You are on page 1of 294

Urednik ZELIMIR COLIC, dip!. ing. grad.

Recenzenti

Prof. dr. VICE SIMIC, dipl. ing. grad.


redovni profesor Gradevinskog fakulteta Sveucilista u Zagrebu

prof. prof. prof. prof. prof.

dr. IVO ALFIREVIC dr. NENAD BICANrC dr. FRANO B. DAMJANIC dr. KRESIMIR HERMAN dr. MLADEN HUDEC

Lektor

TOMISLA V SALOPEK, prof: Graficka urednica ZELJKA SAMBOLEK, dipl. ing. Korektorica BRANKA MESINO-NAKARADA, prof. Crtezi MILIVOJ MERVAR Slog i prijelom DENONA d.o.o., Zagreb Objavljivanje ovog sveucilisnog udzbenika odobrio je Odbor za znanstveno-nastavnu literaturu Sveueilista u Zagrebu rjesenjem broj 02-132/1-1993. od 4. ozujka 1993. godine,
Nacionalna i sveucilisna biblioteka - Zagreb CIP - Katalogizacija u publikaciji 620. I7(075.8) SIMIC, Vice Otpornost materijala III Vice Simid ; [elieti Milivoj Mervar], - Zagreb: Skolska knjiga, 1995. - 592 str. : ilustr, ; 24 em. - (Udzbenici Sveucilista u Zagrebu - Manualia Universitatis studiorum Zagrabiensis) Bibliografija: str, 573-574. - Kazala, ISBN 953-0-30694-6

OTPORNOST MATERIJALA II
1. izdanje

Tisak: HRV ATSKA TISKARA d.o.o, - Zagreb

ISBN 953-0-30694-6

Skolska knjiga, Zagreb, 1995.

PREDGOVOR
Ovaj udzbenik u nesto prosirenu obliku sadrzi gradivo koje se predaje u sklopu predmeta OTPORNOST MATERIJALA II u cetvrtom semestru na Gradevinskom fakultetu Sveucilista u Zagrebu.
I

\.

Udzbenik OTPORNOST MATERIJALA II nastavakje udzbenika OTPORNOST MATERIJALA I istog autora, koji je objavljen godine 1992. u izdanju "Skolske knjige" iz Zagreba, te s njim cini zaokruzenu cjelinu u podrucju mehanike defonnabilnog tijela. Pri citiranju pojedinih formula iIi tablica iz udzbenika Otpornost materijala I, uz oznaku citirane fonnule iii tab lice navodi se oznaka "1", npr. (1-6.32). Udzbenik sadrzi deset poglavlja koja obuhvacaju staticki neodredene nosace, teorije cvrstoce, slozeno opterecenje stapova, teoriju zakrivljenih stapova, energijske teoreme i njihovu primjenu, izvijanje, teoriju tankostijenih stapova otvorena poprecnog presjeka, osnove proracuna konstrukcija po teoriji plasticnosti, iscrpan prikaz mehanickih svojstava materijala s reoloskog aspekta i s aspekta mehanike lorna, te prikaz eksperimentalnih postupaka odredivanja deformacija i naprezanja.

,I:

GRADEVINS!(I
ItNV. BROJ SIIGN.

PAIWLTET

Da bi se olaksalo razumijevanje i prihvacanje izlozenog gradiva, na kraju pojedinih poglavlja dodani su rijeseni primjeri, a oni su odabrani tako da dopunjuju izlozena teorijska razmatranja. Mislim da ce ovaj udzbenik korisno posluziti ne samo studentima tehnickih fakulteta nego i inzenjerima u praksi koji zele osvjeziti iobogatiti svoje znanje iz podrucja mehanike deformabilnog tijela. Na kraju udzbenika udzbenika . navedena je literatura kojom sam se sluzio pri pisanju ovog

SVEUCILlS;';\ U fllJECI

5!Jq _·. ............., ..·v"''',..·..........."···,,,,··


0-:. •.......... ..,-".".-~"
'

G933 ....".... __ ,..... ..

............. ,

-51"1

,-

,,--

Udzbenik su recenzirali prof. dr. Ivo Alfirevic, Fakultet strojarstva i brodogradnjc Sveucilista u Zagrebu; prof. dr. Nenad Bicanic, University College of Swansea, Wales; prof. dr, Frano B. Damjanic, Universita degJi Studi di Padova i Univerza v Ljubljani; prof. dr, Kresirnir Herman, Gradevinski fakultet Sveucilista u Zagrebu i prof. dr. Mladen Hudec, Rudarsko-geolosko-naftni fakultet Sveucilista u Zagrebu. Srdacno im zahvaljujem na mnogim korisnim primjedbama i savjetima. Zahvaljujem i Milivoju Mervaru koji mi je pomogao pri izradi crteza, Zahvaljujem se svim suradnicima iz "Skolske knjige", a posebno Zelimiru Colicu, dipl, inz. grad., uredniku edicije, koji su radili na tome da knjiga bude sto bolje opremljena i da sto prije bude predstavljena javnosti, Usprkos svim nastojanjima, bilo je tesko ukloniti sve pogreske, bile one tiskarske bile one stvarne. Zato cu biti zahvalan eitateljima koji me upozore na nadene pogreske i nedostatke i time pridonesu poboljsanju ovog udzbenika. U Zagrebu u prosincu 1992. go dine

AurOR
Objavljivanje ovog djela financijski je pornoglo Ministarstvo znanosti i tehnologije Republike Hrvatske

SADRZAJ

Sadrfaj

VII Stapovi velike i male zakrivljenosti. . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. Odredivanje polumjera zakrivljenosti neutralnoga sloja. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Opci sluea] savijanja zakrivljenoga stapa '. . . . . . . . . . . . . . . . .. Racionalni oblici poprecnoga presjeka zakrivljenog stapa pri cistom savijanju ... " ENERGIJA. OPCI TEOREMI .. ~ . . . . . . 161 162 169 171 177 177 183 195 199
v-'

I~' STATICKI NEODREDENI NOSACI .. :., 1.1. Staticka neodredenost. Po stupak rjesavanja statieki neodredenih nosaca • 1.2. Rjesavanje jednostavnijih staticki neodredenih nosaca 1_.3. Kontinuirani nosaci , ~.3.1. JednadZba triju momenata : .. ,' ~ J .3.2.; Odredivanje unutamjih sila i lezajnih reakcija kontinuiranog nosaca 1-.3.3. Utiecaj sJijeganja lezajeva .. '_'.' 1.3 A. Utjecaj promjene temperature " f77\ Nosae na elasticnoj podlozi. : .' :.: 104.1. 1.4.2. 1.4.3. 104.4. 1.45:' 1.4.6. Diferencijalna jednadfba elasticne Iinije nosaca na elastienoj podlozi Beskonacno dugacki nosa~ na elasticnoj podlozi : Polubeskonacno dug:ack.inosac na elasticnoj podlozi Nosac konacne duljine na elasticnoj podlozi .. : . '.' Nosac na jednako razmaknutim elasticnim lezajevima .: .. .' '.: Rjesenje nosaca na elasticnoj podlozi metodom konacnih diferencija , .. ,

. . .
. . . . . . .

4
20 20 24 26 27 /34

r> ~)

4.5. 4.6. 4.7. 4.8.

POTENCIJALNA 5. J •

5.2.
5.3. .5"4. ' 5.~; 5.6. 5.7. ,5.8. 5.9. 5.10.

'<d

'34
37
45 48 52 53 62

.
. . . .

, '(])

Rad vanjskih sila i potencijalna energija deformacije Potencijalna energija deformacije izrazena kao rad unutarnjih sila Teorern 0 uzajamnosti radova "Teorem 0 uzajamnosti pomaka Castiglianovi teoremi; Crotti-Engesserov teorem Metodajedinicnoiopterecenja Primjena Castiglianova teorema na rjesavanje staticki neodredenih zadataka, Princip 0 minimumu potencijalne energije deformacije Odredivanje pomakana staticki neodredenim sistemima . Potencijalna energija sistema. Princip 0 stacionarnosti potencijalne energije

. 205 . 212
. . , .. . . . . . . . . . . . .

_£QJ

225
240 246

(/i\

JZVIJANJE, GUSU AK ELASTICNE STASILNOSTI 6.1. 6.2. 6.3. 6.4. 6.5. }.6~, ,6.7,/ 6.8. 69 .. 6.10. 6.11. Vrste ravnoteze i kriticno opterecenje Izvijanje stapa u elasticnom podrucju, Eulerova kriticna sila Kriticno naprezanje Izvijanje stapa u plasticnom podrucju Empirijski izrazi za kriticno naprezanje Dirnenzioniranje stapova opterecenih TIa izvijanje Utjecaj pocetne zakrivljenosti stapa na velicinu kriticne sile Ekscentricno opterecenje vitkih stapova U· aksiial ,. "'x o'ET/?r=i3--ri tjecaji a slJa nog opterecenja na savijanje stapa 'Y.. ; ..•. ~.Y•. n Energijska metoda odredivanja kriticne sile izvijanja Odredivanje kriticne sile izvijanja metodom konacnih diferencija STAPOVA OTVORENA .

TEORlJE CVRSTOCE 2:1. 2.2. 2.3. 2.4. 2.5. 2.6. 2.7.

257
257 261

\<.:J

Teorija najvecih normalnih naprezanja . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . ~~ Teorija najvecih normalnih deformacija - 67 Teorija najvecih posmicnih naprezanja '. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 70 Teorija potencijalne energije deformacija ...........• ; . 71 Teorija potencijalne energije promjene oblika . 75 Mohrova teorija cvrstoce . 81 Usporedba i primjena teorija evrstoce . STAPOV A . . . .. . . . . . . . . . . 103 107 110 112 114 148 148 151 152 154 89

278 279 288


289 303 307 310 320 328

~}

SLOZENO OPTERECENJE

·3.i>
'3:3.' 3.4. 3.5. 3.6. 3.7.

3.1.

3.8.
4.1. 4.2.

Savijanje i aksijalno opterecenje Ekscentricno opterecenje kratkih stapova Jezgra presjeka Primjenajezgre presjeka Naprezanja u presjeku pri iskljucenju vla~ne zone Savijanje i aksijalno opterecenie kornpozitnog nosaca Provjera evrstoce pri poprecnom savijanju ravnoga stapa Savijanje i torzija STAPOV1

90
'

Ci) UVOD UTEORIJUTANKOSTIJENIH


POPRECNOG PRESJEKA 7.1. 7.2. 7.3. 7.4. 7.5. 7.6. (~)OSNOVE

334
334 338 360 364 385 386 4~8

ZAKRIVLJENI

Uvodne napomene " , . . .. Geometrijske karakteristike ravnih presjeka Stapa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. Pojam bimomenta " Ogranicena torzija tankostijenog stapa otvorenog presjeka . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. Analogija izrnedu savijanja i ogranicene torzije , . .. Slozeno opterecenje tankostijenoga stapa otvorena presjeka " PRORACUNA KONSTRUKCIJA PREMA TEORIJI PLASTICNOSTI ' .. '" " " " "

4.3.
4.4.

Uvodne napomene i definicija unutamjih sila Naprezanja i deformacije zbog uzduzne si~e Naprezanja i deformacije zbog poprecne sile Cisto savijanje zakrivljenoga stapa

-- §,J~,~Uvodne napomene . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . ..

(~.2) Prandtlov
8.3, 8.4. 8.5.

model idealnoga elastoplasticnog materijala Uvjetiplasticnosti ·..................................... Plasticna torzija ravnoga stapa Plasticno savijanje ravnoga stapa 8.5.1. Cisto savijanje

@
421 423 43 I 431

4 r8

Sadrbj

VIII 8.5.2. Savijanje silama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. 438 8.5.3. Utjecaj rasterecenja. Zaostala naprezanja pri savijanju , 442 8.5.4. Deformacija nosaca pri elastoplasticnom savijanju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. 444 Savijanje i aksijalno opterecenje , 445 Staticki neodredene konstrukcije. Staticki i kinematicki teoremi , 455 481 481 486 490 496 499 SOl 503 513 513 516 516 519 527 530 532 541 549 553 559 560 564 564 567 568 569 573 575 580

1. STATICKl NEODREDENI NOSACI

8.6. 8.7. 9.

MEHANICKA SVOJSTVA MATERIJALA ···· ····· .. ···· .. ·· 9.1. Opcarazrnatranja ··.············· 9.2. Mehanicka svojstva rnaterijala pri rastezanju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. 9.2.1. Konvencionalni radni dijagrarn rnaterijala. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. 9.2.2.Stvami radni dijagrarn rnaterijala. . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . .. 9.3. Mehanicka svojstva materijala pri opterecenju na pritisak. . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. 9.4. Shernatizacija radnog dijagrarna materijala. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. 9.5. Utjecaj raznih faktora na ponasanje tijela pod opterecenjem .. '.' . . . . . . . . . . . . . .. 9.6. Cvrstoca materijala pri dinamickom opterecenju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. 9.6.1. Udarna evrstoca Hi zilavost materijala . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. 9.6.2. Cvrstoca materijala pri ciklicki prornjenljivorn opterecenju . . . . . . . . . . . . .. 9.6.2.1. Vrste ciklicki promjenljivih opterecenja , 9.6.2.2. Pojava umomosti materijala ··.················· 9.6.2.3. Utjecaj raznih faktora na trajnu dinarnicku cvrstocu , 9.6.2.4. Proracun cvrstoce pri promjenljivim naprezanjima , 9.7. Mehanika lorna i cvrstoca tijela, . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. 9.8. Neki osnovni pojmovi reologije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. 9.9. Tvrdoca materijala. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. 9.10. Ispitivanjabezrazaranja 10. EKSPERIMENTALNA ANALIZA NAPREZANJA I DEFORMACIJA ,

1.1. STATICKANEODREDENOST. POSTUPAK . RJESAVANJA STATICKI NEODREDENIH NOSACA


~tat~cki neodredeni nosaci takvi su nosaci kod kojih se reakcije u vezama i sile u presJ~cl~a nosaca .ne m?~ odr~~~ti s.amo jednadzbama ravnoteze, Razlika broja ~eovls~lh nepoznatih stat~~klhvehcma 1 broja neovisnih statickih jednadzbi ravnoteze, koje se ~ogu pyostavlilza. pro~atrani nosac, naziva se stupanj iIi broj staticke neod~ede~ost1 no~aca.~_~e.~~~,stat1cke ne94I:~?~~()~t.i sistema najlakse se odreduje ~tvrdlvanJe.l;nbroja pr~kobroJmh veza namenutih promatranom sistemu. Za ravnotezu krutog tlJe¥la obbku ploce, diska, stapa) u ravnini potrebne su tri veze (sl.l.l.a), (u au prostoru sest veza (sl.l.l.b).

a)

b) Slika 1.1.

10.1. Mjerenjedeformacija .............•........ ···························· 10.2. Uredaji za mjerenjedeformacija . .. . . . . . . . . . . .. .. .. . . . .. .. . . . . .. . . . . . .. .. 10.2.1. Mehanicki mjerni uredaji · 10.2.2. Opticki tenzometri .... . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. 10.2.3. Akusticki tenzometri. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . .. 10.2.4. Elektricni tenzometri Literatura Kazalo pojmova Kazalo imena

. Ako je sistem~ nametnuto n veza, ravninski sistem (sl.1.2.a) ima n-3, a prostorni sl.stem ~sl. L2.b) ima n-6 prekobrojnih veza. Broj je prekobrojnih veza jednak stupnju .statickeneodredenosti sistema.

a)

b)

S/il(Q. 1.2.

1. Staticki neodredenl nosaci

1.1. Staticka neodredenost. Postupak rjebvanja staticki neodredenih nosaea

Nosac prikazan na slici 1.2.a ima ukupno n = 6 veza, a prekobrojnih 6 - 3 = 3 veze, pa je triput staticki neodreden. Sistem prikazan na s1. 1.2.b ima ukupno n = 8 veza, a prekobrojnih 8 - 6 = 2 veze, pa je dvaput staticki neodreden. Buduci da se kao nepoznate velicine javljaju sile vanjskih veza, tj. vanjske sile na nosacu, ovakvu staticku neodredenost nazivamo vanjskom.

III

N T

b)
II
:%-

c)

d)

a)

Slilca 1.4.
Zl -

broj jednostrukih

zglobova

Z2 a)

broj dvostrukih zglobova broj trostrukih zglobova itd.

b)

Z3 -

Slika 1.3. Nosac prikazan na s1. l.3.a nema prekobrojnih vanjskih veza (3 - 3 = 0) pa je izvana staticki odreden. Nakon sto odredimo reakcije vanjskih veza, nismo u mogucnosti odrediti unutarnje sile u pojedinim presjecima nosaca (s1. l.3.b). U ovom je slucaju nosac iznutra triput staticki neodreden, jer se kao nepoznate velicine pojavljuju tri sile M,T,N u nekom presjeku nosaca. Buduci da se promatrani sistem sastoji od jedne zatvorene konture, izlazi da je svaka zatvorena kontura (bez zgloba) u ravnini triput staticki neodredena. Ako u nekome presjeku nosaca postavimo zglob, s1. 1.4.a, onda ce u tome presjeku moment savijanja biti jednak nuli, a stupanj ce se staticke neodredenosti nosaca smanjiti za jedanput. Takav se zglob naziva jednostruki. Zglob u kojemu je spojeno n stapova smanjuje stupanj staticke neodredenosti za n-l put. Takav se zglob naziva visestruki, ito: (n-l)-struk. Na s1. 1.4. prikazani su pod b) trostruki zglob, a pod c) i d) jednostruki zglobovi. Stupanj staticke neodredenosti sljedecom forumulom. slozenijih ravninskih sistema mozemo odrediti

Pritom se podloga (zemlja) promatra kao jedan disk (stap), Za sistem prikazan na sl. 1.4. je n = 3, Zl = 5, Z2 = 1; m = 1·5 + 2·1 = 7; ~ = = 3·3 -.7 = 2, prema tome, sistem je dvaput staticki neodreden. Za sistem prikazan na s1. 1.5. je n = 2; Zl = 3; m = 1·3 = 3; s = 3·2 - 3 = 3 pa je sistem triput staticki neodreden. . Staticki neodredeni sistemi rjesavaju se tako da se jednadzbama ravnoteze doda ?noliko dopunskih jednadzi koliko irna prekobrojnih veza. Te su dopunske jednadzbe jednadzbe kompatibilnosti deformacija koje se dobivaju promatranjem deformacije sistema. Pri rjesavanju staticki neodredenih sistema kao osnovne nepoznate velicine mogu se uzeti sile ili momenti u prekobrojnim vezama (metoda sila) iii deformacije, odnosno pomaci pojedinih cvcrova sistema (metoda deformacija, odnosno pomaka).

