PRIPREMA ZA RAD

Školska godina: 2011/2012.

Predmet: BOSANSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST
Razred: VIII
Nastavna jedinica: Upoznavanje učenika sa NPP-om za VIII razred
Tip časa: a) obrada novog sadržaja, b) utvrđivanje, c) ponavljanje, d) vježbanje, e)
sistematizacija, f) upoznavanje sa novim gradivom
Nastavne metode: a) razgovor, b) izlaganje, c) demonstracija, d) ilustracija, e) obrada
teksta, f) kasetoprojektor, g) pismeni radovi, h) laboratorijski i praktični radovi, i)
kombinovana, j) ______________
Nastavna sredstva: a) slike, b) karte, c) knjiga-udžbenik, d) grafoskop, e) dijaprojektor,
f) kasetoprojektor, g) epidijaskop, h) makete-modeli, i) crteži-šeme, j) prirodni materijal
Oblici rada: a) frontalni, b) grupni, c) individualni, d)________________
Cilj časa: usvajanje novih pojmova
Zadaci časa:
a) Obrazovni: ponavljanje gradiva iz sedmog razreda, upoznavanje sa gradivom za VIII
razred
b) Funkcionalni: razvijanje osobina pozitivnog karaktera
c) Odgojni: razvijanje mašte i volje za novim i nepoznatim

ARTIKULACIJA ČASA

Uvodni dio:

Učenici će zabilježiti naslove udžbenika iz kojih će učiti gradivo osmog razreda.

Glavni dio:

Upoznavanje učenika sa nastavnim planom i programom za VIII razred.

Pročitati spisak lektira koje ih očekuju u ovoj školskoj godini, ponoviti način na koji smo
do sada radili lektiru, sveske koje smo koristili, upoznati ih sa gradivom iz oblasti
gramatike, kulture izražavanja, književnosti i pravopisa.
Ponoviti glasovne promjene koje smo do sada radili.
Ponoviti padeže.

Završni dio:

Za zadaću: pročitati pjesmu «Pjesnik», Teufik Zajada. Razmisliti o smislu ove pjesme
koju ćemo raditi na slijedećem času.
 PRIPREMA ZA RAD

Školska godina: 2011/2012.

Predmet: BOSANSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST
Razred: VIII
Nastavna jedinica: IKT Teufik Zajad:»Pjesnik»
Tip časa: a) obrada novog sadržaja, b) utvrđivanje, c) ponavljanje, d) vježbanje, e)
sistematizacija, f) upoznavanje sa novim gradivom
Nastavne metode: a) razgovor, b) izlaganje, c) demonstracija, d) ilustracija, e) obrada
teksta, f) kasetoprojektor, g) pismeni radovi, h) laboratorijski i praktični radovi, i)
kombinovana, j) ______________
Nastavna sredstva: a) slike, b) karte, c) knjiga-udžbenik, d) grafoskop, e) dijaprojektor,
f) kasetoprojektor, g) epidijaskop, h) makete-modeli, i) crteži-šeme, j) prirodni materijal
Oblici rada: a) frontalni, b) grupni, c) individualni, d)________________
Cilj časa: usvajanje novog gradiva
Zadaci časa:
a) Obrazovni: analiza moderne pjesme,
b) Funkcionalni: doživljaj umjetničkog djela, izražavanje vlastitih emocija
c) Odgojni: razvoj sposobnosti za analizu, formiranje emocionalnih stavova

ARTIKULACIJA ČASA

Uvodni dio:

Interpretativno čitanje pjesme.

Učenici izražavaju prve emocije koje je u njima izazvala ova pjesma.

Glavni dio:

Šta iz pjesme saznajemo? Iz pjesme saznajemo kakav je pjesnik, kako i zašto nastaje
pjesma.
Vježba: Napiši pet epiteta koji najbolje opisuju ovoga pjesnika.
Da duša ima boju, kako bi bila obojena pjesnikova duša?
Koji stihovi opisuju pjesnika? Navedi ih!
Kako i zašto nastaje pjesma?
U pjesmi pronađi stihove koji su u skladu sa slijedećim tezama:
1. Stvaranje pjesme, svijeta ljepote, nije ni lahko ni jednostavno. Pjesnik se svom snagom
svoga bića daje na pisanje pjesme. Put do pjesme je dug i neizvjestan, a sama pjesma je
ljepota koja opija.
2. Pjesnik se stopio sa svijetom. On je kontinent koji možemo nazvati imenom
čovječanstvo.
3. Pjesnik je uvijek budan. Pjesme su njegov način suprostavljanja zlu.
4. Život je, za pjesnika, najvrednija stvar u kosmosu.
5. Pjesma je smisao pjesnikova života.

Nakon što za navedene teze pronađete odgovarajuće stihove u pjesmi, napišite i vaše
stavove, vaše mišljenje o istim temama. Da li se vaše razmišljanje u mnogome razlikuje
od pjesnikova? Objasni zašto!

Pred nama je jedna moderna pjesma. Po čemu to možemo zaključiti? Kako je napisana
ova pjesma? Da li ima strofe, rimu? Kakav je stih? Koje su odlike tradicionalne pjesme?
Šta na osnovu ove pjesme možemo zaključiti o modernoj pjesmi?

