Historicizam u Hrvatskoj – katalog

- Beč uvodi oktroirani ustav 1849., a 1851. Uvodi se Bachov apsolutizam- zabranjuje se
isticanje hrv.nac.simbola, njemački je u školama i službeni jezik
- Poslije apsolutizmautemeljiteljsko doba: Vranicani, J.J. Strossmayer
- Narodni list, Hrvatska sloboda, Obzor- tiskovine
- Osnivanje sveučilišta
- Osnivanje kazališta
- Formuliraju se zakonske osnove
- Temelji moderne Hrvatske
- Doba utemeljitelja 1895 simbolično završava- tada Kršnjavi daje ostavku u Obrtnoj
školi
- Hrvatska filozofija okrenuta traženju istine, slobode i ljepote filozof Franjo
Marković (herbartovac) – jedinstvo volje, misli i akcije; kultura je osnova za
samoodržanje i samoočuvanje te identitet nacije
- Prigrlili su i prosvjetiteljski optimizam
- Olga Maruševski historicizam zove historizmom
- Neoidealizam – viši ideali- religija, estetika, nacija: u književnosti dolazi do izražaja
kod Šenoe
- Neoidealizam je blisak romantizmu (koji je bijeg od industrijske revolucije)
- U Europi se historicizam javlja ranije: 1740-ih u Engleskoj revival gotike- to utječe na
Njemačku (od 1773)
- Za historicizam se obično kaže da je stil bez originala- posuđuje se odasvud iz
prošlosti
- Utjecaji podjednako od sjevernoeur.alpskog i mediteranskog strujanja
- Kozmopolitanski stilski pluralizam
- Svođenje ovog razdoblja na nekrofilnu fantazijuzabluda o historicizmu
- Formiranje vjerom i umjetnošću  ciljevi za obnovu nacije
(vjera+umjetnost+domovina)
- Katedrala- cilj joj je objediniti jedinstvo nacije
- Bollé i Kršnjavi- ideje V. le Duca
- Estetički eklekticizam je bila najveća optužba Kršnjaviju- to mu zamjeraju iako je on
jednom rekao da je bitno da stil bude jedinstven
- Održati prošlost živom- Kršnjavijev ideal; vjerovao je da su moralno-estetska iskustva
prošlosti temelj građ.klase, a u tome se oslanjao na ono što je u našem kontekstu
prethodilo- etika i poetika bidermajera
- Promicanje Gesamkunstwerka- za I.K. on mora biti nacionalan (u duhu naroda)-
sinteza umjetnosti i obrta
- Biti će optuživan za konzervativizam i pasatizam
- Kršnjavi- Povijest je shvaćao kao permanentnu mjeru ; slagao se sa filozofom
Markovićem
- Povijest je Kršnjaviju bila opsesija
- Država, narod i vjera u hrv. historicističkom slikarstvu- to se promiče
- Upućen u umjetnost prerafaelita i nazarenaca- to mu je uzor
- Antika i humanizam- temelji prosvjete i kulture „u Hrvata“
 - Počeci sežu u 18.st kada se javljaju klasicizam, koji se također može svrstati u
historijske stilove; javljaju se stilovi koji se označuju predmetkom neo-
(neoromanika, neogotika, ...)
- Historijski stilovi nestaju prijelazom 19.—20.st, kada se javlja secesija, s kojom
se katkad i miješaju
- Urbanizacija- razvoj- druga pol.19. st- trgovina, industrija
- Domaći i strani graditelji- Scmidt, Bolle, Roesner
- Često na istoj građevini miješaju se slojevi neo- stilova
- Arhitektura 19.st može se razlučiti u dva stilski različita koncepcijska razdoblja:
1. Klasicizam i bidermajer (prva polovica) 2. Historicizam sa prevagom
neorenesanse
- U odnosu prema starim arh.spomenicima historicizam slijedi puristička načela

- oktroirani ustav 1849., Bachov apsolutizam 1851.-1859.