(Ll)
gdje je: m = Zl + 2Z2 + 3Z3 Slilca 1.5.

+ ...

(l.2)
Pri-rjesavanjustaticki neodredenih konstrukcija metod om sila postupamo ovako: veza ili

s - stupanj staticke neodredenosti

sistema

1. Odredimo

n - broj zatvorenih kontura u sistemu

stupanj staticke neodredenosti sistema, tj. broj prekobrojnih broj staticki prekobrojnih velicina (sila iii momenata).

1. Staticki neodredeni nosaci

1.2. Rjdavanje jednostavnijih staticki neodredenih nosaca

2. Uklanjanjem prekobrojnih veza na zadanom sistemu, zadani sistem svodimo na staticki odreden osnovni sistem. Za zadani sistem mozemo konstruirati nekoliko staticki odredenih osnovnih sistemaovisno 0 izboru prekobrojnih veza. Pritom treba voditi racuna 0 tome da svaki staticki odredeni osnovni sistem ostane kinematski stabiIan, tj. da se ne pretvori u kinematski mehanizam. Pogodan izbor staticki odredenoga osnovnog sistema moze znatno olaksati racunski dio posia oko rjesavanja staticki neodredenog sistema. 3. Staticki odreden osnovni sistem opterecen je zadanim opterecenjem i staticki nepoznatim velicinama (silama Hi momentima, vee prema tome kakva je veza uklonjena) koje djeluju na mjestima uklonjenih prekobrojnih veza i zamjenjuju njihovo djelovanje. Staticki odreden osnovni sistem opterecen zadanim vanjskim silama i prekobrojnim nepoznatim siIama, koje zamjenjuju djelovanje uklonjenih veza, naziva se ekvivalentnim sistemom. 4. Za ekvivalentnost staticki odredena osnovnog sistema sa zadanim staticki neodredenim sistemom staticki nepoznate velicine (sile i momenti) moraju primiti takve vrijednosti da se deformacija staticki odredena osnovnog sistema ne razlikuje od deformacije zadanog staticki neodredenog sistema. Buduci da uklonjene prekobrojne veze propisuju pomake (iii kutove zaokreta) na mjestima gdje su veze uklonjene, mozerno postaviti toliko jednadzbi kompatibilnosti deformacija koliko imamo uklonjenih prekobrojnih veza. Pomaci na mjestu i u smjeru uklonjenih prekobrojnih veza jednaki su nuli ako su veze krute. Ako je veza elasticna, tada je pomak u smjeru uklonjene veze razmjeran reakciji veze X, tj. kX, gdje je k koeficijent elasticnosti veze i ima dimenziju duljina/sila iii kutlmoment. Staticke jednadzbe ravnoteze i jednadzbe kompatibilnosti deformacije zajedno, daju potreban broj jednadzbi za odredivanje svih reakcija u vezama i unutarnjih sila u presjecima nosaca, 5. Nakon odredivanja staticki nepoznatih velicina crtamo dijagrame unutarnjih sila i na uobicajen nacin provodimo provjeru uvjeta cvrstoce i krutosti.

c)

'"""

Slika 1.6.

i nepoznate reakcije X:

Tako dobivamo:

1.2. RJESAVANJE JEDNOSTAVNIJIH STATICKI NEODREDENIH NOSACA


a) Nosac najednom kraju upet i nadrugom oslonjen na lezaj, st. 1.6. Zadani je nosac jedanput staticki neodreden. Uklanjanjem lezaja B i dodavanjem reakcije Fa == XzadanismonOsa.cpretvorili u statieki odreden osnovni sistem (sl. 1.6.b). Uvjet kompatibilnosti deformacija glasi da je progib u tocki B jednak nuli: Ws=O. Ukupni progib opterecenja q:
WB

wB ::

u: - X E1 :: 0 . 8 E1 3
[3

Odatle je:

(104)
Iz uvjeta ravnoteze:

(1.3)

rnozemo izraziti kao zbroj progiba zbog djelova.nja vanjskog

6 dobivamo: FA

1. Staticki neodredeni

nosaci

J.2.

Rj esavan] e jednostavnij

ih staticki neodredenih

nosaea

Dobili smo isti rezultat kao i kad je osnovni sistem konzola.

=8 ql,

b) Nosac upet na oba kraja, sf. 1.8. (1.5) x od lijevog U ovom slucaju nosac ima sest veza (tri na svakome prekobrojne te je nosac triput staticki neodreden. kraju) pa su tri veze

Poprecna sila i moment savijanja u nekom presjeku na udaljenosti lezaja iznose: T(x) ;;;;;. - qx FA .. M(x) Maksimalni 5··. 5 = 8 qlqx ,

= 8 qlx - 8- 2

np

Ako se zanemari produljenje osi nosaca zbog savijanja, tj. uzme da je duljina elasticne linije nosaca jednaka rasponu l, onda se pri savijanju nosaca silama koje djeluju okomito na os nosaca mogu zanemariti horizontalne komponente reakcija HA i HB. Broj se reakcija veza reducira na cetiri, od kojih su dvije staticki neodredene. Zbog simetricnosti sistema i opterecenja reakcije na oba kraja moraju biti jednake FA ::::;FB,MA ::::;MB•

moment savijanja u polju dobijemo za T(x) T(x)

= 0:
a)
~ 1 ~

= 8 ql - qxo = 0,

5 xo=-/ 8

z paje: b) (1.6) Dijagrami poprecnih sila i momenata savijanja prikazani s~ na sl. 1.6.c i d. Kod izbora osnovnog sistema mogli smo kao prekobrojnu vezu ukloniti onu koja sprecava slobodno zaokretanje lijevog kraja nosaca, U tom slucaju dobili bismo staticki odreden osnovni sistem prikazan na s1. 1.7. c)
~-Q

d)

M1

Q\2t A- 1

Slika 1.7. Uvjet deformacija lezaju A jednak nuli: u ovom slucaju glasi da je nagib tangente elasticne linije u S/ika 1.B.

Iz uvjeta ravnoteze:

Odavde je:

dobivamo:

1. Staticki neodredcni nosaci

1.2. Rjdavanje jednostavnlj ih statlekl neodredenih nosaca

Odabrani staticki odreden osnovni sistem opterecen zadanim opterecenjem q i staticki nepoznatim momentima MA = MB = X prikazan je na s1. 1.8.b. Uvjet kompatibilnosti deformacija glasi da je nagib tangente elasticne linije u lezaju A i B jednak nuli:
({JA

i nepoznate reakcije X:

wC2

=-

X (21)3

48 EI .

= ({Js = 0

Skracenje je opruge: A=kX.

iIi:
({JA

== 24 El- 2 El

__gj!_

Xl

= O.

a)

Odavdeje: (1.7) Maksimalni je moment savijanja u sredini raspona: (1.8) Dijagrami poprecnih sila i momenata savijanja prikazani su na s1. 1.8.c i d. Buduci da je kut zaokreta izmedu krajnjih presjeka nosaca jednak nuli, povrsina dijagrama momenata savijanja mora biti jednaka nuli, sto nam sluzi kao kontrola pri crtanju dijagrama momenata savijanja. Na ovom primjeru vidimo da svaki uvjet simetrije staticku neodredenost zajedanput. c) Nosac na tri leiaja, sl. 1.9. Uzet cemo da su krajnji lezajevi A i B kruti, a srednji lezaj C da je elastican. Koeficijent elasticnosti lezaja C jest k Im/Nl. smanjuje

b)

c)

Nosac je jedanput staticki neodreden. Kao prekobrojna staticka velicina uzeta je reakcija Fe = X. Staticki odreden osnovni nosac prikazanje na s1. 1.9.b. Uvjet kompatibilnosti deformacija u ovom slucaju glasi da je progib nosaca u tocki C jednak skracenju
opruge:
We=A.

Stika 1.9. Tako dobivamo jednadzbu (1.9) u sljedecem obliku:

_5_ . q (21)4 _ X (21)3 = kX 384 EI 48 EI .

(1.9)

Ukupni

progib

We

mozemo izraziti kao zbroj progiba zbog djelovanja vanjskog

opterecenja q: __ 5_ q(21)4 384' EI


Za apsolutno kruti lezaj C koeficijent je elasticnost k

(LlO)

Wei -

= 0, pa je:

10

1. Statlek] neodredeni nosac.

] .2. Rjeiavanje jednostavnijih statlekl neodredcnih nosaea

11 (1.13)

(1.11)

WB=O.

Iz uvjeta simetrije slijedi da je FA

Fa, a iz uvjeta ravnoteze:


A

Na s1. l.11.a i b prikazana je defonnacija nosaca zbog pojedinacnih djelovanja zadane sile F i staticki nepoznate sile X
S"

L Fy=q·21-F -Fs-X;;;;.0
"dobivamo: 3 FA =Fs =gql. (1.12)
h

--~-~ WCB2
WCB1

x
h

Dijagrami poprecnih sila i momenata savijanja za slucaj apsolutno krutog lezaja C prikazani su na s1. 1.9.c i d.
~) Staticki neodredeni okvirni nosaci

Okvirni su nosaci takvi nosaci kojima je os poligonalna, a veze u cvorovima krute, tako da kutovi koje zatvaraju elementi spojeni u jednome cvoru ostaju nepromijenjeni pri defonnaciji sistema. Promatrat cemo kao primjer okvirni nosacprikazan na s1. 1.10.a.
C

1-

"

t
a)

:;',

'1

I-

t b)

Slika 1.11.

Vertikalni pomak tocke B zbog djelovanja sile F (s1. U1.a):


"-EI
WSI

!PCI •

1= 2 EI . I .

Fh2

Vertikalni pomak tocke B zbog djelovanja reakcije X (sl, 1.11.b) jest:


h EI
h

v-E1
gdje je:
WCBI
;/,

WB2

= WCBI + WCB2

FAX

z+

i~

;;

X/h = - 'PC2 ·1= ---

EI

XhP ./= _--

EI

-j

FAZ

a)
Slika 1.10.

b) odnosno:
WB2

WCB2

=Xh[2

3EI '

xP

Nosac je jedanput staticki neodreden. Kao prekobrojna staticka velicinausvojena je reakcija X "" FB. Staticki odreden osnovni sistem prikazan je na s1. 1.10.b. Uvjet kompatibilnosti defonnacija glasidaje vertikalni pomak tocke B jednak nuli:

= - --m - 3 EI

Superpozicijom pojedinacnih verikalnih pomaka tocke B dobivamo:

12

1. Staticki neod redeni nosaci

1.2. Rjebvanje jednostavnijih staticki neodredenih nosacJl

13

Odavdeje: X=F
B

3Fh 21 (l + 3h)

(1.14)

Za h == I dobivamo: (1.15)

b) Slika 1.12.

c)

Iz uvjeta ravnoteze:

slijedi:

dok uvjet ravnoteze:

Stika 1.l3.

daje:

a) 3 = - X = - 8" F

F Az
Za h
=

.
. z~ 67.91 kN • .

I dijagrami unutarnjih

sila prikazani su na sl. 1.12.a, b i c.

b)

~I~,",

+
.. ... -

\!J
57,09kN

Primjer 1.1.

......

Celicni nosac na lijevome kraju elasticno upet, a na desnom kraju oslonjen na


leza], opterecen je kontinuiranim elasticne upetosti k opterecenjem

== 25

kN/m (s1. 1.13). Koeficijent

= 1 . 10-

N~'

modul elasticnosti E == 210 GPa i moment tromo-

sti ly;;;;;I,5 ·IOScm4. Treba.odrediti.sve nepoznate sile te nacrtati.dijagra.n.momenata savijanja i poprecnih sila. Sistem je jedanput staticki neodreden. Izabrani osnovni sistem prikazan je na s1. 1.14.a. Zbog elasticne upetosti kut zaokreta nad lezajem A jest
Slika 1.14.

14

1. Staticki neodredeni nosael

1.2. Rje§avanjejednostavnijih staticki neodredenih nosaea

15

Uvjet deformacija

glasi:

Primjer 1.2.
Konzola se sastoji od dvaju nosaca AB i AC jednakih poprecnih presjeka, upetih u presjeku A. Prije opterecenja nosaci se dodiruju po citavoj duzni AB, sl. US.a. Nakon opterecenja nosaca AC silom F u tocki C nosaci se dodiruju sarno u tockama A i B, s1. I.I5.b. Treba odrediti maksimalni razmak A max izmedu nosaca.

Odatle je:

MA-

-g_£_

8. 1+3k

EI .
A~

~
~ __

~IB

-r __

~1
C
1--__ 1/2 .1 b)

Za k = 0, kruta upetost, dobivamo MA =~. Za k


-?

-,3:'L-/4-,-,t'---_---l

00; MA

= 0, zglobni

Ieza].

I-----.-~_j---___l
a)

Izlazi da je

o:s;

MA:S;~'
Slika 1.15.

Za zadane vrijednosti dobivamo: I

1 + 3 . 10-8 . 2 I0 . 109 . 1,5 . 10-3


5 Iz uvjeta ravnoteze

= 27,03

kNm.

Sistem je jedanput staticki neodreden. silu X koja djeluje u tocki B (s1. 1.I6.a).

Za staticku nepoznatu

velicinu uzimamo

L MA = 0, dobivamo:

Iz

L r; = ° slijedi:
FA=ql-FB=25·5-57.09=67,91 kN. momenta odredit cemo iz uvjeta:

Polozaj maksimalnog

Tz = - FB + q Xo

= 0,

x· = Fa
o q

= 57,09 = 2 ' 28 25

a)

m.

Stika 1./6 .

...Maksimalni ... moment.savijanjaiznosi:

Mmax

*q 1 =FBxO--2-='2'q-='2'

xt.

1 57,092 25=65,19

Staticki nepoznatu velicinu X odredit cemo iz uvjeta da utocki imaju jednake progibe: kNm. gdje je:

B obje konzole (a)

Dijagrami poprecnih sila i momenata savijanja prikazani su na s1. 1.14.b i c.

16

1. Statlekl neodredeni nosaci


3

1.2. Rjdavanje jednostavnijih staticki neodredenih nosaca

17

OSI -

_X(ll)

3 EI

_.2_ xp - 64 . EI .

(b)
E1 dx2 Ako je za promatrani
(x - 41).
tPW2

Da bismo odrediti OB2, promatrat cemo fiktivni nosac (sl, 1.16.b). EI OS2

= - 4" x + 16 Fl - "4 F (x - 41) .


(x

1 = -24342443464-2 . -3 . 1+-1 . -Fl . Fl· -3 I .

. - I . - . - 1- -

13

P=
(c)

presjek

-lZ)

< 0, onda se ispusta

clan s faktorom

Nakon dvostruka integriranja i odredivanja sticnu liniju nosaca AC na duzini AB:

konstanata

integracije

dobivamo

ela-

Ako izraze (b) i (c) uvrstimo u izraz (a), dobivamo:

(1)
Razmak izmedu nosaca ..:l(x) odreden je razlikom progiba nosaca na duzni AB:

i odatle:
EI Ll(x) =£1 [ WI (x) -W2(X) ]

Fx3 Flx = -12+ ~.

(g)

Cd)
Maksimalni Za nosac A, B je moment savijanja: razmak izmedu nosaca javlja se u presjeku u kojemu je:

Odatleje: a diferencijalna jednadzba elasticne linije glasi:

Takodobivamo: Nakon dvostruke integracije i odredivanja konstanata integracije dobivamo: El Za nosac AC: ········3 ···1 F -"4 F "4 F ,
WI

(x) - -

3 9 24 F x 3 + 32 F I x 2

..:lmax

(e)

= 192 EI

FP

Primjer 1.3.
Dva stapa kruznih poprecnih presjeka nalaze se u horizontalnim ravninama razmaknutim za Ll, a u tlocrtu im projekcije cine pravokutnik A/B'D'E'. Stap CzDE u tocki Cz opterecen je vertikalnom siIom F, s1. 1.17. Treba odrediti dijagrame unutarnjih sila, smatrajuci da su svi podaci zadani. Ako je pomak tocke C2:

RA2

3 3 M =FI--F·-/=-Fl
A

16

:;~

18

1. Staticki neodredenl

nosacl

1.2. Rjesavan]e jednostavnijih

staticki neodredenih

nosaca

19

a)
Gl
f-b

'I I

8,/ b

l.--:...___ :.:--.,.:-

c Slilm 1.17.

---I

--t-

~,

Xa3 3Ell . Xb3 3Ell

(F-x)a 3El2 (F-X)c3 3Eh

::1

C2
X

c)

imamo konzolni nosac C2DE opterecen vertika1nom silom F i neoptereceni konzolni nosac ABCI. Za opterecen konzolni nosac na poznati nacin odredimo unutarnje sile. Ako je pomak tocke C2:

b)

. d)

onda sistem postaje jedanput staticki neodreden (s1. U8.a). Kao staticku nepoznatu velicinu uzimamo silu X koja dje1uje na krajevima konzo1nih nosaca (sl, 1.18.b), koji cine osnovni sistem.

