Sie sind auf Seite 1von 79

***Carska titula

= Carska titula
---
== Puna titula (Der Große Titel):

* 1765. kolovoza 18. - 1780. studenog 29. Maria Theresia (nakon smrti muža):
Maria Theresia von Gottes Gnaden
<ul>Heilige Römische Kaiserinwitwe,
Königin zu Ungarn, Böhmen, Dalmatien, Kroatien, Slavonien, Gallizien, Lodomerien, usw.,
Erzherzogin zu Österreich, Herzogin zu Burgund, zu Steyer, zu Kärnten und zu Crain,
Großfürstin zu Siebenbürgen, Markgräfin zu Mähren, Herzogin zu Braband, zu Limburg, zu Luxemburg und zu Geldern, zu
Württemberg, zu Ober- und Nieder-Schlesien, zu Milan, zu Mantua, zu Parma, zu Piacenza, zu Guastala, zu Auschwitz und
Zator,
Fürstin zu Schwaben,
gefürstete Gräfin zu Habsburg, zu Flandern, zu Tirol, zu Hennegau, zu Kyburg, zu Görz und zu Gradisca,
Markgräfin des Heiligen Römischen Reiches, zu Burgau, zu Ober- und Nieder-Lausitz,
Gräfin zu Namur,
Frau auf der Windischen Mark und zu Mecheln,
Herzoginwitwe zu Lothringen und Baar,
Großherzoginwitwe zu Toskana<ul />
/izvor: Roider, Karl A.: Maria Theresa Prentice-Hall 1973 ISBN 0135561914/
---

* Od 1802. do 1806.
Seine Kaiserliche und Königliche Apostolische Majestät
N.N. von Gottes Gnaden
<ul>erwählter Römischer Kaiser, zu allen Zeiten Mehrer des Reichs
Kaiser von Österreich,
König in Germanien
König von Ungarn und Böhmen, von Dalmatien, Kroatien, Slawonien, Galizien und Lodomerien, Illyrien, Lombardo-Venetien;
König von Jerusalem etc.;
Erzherzog von Österreich;
Großherzog von Toskana und Krakau;
Herzog von Lothringen, von Salzburg, Steiermark, Nordslowenien, Krain und der Bukowina;
Großfürst von Siebenbürgen, Markgraf von Mähren;
Herzog von Ober- und Niederschlesien, von Modena, Parma, Piacenza und Guastalla, von Auschwitz und Zator, von
Teschen, Friaul, Ragusa und Zara;
Gefürsteter Graf von Habsburg und Tirol, von Kyburg, Görz und Gradisca;
Fürst von Trient und Brixen;
Markgraf von Ober- und Niederlausitz und Istrien;
Graf von Hohenems, Feldkirch, Bregenz, Sonnenberg etc.;
Herr von Triest, von Cattaro und auf der Windischen Mark;
Großwojwode der Wojwodschaft Serbien
etc., etc.
<ul />
---

* Od 1806. do 1918.
Seine Kaiserliche und Königliche Apostolische Majestät
N.N.
von Gottes Gnaden Kaiser von Österreich,
König von Ungarn und Böhmen, von Dalmatien, Kroatien, Slawonien, Galizien und Lodomerien, Illyrien, Lombardo-Venetien;
König von Jerusalem etc.;
Erzherzog von Österreich;
Großherzog von Toskana und Krakau;
Herzog von Lothringen, von Salzburg, Steiermark, Nordslowenien, Krain und der Bukowina;
Großfürst von Siebenbürgen, Markgraf von Mähren;
Herzog von Ober- und Niederschlesien, von Modena, Parma, Piacenza und Guastalla, von Auschwitz und Zator, von
Teschen, Friaul, Ragusa und Zara;
Gefürsteter Graf von Habsburg und Tirol, von Kyburg, Görz und Gradisca;
Fürst von Trient und Brixen;
Markgraf von Ober- und Niederlausitz und Istrien;
Graf von Hohenems, Feldkirch, Bregenz, Sonnenberg etc.;
Herr von Triest, von Cattaro und auf der Windischen Mark;
Großwojwode der Wojwodschaft Serbien
etc., etc.

== Srednja i mala titula:


Daneben gab es noch den mittleren Titel und den kleinen Titel, verkürzte Fassungen der Titulatur,

== Numizmatička kratica
sowie die numismatische Klausel _(N.N.) D.G.IMP.AUSTR.REX BOH.GAL.ILL.ETC.ET AP.REX HUNG._ (auf ungarisch
_(N.N.) I.K.A.CS.ÉS M.H.S.D.O.AP.KIR._ für _Isten kegyelméből ausztriai császár és Magyar-, Horvát-, Szlavon-,
Dalmátországok apostoli királya_), wie er auf Gulden (bis 1892) wie auch der Krone (bis 1918) zu finden ist.
***LITERATURA
= Literatura

---
* AA.VV., 1931. Libro d'oro della nobilta' italiana. Volume VII (1926-1932). Collegio araldico, Roma.

* Baxa Carlo, 1920. Invito a visitare l. Esposizione araldica istriana che si terra' da Pasqua a Pentecoste
MCMXX nella sala Rosa del Palace hotel di Portorose. Stabilimento tipografico nazionale Carlo Priora,
Capodistria MCMXX (=1920)

* Bojničić Ivan von, 1995. Der Adel von Kroatien und Slavonien. Verlag von Bauer und Raspe,
Nuernberg 18991; 19952: Golden Marketing, Zagreb (= J. Siebmacher's grosses und allgemeines
Wappenbuch, vierten Bandes, dreizehnte Abtheilung).

* Balabanić Fačini 2004. - Balabanić Fačini Marica, [Starac ] (2004) Trsatska gradina, PPMHP, Rijeka

* Biasoletto 1841. - Biasoletto Bartolomeo, Relazione del viaggio fatto nella primavera dell'anno 1838
dalla Maesta' del re Federico Augusto di Sassonia …, H. F. Favager, Trieste 1841.

* Borovszky-Sziklay 1896. - Borovszky Samu, Sziklay Janos, Fiume és a magyar-horvát tengerpart


(=Magyarország vármegyéi és városai III), Apollo Irodalmi és Nyomdai Rt., Budapest, 1896.

* Corelli Melchiorre et al., 1934. Il lapidario albonese. Il Comitato onoranze a Tomaso Luciani.

* Crnković 1998. - Crnković Nikola, Trgovačko-obrtnička komora u Rijeci 1811.-1924. Vjesnik Istarskog
arhiva, Vol.4-5 No.(1994.-1995., ožujak 1998.), str. 51-85.

* Despot 1958. - Despot Mirjana, Postanak, razvoj i proizvodnja staklane u Sušici, Zbornik muzeja
primjenjene umjetnosti, Beograd 1958, 3-4:151-155.

* Despot 1959. - Despot Mirjana, Staklana "Perlasdorf" i njen vlasnik markiz Perlas de Rialp, Starine
JAZU 49, Zagreb 1959:321-348

* Emili 19?? - Emili, Igor (960), Uređenje trsatske gradine, Arhitektura, 4-6, str. 25-28.

* Erceg 1964. - Erceg Ivan, Društveno-gospodarsko stanje na Perlasovim imanjima, Zbornik Historijskog
instituta u Zagrebu, 1964,5:125-152.

* Erceg 1959. - Erceg Ivan, Prinosi za upoznavanje ekonomskog i pravnog položaja kmetova fužinskog
kaštelanata u drugoj polovini 18. stoljeća, Zbornik Historijskog instituta u Zagrebu, 1959,2:227-261.

* Erceg 1957. - Erceg Ivan, Ekonomski položaj kmetova čabarske gospoatije u vrijeme uvođenja opće
urbarijalne regulacije 1778., Jadranski zbornik, 1957.,2:293-310.

* Gigante S. 1940. - Gigante Silvino, 1940:121

* Gigante R. 1938. - Gigante Riccardo, 1938. Blasonario fiumano. Fiume a. XII-XIV(1935-36):100-169.


* Gigante R. 1940. - Gigante Riccardo, 1940. Primo supplemento al blasonario fiumano. Fiume a. XV-
XVI(1937-1938):201-211.

* Glavinić 1989. - Glavinić, Franjo, Historia Tersattana, 1989.

* Hauptmann Ferdo, 1951. Rijeka od rimske Tarsatike do hvatsko-ugarske nagodbe. Matica Hrvatska,
Zagreb.

* Heyer1995. - Heyer von Rosenfeldt Carl G. F., Der Adel des Koenigreichs Dalmatien. Verlag von
Bauer und Raspe, Nuernberg 18731; 19952: Golden Marketing, Zagreb (= J. Siebmacher's grosses und
allgemeines Wappenbuch, vierten Bandes, dritte Abtheilung).

* Karaman 1966. - Karaman Igor, Trgovinska magistrala Sisak-Karlovac-Rijeka i merkantilistička politika


bečkog dvora u godinama 1749.-1767., Starine JAZU, 1966, 53:263-312.

* Karaman 1968. - Karaman Igor, Prilog historiji trgovine između ugarsko-hrvatskog zaleđa i sjevernog
Jadrana u drugoj polovini 18. stoljeća, Vjesnik HARiP 1968, XIII:137-148.

* Karaman 1959. - Karaman Igor, komorska gospoštija Čabar 1787. - 1798., Historijski zbornik 1958-
1959., XI-XII:259-282.

* Klaić N. 1988. - Klaić, Nada, Vinodol od antičkih vremena do knezova krčkih i Vinodolskog zakona,
Posebna izdanja HA Pazin-Rijeka (1988)

* Klaić Vj. 1991. - Klaić Vjekoslav, Krčki knezovi Frankapani. Knjiga prva. Od najstarijih vremena do
gubitka otoka Krka (od god. 1118. do god. 1480). 1. izd. Zagreb 1901, 2. izd. (pretisak) Rijeka 1991.

* Kobler 1978. - Kobler Giovanni, 1896. Memorie per la storia della liburnica citta' di Fiume. Municipio di
Fiume. Vol. 1-3, Fiume 18961, Trieste 19782

* KO Rijeka (1960) adaptacija trsatske gradine, Vijesti muzealaca i konzervatora Hrvatske, 1, str. 13-14.

* KO Rijeka (2002), Sjeverozapadni (stambeni) dio kaštela, Izvješće o izvedenim radovima I faze
sanacije i konzervacije, Rijeka

* Kos Milko, Odnošaji

* Kravar 1998. - Kravar Zoran, Frankapan, Fran II. Krsto Tržački (Ferenac Trsazki, Francesco
Cristoforo), Hrvatski biografski leksikon, 4, Zagreb, 1998, str. 404-406.

* Laszowski 1923:100

* Lopašić 1884. - Lopašić, Radoslav, Spomenici hrvatske Krajine, knjiga I. od god. 1473. do 1610.,
Monumenta spectantia historiam Slavorum meridionalium, knj. 15, Jugoslavenska akademija znanosti i
umjetnosti, Zagreb, 1884. (= Acta Confinalia I.)

* Lopašić 1885. - Lopašić, Radoslav, Spomenici hrvatske Krajine, knjiga II., od god. 1610. do 1693.,
Monumenta spectantia historiam Slavorum meridionalium, knj. 16, Jugoslavenska akademija znanosti i
umjetnosti, Zagreb, 1885. (= Acta Confinalia II.)

Lopašić 1889. - Lopašić, Radoslav, Spomenici hrvatske Krajine, knjiga III. od god. 1693. do 1780. I u
Dodatku od g. 1531. do 1730., Monumenta spectantia historiam Slavorum meridionalium, knj. 20,
Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 1889. (= Acta Confinalia III.)

* Lukežić 1993. - Lukežić Irvin, Hinko vitez Bačić SR (Sušačka revija) 1 (1993),1:33-35.

* Rački A. 1991. - Rački, Andrija, Prilozi k povijesti grada Sušaka, Tiskara Rijeka, Rijeka (drugo
faksimilno izdanje 1991)

* Smole 1982. - Smole Majda, Graščine na nekdanjem Kranjskem (Herrschaften und Gülte im einstigen
Krain), Ljubljana 1982.

* Strčić 1996. - Strčić Petar, Otkriven još jedan Frankopan, Rijeka, III, 2, Rijeka, 1996, str. 401.

* Strčić Petar, Frankapan, Ivan VI. (de Frangepanibus; Anž, Angelo, Gian, Giovanni, Hanž, Hans,
Joannes, Johan, Johannes, Vale, Valen, Hrvatski biografski leksikon, 4, Zagreb, 1998, str. 410-414,

* Strčić Petar, Frankapan, Vuk II. Krsto Tržački (de Frangepanibus, Frankopan; Bolfan Kristof, Volfan,
Volphan, Wolf Christoff, Wolfgangus, Wollfan Thersazky), Hrvatski biografski leksikon, 4, Zagreb, 1998,
str. 413-414.

* Strčić Petar, Juraj IV. Tržački (de Frangepanibus; Georgius), Hrvatski biografski leksikon, 4, Zagreb,
1998, str. 413-414.

* Strčić Petar, Frankapan, Nikola IX. Tržački (Frangepan, de Frangepanibus; Miklouss, Nicolaus),
Hrvatski biografski leksikon, 4, Zagreb, 1998, str. 419-421.

* Szabo 1937. - Szabo, Gjuro, O potrebi restauracije trsatskog grada, Primorske novine, br. 468, Sušak,
10. 1. 1937.

* Šišić 1894. - Šišić, Ferdo. Novo stečena Nugentova zbirka za Hrvatski narodni arheološki muzej,
Prosvjeta, 19 (1894).

* Valvasor 1681. - Valvasor Johann Weikhard, Die Ehre Herzogthums Krain. Ljubljana, 1681.

* Žic 1996. - Žic Ingrid, U potrazi za frankopanskim kaštelima, Glosa, Rijeka 1996.
**Gospoštije
= Gospoštije u Primorsko-goranskoj županiji
---
* [[Bakar]]
* [[Bosiljevo]]
* [[Brod Moravice]]
* [[Brod na Kupi]]
* [[Brseč]]
* [[Cres]]
* [[Čabar]]
* [[Fužine]]
* [[Grobnik]]
* [[Kastav]]
* [[Klana]]
* [[Kraljevica]]
* [[Krk]] (otok)
* [[Mošćenice]]
* [[Novi]]
* [[Ogulin]]
* [[Osor]]
* [[Rab]]
* [[Rijeka]]
* [[Severin]]
* [[Stara Sušica]]
* [[Trsat]]
* [[Veprinac]]
* [[Vinodol]]
* [[Vrbovsko]]
---
* [[Vlasnici gospoštija]]
---
* Korištena [[Literatura|literatura]]
* [[Carska titula]]
**Ozalj
1244. kraljev posjed
II. pol. 13. st. Babonići
1326. kraljev posjed
1398. Nikola Frankapan kupuje ga od kralja
1544. Stjepan Frankapan i Nikola Zrinski - ugovor o uzajamnom nasljedjivanju
1671. plijeni ga ugarska Komora
1725./26. Perlas de Rialp
1766. Batthyany
1872. Thurn u. Taxis
1928., 6. srpnja Albert Maria Lamoral Thurn u. Taxis daruje Braći hrvatskog zmaja
**Vlasnici gospoštija
= Vlasnici gospoštija
---
* [[Frankapani]]
* [[Zrinski]]
* [[Lazzarini-Battiala]]
* [[Devinski]]
* [[Walsee]]
* [[Barbo de Vaxenstein]]
* [[Berdarini de Kiesselstein]]
* [[Deleo]]
* [[Negovetich de Cumbox]]
* [[Oberburg]]
* [[Panizzoli]]
* [[Scampicchio]]
* [[Zechorner]]
* [[de Villana Perlas]]
* [[Paravić]]
* [[Ghyczy]]
* [[Batthyanyi]]
* [[Thurn-Taxis]]
* [[Thierry]]
* [[Vranyczany]]
* [[Nugent]]
*Barbo
= Barbo de Vaxenstein
Feudalni gospodari Kožljaka (Wachsenstein je njemačko ime za Kožljak) i Paza. Postoje istoimene obitelji, koje pripadaju
koparskom i motovunskom plemstvu, ali nije poznato jesu li to ogranci iste obitelji <BAXA 1920:8>. Kneževski naslov (conti)
dobili su 2. VI. 1628. godine.
*Batthyany
= Batthyanyi
* 1766. _ 1813. Teodor grof Batthyanyi
** kupuje Grobničku gospoštiju od F. Perlaasa.
* 1813. _ ? Ioannes Antonius grof Batthyanyi
** nasljeđuje oca.
*Berdarini
= Berdarini de Kiesselstein
(= Bardarini)
Obitelj pripada riječkom plemstvu od 11. 11. 1594., kad je Franjo (Francesco) Bardarini izabran za patricijskog vijećnika.
Godine 1679. dobili su od cara Leopolda I. pridjevak de Kieselstein.
*Deleo
= Deleo
(= De Leo)
Istarsko plemstvo iz Brda. Stekli su barunat 28. 6. 1696., što je nekako i doba kad Francesca Bartola Leo nalazimo i među
riječkim patricijskim vijećnicima <KOBLER 1896,II:173>.