- nakon Bacha, utemeljiteljsko doba
- AZU 1867., Sveučilište 1874., MUO 1880.
- odijeljena politička vlast od sudbene 1875.
- doba utemeljitelja do 1895. - tada Kršnjavi daje ostavku na mjesto predstojnika Odjela
za Bogoštovlje i nastavu
- ustavna vladavina u Monarhiji - tada uspon liberalne srednje klase + građanska kultura
- filozof i pjesnik Franjo Marković, herbartovac, prvi prof filozofije na našem
Sveučilištu - prvi uveo opću estetiku kod nas; aktualističko stajalište - svijest se
samoprepoznaje i samoodređuje - identitet naroda na kulturno-povijesnoj samosvijesti;
kultura duha
- prosvjetiteljski optimizam
- dakle historicizam + esteticizam neoidealizam - viši ideali (jako u književnosti
Šenoina doba) - teme istine i ljepote Pod starim krovovima, a bijeg od vulgarne
industrijalizacije
- revivali Europe puno ranije - engleska gotika već 1740ih, a njemačka gotika 1773.
- kod nas spočetka neogotika i klasicizam skupa, a kasnije + toskanski kvatročento i
sjevernjačka renesansa i romanička i bizantska umj
- uspon povijesti
- historicizam - vrijeme bez izvornog stila - čovjek tada kreativan u svemu osim u
originalnosti stila
- buržuju dovoljno oponašanje
- kod nas utjecaji i srednjoeur alpskog i mediteranskog prostora
- zabuna da je hist nekrofilna fantazija - postoji novo shvaćanje f-je umj
- objekti jedinstva duha (katedrala) - jedinstvo stila - Kršnjavi, Bolle, le Duc - gotika
kao uzor

Kršnjavi - gesamtkunstwerk; povijest mu opsesija, aktivist; država narod i vjera postaju mu u

hist slik personificirane vrijednosti; prerafaeliti i nazarenci; traži od umjetnika
plemenite ideje i religijsku romantiku; moral i patriotizam
zgrada JAZU, Schmidt 1880.
- MUO Bolle, 1886.
- Školski forum, Ludwig i Huelssner, 1894.,
- HNK, Fellner i Helmer, 1895.
 - Odjel - ideja - klasična prošlost i kršćanstvo, idealizam i realizam
neorenesansna ograda - Bolle
poprsja Platona i Aristotela i nišama pročelja - Valdec
stubište pompejansko - Tišov
Zlatna dvorana u Opatičkoj 10 - kartuše visoke renesanse + 6 mon
komp (Medović, Čikoš, Iveković) + u povišenoj lođi Bukovčev Živio kralj + bočno
Ivan Tišov (Nastava, Bogoštovlje, Znanost i Umjetnost) + iznad svakih vrata brončane
supraporte Frangeša (Justicija, Teologija, Medicina, Filozofija) + Kovačevićeva
Alegorija, na stropu + Frangeš, Nosač baklje
renesansna soba ili Kršnjavijev kabinet - Čikoš, 5 slika
pompejanska soba - Ivan Clausen - prema predlošcima pomp slik
na katu - scene i likovi - Čikoš, Kovačević, Iveković, Tišov
- cilj - idealna humanistička naobrazba
- hrv risorgimento, slavljenje ideje morala, mudrosti i poezije, važni datumi hrv
povijesti sve je u toj zgradi izvanredno sažeto (savršen primjer Gesamtkunstwerka)

- nestilskoj industriji Kršnjavi suprotstavlja nauku o stilovima

-Semper- uzor
- oslonci: Falke (sistematizirao zbirke austr.muzeja), Conze- utemeljitelj bečke katedre za
povijest umjetnosti
-izjednačiti uporabne predmete s visokom umj - Kršnjavi, Eitelberger (za kulturološke stvari
koje je proveo oslanja se i na njega) , Ruskin
- Crkveno graditeljstvosrednji vijek; Profano graditeljstvo klasična umjetnost (takvi su
uzori)
- crkva - na srednji vijek se poziva, a profano na klasičnu i ren umj
- pol opredjeljivanja – istinski pragmatik 19. St (ako je htio nešto napraviti, a nije bio za
verbalna nadmudrivanja)
- napredak kulture i obrazovanja a sve s političkim ciljem!!!
- u slikarstvu bio za slikarstvo ideja
- s Ruskinom dijeli barem 2 ideje - ručni rad (pučki obrt); ne novi stil, nego neki stil
- to vidljivo u Hrv paviljonu na međ izložbi 1882. u Trstu (Bolle)

- rani i romantični hist kod nas kasnije nego vani (Beč) - 60ih
- 70ih pojava strogog - hvatanje koraka s Bečom
- kasni - prijelaz stoljeća i revival klas estetike
- Vancaš i 1. hrv štedionica - most prema modernoj (secesiji)
- Grahor 1864. - I. reg osnova Zagreba (1865.) - polemika važna za tijek hist kod nas
- romantizam u restauraciji - Kršnjavi, Bolle, Knoll - izborili se za rušenje Bakačeve
1906.
- biološka konzervacija - Tkalčić, Brunšmid, Szabo
- aktivna zaštita - Lunaček, Kovačić
- regulatorni plan Kaptola 1909. - Szabu podupiru Laszowski i Ivančan, a aktivni
pristup podupire Matoš
- inženjersko shvaćanje - Lenuc
- Zelena potkova vs. Ringstrasse - kod potonje hipetrofija volumena, gabarita i prometa,
a potkova humanizirana, skromnijih mjerila, ali bogatija arh i urbanistički; glavna
svrha je socijalna mobilnost - umjetničko djelo za budućnost (Sitte)
- Mirogoj
- Školski forum - san o antici + valjda Thunov plan za bečki Citte universitaire -
izborom neoren stila + polivalentnost sadržaja