Slika 1.19.

momenta savijanja n~. dijelu stapa C2D i DE (s1. 1.19.c) i pomaka zbog djelovanja momenta torzije na dijelu stapa DE (s1. 1.19.d). Za pomake OCI i OC2 dobivamo:

OCI F F

= 3EI I + 3EI I +-Glpi '

X a3

X b3

X ab2

(b)

G2 tJ. Gl, bC2 ..- ...-

G2
X

d2

uC2 -

J:'

(F - X) a3

3 zi;

(F - X) c3

3 EI2

+ -'----=-::-Glp2

(F -X) a c2

(c)

Ako izraze (b) i (c) uvrstimo u izraz (a), dobivamo:


X

1--.

c
fb

...... 3 +Xb3+Xab2 +11=(F-X)a3 Xa 3 Ell 3 EI[ GIpl 3 EI2 i odavdeje:

+ (F-X)c3 + (F-X)ac2 3 si, Glp2

a)
Slilm 1.1R.

Sih.lX6dredifcem6iiuvjetii·

deforiiiacija:

X=----~----------~~~------

F[!Jlz (a3 + c3) + 3 ac2 E _I_I] _ 3M! Gi


2

(d)

(a)
Pomak OCI tocke Cl sastoji se od pomaka zbog djelovanja momenta savijanja na dijelu stapa C1B i BA (sl. 1. 19.a) i pomaka zbog djelovanja momenta torzije na dije1u stapa BA (sl. 1.19.b). Pomak OC2 tocke C2 sastoji se od pomaka zbog djelovanja

Dijagrami unutarnjih sila prikazani su na s1. 1.20. i s1. 1.21.

20

1. Statlekl neodredeni nosa~i

1.3. Kontinulran] nosa~i

21

Xb
a)

Xb
b}
c)

x
Slika 1.20.

Slika 1.22.

®
y/ 'I
a)
b)

Uvjet kompatibilnosti defonnacija glasi da su na mjestu uklonjenih kama i = 1,2, '" n-l) progibi nosaca jednaki nuli:

lezajeva (u toe-

Zt

WI c)

= 0,

W2

= 0, ...

Wn-l

= 0.

(1.16)

Stika 1.21.

Buduci da progib Wi> i = 1,2, ... n-l na mjestu uklonjenih Iezajeva, osim 0 danome vanjskom opterecenju, ovisi i 0 svim nepoznatim reakcijamaXj, i =1,2, ... n-l, svaka od jednadzbi (1.16) sadrzi svih n-l nepoznatu reakciju, Matrica sustava jednadzbi (1.16) bila bi puna. Mnogo je pogodnije izabrati staticki odreden osnovni sistem tako da se zadrze svi lezajevi, a umetnu zglobovi u presjeke nosaca iznad lezajeva, Time se oslobadaju momenti savijanja u lezajnim presjecima nosaca, koji se javljaju kao prekobrojne nepoznate staticke velicine. Osnovni sistem predstavljen je nizom staticki odredenih nosaca zglobno oslonjenih na oba kraja, opterecenim vanjskim zadanim opterecenjem i nepoznatim reaktivnim momentima savijanja:

1.3. KONTINUlRANI NOSACI


1.3.1. JEDNADZBATRIJUMOMENATA
Kontinuiranim se nosacem naziva nosac koji lezi preko tri i vise 1ezajeva,a nema zglobova. Na sl. 1.22. prikazan je kontinuirani nosac s n polja i s (n+l) zglobnih lezajeva, Jedan je od zglobnih lezajeva kontinuiranog nosaca nepomican zbog preuzimanja aksijalnog opterecenja, a ostali su lezajevi pomicni, sto nosacu ornogucava da pri promjeni temperature slobodno mijenja svoju duljinu. Lezajeve i raspone obiljezili smo pocevsi s lijevog kraja nosaca, pri cemu lijevi krajnji lezaj ima oznaku O. Broj je raspona odreden brojem njemu pripadajucega desnog lezaja, tako da izrne.duJezaja i-Ii ll~~ip91j~~!:~PQP,Qlllh Kontinuirani nosac s n+ 1 Iezajeva jest n-l puta staticki neodreden, jer je broj prekobrojnih veza, a time i prekobrojnih reakcija jednak broju unutamjih lezajeva, Ako je kraj nosaca upet, stupanj se staticke neodredenosti povecava za jedinicu u usporedbi sa zglobnom vezom. Staticki odreden osnovni sistem moze se dobiti uklanjanjemunutamjih lezajeva i zamjenom njihova djelovanja s nepoznatim reakcijama Xl: X2, ... Xn-I> sl. 1.22.b.

koji djeltijilllpresjeCimaiiriad

oslonaca, s1. 1.23.

Na sl. 1.24.a prikazana su dva susjedna polja raspona Ii, li+l. Pretpostavit cemo da je poprecni presjek nosaca unutar jednog polja konstantan. Buduci da je elasticna linija' zadanog nosaca (sl, 1.22.a) kontinuirana krivulja, elasticne linije u dvama susjednim poljima osnovnog sistema moraju imati zajednicku tangentu u presjeku iznad zajednickoglezaja, s1. 1.24.a. Iz toga slijedi da su kutovi nagiba tangente na elasticnu liniju lijevo i desno od promatranog Iezaja jednaki:
tpi,i

= tpi,i+ I.

(1.17)

Kutove nagiba tangente elasticne linije tpi,; i tpi,i+l odredit cemo grafoanalitickom metodom. Fiktivni nosac za svako polje bit ce nosac na dvama lezajevima. Dijagrami

.-~~~---~

22

1. Staticki neodredeni nosaci

1.3. Kontinulranl nosaci

23

momenata savijanja na osnovnom sistemu za zadano vanjsko opterecenje prikazani su na s1. 1.24.b, a od rekativnih momenata M i-I> M, i M i+ I prikazani su na s1. 1.24.c i d. U polju raspona Ii povrsinu dijagrama momenata savijanja od vanjskog opterecenja oznacili smo sa cP i, teziste te povrsine sa Sj, a udaljenost tog tezista od lijevog lezaja s ai, a od desnog lezaja s b; Slicne oznake vrijede i za polje raspona
'i+].

Primjenom principa superpozicije


qJ ..
1,1

dobivamo:
i_1 CPi ai

I u, t, 1 M t, =-_._-_._----Eli 3 Eli 6 Eli Ii


i li+1 i+1

b) (1.18)

qJ' '+1
1,1

= -' --3 EI

IM

+ -:-'
6

IM

i+l

1 i+1
i+1

EI

+ _..:..;___...:..:...:..
1;+1Eli+1 . c)
d)

CPi+1

bi+1

Ako izraz (1.18) uvrstimo u izraz (1.17), nakon sredivanja dobivamo:

i-I ~

+ 2M (!i. + I1 J.+ M I, t.
i i+1 i+1

i+1

1i+1

I i+1

= _ 6 (CP

+ cP t, t, I
i ai

i+l i+l i+1 1;+1

J.

(1.19) Slika 1.24.

Ova se jednadzba naziva jednadZba

triju momenata

iii Clapeyronova

jednadfba.

Ako su momenti tromosti jednaki u svim poljima, jednadzba

(1.19) prima oblik

(1.19')

lr67~
a

:z

;&--'1

.1

Stika 1.25,

a)
.1 ' "I

1n

"I

Stika 1.23. U jednadzbi (1.19) indeks i prima vrijednosti 1,2,3, .., n-l koje odgovaraju pripad nom broju unutarnjeg lezaja, Dobijemo toliko jednadzbi (1.19) koliko ima unutarnjih lezajeva. Svaka od tih jednadzbi ne sadrzi vise od triju nepoznatih reaktivnih momenata, a prva i posljednja jednadzba sadrzi sarno po dva nepoznata reaktivna rnomenta.. Umjesto sustavajednadzbi s punom matricom, dobili smo sustavjednadzbi kojih matrica u jednom retku ima maksimalno tri clana razlicita od nuIe. Moment iznad krajnjega zglobnog lezaja jednak je nuli, pa je Mo = Mn = 0, s1. 1.23. Ako nosac ima prepust, s1. 1.25, moment iznad lcrajnjeg leiaja jednakje momentu od vanjskog opterecenja koje djeluje na prepust. U nasem je primjeru Mo= -

Stika 1.26. Ako je kraj nosaca upet, sl. 1.26.a, pri postavljanju jednadzbe triju momenata upetost kraja nosaca zarnjenjujemo dopunskim poIjem beskonacno velike krutosti ili beskonacno malog raspona (II == 0) koje nije optereceno vanjskim silama (sl. 1.26). Jednadzba triju momenata (1.19) za Iezaj 1 (s1. 1.26) ima oblik , (1.20)

7'
2

24

I. Statickl neodredeni nosaei

] .3. Kontinuirani nosaei

25

Ako iznad unutarnjeg lezaja djeluje vanjski moment M, pri opterecenju osnovnog sistema vanjskim opterecenjem, moze se uzeti da vanjski moment djeluje u jednom od susjednih polja promatranog lezaja, tj. u polju iili u polju i+I, s1. 1.27.

--~

;-1

~-1 +1

i+1

11+1

Slika 1.28.

Stika 1.27.

(1.23)

Ako koncentrirano opterecenje djeluje iznad lezaja, ono se izravno prenosi na lezaj i ne utjece na deformaciju nosaca, g. na velicinu reaktivnih momenata.

1.3.2. ODREBIVANJE UNUTARNJIH SILA I LEZAJNIH REAKCIJA KONTINUlRANOG NOSACA


Rjesenjem sustava jednadzbi (1.19) dobijemo velicine reaktivnih momenata Mj u lezajnim presjecima kontinuiranog nosaca, Daljnji proracun kontinuiranog nosaca svodi na promatranje svakog polja kao nosaca na dva lezaja opterecenog zadanim vanjskim opterecenjem i reaktivnim momentima na krajevima (s1. 1.28). LeZajne reakcije nosaca raspona Ii bit ce: (1.21)

gdje su Ri~l,;, R;?; -lezajne

reakcije zbog djelovanja vanjskog opterecenja bit

Ukupnareakcijai;wgu.rtutartiJeglezaja p~a~12~: R;

ce jednaka
.

u polju ..

zbroju reakcija susjediiih

= R;,; + R

i.i+! .

(1.22)
S/ika 1.29.

Poprecna sila i moment savijanja u presjeku na udaljenosti Xi od lijevog lezaja u polju i bit ce (81. 1.28):

26

1. Staticki ncodredeni nosaH

1.3. Kontinuirani nosa~i

27

.K-

b)

a) c)
Sli1«I 1.30. Sli1«I 1.31.

p .. = 0i -Oi_1
1,1

Ii

.. _
1,1+1 -

Oi+1 -OJ

(1.24)

gdje su T~ i Mxo - poprecna sila i moment savijanja u promatranome djelovanja vanjskog opterecenja u polju,

i+1

presjeku zbog stvarnim Buduci da su kutovi <Pi,i i <Pi,i+! U izrazu (1.18) odredeni U odnosu na pravac k~?z promatrane Iezajeve, kut tf'i,i bit ce veci za Pi,i> a kut tf'i,i+1 za Pi,i+I' Jednadzba tnju momenata prima obIik:

U izraze (1.21) i (1.23) treba unijeti momente M, i Mi-t s njihovim predznacima.

Za svako polje koje smatramo nosacem na dva lezaja crtamo dijagram poprecnih sila prema izrazu (1.23), a dijagram momenata savijanja dobijemo superpozicijom dijagrama momenata savijanja za zadano vanjsko opterecenje u polju i dijagrama reaktivnih momenata, Tako dobijemo dijagrame TiM za eitav kontinuirani nosac, (sl. 1.29). Iz TiM dijagrama dobivamo ITI max i IMI max, tj. opasne presjeke u nosacu, te mozemo provesti dimenzioniranje nosaca na prije poznati nacin. Jednadzba triju momenata moze se primijeniti i za rjesavanje okvirnih nosaca s

Mi_1

Ii f. + 2 Mi (Ii + II f. li+l)
I 1 1+

+ Mj+J -I.Ii

1+1

= - 6 E (Pi,;+1 - Pi,; )

(1.25)

iii

nepomicnim cvorovima. Pri tome se okvirni nosac zamijeni s pripadnim kontinuiranim nosacem, s1. 1.30.a i b. Iz rjesenja za kontinuirani nosac izravno dobijemo momente savijanja i poprecne sile u okvirnom nosacu, a uzduzne sile dobijemo iz uvjeta ravnoteze evora okvirnog nosaca (s1. 1.30.c).

desnojstrani. .

Vidimo da se jednadzbe

(1.19) i (1.25) razlikuju samo u slobodnom

clanu na

1.3.3. UTJECAJ· SLIJEGANJA LEZAJEVA


U dosadasnjim smo razmatranjima
na istoj razini. Medutim, zbog netocnosti izvedbe iii nejednolika slijeganja lezajeva moze doci do relativnih pomakaiZIl1edu'"1ezajeva;tako"dasevise ne nalaze naistoj "razihi. Da bismo odredili utjecaj relativnih pomaka lezajeva na reaktivne momente, promatrat cemo dva susjedna polja kontinuiranog nosaca, s1. 1.31.

1;3.4;- UTJECAJ-PROMJENE
Promatrani kontinuirani

TEMPERATURE
To.

pretpostavili da su lezajevi kruti i da se nalaze

nosac ima temperaturu

Pretpostavimo da se t~m-?eratura gornjih v1akana nosaca povecava na T1, a donjih vlakana nosaca na T2 (gdie je T2>TI), a da se po visini nosaca mijenja po linearnom i z ak onu. R az lika izme du sre dni temperature 1a nje TI + T2 T., = --2. i pocetne temperature

To

Ii

Pri vertikalnim pomacima Oi-l' OJ, 0[+1 lezajeva i-I, i, i+l, osnovni sistemu po1ju zaokrenut ce se za kut Pi,i> au polju li+1 za kut P[,i+I' Iz sl. 1.31. dobivamo:

uzrokuje .promjen~ duljine nosaca. Ta promjena duljine nosaca ne utjece na stanje napr(l:l8JlJallkolltIIllllranom nosacu, ako je jedan od zglobnih Iezajeva kontinuiranog nosa~,a nepomican, a ostali su pomicni, Razlika temperature AT:::: T2 - T, donjih i gornjih vlakana nosaca d~vodi .do .z~ivljenosti no~aca i pojave momenata savijanja. U svakom elementu nosaca pojavrt ce se zaokretanje poprecnoga presjeka za kut:

28

1. Statii!ki neodredeni

nosai!i

1.3. Kontinuirani

nosa~i

29

(1.26) gdje su: a - koeficijent lineamog toplinskog rastezanja materijaia, h - visina poprecnoga presjeka nosaca, (1.30) y'id!m~ da de~~i clan jednadzbe (1.30) ovisi
0

znaci: sto je fleksijska krutost nosaca veca, bit ce veci i reaktivni momenti

fIeksijskoj krutosti nosaca EI. To .

Ist~imo na ~aj~ da se pogodnim izborom porn aka Iezaja moze reguli~ati stanje naprezanja u kontinuiranom nosacu, Primjer 1.4 . .Treba cehcnom Zadano

Slika 1.32.

nosacu I-presjeka, prikazanog na sl. 1.33.


:

odrediti

najveca

normalna

i posmicna

naprezanja

u kontinuiranome

Iz jednadzbe i (sl, 1.32):

(1.26) dobivamo kutove nagiba tangente elasticne linije iznad lezaja

= 93,4 em3 .

Iy

1 450 em", Wy = 161 em3 i staticki moment polovice presieka S = ~ y

e..= - _!_ J a !IT dx = _ a 2 . !J.. IlT 2 hh·'


1,1

';

(1.27)

1 IlT a IlT e;,;+I=-2 a~dx=-2-'~'

J
o

li+l
~I

~1

Ako izraz (1.27) uvrstimo u izraz (1.18). do bit cemo tromomentnu obliku:
M;-1 T+2M;
1

jednadzbu

t,

(Ii li+l) trt:


1

+Mi+l

1+1

li+l li+l [=-3 .s asr -';+-h. ) .


1+1 1

(Ii

(1.28)

~I

Za sluca] da, uz vanjsko opterecenje, na kontinuiranom nosacu postoji slijeganje lezajeva i razlika temperature donjih i gomjih vlakana nosaca, jednadzba triju momenata glasi:
Slika 1.33.

Clapeyronove (1.29) Za kontinuirani nosac konstantnoga poprecnog presjeka (I = konst.) dobivamo:

jednadzbe

za zadani nosac glase:

(a)
(b)

30 gdje je: M2=Mk=-F'!k=-20·}


(/)2

1. Staticki neodredeni nosaCi

1.3. Kontinuirani nosaci

31

Dijagrami poprecnih sila i momenata savijanja prikazani su na s1. 1.33. c i d. Maksimalni moment savijanja u polju Iz jest: =-20 kNm Tx" = 0 = R12 - q
Xo

b2 _ ~ _ q Pz _ 12 _ 12 - 3 8 2i2 (a) dobivamo:

J2.. = q ~
24

= 0,

.
Mmax2=Ml+RJ2XO--2

x = R 12 o q =M1+-

= 40,46 = 2 '02 20

q x~

Izjednadzbe

R12 40,462 =-21,82+--=19,11 q . 2·20

kNm.