Završni dio:

Palestinski pjesnik Teufik Zajad je rođen 1925. godine u Nazaretu. Pjesme su mu

oblikom moderne i jezički izbrušene. Najviše piše rodoljubive pjesme. Poznata mu je
zbirka pjesama «Najjači pred vama».
 PRIPREMA ZA RAD

Školska godina: 2011/2012.

Predmet: BOSANSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST
Razred: VIII
Nastavna jedinica: BOSANSKI JEZIK OD 1994. GODINE
Tip časa: a) obrada novog sadržaja, b) utvrđivanje, c) ponavljanje, d) vježbanje, e)
sistematizacija, f) upoznavanje sa novim gradivom, g) analiza
Nastavne metode: a) razgovor, b) izlaganje, c) demonstracija, d) ilustracija, e) obrada
teksta, f) kasetoprojektor, g) pismeni radovi, h) laboratorijski i praktični radovi, i)
kombinovana, j) ______________
Nastavna sredstva: Naš jezik
Oblici rada: a) frontalni, b) grupni, c) individualni, d)________________
Cilj časa: upoznavanje sa historijskim činjenicama vezanim za bosanski jezik
Zadaci časa:
a) Obrazovni: usvajanje znanja o trnutnom stanju u bosanskom jeziku, pravopisne
norme
b) Funkcionalni: stvaranje i razvijanje osjećaja za rad i red
c) Odgojni: razvoj logičkog mišljenja, posmatranja i zaključivanja

ARTIKULACIJA ČASA

Uvodni dio:

Savremeni period ili savremena jezička situacija na našim prostorima započinje

devedesetih godina dvadesetog stoljeća.
Tu fazu karakteriše:
-stvaranje samostalnih država izraslih iz nekadašnje Jugoslavije
-početak izgrađivanja zasebnih, nacionalnih standardnih jezika

Glavni dio:

U BiH se izgrađuju tri ravnopravna standardna jezika-bosanski, hrvatski i srpski.

Evidentan je visok stepen međusobne podudarnosti ova tri jezika, ali se njeguju i jezičke
posebnosti.

Posebnosti/razlike u ovim jezicima:

1. Na fonetskom planu- upotreba glasova f i h; refleksi glasa jat
2. Na morfološkom planu-razlika u izgovoru i pisanju zamjenica, razlike u završetku
nekih tipova imenica, razlike u tvorbi riječi
 3. Na sintaksičkom planu-bira se između infinitiva i konstrukcije da+prezent,
različito se određuje mjesto nenaglašenih oblika u rečenici.
4. Na leksičkom planu-upotreba turcizama, izbor mogućih sinonima

Završni dio:

Nakon što su učenici zapisali osnovne teze o razlici između bosanskog/hrvatskog/srpskog

jezika, objasniti im šta to znači (navesti konkretne primjere).
 PRIPREMA ZA RAD

Školska godina: 2011/2012.

Predmet: BOSANSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST
Razred: VIII
Nastavna jedinica: IKT ISAK SAMOKOVLIJA «MIRJAMINA KOSA»
Tip časa: a) obrada novog sadržaja, b) utvrđivanje, c) ponavljanje, d) vježbanje, e)
sistematizacija, f) upoznavanje sa novim gradivom, g) analiza
Nastavne metode: a) razgovor, b) izlaganje, c) demonstracija, d) ilustracija, e) obrada
teksta, f) kasetoprojektor, g) pismeni radovi, h) laboratorijski i praktični radovi, i)
kombinovana, j) ______________
Nastavna sredstva: Čitanka
Oblici rada: a) frontalni, b) grupni, c) individualni, d)________________
Cilj časa: analiza pripovijetke
Zadaci časa:
a) Obrazovni: interpretacija pripovijetke (tema, ideja, likovi, karakterizacija likova)
b) Funkcionalni: razvijanje ljubavi za lijepim u književnom tekstu
c) Odgojni: formiranje i razvoj moralnih i estetskih navika

ARTIKULACIJA ČASA

Uvodni dio:

Pročitati tekst.
Izdvojiti nepoznate riječi:
kapidžik-vrata, kapija
amrel-kišobran
Pesah-jevrejski vjeski praznik
šobonjati-lupati
bakalin-trgovac
mrcina-crkotina
parhet-pamučna tkanina

Glavni dio:

Isak Samokovlija se u pripovijetkama često bavio temom nesretnog djetinjstva.

Opisivao je duševne boli i patnje djece usljed siromaštva, bolesti, nerazumijevanja.
Likove djece koja trpe boli duše, kojoj je ukradeno djetinjstvo, kao malom Rafaelu,
opisanom u nekoliko priča, Samokovlija ih je opisivao s puno ljubavi i suosjećanja sa
njihovom sudbinom.
Dva su izvora, ili uzroka, patnji djevojčice Mirjam.
S jednim se srećemo na samom početku priče, a s drugim na kraju.
Koji su to uzroci Mirjamine tuge i stradanja?
Koji od njih teže pada djevojčici?
Isak Samokovlija opisuje okrutnost djece, ali ih ne osuđuje.
Zašto ne osuđuje djecu? Po čemu možemo zaključiti to?
Pronađite u priči mjesta u kojima najviše dolazi do izražaja dječije nerazumijevanje
Mirjam, mjesta koja otkrivaju njihovu neopravdanu mržnju, njihovo ponižavanje male
djevojčice.
Objasnite zašto djeca ne trpe Mirjam.
Čime se Mirjam izdvajala od ostale djece?
Ako nije osuđivao djecu koja nisu duhom zrela i svjesna nepravednosti svojih postupaka,
Samokovlija itekako osuđuje postupke odraslih u kojimase javlja besmislena mržnja.
Zbog čega/koga odrasli mrze Mirjam?
Pronađite u tekstu mjesta koja pokazuju šta je pravi uzrok njihove mržnje.