- Beč tada u čudnoj poziciji - kao rasadnik hist odjednom je preplavljen modernom (a
ona ahistorijska - smrt povijesti, iracionalizam, subjektivizam)
- Hermann Muthesius - Baukunst, nicht Stilarchitektur - otvorena pobuna protiv hist
estetike + Otto Wagner
- sve više inž problemi
- funk etika kontstrukcije, a ne više estetika uljepšavanja - vrijeme bez stila

- Ante Starčević i Kršnjavi - tipični predstavnik nove hrv prosvijećene klase

- Kršnjavi - lojalnost nagodbi jer je grossdeutsch Ideal opasan
- održava hrv narod kroz pol katolicizam da ga očuva od pravoslavnog panslavizma tj
jugoslavizma Strossovog (oni se u međuvremenu posvađali)
- carski apsolutizam dovodi do toga da se onaj preporod 30ih mijenja za gosp i
prosvjetne akcije - obrt, manufaktura, industrija, promet, znanost, kultura, obrazovanje
- Kršnjavi - od pojedinačnoga prema cjelini, arh prema urbanizmu, privatnog prema
javnom - i to namjerno!!
- željezn kolodvori ili ind hale - kontruktivni racionalizam - svrhovitost
- najcjelovitije - Strossova katedrala - totalno polikromirani prostor, ornament podređen
arhitekturi, formalna hladnoća i linearna jasnoća nazarenaca
- od 60ih je za građanstvo važna kavana
- arh fotografija sredinom stoljeća - lokalna topografija baštine, posebno 80ih
- od kasnofeudalnog u organizirano građansko društvo - 1859. uvedena sloboda obrta -
manufaktura i industrija
- nagodba - germanizaciju zamijenila mađarizacija
- ipak Khuenu unatoč - prosvjetna i kulturna infrastruktura
- Bolle - u atelijer Schmidtov stupio 1877. u Beču (suradnja za JAZU)
- Schmidt - 1878. - prijedlog da zadrži stari portal i niži krov nad svetištem, ali dodaje
neogotičke zvonike
- rimski razgovori - Stross, Bolle, Kršnjavi - Bolle preuzima i vodi do 1902.; Stross htio
firentinsko gotičke tornjeve, a Bolle rajnsku neogotičku školu (linija Zwirner,
Schmidt)

Iso Kršnjavi - Maruševski

- prosvjetna politika - 2 kompleksa - Odjel i Školski forum, oba u programu od 1882.
- Odjel - dekorativno u obradi ploha i likovno u programu slika - kozmos
- Forum - talijanska renesansa
- Studentske demonstracije - 1895., demisionira
- historizam u rušenju Bakačeve - kula izgubila f-ju pa više nema hist veza
- umro 1927.

Hermann Bolle - Maruševski

- rođen u Koelnu 1845. - ideal mu tamošnja katedrala - Zwirner, Schmidt
- interijer Sv. Marka, palača Akademije, oprema župne u Križevcima, obnova Marije
Bistričke
- Obrtna škola 1882. - temelj poznavanje materijala, iz kojeg proizlazi forma i
dekoracija
- kolorizam fasadne opeke
- kurije na Kaptolu i Novoj Vesi - 1882.-1887. - ornament proizlazi iz materijala
- Evangelička
- Općina
- Kapelica na Ilirskom trgu, 1892.
- glazirani crijep
- u drvu izvedeni oltarni retabli u Zg i Iloku
- vila Weiss, 1890., više ne postoji - cottage stil
- Marija Bistrica - monumentalizacija od 1878.-1883. - njemačka protobarokna
renesansa ranog 17.st. + cinktura firentinskih ren arkada + ulaz gotičkoren burga
- Zag katedrala - počeo već Haulik 1842.-45. (svetište u duhu romantičnog hist), pa
Mihalović u strogom hist
- Bolle preuzima 1880. od Schmidta - jedinstvo stila, ravna krov, pisani crijep, novi
neogotički portal
- pregradnja bivše kapele grkokat sjemeništa na Gornjem gradu - obli luk
- Križevci - dograđuje narteks
- Racionalizam - debarokizacija gotičkih franj crkava - Kaptol, Ilok, Trsat
- Mirogoj 1883.-1914. - tal renesansa
- Kemijski zavod
- slikarski ateljei 1895.
- Obrtna i Muzej, 1882.-1891. - njem neorenesansa - usp zgradu Rektorata, Zettl, 1856.-
1858. - slična rizalitna konstrukcija
- nikad dovršen školski forum - nacrti iz 1894.
privatne
- Pongratz, Jelačić trg, srušena - ugao Radićeve i trga - pogled na Gornji - na njeno
mjesto 30ih stavljena Piacentijeva zgrada
- vlastita u Žerjavićevoj
- kuća Spevec u Dalmatinskoj
- Wiess, Gornje Prekrižje