(c)

Iz dijagrama poprecnih sila i momenata savijanja dobivamo: T ma~ = 40,46 kN,

Jednadzba (b) prima oblik:

IMrnax
Maksimalno

I""

IMl

1=21,82

kNm. u nosacu: 135,53

normal no naprezanje Mmax 21,82· 103

iii
-MJ Odatle je:

ax max - -Wy -16].10-6


>"

MPa.

+ 12MJ =-240.

Maksimalno

posmicno naprezanje u nosacu:

MJ

= -21,82

kNm,

'l'max

Tz maxSy 40,46 - 103 .• 93,4 . 10-6 = 37 77 b= 3' ly 1450 . IO- 6,9 - 100 fl •

MPa.

Mo = 10,91 kNm. Pomocu izraza (1.21) dobivamo: RoJ;;;;;10,91

Primjer 1.5.
Za kontinuirani nosac krutosti El, prikazan na sl. 1.34, treba odrediti spustanje srednjeg lezaja .1, tako da najvece nonnalno naprezanje u nosacu ima najmanju vrijednost, Na s1. l.34.b prikazan je dijagram momenata savijanja. Najvece normal no naprezanje u nosacu imat ce najrnanju vrijednost za:

+ 21,82
2 21,82-20,0 4

-16,37

kN, kN

RIO;;;;; -RoJ ;;;;; 16,27 kN,

Rl2 -

_20-4 2

=4046 "

R21

= 40 - 0,46 = 39,54 kN.


l/2 •
1•

Lezajne reakcije:
Ro
= ROI =

-16,37 kN, 56,83 kN,


b)

112

.t.

112

.1

RI
R2

= RIO+BI2 ::::)§,~7+40,46;;;;;

= RZI + T2k = 39,54 + 20 = 59,54

kN.

..~-=I~_l---,-IEJ
Slika 1.34.

Kontrola:

I. R, = 100

kN = 20 . 4

+ 20.

32

1. Staticki neodredeni nosaci

1.3, Kontinuirani nosllci

33

iIi
I

Odatle dobivamo:

b) EI~h~TI 1II1I1I1I11118111111111!1111
,

I
I
,

I:
I

---lr;:-..
I

\V
I ElfhAT
Q,

III IIII!!III I1t±]IIIIW


r
I

111111

:
I

c) Mo

Tromomentna 2Odavdeje:

jednadzba

(1.30) za leza] 1 prima oblik:

Alllillllllll!I~III)IIIIIIII~ i 1 K£1DW· ""4tij


i
Stika 1.35.

<!:V
3

2.. ElaAT
h h

1. flaAT
3

'"6 (PI)

(l + /) = - 6

(P P + 16 - 6 EI ( - -,- . 2.1.) M P P)
(a)

Iz simetrije sistema slijedi da je:

(a)
Tromomente jednadzbe glase: (b)

P [3 Ll. = 144 E1

Vidimo da se odgovarajucim izborom spustanja L\ srednjeg lezeja moze postici optimalno stanje naprezanja u nosacu. Da su sva tri osionca na istoj razini (Ll. == 0), dobili bismo: 2M1 Odatle dobivamo:

(c)

PP) (1+1)=-6 (PP 16+16

Mo

= 3"'

i=s: «sr

=::
.2' = 3' . E a Ll.T
h I

Vidimo da spustanje srednjeg lezaja za velicinu (a) uzrokuje smanjenje momenta savijanjanad osloncem I od 11 % i povecanje maksimalnog momenta od 6,7 %. Primjer 1.6. Treba rodrediti 'na:jvecenorriialiiO haprez~mje u kontinuiranom nosacu simetricnoga poprecnog presjeka vi sine h, prikazanom na sl. 1.35, ako se u srednjem polju temperatura donjih vlakana povisi za T2 == 25 K, a gornjih smanji za T1 == = - 25K. Pritom treba pretpostavitida je promjena temperature po visini poprecnoga presjeka Iinearna, Zadano: E == 200 GPa, koeficijent linearnog toplinskog rastezanja a = 12,5 . 1O-6/K.

Dijagram poprecnih sila i momenata savijanja prikazan je na sl, l.35.b i c. Maksimalno naprezanje u nosacu jest:
O'm"x

=T

MI

i za zadane vrijednosti iznosi:


O'max=3"200';

109•

12,5 . 10-6.50 = 41,67 MPa.

34

1. Staticki neodredeni nosaci

1.4. Nosac na elasticnoj pndlozl

35

1.4. NOSAC NA ELASTICNOJ PODLOZI


1.4.1. DIFERENCIJALNA JEDNADZBA ELASTICNE LINIJE NOSACA NA ELASTICNOJ PODLOZI
Promatramo nosac konstantna poprecnog presjeka 'I(oji se·~~ cijelojsvojo] duljini osIanja na neprekinutu elasticnu podlogu, s1. 1.36. Ako neprekinutu elasticnu podlogu shvatimo kao niz medusobno nevezanih elasticnih opruga, odnosno elasticnih Iezaja (sl, ~.37), onda se moze pretpostaviti daje intenzitet kontinuirano raspodijeljenogareaktl"nogopt~recenja U svakoj tocki nanosacu razmjeran progibu nosaca u toj tocki: . (1.3] ) . Koeficijent proporcionalnosti k naziva se koeficijentom podloge, koji karakterizira krutost podloge, te oznacuje reakciju podloge na jedinicu duljine nosaca za progib jednak jedinici, Koeficijent podloge k ima dimenziju sila/povrsina i mjeri se paskalima (Pa). . Koeficijent podloge k moze se'izraziti k=k1• relacijom: b, (1.32) U tab!.

Tablica 1.1. Materijal podloge pijesak svjeze nasut, glina mokra pijesak slegnut, glina vlazna pijesak potpuno slegnut, glina malo vlazna pjeskovita glina, glina tvrda sljunak beton i armirani beton
3 Modul podloge kl [MN/m ]

i I f

5 5 -50 50 -100 100-200 4000 -6 000 8000 -15 000


1

Predznak minus u izrazu (1.31) pokazuje da je reakcija podloge usmjerena supr~t~ no pozitivnom progibu. U ovisnosti 0 smjeru progiba, reakcija podloge moze biti usmjerena prema dolje ili prema gore. .. .. Pretpostavku (1.31), da defqrm~cijael.a~ticne podlog~ OVISIs~o 0 pritisku u tocki u kojoj odredujemo deformacIJu''prvlJ~ u~eo E. Wmkler godine 1867. Koeficijent podloge k naziva se i Winklerovim kceficijentom. . .. Buduci da staticke jednadzbe ravnoteze nisu dovoljne da se .odredl rea~~I]a pod~oge qt, nosac je staticki neodreden, te je potrebno. promatrati ,de~orma~~Ju ~osaca. Nosac na elasticnoj podlozi pod djelovanjem se vanjskog opterecenja savija. Diferencijalna jednadzba elasticne linije nosaca glasi: EI d w =-M.
2

gdje je b sirina nosaca, a k, je rnodul podloge, koji se odreduje pokusima. ] .1. dane su orijentacijske vrijednosti modula podloge k, za neke podloge.

cJx2

Dvostrukim

deriviranjem po

x dobivamo:
E1 d0=d4w d2M dx2' (1.33) (1.33) jednak je rezultirajucem

Clan na desnoj strani diferencijalne jednadzbe kontinuiranom opterecenju koje djeluje na nosac:

-=-(q+qa· 2
Primjenom prima oblik: izraza (1.34) i (1.31) diferencijalna jednadzba

d2M dx

(1.34) elasticne linije (1.33)

( 1.35)
SUka 1.36. Stika 1.37.

iii
(1.36)

36 __:_

. 1. Staticki ncodredcni nosai'i

1.4. Nosal' na clastil'noj podlozi

37

Oznacimo li:
k -=4a4•

EI

'

a=

.ct: V4ET'

gdje su A, B, C i D konstante integracije. ... Opce rjesenje diferencijalne jednadzbe (1.38) moze se napisati u sljedecem obliku (1.37) gdje je (1.38)
~Q'

.w
wp

= eo.<[A cos ax + B sin ax]

+ e--= [C cos ax + D sin ax] + wP'

(1.42)

dobit cemo:

partikularno rjesenje jednadzbe (1.38).

Parametar a,odreden formulom (1.37),ovisi 0 odnosu krutosti nosaca i elasticne podloge. ,Z~ sluca] da je nosac na elasticnoj podloziopterecen sarno koncentriranim opterecenjem, q :::: (sl, 1.38), jednadzba (1.38) prima oblik: 0

z [w

~
Slika 1.39.

Z~1)lucaj da na nosac djeluje jednoliko kontinuirano opterecenje q '"' qo '"' konst. (sl, 1.39), partikularno rjesenje jednadzbe (1.38) glasi: (1.43)
Stika 1.38.

(1.39)
Opce rjesenje hornogene diferencijalne jednadzbe
w

Cetiri konstante integracije A, E, C i D u jednadzbama (1.41) i (1.42) odredujemo .iz unaprijed zadanih rubnih uvjeta problema za: w, Wi, w" (iii M), Will (ili 1). Na svakom kraju nosaca imamo dva rubna uvjeta. Za slucaj da je: - kraj nosaca upet: w = 0; w' = 0, _ kraj nosaca zglobno oslonjen: w = 0; M = 0 (Hi w" = 0), -lqaj)l,OSaCa slobodan; M = 0 (iii w" = 0); T:::: 0 (iii WIll = 0). Ubpeemslucaju,odredivanje konstanata integracije svodi se na rjesavanje sustava od cetiri transcendentne jednadzbe. Zato se rjesenje zadanog problema nastoji . dobitiprincipomsuperpozicije kombinacijom poznatih jednostavnijih rjesenja. Kao primjer nosaca na elasticnoj podlozi teme1ji su tehnickih konstrukcija koje prenose opterecenje konstrukcija na tlo, pragovi ispod zeljeznickih tracnica i slicno.

(1.39) trazimo u obliku:


(lAO)

= erx. = o.

Postavkom (1.40) diferencijalna jednadzba (1.3 9) svodi se na jednadzbu:


(0 + 4 a4) erx

Odatle dobivamo karakteristicnu jednadzbu:

koja ima korijene:


r

a (l

± i),

i = {::J..

1.4.2. BESKONACNO DUGACKI NOSAC NA ELASTICNOJ PODLOZI


Jednostavno se rjesenje dobije za beskonacno dugacak nosac na elasticnoj podlozi,QPtereeell.kpllcentriranom silorn F (s1. 1.40.a). Ishodiste koordinatnog sustava nalazi se na pravcu djelovanja sile F. Za promatrani nosac progibi su dani jednadzbom (1.41). Zbog simetrije dovoljno je prornatrati samo dio nosaca desno od sile F (s1. L40.b). Dva rubna uvjeta za promatrani dio

Uv~stimo ~~ gorn~e vrijednosti za r u izraz (1.40) dobit cemo opce rjesenje homogene diferencijalne jednadzbe (1.39) U obliku: w

= eux [A cos ax

+B

sin ax] + e-= [C cos ax+D

sin ax].

(1.41)

38
F/2

1. Staticki neodredenl

nosaci

1.4. Nosac na elasticnoj podlozi


W

39

If

= _ 2 C a2 e- ax (cos

ax - sin ax)

(1.47) (1.48)

w·'"

= 4"'C

0;3

e-ax cos ax.

~dfk

ziw
a)

Uvjet (b) glasi:


G,

z~w
b)

T= '_Elw
Odavdeje:

III

(0)

= -El

4 C a3

= -~.

.Slika ..1.40.

nosaca proizlaze iz cinjnice da kad x ~ 00, progib w i sve derivacije od w postaju jednake nuli. Ovi su uvjeti ispunjeni ako su u jednadzbi (1..41) konstante integracije A i B jednake nuli, Jednadzba elasticne linije za desni dio nosaca tada glasi:
w =elXX

~= 8 EI a3
Ako izraz (1.49) uvrstimo u jednadzbu linije nosaea prikazanog na sl, 1.40.
w

(L49) jednadzbu elasticne

(1.45), dobivamo

[C cos ax

+ D sin ax] .

(1.44)

Ostale dvije konstante integracije C i D odredit cemo iz rubnih uvjeta u ishodistu koordinatnog sustava (x = 0). U toj tocki zadani su nagib tangente elasticne linije i velic ina poprecne sile: w' (0) = 0 (a) (b)

F = 8El0;3

e-(lX (cos ax

+ sin

ax)

za

x::::

O.

(1.50.a)

Jednadzbu (l.50.a) mozemo prikazati i u sljedecem obliku:


W

T= -El

w '" (0)

= -~.

8 El a

3 e-(lX

[v2 sin (ax + -4)]'

.M·

1t

(l.50.b)

Predznak minus u uvjetu (b) odgovara prijasnjem dogovoru za predznak poprecne sile, Deriviranjem
w'

Jednadzba (1.50.b) pokazuje nam da elasticna Iinija nosaca ima valoviti oblik. Amplitude valova eksponencijalno duljina valova jest: opadaju s

udaljenoscu od hvatista sile F, a

jednadzbe
(lX [(

(1.44) po x dobivamo: C + D) sin ax

=- a e-

+ (C - D) cos ax).
Akouizraze{L46),{lA7)i (l.48) za C uvrstimo vrijednost izraze za kutove zaokreta, momente savijanja i poprecne sile:
qJ

(1.51) (1.49), dobit cemo

Uvjet (a) glasi: w' (0) Odavdeje: C=D. Ako u jednadzbu (1.44) uvrstimo C
w
=

=-

a (C - D)

= o.

=w,=-

F e4El a2
(lX

(lX'

sm

ax

(1.52)

D, dobit cemo: (cos ax + sin ax). (l.45)

= - E1 w " = L e 4a
- E1 w
11/

(cos ax - sin ax)

(1.53)

= C e-ax =-

Uzastopnim

deriviranjem

izraza (1.45) dobivamo


w'

F = -"2 e-(lX cos ax.

(1.54)

2 Cae - ax sin ax

(1.46)

Uvodimo sljedece funkcije:

40

1. Staticki neodredeni nosaci

1.4. Nosac na elasticnoj podlozi

41

ii (ax) =

r(XX

(cos ax ax

+ sin ax)

ii (ax) = e-fJ.Xsin i3 (ax)


/4

Gornji izrazi vrijede za x ;;::: O. Progibi nosaca, momenti savijanja.i.poprecna sila primaju najvece vrijednosti ishodistu koordinatnog sustava (ispod sile F), (za x = 0; .Ii = 1, h = 1, f4 =}). (1.55)
w -

= e -ax (cos ax - sin ax)

rna" -

F Fa -8 EI a3 - 2 k

(1.57)

(ax) = e== cos ax.

U tablici 1.2. dane su numericke vrijednosti funkcija (1.55) za razlicite vrijednosti argument a ax. Tablica 1.2. ax 0.0 0.2 004 0.6 0.8 1.0 1.2 104 1.6 1.& 2.0 2.2 2.4 2~6 2.8

\
.;

Mma,,=4a
Tma"

(1.58) (1.59)

=I-fl.

II (ax) 12 (ax) 13 (ax) /4


1.000 0.965 0.878 0.763 0.635 0.50& 0.390 0.285 0.196 0.123 0.067 0.024 -0.006 -0.025 -0.037 0.000 0.163 0.261 0.310 0.322 0.310 0.281 0.243 1.000 0.640 0.356 0.143 -0.009 -0.111 -0.172

(ax) 1.000 0.802 0.617 00453 0.313 0.199 0.109 0.042

ax 3.0 3.2 304 3.6 3,8 4,0 4.2 404 4.6 4.& 5.0 5.5 6.0 6.5 7.0

II (ax) 12 (ax)
-0.042 -:0.043 -0.04] -0.037 -0.031 .... .026 0 0.007 -0.002 -0,009 -0.012

/3 (ax) 14 (ax)
-0.056 -&038 ~0.024 -'0.012 -0.049

LO.041
-0.032 -'-0.024 -0.0]2 -0.007 -0.004 -0.001 0.001 0.002 0.003 0.002 0.001 0.001

J
c)

-0.201 0.202 -0.208 0.161 -0.199 0.123 -0.179 0.090 -0.155 0.061 -0.128 0.Q38 -0.102 0.020 -0.078

':'0.014 ~O.O]& -0.0]4 0.002 -'-0.020 -0.013 0.006 ....:0.016 -0.012 0.008 -'0.011 ..... 0.008 ..... 0.005 0.000 0.002 0.002 0.001 -0.010 -0.00& -0.007 -0,003
t

-0.006 -0.038 -0,056 -0.065 -0.067 -0.064 -0.057

0.009 0.009 : 0.008 0.006 0.003 0.001 0.000

d)

-0.001 0.000 0.00]

Koristeci se oznakama (1.55), progibe, kutove zaokreta, poprecnu silu mozemo izaziti sljedecim relacijama: w=

momente

savijanja

e)

I,

8Ela

ii{ax)
F
2

Slika 1.41.

<p=w'=-

4Ela

ii(ax)
(1.56)

Na s1. lAI,b, c, die prikazanisu dijagrami w, w', MiT. Apscise tocaka u Kojima jeprogibjedririkIitilid6bitcemo iz uvjeta:

ii (a

xo)

= e-Cf.Xo (cos

axo

+ sinaxo)

=0

T=

F -'2 f4 (ax).

cos axo + sin axo = 0

42 odatle dobivamo: tg axo:::: -1,


1: axo :::: n

1. Statii!ki neodredeni

nosaci

1.4. Nosal:: na elasticnoj

podlozi

43

"4 '"4n,

4 n,
M(O)=-4a

11

tp

(0) = W

(0)

= 4 El
n

a2

L
i= I

1 =F, e-ru, sin ax; = 4 EI a2 1


4a

L - FJi
i= I

(axi)

L Fie-rui(cosaXj-Smaxi)=-. i= I
n \ ruj

i= I

L Fjf(3(axi).
n,.
'.