Završni dio:

Zadaća-napisati sastav na temu «Moje djetinjstvo».

 PRIPREMA ZA RAD

Školska godina: 2011/2012.

Predmet: BOSANSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST
Razred: VIII
Nastavna jedinica: IKT ISAK SAMOKOVLIJA «MIRJAMINA KOSA»
Tip časa: a) obrada novog sadržaja, b) utvrđivanje, c) ponavljanje, d) vježbanje, e)
sistematizacija, f) upoznavanje sa novim gradivom, g) analiza
Nastavne metode: a) razgovor, b) izlaganje, c) demonstracija, d) ilustracija, e) obrada
teksta, f) kasetoprojektor, g) pismeni radovi, h) laboratorijski i praktični radovi, i)
kombinovana, j) ______________
Nastavna sredstva: Čitanka
Oblici rada: a) frontalni, b) grupni, c) individualni, d)________________
Cilj časa: analiza pripovijetke
Zadaci časa:
a) Obrazovni: interpretacija pripovijetke (tema, ideja, likovi, karakterizacija likova)
b) Funkcionalni: razvijanje ljubavi za lijepim u književnom tekstu
c) Odgojni: formiranje i razvoj moralnih i estetskih navika

ARTIKULACIJA ČASA

Uvodni dio:

Analiza zadaće. Pročitati više sastava i uporediti ih.

Glavni dio:

Opišite izgled male Mirjam i uočite promjene u njenom izgledu. Navedite njene
karaktrene osobine i potkrijepite ih primjerima iz teksta.
Opišite crnog Avrama i istaknite njegove karakterne osobine.
Koje su ličnosti u priči predstavljene monologom, a koje dijalogom?
Odredite njihove osobine!
Koju ličnost je Samokovlija neposredno predstavio navodeći osobine te ličnosti i njene
postupke?
Portretiranje ličnosti završite vraćajući se glavnoj ličnosti,maloj Mirjam, i uočite
Samokovlijin odnos prema njoj, potkrijepite citatima Samokovlijino saosjećanje sa
Mirjaminim stradanjem, njegovo divljenje njenoj ljepoti i dobroti.
Objasnite posebno njegovo poznavanje potrebe dječije duše na Mirjaminom odnosu
prema djeci, igri i prema bolesti.
Zašto Mirjam ne shvata ozbiljno svoju bolest?
Završni dio:

O piscu:
Isak Samokovlija je rođen 1899. godine, a umro 1955. godine. Po zanimanju je bio ljekar.
Objavio je više zbirki priča u kojima opisuje život sarajevske jevrejske sirotinje.
Najznačajnija djela: «Nosač Samuel», «Hanka»,...
 PRIPREMA ZA RAD

Školska godina: 2011/2012.

Predmet: BOSANSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST
Razred: VIII
Nastavna jedinica: NARJEČJA HRVATSKOG JEZIKA
(RASPROSTRANJENOST, DIJALEKTI, GOVOR)
Tip časa: a) obrada novog sadržaja, b) utvrđivanje, c) ponavljanje, d) vježbanje, e)
sistematizacija, f) upoznavanje sa novim gradivom, g) analiza
Nastavne metode: a) razgovor, b) izlaganje, c) demonstracija, d) ilustracija, e) obrada
teksta, f) kasetoprojektor, g) pismeni radovi, h) laboratorijski i praktični radovi, i)
kombinovana, j) ______________
Nastavna sredstva: Naš jezik
Oblici rada: a) frontalni, b) grupni, c) individualni, d)________________
Cilj časa: usvajanje znanja o jeziku
Zadaci časa:
a) Obrazovni: usvajanje novog znanja o samome jeziku, govoru i razlikama u govoru
b) Funkcionalni: razvijanje mašte i volje za novim i nepoznatim
c) Odgojni: usmeno izlaganje, izražavanje vlastitog doživljaja svih razlika u jednome
jeziku

ARTIKULACIJA ČASA

Uvodni dio:

Razgovor o jeziku uopće.

Sjećanje na Preradovićevu pjesmu «Jezik roda moga». O čemu pjesma pjeva? Kakav je
pjesnikov odnos prema jeziku? Šta jezik predstavlja za njega? Šta za svakog predstavlja
njegov jezik?
Isticanje cilja časa: danas ćemo naučiti nešto o narječju hrvatskog jezika.

Glavni dio:

Objasniti šta je to govor, i kakav sve govor može biti.

Govor predstavlja realizaciju jezika. Razlikujemo govor pojedinca, mjesni govor, narodni
govor...

