Uvod u teoriju elasti nosti

1. Naprezanje i deformacija
2. Hookeov zakon; Elasti na sila
3. Vrste naprezanja:
(i) vla no
(ii) tla no
(iii) smicanje

Teorija elasti nosti 1

 Uvod u teoriju elasti nosti
• Naprezanje i deformacija

Naprezanje σ se definira kao omjer sile i površine na koju

ta sile djeluje:
F N
σ=
S m2
Deformacija ε vrstog tijela je promjena dimenzija i
volumena tijela, te je obi no pra ena promjenom oblika
tijela. Najjednostavnija deformacija je linearna i definira
se kao:
∆l
ε=
l
Elasti nost je svojstvo materijala nakon prestanka
djelovanja vanjskih sila: (i) savršeno elasti na tijela se
vra aju u po etni oblik, (ii) savršeno plasti na tijela
potpuno zadržavaju svoj deformirani oblik, (iii) djelomi no
elasti na tijela se ponašaju negdje izme u ova dva ekstrema

Teorija elasti nosti 2

• Ovisnost deformacije o naprezanju

σ σ ∼ ε;
To ka A: granica linearnosti;
C
B D To ka B: granica elasti nosti,
A dolazi podru je plasti nosti;
To ka C: odre uje maksimalno
st
no

naprezanje koje materijal može

ti
as

izdržati;
el

ε To ka D: dolazi do kidanja
materijala;

Teorija elasti nosti 3

• Hookeov zakon. Elasti na sila

U podru ju linearne deformacije vrstih elasti nih

tijela vrijedi Hookeov zakon:

σ = Eε
E je Youngov modul elasti nosti.

Materijal E (GN/m2)

guma 0.01

staklo 50

aluminij 70

elik 210

Izotropni materijali imaju jednaka svojstva u svim

smjerovima.
Teorija elasti nosti 4
Elasti ne deformacije i Hookeov zakon možemo objasniti
promatraju i mikroskopsku strukturu, tj. kristalnu
rešetki vrstih tijela. Kada nema naprezanja, atomi su
u svojim ravnotežnim položajima. Pri deformaciji razmak
me u atomima se mijenja, pove ava ili smanjuje, ovisno
o tome kakva je deformacija. Javljaju se privla ne
odnosno odbojne sile koje se suprostavljaju djelovanju
vanjske sile. Za male deformacije, ovisnost sile o
promjeni udaljenosti r je linearna.
V(r)

r0
r

[RasMol]
V(r0)

Teorija elasti nosti 5

• Vrste naprezanja
(i)Vla no naprezanje (kada na istom pravcu djeluju
sile jednakog iznosa a suprotnog smjera i nastoje
produžiti tijelo);

• Pri produženju štapa popre ne se dimenzije smanjuju. Relativna

Popre na kontrakcija je proporcionlna naprezanju:
∆d µ je konstanta, tzv. Poissonov broj
∆d σ (0.2<µ<0.5)
= −µ , µ=− d
d E ∆l
l

Teorija elasti nosti 6

(ii) Tla no naprezanje (kada sile djeluju tako da
nastoje smanjiti dimenzije tijela);
Kada se zbog djelovanje
vanjskih sila okomitih na
cijelo oplošje tijela
volumen tijela mijenja,
Hookeov zakon glasi:
∆V
p = −σ = − B
V

B je volumni modul
elasti nosti;
K (recipro na vrijednost
modula elasti nosti) zove
se stla ivost;

Teorija elasti nosti 7

(iii) Smicanje i torzija; kutna
deformacija

β << tgβ ≈ β ε≈β

F
τ= Hookeov
S zakon
1
tgβ ≈ β = τ
Tangencijalno naprezanje G
i deformacija smicanjem;
G je konstanta, modul smicanja; E
Povezana s Youngovim modulom i G=
Possonovim brojem; 2(1 + µ )

Teorija elasti nosti 8

Posebni primjer smicanja je torzija štapa.

Popre ni presjeci štapa duljine

l i promjera 2r ostaju isti;

Torzionu deformaciju pokazuje

kut θ za koji se uvije slobodni
kraj štapa;
F
F θ D je torziona konstanta;

1 2 l 1
θ = M [β = τ ]
G π r 4
G
π r 4
D = G kut torzije proporcionalan
2 l momentu vanjskog para sila M

M = D θ

Teorija elasti nosti 9

Nove konstante:

Youngov modul
E=σ/ε
elasti nosti
Poissonov broj µ
Volumni modul B
elasti nosti
Stla ivost K
Modul smicanja G=E/(2(1+µ))
Torziona konstanta D

Teorija elasti nosti 10