*Devinski
= Devinski
(= Duino, Tywein, Tybein)
Prema nekim izvorima posjede na Kvarneru (od Rijeke do Brseča) i na Krasu (Seno~eče, Gotnik, Prem) stekli su 1139.
godine od akvilejskih patrijarha. Ime su dobili po svom glavnom posjedu, kaatelu Devin (Duino) između Trsta i Monfalkona.
Politička previranja tjeraju ih na laviranje između podložnosti patrijarhu, prvim susjedima Goričkima, Veneciji, a potom i
Habsburzima. Kad se potom podčine Habsburzima, čine to izravno, kao zemaljski gospodari, bez posredovanja staleškog
sabora, tako da su očuvali punu upravnu i sudbenu vlast na svojim posjedima.
Najznatnija osoba ove kuće je Hugon VI., koji se (1391) dao pokopati u crkvi sv. Jerolima u Rijeci. Smrću njegovih
maloljetnih sinova, Ramberta (1391) i Ugolina (1399) Devinci izumiru u muškoj lozi, a posjedi prelaze na njihovog staratelja
Rudolfa I. Walseea, koji se 1401. oženio i njihovom sestrom Anom.
---

* Diethalm, 1139.
---
* Stephan I., vladao 1166_1188.
---
* Wolschalk von Duino-Momiano, vladao 1188-1249.
* Cono von Neuhaus, vladao 1188_1227.
* Hugo I. von Duino, 1188-1234.
* Heinrich von Prem, vladao 1188-1234.
* Stephan II. von Castelnuovo 1234-1246.
---
* Rudolf I., 1243-1257.
* Ulrich I. 1249. (filijacija nije sigurna)
---
* Hugo II., 1252-1308.
** 1315. osnovao augustinski samostan u Rijeci i dao sagraditi crkvu sv. Jerolima
---
* Rudolf II. 1296-1319.
* Heinrich II., 1274, 1308.
* Hugo III., 1297-1328, od 1319. generalni kapetan Tarvisija i kapetan Goričke grofovije
* Ulrich, 1300.
* Gerca, 1308.
* Hugez IV. 1334-1344.
---
* Hugo VI., 1312.
* Georg, 1334-1343, od 1336. kapetan Goričke grofovije.
* Rudolf III., 1337-1359,
* Johann. 1337.
* Hugo VII., 1323-1344.
* Nassinguera, 1312-1314. (filijacija nije sigurna)
* Hugo V., 1342-1345.
---
* Hugo VIII., 1354-1390.
---
* Reinprecht, 1390, 1396.
* Hugo IX., 1397, 1399, s njim izumire obitelj u muškoj lozi.
* Katharina, 1400-1418
* Anna, 1404, 1406
** Udaje se 1401. Rudolfa I. von Walsee-Enns
** odrekla se prava na očeve posjede u korist Rudolfa i njegovog brata Fridricha (u Beču)
*Frankapani
= Frankapani
po generacijama
---
* (1118.-1163.) Dujam I.
* (? - 1198.) Bartol I. vladao 1163.-1197.
* (? - 1191.) Vid I. vladao 1163.-1191.
* (? - 1225.) Bartol II. - dobio Modruae 1193.
---
* (? - 1233.) Vid II. vladao 1198.-1232. - obećao du~du Henriku Dandolu biti vazal za Krčko kneatvo 1199.
---
* (? - 1233.) Ivan I. - vladao 1198. - 1232.; obećao du~du Henriku Dandolu biti vazal za Krčko kneatvo 1199.
DALJE SU SVE POTOMCI VIDA II.
* (? - 1243.) Ivan II. - vladao 1242-1243.; knez (podestat) u Splitu 1242.; uvjetovana darovnica Bele IV. za Modrua i Vinodol
* (? - 1251.) Fridrik I. - vladao 1242-1251.; uvjetovana darovnica Bele IV. za Modrua i Vinodol
* (? - 1251.) Bartol III. - vladao 1242-1251.; uvjetovana darovnica Bele IV. za Modrua i Vinodol
* (? - 1251.) Vid III. - vladao 1242-1251.; uvjetovana darovnica Bele IV. za Modrua i Vinodol
---
* (? - 1261.) Bartol `kinela I. - vladao 1254-1261.
* (? - 1292.) Fridrik II. - vladao 1254-1289.
* (? - 1270.) Bartol IV. - vladao 1260-1270.
* (? - 1271.) Vid IV. - 1257-1259. podestat Splita; 1271. vječiti podestat Senja.
---
* (? - 1283.) Petar I. - vladao 1261-1283.
* (? - 1281.) Bartol V. - vladao 1261-1281.; knez krčki, hvarski i brački.
* (? - 1317.) Dujam II. - vladao 1279-1317.; 1300. podestat senjski; 1302. knez senjski.
* (? - 1308.) Leonard Frankapan - 1279-1308.
* (? - 1310.) Ivan III. - vladao 1266-1292.
* (? - ?) Stjepan I. - Spominje se 1279. Valjda je sin Vida IV. Rodoslov u HBL, kao i Klaić, stavlja ga odvojeno.
---
* (? - 1317.) Marko I. - vladao 1307-1317.
* (? - 1314.) Škinela III. - vladao 1307-1314.
* (? - 1335.) Nikola I. - vladao 1307-1335.
* (? - 1333.) Fridrik III. - vladao 1310-1333.
* (? - 1310.) Bartol VI. - vladao 1288-1310.
* (? - 1321.) Vid V. - vladao 1288-1321.
* (? - 1326.) Fridrik IV. - vladao 1307-1326.
* (? - 1326.) Ivan IV. - vladao 1307-1326.
---
* (? - 1343.) Bartol VII. (Bačin) - vladao 1330-1343.
* (? - 1386.) Nikola II. - vladao 1335-1386.
* (? - 1355.) Marko II. - vladao 1340-1344.
* (? - 1377.) Nikola III. - vladao 1343-1377.
* (? - ?) Rigus - spominje se 1343.
* (? - 1348.) Dujam III. - vladao 1323-1348.; dobio Županiju drežničku (Drežnik, Tržac, Furjan).
* (? - 1360.) Bartol VIII. - vladao 1332-1360.
* (? - 1348.) Elizabeta - udala se za Pavla II. `ubića.
---
* (? - ?) Marko III. - spominje se 1384.
* (? - 1390.) Stjepan II. (I.) - vladao 1358-1390.
* (? - 1393.) Ivan V. - ban Hrvatske, Slavonije i Dalmacije 1391. - 1393.
---
* (1394.- 1432.) Nikola IV. Frankapan (Banić) 1429. pohodi Rim; 1426. - 1432. Ban Dalmacije i Hrvatske.
* (1357. - 1414.) Pavao I. Zrinski
---
DALJE SU POTOMCI NIKOLE IV.
* (? -1436.) Ivan VI. Stariji Frankapan (zvan Hans, Angelo, An~)
* (? - 1439.) Andrija I. Frankapan, vladao 1434-1439.
* (? - 1456.) Nikola V. Frankapan
* (? - 1458./?+1461.) Bartol IX. Frankapan
* (? - ?) Juraj Frankapan, Spominje se 1416.
* (? - 1465.) }igmund Frankapan, vladao 1434-1466.
* (? - 1479.) Martin IV. Frankapan, Umro bez potomaka.
* (? - ?) Katarina Frankapan, Spominje se 1416.
* (1434. - 1484.) Stjepan III. (II.) Frankapan Modruaki, 1474. dr~i Ozalj.
* (? - 1487.) Dujam IV. Frankapan
* (? - 1486.) Ivan VII. Frankapan Krčki, vladao 1434-1486.; gospodar Krka 1451-1480.
* (1400. - 1440.) Petar I. Zrinski, sin Pavla I. Zrinskog i ? Krbavske)
* (? - 1439.) Nikola I. Zrinski
* (? - ?) Ana I. Zrinski,
* (? - ?) Margareta I. Zrinski.
---

Frankopan
Frankopan, plem. rodbina hrv. velikaaev, izu. v moakem kolenu s Franjom Krstom 1671, ki je imela v raznih dobah posestva
tudi na Slovenskem: Seno~eče (Mihael F. 1509, prim. Valv. XI, 523); Metliko (menda v 2. pol. 16. stol., prim. Valv. XI. 385);
Novi grad na Krasu (Kriatof F. 1512-25, prim. MMK 1890, 200); Postojno (Kriatof F. do 1525, prim. MMK 1890, 200);
Črnomelj (v 16. stol., Valv. XI, 604); Bre~ice (Vuk F. dobil med 10. dec. 1634 in 28. okt. 1640; za njim sinovi Gaapar, u.
1653; Juri u. 1661; Franjo Krsto do 1671; prim. Klaić, Krčki knezovi F., rodoslovlje; Starine XXV, 244, 250, 296). Nekateri F.
so imeli tudi na Kranjskem vplivna mesta: `tefan F. je bil 1436-43 in 1453 kranjski de~. glavar (Dimitz I, 328); Trojan F. je
imel isto dostojanstvo 1444 (Dimitz I, 328); Kriatof F. (Novi grad in Postojna) je imel od 1508 v vojni proti Benečanom pod
Kriatofom Ravbarjem va~no vlogo, priael sicer 1514 v beneč. ujetniatvo, a 14. okt. 1519 iz Benetk pobegnil ter postal vojaaki
glavar na Krasu (Valv. XI, 7, 400; XV, 420; Dimitz II, 9; MMK 1890, 200). V Črnomlju so podpirali luteranstvo, in ko je bil
pregnan Mavrinec, ki je poučeval latinsko, cirilsko in glagolsko pismo, je Nikolaj F. prosil de~elne stanove, naj ga zopet
nastavijo, čea, da je pouk na Kranjskem potreben, a v Črnomlju ~e od nekdaj v navadi (Gruden, 739). Kranj. de~elanstvo so
dobili 14. jan. 1642 (Schiviz, Krain 497). V Bre~icah je Juri F. ustanovil 1660 frančiak. samostan. Tudi obiteljske vezi so
spravljale F. v zvezo s slovenskim teritorijem, n. pr. je 14. jun. 1659 u. v Lj. grof ica Dora F., r. Haller (Schiviz, Krain 177).
Vsaj Franjo Krsto F., hrv. pesnik in protiavstrijski zarotniaki drug Zrinjskemu in Tattenbachu (r. 1643, obglavljen 30. apr. 1671
v Wiener Neustadtu, sin Vuka F., generala karlovakega in posestnika Bre~ic ter Dore r. Haller de Hallerstein, torej Kranjice),
je govoril tudi precej dobro slovenski jezik, ki se ga je naučil v Bre~icah tem la~je, ker ga je rabila v občevanju s posli in
kmeti pač tudi njegova mati. Vsaj 2krat je rabil slov. tudi v svojem liter. oblikovanju, sicer ne iz slov.-literarne ambicije, ampak
iz lokalne nagajivosti Hrvata: s pesmijo »Fratri putnici« je hotel označiti slov. milje (tekst doslej ni objavljen, ker je Jugoslav.
Akademija v Zagrebu izdanje preostalega dela »Gartlica«, ki ga je pripravil Slavko Je~ić 1915 za 8. knjigo »Gradje«, radi
lascivnih pesmi odtegnila prometu); ko je začel prevajati Molie`rovo komedijo »George Dandin«, najbr~ v dunajski ječi v dobi
od 17. apr. do 7. sept. 1670, je dejanje lokaliziral v svojih krajih, a tako, da je tekst goljufanega starca in njegovih
sobesednikov začel pisati v slovenačini, med tem ko bi bil pisal tekst zapeljivca, ki ga je namenil »~lahtnemu gospudu z
horvackoga ursaga«, gotovo v svoji običajni hrvaačini (tekst prvih 4 scen 1. dej., ki se nahaja med F.-ovo lit. ostalino v
hianem dvornem in dr~avnem arh. na Dunaju, objavljen v Archivu f. slav. Phil. XXIX, 545). V jeziku njegovih slov. tekstov je
več hrv. elementov. Da ni imel stikov s slovensko literarno tradicijo, priča pravopis, ki je običajen njegov hrvaaki. _ Prim.:
Kostrenčićeva izdaja F.-ovega »Vrtića« 1871, predg.; Matić, Archiv für slav. Phil. XXIX, 1908, 535; Vodnik, Povjest hrv. knji~.
288, 290; Grafenauer, Kratka zgodovina 1920, 86; Wollman, Slovinské drama, 10, 11; Ileaič, LZ 1908, 447; Kranjska
plemiaka matrika v De~. arh. v Lj. (de~elanstvo je dobil Nikola F. na priporočilo nadv. Karla ddto Dunaj XII. jan. 1566, 14.
jan. 1642 bil v de~. zboru Vuk F.). Kd.

Kidrič France
http://nl.ijs.si:8080/fedora/get/sbl:0507/VIEW/ 20111102
*Ghyczy
= Ghyczy
* 18? - 18? Nikola pl. Ghyczy
** Sin Policarpo Paravić (+ 27. III. 1866.) umro je prije majke, te Čabarsku gospoatiju nasljeđuje njegova udovica
udovica Ana Paravić r. pl. Vojkffy, koja se preudala za Nikolu pl. Ghyczyja, inače prethodno oženjenog za Francescu de
Terzy, kći Policarpove sestre Petronile Paravić.
* 1? - 1945. Ghyczy
*Lazzartni-Battiala
= Lazzarini-Battiala
(= Lazzarini de Battiala)
Plemenita obitelj porijeklom iz Labina. Plemići Svetog rimskog carstva postali su 1594, a baruni 1770. U proalom stoljeću
obitelj je upisana u Libro d_oro della Nobilta_ italiana, a priznato im je i pravo na naslov Conti dei Battiala (1925), te geslo
_MORIENDO RENASCITUR_ <Libro d_oro 1931:587>.
*Negovetich
= Negovetich de Cumbox
Franjo stariji dobio je od od cara Ferdinanda II. zvanje dvorskog kapelana. Carski kancelar iz Moaćenica Franjo N. mlađi i
njegovih pet sinova dobili su 14. 10. 1687. ugarsko plemstvo s pridjevkom _de Cumboks_. No, već njegov brat Stanislav
dobio je joa od cara Ferdinanda III. palatinat. U plemstvo Svetog rimskog carstva primljeni su poveljom od 26. 7. 1704.
godine.
*Nugent
*Oberburg
= Oberburg
---
Lorenz d' Oberburg r. 1597. 1670., kapetan Istre i Krasa, 1669. dobija nasljedni naslov baruna (Freiherr)
oo 1621. Anna Maria von Rain
* 1 Andreas Bernhardin II. d' Oberburg r. __.__.1626 __.__.1673
* oo Katharina Sidonia von Isenhausen [kći Achaza von Isenhausena i Anne Marie von Werneck]
** 2 Maria Sidonia d' Oberburg r. 02.12.1654 Ljubljana
** oo Johann Ferdinand von Edling oo __.__.1674 Slavina (Inner Krain) [sin Johanna Paula von Edlinga i _____ _____]
** 2 Rinaldo d' Oberburg r. 22.05.1668 Rijeka
** 2 Wolfgang Wilhelm d' Oberburg r. __.__.1650 __.__.1687
** oo Anna Marsilia von Lazzarini [kći Francesca de Lazzarini i Elene de Fini]
*** 3 Anna Kornelia d' Oberburg r. 09.02.1687 Slavina (Inner Krain)
*** 3 Katharina d' Oberburg
*** 3 Sidonia d' Oberburg
*** 3 Eleonora d' Oberburg
*** 3 Kornelia d' Oberburg
** 2 Johann Josef d' Oberburg r. XII.12.1670 Slavina (Inner Krain)
*** 3 Wolfgang Andreas d' Oberburg
*** oo Barbara Marastoni oo __.__.1690
**** 4 Josef d' Oberburg r. 15.03.1757 Trnovo (Dornegg) 16.03.1836
**** oo _____ Brenner
*Panizzoli
= Panizzoli
---
* (? - ?) Carlo
** o~enio se Elisabettom Barbo i stekao Klansku gospoatiju.
---
* (? - 1662.) Antonio
* (? - ?) Ferdinando
* (? - ?) Ambroggio
** upravljao imanjem Klana
* (? - ?) Anna Maria
** Naslijedila brata Antonia; udala se za Orazia Anastasia Scampicchia i njemu predaje gospoatiju.
*Paravić
= Paravić
Plemićki list izdan je 25. V. 1712. godine, a na Hrvatskom saboru IV. IV. 1713. godine proglašeno je plemstvo na temelju
izvorne grbovnice za Mihovila, Matiju i Vicencija Paravičiće ili Paraviće. Isti su bili upisani u ugarski "Liber Regius" u Budimu.
Na Hrvatskom saboru 5. VI. 1740. još je jednom iskazano i potvrđeno plemstvo ove bakarske obitelji.
---
* 1798. - 1866. Matija Josip Paravić
** Kralj Franjo II. darovao je 1798. godine čabarsko imanje M. J. Paraviću.
* 1866. - 18? Francesca Paravić r. Defranceschi
** Poslije smrti Matije 1866. njegova udova nasljeđuje imanje.
*Scampicchio
= Scampicchio
Obitelj je, kad se Labin podložio Veneciji 1420. godine, došla iz Rijeke. Obitelj se vremenom podijelila osim labinske grane
(koja je pripadala i pulskom plemstvu), još na motovunsku (pripadala i koparskom plemstvu), te svetvičentsku.
---
* (1635. - ?) Orazio Anastasio
** 1663. ženi se za Annu Mariu Panizzoli; prodaje gospoštiju Klana Wolfgangu von Oberburgu
*Thierry
= Thierry
* 1784. - 1843. Thierry
** Austrijska Carska komora prodaje gospoatiju Kastav francuskom vitezu Thierryu.
*Thurn-Taxis
= Thurn-Taxis
* ? - 1872. Viktorija kneginja Thurn-Taxis
*Villana Perlas
= de Villana Perlas
* 1727. - 1741. Raimundo de Villana Perlaas
** dobija od cara u zamjenu za posjede u južnoj Italiji: Brod na Kupi, Grobnik i Ozalj.
* 1741. - 1766. Franciscus de Villana Perlaas
** nasljeđuje oca.
*Vranyczany
= Vranyczany
* 1843. - 1848. Juraj Vranyczany - Dobrinović
** Thierry prodaje Kastav barunu J. Vranyczanyju - Dobrinoviću.
*Walsee
= Walsee
Obitelj podrijetlom iz `vapske, u rodbinskim vezama s Devinskom gospodom; spominje se od XIII. stoljeća. Kad je 1399.
izumrla muaka loza Devinske gospode, Walsee su naslijedili njihove posjede na Krasu, u sjevernoj Istri i primorju od Rijeke
do Brseča. Godine 1464. ti su posjedi podijeljeni na dvije grane porodice Walsee. Dio posjeda na Krasu pripao je 1466., po
ugovoru o nasljedstvu, Habsburgovcu caru Fridriku III.; ostatak posjeda s Devinom (Duinom) prodao je istom caru Fridriku III.
Rajnpreht od Walseea 1472.
---
* (? - 1405.) Rudolf I.
** 1399. odlukom vojvode Wilhelma nasljeđuje pravo na grb i posjede Devinskih
* (? - 1422) Reinprecht II.
* ? - 1450.) Reinprecht III.
* (? - 1456.) Wolfgang
** dijeli posjede s bratom Reinprechtom IV.
* (? - 1483.) Reinprecht IV.
** po smrti brata Wolfganga nasljeđuje njegove posjede
** 1468. prodaje Devin (i posjede na Krasu) caru Friedrichu III.
*Zechorner
= Zechorner
O obitelji poznajemo samo vijest da car Friedrich III. potvrđuje Johannesu Zechornu među inim posjede u Rijeci i okolici
(kuće, polja i sl.), ato su ih njegovi pretci stekli joa u doba Devinaca i Walseeovaca <Gigante S. 1940:121, br. 1467; 53/1385
i 56/1390>. Ovo govori da su Z. vazali Devinskih i Walsseovaca na kvarnerskim posjedima.
*Zrinski
1770. Modruška biskupija

1. Komorski kaštelanat Vinodola: [[Novi]] , Zagon, [[Vinodol|Bribir]], Crikvenica, Selce, Grižane, Zagorje,
Drvenik, Sv. Jakov Šiljevica.
2. a) Komorski kaštelanat Bakar: Praputnjak, Kukuljanovo.
b) Komorski kaštelanat Hreljin: Hreljin, Poljica, Dol.
c) Komorski kaštelanat Fužine: Fužine, Lič, Lokve.
d) Inspektorat Vrbovsko: [[Vrbovsko]], Ravna Gora.
3. Gospoštija Brod: [[Brod na Kupi|Brod]], [[Delnice]], [[Brod Moravice|Moravice]], Crni lug, Kuželj,
Turke, Divjaci, Završje, Podstene.
4. Gospoštija Čabarska: [[Čabar]], Gerovo, Prezid, Tršće, Hrib, Plešca.
5. Gospoštija Severin: Lukovdol, Plemenitaš.
6. Gospoštija podlipska: Lipa.
7. Gospoštija Bosiljevo: Lešće, Grabrik.
8. Gospoštija Grobnik: [[Grobnik]], Jelenje, Cernik.
9. Satništvo Rijeka: osam filijala i župa kapucinska.
10. Satništvo Bakar: [[Bakar]], [[Trsat]], Draga, Kostrena (Sv. Lucija), Stobarbara (=Kostrena Sv.
Barbara).
(Izvor: Povjestnica biskupijah senjske,modruške i krbavske, ...)
Bakar
= Bakar

Kaštelanat u [[Vinodol|Vinodolskoj knežiji]] v.