Franjo Klein - V. Bedenko

- izrastao na bečkoj arh 40ih
- preuzima uzore - Foerster (sinagoga, Milosrdnice) i Hansen (Rosenfeld)
- ne značenje nego forma - ne status, nego izgled
- interesantniji od Bollea - kreativniji - anticipira barokizirajuću plastičnost kakvu
kasnije uvode H&D - zato između (vrijeme Bollea) nema ženskih figura na pročeljima
jer bi Bollea šokirale (al zato Klein i H&D da)
- Bollea poštujemo (visoki hist) a u Kleinu uživamo (rani)!!

- vodeći 60ih i 70ih do dolaska Waidmanna i Bollea krajem 70ih

- pratio zbivanja u Beču, tamo i školovan i rođen, ali nije završio arhitekturu
- 1851. u Zgu
- 40ih u Zgu samo Felbinger
- usporedno s Kleinom u cehu graditelja samo 4 graditelja - jedan od njih i Jambrišak
- od 1869. s Grahorom u građ poduzeću - jedan vodi a drugi projektira - najuspješniji
krajem 70ih, ali kasnije opada i Klein odlazi od Grahora 1886., dalje samostalno
- Bedenko predlaže da njegove Sv. Petar u Vlaškoj i milosrdnice u Frankopanskoj
- 1. projekt - pravoslavna na Preradoviću, 1863., građena tek 1866. - kasnije Bolle
mijenja; standardna neoromanika ranog hist
- sinagoga
- realka 1864. - 1. put centralni rizalit uokviren trokutnim pilastrima
- pregradnja nadbiskupskog dvora 1870. - posljednji njegov neogotički projekt
- maksimirski portal
stambena
- kuća Bannwitz, Jurišićeva 2, 1861., danas tamo Baranyaijeva kuća Ćuk
- hotel Caru austrijanskom - početak Ilice - kupio Priester 1864. i dao Kleinu
preurediti - pročelje naglašeno polukružnim timpanom, ispod trifore, a sa strane erkeri
- kuća Kušlan, Markov trg, 1868. - dvokatnica
- 1870. nekoliko najvažnijih djela
- Frankl, Praška - opet središnji rizalit

- često - erkeri, rizaliti, atlanti koji nose pilastre, triglifi, balkoni na stupovima
- kuća Rosenfeld - remek djelo - Mesnička/Ilica, 1866./67. - savinuto pročelje, mekan
prijelaz, početak gradnje 1870. (zbog sudskog spora), Grahorov primarni projekt, ali
ga Klein na sreću znatno prerađuje; skulpture na pročelju, ali bez značenja
- prva hrv štedionica, ugao trga i Praške, 1870. - danas s pročelja skinute skulpture i
ukrasi
- Kleinova vlastita kuća, Gundulićeva
- zgrada HGZ-a
- kuća Priester - venecijanska visoka renesansa
- nakon 1878. u opusu više ni jedna istaknuta zgrada

- promijenjene i okolnosti - HAZU i Bolle - ulazak bečke arh u Zg, restauracija Marka i
katedrale; 1878. dolazi Kršnjavi, 1879. Bolle, 1880. Waidmann

