) (TOČNO; bio je knez samo mjesec dana)

10. Citiraj stihove iz Menčetićeve pjesme Blaženi čas i hip u kojima spominje svoj
ljubavni jad i plač. (9 - 10)

11. Iz sljedećeg teksta prepoznaj o kojem književniku je riječ:

Pisao je pjesme (prvi puta ih je 1556. u Veneciji izdao njegov sin pod naslovom
Skladanje izvarsnih pisan razlicih), drame (Robinja je prva svjetovna drama),
pohvalnice (Gradu Dubrovniku). (Hanibal Lucić)
12. Citiraj kako Lucić opisuje prste voljene djevojke u pjesmi Jur nijedna na svit vila.

13. Tko je autor djela : Suzana čista, Posvetilište Abramovo, Prikazanje od muke
Isukrstove? (Mavro Vetranović)

14. Navedi autora i naslov pjesme čiji su stihovi: "Vrime jur prihodi da s božjom ljubavi
život moj pribrodi pučinu u plavi". (Vetranović: Moja plavca)

15. Kojega dana i koju pjesmu pjeva Nikola Zet u "Ribanju i ribarskom prigovaranju "
(Drugi dan; pjesma Radosavu Siverincu)

16. U kojemu je gradu pred kraj života boravio Marin Držić i pisao urotnička pisma
toskanskom vladaru? (Firenca)

26
 17. Citiraj kako čarobnjak Dugi Nos (u predgovoru Dunda Maroja) opisuje ljude
nazbilj.

18. Citiraj što Pomet govori o strpljivosti.

PROVJERA USVOJENOG GRADIVA IZ HRVATSKE RENESANSE (NA

TEMELJU OBRAĐENIH ODLOMAKA U ČITANCI)

1. Koja djela (pjesme) su pisana dvostruko rimovanim dvanaestercem?

(Judita, Blaženi čas i hip, Planine, Ribanje i ribarsko prigovaranje, Vazetje Sigeta
grada, Moja plavca)

2. Navedi djelo i osobu kojoj je posvećeno!

a) Marulić: ______________, _______________ (Judita; Dujmu Balistriliću)
b) Hektorović: _____________, ______________ (Ribanje…; Jeronimu
Bartučeviću)
c) Krnarutić: _____________, _____________ (Vazetje…; Jurju Zrinskom)
d) Zoranić: _____________, _____________ (Planine; Mateju Matijeviću)

3. U kojim je djelima opisana ljepota žene?

(Menčetić: Blaženi čas i hip; Lucić: Jur nijedna na svit vila; Marulić: Judita)

4. U kojim djelima je opisano putovanje?

(Ribanje i ribarsko prigovaranje - stvarno putovanje; Planine - zamišljeno
putovanje)

5. U kojim djelima se ukazuje na tursku opasnost?

(Planine, Vazetje Sigeta grada)

6. Koji su pisci obradili aktualne/suvremene događaje, odnosno svoje društvo i

vrijeme?
(Hektorović: Ribanje…; Krnarutić: Vazetje…; Držić: Dundo Maroje)

7. Navedi lirske pjesnike renesanse! (Menčetić, Lucić, Vetranović)

27
 8. Navedi prvo tiskano umjetničko djelo na hrvatskom jeziku!
(Judita, 1521.)

9. Navedi prvi putopis u hrvatskoj književnosti!

(Hektorović: Ribanje i ribarsko prigovaranje)

10. Navedi prvi hrvatski roman? (Zoranić: Planine)

11. Navedi prvi hrvatski nacionalni ep sa suvremenom tematikom!

(Krnarutić: Vazetje Sigeta grada)

12. U kojem djelu su prvi put glavni likovi obični, mali ljudi ?
(Ribanje i ribarsko prigovaranje)

13. Koji je pisac i u kojem djelu prvi put zabilježio narodne pjesme?
(Hektorović: Ribanje i ribarsko prigovaranje)

14. Navedi tri komedije Marina Držića ! (Dundo Maroje, Skup, Arkulin)

Napomena autorice :

Ovaj Dodatak namijenjen je nastavnicima koji rade u strukovnim školama, i to u

razredima III. stupnja gdje učenike treba dodatno motivirati. S obzirom da mnogi učenici ne
poznaju vlastitu čitanku, prva je provjera znanja predviđena s uporabom čitanke. To možda
izgleda lako, ali da bi odgovorili na pitanja, učenici itekako moraju istražiti svoju čitanku.
Druga provjera znanja uobičajena je nakon obrađene renesanse u Hrvatskoj i u njoj su
najosnovnija pitanja. ( Može se nadopuniti / preoblikovati.)