---
Frankopani
1118. Frankapani
* ili nešto kasnije knez Dujam

1223.
* hrvatsko-ugarski kralj Andrija II. daruje knezovima Krčkim (kasnijim Frankopanima) Vinodolsku županiju, ali je do
definitivne legalizacije došlo tek 1251. godine

Celjski
1405. - 1422. Friedrich Celjski
* Donijela mu u miraz Elizabeta Frankapan, Bakar, [[Bribir]] i [[Trsat]].

Frankopani
1422. - 1432. Nikola Frankapan
* Poslije ubistva kćeri, Nikola zauzima sve gradove koje je Elizabeta donijela u miraz Friedrichu.
* Sin Elizabetin, Urlich Celjski bezuspješno traži od Nikole da mu vrati majčin miraz.
* 1435. Spor je završio nagodbom nakon smrti Nikole, nakon više od deset godina. Sigismud je u travnju 1435. izvijestio
zagrebački kaptol da je izglađen spor između Ivana i Stjepana s jedne strane i grofa Ulrika Celjskog s druge strane zbog
polovice otoka Krka i posjeda Trsat, Bakar i Bribir za 32.000 florena miraza Ulrikove majke Elizabete. Ulrik je dobio
spomenute posjede u zalog za svotu majčina miraza. Kad bi braća isplatila tu svotu, posjedi bi im bili vraćeni.35 (ARS
AS CE III/140, B. Otorepec, Gradivo, 1435, april 4, Bratislava.)

1449. - 1479. Martin Frankapan


* U diobi Nikoline djece, Bakar je pripao Martinu Frankapanu.
* 1455., 15. svibnja utvrđene su granice (razvod) među gospoštijama Bakar, Trsat i Grobnik.

Matijaš Korvin
1479. - 1487.
* Martin je umro bez potomstva, a svoje posjede ostavio je kralju Matijašu Korvinu.

Cynthi
1487. - 1490. Francesco Cynthi
* Kralj Matijaš Korvin daruje Bakar svom dvorjaniku Cyntiju. Po smrti kralja, Bernardin Frankapan otme grad Cyntiju.

Frankopani
1490. - 1529. Bernardin Frankapan
* Bernardin drži grad sve do svoje smrti.

1529. - 1534. Stjepan i Katarina Frankapani


* Budući da su Bernardinovi unuci bili maloljetni, skrbnik im je car Ferdinand I.
** Nikola Rauber, kapetan
** Ivan Kacijaner, kapetan
** 1530. Jakov de Pani, kapetan bakarski i vinodolski
** 1530. zbog ozbiljne opasnosti od Turaka i Mlečana, naredbom kralja Ferdinanda I., kaštel se utvrđuje, o čemu
svjedoči natpis na novim ulaznim vratima pisan glagoljicom: /"1530. gda čini, učiniti ovu baštiju. gdin. e. (ro) lim.
dezara. budušći. on tada. kapitan biš nad armadu. kraleve. s tlesti. nadunai i kapitan cetera a Žan Jakov de pani e
(vic)e kapitan bakarski i vinodolski "/.
** Prema tom natpisu dakle, vrhovni zapovjednik kraljevske vojske Jerolim Zadarski (Girolamo da Zara) naredio je
da se grad utvrdi kulama protiv eventualne navale Turaka. Podređen mu je bio vicekapetan bakarski i vinodolski
Žan Jakov de Pani, koji je izvršio to naređenje. Grad je ojačan kulama, a pojačani su i povećani gradski bedemi.
** 1530. Jakov de Pani, kapetan bakarski i vinodolski

1534. - 1550. Stjepan Frankapan


* 1534. Stjepan preuzima svoja imanja.
* 1544. Stjepan sa šogorom Nikolom Zrinskim sklapa ugovor o uzajamnom nasljeđivanju.

1550. - 1566. Katarina (+1560) i Nikola Zrinski (1508-1566)


* 1550., 13. srpnja, knez Stjepan III. u ime njenog dijela nasljedstva ustupa sestri Katarini Frankopan udanoj Zrinski
Grobnik, [[Bakar]] i [[Hreljin]]. [Kukuljević, Acta Croatica I:266]
* 1550. Stjepan izdaje sestri Katarini očitovanje o izručenju gradova u svom posjedu.
* 1560. Umire Katarina Zrinska.
* 1566. Nikola IV. Zrinski pogiba junački u obrani Sigeta
* 1566. Priznaje pravo nasljeđivanja svojim nećacima Jurju (1549.-1603.), Krsti (1553.-1573.) i Nikoli (1559.-1605.).
** 1570. Mihajlo Dešić, kapetan bakarski i vinodolski

Zrinski
1577. - 1671. Juraj IV. (1549.-1603.) i Nikola V. Zrinski (1559.-1605.)
* oko 1577. godine dolazi Bakar pod vlast Stjepanovih nećaka, knezova Zrinskih, koji ga drže sve do propasti obitelji
1671. Nakon toga kaštel ostaje zapušten.
** 1592.-1593. Marko Oršić, upravitelj Bakra
** 1599.-1599. Lodovico Čikulin, kapetan
** 1600.-1612. Julije Čikulin, Gubernator i kapetan primorskih gradova i svega Vinodola; brat Ludovikov.

1603. - 1605. Nikola V. Zrinski


** 1611.-1644. pl. Budarski, kapetan

1605. - 1625. Juraj V. Zrinski (1599.-1626)


* Sin Jurja IV. Zrinskog.

1626. - 1649. Petar IV. (1621-1671) i Nikola Zrinski (1620-1664)


* 1638. Dioba posjeda među braćom, no Bakar ostaje zajednički posjed, o čemu je sastavljen i ugovor (1641.).
** 1644.-1660. barun Čikulin

1649. - 1670. Petar IV. Zrinski (1621-1671)


* 1649. Nova dioba među braćom, a Bakar pripadne Petru Zrinskom.
** 1660.-1666. barun Čikulin
** 1666.-1672. Ivan Juraj Affelter (Aggelter)

Ugarska komora
1672. do 1692. Ugarska komora
* 1671.-? Matija Turina, vikar
** 1671.-? Miho Benčić, kaštelan
* 1672.-1672. Ernest Paradeisser, kapetan bakarski i vinodolski
* 1673.-1675. Matija Strassoldo, kapetan bakarski
* 1675.-1678. Andrija pl. Koderman
* 1678.-1680. Ivan Juraj Affelter
** 1679. Ivan Fridrik pl. Geysler, administrator

Rigoni
1685.- Francesco Rigoni
* zakupio Bakar od komore.

Austrijska komora
1692. do 1786. Austrijska komora
* Bakar je založen gradačkoj gornjoaustrijskoj dvorskoj komori za f. 50.000 kao Bona fiscalia Frangepano-Zriniana.
* U cijelom periodu naslov glavnog predstavnika centralnih vlasti je kapetan, dok administrator i vice-administrator
upravljaju lukom.
** 1698. Lorenzo Federico Pellosio, vikar i fiškal
* 1699. Ludovik grof Coronini pl. Kronberg
* 1702.-1712. Ottaviano barun de Terzy, kapetan grada Rijeke i upravitelj Vinodola
** 1708.-1730. Ferdinando de Zanchi, vikar i fiškal
** 1712. Antun Maria de Raffaelis, administrator
* 1716.-1722. Antonio Adelmo grof Petazzi, kapetan grada Rijeke i upravitelj Vinodola
** 1724. Josef Ernesto d'Leneberg, potkapetan i dohodarnik (Rendmeister)
** 1724.-1753. Pietro Felice de Denaro, administrator
** 1731. Sigismund de Parmon, potkapetan i dohodarnik (Rendmeister)
* 1735.-1740. Sigismund Xaver Sartori
** 1735. Pietro Felice de Denaro, potkapetan i dohodarnik (Rendmeister) te administrator (1747. luogotenet za
Rijeku, Trsat i Bakar
** 1736.-1755. Antonio Sebastiano Rossi Sabbatini, vikar i fiškal (vicario e cesareo fiscale)
* 1741.-1746. Ivan Felix de Gerliczi
** 1745. Andrija Novak, potkapetan, a još od 1735. dohodarnik

Ministerijalna Bankovna Deputacija


1750. Bakar prelazi na Ministerijalnu Bankovnu Deputaciju u Ljubljani
* Poznati potresi 1750. i 1751. jako oštećuju kaštel. Stradali su gornji katovi i visoka kula s kruništem. Zidovi su napukli,
a na krovovima su se pojavile mnoge rupe. Nakon popravka pričinjenih šteta, kaštel poprima današnji izgled. Tada ga
koristi komorska uprava, a kasnije vojska.
* 1750.-1754. Antonio de Zandonati, kr. namjesnik (locumtenens)

Trgovačka intendanca
1754. – 1776. pod upravu Trgovačke intendance u Trstu i Trgovačke provincije
* 1754.-1768. Antonio de Zandonati, kr. namjesnik (locumtenens)
* 1768.-1776. Franjo Mihajlo pl. Mikulić
** 1770. Josip Vrinjanin, vikar i fiškal

Vojna uprava
1776.-1778. pod Vojnu upravu u Karlovcu
* 1776.-1777. Franjo pl. Pavlić

Severinska županija
1777. – 1778. u Severinskoj županiji kao i svi drugi desne strane Karoline
* 1777.-1778. Franjo pl. Pavlić

1778. Bakar postaje slobodna luka s upravom poput riječke. Time prestaje komorska uprava i ne upravljaju carski kapetani,
već grad dobiva svoj Magistrat i Kapetanatsko vijeće (ujedno i gradski senat) od 50 članova.
Mjesto civilnog kapetana po poziciji sljeduje guverneru primorja, pa je prvi civilni kapetan bio Josip grof Maylath, a
vicekapetan Pavao Almassy, gubernijalni podupravitelj.
* Prvo zasjedanje Municipija održano je 5. V. 1778. kad su izabrani:
** Gašpar pl. Jaketić, kapetanatski sudac (judex-rector capitanalis)
** Antun pl. Paravić, komunalni sudac (judex-rector communitatis)
** Vinko Josip de Marochino, sudbeni pristav
** Josip Matija Paravić, tajnik
** Sebastijan Sablić, prvi kancelist
** Ivan pl. Thianić, tržni nadglednik
** Ignacij Warle, ranarnik
** Franjo Ostrogović, gradski liječnik

Komorski ured
23. IV. 1779. MT proglašava Bakar slobodnim kraljevskim gradom

Poslove vodi Biaggio Vincenzo Marochini, kr. komornik. Podređen je Komorskom uredu u Zagrebu.
** Početkom XIX. stoljeća bila je u kaštelu je Platnara, a 1849. godine i nautički kabinet.
Ugarsko-hrvatsko primorje
1786. - 1848. riječki guverner
* kaštelanati Bakar i [[Vinodol]] budu priključeni novoformiranom Ugarskom primorju.

* 1848. na istočnoj strani kaštela probijena su nova vrata po naredbi bana Jelačića, pa se po njemu i zovu Banska
vrata.
Brod Moravice
= Brod Moravice
---
1260. Frankapani
* Brod Moravice prvi put se spominju u ispravi Bele IV. iz godine 1260. Premda povjesničari tvrde da je isprava
krivotvorena, pretpostavlja se da je naselje već tada postojalo. Župa u Brod Moravicama je, uz gerovsku, najstarija na
području frankopanske gospoštije Brod, osnovana je još u XIV. stoljeću.

Brodmoravički kraj bio je u posjedu knezova Frankopana čiji su kapetani stolovali u Ribarskom (današnjem [[Brod na Kupi|
Brodu na Kupi]]), pa je vjerovatno iz tog razloga to područje u 19. stoljeću dobilo naziv Brodske Moravice, a kasnije Brod
Moravice.
Brod na Kupi
= Brod na Kupi
---
Frankopani
1481.
* Prva naselja na danaanjem goranskom prostoru spominju se 1481., kad kraljevski sud u Zagrebu tra~i od kneza
Stjepana Frankopana da poatuje povlastice zagrebačkih trgovaca koji posluju u Lukovdolu, Brodu, Moravicama,
Vrbovskom, Delnicama, Lokvama i dr.

Zrinski
1577. - 1671.
* XVI stoljeću Frankopane nasljeđuju Zrinski, koji sna~no aktiviraju trgovačke veze preko Vinodola s drugim krajevima
Hrvatske, pa i sa Slovenijom i Mađarskom. Gorski kotar ostaje u posjedu knezova Zrinskih sve do njihove propasti
1671. godine.

1651. - ? knez Petar Zrinski


* Knez Petar Zrinski sagradio je kaatel vjerojatno na mjestu kaatela obitelji Zrinski (iza 1577.) ili joa starijeg
Frankopanskog kaatela iz XV st.

Coronini
? - 1694. - ? Lodovico grof Coronini
* zakupnik gospoatije (up. Strohal 1993:73)
** Ivan Klapae, slu~benik gospoatije
** Francesco Lodovico Bagatai, slu~benik gospoatije (Strohal 1993:73)

?-?
* Leopold Fazale, upravnik gospoatije (Strohal 1993:67)

Villana Perlaas
1727. _ 1741. Raimundo de Villana Perlas
* dobija od cara u zamjenu za posjede u ju~noj Italiji: [[Brod na Kupi]], [[Grobnik]] i Ozalj. Austrijska komora zadr~ava
rudnik u [[Čabar|Čabru]], pa će se iz njega razviti kasnije čabarska gospoštija.

1729.-1737.
* Sagrađen Perlasdorf (kod Crnog luga).
1741.-1766. Franciscus de Villana Perlas
* nasljeđuje oca.

Batthyanyi
1779. topionica u Crnom Lugu (Teodor Batthyany)

1766.-1813. Teodor grof Batthyanyi


* kupuje od F. Perlaasa.
1813.-? Ioannes Antonius grof Batthyanyi
* nasljeđuje oca.
? - 1834.-? Gustav i Kazimir Batthyany
* Strohal 1993:67

Thurn-Taxis
? - 1872. Viktorija kneginja Thurn-Taxis
* kupuje Batthanyjeva imanja.
? - 1923. Albert Thurn-Taxis
Brseč
= Brseč
---

Do sredine X. st. Brseatina je dio Hrvatske


1063. rat njemačkog kralja Henrika IV. s ugarskim kraljem
Ulrik II. Weimar-Orlamünde (* um 1064; 13. Mai 1112.) Graf von Weimar (1070_1112) osvaja područje od Brseča do Rijeke.
Graf von Krain, Markgraf von Istrien
1112. Ulrik III.
1102. Darovao akvilejskoj patrijaršiji

? - 1116. Arpadovići
* /knez Sergije/

1116. - ? Devinski
* na poč. XII. stoljeća, Liburnija, a time i [[Moaćenice]], pod koje spada i Brseč, postaje dio njemačkog carstva.
* Prvi autentični podatak o Moaćenicama, kao samostalnoj komuni u posjedu Kastavske gospoatije, se~e u 1374.
godinu, u oporuci pisanoj na njemačkom jeziku grofa Ugona Devinskog, a potom u glagoljskom pisanom dokumentu iz
1395. godine, kojim su određene granice između Moaćenica i Kožljaka. Vlasnici Mošćenica su bili pulski biskupi, grofovi
iz Devina te grofovi Walsee. U drugoj polovici XV. st. grofovi Walsee ustupaju svoj posjed u Liburniji caru Fridrihu III
Habsburakom.

1634. - 1773. Isusovci


* Grofica Ursula Thonhausen zavjeatala isusovcima cijelu [[Kastav|Kastavsku gospoštiju]] s [[Veprinac|Veprincem]] i
[[Mošćenice|Mošćenicama]]. Ostaju u posjedu Isusovaca do ukinuća njihova reda 1773.

1637. do 1733. Isusovci iz Rijeke.


* Moaćenice 1637. godine dobivaju gradski statut. Javne isprave, urbari, notarski zapisi, statuti od XIV. do XVII. stoljeća
pisani su hrvatskim jezikom na glagoljici.

1848.
* hrvatski Sabor u vrijeme bana Jelačića donosi zakon o ukinuću kmetstva, kada ukinućem feudalnih prava i
proglaaenjem slobode zemljiata Moaćenice prestaju biti feudalni posjed, pa tako i Brseč.
Cres
= Cres
---
Mjesto se razvija u srednjem vijeku, 1332. godine dobiva statut, a od 1459. godine, za mletačke uprave, preuzima od Osora
funkciju gospodarskog i upravnog centra za cresko-lošinjski arhipelag.

Ukidanjem višestoljetne mletačke vladavine (1797.)

? - 1116. Arpadovići
* /knez Sergije/

1116. - ? Mlečani
Čabar
= Čabar
---
Kaštel u središtu Čabra.

Frankopani
1642.
* Čabar se prvi put spominje 1642. godine u Grobničkom urbaru stoji: " da su podložnici grobnički dužni goniti tovare
robe konjima od Grobnika do Čabra", što znači da je Čabar u to vrijeme bio kmetsko naselje grada Grobnika, gospoštije
Vinodol.