Hrvatski se jezik odlikuje razvojem na temelju tri narječja:

1. štokavsko (upitno-odnosna zamjenica što)
2. kajkavsko (upitno-odnosna zamjenica kaj)
 3. čakavsko (upitno-odnosna zamjenica ča)

Bosanski i srpski jezik su se razvili na temelju štokavskog narječja.

ČAKAVSKO NARJEČJE-danas zahvata srednju i sjeveroistočnu Istru, primorje i dublje

prema kopnu područje do Karlovca, a na jugu do Otočca, zatim dalmatinske otoke, kao i
uzak pojas dalmatinske obale.
Najtipičnije osobine čakavskog narječja su: upotreba zamjenice ča, izgovor sonata j
mjesto suglasnika đ, izgovor sonata j mjesto sonata lj, čuvanje sonata l na kraju sloga,
izgovor n mjesto m na kraju riječi.

KAJKAVSKO NARJEČJE-danas zahvata sjeverozapadni dio Hrvatske sa Gorskim

kotarom.
Glavne osobine ovoga narječja: upitno-odnosna zamjenica kaj, ekavska zamjena jata,
upotreba suglasnika č, dž, i j umjesto ć i đ, početna grupa vu prema štokavskom u,
neizvršena sibilarizacija...
Kajkavsko narječje, kao i čakavsko, u prošlosti se upotrebljavalo kao književni jezik.

ŠTOKAVSKO NARJEČJE-zahvata veći dio prostora srednjojužnoslavenskog

dijasistema.
Njegova zapadna granica je granica prema čakavskom i kajkavskom narječju. Na drugim
stranama pruža se sve do granice sa susjednim državama Mađarskom, Rumunijom,
Bugarskom, Makedonijom i Albanijom.
Štokavsko nariječje dijeli se na: ekavsko (istočno), ijekavsko (južno), ikavsko (zapadno).

Završni dio:

Ponoviti šta smo učili na ovome času.

 PRIPREMA ZA RAD

Školska godina: 2011/2012.

Predmet: BOSANSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST
Razred: VIII
Nastavna jedinica: NARJEČJA HRVATSKOG JEZIKA
(RASPROSTRANJENOST, DIJALEKTI, GOVOR)
Tip časa: a) obrada novog sadržaja, b) utvrđivanje, c) ponavljanje, d) vježbanje, e)
sistematizacija, f) upoznavanje sa novim gradivom, g) analiza
Nastavne metode: a) razgovor, b) izlaganje, c) demonstracija, d) ilustracija, e) obrada
teksta, f) kasetoprojektor, g) pismeni radovi, h) laboratorijski i praktični radovi, i)
kombinovana, j) ______________
Nastavna sredstva: Naš jezik
Oblici rada: a) frontalni, b) grupni, c) individualni, d)________________
Cilj časa: usvajanje znanja o jeziku
Zadaci časa:
a) Obrazovni: usvajanje novog znanja o samome jeziku, govoru i razlikama u govoru
b) Funkcionalni: razvijanje mašte i volje za novim i nepoznatim
c) Odgojni: usmeno izlaganje, izražavanje vlastitog doživljaja svih razlika u jednome
jeziku

ARTIKULACIJA ČASA

Uvodni dio:

Natavnica čita tri teksta.

«Tri nonoice», pjesma napisana na čakavskom narječju.
«Proleče», pjesma napisana na kajkavskom narječju.
Narodna pripovijetka «Baš-Čelik», štokavsko narječje.

Glavni dio:

Analiza riječi napisanih na ova tri narječja.

Utvrđivanje gradiva koje je obrađeno na prošlome času.

Završni dio:

Ocijeniti najaktivnije učenike.

 PRIPREMA ZA RAD

Školska godina: 2011/2012.

Predmet: BOSANSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST
Razred: VIII
Nastavna jedinica: HRVATSKI KNJIŽEVNI JEZIK U XIX I XX STOLJEĆU
Tip časa: a) obrada novog sadržaja, b) utvrđivanje, c) ponavljanje, d) vježbanje, e)
sistematizacija, f) upoznavanje sa novim gradivom, g) analiza
Nastavne metode: a) razgovor, b) izlaganje, c) demonstracija, d) ilustracija, e) obrada
teksta, f) kasetoprojektor, g) pismeni radovi, h) laboratorijski i praktični radovi, i)
kombinovana, j) ______________
Nastavna sredstva: Naš jezik
Oblici rada: a) frontalni, b) grupni, c) individualni, d)________________
Cilj časa: usvajanje znanja o jeziku
Zadaci časa:
a) Obrazovni: usvajanje novog znanja o samome jeziku, govoru i razlikama u govoru
b) Funkcionalni: razvijanje mašte i volje za novim i nepoznatim
c) Odgojni: usmeno izlaganje, izražavanje vlastitog doživljaja svih razlika u jednome
jeziku

ARTIKULACIJA ČASA

Uvodni dio:

Hrvatski filozofi dijele razvoj hrvatskog jezika u XX stoljeću na pet perioda:

1. Od 1901. do 1918. godine
2. Od 1918. do 1941. godine
3. Od 1941. do 1945. godine
4. Od 1945. do 1990. godine
5. Od 1990. do danas

Glavni dio:

U prvom periodu sukobljavaju se dvije hrvatske filološke struje-sljedbenici reforme Vuka

Karadžića i njegovi protivnici.
U ovom periodu razvija se hrvatsko dijalektalno pjesništvo.
1918. godine stvorena je Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca. Srbi i Hrvati prihvataju
zajednički srpskohrvatski jezik. Ipak, pojedini hrvatski filozofi i tada insistiraju na
razlikama između ova dva jezika.
1940. godine objavljena knjiga «Razlike između hrvatskog i srpskog književnog jezika»
(Petar Guberin, Kruno Krstić).