(1.60)

. Iz izraz~(1.56)

dobivamo

da je w (n):::: O,043wmax

(2n) ::::0,0019

Wmax

Vidi-

r(o) = 2"

l'

L - F, ei= I

cos axj =

2' L - FJ4
i= 1

(aXj) .

mo da na udaljenosti x = 2a od hvatista sile progib iznosi same 0,19 % maksimalna progiba pod silom. Prema tome, za udaljenost prakticno jednaki nuli.

ax > 5 moze se uzeti da su progibi

~ pomoc~ izraza (1..5?a) il~ (1.56) za koncentrirano opterecenje i zakona superpozicije mozemo odrediti progib beskonacno dugackog nosaca na elasticnoj podlozi zbog djelovanja neke druge vrste opterecenja, Promotrimo beskonacno dugacak nosac na elasticnoj podlozi koncentriranih sila (sl. 1.42). opterecen nizom.

U izraze (1.60) Xi ulazi s apsolutnom vrijedn.OSCJljer su zbog simetrije u poprecnim presjecima jednako udaljenim od koncentrirane sile progibi i momenti savijanjazbog djelovanja koncentrirane sile jednaki, a kutovi zaokreta i poprecnesile razlikuju se same po predznaku (sl. 1.41), koji se uzima U obzir u izrazu (1.60). Promotrimo slucaj beskonacno dugackoga nosaca na elasticnoj podlozi opterecenog jednoliko kontinuiranim opterecenjem na duljini I (sl, 1.43).

~ xw//)j;;N;w,Y#;;v';w;,6"//#~5;:;/~~;V,,,,&;/;;;Jh;/~ .1
1_ X2 X3-0
d/.

FI !F2 ~3 ....~'
.

i=.I

. .',

'..

~F. ,".,

D~'

~F.

"

x,

'1_
.

XI

.1
Xn -1 Xn

zr------~----~
!,
Stika 1.42.

Slika 1.43.

Progib u tocki A, koja se nalazi unutar opterecenog dijela nosaca, zbog elementarnogopterecenjaF, =qdx, prema izrazu (1.50.a) jest:

~~hodiste koordinatnog sustava nalazi se u presjeku nosaca u kojem se traze progib, kut zaokreta, moment savijanja ili poprecna sila. U nasern slucaju to je presjek ispod sile F3. Za apscisu Xi uzima se udaljenost promatranoga presjeka nosaca od hvatista sile F; Primjenom zakona superpozicije i izraza (1.50.a), (1.52), (1.53), (1.54) i (1.56) te uvje~a simetrijedobivamo izraze zaprogib, kut zaokreta, moment savijanjaLpopr~c. nu silu u promatranu presjeku nosaca zbog zajednickog djelovanja sustava sila Flo

:: 8 qdx a3 e El
Progib u tocki A zbog opterecenja

rue cos ax + sm cce). in .... ax


na duzini I bit ce:
b

raspodijeljenog

w=Sa

8 EI a3

qdx

e-ru

(cosax+sinax)+J
0

8 E1 a

qdx

3e-w

(cos ax+sin

ax)

F2,

.. •

Fn:
(0):::: 8 El 1 a
3

(1.61.a)
i= I

L F, e-

ruj

(cos

aXi

+ sin

aXi)

8 El a

i= I

FJj

(aXi)

(1.60)

iii:

I
44
w =..!L (2 _ e-au
1. Staticki neodredenl nosaci

I
1

104. Nosac na elastlcno]

podlozi

45 (1.56) dobivamo progib u presjeku nosaca na uda-

2k

cos aa _ e-l1.h cos ab).


.

(1.61.b)

S pomocu prve od jednadzbi ljenosti x od ishodista: w ,f


1

Slicno mozemo s pomocu izraza (1.52) do (1.54) izvesti izraze za kut zaokreta, moment savijanja i poprecnu silu. Ako se tocka A nalazi izvan opterecenog dijela nosaca (sl, 1.44), progib je u tocki A:

=
_-

S :, a3
Mo 8 E1 a

(.Ii
.

(ax)

-fi

[a (x

+ -n l = -.Ii (ax)

S ;oa3

fi [a (x + e~ ] -.Ii (ax) :::::

I I I I
I

3 e .....0

lim

.lila

(x + e)]

Mo =------"-8 E1 a3

d.li

(ax)
dx

Koristeci se prvom od jednadzbi

(1.55), dobivamo: (1.63.a)

Mo Mo w= 4 E1 a2 e-OC< sin ax = 4 EI a2fi (ax). Deriviranjem izraza (1.63.a) savijanja i poprecnu silu:
qJ

I
Slika 1.44.
a
h

po

x, dobivamo izraze za kut zaokreta, moment

= __

4EI a
/I

M 0_ e -o:x

(cos ax - sin ax) = -_0-.t3 (ax) 4EI a

w=J

qdx e-ru o 8 EI a3

(cos ax+sin

ax)-J
0

qdx e-ru (cos ax+sin S E 1 a3

ax) =

M= -EI w

= ~o

e-ru cos ax
o:x

= ~of4

(ax) M; a aX);;;;--2-fi

(1.63.b)

=
iIi:

q.
SEJa4

(e -l1.h cos ab - e - IXQ cos aa)

(1.62.a)

T=- E1 w

11/

M; a =--2-e-

(cos ax+sin

(ax).

1.4.3. POLUBESKONACNO DUGACKI NOSAC NA ELASTICNOJ PODLOZI


w =..!L (e-l1.h

2k

cosab - e -all cos aa).

(1.62.b) Polubeskonacno dugacki nosac na elasticnoj kraju silom Foi momentom Mo, s1. 1.46. podiozi opterecen je na lijevome .

Kad udaljenosti a i b rastu, progib w se smanjujei tezi nuli. Za beskonacno dugacki nosac na elasticnoj podlozi opterecen koncentriranim momentom M; izraz za progib mozemo dobiti s pornocu izraza (1:50.a), odnosno (1.56), ako djelovanje momenta Mo zamijenimo s parom sila F (si. 1.45), pritom F· e ~ Mo kada e ~ O.

Slika 1.46.

Zl

Stika 1.45.

ovom je slucaju dane izrazom (1.41). Kako progib w r sve derivacije od --? 00 konstante integracije A i B u jednadzhi (1.41) moraju biti jednake nuli. Jednadzba elasticne Iinije nosaca glasi • (1.39)
1U

. Opce ~j~~~~j~~~feren~ij:alne jednadzbe elasticne linije nos~ca n~ elasticnoj podlo-

w postaju jednake nuli, kad x

46
W

1. Staticki neodredeni

nosaci

1.4. Nosac na elasticnoj

podlozi

47

= e-ax

[C cos ax + ~ sin ax].

(a)

M= -EI w" "1

= -~

-CJ.)C

[Fo sin ax -a M; (cos ax + sin ax)] =

Konstante integracije C i D odredit cemo iz rubnih uvjeta na lijevom kraju nosaca (u ishodistu koordinatnog sustava). Zax

= - ~ [Fof2
T = - El
w
fff

(ax) - a

Mo.li

(ax)]

(1.69)

= 0:
M

= - EI

W"

(0)

= M;
.

(b)
(c)

= - e-CJ.)C [Fo (cos ax - sin ax) + 2 a Mo sin ax]

=
(1.70)

T= -EI
Deriviranjem

w '" (0) = -Fo

= -[Foh

(ax)

+ 2 a Mo.li (ax)] .

izraza (a) po x, dobivamo:

w"
W
Iff

=-

2 e-ax a2 (D cos ax - Csin ax)

(d) (e)

S pomocu izraza (1.66) do (1.70) i zakona superpozicije rnogu se rijesiti i slozeniji problemi. Pokazimo to na primjeru polubeskonacno dugackog nosaca na elasticnoj podlozi opterecenog koncentriranorn silom F na udaljenosti C od slobodnoga kraja A nosaca (s1. 1.47).

= 2 e-CJ.)C a3 [D (sin ax + cos ax) - C (sin ax - cos ax)].

Iz uvjeta (b) i (c) slijedi: D

Mo
2Ela2

(1.64)

Kad izraze (1.64) i (1.65) uvrstirno u jednadzbu

(a), dobit cemo:

= 2 E~ a3 [FoJ4 (ax) Za x
=

a Mah (ax)].

(1.66)
Stika 1.47.

0 dobivamoprogib

ispod opterecenja: Progib zadanog nosaca prikazanog na sl. 1.47.a mozemo dobiti superpozicijom progiba nosaca prikazanih na sl, 1.47.b i c, tj.:
wa

=Wb+

We·

Deriviranjem jednadZbe (1.66) dobivamo izraze za kut zaokreta, moment savijanja i poprect:lusilu: . rp = W

=-

-ax 2 eEl a2 [Fa (cos ax + s,in ax) - 2 a Ma cos ax]

=
(1.68)

Za nosac prikazan na sl, 1.47.b jednadzba elasticne linije danaje izrazom (1.50.a) za x ~ O. S pomocu jednadzbi (1.53), (1.54) odnosno (1.56) i uvjeta simetrije za presjek A beskonacno dugackog nosaca (s1. 1.47.b) dobivamo: (1.71)

=-

2 E~a2 [Fofi (ax) - 2 a Mof4 (ax)]

48 T:::;; 2/4 (ac). "

t. Staticki neodredeni nosaci

1.4. Nosac na ~Iastlcnoj podJozi

49

(1.71)
We,

Superpozicijom

izraza (1.56) za Wb i izraza (1.66) za

dobivamo:
\

- 2 (Cl

+ C4) a3 . sin ax' ch ax _ 2 (C2 + C3) a3 • sin ax· sh ax. (1.76)

Za x = 0 rubni uvjeti glase: M

= _ E1

If

(0)

=0

(a)

:::;; F

8 EI a

3.ji(ax)+

13 2 E1 a

{T.j,j (a (x+c)] +aM''/3

[a(x+c))}.

T= -E1 w '" (0) = O.

(b)

Ako u gornji Izrazuvrstimolzraz


Wa:::;; ~;

(1.71), debit cemo:

Iz uvjeta simetrije slijedi da je za x =


(zzc)

f:
(c)
(d)

'fl (ax) + Ft{t,j(ae)

·14 [a

(x +

-n + t13

·13 [a

(x + C)]}. (1.72)

Izraz (1.72) jednadzba je elasticne linije nosaca za x > O. Jednadzba (1.72) moze se primijeniti i za - e < x.( 0, ako u izrazu za1i (ax) x zamijenimo njegovom apsolutnorn vrijednoscu,

1.4.4. NO SAC KONACNE DULTINE NA ELASTICNOJ PODLOZI

Iz uvjeta (a) dobivamo:


W
If

i'
Slika 1.48.

lrlr
b)
(
:

(0) :::;; C1 a2 = 0, 2

odnosno:

(e) Iz uvjeta (b) izlazi:

odnosno:

Promotrimo nosac konacne duljine na elasticnoj podlozi opterecen koncentriranom silom u sredini (s1. 1.48). Opce rjesenje diferencijalne jednadzbe (1.39) moze se prikazati u sljedecem obliku:
W

c2= C3·
Iz uvjeta (c) i (d) dobivamo:
•... --- •..•....• --- ..• .. . .• __• • •.• , .. , .. Il00: ,,.,

(t)

= Cl sin ax . sh ax

+ C2 sin ax . ch ax + C3 cos ax . sh ax + C4 cos ax . ch ax.


(1.73)

(f) ""C

a [cos (a

t) . t) _ t) . f)] +
sh (a sin (a ch (a I I 2') . ch (a '2) = 0 (g) (a

Uzastopnim deriviranjem gornjeg izraza dobivaroo:

+ C3 2 a . cos (a + (CI + C4) a . cos ax- sh ax + eC2 + C3) a . cos ax- ch ax


W rr

(1.74)

Iff

(f) = _

C4 2 a

3[COS

f)·

sh (a

f)

+ sin (a

t)·

ch (a

t)](h)

= 2 C 1 (x2 . cos ax . ch ax _ 2 C3 a2

+ 2 C2

a2

cos ax . sh ax sin ax . sh ax (1.75) _ C3 4 a3 sin (a

sin ax . ch ax - 2 C4 a2

l). sh (a l) = _L 2. 2 2 E1

50

1. Staticki ncodredeni nosaci

1.4. Nosac na clasticnoj podlozi

51

Rjesenje tog sustava jednadzbi daje:


1,O'f"""' __

(i)
0.5

2 Fa C4

= -k-'

cos (a 2") . ch (a 2") sh al+ sin al

(j)
.h:

Ako u izraz (1.73) za konstante integracije uvrstimo pripadne vrijednosti (e), (f), (i) i (j), dobit cemo:

Slika 1.49.

= _£
k

. 1 {8m (a 2")'

ch (a

I '2) -cos

(a

1 I '2) sh (a '2)

sh al + sin al

[sin ax- ch ax + cos ax- sh ax) +


.
·3··~'·

2 cos (a

2") . ch (a 2")
..

sh al + sm al

cos ax . ch ax ;

za O::;x<'2'

(1.77)

Deformacije nosaca za
hvatiste sile. Iz jednadzbe I C, (x=2"): (1.77)

t<

x :S 1 odredit velicinu

cemo iz simetrije nosaca s obzirom na


progiba u presjecima
A, (x = 0) i

Odnos progiba krajnjega i srednjega presjeka ovisi 0 velicini a I. Za a 1< 1 progibi su krajnjega i srednjega presjeka prakticno jednaki pa se moze zanemariti savijanje nosaca i nosac smatrati apsolutno krutirn. Za a 1 > 3 utjecaj koncentriranog opterecenja koje djeluje u sredini nosaca na deformacije krajnjih presjeka nosaca jest neznatan pa se moze zanernariti i nosac smatrati beskonacno dugackim. Za 1 < al <3 utjecaj koncentriranog opterecenja koje djeluje u sredini nosaca na deformacije krajnjih presjeka nosaca jest znatan. Stirn u vezi nosaci konacne duijine svrstani su u tri skupine: 1. Kratki nosaci, a 1<0,6. Nosac se srnatra apsoiutno krutirn, a pomake podioge racunamo s pomocu izraza:
F w= k l '

dobivamo

cemu odgovara pretpostavka cos (a 2") . ch (a '2) sh al + sin al


2 1 ,. I

lineamoj raspodjeli reaktivnog opterecenja (sl. 150).

2 Fa
WA

= W (0) =--. k

(1.78)

I Fa we=w(-2)=2k'

+ cos al + ch at
sh al+ sin al

(1.79)
Slika 1.50.

Iz jednadzbi (1.78) i (1.79) dobivarno odnos progiba u presjecima A i C:


WA _ W

(0) _ 4 cos (a I2 2

2") .

I ch (a 2")

we -

W (-)

+ cos al + ch al

(1.80)

Graficki prikaz izraza (1.80) dan je na s1. 1.49.

2. Nosaci srednje duljine, 0,6 < al < 5. Nosac se promatra kao nosac konacne duljine. 3. Dugacki nosaci, al » 5. Pri promatranju jednog kraja nosaca moze se uzeti da je drugi kraj nosaca u beskonacnosti, tj. nosac mozemo uzimati kao beskonacno dugacak, ZanosaikonaErie<luljine rjesenje se moze dobiti i superpozicijom prije dobivenih rjesenja za beskonacno i polubeskonacno dugacke nosace,

52

1. Staticki neodredeni nosaci

1.4. Nosac na elasticnoj podlozi

53

1.4.5. NOSAC NA JEDNAKO RAZMAKNUTIM ELASTICNIM LEZAJEVIMA

1.4.6. RJESENJE NOSACA NA ELASTICNOJ PODLOZI METODOM KONACNIH DIFERENCIJA


Progibe nosaca na elasticnoj podlozi mozemo odrediti numericki metodom konacnih diferencija koja se osniva na zamjeni diferencijalne jednadzbe nosaca (1.36) sustavom diferencijskih jednadzbi,

a)

Pritom umjesto funkcije neprekinutog argumenta w = w(x) razmatramo funkciju diskretnog argumenta, definiranu u diskretnim tockama koje nazivamo cvorovima

(sl, 1.52).
R-3 R-t Ro R2 Ra

b)

W);//T///MfM'ff/.Jw~1;,;;w#;;4;:;;;;;;V';:;;;;;;J&#":
---..,..
----I

I I!
I . I .

. I·
I

1---

r--:--

z~w

Slika 1.5I.

Promatramo dugacak nosac na jednako razmaknutim elasticnim lezajevima (sl. l.51.a). Problem se pojednostavnjuje ako pojedinacne lezajeve zamijenimo ekvivalentnom neprekinutom elasticnom podlogom. To mozemo napraviti uzpretpostavku da je razmak a izmedu dvaju susjednih lezajeva mali i da je koncentrirana reakcija R, = = KWi zamijenjena s ekvivalentnim jednoliko raspodijeljenim opterecenjern kao sto je prikazano isprekidanom crtom na s1. 1.51.b. U prakticnim proracunima obicno se ogranicava daje

Stika 1.52.

Derivacije funkcije w(x) u cvorovima aproksimiramo odgovarajucim centralnim diferencijama, Tako dobivamo priblizne izraze za odgovarajuce derivacije funkcije w(x) u cvoru k:

a ~ 4na' Ovdje je K krutost elasticnog lezajai ima dimenziju N/m.


opterecenja:
,

(1.82)

Intenzitet je reaktivnog

(1.83)

U z pretpostavku

(1. 31) da j e: q=kw

dobivamokoeficijent

elasticne podloge koja je ekvivalentna

nizu elasticnih lezajeva (1.81)

(1.84)

Pri trazenju rjesenja za nosac oslonjen na nizu pojedinacnih elasticnili kzajeva mozemo primijeniti jednadzbu (1.36), ako za k uvrstimo vrijednost danu izrazom (1.81).

