Sie sind auf Seite 1von 31

MONTAŽNE AB

KONSTRUKCIJE - VJEŽBE
Dr.sc. Darko Meštrović, dipl.ing.građ.
Asistent: Hrvoje Mihal, dipl.ing.građ.
SADRŽAJ VJEŽBI:

• 1. TEHNIČKI OPIS
• 2. DISPOZICIJA – PLAN POZICIJA AB HALE
• 3. ANALIZA OPTEREĆENJA
• 4. PRORAČUN SEKUNDARNOG KROVNOG NOSAČA
• 5. PRORAČUN GLAVNOG KROVNOG NOSAČA
• 6. SEIZMIČKI PRORAČUN
• 7. PRORAČUN STUPA
• 8. PRORAČUN TEMELJNE STOPE
• 9. ARMATURNI NACRTI
• 10.DETALJI
1. TEHNIČKI OPIS
OPĆENITO:
• ovim projektnim zadatkom predviđa se izvedba
armiranobetonske montažne hale na području grada
Rijeke
• tlocrtne osne dimenzije montažne hale su 72,0 m x 40,0
m, površine cca 2800 m2.
• visina u sljemenu iznosi 10,0 m, a svjetla visina unutar
objekta 8,20 m.
• hala je dvobrodna s uzdužnim rasterom od 8,0 m.
• za proračun djelovanja na konstrukciju primijenjeni su
odgovarajući propisi prema odabranoj lokaciji. Građevina
se nalazi u III. području optrećenja snijegom na
nadmorskoj visini 300 m
• u seizmičkom području VIII po MSK-64 ljestvici.
• temeljena je na tlu dopuštene nosivosti σ = 500 kN/m2
KONSTRUKTIVNI SUSTAV
• armiranobetonska hala sastoji se od sljedećih
međusobno povezanih elemenata: sekundarnih krovnih
greda, glavnog krovnog nosača, stupova, temeljnih
čašica, temeljnih greda te krovnih i fasadnih panela.
• statički sustav konstrukcije čine AB konzolni stupovi
(sustav obrnutog njihala)
• armiranobetonska krovna gredica je „T“ poprečnog
presjeka dimenzija 45/52 cm, duljine 8,0 m. Izrađena je
od betona C30/37 u metalnoj oplati i armirana prema
priloženom proračunu. Oslanja se na glavne krovne
nosače, a usvojena vrijednost proračunskih razmaka
iznosi 2,33 m.
• armiranobetonski glavni krovni nosač je „I“ promjenljivog
poprečnog presjeka duljine 20,0 m. Gornja pojasnica
nosača nagnuta je pod kutem od 10 %, s toga
maksimalna visina poprečnog presjeka grede, u
tjemenu, iznosi 165 cm, a minimalna 63 cm na spoju
grede i stupa.
• odabrani razred tlačne čvrstoće betona je C40/50.
• armiranobetonski montažni stupovi su kvadratnog
poprečnog presjeka dimenzija 80/80 cm, visine 9,30 m.
Izrađeni su od betona C35/45 u metalnoj oplati i armirani
prema priloženom proračunu.
• plitki temelj izveden je u obliku vanjske montažne
temljne čaše na koje se oslanjaju temeljne grede
poprečnog presjeka 20/60 cm. Dimenzije temeljnih
čašica i temeljnih stopa dane su u proračunu. Odabrani
razred tlačne čvrstoće betona temeljnih čašica i greda je
C30/37, a izvedeni su u metalnoj oplati i armirani prema
priloženom proračunu.
4084
2000 2000
12 2030 2030 12
230 230 230 230 45 230 230 230 230 145 230 230 230 230 45 230 230 230 230
12 45 50 185 45 185 45 185 45 185 45 45 185 45 185 45 185 45 185 45 50 50 45 185 45 185 45 185 45 185 45 45 185 45 185 45 185 45 185 50 45 12
12 60 1940 60 1940 60 12
A
6012
800
740
60
740
800
60