Zrinski
? - knez [[Petar Zrinski]]
* Dao sagraditi kaatel. 1651. godine u Čabru je otvorena prva ljevaonica i kovačnica. Utemeljiteljem Čabra smatra se
hrvatski ban Petar Zrinski.

16? - 1671. [[Zrinski]]


* zapljena

Ugarska komora
1671. - 1684. ugarska komora

Rigoni
1684. - ? barun [[Franjo Rigoni]] (zakup)
* izgradio i novu visoku peć za taljenje željezne rudače.

Carska (Austrijska) komora


1692. - ? austrijska komora
* Ugarska je komora prodala Austrijskoj komori koja je obratila mnogo pažnje metalurgiji pa se proizvodnja ponovno
povećala. Međutim, 1711. godine veliko nevrijeme i provala bujica poplavili su Čabar i željezaru te je proizvodnja
prestala, a obnovljena je tek 1718. godine. Zbog pomanjkanja dobre željezne rudače (koja se već i uvozila) te
konkurencije kranjskih i koruških željezara rad čabarske željezare potpuno je obustavljen.

Villana Perlaas
1727. _ 1741. Raimundo de Villana Perlas
* dobija od cara u zamjenu za posjede u južnoj Italiji: [[Brod na Kupi]], [[Grobnik]] i Ozalj. Austrijska komora zadržava
rudnik u Čabru.

1741. _ 1766. Franciscus de Villana Perlas


* nasljeđuje oca.

1747. - 1789. Rudarsko nadzorniatvo u Idriji (samo rudnik i ~eljezara)


* Čabarska ~eljezara dolazi pod izravnu nadle~nost Rudarske uprave u Idriji

1785.
* Odlučeno da ~eljezara prestane s radom.

Carska komora
1787. _ 1798. Komorski administrator u Zagrebu

Paravić
1798. - 1866. [[Matija Josip Paravić]]
* Kralj Franjo II. darovao je 1798. godine čabarsko imanje Matiji Josipu Paraviću za njegove zasluge u ratu protiv
Turaka, a Paravić ula~e velike napore u obnovi. Uveden u posjed (izaslanik zagrebačkog kaptola V. Vlatković) 30. 7.
1799.

1866. - 18? [[Francesca Paravić r. Defranceschi]]


* Poslije smrti Matije 1866. njegova udova nasljeđuje imanje.

Ghyczy
18? - 18? [[Nikola pl. Ghyczy]]
* Sin Policarpo Paravić (+ 27. III. 1866.) umro je prije majke, te ga nasljeđuje udovica Ana Paravić r. pl. Vojkffy, koja se
preudala za Nikolu pl. Ghyczyja, koji je inače bio prethodno o~enjen za Francescu de Terzy, kći Policarpove sestre
Petronile Paravić.

1? - 1945. [[Ghyczy]]

1945.
* nacionaliziran
Fužine
= Fužine
---

Carska komora
1786. Komorski administratorat u Zagrebu
* Kaštelanat Fužine i gospoštija [[Vrbovsko]] pod upravom Komorskog administratorata u Zagrebu kao tzv. Trgovinska
gospoštija (administratori: S. Komaromi, M. Delivuk). Ured u Fužinama vodio je Josip Stipanović koji je bio kaštelan i
šumski inspektor, dok su mu pomagali Karlo i Franjo Müller iz Vrbovskog.
Grobnik
= Grobnik

Kaštelanat u sklopu [[Vinodol|Vinodolske kne~ije]].


---

Frankopani
1223. godine knezovi Krčki (Frankapani)
* hrvatsko-ugarski kralj Andrija II. darovao je knezovima Krčkim Vinodolsku ~upaniju, pa i Grobnik kao njen dio. Do
definitivne legalizacije doalo tek 1251. godine
1288.
* Prvu pisanu potvrdu o postojanju kaštela nalazimo, međutim, tek u Vinodolskom zakoniku 1288. godine.
* Što se zbivalo s grobničkom gospoštijom tijekom sljedećih 130 godina nije poznato, no ona ostaje neprekidno u
posjedu knezova Krčkih.

1416.
** Ivan Dešić, potknežin (vicecomes) Vinodola

1418. - 1432. Nikola Frankapan


** 1437. Mikula Đehović, potknežin (vicecomes) Grobnika

1449. - ? Stjepan Frankapan


* U diobi braće u Modrušu XII. 6. 1449. Grobnik pripadne Stjepanu II. (1434.-1484.)
** Žigmunt, potknežin Grobnika
* 1460. Matijaš Korvin potvrđuje Stjepanu sve posjede, jer je pristao uz njega, dok su mu braća pristala uz cara
Friedricha III.
* 1481. Matijaš Korvin izdaje u Zagrebu Stjepanu i sinu Bernardinu potvrdu svih posjeda, među kojima izrijekom i
Grobnika.

1484. - 1529. Bernardin Frankapan


* Sin Stjepanov, nasljeđuje oca,
* 1493. Poslije krbavske katastrofe u Grobnik se sklanjaju modruški kanonici formiravši poseban kaptol. Ostaju do
konca XVIII. st.

1529. Stjepan III. Frankapan


* Malodobni unuk Bernardinov, kome je tutor sam budući car Ferdinand I., tada ugarski kralj.
** Grobnikom upravlja Gaapar Walderstein
** Ivan (Hans) Katzianer von Katzenstein, zapovjednik (kapetan) carske vojske u hrvatskoj i slavonskoj Vojnoj
krajini.
* 1536. Stjepan bude uveden u posjed svojih imanja.
* 1544., IV. veljače Stjepan III. i Nikola IV. Zrinski sklapaju sporazum o međusobnom nasljeđivanju. Članovi drugih loza
knezova Frankopana, koje su po muškoj liniji polagale pravo nasljedstva na Stjepanova imanja, uspjele su postići da
kralj ne odobri spomenuti ugovor.

Zrinski
1550. Nikola Zrinski

* 1550., 13. srpnja, knez Stjepan III. u ime njenog dijela nasljedstva ustupa sestri Katarini Frankopan udanoj Zrinski
Grobnik, [[Bakar]] i [[Hreljin]].
** 1560. Mihalj Kobasić, kapetan grobnički (vojni oficijal, koji zapovijeda oružanom silom gospoštije)
* 1562. Umire Katarina Zrinska ostavivši za sobom tri maloljetna sina: Jurja IV., Krstu i Nikolu V.
** 1565. Petar Brajković, kapetan grobnički
* Sinovi Nikole Zrinskog.
** 1570.-1575. Mihalj Dešić, kapetan grobnički i vinodolski sa sjedištem u Bakru
* 1572., III. travnja (Veliki četvrtak) Stjepan III. piše oporuku i kaže kako njegovi nećaci: " v Prymoryw y owde na
Harwathyh drže kako wlazthowythu zwoyu y prawu Dydynu y Bassthynu ".
** 1575.-1599. Fran Dešić, kapetan grobnički i vinodolski sa sjedištem u Bakru
* 1577. Tržačka loza traži da imanja naslijeđa prijeđu u njihove ruke, a car i kralj Rudolf II. traži da se Stjepanova dobra
vrate kruni, priznavajući mladim knezovima Zrinskim samo majčin dio (takozvanu ‘djevojačku četvrtinu’ po ugarskom
zakonu).
* 1580. Nagodba kojom Juraj IV. i Nikola V. Zrinski odstupaju knezu Gašparu I. Frankopanu ‘Tržačkom’ i njegovim
sinovima [[Novi]] (Vinodolski), Lukovdol ([[Severin]]) i Novigrad na Dobri, a Frankopani im priznaju vlasništvo nad
Grobnikom i ostalim spornim posjedima. Poslije nagodbe i kralj odustaje od zahtjeva.
** 1599. Ludovik Čikulin (Lodovico Cicolini), gubernator i kapitan primorskih gradov i svega Vinodola
** 1600.-1612. Giulio (Julije) Čikulin

Juraj Zrinski

- 1641. Nikola i Petar Zrinski


* Njegovi sinovi.

1641. - 1671. Petar Zrinski


* dioba imanja među braćom, pa Grobnik pripadne Petru.

1671. - 1692.
* Udovica Adama Zrinskog.

Ugarska komora
1692. Ugarska komora
* Udova Adama poklonila je Grobnik austrijskom caru.

Rigoni
1685. Francesco Rigoni
* Uzima Grobnik u zakup od Komore.

Villana Perlaas
1727. - 1741. Raimundo de Villana Perlaas
* dobija od cara u zamjenu za posjede u južnoj Italiji: [[Brod na Kupi]], Grobnik i Ozalj. Austrijska komora zadržava
rudnik u [[Čabar|Čabru]], pa će se iz njega razviti kasnije čabarska gospoštija.
* Ugovor pred Austrijskom komorom potpisan je 1725., a 10. 1. 1727. izdana je svečana darovnica.

1741. - 1766. Franciscus de Villana Perlaas


* nasljeđuje oca.

Batthyanyi
1766. - 1813. Teodor grof Batthyanyi
* kupuje od F. Perlaasa. (građa 100≈ kut. u HDA)
* 1776. u Severinskoj županiji (v. reskript MT IV. II. 1776.)
* 1786. ukinuta Severinska županija (JII 20. III. 1786.)
* 1786. dio Zagrebačke županije kao poseban distrikt
** devedesetih godina osamnaestog stoljeća (v. Janjatović Bosiljka, Obitelj Bathyany i Grobinšćina, Grobnički zbornik 8
(2007):42
** Christian Friedrich Seeger, kaštelan (porkulab) (v. revizija 1787.-1790.)
** Josip Mohaček, kaštelan (porkulab) (v. izvještaj iz 1790.)
** Karl Kieffer, kaštelan (porkulab) (v. izvještaje iz 1794.)

1813. - 1828. Ioannes Antonius grof Batthyanyi


* nasljeđuje oca.

1828. - ? Gustav Theodor Anton Fst von Batthyány-Strattmann (1803.-1883.)


[? – 1872. Gustav Emilian von Batthyány-Strattmann]
* prodao Grobnik za oko 4 mln Viktoriji kneginji Thurn-Taxis
** Anton Vincent, kaštelan (porkulab)
Thurn-Taxis
1872. – 1906. Viktorija kneginja Thurn-Taxis (1828.-1906.)
* kupuje Batthanyjeva imanja.

1906. - 1923. Albert Thurn-Taxis


Kastav
= Kastav
---
Kastavska gospoštija se prostirala od obala Rječine, pa sve do Moaćenica, s Voloskom kao lukom.

? - 1116. Arpadovići
* knez Sergije

1116. - 1399. [[Devinski]]


* Kastav pripadao pulskim biskupima, koji ga 1139. daju Devinskim knezovima u leno, a 1399. prelazi u leno obitelji Walsse.

1399. - 1465. [[Walsee]]


* Posljednji Walsee ostavlja godine 1465. oporučno Kastavštinu Habsburgovcima koji je priključuju vojvodini Kranjskoj. Od
tog vremena Kastavština mijenja neprekidno vlasnike koji rijetko prebivaju u Kastvu, već umjesto njih, njihovim posjedom
upravljaju kapetani.

1584., 24. listopada - 1594. Wolfgang Schranz


* Schranz je savjetnik nadvojvode Karla, koji daje gospoatiju izuzeti iz nadležnosti komore u Grazu i riječkog kapetana.

1594. - 1609. Schranzovi nasljednici


* Schranzovi nasljednici vladaju gospoatijom i uživaju prihode.

1609. - 1613. barun Wagenburg

1613. - ? Balthasar Freiherr Thonhausen i Grofica Ursula Thonhausen


* Thonhausen je od 1606. do 1609. bio gorički kapetan. Poklanjaju Kastavsku gospoštiju kolegiju u Judenburgu.

? - 1625. Grofica Ursula Thonhausen


* Sporazumno s kolegijem u Judenburgu poklanja gospoštiju riječkom kolegiju. Donaciju 10. III. 1633. potvrđuje car
Ferdinand.

1637. - 1773. Isusovci


* U posjed cijele Kastavske gospoštije s Veprincem i Mošćenicama isusovci stupaju 14. 7. 1637., a ostaju vlasnici do ukinuća
njihova reda 1773.
** ? - ? Francesco Morelli, kapetan
** 1738. - 1772. Juraj Vlah, kapetan

1773. - 1784. Austrijska komora


* Kastav postaje vlasništvo države, tj. carske komore.

1784. - 1823?. Giovanni Battista de [[Thierry]]


* Carska komora prodaje Kastav francuskom vitezu Thierryu za 100.000 fjorina u srebru.
** Kastavština podjeljena u dvije porezne općine: Halubje, sa sjedištem u Kastvu i Rukavac, sa sjedištem u Volosku.
** U doba Ilirskih provincija, obje su općine sjedinjene u kanton Kastav.

1823? - 1843. Nicolo' Giuseppe de Thierry


* Sin.

18? - 1843. Federico cav. i Francesco de Thierry


* Sinovi Nicoloa. Braća Thierry prodaju Kastav barunu Jurju Vranyczanyju - Dobrinoviću za 112.000 fjorina.
** 1825. - 1846. Kastav pripadne Riječkom okružju, a čine ga opet dvije porezne općine, Halubje i Rukavac.

1843. - 1848. Juraj [[Vranyczany]] - Dobrinović


* 1846. Porezne općine sjedinjene u jednu, a pridužuju im se i općine Studena, Klana, Lisac, Škalnica i Brgud.

1848.
* hrvatski Sabor u vrijeme bana Jelačića donosi zakon o ukinuću kmetstva, kada ukinućem feudalnih prava i proglašenjem
slobode zemljišta Kastavština prestaje biti feudalni posjed.
Klana
---

Devinski
1139. - 1391. Devinski
* ? - 1391. Ugon VI.
* ? - 1391. Rambert
* ? - 1399. Ugolino

1399. - ? Rudolf I.Walsee


* 1399. - ?
** O~enio se 1401. Anom Devinskom, Rambertovom i Ugolinovom sestrom.
* 1456. - 1466. Wolfgang
** 1456. dijeli posjede s bratom Reinprechtom i dobija Rijeku, Postojnu, Trnavu (?), Jelaane, Kastav, Mune (Muda),
Sabinac na Brdu (?), Virac (?), Veprinac i Mošćenice. Poslije njegove smrti posjede nasljeđuje njegov brat
Reinprecht.
* 1466. - 1468. Reinprecht IV.
** 1434. dobija od kralja Sigismunda pravo visokog sudovanja na svojim posjedima na Krasu i Kvarneru.

Habsburg
1472. - 1848. Habsburzi
* 1472. - 1493. Friedrich III.
* 1493. - 1519. Maximilian I.

Barbo
** 1560. - 15? Francesco i Giorgio [[Barbo de Vaxenstein]], zakupnici
*** Posjeduju i Gotnik s Jablanicu (Podgraje); Elisabetta Barbo u miraz donosi gospoštiju Klana Carlu
[[Panizzoli|Panizzoliju]].

Panizzoli
** 1? Carlo [[Panizzoli]]
** 1? Antonio [[Panizzoli]]
*** Najstariji sin. Oženio se Elisabettom [[Berdarini]] 1656., kćeri vlasnika Škalnice.
** 1651. - 16? Ambrogio bar. [[Panizzoli]], zakupnici
** Elisabetta Panizzoli r. Barbo
** 16? - ? Anna Maria bar. Panizzoli, zakupnici
*** Kći Ambrogia i Elisabette, udata za Orazia Scampicchia 1663. Umrla 1675.

Scampicchio
** 16? - 16? Orazio [[Scampicchio]]
*** zalaže Novokračine 1665. na pet godina barunu Lazzariniju; potom prodaje Klanu Wolfgangu von
Oberburgu 1677. za 8.000 fjorina

Oberburg
** 1677. -16? Wolfgang von [[Oberburg]]
** 16? - 1673. Andrea Bernardo bar. von [[Oberburg]] (Andree Bernhardin Freiherr von Oberburg auf Khänitzhof
und Rotelsegkh)
*** (ca. 1626 - + ca. 1673), k. k. pukovnik i zapovjednik Otočca.
*** Kupuje posjed s dvorcem u Škalnici.
** 1? Katharina Sidonia von [[Oberburg]] rođena von Isenhausen

Lazzarini-Battiala
** 1? Adam Daniel barun de [[Lazzarini-Battiala|Lazzarini]]
*** Vlasnik posjeda Gotnika i Jablanice. Nasljeđuje ga sin Ignazio.
** 1? Ignazio barun de [[Lazzarini-Battiala|Lazzarini]]
Negovetich
** 1? [[Negovetich de Cumbox]]
** 1? Andrija [[Negovetich de Cumbox]]
*** Prodaje
Kraljevica
= Kraljevica
---
Kraljevica je najprije pod vlaaću Frankopana, a kasnije u XVII. stoljeću pod Zrinskima. U XVII. st. knezovi Zrinski grade veliki
dvorac (Stari grad), a Frankopani drugi raskoani kasnorenesansni dvorac (Novi grad).

U srednjem vijeku veću važnost dobiva luka Bakarac.

U prvoj polovini XVII. st. Kraljevica opet dobiva na značaju kada Karlo VI donosi odluku da Kraljevicu učvrsti lukom i izgradi
brodogradiliate za austrijske brodove koji su na Jadranu trebali konkurirati pomorskoj velesili Veneciji. Brodogradilište je
osnovano carskim ediktom 1729. godine.
Krk (otok)
= Krk
---

? - 1116. Arpadovići
* /knez Sergije/

1116. - ? Mlečani

1118. Frankapani
* Otok Krk, a s njim i Vrbnik, je oko godine 1118. potpao pod mletačku vlast i time je započeo dugi period mletačke
dominacije, da bi 1480. godine doaao definitivno pod vlast Mletačke republike, ato je potrajalo do 1797. godine

* /ili neato kasnije knez Dujam sklapa s Mlečanima ugovor da kao mletački vazal upravlja otokom./

1163. - 1198.
* /Dujmovi sinovi Bartol I. i Vid I./

1198. -
* /Vidov sin Ivana I. i Bartolovi sinovi Vid II. i maloljetni Henrik/

1260. -
* /Mleci sve do 1260. god. nisu priznavali nasljedivost krčkoga kneatva u obitelji krčkih knezova i ato je prema tome svaka
nova generacija krčkih knezova od 1118. do 1260. godine bila izlo~ena opasnosti da izgubi Krk./
kao mletački vazal upravlja otokom

1405. - 1422. Friedrich Celjski


* Donijela mu u miraz Elizabeta Frankapan, [[Bakar]], [[Bribir]] i Trsat.
* 1435. Spor je završio nagodbom nakon smrti Nikole, nakon više od deset godina. Sigismud je u travnju 1435. izvijestio
zagrebački kaptol da je izglađen spor između Ivana i Stjepana s jedne strane i grofa Ulrika Celjskog s druge strane zbog
polovice otoka [[Krka]] i posjeda Trsat, [[Bakar]] i Bribir za 32.000 florena miraza Ulrikove majke Elizabete. Ulrik je dobio
spomenute posjede u zalog za svotu majčina miraza. Kad bi braća isplatila tu svotu, posjedi bi im bili vraćeni.35 (ARS
AS CE III/140, B. Otorepec, Gradivo, 1435, april 4, Bratislava.)
Ledenice

1364. Ana je 1364. dobila u miraz grad Ledenice i selo Grižane u Vinodolu, a nešto kasnije i grad Hreljin, selo Lič, carinu pod
gradom Hreljinom te mlin i pilanu u dolini Žrnovice kod Novog. (M. Kos, Odnošaji, 291-292.)
Ana je za 1.500 maraka, za koje bi Majnard trebao podijeliti posjede krčkom knezu i koje bi nakon sklopljenog braka došle
Ani, očito od oca dobila Podgrad i Rašpor. Tim je posjedima krajem 14. stoljeća raspolagala Ana. Godine 1394. Rašpor je
dala u zakup Mletačkoj Republici, dok ga je na kraju 1402. i prodala.