U ovo predavanje ukomponirala sam dodatne odlomke. Naime, 28. lipnja 2005. god.
održala sam predavanje za nastavnike hrvatskoga jezika u strukovnim školama pod
istoimenim naslovom, bazirajući predavanje na tekstovima iz Čitanke 1, za prvi razred
trogodišnje strukovne škole, autorica Snježane Zrinjan i Snježane Zbukvić-Ožbolt,
ŠK, Zagreb, 2003.
Ovo predavanje je pripremljeno prema gimnazijskom programu (Čitanka 2,
skupine autora), ali je obogaćeno primjerima iz čitanke Zrinjan – Zbukvić-Ožbolt kako bi
nastavnici koji rade i u gimnazijama i u strukovnim školama imali Motivaciju za sve
primjere na jednom mjestu.
Ovi Prilozi motivaciji tek su neka moja promišljanja kako poboljšati učenikovu
komunikaciju s književnošću hrvatske renesanse, a razumijevanje teksta prvi je i glavni
korak u interpretacije umjetničkog djela.

Sadržaj Stranica

28
1.Uvod----------------------------------------------------------------------------------------------------2
2. Cilj predavanja----------------------------------------------------------------------------------------
3
3. Kakvog nastavnika trebaju učenici----------------------------------------------------------------3
4. Zapreke pri obradi tekstova iz starije hrvatske književnosti------------------------------------
4
5. Ciljevi nastave starije hrvatske književnosti------------------------------------------------------4
6.1. Metode nastave starije književnosti-------------------------------------------------------------5
6.2. Temeljni metodički postupci---------------------------------------------------------------------5
6.3. Metode i oblici komunikacije--------------------------------------------------------------------5
7. Eliminacija komunikacijskih prepreka------------------------------------------------------------6
8. Motivacijski postupci--------------------------------------------------------------------------------6
9. Problemska pitanja / tvrdnje------------------------------------------------------------------------7
10.1. Marulić: Judita; Motivacija---------------------------------------------------------------------8
10.2. Marulić: Molitva suprotiva Turkom; Motivacija---------------------------------------------9
10.3. Natuknice za nastavnike (Marulić)-------------------------------------------------------------9
11.1.Zoranić: Planine; Uvod; Motivacija-----------------------------------------------------------11
11.2. Zoranić: Perivoj od Slave----------------------------------------------------------------------12
11.3. Zoranić: Otkud bura ishodi i zač se tako zove; Motivacija------------------------------- 12
11.4. Zoranić: Ganka slavnoga Marula pastira; Zaključci---------------------------------------12
11.5. Natuknice za nastavnike (Zoranić)-----------------------------------------------------------13
12.1. Krnarutić: Vazetje Sigeta grada; Motivacija------------------------------------------------14
12.2.Natuknice za nastavnike (Krnarutić)----------------------------------------------------------14
13.1.Menčetić: Blaženi čas i hip; Motivacija------------------------------------------------------15
13.2. Menčetić: Blaženi čas i hip (obrada)---------------------------------------------------------16
13.3. Menčetić: Prvi pogled (obrada)---------------------------------------------------------------16
14.1. Zbornik Nikše Ranjine; Motivacija-----------------------------------------------------------16
14.2.Natuknice za nastavnike (Zbornik N. Ranjine)--------------------------------------------- 16
15. Dž. Držić: Grem si, grem; Draža je od zlata---------------------------------------------------17
16.1. Lucić: Jur nijedna na svit vila; Motivacija---------------------------------------------------
17
16.2. Lucić: Robinja; Motivacija--------------------------------------------------------------------17
16.3. Natuknice za nastavnike (Lucić) -------------------------------------------------------------18
17.1. Vetranović: Moja plavca; Motivacija--------------------------------------------------------19
17.2. Vetranović: Posvetilište Abramovo----------------------------------------------------------19
17.3. Vetranović: Pjesanca u pomoć poetam-------------------------------------------------------
19
17.4. Vetranović: Natuknice za nastavnike (Vetranović)----------------------------------------20
18.1. Hektorović: Ribanje i ribarsko prigovaranje; Motivacija----------------------------------21
18.2. Natuknice za nastavnike (Hektorović)-------------------------------------------------------21
19.1. Pelegrinović: Jeđupka; Motivacija------------------------------------------------------------
22
19.2.Natuknice za nastavnike (Pelegrinović-------------------------------------------------------22
20.1. Držić: Novela od Stanca (Prizor treći) Motivacija-----------------------------------------23
20.2. Držić: Skup (Prolog; Prvi čin, drugi prizor); Motivacija----------------------------------23
20.3. Držić: Dundo Maroje (Četvrti čin, drugi prizor; treći prizor); Motivacija--------------23
20.4.Držić: Dundo Maroje; Prolog dugog Nosa --------------------------------------------------23
20.5.Držić: Dundo Maroje; Drugi čin, prvi prizor------------------------------------------------24
21. Usporedba: renesansa u Hrvatskoj – renesansa u Europi------------------------------------25
22. Literatura-------------------------------------------------------------------------------------------26

29
23. Dodatak---------------------------------------------------------------------------------------------29

30
31