Treći period je period samostalnosti Hrvatske, i dominira težnja za purizmom (čistotom

hrvatskog jezika).

U četvrtom periodu (socijalistička Jugoslavija) promovira se ravnopravnost naroda u

upotrebi svoga maternjeg jezika.
1954. godine u Novom Sadu je dogovoreno da se jezik Hrvata, Srba, Crnogoraca i
Bošnjaka tretira kao jedan jezik sa dva izgovora (ijekavski i ekavski), i dva pisma
(latinica i ćirilica).
1971. godine u Londonu izlazi «Hrvatski pravopis»

U zadnjem periodu Hrvatska postaje samostalna država i njeguje svoj standardni jezik.

Završni dio:

Ponoviti etape u razvoju hrvatskog jezika u XIX I XX stoljeću.

 PRIPREMA ZA RAD

Školska godina: 2011/2012.

Predmet: BOSANSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST
Razred: VIII
Nastavna jedinica: HRVATSKI KNJIŽEVNI JEZIK U XIX I XX STOLJEĆU
Tip časa: a) obrada novog sadržaja, b) utvrđivanje, c) ponavljanje, d) vježbanje, e)
sistematizacija, f) upoznavanje sa novim gradivom, g) analiza
Nastavne metode: a) razgovor, b) izlaganje, c) demonstracija, d) ilustracija, e) obrada
teksta, f) kasetoprojektor, g) pismeni radovi, h) laboratorijski i praktični radovi, i)
kombinovana, j) ______________
Nastavna sredstva: Naš jezik
Oblici rada: a) frontalni, b) grupni, c) individualni, d)________________
Cilj časa: usvajanje znanja o jeziku
Zadaci časa:
a) Obrazovni: usvajanje novog znanja o samome jeziku, govoru i razlikama u govoru
b) Funkcionalni: razvijanje mašte i volje za novim i nepoznatim
c) Odgojni: usmeno izlaganje, izražavanje vlastitog doživljaja svih razlika u jednome
jeziku

ARTIKULACIJA ČASA

Uvodni dio:

Izrada tabele.
Tabelarni pregled etapa u razvoju hrvatskog jezika.

Glavni dio:

Ispisivanje činjenica koje smo naučili na prošlome času.

Završni dio:

Ocijeniti najaktivnije učenike.

 PRIPREMA ZA RAD

Školska godina: 2011/2012.

Predmet: BOSANSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST
Razred: VIII
Nastavna jedinica: BOSANSKI ČASOPISI
Tip časa: a) obrada novog sadržaja, b) utvrđivanje, c) ponavljanje, d) vježbanje, e)
sistematizacija, f) upoznavanje sa novim gradivom, g) analiza
Nastavne metode: a) razgovor, b) izlaganje, c) demonstracija, d) ilustracija, e) obrada
teksta, f) kasetoprojektor, g) pismeni radovi, h) laboratorijski i praktični radovi, i)
kombinovana, j) ______________
Nastavna sredstva: Naš jezik
Oblici rada: a) frontalni, b) grupni, c) individualni, d)________________
Cilj časa: upoznavanje sa razvojem štamparstva i novinarstva u BiH
Zadaci časa:
a) Obrazovni: prva štamparija, Bosanski vjstnik, Bosna, Sarajevski cvjetnik, Neretva,
Bosanski prijatelj
b) Funkcionalni: razvijanje sposobnosti stvaralačkog mišljenja, razmišljanja i
zaključivanja
c) Odgojni: razvijanje osobina pozitivnog karaktera: tačnost. preciznost, marljivost

ARTIKULACIJA ČASA

Uvodni dio:

Prva štamparija u Bosni i Hercegovini otvorena je u Sarajevu, aprila1866.godine.

Štamparija je bila, kako je napisano u prvom broju prvog bosanskog lista Bosanski
vjestnik, privatno preduzeće.
Vlasnik je bio Ignjat Sopron.
Međutim, početak štamparstva u BiH je u 16. vijeku, osamdeset i petgodina nakon
Gutenbergova pronalaska štamparstva. Osnivač je bio Božidar Goraždanin. Štamparija
nakon petnaest godina propada.
Do otvaranja Sopronove štamparije došlo je na inicijativu Topal Šerif Osman-paše, koji
je bio bosanski vezir. On je veliku pažnju posvećivao obrazovanju, otvarao je škole i vrlo
brzo je shvatio koliko je neophodno da u Bosni bude štamparija:

Glavni dio:

BOSANSKI VJESTNIK
Odmah na početku rada štamparije, pokrenut je sedmični list Bosanski vjestnik.
Izdavao ga je i uređivao Ignjat Sopron. Grafička tehnika kojom je list štampan bila je
siromašna.
Novinski članci i vijesti bili su uglavnom bez naslova i potpisa autora. Štampan je
ćirilicom na osam strana. Objavljivani su članci iz prosvjete, kulture, ekonomije, poučne
zabave i td.