* u drugoj pol. XVI. st. (oko 1560.) dolaze pod Vojnu krajinu.
Mošćenice
= Moaćenice
---
? - 1116. Arpadovići
* /knez Sergije/

1116. - ? Devinski
* na poč. XII. stoljeća, Liburnija, a time i Moaćenice, postaje dio njemačkog carstva.
* Prvi autentični podatak o Moaćenicama, kao samostalnoj komuni u posjedu Kastavske gospoatije, se~e u 1374. godinu, u
oporuci pisanoj na njemačkom jeziku grofa Ugona Devinskog, a potom u glagoljskom pisanom dokumentu iz 1395. godine,
kojim su određene granice između Moaćenica i Ko~ljaka. Vlasnici Moaćenica su bili pulski biskupi, grofovi iz Devina te
grofovi Walsee. U drugoj polovici XV. st. grofovi Walsee ustupaju svoj posjed u Liburniji caru Fridrihu III Habsburakom.

1584., 24. listopada - 1594. Wolfgang Schranz


* Schranz je savjetnik nadvojvode Karla, koji daje gospoatiju izuzeti iz nadle~nosti komore u Grazu i riječkog kapetana.

1594. - 1609. Schranzovi nasljednici


* Schranzovi nasljednici vladaju gospoatijom i u~ivaju prihode.

1609. - 1613. barun Wagenburg

1613. - ? Balthasar Freiherr Thonhausen


* Thonhausen je od 1606. do 1609. bio gorički kapetan.

? - 1625. Grofica Ursula Thonhausen

1634. - 1773. Isusovci


* Grofica Ursula Thonhausen zavjeatala isusovcima cijelu [[Kastav|Kastavsku gospoatiju]] s [[Veprinac|Veprincem]] i
[[Moaćenice|Moaćenicama]]. Ostaju u posjedu Isusovaca do ukinuća njihova reda 1773.

1637. do 1733. Isusovci iz Rijeke.


* Moaćenice 1637. godine dobivaju gradski statut. Javne isprave, urbari, notarski zapisi, statuti od XIV. do XVII. stoljeća
pisani su hrvatskim jezikom na glagoljici.

1848.
* hrvatski Sabor u vrijeme bana Jelačića donosi zakon o ukinuću kmetstva, kada ukinućem feudalnih prava i proglaaenjem
slobode zemljiata Moaćenice prestaju biti feudalni posjed.
Novi
= Novi
Grad i višestoljetno sjediate Vinodolske knežije.
---
? - 1116. Arpadovići
* /knez Sergije/

1118. Frankapani
* /ili nešto kasnije knez Dujam/
* vinodolska župa potpadala je pod krčku biskupiju, a kad su ovu osvojili Mlečani, potpala je pod izravno splitskoj nadbiskupiji
za Gejze I.

1185.
* Vinodol sa župama Modruše, Plase i Novigrad pripadne pod Krbavsku biskupiju.

1223. godine hrvatsko-ugarski kralj Andrija II. darovao je knezovima Krčkim (kasnijim Frankopanima) Vinodolsku županiju
* do definitivne legalizacije doalo tek 1251. godine

1449.

1462.
* Martin Frankapan osniva pavlinski samostan na Ospu.

1463.
* U Novi se sklanja s članovima svog kaptola, modruaki biskup Kriatafor.

1471. Maroje }unjević


* Joa za vrijeme Frankopanskog vladanja Vinodolom, Bribir i Novi dospjeli su u posjed dubrovačke vlastele }unjevića.
Maroje }unjević bio je senjski kapetan 1471. godine i kao takav pomogao je zapovjedniku kraljevih četa koje su trebale
Frankopanima oteti otok Krk. Za nagradu je kralj Matija neposluanim Frankopanima oduzeo Novi i Bribir i dao ih braći }
unjevićima. No, knez Bernardin je uspio ponovno dobiti te vinodolske gradove.

1481. - 1484. Stjepan III. (II.) Frankapan Modruaki


1484. - 1530. Bernardin Frankopan
*1. III. 1481. daruje kralj Matijaa Korvin Novi Stjepanu III. (II.) Frankapanu.

????.
* Iza smrti Bernardina pripadne Novi Stjepanu IV. Ozaljskom.

1527.
* Osmanlije poharaae Novi.

1572. - 1580. Zrinski Nikola, Juraj i Krsto


* /Na temelju nasljednog ugovora između Stjepana Frankapana i Nikole Zrinskog/

1580. - 1671. Frankopani


* /nagodba Tr~ačkih Frankopana Gaapara, Nikole i Jurja s Jurjem i Nikolom Zrinskim/

1615.
* 29. 8. 1615. Novi osvoji i opljačka Marc'Antonio Venier.

1647. - 1652. Vuk II. Frankapan


*

1652. - 1670. Fran Krsto Frankapan


*

1670.
* Po nalogu generala Herbersteina Novi zaposjedne potkapetan Gall.

1671. - Carska komora


*

169? Banco-Gefohlen-Administration, Ljubljana


* Dala porušiti 2/3 starog kaštela
Osor
= Osor
---
Unapređenjem pomorske plovidbe i promjenom pomorskih ruta Osor gubi prometno-trgovačku funkciju i strateaku va~nost, a
u XV. st. i upravnu funkciju te novo upravno srediate postaje grad Cres. Nestankom tih funkcija započelo je gospodarsko
nazadovanje potpomognuto i pojavom malarije, te već u XVI. st. Osor ima samo 500 stanovnika.
Antico e fiorente capoluogo romano (Lat.Abso(rus) e veneziano, oggi decaduto, delle Absirtidi, situato all'estremita`
meridionale di Cherso. Un ponte girevole l'unisce all'isola di Lussino. ? Greca d'origine (Apsoros fu secondo la leggenda
tappa degli Argonauti, che vi sarebbero fermati per commerciare l'ambra e nel quale sarebbe giunto addirittura Ulisse),
fiorente in epoca romana (proprio grazie al commercio dell'ambra), Ossero divenne poi importante porto della flotta
dell'Esarcato e sede di Vescovado sin dal VI sec.
Attaccata ed incendiata dai Saraceni nel 842-843, nell'anno 1000 si diede a Venezia, cui ritorno` nel 1409, dopo due brevi
periodi di dominazione magiara.
L'impaludamento delle saline ed il conseguente diffondersi della malaria, ne segnarono la decadenza, tanto che gia` verso la
meta` del '400 il conte capitano ed il vescovo si trasferirono a Cherso.

? - 1116. Arpadovići
* /knez Sergije/

1116. - ? Mlečani
Rab
= Rab
---
880. godine Hrvatska
* pod knezom Branimirom, u drugoj polovici IX. stoljeća, grad Rab plaća danak hrvatskim knezovima. Kad se knez Tomislav
925. godine proglasio kraljem, a Hrvatsku kraljevinom, započinje vlast hrvatskih kraljeva nad svim gradovima bizantskog
Temata Dalmacije (Split, Trogir, Osor, Rab i Krk), ograničena na suverenska prava vladara, jer gradovi i dalje zadr~avaju
svoju ranije stečenu autonomiju, kakvu su imali i pod bizantskom vlaaću. Uključivanjem dalmatinskih gradova u sustav
hrvatske države mijenja se i jurisdikcija nad njihovim biskupijama, pa iz crkvene dominacije carigradskog patrijarha prelaze
pod dominaciju rimskog pape, koji je također i kralju Tomislavu potvrdio krunu. Grad Rab, kao i drugi dalmatinski gradovi,
ostaju pod hrvatskom vlaaću s manjim prekidima sve do smrti kralja Dmitra Zvonimira.

? - ? Bizant

Arpadovići
kralj Koloman 1107. potvrđuje povlastice. Funkcionira kao gradska komuna (karakteristična dalmatinska politička formacija)
uz mir i ekonomski prosperitet do vremena mletačke vladavine (1409. god.)

? - 1115. Arpadovići
* /Koloman (knez Sergije)/
nakon Hrvatsko-ugarske nagodbe 1102. godine ugarski kralj Koloman proglaaava za hrvatskog kralja. Rab ne ostaje dugo
pod vlaaću hrvatsko-ugarskih kraljeva, već često mijenja gospodare pokuaavajući zadr~ati sve povlastice koje je Rab imao
za vrijeme Bizanta i ugarsko-hrvatskih kraljeva.

Venecija
1115. Mlečani
* dužd Ordelafo Faledro na putu za Zadar prinudio je Rabljane da priznaju mletačko vrhovništvo.

1409. do 1797. Venecija


* te godine Venecija zauzima otok i grad Rab, koji ostaje u njenoj vlasti do propasti Venecije 1797. godine.

1446.
* Hrvatsko ime Rab spominje se prvi puta 1446. godine u dokumentu o osnivanju franjevačkog samostana Sv. Eufemije u
Kamporu.
1526 - Conclusione della conquista turca dei Balcani interni. Gruppi di guerrieri, in genere fuggiaschi (in serbocr. uskoci),
iniziano un tenace lotta contro i nuovi dominatori. Con il passare degli anni essi alimenteranno pure la pirateria in Adriatico e
diverranno noti come Uscocchi.
1537 - Snidati da Clissa, ove si erano raccolti precedentemente gli "Uscocchi" riparano a Segna, sul Canale della Morlacca
(vd.), vivendo di pirateria e sovvenzionati dall'Austria.
1592 - Venezia nomina "provveditore contra Uscocchi" (che da poche centinaia di guerrieri avversi all'espansionismo turco
nei Balcani, erano accresciuti nei circa settanta anni precedenti, anche per l'afflusso di avventurieri da Venezia stessa, dalla
Romagna e dal Lazio, infestando l'Adriatico), Almoro` Tiepolo, che istituisce un blocco navale della costa dalmata soggetta
alla Casa d'Austria (della quale gli Uscocchi eran praticamente divenuti mercenari), ed inaugurando una caccia spietata.
1617 - Pace di Madrid: per intercessione di Francia e Spagna, l'Austria s'impegna a trapiantare gli Uscocchi all'interno della
Croazia ed a bruciarne le navi: fine della pirateria organizzata in Adriatico. La catena montuosa designata oggi in croato
come "Gorjanci", in italiano era nota come Monti degli Uscocchi.
Inizio del XVII sec. - Guerriglia uscocca, avversa a Venezia e fomentata dalla Casa d'Austria.
Rijeka
Arpadovići
? - 1116. Arpadovići
* /knez Sergije/

Devinski
1116. - ? Devinski
o * 1139. - ? Diethalm
o * 1166. - 1188. Stephan I.
---
o * Wolschalk von Duino-Momiano, vladao 1188-1249.
o * Cono von Neuhaus, vladao 1188_1227.
o * Hugo I. von Duino, 1188-1234.
o * Heinrich von Prem, vladao 1188-1234.
o * Stephan II. von Castelnuovo 1234-1246.
---
o * Rudolf I., 1243-1257.
o * Ulrich I. 1249. (filijacija nije sigurna)

1281.
* Prvi spomen imena Rijeka
---

1312. - 1399. Devinski

o * Hugo II., 1252-1308.


** 1315. osnovao augustinski samostan u Rijeci i dao sagraditi crkvu sv. Jerolima
---
o * Rudolf II. 1296-1319.
o * Heinrich II., 1274, 1308.
o * Hugo III., 1297-1328, od 1319. generalni kapetan Tarvisija i kapetan Goričke grofovije
o * Ulrich, 1300.
o * Gerca, 1308.
o * Hugez IV. 1334-1344.
---
o * Hugo VI., 1312.
o * Georg, 1334-1343, od 1336. kapetan Goričke grofovije.
o * Rudolf III., 1337-1359,
o * Johann. 1337.
o * Hugo VII., 1323-1344.
o * Nassinguera, 1312-1314. (filijacija nije sigurna)
o * Hugo V., 1342-1345.
---
o * Hugo VIII., 1354-1390.
o 1371. Raisberger, kapetan

---

Frankopani
1337. - 1366. Frankapani
o ? - 1343. Bartol VII. (Bačin) - vladao 1330-1343.
o ? - 1386. Nikola II. - vladao 1335-1386.
o Sinovi Bartola Frankapana vraćaju Rijeku Devinskima.

Devinski
o * Reinprecht, 1390, 1396.
o * Hugo IX., 1397, 1399, s njim izumire obitelj u muškoj lozi.

Walsee
1399. - 1467. Walsee
o 1421. Nikola Aycher, kapetan
o 1435.-1436. Mate Rayn, kapetan
· 1436. Cresolich, kapetanski sudac
o 1436./7.-1449./53. Raunacher, kapetan
· 1437. Glavinich, kapetanski sudac
· 1438. Vidonich, kapetanski sudac
· 1439. Mikulich, općinski sudac
· 1440. Cresolich, kapetanski sudac
· 1441. Vidonich, općinski sudac
· 1441. Barulich, kapetanski sudac
· 1442. Cresolich, kapetanski sudac
· 1443. Cresolich, općinski sudac
· 1443. Rusevich, kapetanski sudac
· 1444. Blasinich, kapetanski sudac
· 1445. Cresolich, općinski sudac
· 1445. Matronich, kapetanski sudac
· 1446 .Vidonich, kapetanski sudac
· 1446. Glavinich, općinski sudac
· 1447. Barulich, kapetanski sudac
· 1447. Matronich, općinski sudac
· 1448. Mikolich, kapetanski sudac
· 1448. Donatovich, općinski sudac
· 1449. Mikolich, kapetanski sudac
· 1450. Donatovich, kapetanski sudac
· 1450. Barulich, općinski sudac
· 1451. Matronich, kapetanski sudac
· 1451. Donatovich, općinski sudac
· 1452. Barulich, općinski sudac
· 1452. Vidonich, kapetanski sudac

o ? Foramine, kapetan
· 1453. Donatovich, općinski sudac
· 1453. Blasinich, kapetanski sudac

o 1460. Lueg, kapetan


· 1454. Barulich, kapetanski sudac
· 1455. Rusevich, kapetanski sudac
· 1455. Drevenico, općinski sudac
· 1456. Vidonich, kapetanski sudac
· 1456. Donatovich, općinski sudac
· 1457. Barulich, kapetanski sudac
· 1459. Mikolich, općinski sudac
· 1459. Donatovich, kapetanski sudac

Habsburg
1467. - 1918. Habsburzi
[1452.] 1467. – 1493. Friedrich V., sveti rimski car
1493. – XII. I. 1519. Maximilian I., sveti rimski car
28. VI. 1519. [24. II. 1530.] – 16. I. 1556. Karl V., sveti rimski car
o 1529.Nikola Jurišić, kapetan
· Ivan Rizan (Ričan), vicekapetan
· Goffredo Contaloneri, vikar
o 1529. Nikola Rauber, kapetan, neko vrijeme i kapetan Vinodola
o 1536. Petar Dente, kapetan, i kapetan Vinodola
o 1540. Jeronim Jurišić, Zadranin, kapetan
o 1539.—1542. Gaspar Ričan, kapetan

[10. III. 1503.] 24. II. 1558. – 25. VII. 1564. Ferdinand I., sveti rimski car
[31. VII. 1527.] 25. VII. 1564. – 12. X. 1576. Maksimilijan II., sveti rimski car
[18. VII. 1552.] 12. X. 1576. – 20. I. 1612. Rudolf, sveti rimski car
[24. II. 1557.] 12. VII. 1612. – 20. III. 1619. Matija, sveti rimski car
[9. VII. 1578.] 28. VIII. 1619. – 15. II. 1637. Ferdinand II., sveti rimski car
[13. VII. 1608.] 15. II. 1637. – 2. IV. 1657., Ferdinand III., sveti rimski car

o 1600. - 1608. Johann Friedrich Baron Paar, kapetan


o 1608. - 1638. Stefano della Rovere, kapetan
· 1635. Flaminio Tassoni, vikar
· 1638. Ant. Marchesetti, sudac-rektor <up. posvetni bzapis crkve Sv. Vida>
· 1638. Antonio Sudenich, sudac-rektor <up. posvetni bzapis crkve Sv. Vida>
· 1638. Martin Bauzer, rektor isusovačkog kolegija
o 1639. - 1640. Ferdinando della Rovere, kapetan

[9. VI. 1640.] 18. VII. 1658. – 5. V. 1705. Leopold I., sveti rimski car

o 1640. - 1672. Ferdinando della Rovere, kapetan


· 1650. Giorgio Maschizotti, sudac-rektor (cf. MKV 417:315, dd. 7. VIII. 1650.>
· 1657. Giovanni Paradiso, gradski kancelar
· 1657. Leonardo Martina, sudac-rektor (cf. MKV 417:326, dd. 27. I. 1657.>
o 1670. Giovanni Pietro dell' Argento, kapetanski namjesnik
o 1673. - 1694. Giovanni Pietro dell' Argento, kapetan [i kapetan Bakra]

o 1701. - 1702. Benvenuto Della Rovere, kapetan [od 1704. kapetan pazinske knežije]

[26. VII. 1678.], 5. V. 1705. – 17. IV. 1711. Josip I., sveti rimski car
[1. X. 1685.] 12. X. 1711. – 20. X. 1740. Karlo VI., sveti rimski car

· 1740. Johann Felix Edler von Gerliczi, logotenent (Hauptmann-Amts-Verwalter), Kays. Kön. Rath.
· 1740. Franz Xaverius d'Orlando, prisjednik (Hauptmann-Amts-Assessor),
· 1740. Martinus de Terzi, prisjednik (Hauptmann-Amts-Assessor),
· 1740. Joseph Torta de Grienthall, prisjednik (Hauptmann-Amts-Assessor),
· 1740. Julius de Benzoni, prekobrojni prisjednik (Hauptmann-Amts-Supernumerarius Assessor),

[13. V. 1717.] 20. X. 1740. – 29. XI. 1780. Marija Terezija, kraljica Ugarske i Hrvatske (carica: 13. IX. 1745.-18.
VIII. 1765.)