Zelena potkova - Snješka Knežević

- 8 trgova
- javlja se u drugoj reg osnovi iz 1887.
- Zelena potkova jer postalo upitno autorstvo Lenucija
- posljedica pitanja smještaja Kemijskog, Botaničkog i Sveučilišta, palače JAZUa,
Strossa i Zemaljskog narodnog muzeja
- geneza - 2 različite vizije sadržaja i funkcije perivojskog okvira - 1. je Stadtgarten,
gradski park; je pučki perivoj (socijalno, rekreacijski i edukativno)
- 2. je reprezentativni gradski trg -
- načelo simetrije - temeljni kriterij klasicističke kompozicije
- detaljna osnova nikad izrađena, a ni plan realizacije projekta perivojskog okvira
gradskog središta - cjelina se ispušta iz vida, a planira se na razinama trgova pojedinih
- o cjelini počinje brinuti Lenuci 1892. - model regulacijom Trga kralja Tomislava
- arh soliteri kao monumenti, a ulična pročelja imaju scenografsku funkciju
- ima karakter sinteze
- tip - spoj ukrasnog trga (schmuckplatz) + skver (gartenplatz) + arhitektonski trg
(architekturplatz)
- Zrinski trg - Melkusova regulacija iz 1870. - trg ima neorenesansni stilski karakter
- Stross trg - definirao ga kasnije maknuti sv Juraj iz 1884. - introvertiraniji, tamo bio i
spomenik Preradoviću, a 1926. stavljen Meštrovićev Strossmayer
- Tomislav trg - najvredniji po stilizaciji - veliki dekorativni parter, trg ispred kolodvora
uređen tek 1994., Glavna pošta izgrađena 1942.
- Starčević - Starčevićev dom iz 1895. - parter pred Esplanadom bio Jeržabekov iz
1928, a danas je parafraza Dragutina Kiša iz 1994.
- Botanički vrt, nacrt iz 1889., Heinz i Duchanek - znanstvena i didaktička funkcija -
mješoviti stil (prirodni, ali i arhitektonski)
- Marulićev trg - NSK sagrađena 1911.-1913. + 2 solitera sveučilišnih instituta
1913./1914. i 1926.
- Mažuranićev trg
- Maršala Tita - položajem kazališta - 1895. + Zdenac života koji postavljen
intervencijom I. Fischera 1911.
- Zelena potkova - idealni prostor
- 1997. zaštićena kao cjelina, a 1999. upisana u Registar spomenika kulture RH
- mutacija Ringa - ali nije model prstena nego okvir

Školski forum - Jurić

- Kršnjavi - osnovna zamisao rasporediti budućih 9 javnih zgrada i stvoriti jedan forum
- zgrade kao slobodnostojeći volumeni - trgovačka, realka, glazbeni zavod, gimnazija,
gombaonica, crkva sv. Blaža(otvorena perspektivna vizura sa Savske na nju)
- natječaj - Bolle, Waidmann, Vancaš, Helmer&Fellner, Ludwig&Huelssner
- dakle svjesno se u gradsko planiranje uvrštava i arhitekte!
- vanjština svih trebala nositi utisak jedne zgrade - karakter rimskog foruma
- reprezentacija i monumentalnost
- natječaji predani 1894.
- L&H prva nagrada
- oblik slova U
- izgrađen samo istočni dio
- uprava nad izvedbom je dana Waidmannu
- uzor za forum Kršnjaviju su - Carski forum Sempera i Hasenauera 1869. u Beču i
projekt Artibus Otta Wagnera
- opet se miješa F. Marković - ideja da neka reprezentativna građevina (Blaž) može
kasnije utjecati na svoju okolinu - poticaj za kvalitetniju stambenu gradnju

Arhitektura kazališta – Jasna Galjer

- 1889.-1926. u Europi izgrađeno čak 1500 kazališta
- do tada često drvene - požar u bečkom Ringtheatru 1882.
- Osijek - 1865. - kao dio uobličavanja identiteta grada - arhitekt Klausner
- ostala u hrv predstavljaju mitteleuropsku tvornicu kazališta Fellnera&Helmera -
Varaždin, Rijeka i Zagreb
- njih dvoje od 1873. u zajedničkom atelijeu
- razmjeri hiperprodukcije
- među važnijima - Novo njemačko u Pragu, Unter den Linden u Berlinu, Narodno u
Budimpešti, Njemačko dramsko u Hamburgu, HNK u Zgu, koncertne u Zuerichu i
Beču
- radili oni i stambene i robne kuće - npr željezna kuća u Beču itd
- Helmer je glavni projektant za ovo naše (oni se dijelili - npr u Grazu radio Fellner)
- Varaždin - Helmer samostalno, 1870.-1873., gradi Jambrišak
- Rijeka - Novo općinsko, 1883.-1885., a na mjestu starog srušenog napravljena palača
Modello, isto njihov projekt - 1. primjer elektrifikacije u Rijeci; angažiran i
najznačajniji arh Rijeke tada - Zammattio (zgrada Filodrammaticae, Korzo);
Kazalište ima motiv hramskog fronta; Klimt - strop gledališta s alegorijom operete,
ljubavi, plesa, koncerta itd
- Zagreb - dotrajalo ono na Markovu, prva lokacija za novo trebala biti tamo gdje danas
Oktogon (nasuprot K caru); današnji smještaj im bio jeftiniji - Helmer bio za prvi
prijedlog jer Eine solche Perspektive hat nur Pariser Oper; zastor oslikao Bukovac, a
sve ostalo Bečani
- Split - nakon 4 nerealizirana projekta Andrića 1816.-1859., konačno projekt Medune,
venecijanskog arhitekta - Teatro Bajamonti - središte kompleksa današnjih
Prokurativa, izgorjelo 1881. u požaru; još jedno iz 1889. projektirali Vecchietti i
Bezić, otvoreno 1893.
- Zadar - Trevisanto, venecijanski arhitekt, 1863.-1865. - tzv Teatro Verdi
- Šibenik - Slade-Šilović
- Dubrovnik - Klaić¸1864.
- Karlovac - Carnelutti - neorenesansna zgrada Zorin-doma
- Pula dobiva zgradu 1895.