BOSNA
Četrdeset dana poslije Bosanskog vjestnika počeo je izlaziti zvanični list Vilajeta
bosanskog Bosna.
Novine su izlazile na bosanskom i turskom jeziku. List je izlazio na arebici i ćirilici sve
do okupacije 1878. godine.

SARAJEVSKI CVJETNIK
Prvi broj sedmičnih novina Sarajevski cvjetnik pojavio se u decembru 1868.godine. U
julu 1872. prestao je izlaziti.
To je bio list poučno-zabavnog sadržaja. Bio je vrlo zanimljiv.

NERETVA
Izlazila je u Mostaru. U januaru 1876. godine formiran je Hercegovački vilajet, a sa
njime i Neretva.
Krajem te iste godine ikinut je Hercegovački vilajet, a time i Neretva.

BOSANSKI PRIJATELJ, PRVI BOSANSKI ČASOPIS

Pokrenuo ga je Ivan Frano Jukić1850. godine u Zagrebu. Prvi broj je štampan o trošku
Ljudevit Gaja, u njegovoj štampariji.
Časopisje imao format knjige.
U časopisu se posebna pažnja poklanjala bosanskoj književnosti.

Završni dio:

Ponovimo gradivo o prvim štamparijama i časopisima u Bosni i Hercegovini.

 PRIPREMA ZA RAD

Školska godina: 2011/2012.

Predmet: BOSANSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST
Razred: VIII
Nastavna jedinica: USMENA VJEŽBA-RETROSPEKTIVNO PRIČANJE
DOGAĐAJA/DOŽIVLJAJA SA POČETKOM OD NAJZANIMLJIVIJEG
MJESTA
Tip časa: a) obrada novog sadržaja, b) utvrđivanje, c) ponavljanje, d) vježbanje, e)
sistematizacija, f) upoznavanje sa novim gradivom
Nastavne metode: a) razgovor, b) izlaganje, c) demonstracija, d) ilustracija, e) obrada
teksta, f) kasetoprojektor, g) pismeni radovi, h) laboratorijski i praktični radovi, i)
kombinovana, j) ______________
Nastavna sredstva: a) slike, b) karte, c) knjiga-udžbenik, d) grafoskop, e) dijaprojektor,
f) kasetoprojektor, g) epidijaskop, h) makete-modeli, i) crteži-šeme, j) prirodni materijal
Oblici rada: a) frontalni, b) grupni, c) individualni, d)________________
Cilj časa: usvajanje novog znanja iz oblasti kulture izražavanja
Zadaci časa:
a) Obrazovni: ponoviti pojam događaja i doživljaja, RETROSPEKCIJE
b) Funkcionalni: razvoj izražajnih sposobnosti
c) Odgojni: doživljaj umjetničkog teksta

ARTIKULACIJA ČASA

Uvodni dio:

Pročitati 23. poglavlje iz romana «Kad jaganjci utihnu» američkog književnika Tomasa
Harisa. Prema ovome romanu snimljen je i Oskarom nagrađen film.

Glavni dio:

Glavni likovi ovog romana su psihijatrica i agentica FBI Klaris Starling i opaki ubojica-
ljudožder Hanibal Lekter.
Koji je događaj opisan u ovom poglavlju?
Šta je osjećala oteta djevojka?
Kako je opisan njen strah?
Na koji se način djevojka pokušala orijentirati u mračnom podrumu?
Kako je podrum izgledao?
Šta je prestravljena djevojka ponudila nepoznatom otmičaru?
Kako se otmičar odnosio prema djevojci?
Kada se najviše prepala?
Vidimo da pisac nije opisao sam čin otmice, već je o tom događaju pisao retrospektivno,
prateći psihološko stanje otete djevojke.
Krenuo je od najuzbudljivijeg dijela: djevojčine spoznaje da je oteta i od njene
užasnutosti nad tom činjenicom.

Pokušajte i vi napisati jedan događaj tako što nećete o njemu pisati hronološki, već
retrospektivno: kroz sjećanje glavnog lika o događaju koji mu se desio.

Upamtimo: prevođenje nekog književnog teksta u medij filma naziva se ekranizacija.

Završni dio:

Zadaća. napišite sastav o nekom vašem uzbudljivom doživljaju, ali tako što ćete taj
doživljaj početi opisivati od najuzbudljivijeg mjesta.
 PRIPREMA ZA RAD

Školska godina: 2011/2012.