0.85)

54

1. Staticki neodredeni nosaci

1.4. Nosac na elastieno] podlozi

55

Pri zamjeni diferencijalne jednadzbe (1.36) sustavom diferencijskih jednadzbi najprije je svodimo na bezdimenzionalni oblik uvodenjem bezdimenzionalne koordinate:

W=O

!; = I
Tako jednadzba

(za x

= 0, ~ = 0;

= I, ~ = I).

(a)

iii u diferencijskom

obliku: (1.90)

(1.36) dobiva oblik: (1.86) Za upeti kraj stapa (s1. 1.54) rubni uvjeti glase:

Pretpostavit da je korak
/I,

cemo daje interval od'; (0,1) podijeljen na m jednakih dijelova, tako

-i =.l,
m

gdje je m prirodan

broj. Pomnozimo

Ii jednadzbu

(1.86)

14 _
-

1 4' d 0biIt cemo. . m


A, 4 d
4

Stika 1.54.

d.;4

w + _!L w
m4 EJ

= _9_f__ 4

m EJ

( 1.87)

w=o
dw =0
dx

Ako u diferencijalnoj jednadzbi (1.87) cetvrtu derivaciju izrazimo cetvrtom diferencijom (1.85), dobit cemo diferencijsku jednadzbu za cvor k:
wk-2

-4

Wk-l

+ 6 Wk -4

Wk+l

+ Wk+2 + -4- El m

k14)

Wk

= ~ EI m

(/4)

iii u diferencijskom

obliku: (1.91)

(1.88)

Ako oznacimo:

c=
dobivamo:
Wk-2 -

k [4 E1'

Za slobodni kraj stapa (s1. 1.55) rubni uvjeti glase: M=-EI-2 d2w
dx

=0

~k-l

+ (m 4+

C 6)

Wk - 4Wk+l

+ Wk+2 = (~) E1 m

.
oblik.

(1.89)

Izrazima (1.82), (1.83) i (1.84) rubne uvjete svodimo na diferencijski Zazglobnooslonjenikrajnosaea{sl. 1.53) .rubni uvjeti glase:

T
i

Stika 1.53. Slika 1.55.

56

1. Statil!ki neodredeni

nosaci

1.4. N osac na elastiene]

podlozi

57

Hi u diferencijskom

obliku: (1.92)

Ishodiste koordinatnog sustava izabrano je u hvatistu sile F3. Na 51. 1.56. oznacne su udaljenosti hvatista sila Fi od ishodista koordinatnog sustava. Odgovarajuce velicine ax iznose: ax]

= 1,323

'2,89

= 3,823;

aX2

= 1,323 . 1,43:::: 1,892;


axs::::; 1,323 ·2,89

Pri rjesavanju nosaca na elasticnoj podlozi podrucje nosaca nizom cvorova podijelimo na jednake intervale. Za unutarnje cvorove postavljamo diferencijsku jednadzbu (1.89), a za rubne ~vorove rubne uvjete izrazavamo u diferencijskom obliku, kao stoje (1.90), (1.91)L(L92).Tako dobivamo sustav diferencijskih jednadzbi,

ax3 :::: 0;

aX4 = 1,323 . 1,43

= 1,89t;

= 3,823.

Moment savijanja u presjeku nosaca pod silom F3 odredit cemo izrazom (1.60):

Rjesenjem dobivena sustava diferencijskih jednadzbi dobit cemo vrijednosti progiba u cvorovima. Zatim mozemo odrediti moment savijanja i poprecnu siluu cvoru
M(o)

k:
(1.93) gdje je:

==

--.L 4a
5

Fi./3

(a

Xi) ,

i;: I

13 (a
(1.94)

x])

::::;13

(3,823) == - 0,004 0,1899 1,0

fs (a X2) =

1; (1,892) = =

e icni nosae na elasticnoj podlozi opterecen je prema 81. 1.56. Treba odrediti moment savijanja i naprezanje u presjeku nosaca pod silom F3.Zadani su: koeficijent podloge k ::::30 MPa, E ::::200 GPa, moment tromosti poprecnoga presjeka nosaca ly:::: 1223 . 10-8 m4 i moment otpora Wy::::; 180 . 10-6 m3.

./3 (a X4) =./3 f3 (a xs) ::::;13


Tako dobivamo:
M(o) =

(1,892) ::::; 0,1899 (3,823)

=-

0,004.

t !Wk1;~;;;;~';;;;;;;iW~M/7/;,1~~;~;;;wj;;,i-'F1M80,3kN F2 80,5kN
M

F3M89kN

F4M87,2kN

F5M89,4kN

146m

1,~

1,43

1~

103 4·1,323

(89 . 1 - 80,3 . 0,004 - 80,5 . 0,1899 - 87,2 . 0,1899 -

- 89,4 . 0,004) Maksimalno.naprezanje

= 10,67 kNm.
presjeku nosaca iznosi: 3 MPa
' •

,....xz-1,43
X,

• j ....X4-1.43

..I

upromatranom
3 :::::; 59

N2.89

-I ..
S/ikaL56.

xs-2,89m

-,

0'
max

= M(o):::;;; 10,68 . 10 Wy 180. 10-6

Primierl B.
Preko pravokutnoga otvora postavljeni su na jednakim razmacima a = 0,3 m poprecni nosaci, a preko njih uzduzni nosac AB, koji je u sredini opterecen silom F, kao sto je prikazano na s1. 1.57. Svi nosaci imaju jednake krutosti EI. Treba odrediti pf6gi15etoptetecenje poprecnih nosaca te maksimalni momentsavijanja u uzduznom nosacu, Uzeti da su poprecni i uzduzni nosaci spojeni tako da su im na mjestu spoja progibi zajednicki.

Prema

izrazu (1.37), jest:


,4/J( a::::;

\f

4Ei ::::; \j

30 . 106 4.200.109. 1223.10-8

::::; ,323 m-I. 1

58

1. Statit!ki neodredeni

nosaci

1.4. Nosac na elastlcno] podlozi

59

%f

Na osnovi prije ispunjenih uvjeta uzduzni nosac AB mozemo promatrati kao dugacki nosac oslonjen na neprekinutu elasticnu podlogu s koeficijentom podloge k.
(')

e e

Progibi uzduznog nosaca odredeni su izrazom (1.56):


w

of

8
(')

= ~ ~.Ii(a x).
_ 3,936 F . ~ _ 1,968 F Pr a 121 48 E148 EI .
p

Progib u sredini uzduznog nosaca (ispod sile F) iznosi: _ (0) _ Fa. _ Fa. 2 k .MO) - 2 k
0

WF -

Progib poprecnog nosaca ovisi nosaca, kao sto se vidi iz tabl, 1.3. Tablica 1.3.
Slika 1.57.

njegovoj

udaljenosti

x od sredine uzduznog

o
WF

2a 0,881

4a 0,643

6a
0,401

8a
0,207

lOa
0,084

12a -0,0002

16u -0,043

20a -0,028

2411 -0,009

Krutost K za pojedini elasticni lezaj, kao sto je nosac DD, jest:

.Ii (ax)
W

0,881 WF 0,643 Wf 0,401 WF 0,207 Wf 0,084 WF -0,0002 WF -0,043 WF -0,028 WF -0,00.9 WF

K-------- Wo - Ro Pp 48 E1

RD

Ro

48 E1

Sad mozemo odrediti opterecenje Re, koje djeluje u sredini srednjega poprecnog nosaca CC. Iz uvjeta da je progib We U sredini poprecnog nosaca jednak progibu WF uzduznog nosaca dobivamo:

gdje je Wo progib u sredini slobodno polozena nosaca raspona Ip opterecena u sredini silom RD. Prema izrazu (1.81) koeficijentje ekvivalentne elasticne podloge:

_ Rc l~ _ 1,968 F Pp a
We -

48 EI -

48 EI

Dalje dobivamo:

KaclsI11oodI-edirropterecenje srednjega poprecnog nosaca, mozemo na osnovi vrijednosti dane u gornjoj tablici odrediti opterecenje u sredini bilo kojega poprecnog

nosaca,
Tako za nosac DD (x = 2a) opterecenje RD iznosi:

i:

RD = 0,881 Rc = 0,0867 F.

=:";- (41 = 15,744


p) p

3,936

>5
'It

3,936 ..!.r_ aa=-l -. 20 =0,1968


p

<'4=0,785.

Na udaljenosti x> lla dobili smo negativne vrijednosti progiba pa ce i optereceIljepopre~l1illllosacakoji se nalaze na toj udaljenosti biti negativno, tj. usmjereno prema gore. Ocito daje takvo ponasanje cijelog sistema moguce ako su uzduzni i poprecni nosaci spojeni tako da su im na mjestu spoja progibi zajednicki. U uzduznom nosacu maksimalni moment savijanja prema izrazu (1.58) iznosi:

60

1. Staticki neodredeni nosaci

1.4. Nosac na elastteno] podlozi

61

max

= 4 a = 4 . 3,936
= 0,5 F.

F lp

= 0,381

[N· m],

Rjesenjem sustava jednadzbi (c) dobivamo:


WI

=9 mm

a maksimalna poprecna sila jest:


Wz

= 11 mm.

Tmax

cEiimjer§
Treba odrediti progibe nosaca na elasticnoj podlozi opterecenog jednoliko kontinuiranimopterecenjemq (sl. 1.5S.a).Nosac jena lijevome kraju upet, ana desnom zglobno oslonjen. Zadano je: k =: 2,1 MPa, E = 200 GPa, I = 3,5~10,4 rn", 1= 3,S m i q=540kN/m. Zadatakrijesiti metodom konacnih razlika za m = 3.

a)

b)

I~

1/3

1/3

.1

Stika 1.58~

Na s1. 1.58.b nosac je podijeljen na tri jednaka intervala. Rubni uvjeti u cvorovima 0 i 3 u diferencijskom obliku glase: Wo=O,
W3

=0,

(a)

Za zadane velicine diferencijska jednadzba (1.89) prima oblik: (b) Za zadanerubne uvjete (a) diferencijska jednadzba (b) za cvorove 1 i 2 glasi:
7,08
Wl-4w2=

19,86.10-3

-4

Wt

+ 5,08w2

= ]9,86.10-

3•

(c)

2. TEORIJE CVRSTOCE

'y'

2. Teorijc i!vrstoce

63
(O"[

gdje je

O"ck -

.Ao, .AI. ... - parametri ovisni

ekvivalentno naprezanje; 0"1, 0"2, 0"3 - glavna naprezanja 0 mehanickim svojstvima materijala.

<::

0"2

<::

0" ) •

3,

Pri jednoosnome stanju naprezanja provjera cvrstoce pojedinih dijelova tehnickih konstrukcija provodi se tako da se maksimalno naprezanje koje se pod zadanim opterecenjem moze pojaviti u tom dijelu konstrukcije usporedi s dopustenim naprezanjem. Uvjet cvrstoce glasi: (2.1) Dopusteno naprezanje
O"dor

I I I I

""

)tf------Slika 2.1.

" ""

}------

1 I I I I

dio je kriticnog naprezanja materijala

O"k

i iznosi:
(2.2)

Velicina O"K oznacuje kriticno naprezanje pri jednoosnome stanju naprezanja. elastoplasticni je materijal O"K = O"T, a za krhki materijal O"K = O"M'

Za

Koeficijent sigurnosti k uvijek je veci od 1. Kriticno naprezanje O"K pri kojem rnaterijal prelazi u opasno (granicno) stanje (10m materijala iii pojava znatnijih plasticnih deformacija) odreduje se eksperimentalno ispitivanjem uzoraka materijala pri jednoosnome stanju naprezanja. Kriticno naprezanje krhkih materijala jednako je - cvrstoci materijala, Ok = O"M' Kriticno naprezanje elastoplasticnih (duktilnih) materijala jednako je granici tecenja, O"K O"T' Pri viseosnom (dvoosnom i troosnom) stanju naprezanja pojava plasticnih defonnacija ili lorna materijala OVISI 0 velicini glavnih naprezanja 0'1,0"2 i 0"3, (0"1 <:: 0"2 <:: 0"3) i njihovoj kombinaciji 0"[ : 0"2 : 0"3' Eksperimentalno odredivanje kritienih vrijednosti glavnih naprezanja O"IK , 0"2K i 0"3K pri kojima materijal prelazi U opasno (granicno) stanje (pojavaznatnijih plasticnih deformacija iii lorna materijala) vrlo je tesko zbog velike slozenosti uredaja za ispitivanje i velikog broja mogucih kombinacija djelovanja 0"[ : 0'2 : 0"3' To je razlog zbog kojeg su mehanicka svojstva materijala pri viseosnom stanju naprezanja eksperimentalno nedovoljno istrazena. Zbog toga se uvode teorije cvrstoce (teorije granicnoga stanja) koje na osnovi mehanickih svojstava materijala pri jednoosnom stanju naprezanja prognoziraju mehanicka svojstva materijala pri viseosnom stanjunaprezanja. Teodje cvrstoce pokusaveju odgovoriti na pitanje kad ce dva elementa od istogmate:rljala,Ileovlsllo 0 stanju naprezanja, biti ujednakom stanju, tj, imati jednaka mehanicka svojstva. Pritom se viseosno stanje naprezanja svodi na jednoosno stanje naprezanja ekvivalentno po opasnosti od pojave lorna ili plasticnih deformacija (sl.z.I). Opasno stanje elemenata na s1. 2.1. moze se prikazati usljede~ cern obliku

Velicina O"ck U izrazu (2.3) naziva se kriterij lorna iii kriterij plasticnosti (tecenja) u ovisnost~ 0 ~o~e ~~~~ pr~ce~ tecenja i~i lorna promatramo, Teorije na osnovi kojih su postavljeni ti kriteriji nazivaju se teorije cvrstoce. Akoje: (2.4) u promatranom Akoje: ce elementu nastupiti tecenje ili lorn materijala.

I,promatrani ce elementi imati koeficijent sigurnosti:

(2.5)

(2.6)
'_

Uvjet cvrstoce glasi: (2.7) ·.~~gg_slo~_eIl()stip()j:lve lorna materijala nije moguce postaviti kriterij cvrstoce koji bi vrijedlo za sve vrste materijala. S fizikalnog gledista, lorn materijala nastaje odvajanjem jedne cestice od druge (krhki lorn) zbog djelovanja nonnalnih vlacnih naprezanja ili smicanjem (klizanjem) cestica (plasticni 10m pracen znatnim plastic-

(2.3)

64

2. Teorije cvrstocc

2:2. Teorija najvecih normalnlh deformacija

65

nim deformacijama) poradi djelovanja posmicnih naprezanja, Slozenost se problema sastoji i u tome sto se jedan te isti materijal pri razlicitom stanju naprezanja i razlicitim uvjetima ispitivanja (temperatura okolisa, brzina defonnacija itd.) moze lomiti kao krhki i kao elastoplasticni, Tako se pri troosnome vlacnom naprezanju elastoplasticni materijal ponasa kao krhki, a pri troosnome tlacnom naprezanju krhki se materijal ponasao kao elastoplasticni. U nekim slucaievima moguc je i kombinirani 10m, tako da u jednoj zoni lorn nastaje kao posljedica razdvajanja cestica, a u drugoj kao posljedica smicanja (klizanja) cestica. lz prije navedenog izlazi da karakter granicnoga stanja materijala i uvjeti njegova prelaska u 'granicno-stanje ovise 0 rnnogim eimbenicima. lz skupa tih cimbenika koji utjecu na cvrstocu materijala svaka od teorija cvrstoce bira bilo koji, a sve ostale zanemaruje, Postoji vise teorija cvrstoce. Ovdje cemo prikazati praksi. teorije cvrstoce koje se najvise primjenjuju u tehnickoj

Oba uvjeta (2.11) moraju biti istodobno ispunjena. Prva teorija cvrstoce uzima u obzir najvece po apsolutnoj vrijednosti glavno naprezanje, a za ostala dva glavna naprezanja pretpostavlja da ne utjecu na cvrstocu materijala. Pokusi su pokazali da pri hidrostatickom naprezanju (0"1 ::::0'2 0"3 ::::- p), materijal izdrzi znatno veca naprezanja nego pri jednoosnom naprezanju. To je u suprotnosti s teorijom najvecih nonnalnih naprezanja. Pri cistom posmiku lorn materijala nastaje znatno prije nego sto bi se prema ovoj teoriji moglo ocekivati. Teorija najvecih normalnih naprezanja daje rezultate koji se dobro podudaraju s rezultatima dobivenim eksperimentalno, samo za krhke materijale izlozene djelovanju vlacnih naprezanja,

U slucaju ravninskog stanja naprezanja (0"3 0) uvjeti (2.9) za prijelaz materijala u opasno stanje prikazani su graficki u koordinatnom sustavu 00"1 0"2 (sl. 2.2.a). Na sl. 2.2.b prikazan je slucaj kad je pri jednoosnom naprezanju kriticno vlacno naprezanje O'K razlicito od kriticnoga tlacnog naprezanja O"K'. Konture dobivenih kvadrata predocuju kriticne vrijednosti pri prijelazu materijala u opasno stanje.