B B
800
740
2. PLAN POZICIJA
60
800
740
60
7284
7200

740
806
60
800
740
60
740
800
60
800
740
TLOCRT
60
800
740
12 60

A
PRESJEK A-A

12
64
52

1007
1017
943
943

1175
28
28
98 60
90

168
140
50
55 20 60 740 60 740 60 740 60 740 60 740 60 740 60 740 60 740 60 740 60 20 55
4525 70 25 45 590 45 25 70 25 45 590 45 25 70 25 45 590 4525 70 25 45 590 45 25 70 25 45 590 45 25 70 25 45 590 45 25 70 25 45 590 4525 70 25 45 590 45 25 70 25 45 590 45 25 70 25 45
210 590 210 590 210 590 210 590 210 590 210 590 210 590 210 590 210 590 210
105 800 800 800 800 800 800 800 800 800 105
7410
PRESJEK B-B

975 232 232 975 975 232 232 975


232 45 45 232 232 45 45 232
232 45 187 187 45 232 232 45 187 187 45 232
232 45 187 187 45 232 232 45 187 187 45 232
45 187 187 45 45 187 187 45
45 187 187 45 45 187 187 45
165 10 12

10% 10% 10% 10%


22

107
98

80
985
919
820
820
140 28
50 90 28
98 60
168

100 20 60 1940 60 1940 60 20 100


90 25 70 25 90 1700 90 25 70 25 90 1700 90 25 70 25 90
300 1700 300 1700 300
150 2000 2000 150
4300
GRAÐEVINSKI FAKULTET SVEUÈILIŠTA U ZAGREBU
Kolegij: MONTAŽNE ARMIRANOBETONSKE KONSTRUKCIJE
Student:
Sadržaj: Dispozicija armiranobetonske izložbene hale
Mjerilo: 1 : 100

GLAVNI PROJEKT Ak. god. 2008/2009


3. ANALIZA OPTEREĆENJA
3.1. OPTEREĆENJE SNIJEGOM

• opterećenja snijegom proračunavaju se na osnovi karakterističnog


opterećenja sk, koje odgovara jednolikom snijegu koji je napadao pri mirnim
vremenskim uvjetima na ravno tlo. Ova se vrijednost prilagođava ovisno o
obliku krova i utjecaju vjetra na raspodjelu snijega.
• Određivanje opterećenja snijegom prema Hrvatskoj prednormi HRN ENV
1991-2-3
s = µj ∙ Ce ∙ Ct ∙ sk

s - opterećenje snijegom (kN/m2)


µi - koeficijent oblika opterećenja snijegom (učinak oblika krova)
Ce - koeficijent izloženosti (obično ima vrijednost 1,0)
Ct - toplinski koeficijent (obično ima vrijednost 1,0)
sk - karakteristična vrijednost opterećenja snijegom na tlu (kN/m2)

• pretpostavlja se da opterećenje djeluje vertikalno te da je raspoređeno po


tlocrtnoj površini
• opterećenje snijegom na tlo zavisi od geografskog položaja i nadmorske
visine lokacije koja se razmatra i dano je na nacionalnoj osnovi u obliku
karata s odgovarajućim geografskom lokacijom.
Tablica 1. Preporučene vrijednosti koeficijenta izloženosti Ce prema normi EN 1991-2-3
za različite topografije