Predmet: BOSANSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST
Razred: VIII
Nastavna jedinica: PISMENA VJEŽBA-RETROSPEKTIVNO PRIČANJE
DOGAĐAJA/DOŽIVLJAJA SA POČETKOM OD NAJZANIMLJIVIJEG
MJESTA
Tip časa: a) obrada novog sadržaja, b) utvrđivanje, c) ponavljanje, d) vježbanje, e)
sistematizacija, f) upoznavanje sa novim gradivom
Nastavne metode: a) razgovor, b) izlaganje, c) demonstracija, d) ilustracija, e) obrada
teksta, f) kasetoprojektor, g) pismeni radovi, h) laboratorijski i praktični radovi, i)
kombinovana, j) ______________
Nastavna sredstva: sveske za pismenu vježbu
Oblici rada: a) frontalni, b) grupni, c) individualni, d)________________
Cilj časa: usvajanje novog znanja iz oblasti kulture izražavanja
Zadaci časa:
a) Obrazovni: uočavanje dijelova u razvoju radnje, primjena naučenog
b) Funkcionalni: razvoj izražajnih sposobnosti
c) Odgojni: formiranje i razvoj osjećaja za rad i red, za lijepo i harmoniju

ARTIKULACIJA ČASA

Uvodni dio:

Ponoviti osnovna pravila o pisanju pismene vježbe:

sastav treba jasno da razlikuje tri dijela-uvodni, glavni i završni dio.
U ovom slučaju uvodni dio će biti najzanimljiviji, najuzbudljiviji, jer se treba pisati od
najuzbudljivijeg dijela, ali retrospektivno.
Šta je retrospekcija?
Obavezno paziti na to da zadatak odgovori na zahtjeve teme, pisati kratke, jasne rečenice,
kojima će se povečati napetost i uzbudljivost.

Glavni dio:

Izgled zapisa na tabli:

Prva školska pismena vježba
Retrospektivno pričanje događaja/doživljaja sa početkom od najuzbudljivijeg mjesta
1. Trenutak kad sam se najviše uplašio
2. Nesreća koja mi se dogodila
 3. Gubitak koji neću zaboraviti
4. Uspjeh koji je postigao/postigla

Završni dio:

Nakon samostalnog rada učenika, pokupiti sveske i ocijeniti.

 PRIPREMA ZA RAD

Školska godina: 2011/2012.

Predmet: BOSANSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST
Razred: VIII
Nastavna jedinica: ISPRAVAK PISMENE VJEŽBE-RETROSPEKTIVNO
PRIČANJE DOGAĐAJA/DOŽIVLJAJA SA POČETKOM OD
NAJUZBUDLJIVIJEG MJESTA
Tip časa: a) obrada novog sadržaja, b) utvrđivanje, c) ponavljanje, d) vježbanje, e)
sistematizacija, f) upoznavanje sa novim gradivom, g) analiza
Nastavne metode: a) razgovor, b) izlaganje, c) demonstracija, d) ilustracija, e) obrada
teksta, f) kasetoprojektor, g) pismeni radovi, h) laboratorijski i praktični radovi, i)
kombinovana, j) ______________
Nastavna sredstva: sveske za pismenu vježbu
Oblici rada: a) frontalni, b) grupni, c) individualni, d)________________
Cilj časa: analiza načinjenih grešaka
Zadaci časa:
a) Obrazovni: podsticanje senzibiliteta za uočavanje lijepog u knjioževnom tekstu,
bogaćenje rječnika
b) Funkcionalni: podsticanje emocija, estetskog shvaćanja vrijednosti teksta,
podsticanje kreativnosti
c) Odgojni: samostalnost u radu, izražavanje vlastitog stava

ARTIKULACIJA ČASA

Uvodni dio:

Skrenuti učenicima pažnju na načinjene greške.

Na tabli će biti ispisane najkardinalnije greške koje su učenici napravili, zatim će im biti
objašnjeno i kako je trebalo napisati.
Tačno/netačno učenici zapisuju u svoje školske sveske.

Glavni dio:

Učenicima podijeliti sveske.

Učenici ispravljaju pismene radove u svoje sveske za pismenu vježbu.
Unijeti ocjene u dnevnik.

Završni dio:

Nakon individualnog ispravka pokupiti sveske.

 PRIPREMA ZA RAD

Školska godina: 2011/2012.

Predmet: BOSANSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST
Razred: VIII
Nastavna jedinica: IKT: Mehmedalija Mak Dizdar «Modra rijeka»
Tip časa: a) obrada novog sadržaja, b) utvrđivanje, c) ponavljanje, d) vježbanje, e)
sistematizacija, f) _______________
Nastavne metode: a) razgovor, b) izlaganje, c) demonstracija, d) ilustracija, e) obrada
teksta, f) kasetoprojektor, g) pismeni radovi, h) laboratorijski i praktični radovi, i)
kombinovana, j) ______________
Nastavna sredstva: a) slike, b) karte, c) knjiga-udžbenik, d) grafoskop, e) dijaprojektor,
f) kasetoprojektor, g) epidijaskop, h) makete-modeli, i) crteži-šeme, j) prirodni materijal
Oblici rada: a) frontalni, b) grupni, c) individualni, d)________________
Cilj časa: usvajanje novog gradiva iz oblasti književnosti
Zadaci časa:
a) Obrazovni: analiza misaone pjesme, lirske slike, stih, strofa, ritam
b) Funkcionalni: doživljaj umjetničkog djela, izražavanje vlastitih emocija
c) Odgojni: razvoj sposobnosti za analizu, formiranje emocionalnih stavova

ARTIKULACIJA ČASA

Uvodni dio:

Pročitati pjesmu, iskazati utiske.