2.1. TEORIJA NAJVECIH NORMALNIH NAPREZANJA


Teoriju najvecih normalnih naprezanja, postavili su Galilei i Rankine. koja se naziva i prvom teorijom cvrstoce,

Prema toj teoriji, dva elementa od istog materijala, neovisno 0 stanju naprezanja, nalaze se u jednakom stanju ako su im najveca po apsolutnoj vrijednostinormalna naprezanja medusobno jednaka. Ekvivalentno je naprezanje, prema toj teoriji:
O"ck

10'11

ili

O"ck

10"31. 10"31 :::: O'K

(2.8)
OK
O'

Po ovoj teoriji, materijal prelazi u opasno stanje, kad je:


O'ck::::

l. O"t

I=

O"K

ili

O'ck::::

(2.9)

a) Slika 2.2.

b)

Uvjet cvrstoce glasi:


O"ck

I.O"J

Is

O"Jop

za za

O"ck ::::

10"31 s O"doP

!0'1 I < 10"31

10"1 I > 10"31', .


(2.10)

Akolocka;N~skoordinatama 0"[, 0"2, koje oznacuju stanje naprezanja u promatranoj tocki konstrukcije, lezi unutar iscrtana kvadrata, nema opasnosti da ce materijal prijeci u opasno stanje.

Ako su dopustena vlacna i tlacna naprezanja materijala pri jednoosnomnaprezanju razlicita a; dop *" O"t dop s a glavna su naprezanja suprotna predznaka, uvjeti cvrstoce glase:

2.2. TEORIJA NANECIH NORMALNIH DEFORMACIJA


Teoriju najvecih normalnih defonnacija, koja se naziva i drugom teorijorn C"Vl'st()~~,p()s!a.'1ioj~Saint Venant. Prema toj teoriji, dva elementa od istog materijala, neovisno 0 stanju naprezanja, nalaze se ujednakome stanju, ako su im najvece po apsolutnoj vrijednosti normalne deformacije medusobno jednake.

..

. (2.11)

66

2. Teorijc l!vrstocc

2.3. Teorija najveclh posmicnih naprezanja

67

Najveca nonnalna defonnacija pri troosnome stanju naprezanja (al 2: a2 2: (3) prema opcem Hookeovu zakonu, pojavljuje se u smjeru glavnog naprezanja al. iIi a3. Ako je a[ > a31 ' najveca je normalna defonnacija:

Oba uvjeta (2.15) moraju biti istodobno ispunjena. Pri ravninskom stanju naprezanja opasno stanje primaju oblik: (a3 ;;;; ) uvjeti (2.13) za prijelaz materijala 0 u

III

1el

max

= I ell =

Ij [a

v (a2+ (3)]

l'
,
li

I a1 - v I a2 - v
i prikazani su dijagramom

0'21 ;;;; aK

(2.16)
Cill ;;;;CiK

na sl. 2.3.

Pri ekvivalentnome

jednoosnomstanju

naprezanja jest

t,

~
Kriteriji ekvivalentnosti,
ack

prema drugoj teoriji, glase:


al -

v (az

+ (3)

I
za

!
~.

iii:
Cick

= I Ci3 -

V (al

+ (2) I

I Cill < a31·


naprezanje
Cick

(2.12)

.1

I
1
i

Materijal prelazi u opasno stanje kad ekvivalentno ticno naprezanje CiK pri jednoosnom naprezanju:

dostigne kri-

l
!

Stika 2.3.

Iscrtano podrucje predstavlja stanja naprezanja za koje, prema toj teoriji, materijal ne moze prijeci u opasno stanje. Teorija najvecih nonnalnih deformacija uzima u obzir utjecaj svih triju glavnih naprezanja nacvrstocu materijala, te je sveobuhvatnija i Iogicnija nego prva teorija cvrstoce. •... Taseteorijaslaze s .rezultatima ispitivanja krhkih materijala, ali je u mnogim slucajevima u suprotnosti s rezultatima ispitivanja elastoplasticnih materijala.

iii:
ack

(2.13)

Ci3 - V (al

+ Ci2)

I ;;;;
za za

aK .

Uvjeti cvrstcce glase:


Cick;;;;

I
r

Ci[ - V

(a2 + (3)

I~

Ci~op adop

Cill

> a31
(2.14)

"'1

CfCk==I(1'3~

v (Cil + (2)1 ~

I Cill < I Ci31·


napreza-

2.3. TEORIJA NANECIH POSMICNIH NAPREZANJA


Teoriju najvecih posmicnih naprezanja, koja se naziva i trecom teorijom cvrstoce, postavili su Coulomb, Tresca i Guest. Prema toj teoriji, dva elementa.od.istog materijala, neovisno 0 stanjunaprezanja, nalaze se ujednakom stanju, ako su im najveca medusobno jednaka, Pri troosnome stanjunaprezanja

Ako su dopustena vlacna i tlacna naprezanja materijala pri jednoosnom nju razlicita, a; dop i= Cildor' uvjeti cvrstoce glase:

I a1 - v (a2 + (3) I ~ a;
I a3 v (a1

dop

........ osmi~na-naprezanja p
(2.15)
.

+ Ci2) I s Cit dol'

(0'1 2: a2 2: 0'3) najvece je posmicno naprezanje

68

2. Teorije I!vrstocc

2.3. Teorija najvecih posmil!nih naprczanja

69
(2.20.a)

iIi:
a pri jednoosnome stanju naprezanja iznosi:

rmax

:::::"2:::::2'

Ciek

I
a)
Cit

Cill

:::::CiK;

Ci21 :::::CiK •

(2.20.b)

Uvjeti cvrstoce za ravninsko stanje naprezanja glase: i


Ci2

suprotnog su predznaka:

Ekvivalentno je naprezanje, prema toj teoriji: (2.17) Opasno stanje materijala nastaje kad je ispunjen uvjet: (2.18) Uvjet cvrstoce glasi: (2.19) Pri troosnome stanju naprezanja glavna su
b) Cif
Ci2

Cif - Ci21

s Cidar

(2.21.a)

istog su predznaka: (2.21.b)

Uvjeti (2.20) prikazani su dijagramom

na

sl, 2.4.

posmicna naprezanja:
2

rl:::::±

Ci2 - Ci3

Pri ravninskom je stanju naprezanja

Cij ::::: 0

a glavna su posmicna naprezanja:


Stika 2.4.
• I

'r2=+-

Cif

·UvjetC:i:20.afodnosi se na drugi i cetvrti kvadrant, a uvjet (2.20.b) odnosi se na prvi i treci kvadrant. Iscrtano podrueje unutar sesterokuta predstavlja stanje naprezanja za koje, prema toj teoriji, materijal ne moze prijeci u opasno stanje. Ta se teorija dobro slaze s eksperimentalnim rezultatima za elastoplasticne materijale, a za krhke materijale ne daje zadovoljavajuce rezultate, Nedostatak ove teorije jell.tome,st()ne uzima u obzir utjecaj srednjeg po velicini glavnog naprezanja na cvrstocu materijala, nastaje kad je ispunjen jedan-od-ovih

-2

U tom slucaju opasno stanje materijala uvjeta:

70

2. Teorijc evrstoce

2.5. Teorijll potencijalne energije promjene oblika

71
(0'3
VO'l

2.4. TEORIJA POTENCIJALNE ENERGlJE DEFORMACIJA


Teoriju potencijalne energije defonnacija, koja se naziva i cvrstoce, postavili su Beltrami i Haigh. Prema toj teoriji, dva materijala, neovisno 0 stanju naprezanja, nalaze se ujednakome specificne potencijalne energije defonnacije medusobno jednake. U slucaju jednoosnog stanja naprezanja specificna potencijalna cija odredena je relacijom: u=-2-=
O'·e

,I

U slucajuravninskog

stanja naprezanja

= 0) uvjet
0'2

(2.24) prima oblik: (2.26)

01 + ~
cetvrtom teorijom elementa od istog stanju ako su im energija deforma-

-2

= erR '

Izraz (f.26) jednadzba je elipse koja je prikazana na s1. 2.5. Iscrtano podrucje unutar elipse predstavlja stanje naprezanja za koje, prema toj teoriji, materijal ne moze prijeci u opasno stanje. '

2E' orijentiramo u smje-

dl

Pri troosnome stanju naprezanja, ako bridove paralelopipeda ru glavnih naprezanja 0'1, 0'2 i 0'3, bit ce:

rna naprezanja, dobit cemo:

Ako pomocu Hookeova

zakona komponente

defonnacije

izrazimo komponenta-

(2.22) Uvjet ekvivalentnosti glasi: Ova teorija nije eksperimentalno

Slika 2.5.

potvrdena pa se malokad primjenjuje.

,
Ekvivalentno je naprezanje prema teoriji potencijalne energije deformacija: (2.23.a)

2.5. TEORIJA POTENCIJALNE ENERGlJE PROMJENE OBLlKA


Teoriju potencijalne energije promjene oblika, koja se naziva i petom teorijom -cvrstoee-postavlli-su-Mi'I; Huber, R. von Mises i H. Hencky. Prema toj teoriji,~va , elementa od istog materijala, neovisno 0 stanju naprezanja, nalaze se u jednakom stanju ako su im specificne potencijalne energije promjene oblika medusobno jednake. Tenzor naprezanja moze se prikazati kao zbroj sfemog tenzora i devijatora naprezanja (sl. 2,6). Komponente sfemog tenzora naprezanja oznacuju srednje nonnalno

ili:
(2.23.b)

,..Mated] at pietazfu:opasno

shirije kadje 'ispiirij en uvj et:


(2.24)

naprezanje:

Uvjet cvrstoce glasi: (2.25)

,72
2. Teorije cvrstoce 2.5. Teorlja potencijalne energlje promjene oblika

73

Uvrstimo Ii u izraz (2.28)

0".

(O"[

+ 0"2 + 0"3), dobit cemo: + 0"2 + 0"3 )2 •


(2.29)

1-:-2V( u; = 6E
Pctencijalnu.energiju prornjene oblika

0"1

(2.29):
a)

Uo

odredit cemo izrazima (2.27), (2.22) i

b) S/ika 2.6.

c)
Uo

=U-

Uv

Relativna promjena volumena pri zadanome stanju naprezanja relacijom:

(sl. 2.6.a) dana je

Uo

= 21E [aT + a} + 01 -

2 v (O"[

0"2

+ 0"2

0"3

+ 0"3

O"[)J -

1 ~ ~ v (O"[ + 0"2

+ 0"3

f.

Nakon sredivanja gornjeg izraza dobit cemo:

e;

1-2V( = -E--

0"[

+ 0"2 + 0"3 )

(2.30)

a pri stanju naprezanja odredenim sfernim tenzorom (s1. 2.6.b), iznosi:

iii:
t:v

1-2v = -E-

3 cr,

1-2V( = -E-

0"[

+ 0"2 + 0"3 )

(2.31) Pri stanju naprezanja volurnena iznosi: predstavljeno devijatorom naprezanja relativna prornjena Zajednoosno stanje naprezanja
(0"2

= 0"3

= 0) jest:
(2.32)

Lako je uociti da element prikazan na s1. 2.6.b ne mijenja oblik. To znaci da sferni tenzor naprezanja uzrokuje prornjenu volumena, a devijator naprezanja promjenu oblika elementa tijela. Pri opcem stanju naprezanja element prikazan na s1. 2Aa,deformira se tako da .mijenjavolumen ioblik. Toznaci da se specificna potencijalna energija deformacija elementa sastoji oddvaju dijelova: specificne potencijalne energije promjene volurnena i specificne potencijalne energije promjene oblika:
U

.Uvjet ekvivalentnosti,

prema ovoj teoriji, glasi:

aekvivalentno-je-naprezanje: (2.33)

= Uv + Uo

(2.27) sfernog tenzora naprezanja energiju prornjene volumena: (2.28)

0"1

Ak6 .... ·l.iiZtaz~·'l2:22) 'uVfstimcrkomp()nente = 0"2 = 0"3 = O"s, dobit cemo specificnu potencijalnu

iIi:
(2.34)

, .'.."~aferijarce

pfIJeci11opasno

stanje kad je ispunjen uvjet:

74

, 2. Teorije cvrstoce

2.6. Mohrova teorija cvrstoce

75

(2.35)

- Ekvivalentno naprezanje odredeno izrazom (2.33) moze se dobiti iz uvjeta jednakosti oktaedarskih posmicnih naprezanja. Za troosno stanje naprezanja oktaedarsko posmicno naprezanje iznosi:

Uvjet cvrstoce glasi: (2.36)

Za jednoosno

stanje naprezanja jest:

U slucaju dvoosnog stanja naprezanja izraz (2.35) prima oblik:


(2.37) sto se moze pisati i u obliku: (2.38) Izraz (2.38) jednadzba je elipse koja je prikazana na s1. 2.7. Iscrtano podrucje unutar elipse oznacuje stanje naprezanja za koje, prema toj teoriji, materijal ne prelazi u opasno stanje. Iz gomjeg izraza dobit cemo ekvivalentno naprezanje dana izrazom (2.33). Teorija potencijalne energije promjene oblika dobro se slaze s eksperimentalnim rezultatima za elastoplasticne materijale, a za krhke materijale ne daje zadovoljavajuce rezultate. Dva elementa od istog materijala, neovisno 0 stanju naprezanja, nalaze se u jednakome stanju ako su im okteaedarska posmicna naprezanja medusobno jednaka.

2.6. MOHROVA TEORlJA CVRSTOCE


Prema ovoj teoriji, opasno stanje (tecenje ili lorn) materijala nastaje kad puno naprezanje na jednoj od ravnina elementa dostigne kriticnu vrijednost, koja ovisi 0 svojstvu materijala i 0 stanju naprezanja. Mohrove kruznice za troosno stanje naprezanja prikazane su na s1. 2.8. Skup tocaka.neke vertikalneduzine MN na tom dijagramu odreduju sve ravnine s jednakim normalnim i razlicitim posmicnim naprezanjima, pri cemu najvece posmicno naprezanje djelujeu ravnini odredenoj tockom N dij agrama. Ta se tocka nalazi na velikoj . kroZnici dijagi-ama i njezine koordinate odreduju naprezanje u ravnini okomitoj na drugu glavnu ravninu. To znaci da iz citava skupa ravnina s jednakim po velicini normalnim naprezanjima 0',1> ravnina s najvecim posmicnim naprezanjima 1'n okomita je na drugu glavnu ravninu. Zbog toga je normalno pretpostaviti da ce upravo u jednoj od ti,hravnina puno naprezanje: Pn = ~ (2.39)

01

Slika 2.7.

Za dvoosno stanje naprezanja uvjet cvrstoce glasi:

aft + ~

Naprezanja ern i 1'n U naznacenim ravninama odredena su najvecim 0'[ i najmanjim glavnim naprezanjem er3 i ne ovise 0 velicini srednjeg glavnog naprezanja 0'2' Prema eksperimentalnim istrazivanjima, glavno naprezanje 0'2 nema neki veliki utjecaj na cvrstocu materijala,

76

2. Teorije i!vrstoce

2.6. Mohrova teorl] a cvrstocc

77

Zbog toga se, prerna Mohrovoj teoriji troosno stanje naprezanja svodi na dvoosno stanje naprezanja s glavnim naprezanjima 0"1 i 0"3, koje se moze prikazati Mohrovorn kruznicom naprezanja, Kruznica naprezanja konstruirana za kriticne vrijednosti glavnih naprezanja O"IK i 0"3K pri kojima materijal prelazi u opasno stanje (pocetak tecenja ili lorna) naziva se granicnom kruznicom,

sl. 2.9. Ovojnica tih kruznica naprezanja granicna je krivulja koja odreduje kriticnu vrijednost punog naprezanja za dani materijal pri razlicitom stanju naprezanja. . Ako je u nekoj tocki tijela stanje naprezanja takvo, da odgovarajuca kruznica naprezanja dodiruje Hi sijece tu granicnu krivulju, onda ce po Mohrovoj teoriji u toj tocki nastupiti 10m iIi tecenje materijala. Ako kruznica naprezanja lezi unutar granicne krivulje, onda promatrano stanje naprezanja nije kriticno, sto znaci da nema opasnosti od pojave lorna ili tecenja materijala. Ako granicna krivulja izmedu granicnih kruznica za jednoosno rastezanje i jednoosni pritisak ima malu zakrivljenost, onda se na tom dijelu moze aproksimirati pravcem koji tangira granicne kruznice za jednoosno rastezanje i jednoosni pritisak, s1. 2.10.

(J

Slika 2.8.

Ako se za razlicita stanja naprezanja eksperimentalno odrede kriticna naprezanja materijala, dobit cemo skup granicnih kruznica naprezanja, kao sto je prikazano na

(J

SZika 2.10.

O"K'

je kriticno naprezanje pri jednoosnom

rastezanju, a

O"K"

kriticno je naprezanje

.prij edI1QQ~I1Q!l.1~~p!it.t~!<::u: ..
Granicna kruznica za promatrano stanje naprezanja 0"[ > 0, 0"3 < 0 tangira granicnipravac u tocki C3 i ima srediste 03 koje Iezi izmedu tocaka 0] i O2. Ako iz sredista granicnih kruznica spustimo okomice na granicni pravac i iz sredista O[ povucemo pravac, usporedan s granicnim pravcem,. do bit cemo dva slicna trokuta 0 [03 D3 i

0[02D2.
1z slicnosti tih trokuta dobivamo:

03 D3
O2
D2

=0

03

(a)

0102

78

2. Teorije cvrstoc(!

2.6. Mohrova teorija cvrstoce

79

Iz s1. 2.10. slijedi:

pa izraz (2A1.a}mozemo prik~

u obliku: (2A1.b)

iii:
(b) O1 0 3

= Ok'
...