· 1750.
· 1765. Karl Grienwald, okružni kapetan

Corpus separatum
o 11. 11. 1776. (20. X. 1776.) - 17. 2. 1777. S. E. József conte Majláth de Székely sr., organizacioni povjerenik i
kapetan
· 25. VI. 1766. Lodovico Henry dobija diplomu privilegija poštanske službe od Marije Terezije (perg.
njem.)
· 1765. Giovanni Battista Golopp, kapetan
o 17. 2. 1777. - 1782. S. E. József conte Majláth de Székely sr., guverner
· 1777. Luigi Nicolo' d' Orlando, gubernijalni prisjednik <Kobler 1896,III:?>

[13. III. 1741.] 18. VIII. 1765. – 20. II. 1790. Josip II., sveti rimski car

o 1783. - 1786. S. E. Tádé Pál Almásy de Szadány, guverner


· 22. III. 1783. Lodovico Henry dobija diplomu nasljednog privilegija poštanske službe od Josipa II.
(perg. lat.)
o 1786. - 1792. S. E. János Péter Szapáry de Szapár, guverner

[5. V. 1747.] 30. IX. 1790. – 1. III. 1792. Leopold II., sveti rimski car

o 1792. - 1801. S. E. Sándor Pásztory de Pásztor, guverner


· 4.IV.1797. - 9. IV. 1797. Paolo Scarpa, maire, Francuska okupacija

Austrijska vlast
o 10. IV. 1797.
o 1801. - 14. X. 1809. S. E. Klobusitzky József de Eadem
· 18. XII. 1801. Antonio Danni dobija diplomu privilegija poštanske službe od Franje II. (perg. lat.)

Ilirske provincije
o ?. VII. 1809. - ?. XI. 1809. Marco de Bryde, privremeni intendant
o ?. XI. 1809. - 1810. François-Casimir Du Val de Chassenon de Curzay, intendant
o 1810. - 1811. Marie Méry de Contades, intendant

Habsburg

[12. II. 1768.] 5. VII. 1792. – 2. III. 1835. Franjo II., sveti rimski car – 11. VIII. 1804. Franjo I.. austrijski car (ugarski
kralj 1. III. 1792.)

Provizorij
▪ 7. III. 1812. - 26. VIII. 1813. Paolo Scarpa, podestat
▪ 26. VIII. 1813. - 23. XI. 1813. Giuseppe dell'Argento, podestat
▪ 23. XI. 1813. - ? Vicenzo de Terzy, podestat
Corpus separatum
o 26. VII. 1822. - 1823. - S.E. Majláth György de Székely, organizacioni povjerenik
o 1823. - 1837. S.E. Ferenc conte Űrményi de Űrmény, guverner (dao ostavku: 27. X. 1836. v. Crnković
1995:65)
· 1830. - ? Giovanni Battista Anderlich, privremeni predsjednik gradskog magistrata (preside
provvisorio del civico magistrato) [v. Kobler 1896,III:143]

[19. IV. 1793.] 2. III. 1835. – 2. XII. 1848. Ferdinand I., austrijski car

o 1837. - 22. IV.1848. S. E. Pál conte Kiss de Nemesker (Nemeskéri Kiss)


· 10. VIII. 1837. Vincenzo Danni dobija diplomu nasljednog privilegija za poštansku službu od Franje
I. (perg. lat)
· 1846 ., kapetanski sudac
· 11. IV. 1848. ukinuto patricijsko vijeće, novo vijeće 85 članova (66 iz grada i 19 iz podopćina) .
o 23. IV. 1848. - 30. VIII. 1848. S. Ill. János Nepomuk III. Erdödy de Erdöd es Monyorókerék, guverner
· 19. VI. 1848. prva sjednica vijeća u novom sastavu
· 19. VI. 1848. - 30. VIII. 1848. Giuseppe Agostino Tosoni, potkapetan; rektori Antonio Celebrini, Giovanni Kobler,
Giovanni Martini, Francesco Kukatzkay i Giuseppe de Emilij

Kraljevina Hrvatska i Slavonija


· 30. VIII. 1848. Osnovan odbor od 40 članova (do 1853)
o 1848.Josip Bunjevac, civilni kapetan
· F. Troyer, gradonačelnik (borgomastro)

[18. VIII. 1830.] 2. XII. 1848. – 21. XI. 1916. Franjo Josip I., austrijski car

o 3. XII. 1848. - 20. 5. 1859. Josip Jelačić de Bužim, civilni i vojni guverner Rijeke i Dalmacije; Instaliran 27. XII.
1848.
o 1851. G. Rušnov, civilni kapetan
o 1852. Ernesto barone Kellesperg, civilni kapetan
· 1853. Osnovano Vijeće desetorice (Consiglio dei Dieci; do 1861.)
o 1856. Carlo conte di Hohenwart Gerlachstein
· 1857. Vijeće desetorice: referenti – Giovanni Martini, Ernesto de Verneda, Luigi de Peretti; vijećnici
- M. Chiachich, C. Cosulich, G. Francovich, A. F. Giacich, I. Scarpa, C. Sporer, M. Poglayen, F. de
Thierry, G. Verzenassi.
o 28. 7. 1859. - 19. 6. 1860. Giovanni conte Coronini
o 19. 6. 1860. - 27. 6. 1867. Josip conte Šokčević, civilni i vojni guverner Rijeke
o 1860. Ernesto barone de Sterneck, civilni kapetan
o 11. II. 1861. - 28. V. 1867. Bartolomeo Benedetto barone Zmaić de SvetIvan, civilni kapetan i veliki župan,
(11. II. 1861. instalacija u Bakru.) ili:
o 22. II. 1867. – 10. IV. 1867. Bartolomeo Benedetto barone Zmaić de SvetIvan, civilni kapetan
· 12. III. 1861. Prva sjednica Predsjedništva (Rappresentanza)
· 16. III. 1861. druga sjednica

Corpus separatum
o (11. IV. 1867.), 6. IV. 1867. - 29. VII. 1870. Ede Cséh de Szent Kátolna, organizacioni povjerenik (došao 23.
IV. 1867.)
· 29. IV. 1861. sjednica Rappresentanze
· 1863. izabrano Općinsko vijeće (Consiglio comunale)
o 29. VII. 1870. - 5. XII. 1872. S. E. Ill. Giuseppe conte Zichy de Vasonykeö (jr; Zichy József gr.); Instalacija 10.
8. 1870.
· 17. VIII. 1870. - 23. X. 1870. Ernesto de Verneda
· 3. XI. 1870. - 13. III. 1896. Giovanni de Ciotta
· 21. XII. 1870. Sjednica izabranog Općinskog vijeća pod predjedanjem Ernesta de Vernede, članovi:
Bartolomei, Burgstaller, Chiachich, Chirego, Clescovich Luigi, Collazio, Dabala', Domini, Ellenz,
Gelcich Tomaso, Gelletich, Gelletich Giovanni, Giacich Vittorio, Gotthardi, Kohen, Lonzarich, Luppis
F.A., Matcovich, Mayer, Palese, Peretti giudice rettore, Poglayen, Poschick, Purkarthofer, Reisner,
Scarpa, Schi (?), Seemann, Sgardelli, Troyer giudice rettore, Turcich, Verzenassi F.
· Sjednice Općinskog vijeća pod predsjedanjem:
· 1. IX. 1871. Verneda de, straordinaria
· XII. IX. 1871. Verneda de, straordinaria
· 16. IX. 1871. Verneda de, straordinaria
· 16. X. 1871. Verneda de, straordinaria
· 18. X. 1871. Celligoi F. giudice rettore, straordinaria
· 28. X. 1871. riservata
· 30. X. 1871. straordinaria
· 31. X. 1871. Celligoi F. giudice rettore, straordinaria
· 3. XI. 1871. Celligoi F. giudice rettore
· 22. XI. 1871. Celligoi F. giudice rettore
· 23. XI. 1871. Celligoi giudice rettore
· 5. XII. 1871. Celligoi F. giudice rettore
· 6. XII. 1871. Celligoi F. giudice rettore
· 7. XII. 1871. Celligoi F. giudice rettore
· 11. XII. 1871. Celligoi F. giudice rettore
· 14. XII. 1871. Celligoi F. giudice rettore
· 15. XII. 1871. Celligoi F. giudice rettore
· 16. XII. 1871. Celligoi F. giudice rettore
o 6. XII. 1872. - 26. II. 1873.
o 27. II. 1873. - 11. XI. 1883. S. E. Géza conte Szápáry de Eadem (Szapáry Géza gr.) (v.DAR JU-2, S-33/1883)
o 25. XI. 1883. - 6. III. 1892. S. E. Augusto conte Zichy de Vasonykeö (Zichy de Vasonykeö Ágoston gr.); (25.
11. 1883. Instalacija, DAR JU-2, L-52/1883)
o 11. IV. 1892. - X. 1896. S. E. Lodovico (Lajós) Batthyány de Németújvár
· 13. III. 1896. – 13. 11. 1896. Nicolo' Gelletich prvi vicepodesta mijenja Ciottu (ad interim)
o 2. X. 1896. - 14. VII. 1897. Rezsö báró Abele de Lilienberg,
· 24. X. 1896. – 13. XI. 1896. . Nicolo' Gelletich prvi vicepodesta mijenja Ciottu (ad interim)
o 14. VII. 1897. - 23. XI. 1897. Tibor Gaal de Hatvan, vd. guverner
· 20. XI. 1896. – IV. II. 1897. Nicolo' Gelletich prvi vicepodesta (ad interim)
· 12. I. 1897. - ? 1897. Michele Maylender izabran za gradonačelnika, ali odbija prisegnuti da će
poštovati zakone koji su Rijeci nametnuti
· 19. II. 1897. Maylender i 47 članova Zastupstva (Rappresentanza) daju ostavku na prijedlog
Francesca Via; umjesto gradonačelnika imenovano je novo Zastupništvo
· 6. XI. 1897. Zastupništvo daje ostavku, osim 5 članova
o 23. XI. 1897. - 2. VIII. 1903. S. E. Lászlo conte Szapáry de Eadem
· 10. I. 1898. Instalacija Maylendera za gradonačelnika, ali vice-guverner dr. Tibor Gaal raspušta
Zastupništvo
· 12. IV. 1898. Druga instalacija Maylendera
· 28. IV, 1898. Maylender je opet izabran za gradonačelnika, no opet odbija položiti prisegu
· 1899. – 1900. Antonio de Vallentsits (Vallentsits je umro 27. XII. 1902.)
· 24. I. 1901. Novi izbori za Zastupstvo (pristupio mali broj birača), izabrano novo Zastupstvo
· 3. II. 1901. po šesti puta izabran Maylender za gradonačelnika, koji prihvaća nominaciju
· 17. II. 1902. Maylender potvrđen za gradonačelnika, pa je svečano instaliran
· 6. X. 1901. Pred izbor za zastupnika u parlamentu, Maylender daje ostavku i povlači se iz javnog
života.
· 10. I. 1902. Francesco Vio izabran za gradonačelnika umjesto Maylendera
· 15. IV. 1903. dopunski izbori
o 2. VIII. 1903. - 10. XII. 1903. Tibor Gaal de Hatvan, vd. guverner
o 10. XII. 1903. - 17. II. 1905. S. E. Ervin Roszner de Rosenegg
o 17. II. 1905. - 17. X. 1905. Tibor Gaal de Hatvan, vd. guverner
o 17. X. 1905. - 26. XII. 1905. S. E. Pál conte Szapáry
o 26. XII. 1905. - 24. V. 1906. Tibor Gaal de Hatvan, vd. Guverner
o 4. IV. 1906. - 29. IV. 1906. György gróf Károlyi de Nagykároly,
o 24. V. 1906. - 7. XII. 1909. S. E. Sándor Nakó de Nagyszentmiklós
· 28. VI. 1907. Zastupništvo (Rappresentanza civica) bira Francesca Via za gradonačelnika s 45 od
52 glasa
o 7. XII. 1909. - 31. VII. 1917. S. E. István Wickenburg de Capelló,
· 26. VI. 1910. Francesco Vio daje ostavku zbog zdravlja
· 20. X. 1910. Baccich Iccilio
· 13. VI. 1913. Francesco Vio daje konačnu ostavku
· ?. VII. 1913. Za gradonačelnika izabran/imenovan? Francesco Gilberto Corrosacz
· 11. VI. 1915. Zastupstvo raspušteno odlukom ministarstva (bez kvoruma; prisutno samo 11
zastupnika)
· 15. VI. 1915. Gradonačelnik Francesco Gilberto Corrosacz je maknut s funkcije; gradsko
Zastupstvo (Rappresentanza) raspušteno pod izgovorom svađe među zastupnicima
· 11. X. 1915. za gradonačelnika imenovan Antonio Vio jr., dotadašnji zastupnik Rijeke u Ugarskom
saboru.
o 31. VII. 1917. - 29. X. 1918. S. E. Zoltan Jekelfalussy de Jekel- és Margitfalva
o 29. X. 1918. - 17. XI. 1918. Rikard Lenac

Privremene vlade
o 17. XI. 1918. (28. 10. 1918.) - 8. IX. 1920. Antonio Grossich, Predsjednik CNI u Rijeci
o 14. IX. 1919. - 8. IX. 1920. Gabriele D'Annunzio, Zapovjednik Talijanske Rijeke (Comandante di Fiume
d'Italia)
· 1919. – 7. I. 1921. Riccardo Gigante (dimesso dopo la partenza di d'Annunzio)
o 8. IX. 1920. - 29. XII. 1920. Gabriele D'Annunzio, Prvi rektor Talijanske regence Kvarnera (Reggenza Italiana
del Carnaro)
o 31. XII. 1920. - 27. IV. 1921. Antonio Grossich, šef privremene vlade Slobodne države
· 7. I. 1921. – 28. IV. 1921. Salvatore Bellasich
· 28. IV. 1921. - ? Salvatore Bellasich (commissario straordinario
o 27. IV. 1921. - 28. IV. 1921. Riccardo Gigante, Predsjednik Privemenog Direktorija Provvisorio Slobodne
države
o 28. IV. 1921. - 13. VI. 1921. Salvatore Bellasich, Izvanredni povjerenik za Rijeku
o 13. VI. 1921. - ? 1921. Antonio Foschini , (b. 1872 - d. 19..) Visoki povjerenik za grad Rijeku
o 21. IX. 1921 – 5. X. 1921. Luigi Amantea (30. XI.1869. - 9. IV.1949.) brigadni general (generale di brigata),
Visoki povjerenik za grad Rijeku; Ostaje na dužnosti do proglašenja Zanelle predsjednikom i njegovog
preuzimanja vlasti (5. listopada 1921.).

Slobodna država Rijeka


o 5. X. 1921. - 3. III. 1922. Riccardo Zanella, Predsjednik Slobodne države Rijeka

Privremene vlade
o 4. III. 1922. - 9. III. 1922. Ernesto Cabruna, Komitet nacionalne odbrane
o 9. III. 1922. - 16. III. 1922. Giovanni Giuriati, riječki guverner
o 17. III. 1922. - 17. IX. 1923. Attilio Depoli, riječki guverner
o 17. IX. 1923. - 16. III. 1924. Gaetano Giardino, general, riječki vojni guverner

Kraljevina Italija
Kvarnerska provincija (Provincia del Carnaro)
o 23. II. 1924. - 30. IV. 1924. Gaetano Giardino, prefekt
o 1. V. 1924. - 10. II. 1925. Michele Sorge, prefekt
o 10. II. 1925. - 16. V. 1930. Emanuele Vivorio, prefekt
· 1930. - 1934. Riccardo Gigante
o 16. V. 1930 - 20. I. 1934. Antonio De Biase, prefekt
o 20. I. 1934 - 20. II. 1938. Francesco Turbacco, prefekt
· 1934. - 1938. Carlo Colussi
o 20. II. 1938. - 1. II. 1943. Temistocle Testa, prefekt
· 1938. Arturo de Mainieri (anni '40)
o 1. II. 1943. - 20. VIII. 1943. Agostino Podesta, prefekt
· 1943. - 1945. Gino Sirola; 9. II. 1943. riconfermato
o 20. 8. 1943. - 21. IX. 1943. Pietro Chiariotti, prefekt
21. IX. 1943. – 29. X. 1943. Riccardo Gigante. prefetto

Okupacijska zona Jadransko primorje


Reppublica Sociale italiana
o 21. IX. 1943. - 29. X. 1943. Riccardo Gigante (R.S.I.), Guverner Kvarnerske provincije
o 25. X. 1943. - 30. X. 1943. Riccardo Gigante (R.S.I.), riječki prefekt (izvanredni povjerenik)
· 27. X. 1943. - ? Alessandro Spalatin (nominated first by RSI governement, then on 1943.10.29.
confirmed by Germans)
o 29. X. 1943. - ?. IV. 1945. Alessandro Spalatin (R.S.I.)