Izdvojiti nepoznate riječi:
nikto-niko
morni-zamorni, teški (pjesnički rečeno)
tmača- mrak, tama
hudo- pusto
tma-mnogo
tmuša- tmina, tama

Glavni dio:

U misaonim pjesmama smrt i život su česta tema. U nekim se razmišlja o smislu života,
neki pjesnici se bolno pitaju zašto se mora umrijeti, razmišljaju o prolaznosti, o
kratkotrajnosti života u odnosu na vječnost svijeta i vremena.
Neki pjesnici gledaju na smrt kao nešto sasvim prirodno, sa čim se treba pomiriti, drugi je
doživljavaju tajanstvenom, mističnom. Smrt ih plaši.
Ima misaonih pjesama u kojima se poenta stavlja na misao da život treba živjeti uživajući
u njegovim ljepotama.
Život i smrt su česta tema u pjesmama Mehmedalije Maka Dizdara.
U «Modroj rijeci» se nigdje ne spominju ni smrt ni život, ali ima stihova u kojima je
sasvim jasna asocijacija na smrt i život, u kojima se javljaju simboli života i smrti.
Pjesma je zasnovana na saznanju o dva svijeta podijeljena rijekom koju pjesnik naziva
modrom, jedan je svijet u kojem čovjek živi, a drugi je onaj koji ga čeka na koncu.

Koje je prvo saznanje koje pjesnik daje o modroj rijeci?

Gdje se nalazi modra rijeka?
Kako se do nje dolazi?
Kakva je ta modra rijeka?
Objasni stihove u kojima je opisana!
Kakva je uloga modre rijeke u ljudskom životu?
U kojim stihovima pjesnik pjeva o životu, o ovom svijetu?
Kakav je tok života?
Šta o ljudskom životu kazuju riječi: gorki, morni, glog, drača, žega, stega?
Šta o ljudskom životu kazuju riječi: šutnja, tmača, slutnja i sumnja?

Završni dio:

Za zadaću naučiti pjesmu napamet!

 PRIPREMA ZA RAD

Školska godina: 2011/2012.

Predmet: BOSANSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST
Razred: VIII
Nastavna jedinica: IKT: Mehmedalija Mak Dizdar «Modra rijeka»
Tip časa: a) obrada novog sadržaja, b) utvrđivanje, c) ponavljanje, d) vježbanje, e)
sistematizacija, f) _______________
Nastavne metode: a) razgovor, b) izlaganje, c) demonstracija, d) ilustracija, e) obrada
teksta, f) kasetoprojektor, g) pismeni radovi, h) laboratorijski i praktični radovi, i)
kombinovana, j) ______________
Nastavna sredstva: a) slike, b) karte, c) knjiga-udžbenik, d) grafoskop, e) dijaprojektor,
f) kasetoprojektor, g) epidijaskop, h) makete-modeli, i) crteži-šeme, j) prirodni materijal
Oblici rada: a) frontalni, b) grupni, c) individualni, d)________________
Cilj časa: usvajanje novog gradiva iz oblasti književnosti
Zadaci časa:
a) Obrazovni: analiza misaone pjesme, lirske slike, stih, strofa, ritam
b) Funkcionalni: doživljaj umjetničkog djela, izražavanje vlastitih emocija
c) Odgojni: razvoj sposobnosti za analizu, formiranje emocionalnih stavova

ARTIKULACIJA ČASA

Uvodni dio:

Ispitati učenike koji su naučili pjesmu.

Glavni dio:

Kako Dizdar doživljava svijet u koji se dolazi prelaskom modre rijeke?

Šta o svijetu na drugoj obali rijeke otkrivaju stihovi:

«Gdje pijetlovi ne pjevaju
gdje se ne zna za glas roga»

Šta to ne postoji u drugom svijetu a što simboliziraju pjesma pijetla i glas roga?
Postoji vjerovanje o rijeci koju čovjek na kraju života mora prijeći u čunu (taj se motiv
javlja u pjesmi «Stećak» Skendera Kulenovića).
O kakvom je prelasku riječ?

Zašto pjesnik u završnim stihovima kaže:

«Ima jedna modra rijeka,
valja nama preko rijeke»
Sa kakvim su osjećanjima izrečeni ti stihovi- poenta?

Pjesma «Modra rijeka» koliko je savršena u predstavljanju toka misli o svijetu u kojem
čovjek živi i u kojem pokušava pronaći najpuniji i najljepši smisao života i toka misli o
svijetu na drugoj obali, koji mu je tajanstven, mističan, i u koji upire sa strahom pogled,
toliko je savršena i u korištenju jezika kao tkiva pjesme i u odabranoj formi.
Za dokazivanje tvrdnje i formalnoj savršenosti «Modre rijeke» analizirat ćemo ritam
pjesme.

Kao osnovno određenje ritma možemo reći da je ritmom pjesme Dizdar oponašao ritam
života.

Objasnite zašto je pjesma pisana u distihu, zašto svaki stih ima osam slogova, zašto
nigdje nema znakova interpunkcije.

Osim oponašanja ritma života, pjesma oponaša i ritam proticanja rijeke.

Završni dio:

Ukratko reći najznačajnije odlike života ovog našeg velikog pjesnika; čime se sve u
životu bavio; iz čega je crpio inspiraciju za svoja djela; najznačajnija djela.