Topografija Ce

Topografija izložena vjetru 0,8

Uobičajena topografija 1,0

Zaštićena topografija 1,2

• vrijednost koeficijenta izloženosti za uobičajenu topografiju, gdje


nema značajnog otpuhivanja snijega vjetrom, iznosi: Ce = 1,0
• uz pretpostavku da gubitak topline kroz krov nema bitnog učinka na
snježni pokrov, vrijednost toplinskog koeficijenta iznosi: Ct = 1,0
Slika 1. Zemljovid Hrvatske s
područjima (zonama) opterećenja
snijegom (prema nacionalnom
dokumentu za primjenu norme
HRN ENV 1991-2-3)
Tablica 2. Karakteristične vrijednosti opterećenja snijegom sk za nadmorske visine iznad
100 m u kN/m2
Nadmorska
visina I. područje II. područje III. područje IV. područje
do (m)
100 1,10 1,10 0,45 0,35
200 1,30 1,40 0,80 0,50
300 1,55 1,75 1,20 0,70
400 1,80 2,20 1,65 0,90
500 2,05 2,65 2,15 1,15
600 2,35 3,15 2,70 2,70
700 2,65 3,70 3,30 3,30
800 2,95 4,25 3,95 3,95
900 3,25 4,90 4,65 4,65
1000 3,60 5,55 5,40 5,40
1100 3,95 6,25 6,20 6,20
1200 4,30 7,00 7,05 7,05
1300 - 7,80 7,95 7,95
1400 - 8,65 8,90 8,90
1500 - 9,50 9,90 9,90
1600 - 10,40 10,95 10,95
1700 - 11,40 12,05 12,05
1800 - - 13,20 13,20
• učinak geometrije krova uzima se u obzir koeficijentom oblika
opterećenja snijegom µi. Uobičajene geometrije krovova su
jednostrešni, dvostrešni, višestrešni i valjkasti krovovi.

Tablica 3. Koeficijenti oblika opterećenja snijegom prema HRN ENV 1991-2-3

Kut nagiba
0°≤α≤15° 15°≤α≤30° 30°≤α≤60° α>60°
krova
µ1 0,8 0,8 0,8(60°-α)/30 0,0
µ2 0,8 0,8+0,6(α-15°)/30 1,1(60°-α)/30 0,0
µ3 0,8 + 0,8α/30 0,8 + 0,8α/30 1,6 0,0
• za jednostrešne krovove treba uzeti u obzir dva slučaja opterećenja,
jedno u kojem se puno opterećenje snijegom primjenjuje na čitavoj
površini krova i drugo u kojem se pola vrijednosti opterećenja
snijegom primjenjuje na najnepovoljnijoj polovici krova

Slika 2. Koeficijenti oblika opterećenja od snijega – jednostrešni krovovi


• tipične vrijednosti koeficijenta opterećenja snijegom dane su na slici
i u tablici za dvostrešne krovove.

Slika 3. Koeficijenti oblika opterećenja od snijega – dvostrešni krovovi


• tipične vrijednosti koeficijenta opterećenja snijegom dane su na slici
i u tablici za višestrešne krovove.

Slika 4. Koeficijenti oblika opterećenja od snijega – višestrešni krovovi


• zgrada se nalazi u III. području optrećenja snijegom na nadmorskoj
visini 300 m za koju karakteristična vrijednost opterećenja snijega
na tlo iznosi: sk = 1,20 kN/m2
• vrijednost koeficijenta oblika određena prema pravilima za
dvostrešni krov za oblik opterećenja bez nanošenja snijega te za
nagib krova α = 5,71° < 15° iznosi: µi = 0,8
• vrijednost koeficijenta oblika određena prema pravilima za
višestrešni krov za nagib krova α = 5,71° < 15°
iznosi: µ3 = 0,8 + 0,8 ∙ α / 30 = 0,952
• usvaja se veća vrijednost koeficijenta oblika:
µ = µ3 = 0,952
• opterećenje snijegom iznosi:
s = 0,952∙1,0∙1,0∙1,20 = 1,143 kN/m2
4. PRORAČUN SEKUNDARNOG KROVNOG
NOSAČA
Slika 5. Prikaz krovnih panela i sekundarnih nosača
Slika 6. Poprečni presjek i statički sustav sekundarnih nosača
Slika 7. Detalj oslanjanja sekundarnih nosača
Slika 8. Prikaz poprečne i uzdužne armature sekundarnog nosača