DF Jugoslavija

29. XI. 1945. FNRJ

o 11. II. 1948. - 14. I. 1952. Petar Klausberger, predsjednik Narodnog odbora grada Rijeke
o 14. I.1952. - 1. IX. 1955. Edo Jardas, predsjednik Narodnog odbora grada Rijeke
o 12. III.1962. - 25.VII. 1965. Nikola Pavletić, predsjednik Narodnog odbora grada Rijeke

7. IV. 1963. SFRJ

o 25. VII. 1965. - 23. IV. 1969. Dragutin Haramija, predsjednik Skupštine općine Rijeka
o 23. IV. 1969. - 24. IV. 1974. Neda Andrić, predsjednica Skupštine općine Rijeka
o 24. IV. 1974. - 11. IV. 1978. Nikola Pavletić, predsjednik Skupštine općine Rijeka
o 20. IV. 1978. - 20. IV. 1982. Vilim Mulc, predsjednik Skupštine općine Rijeka
o 20. IV.1982. - 14. X. 1982. Sergije Lukeš, predsjednik Skupštine općine Rijeka
o 26. X. 1982. - 26. IV. 1984. Josip Štefan, predsjednik Skupštine općine Rijeka
o 26. IV. 1984. - 25. IV. 1985. Ivan Brnelić, predsjednik Skupštine općine Rijeka
o 25. IV. 1985. - 29. X. 1987. Zdravko Saršon, predsjednik Skupštine općine Rijeka
o 21. IV.1988. - 29. V. 1990. Željko Lužavec, predsjednik Skupštine općine Rijeka
o 29. V. 1990. - 19. IV. 1993. Željko Lužavec, predsjednik Skupštine općine Rijeka

22. XII. 1990. RH

o 19. IV. 1993. - 5. V. 1997. Slavko Linić, gradonačelnik i predsjednik Poglavarstva


o 5. V. 1997. - 2. III. 2000. Slavko Linić, gradonačelnik i predsjednik Poglavarstva
o 2. III. 2000. - 19. VI. 2001. Vojko Obersnel, gradonačelnik i predsjednik Poglavarstva
o 19. VI. 2001. - 2005. Vojko Obersnel, gradonačelnik i predsjednik Poglavarstva
o 2005. - 17. V. 2009. Vojko Obersnel, gradonačelnik i predsjednik Poglavarstva
o 17. V. 2009. - 19. V. 2013. Vojko Obersnel, gradonačelnik i predsjednik Poglavarstva
o 19. V. 2013. – 21. V. 2017. Vojko Obersnel, gradonačelnik i predsjednik Poglavarstva
Severin
= Severin
---
Kaatel (dvor) s parkom u Severinu na Kupi bio je posjed Frankopana, a dvorac se spominje od 1558. godine. To je
jednokatna građevina, četvorokutnog tlocrta s unutraanjim dvoriatem i hodnicma s arkadama, te vanjskim uglovnim
cilindričnim kulama. Oko kaatela je park s kapelom Sv. Florijana. Danaanji barokni dvor rezultat je zamaane pregradnje koju
je godine 1803. izveo tadanji vlasnik grof Ivan Oraić.

Frankopani
1558. - [[Frankapan]]
* Dvorac se spominje od 1558. godine.

? - 1577. Stjepan [[Frankapan]] Ozaljski

Zrinski
1577. - 1580. [[Zrinski]] Juraj, Krsto i Nikola.
* Oporukom iz 1572. Stjepana Ozaljskoga, nasljeđuju ga sinovi njegove sestre Katarine, udate za Nikolu `ubića.

Frankopani
1580. - ? Gaapar [[Frankapan]] Tr~ački

? - 1670. [[Frankapan]] Juraj, Nikola i Vuk


* 1609. braća su međusobno podijelila imanja, a Sevrin je pripao Vuku.
* Ivan Staneaić, posljednji kaatelan Zrinskih

1671. - 1682.
* Nakon zapljene imanja, u ime ugarske komore upravljaju
** ? - 1682. Grgur Paviaić, inspektor
** ? - 1682. Juraj Kukuljević, fiskus
* manji dio gospoatije (kupnjom ili darom) dobija Janko Herendić

1682., 20. travnja - ? Ivan Franjo Oraić, pukovnik


* Darovnica cara Leopolda I. na veći dio imanja, ali je morao platiti komoro 10.000, a zagrebačkom Kaptolu 7.228 forinti.

1774.
* na području nekadaanje frankapanske gospoatije Severin postoje:
* vlastelinstvo Krste grofa Oraića - Severin s kaatelom, Klanac, Damalj, Pleaivica, Jaderč, Razdrta, Koaac, Bla~evci,
Zapeć, Plemenitaa, Lukovdol, Gorinci, Močila, Draga, Smialjak.
* vlastelinstvo Ane ud. Vojković rođ. de Pozzi - Umolj, Grabek, Dugača, Beč, Crnomanja, Radočaj, Leaće, Gorinci,
Lisičina, Gorica.
* vlastelinstvo Jurja Ivančića - Umolje, Grabek, Dugača, Beč.
* vlastelinstvo Barbare ud. Tompa - Umolje, Grabek.

1776.
* Prima povelju carice Marije Terezije uz privilegije.

Oršić
1803. grof [[Ivan Oršić]]
* /Današnji barokni dvor rezultat je zamašne pregradnje koju je godine 1803. izveo tadanji vlasnik grof Ivan Oršić./

Vranyczany
1823. - ? Ambroz Vranyczany
* Karlo grof Oršć prodaje kaštel Severin.

? - ?Vranyczany
* Nasljeđuju ga djeca dr. Josip, Emanuel, Neža udana za Josipa bar. Maroičića, ? udana za grofa Salis-Seevisa, ? udana za
Lacka Lopašića.
Stara Sušica
= Stara Suaica
---
U Staroj Suaici je frankopanski grad - dvorac, smjeaten na gorskoj kosi, na rubu crnogorične aume. U XIX. st. dvorac je bio
je vlasniatvo grofa Lavala Nugenta, a 1890. god. su ga kupili riječki trgovci Feliks i Josip Neuberger. I Nugent i Neubergeri
izveli su na dvorcu "temeljitu" restauraciju u romantičnom duhu svoga vremena. Postojeći izgled dobio je upravo tom
posljednjom restauracijom, izvedenom u stilu historicizma.

Frankopani
? - ? [[Frankopan]]
* /Dao sagraditi./

Nugent
1834. - 22. 8. 1862. grof [[Laval Nugent]]
* /kupio posredovanjem A. L. Adamicha/

22. 8. 1862. - 1890. pukovnik grof [[Artur Nugent]]


* /Nakon smrti maraala Nugenta grad je naslijedio njegov sin Artur/

Neuberger
1890. - ? [[Feliks Neuberger|Feliks]] i [[Josip Neuberger]]
* /Feliks i Josip Neuberger, riječki trgovci./
Trsat
= Trsat
---
Arpadovići
? - 1116. Arpadovići
* knez Sergije

Frankopani
1118. Frankapani
* ili nešto kasnije knez Dujam

1223.
* hrvatsko-ugarski kralj Andrija II. daruje knezovima Krčkim (kasnijim Frankopanima) Vinodolsku županiju, ali je do
definitivne legalizacije došlo tek 1251. godine

1225.

* hrvatsko-ugarski kralj Andrija II. daruje knezovima Krčkim (kasnijim Frankopanima) Vinodolsku županiju, ali je do
definitivne legalizacije došlo tek 1251. godine [CD III:244]

o Paškal Vazmina župnik: sudjelovao kod sastavljanja vinodolskog zakonika 1288. god.
o Aleksandar Đurđević: spominje se 1291. god. kod prijenosa kućice iz Nazareta na Trsat.
* 1388. Stjepan II. Frankopan i žena mu Katarina (r. Carrara) prisegnuli na evanđelje da će kćer Elizabetu udati za
Fridrika, sina Hermana Celjskog, i da će joj za miraz namijeniti 20.000 zlatnih florena. Za tu svotu Fridriku Celjskome u
zalog su dali svoju polovicu otoka Krka, Bakar, Bribir i Trsat sa svim pripadajućim.27 [Arhiv republike Slovenije (dalje:
ARS), Zbirka listin AS CE II/75; B. Otorepec, Gradivo, 1388, september 30.] Istodobno je Stjepan napravio i oporuku po
kojoj bi Elizabeta – ako bi Stjepan umro bez drugih potomka – dobila u posjed i Modruš.28 [MHH 35, 159.]

? -1390. Stjepan Frankopan II. Tržački


* u ožujku 1390. umire Stjepan. Iste godine, čini se iza njega umire i Catarina da Carrara, njegova žena.

1390.-1405. Ivan Frankopan


* Stjepanov brat Ivan V., budući ban Hrvatske, Slavonije i Dalmacije i otac slavnog Nikole IV., ne isplaćuje udovi Katarini
i njenoj kćeri Elizabeti određeni miraz, pa je konačno do isplate u to u ime založio Trsat, Bakar i Bribir. Elizabeta se udala
za Fridrika Celjskog.

* 1405. Elizabeta rađa u Krškom Ulrika (Ulrich) Celjskog

Celjski
1405. - 1422. Friedrich Celjski
* Donijela mu u miraz Elizabeta Frankapan, [[Bakar]], [[Bribir]] i Trsat.
* 1414. Elizabeta se rastaje od Friedricha.
* 1422. Friedrich Celjski kod pokušaja pomirbe u Krapini noću ubije Elizabetu kako bi bio slobodan konzmirati vezu s
Veronikom Desiničkom. [v. Klaić Vjekoslav, Ime i porijeklo Frankapana. V jHAD, n. s. IV (1899/1900],

Frankopani

1422.-1432. Nikola IV. Frankopan, odnosno sin Martin.

* po smrti Elizabete, Friedrich bježi u Slovačku, a ban Nikola IV. zauzima Trsat. Jasno, i sve ostale posjede u zalogu.

1432.

* Po smrti Nikolinoj (+26. VI. 1432.), Ulrik Celjski diže parnicu kao sin Elizabete, tražeći da mu Frankopani vrate Trsat,
Bribir i Bakar, odričući se odštete za izgubljeni dohodak od 1422.

* 1435. Spor je završio nagodbom nakon smrti Nikole, nakon više od deset godina. Sigismud je u travnju 1435. izvijestio
zagrebački kaptol da je izglađen spor između Ivana i Stjepana s jedne strane i grofa Ulrika Celjskog s druge strane zbog
polovice otoka [[Krka]] i posjeda Trsat, [[Bakar]] i Bribir za 32.000 florena miraza Ulrikove majke Elizabete. Ulrik je dobio
spomenute posjede u zalog za svotu majčina miraza. Kad bi braća isplatila tu svotu, posjedi bi im bili vraćeni.35 [ARS AS
CE III/140, B. Otorepec, Gradivo, 1435, april 4, Bratislava; Tahalloczy-Barabas:258]

Frankopani
1449. - 1479. Martin Frankapan
* Kada su Frankopani 16. X. 1449. godine u Modrušu podijelili svoja imanja, Trsat i Bakar pripali su knezu Martinu.
o 1449.—1452. Jakov (Giacomo) Delfino, kapetan [Rački 1947:4]
o 1449.—1452. Gaspar Baldufer, podkapetan [Rački 1947:4]

Matijaš Korvin
1479. - 1490. Matijaš Korvin

Habsburg
1490. - 1493. Friedrich III.
* Vrlo rano Frankapani gube Trsat. Već godine 1490. osvaja ga prvi put, u ratu s kraljem Matijašem Korvinom, njemački
car Fridrik.
o 1491. Ivan della Torre (Thurn), kapetan, bivši riječki kapetan (1496) [Rački 1947:4]

1493. - 1508. Maksimilijan

o 1499. Ivan della Torre (Thurn), kapetan, bivši riječki kapetan (1496) [Rački 1947:4]
o 1503. Baltazar Waldstein, kapetan [Rački 1947:4]
o 1529. Nikola Rauber, trsatski kapetan [Rački 1947:4]

Venecija
1508., 28. V. - 1509. Venecija

o Girolamo (Jeronim) de Zernotis, Rabljanin, trsatski kapetan


o Ratujući tobože protiv cara Maksimilijana osvajaju ga Mlečani. 26. 5. 1508. mletački kapetan Navagiero
prisiljava carskog kapetana Johanna Raubera da se povuče s 250 momaka iz Rijeke u Ljubljanu. A 28. 5.
1508. predaje se i Trsat, u kome za zapovjednika postaje Rabljanin Jeronim Crnotić (tj. Girolamo de Zernotis).

Frankopani
1509.-1527. Bernardin Frankapan

o u lipnju 1509. Bernardin Frankapan, uz pomoć bana Bota, uspijeva istjerati Mlečane iz Trsata te vlada
Trsatom i gospoštijom do svoje smrti, kada Trsat ponovno postaje carsko dobro, a u kaštel je smještena
krajiška straža.

Turci
1527.
o Prilikom prodora Turaka iz Like skupina konjanika upala je na Grobničko polje i zauzela Trsat. [Sanudo]

Frankopani
1527. - 1530. Bernardin Frankapan
o 1529. - 1530. Nikola Rauber, kraljevski kapetan, kapetan i u Vinodolu [Rački 1947:4]

1530. - ?, Stjepan III. (Ozaljski) i Katarina Frankapan

o 1529. - 1568. Nikola Rauber, kraljevski kapetan, kapetan i u Vinodolu [Rački 1947:4]
o 1535. Petar Dente, kraljevski riječki potkapetan
o 1540. Jeronim Jurišić-Zadranin, kraljevski kapetan u zalog za 1000 f. [Laszowski 1923:100]
o 1542. Gašpar Rečan (Ričan), kraljevski kapetan Rijeke i Trsata i zakupnik Kastva [u zalog Laszowski
1923:100]
o 1546. - ?, Ivan Ričan
Habsburg

1563. – 25. VII. 1564. Ferdinand I.

1563. - ?, senjska kapetanija Primorske krajine

o 1563. general Ivan Lenković, kapetan; kapetan Senja 1532. i 1549. (s posadom od 6 vojnika)

1564. – XII. X. 1576. Maximilian II.


o 1567. Pavao Lukanović, kapetan [v. Lopašić]
o ? Andarget, kapetan [v. Rački 1947;5]
o 1568. Ivan Valić, župnik
o 1568.-1582. Gašpar Raab, kapetan; Prije dolaska na Trsat bio je Raab više godina kapetan grada Senja.

1576. - 20. I. 1612. Rudolf II.


◦ 1577. Trsat je ukinut kao utvrda ("Tscherschat ist die besaczung abgethan.") kažu zastupnici štajerskih,
koruških i kranjskih stališa na sastanku u Beču moleći od cara Rudolfa što veću potporu za utvrde u Hrvatskoj
i Slavoniji. [Lopašić 1884:36]
Zakupnici
1582. - 1601. Raab

o Nadvojvoda Karlo založio Trsat senjskom kapetanu Raabu za svotu od 3403 for. doživotno, a njegovim
nasljednicima još 10 godina. Dok je Raab bio posjednik trsatskog kaštela, dao je sniziti rimsku kulu (?) na pola
njezine visine, a građu upotrijebio za novi ulaz na zapadu. [Laszowski, 1902:4. (prema Lopašiću: Act.conf.
III.113]
o 1600. Mate Knežić župnik

? - 1601. Mate Rosaur, vlasnik / zakupnik [Rački 1947:5]

1603. - 1622. Gašpar Knežić


* Trsat je naslijedio Raabov zet Gašpar Knežić, opet kao zakupnik, od komore u zakup na 20 godina za svotu od 14.360
for. [Rački 1947:5]
o sagrađen most preko Rečine na njegov trošak; na Rijeci sagradio kapelu Triju kraljeva (Tre re), postojala
160?-1840.;

o 1610. Trsatski urbar


o Kirin župnik 1613. god.
o 1613.-1616. fra Franjo Glavinić, gvardijan (provincijal 1610–13., 1616–19., 1619–22)

1612. - 20. III. 1619. Matija


(1603.)1612. – 1619. (1622.) Gašpar Knežić

1619. - 15. II. 1637. Ferdinand II.


1619. - 1640. naslijedio ga je sin Franjo Knežić upravitelj Pazinske grofovije, posjednik Muna, riječki gradski vijećnik,
utemeljitelj ženskog benediktinskog samostana u Rijeci [Rački 1947:5]

(1603.)1619. – 1622. Gašpar Knežić


?-? Ulrik Knežić ?
o 1620. gradačka komora nalaže obnovu zapuštenog kaštela
o 1620. Ivan Zotić župnik
o 1630. fra Mihael Kumar, gvardijan i provincijal (kasniji pomoćni biskup ljubljanski)
1634.
* Nikola Frankopan Tržački uzalud je nastojao još jednom steći trsatski posjed i kaštel, boreći se za njega između 1634.
i 1639. godine. Tada su Frankopani definitivno izgubili Trsat, koji se više ne pojavljuje ni u darovnicama i ostavštini
Stjepana Frankopana Ozaljskog sredinom 16. stoljeća. Vrijedan je spomena i pokušaj Petra Zrinskoga koji je silom
pokušao prisvojiti bar dio trsatskog posjeda, neke livade, vinograde i mlin u Martinšćici, protiv čega je oštro protestirao
kralj Ferdinand, [cf. Acta conf. II. 12, 199, 258.) a nalog da ureduje dobio Stefano Della Rovere.
o 1637. Gavro Zara (Car?) župnik

1637. - 2. IV. 1657. Ferdinand III.

Riječko-trsatski kapetani

1640. - 1747., riječko-trsatski kapetani

[?-1639. Stefano Della Rovere, kapetan riječki i trsatski?]

1639.-1672. Ferdinando Della Rovere, kapetan riječki i trsatski

o 1643.-1648. Franjo Glavinić trsatski gvardijan


o 1644. kapetan trsatski Petar Čikulin. [Lukežić Irvin, Hommage a' Glavinić, Dometi 2-3/1986:91]
o 1648. Ivan Kučić župnik počinje pisati matice.
o 1649. Jure Manzini župnik
o 1651.-1652. Franjo Glavinić, gvardijan
◦ 1653-1680. Nikola Antonić župnik piše spomenicu i popis župnika.
◦ 1657. Franjo Znajnević župnik

1658. - 5. V. 1705. Leopold I.


o 1661. Trsat je nacrtao carski inžinjer Martin Stier, u sklopu priprema za obnovu krajiških utvrda.
o 1671. Kad su Zrinska i Frankopanska primorska imanja potpala pod upravu ugarske komore, Trsat ostaje pod
upravom riječkih carskih kapetana.
1673. - 1694. Giovanni Pietro dell'Argento, riječki kapetan, muž Ferdinandove sestre, tj. kunjado (šogor).

o 1680.-1693. Ivan Kučić, župnik na početku stepenica sagradi kapelu s natpisom: "Hodi na pokoru".
o 1689.-1705. Petar Francetić (provincijal 1705.-1708.)
o 1693.-1695. Mijo Sekulja, župni administrator
1694. - 1701. Ottaviano bar. de Terzi

o 1695.-1699. Dominik župnik, arhiđakon modruški.


o 1699. Ivan Petrić nije dobio kanonsku investituru, pokopan je u crkvi, nadgrobni natpis je na ulazu u crkvu:
"Monumentum hoc curavere fieri..."
o 1700.-1702. Justo Krizmanić, župnik
1701. - 1702. Benvenuto Della Rovere

1702. - 1715. Ottaviano bar. de Terzi

o 1702. Mate Tomašić, nije dobio kanonsku investituru.


o 1703.-1739. Jeronim de Gerovo (natpis na ulaznim vratima župnog stana).