Historicistička arhitektura u Slavoniji - Ivanković

- tipološki najviše - građanske stambene, stambeno-poslovne, zgrade javne namjene i
dvorci
- najviše ih Osijeku i SBu - slični jer vojne vlasti ograničavale logičan urb razvoj
gradova
Osijek
- najviše hist, od 1860.do 1914.
- Tvrđa, Gornji i Donji, ujedinjen 1786., povezivanje ipak urbanistički
onemogućeno do 1881. (Vojna) - ali unutar ipak ljudi gradili i mijenjali svoje kuće
- Flambach - graditelj gotovo svih ranohist u nizu Županijskoj ulici
- od 1866. zgrada kasina i kazališta i time počeo proces ranohist izgradnje Osijeka
- od Glavnog trga prema kazalištu jednokatne kuće (hrpa njih), pa kazalište, pa
dvokatna kuća Landsinger, pa gornjogradska sinagoga - gotovo sve kuće gradio
Flambach i to do 1867.
- Klausner gradi pučku učionicu
- zgrada sirotišta
- ulični nizovi i blokovi kuća - konstanta osj urbanizma od 60ih
- nakon Županijske se grade sporadično - hotel Europa i Zemaljska bolnica
(Klausner i Flambach)
- nakon ukidanja Krajine Gornji se grad ukida prema Tvrđi
- Jaegerova i Kolodvorska - između se grade blokovi hist kuća
 - 90ih se grade kasnohist pročelja
- još arhitekata - Ambor, Vancaš, Nikolić
- vrhunac krajem 19.st. izgradnjom neogotičke monumentalne župne Sv. Petra i Pavla
(tzv katedrala)
- hist do 1. svj rata - iz 20 st. kuća Schmidt, iz sklopa secesijskog niza u Europskoj
aveniji
Slavonski Brod
- 70ih (dakle nakon Osijeka) se intenzivira izgradnja, unutar jezgre
- na trgu - kuća Brlić, 1882., Železny
- puno hist i secesijskih porušeno u drugom svj ratu
- posebnost hist - specifično oblikovana pročelja, jaka rustika, stupovi i maskeroni
- rešetke, oslici, vratnice i stubišta
Vukovar
- hist preuređenje dvorca Eltz
Našice
- veliki ranohist staklenik iz 1860.
- kapela-mauzolej Bollea 1881.

- lječilišta u Lipiku i Daruvaru - samostalne lječilišne zgrade

Đakovo
- Karl Roesner - katedrala sv. Petra, 1866.-1882. - nije neogotička jer je program
pomirenja Crkava i naroda
- Vancaš, Općinsko poglavarstvo, 1901.
Požega
- županijska palača
- nova financijalna palača - H&D, a oni vjerojatno i Prvu hrv štedionicu u Virovitici

- posebna tema su dvorci - pregrađeni su Eltz u Vukovaru i Pejačevićev u Našicama,

a novi u hist stilu su Podgorač, Jelengrad; Dioš, Našice, Donji Miholjac - poč 20.st
- sakralne - Đakovo, kapela mauzolej, osječka župna, franjevačka u Iloku
arhitekti - Bolle, HOljac, H&D, Vancaš, Schmidt, Ambor, Roesner
najznačajniji osječki graditelji su - Flambach, Klausner, Hofbauer