1705. - 17. IV. 1711. Josip I.

1711. - 20. X. 1740. Karlo VI.


1716. - 1725. Domenico Montanari

1725. - 1733. Adelmo Antonio Petazzi, guverner Primorja i riječki i trsatski kapetan

o Mate Paravić 1739. god. administrator.


o Ivan Perić, satnik
1733. - 1740. Leopold Karl Rayn
1740. - 29. XI. 1780. (1745.-1765.) Marija Terezija / (1765. - 1780. Josip II.)
1740. - 1747. Franz Karl Hohenwart von Gerolstein u. Rabensburg

o Josip Zandonati župnik 1740-1770. god.

Namjesništvo za Rijeku (Luogotenenza)

1747. - 1776. Namjesništvo za Rijeku (Luogotenenza) u sklopu Primorske trgovinske provincije (Commerzial=provinz),
potčinjene Generalnoj komisiji i i Političkom zastupništvu u Ljubljani

o 1747. - 1751. Giuseppe de Denaro


o 1751. - 1776. Felice de Gerliczy (Gerliczi)
o 1750., 29. i 30. 11. potres. Nakon njega, Trsat je napušten, jer je gotovo razvaljen.
o Grga Merčić 1770-72. god. župni administrator.
1776. - 1778. ?

Bakarski municipij

1778. - 1786. jedna od općina Bakarskog municipija, u sklopu hrvatsko-ugarskog kraljevstva

o 1779. Bakar proglašen slobodnim kraljevskim gradom s municipalnom samoupravom

1780. - 20. II. 1790. Josip II.


Ugarsko primorje

1786. - 1791. Ugarsko primorje

o bakarski municipij prebačen u Rijeku


o 1789. Fabianus Sablich, cancellarius districtualis in Sussach [Rački 1947:3?]

1790. - 1. III. 1792. Leopold II.


1791. - 1809. ?

1792. - 6. VIII. 1806. Franz II.


1791. - 1809. ?

o Fabijan Sablić župnik 1800-21-god. Sagradio je drugi kat župne kuće.

6. VIII. 1806. - 2. III. 1837. Franz I.

Ilirske provincije

1809. - 1813. Ilirske provincije

o Josip Vizner župnik 1809-47.god. riječki opat i prepošt.

Kraljevina Ilirija

1813. - 1822. Kraljevina Ilirija

o ukinuta municipalna samouprava


o Dominik Mifka, imenovani gradski načelnik Bakra
1824. A. L. Adamić zakupljuje trsatski kaštel za 1 fl. godišnje "in signum dominii"

1826. A. L. Adamić prepušta prava Nugentu


Nugent
1826. - 22. 8. 1862. grof Laval Nugent
* ustupljen za 1 fjorin ad signum potestatis A. L. Adamiću, koji ga prepušta Lavalu Nugentu.
o 1833. - 1874. Bakarski municipij
o 1847.-1874. Paškal Zuvičić, župnik, produljio crkvu, podigao zvonik i nabavio orgulje.

22. 8. 1862. - IX. 8. 1902. pukovnik grof Artur Nugent


* Nakon smrti maršala Nugenta grad je naslijedio njegov sin Artur

1874. upravna općina Trsat

o 1874. - 1875. Derenčin Marijan, načelnik općine


o 1874.-1902. Ivan Baban, župnik, nabavio zvona, pokopan na novom groblju.
o 1876. trsatskoj općini su pridružene Draga i obje Kostrene.
o 1876. - 1885. Stanko Lukanović (1839.-1912.), bivši činovnik Riječke županije, načelnik općine
o 1877. sjedište trsatske općine je preneseno na Sušak, mada je staro ime zadržano.
o 1885. - ?
o ? - ? Hinko Bačić

9. 8. 1902. - 1941./1945.
* Iza smrti Artura 6. 5. 1897. g. kupila ga je na javnoj dražbi IX. VIII. 1902. godine Arturova nećakinja Ana Nugent.

o 1902. Krsto Lončarić, župni administrator.


o 1902.-1933. Andrija Rački, župnik, naizmjenično je imao 15-ak kapelana.
o 1919. Sušak je proglašen gradskom općinom.
o 1923. - Kučić Juraj, bivši narodni poslanik i veliki župan
o 1929.-1939. Ružić Gjuro ml.
o 1933. o. Kalisto Medved OFM, privremeni upravitelj župe.
o 1933.-1936. o. Anaklet Zadravec OFM, privremeni upravitelj župe.
o 1936.-1938. Martin Bubanj, upravitelj župe.
o 1938.-1941. Josip Blažina, upravitelj župe.
o 1941. Adam Muchtin, upravitelj župe (nekoliko mjeseci).
o 1941.-1971. Mirko Župan, župnik.
Veprinac
= Veprinac
---

Do sredine X. st. Brseatina je dio Hrvatske


1063. rat njemačkog kralja Henrika IV. s ugarskim kraljem
Ulrik II. Weimar-Orlamünde (* um 1064; 13. Mai 1112.) Graf von Weimar (1070_1112) osvaja područje od Brseča do Rijeke.
Graf von Krain, Markgraf von Istrien

? - 1116. Arpadovići
knez Sergije

1584., 24. listopada - 1594. Wolfgang Schranz


* Schranz je savjetnik nadvojvode Karla, koji daje gospoatiju izuzeti iz nadle~nosti komore u Grazu i riječkog kapetana.

1594. - 1609. Schranzovi nasljednici


* Schranzovi nasljednici vladaju gospoatijom i uživaju prihode.

1609. - 1613. barun Wagenburg

1613. - ? Balthasar Freiherr Thonhausen


* Thonhausen je od 1606. do 1609. bio gorički kapetan.

? - 1625. Grofica Ursula Thonhausen

1634. - 1773. Isusovci


* Grofica Ursula Thonhausen zavjeatala isusovcima cijelu Kastavsku gospoatiju s Veprincem i Moaćenicama. Ostaju u
posjedu Isusovaca do ukinuća njihova reda 1773.

1848.
* hrvatski Sabor u vrijeme bana Jelačića donosi zakon o ukinuću kmetstva, kada ukinućem feudalnih prava i proglaaenjem
slobode zemljiata Veprinac prestaje biti feudalni posjed.
Vinodol
= Vinodolska kne~ija

Kne~iju je tvorilo devet kaatela: [[Novi]] Vinodolski, Ledenice, Bribir, Gri~ane, Drivenik, Hreljin, [[Bakar]], [[Trsat]] i [[Grobnik]].
No dok su joa 1323. godine Gri~ane jedinstveno područje s Belgradom i Kotorom (kojem su pripadali Badanj, Belgrad i
Crikvenica), počet će se od 15. st. dijeliti. Poslije smrti bana Nikole Frankopana (1432) gospodari Gri~ana su njegovi sinovi.
---

Arpadovići
? - 1116. Arpadovići
* knez Sergije

Frankopani
1225. ili prije 1257. Frankopani (N. Klaić)
* Nakon smrti Bartola II. hrvatsko-ugarski kralj Andrija II. daruje krčkom knezu Vidu II. Vinodolsku županiju kao "territorium
regale", sa svim pravima i pripadnostima kao vladarsko kneštvo. Do definitivne legalizacije došlo tek 1251. godine.

1364. Ana je 1364. dobila u miraz grad Ledenice i selo Grižane u Vinodolu, a nešto kasnije i grad Hreljin, selo Lič, carinu pod
gradom Hreljinom te mlin i pilanu u dolini Žrnovice kod Novog. (M. Kos, Odnošaji, 291-292.)
Ana je za 1.500 maraka, za koje bi Majnard trebao podijeliti posjede krčkom knezu i koje bi nakon sklopljenog braka došle
Ani, očito od oca dobila Podgrad i Rašpor. Tim je posjedima krajem 14. stoljeća raspolagala Ana. Godine 1394. Rašpor je
dala u zakup Mletačkoj Republici, dok ga je na kraju 1402. i prodala.

1449. - Frankopani
* Vinodol, kao teritorijalna organizacija krčkih knezova raspada se 1449. god. Modruakom podjelom, kada je podijeljen na
viae gospodara od kojih svaki ~eli imati izlaz na more. Sinovi bana Nikole dijele sva imanja porodice na osam dijelova. Knez
*Nikola*, istoimeni sin bana Nikole dobio je Gri~ane i gradove Ozalj, Ribnik, dio grada Krka, te Senj (castra Ozal, Ribnik et
Grisan, ac porcio civitatum Vegle et Segnie). Mlađi knez *Martin* Frankopan dobio je većinu vinodolskih imanja: Novi, Bribir,
Kotor, Bakar i Trsat, a uz to joa Okić i Starigrad (castra Okych, Starigrad, Noui, Brebir, Kothor, Bakar et Thersat). *Stjepan*
Frankopan je dobio Grobnik, *Dujam* Ledenice, a Hreljin *Ivan* Frankopan.
* Knez Nikola nije dugo gospodario Gri~anima. Nije ni njegova kćerka Margareta, opatica u Zadru, kojoj je otac dao Gri~ane.

1455. - 1479. Martin Frankapan


* Kao gospodar Gri~ana spominje se knez Martin Frankopan koji ih je kupio od svoje nećakinje Margarete. Medutim, ni on ih
nije povezao u jednu cjelinu, kao ato je to bilo ranije. Naprotiv, on 1462. g. daruje Belgrad Pavlinskom samostanu u
Crikvenici. Iste 1462. u Novom utemeljuje ispod brda Ospa samostan pavlina uz crkvu sv. Marije, pa im iste godine daruje
Belgrad. Franjevačkom samostanu na Trsatu, čiji je utemeljitelj, 1474. godine darovao je trsatskoj crkvi Gri~ane, ato je
ponovno potvrdio 1478. godine, kada daje trsatskom samostanu selo Kotor kao zadu~binu.

1481. - 1529. Stjepan II. Frankopan


* Stjepan Frankopan, brat kneza Martina, uspio je sa sinom Bernardinom 1481. godine da mu kralj potvrdi sve stare posjede
i nove tekovine. Nedugo iza toga umro je u Modruau knez Stjepan II. Frankopan, koji iako nije mogao u ono burno vrijeme
odr~ati na okupu golemu dr~avinu (posjed), svojim je ličnim vrlinama spasio bar ono ato se je spasiti dalo. Njegov sin jedinac
Bernardin postao je vlasnik Gri~ana do svoje smrti 1529. g.

Matijaa Korvin
1479. - ? kralj Matijaa Korvin
* Poslije smrti kneza Martina Frankopana, Bla~ Mađar (Podmanički) i Maroje }unjević, senjski kapetan u slu~bi kralja Matije
Korvina, istjerali su kneza Ivana Frankopana, koji je upao s Krka da prisvoji vinodolske gradove. }unjević je od kralja dobio
Novi i Bribir, a zatim je sam oteo Gri~ane trsatskom samostanu priključivai ih posjedima dobivenim od kralja. Stoga će nakon
smrti Maroja ovi posjedi pripasti njegovom bratu Jeronimu, koji 1486. godine, prilikom tu~be trsatskih Franjevaca, tvrdi da
Gri~ane pripadaju Bribiru, imanju ato ga je njegov brat dobio od kralja. No to nije mogao dokazati.

Frankopani
1530. - 1577. Stjepan Frankapan
* Oko 1536. godine doala su sva imanja kneza Bernardina Frankopana u vlast njegovog malodobnog unuka Stjepana, koji
se prozvao Ozaljski. Tako su i Gri~ane doale pod njegovu vlast. Stjepan Frankopan Ozaljski je prilikom diobe dao neka
imanja svojoj sestri Katarini, ~eni Nikole Zrinskog s kojim je 1544. godine ugovorio zajednicu dobara i međusobno
nasljeđivanje.
** 1530. Jakov de Pani, kapetan bakarski i vinodolski

1550 (?) - ?
* Ledenice, kao i [[Trsat]], zarana dolaze pod drugu vlast i upravu. Ledenicama već sredinom 16. stoljeća gospodare senjski
kapetani, kao krajiaki zapovjednici. Ivan Lenković 1563. godine u popisu krajiakih utvrda, doduae spominje da su Ledenice
vlasniatvo grofa Slunjskoga, ali se već tada u gradu nalazi straža kojom zapovijeda senjski kapetan, a plaća je krajiška ratna
blagajna.
** ?-1570. Petar Denti, kapetan vinodolski
** 1570-1577. Mihajlo Dešić, kapetan bakarski i vinodolski

Zrinski
1577. - 1641.
1577. - ? Juraj (1549-1603), Krsto (1553-1573) i Nikola (1559-1605) Zrinski
* Godine 1562. Stjepan Frankopan je obnovio ugovor sa Zrinskim, a poslije tragične pogibije Nikole Zrinskog pod Sigetom
1566. godine, pravo na nasljedstvo svojih imanja Stjepan je priznao nećacima Jurju, Krsti i Nikoli. Tu je odredbu Stjepan
potvrdio i novom ispravom tj. svojom oporukom iz godine 1572., a kada je 1577. godine umro, njegovi su posjedi kako oni u
Hrvatskoj tako i oni »pri moru«, doali u posjed knezova Zrinskih. Kralj im je priznao nasljedstvo Stjepana Frankopana, a sa
Tr~ačkim Frankopanima uspjeli su se nagoditi tako da su im sporazumno 1580. godine vratili Novi Vinodolski i neke gradove
i posjede u Hrvatskoj. Tako se uz Vinodol Zrinskih očuvao i djelić Vinodola Frankopana.
* Gradu Hreljinu Zrinski su pribrajali dio zaleđa u Gorskom kotaru, pa su posjedi hreljinskog vlastelinstva Zrinskih međaaili sa
Zrinskim posjedom Gerovo, a kasnije novim vlastelinskim srediatem u Brodu na Kupi. Posjedi ostalih vinodolskih gradova
ostali su uglavnom u granicama nekadaanjih gradskih općina. Zbog opasnosti od Turaka, Zrinski su sjediate kne~ije preselili
u Bakar, a Bribir je ostao politički i crkveni centar doline.
** 1577-1599. Mihajlo Dešić, kapetan bakarski i vinodolski
** 1599. Lodovico Cicolini (Ludovik Čikulin), vinodolski kapetan i upravitelj primorskih posjeda
** 1600.-1612. Giulio Cicolini (Julio Čikulin), Guverner i kapetan primorskih gradova i svega Vinodola

* Do godine 1570. Vinodolom je u ime Zrinskih upravljao kapetan Petar Denti. Naslijedio ga je Mihajlo Deaić, a godine 1599.
u slu~bu kao vinodolski kapetani i upravitelji primorskih posjeda dolaze braća Ludovik pa Julije Čikulin (Guverner i kapetan
primorskih gradova i svega Vinodola od 1599. do 1612. Nastanjuje se u Lu~nici, na posjedu svoje ~ene. Hrvatski indigenat
dobio 1613., a 1628. titulu baruna).

1641. - 1671. Petar Zrinski


* Ipak, ni u vrijeme Zrinskih Vinodol nije bio stalno pod istom upravom. Godine 1641. vinodolske posjede dijele braća Nikola i
Petar Zrinski. Tek nakon smrti Nikole Zrinskog, Petar ponovno postaje vlasnik svih vinodolskih posjeda, sve do propasti
Zrinskog i Frankopanskog roda u poznatoj uroti 1671. godine.

Carska (Austrijska) komora


1672. - ? Carska (Austrijska) komora
* Nakon katastrofe zrinsko-frankopanske, Gri~ane su s ostalim posjedima Zrinskih pale pod upravu Austrijske komore. Iz
vremena Zrinskih poznat je joa jedan urbar za Gri~ane. To je onaj iz 1605. godine koji je, za razliku od onog iz 1544. godine,
urbar u pravom smislu riječi, jer se njime detaljno normiraju i određuju obaveze podlo~nika prema feudalnim gospodarima.

1760.
* Sjediate vinodolskog kaatelanata preneseno je u Crikvenicu.

1765. hrvatski sabor svojim zaključkom tra~i ponovno uspostavljanje stare vinodolske ~upanije.

Severinska ~upanija
1776. - 1786.županija je uspostavljena na području od Karlovca do Rijeke i od kranjske granice do Vojne krajine. Ima
magistrat u Karlovcu, a za ured dvije prostorije u severinskom kaatelu. }upanijske skupatine odr~avaju se u uglavnom u
Karlovcu, ali i u Rijeci i Mrkoplju.
* kad je izgorila župna crkva u Kotoru, prenesena je župa u Crikvenicu.

Ugarsko-hrvatsko primorje
1786.
* Kaštelanati [[Bakar]] i Vinodol budu priključeni novoformiranom Ugarskom primorju.
Vrbovsko
= Vrbovsko
---

Frankopani
1481.
* Prva naselja na danaanjem goranskom prostoru spominju se 1481., kad kraljevski sud u Zagrebu tra~i od kneza Stjepana
Frankopana da poatuje povlastice zagrebačkih trgovaca koji posluju u Lukovdolu, Brodu, Moravicama, Vrbovskom,
Delnicama, Lokvama i dr.

Carska komora
1765.
* Tršćanska trgovinska intendanca ishodila je od generalata u Karlovcu izdvajanje područja koje le~i uz Karolinsku cestu od
Vrbovskog do Mrkoplja iz Vojne krajine. To područje je pridjeljeno trgovinskom eraru i ustrojeno kao posebna gospoštija
(Kommerzial Heerschaft). <Strohal 1993:85>

1772., IV. travnja


* 23. ožujka 1772. carica Marija Terezija potvrđuje urbar gospoštije, a tršćanska ga intendanza proglašava ovog datuma.

1785., 14. ožujka


* Car Josip II. uzdigao je Vrbovsko u Kameralno trgovište (zajedno s Mrkopljem i Ravnom Gorom).

1786.
* Kaštelanat [[Fužine]] i gospoštija Vrbovsko pod upravom Komorskog administratorata u Zagrebu tzv. Trgovinska gospoštija
(administratori: S. Komaromi, M. Delivuk). Ured u Vrbovskom vodio je inspektor Ambroz Klobučarić (Klobucharics), a činila
su ga još dva viša nadglednika šuma, Karlo i Franjo Müller, te kirurg Friedrich Lidner.

1848.
* hrvatski Sabor u vrijeme bana Jelačića donosi zakon o ukinuću kmetstva, kada ukinućem feudalnih prava i proglašenjem
slobode zemljišta Vrbovsko prestaje biti feudalni posjed.