Sjeverozapadna Hrvatska - Jalšić Ernečić

- gornja i srednja Podravina - neki od najljepših primjera crkvene arh 19 st
crkvena
- župna Blažene Djevice Marije u Molvama, 1855.-1862. - Klein, njegov najraniji rad -
lat križ, transept, polukružna apsida
- Križevci - obnova grkokatoličke i biskupske rezidencije, 1894.-1897. - čista
neogotika, Bolle
- nakon potresa 1880. mnogo obnova - uvijek neoromanika, neogotika, neoklasicizam
urbanizam
- Varaždin, Ludbreg, Koprivnica, Križevci, Đurđevac (ambijentalne vrijednosti)
Koprivnica je najznačajnija urb cjelina 2/2 19.st. - kod nje nije bilo baroknih obnova, pa
uglavnom izgled dobila u 19.
 - uz perimetar ren utvrde - nepravilna zvijezda, problem bila fizička barijera stare
utvrde, a ne toliko nagla industrijalizacija
- prvo komunalije i hortikultura a tek kasnije gradnja
- osmišljeno rješenje sred gradske jezgre
- izgrađena aleja dvostrukog drvoreda javora uz rub opkopa, 1859. - poč hist
- tek krajem st i fasade - kulisno
- izgradnja slijedi zrakasti raster
- bila središnje mjesto Podravine kao ind grad - prometni položaj
- prirodna bogatstva - šuma, ugljen, glina, pijesak, šljunak + poljoprivredni proizvodi
- Carnelutti - tvornica Danica d.d.
- objekti javne namjene
- zamjena drvene gradnje zidanim katnicama - u 2/2 19.st.
- zag arhitekti - Jambrišak, Grahor, Klein, H&D, Podhorsky, Pilar
puno perivoja se uređuje, uglavnom u stilu engl vrta

Varaždin - Klemm
- puno hist, iako on barokni
- kazalište, Jambrišak podignuo, 1873.
- Neorenesansa - Varaždinska štedionica, 1895., ali teška za gl trg
- Varaždinska gimnazija, Neumann, bečki arh, 1867.-1870.
- zanimljive su grobnice - najpoznatija je ona obitelji Koterba i Horvat, kao
neogotička
- dvorac Maruševac je najpoznatiji, još Seketin, Šaulovec

Hrvatsko zagorje - Kovačić

- historicizam ali i velike restauracije
- opet javna kupališta važna
sakralna
- Bolle, Marija Bistrica, neorenesansa - arkada, terasa pred pročeljem, objedinjavanje
u cjelinu, obojena prozorska stakla prema nj projektu izrađena u Beču, ali ostalo
unutra izmijenjeno
- Bolle - pregradnje i drugih manjih - Zlatar, Pregrada, Veliko Trgovišće
- poč 20. st. - Vancaš - dvije gradnje - Desinić (neogotika) i Krapina (neogotika) -
ali, osjeća se historicizam, pogotovo vani
- mauzolej obitelji Jelačić, Novi Dvori, Bolle, 1884., polikromija materijalom
dvorci
- restauracija Trakošćana - grupa arh iz Graza to obavila - promjena položaja ulaza,
stavljaju dekorativni friz, zupčasto krunište, dodaci neki neogotički na prozorima,
uređene su reprezentativne prostorije - jedinstveni ambijent se nastoji dobiti; umjetno
jezero
- i drugi to rade na svojima, ali s manje love pa i skromnije
javna i stambena izgradnja
- lječilišta - čitavi kompleksi
 Hrvatsko primorje i Istra - Lozzi Barković
Rijeka - Drugi gubernij (pod ugarskom vladom je) od 1869.-1918.
- nagli razvoj industrije
- uz more golema ind postrojenja
- ta epohe je arhitektura fasade i ulične scenografije, a unutrašnjost funkcionalna
- optimalan rezultat u min vremenu - stizali gotovi projekti poznatih athitekata
- Kraljevski pomorski gubernij - Hubert, kasnoren elementi
- Guvernerova palača - Hauszmann,
- kolodvor - Pfaff, 1889. + Zagreb
- još arhitekata - Freund, Mattiassi, Bazarigo, Vauchnig (gradska tržnica - staklo i
željezo)
- gradonačelnik Ciotta - želi kult urbano središte
- Helmer&Fellner - HNK, palača Modello
- Zammattio - Gradski muzej, Gradska biblioteka, Učilište za dječake, Škola za
djevojčice
- naručitelji Whitehead i Gorup - Hotel Europa, arh Bruni
- opet lječilišta - Crikvenica (K nadvojvodi Josipu), Novi Vinodolski,
opatijsko područje - vile, ljetnikovci, pansioni, hoteli, palače
- hotel Kvarner, 1884.
- najistaknutiji arh je Seidl
Pula - sjedište austr ratne mornarice
- demografska eksplozija
- zamisao o Puli kao vojničko-ladanjskom gradu primorsko-srednjoeur ugođaja
- atraktivno šetalište
- Pomorski admiralitet
- Vojna bolnica, 1861.
- 90ih - slikovita biz-romanička Gospa od mora - Schmidt i Tomasio
Rovinj
- tvornica duhana iz 1872.
Sušak - Kraljevska hrv gimnazija - arh Ludwig&Huessler (spec za škole)
- važan mađarski kapital - palača Adria u Rijeci

- sve skupa često jako podređeno industriji

- zato gotove i provjerene sheme; često i pojedine zgrade predimenzionirane, ali opet to
ima veze i s karakterom krajolika pa potrebni takvi akropolski pristupi

Neostilska arhitektura u Dalmaciji - Stagličić

- 60ih pa do I. svj rata, a na kraju ima i secesije
- prethodi joj klasicizam
- plodno razdoblje državne, privatne i crkvene izgradnje, ali jako slabo istraženo
- rušenje utvrda koje podizane od antike do 18.st. - rušenje zadarskih zidina +
podizanje niza višekatnica na njihovu mjestu
- napuštanje tradicionalne morfologije u profanoj arh - tj napuštanje regionalne
- raskid s tom region tradicijom
- dalm gradovi počinju ličiti srednjoeur gradovima - internacionalni pečat
- nasipavanje plićina, nove putničke i teretne luke
- uvođenje el rasvjete i gradske vodovodne mreže - monum česma na rivi u Splitu
- nove, ali i proširenje starih župnih crkava - hist nadmašio baroknu obnovu
- kazališta - Split (prvo 1859., a drugo 1891.-93.), Dubrovnik 1863., Zadar 1864./65.,
Šibenik 1870. - a arh za to su Klaić, Slade, Vecchietti
Zadar
- 1868. prestaje biti utvrda, srušene zidine, podignute 4katnice
- širi se na kopno
- prigradske zone - ind, stambena,
- dominira neoklasicizam - Nova obala
- neorenesansa - Novo kazalište, Pokrajinski sud, Licej (danas FF),
- profana - neogotika i neoklasicizam
- arh - Smirić - prof i slikar, Mazzoni, Tamino,
- bitni i Trevisanato (Novo kazalište), Jackson (zvonik katedrale),
Split
- reprezentativna za obalu - Bajamonti - palača 1858. ; kazalište (Meduna, 1859.);
zapadno krilo Prokurativa 1864.
- mon česma 1880.
- + crkva sv Frane + pročelje samostana = sve to skupa hist cjelina obale
- istočna obala - željeznica 1877.
- neorom crkva sv Petra
- Općinsko kazalište - 1891.-1893. - Vecchietti
- konzervatorstvo - zvonik katedrale, unutrašnjost katedrale, neogotička rest Vijećnice
- Andrić i Bulić
Šibenik
- opet rušenje zidina
- Narodna kavana i Čitaonica, Kazalište - Slade
- isto pruga - važan prometno
- vodovod, kanalizacija, popločanje ulica, rano uvođenje rasvjete
Trogir
- manja ulaganja u izgradnju jer manji razvoj i manje stanovnišva
- zanimljive obnove koje procjenjivao Bulić - sakristija, općinska palača, gradska Loža,
- arhitekti - Slade, Bezić
Dubrovnik
- slično ko Trogir
- čuvanje kontinuiteta profane arh, a rušenje zidina u ½ stoljeća
- 1886. proglašen otvorenim gradom
- postojeća baština jako utječe na arh hist
- kazalište, Klaić, 1857.
- neorenensansno pročelje Vijećnice - Vecchietti - kulisno prekrilo zgradu kazališta
1867.
- Biskupsko sjemenište, Vancaš, neoklasicizam
- hist rast u visinu konačno dozvoljen - ipak mjerilom i neokl oblikovanjem
uklopljenost u postojeću cjelinu
- neka gradnja prema nacrtima Ć. M. Ivekovića - neorom župne crkve, a najzanimljiviji
njegov je reprez vila Nardelli
ARHITEKTURA

- počeci sežu u 18. St u Zagrebu

- Köln- važan za nas; i kao referenca- kelnska katedrala a i dosta ljudi dolazi iz tog
grada (npr Bolle)
- Schmidt, Bolle, Klein, Roesner- arhitekti iz Beča
- 1850.- nakon te godine se sve počinje događati u Zagrebu (ujedinjuje se; objavljen je
red građenja; počinje planski razvitak Donjeg grada; cehovi se ukidaju 1872.
- Povijesni stilovi počinju romantizmom- a romantizam je uveo u Zagreb Biskup Haulik
koncepcijom Maksimira (Švicarska kuća i paviljon Parapluie)
- Romantička faza- obilježena mjesavinom stilskih elemenata 2 ili vise stilova s
izvjesnom linearnošću ornamentike pročelja- dolazi doizražaja na zgradi iz 1856. Za
bolnicu na Kazališnom trgu (danas rektorat sveučilišta)- gradi Klein
- Faza neorenesanse Klein u Mesničkoj (zakrivljena zgrada) (to su dvije faze
kod nas)

FRANJO KLEIN
JAMBRIŠAK
KUNO WAIDMAN- radio Bolnice (Sestre Milosrdnice)
LENUCI
H&D
PLOCHBERGER
SCMIDT
BOLLE
H&F