(2Al.e) Uvjet cvrstoce glasi: (2.42) Kod dvoosnog stanja naprezanja jedno glavno naprezanje jednako je nuli, koje obicno oznacavamo sa 0'3. Ako je 0'1> 0, 0'2 < 0'3 = uvjet za prijelaz materijala u opasno stanje dobit cemo ako u izraz (2AO.b) umjesto 0'3 uvrstimo 0'2: (2.43)

_ 0'1 + 0'3

··2

Ako izraz (b) uvrstimo u (a), dobit cemo:

Odatle je:
(e)

a ekvivalentno je naprezanje: (2A4.a)

sto se moze pisati u obliku:


---=1
O'K' 0'1 0'3

(2AO.a)

O'K"

iii: (2A4.b)

iIi: (2AO.b) Prema ovoj teoriji materijal prelazi u opasno stanje kad je ispunjen uvjet (2AO.a) odnosno (2AO.b). Ekvivalentno je naprezanje: (2A 1. a) Uz pretpostavku da je koeficijent sigurnosti jednak za rastezanje i pritisak, bit ce:
(d)

1
..

U slucaju dvoosnog rastezanja, O"min = 0'3 = 0, 0'1 > 0, 0'2> odgovarajuca granicnakruznica naprezanj a predstavljena je promjerom OA (sl. 2.10). To znaci da materijal prelazi U opasno stanje kad jedno od glavnih vlacnih naprezanja dostigne vrijednost O'K': (2AS.a) Ekvivalentno je naprezanje: (2AS.b) Za dvoosni pritisak, O'max = 0'3 = 0, 0'1 < 0, 0'2 < 0, odgovarajuca granicna kruznica naprezanja odredena je promjerom OB. Materijal prelazi u opasno stanje kad jednood glavnih tlacnih naprezanja dostigne vrijednost O'K":

80

2. Teorije cvrstocc

2.7. Usporedba i primjena teorija cvrstoce

81 primjenu Mohrove teorije

(2.45.c) Ekvivalentno je naprezanje: (2.45.d) Uvjeti (2.43) i (2.45) prikazani su dijagramom na sl. 2.11.

aproksimirati cvrstoce.

s pogodnom

krivtt.ijom. Sve to ogranicava

Svi pokusi koji potvrduju prvu i trecu teoriju i neki pokusi koji potvrduju drugu teoriju potvrduju i Mohrovu teoriju cvrstoce. Mohrova teorija cvrstcce dobro opisuje pojavu plasticnih deformacija i lorn materijala koji ima razlicita svojstva na rastezanje i pritisak.

2.7. USPOREDBA I PRIMJENA TEORIJA CVRSTOCE


Radiusporedbe teorija cvrstoce, odnos izmedu granica tecenja pri cistom posmiku i jednoosnom rastezanju (s1. 2.12), odreden prema razlicitim teorijama cvrstoce, usporedit cemo s eksperimentalnim rezultatima.

a,
I

(Ji<,'

I I

or
I I I I I
I

I: or I I

UK
Stika 2.11

UK .

/ /

)------...... --or
Slika 2.12.

/'

~------

Uvjet (2A5.a) odnosi se na prvi kvadrant, uvjet (2.45.c) na treci kvadrant i uvjet (2.43) na drugi i cetvrti kvadrant. Iscrtano podrucje unutar nepravilna sesterokuta predstavlja stanje naprezanja za koje, prema Mohrovoj teoriji, materijal ne moze prijeci u opasno stanje. Ako je kriticno naprezanje pri jednoosnom rastezanju Ok' jednako kriticnom naprezanju pri jednoosnom pritisku O'K", (O'K' =:; O'K")' onda se uvjeti cvrstoce, prema Mohrovoj teoriji, podudaraju s uvjetima cvrstoce prema teoriji najvecih posmicnih O'K: ~ 0, (O'K" ~ 00), uvjeti cvrstoce prema Mohrovoj O'K' teoriji prelaze u uvjete cvrstcce prema prvoj teoriji. Ako je,u se v, uvjeti se cvrstoce, prema Mohrovoj teoriji, podudaraju s uvjetima cvrstoce po drugoj teoriji za slucaj ravninskog stanja naprezanja. Uocavamo da Mohrova teorija cvrstoce obuhvaca prve tri t66iijecvrsloce:M6hi'6va:teorijacvrstocekaoi treca teorija cvrstoce-imajutaj ... nedostatak sto ne uzimaju u obzir utjecaj srednjeg po velicini glavnog naprezanja 0'2 na cvrstocu materijala.
=:;

Prerna eksperimentalnim rezultatima, za elastoplasticne meterijale s jednakom granicom tecenja na rastezanje i pritisak aT, granica je tecenja pri cistom posmiku:
rT ::;;;;; ... 0,65) aT . (0,5

Uvjet tecenjaprema

svim teorijama cvrstoce glasi:

naprezanja. U slucaju da,u

.,'
Glavna su naprezanja pri cistom posmiku:

U'ovom jeshica.ju j

< 0'3· Ako uzmemo da je Poissonov koeficijent


0'2

Granicnu krivulju treba konstruirati za svaki materijal na osnovi eksperimentalnih rezultata dobivenih pri slozenim pokusima s ravninskim i prostornim stanjem11.aprci= zanja. Da bismo Mohrovu teoriju analiticki formulirali, potrebno je granicnu krivulju

v = 0,3, dobit cemo: 1. Teorija najvecih normalnih naprezanja, iz izraza (2.9): rT = aT


normalnih deformacija, iz izraza (2.16): iz izraza (2.20):
rT

2; Teorija-najvecih

3. Teorija najvecih posmicnih naprezanja,

= 0,77 aT -"T = 0,50 aT

82
4. Teorija potencijalne 5. Teorija potencijalne energije deformacija, iz izraza (2.26):
TT

2. Teorijc cvrstoce

2.7. Usporedba i primjena teorija cvrstoce

83

Mohrova teorija cvrstoce, iz izraza (2.44): rT = 0,500"T'

energije promjene oblika, iz izraza (2.37):

= 0,62 O"T TT = 0,577

O"T

Vidi se da je u ovom specijalnom slucaju razlika izmedu pojedinih teorija znatna. Iz usporedbe teorijskih rezultata s eksperimentalnim izlazi da za elastoplasticne (duktilne) materijale najvise odgovara teorija potencijalne energije promjene oblika, pa onda teorija najvecih posmicnih naprezanja. Ako uzmemo jednaki koeficijent sigumosti za granicu tecenja pri cistom posmikn

me stanju primjenjuje se teorija potencijalne energije promjene oblika i teorija najvecih posmicnih naprezanja. Za materijale u krhku stanju primjenjuje se Mohrova teorija, teorija najvecih normalnih deformacija i teorija najvecih normalnih naprezanja. Istaknimo na kraju da se navedene teorije cvrstoce odnose na materijal koji se s dovoljnim stupnjem tocnosti moze smatrati izotropnim. Za anizotropni materijal ne ,.~<:>gt!.Se.PIimijeniti prij e navedeni kriterij i cvrstoce. --.--.... ---.--------

Primjer 2.1.
Za element na koji djeluju naprezanja, prema sl. 2.14, treba odrediti ekvivalentno naprezanje prema teorijama cvrstoce. Zadani su: 40 50 - 60

i jednoosnom rastezanju, prema raznim terijama cvrstoce dobit cemo razlicite odnose
izmedu dopustenih-posmicnih naprezanja Tdop i dopustenih normalnih naprezanja O"dop'POteoriji najvecih posmicnih naprezanjaje Tdor 0,5 O"dap. po teoriji potencia jalne energije promjene oblika jerdop = 0,577 O"dap' Na sl. 2.13. graficki su usporedene sve navedene teorije cvrstoce za slucaj ravninskog stanja naprezanja (0"3 == 0) i za materijal jednakih svojstava pri jednoosnom rastezanju i jednoosnom pritisku, O"K' O"K" O"K'U tom se slucaju Mohrova teorija poklapa s teorijom najvecih posmicnih naprezanja.

- 6~) MP,

./

./

i Poissonov koeficijent v = 0,3 .


z

hW-1!---..,.---1I1 ~I
I

"~

'<

./
SItka 2.13.

'"

dijagonala posmika

SliIw 2.14.

Zazadanostanjenaprezanja

determinanta 40 40

(1-4.47) glasi:

Ka1cose vidiiz $1~2.)},najvece razlike izmedu teorija cvrstoce postoje pri stanju naprezanj a s glavnim naprezanjima. istogii predznaka (prvi i treci kvadrant), Ph stanju naprezanja s glavnim naprezanjima suprotna predznaka (drugi i cetvrti kvadrant) razlike su izmedu teorije cvrstoce manje, a najvecu sigumost daje teorija najvecih posmicnih naprezanj a. Savrsene teorije cvrstoce jos ne postoji. Svaka od navedenih teorija primjenjiva je sarno u odredenim uvjetima i za odredenu vrstu materijala. Za materijale u plasticno-

50 - O"rn

- 60

°=

0.

60

- O"rn

?"

Razvojem determinante
. ><

po elementima prvoga stupca dobit cemo: O"rn~ ( - 50 O"rn 5 200) == 0 . -

Korijeni su ove jednadzbe

glavna naprezanja:

84
0"]

2. Teorij e cvrstoce

2.7. Usporedba i prirojena teorija cvrstoee

85

= 101,32

MPa,

0"2

= 0,

0"3

=-

51,32 MPa.

Ekvivalentno

je naprezanje prema teoriji:

a) najvecih normalnih naprezanja:


O"ck

= O"max = 0"] = 101,32


=

MPa,

I
[

b) najvecih normalnih deformacija:


O"ck= 0"1-Y(0"2:+0"3)

Z
=

.:. _
Slika 2.15.

101,32+ 0,3·51,32

116,72 MPa,
/
,/

/'

/(J3-30,

c) najvecih posmicnih naprezanja:


O"ck

,"
O"ck

= 0"]

- 0"3 = 101,32

+ 51,32 = 152,64 MPa,

= 10"31 = 13 0"[1 s

O"tdar

= 150

0"1::;;

50 MPa. MPa. uvjetacvrstoce

d) potencijalne

energije deformacija:

Mjerodavna je manja od dobivenih vrijednosti, tj. b) Prema teoriji najvecih (2.15) dobivamo: normalnih

0'\ dop = 50

deformacija,

primjenom

=V
e) potencijalne

101,322

+ 51,322 + 2·0,3 . 101,32 ·51,32

126,57 MPa,

energije promjene oblika:

iii:
0"1 -

<.&Q__-, 37 5 MP a. 16 ,
+

.= ~
Vidimo 50%.

[101,322 + 51,322 + (- 51,32 -101,32?] naprezanja po navedenim

J 0"3 - V (0"2

O"d

134,53 MPa. razlikuju

I 1= MPa.

0"[ -

0,25 . (0,6

0"[

+ 0"1) = 3,4 0-.::;; 150 ,

odakle je:

da se ekvivalentna

teorijama

i do

0"[ < -

150 - 4412 3,4 ,

Primjer 2.2.
Treba odrediti dopusteno naprezanje a) najvecih normalnih naprezanja, b) najvecih normalnih deformacija, c) Mohrovoj teoriji.cvrstoce za
0"1 dar 0"[

Mj~r()<ia.Yllr:tje~anjaod prema teoriji:

dobivenih vrijednosti, tj.:

c) Prema Mohrovoj teoriji cvrstoce, primjenom uvjeta cvrstoce (2.42): Zadano:

..

stanje naprezanja prikazano na sl. 2.15. = 150 MPa, Poissonov koeficijent V= 0,25.

a; dop

= 60

MPa,

0". - -0"3 ::;; O"v dar O"t dap

O"vdap

a) Prema teoriji najvecih normalnih naprezanja, primjenom uvjeta cvrstoce (2.11) dobivamo:
O"ck

dobivamo:

= 0"[

::;; a; dop = 60

0"[

s 60

MPa

86
60 0"1- 150 (- 3 odakle je:
0"1)

2. Teorije cvrstoce

2.7. Usporedba i prlmjena teorija CVfstoce

87

= 2,2

0"1S 60 ,

=~
Stanje c) 0"1dop pO prvoj, drugoj i Mohrovoj teoriji cvrstoce

t
=

[702

+ 502 + (- 50 _70)2]

::::104,4 MPa .

Odnos dopustenih naprezanja iznosi:

Glavna naprezanja u ravnini Oxz iznose:


I

dl dop : 0"\1op d
Razlike u dopustenim Primjer 2.3.

: afldop

= 50 : 37,5

0"1,2

O"x + O"z 1 ,J .2 ±"2v(O"x-O"z)

+4"xz

_2

: 27,3. pa.je:
0"1

=±'l'xz=±45

MPa,

naprezanjima

iznose do 83%.

= 60

MPa,

0"2= 45 MPa,

0"3:::: 45 MPa -

Prema teoriji potencijalne energije promjene oblika treba odrediti koje je od zadanih stanja naprezanja prikazanih na s1. 2.16 najopasnije za cvrstocu materijala.

Prem~ teoriji potencijalne energije promjene najopasnije je za cvrstocu materijala. .


a)
b)

oblika, stanje naprezanja

pod b)

Primjer 2.;1. Prema teoriji potencijalne energije promjene oblika, treba usporediti ekvivalentno naprezanje za kocku opterecenu jednolikirn opterecenjem q (s1. 2.17) za dva slucaja: a) Kocka slobodno polozena na podlogu (s1. 2.17.a) b) Kocka umetnuta bez zracnosti u supljinu s krutim stijenkama (sl. 2.l7.b).

c)

Slika 2.16.

Stanje a) 0"1= 100 MPa, 0"2= 20 MPa, 0"3= 0

Stanje b) 0"1 70 MPa,

a)

b)

0"2 0 MPa,

0"3:=

50 MPa
Stika 2.17.

88
a) Kocka se nalazi u jednoosnom stanju naprezanja:
O"ck

2. Teorl]e cvrstoce

3. SLOZENO OPTERECENJE STAPOVA

= q.

b) Naprezanje je na gornjoj plohi kocke zadano:


O"t'=-q·

Naprezanje

na pobockama

kocke dobit cemoiz

uvjeta da je:

Pri opcem slucaju opterecenja prizmaticnoga stapa, na koji djeluje prostomi sistem sila, u bilo kojem poprecnom presjeku stapa moze se pojaviti sest komponenata unutarnjih sila N, Ty, Tz, Mx, My, Mz (s1. 3.1). Osi z, y glavne su sredisnje osi tromosti presjeka, a os x uzduzna je os stapa,

Buduci da je zbog simetrije 0"2' = 0"3" dobit cemo:


0"2 :::: 0"3
r ,

= ---q. 1- v

-,

\
\

Glavna naprezanja

iznose:
O"t

0-.-.4-.-._._._.
;;;;;0"2=---q,
V

_.

.,..._

x._.... .

1- v

0"3=-q
/
..-/

Za:
Slika 3.1. v=

0,
I

O"ck;;;;;

q
0

v=Z'

O"ck:::;:

v='3'

O"ck

zq .
1

Za Poissonov koeficijent v 0 ekvivalentno je naprezanje jednako za kocku a) i b). Za v 0,5 ekvivalentnom naprezanju za kocku b) odgovara neoptereceno stanje kockea). Iz ovog izlazida naprezanje istog predznaka koje djeluje u poprecnome smjeru "povecava" cvrstocu materijala, a ako je protivna predznaka, "smanjuje" cvrstocu materij ala. "Takotumaeimo poj avu daj ecvrstoca materij ala u konstrukcij i 10 do 15% veca od cvrstoce materijalauzorka.

Ako se unutarnje sile u presjeku reduciraju na sarno jednu komponentu, dobit cemo jedan od osnovnih slucajeva opterecenja stapa: aksijalno opterecenje (rastezanje ili pritisak), uvijanje (torziju), savijanje ili smicanje. Pri slozenom opterecenju stapa u poprecnOlnepresjeku djeluju bar dvije komponente unutarnjih sila. U tom slucaju komponente naprezanja odredujemo odvojeno od svake komponente unutarnjih sila i zatim odgovarajuce komponente naprezanja zbrojimo. To mozemo uciniti uzpretpostavkrrdasndeforrnacije osnovnih nacina opterecenja male. Razlicite slucajeve slozenog opterecenja mozemo podijeliti u dvije skupine: a) Stanje je naprezanja u opasnim tockama presjekajednoosno iii se moze razmatrati kao jednoosno uz zanemarenje utjecaja posmicnih naprezanja. To su koso savijanje, aksijalno opterecenje sa savijanjem. U tim se slucajevima proracun cvrstoce provodi na uobicajen nacin bez teorija cvrstoce. b) Stanje je naprezanja u opasnim tockama presjeka viseosno, To su savijanje s torzijom, aksijalno opterecenje s torzijom, aksijalno opterecenje sasavijanjem i torzijom,J.Jnavedenim se slucajevima proracun cvrstoce provodi na osnovi teorija cvrstoce. .

90

3. Slozeno opterecen]e stapova

3.1. SAVIJANJE I AKSIJALNO OPTERECENJE


Promotrimo stap koji je istodobno opterecen momentom savijanja My i uzduznom silom N (sl. 3.2). Moment savijanja My uzrokuje normalna naprezanja:
al{

!
ii
I j
I.

3.1. Savijanje i aksijalno optereeen]e

91

odakle je:

zo=az=--'

My

Iy N -=-_. A My

s:

(3.3)

,~ =I

Ako je poprecni presjek simetrican s obzirom na os y, izraz (3.2) prima oblik: =-A

Z, , ax(l) :::::axm•x (2) min jI

N,

-w. .
y

My

(3.4) minus .

dok je naprezanje

od uzduzne sile:

Ako je uzduzna sila tlacna, onda ona u gornje izraze ulazi s predznakom

.. A~o ravnina djelovanja momenta savijanja zatvara s glavnom osi tromosti z kut a rijec Je 0 kosom savijanju s aksijalnim opterecenjem (sl. 3.3). ' Ukupno naprezanje u nekoj tocki presjeka jednako je algebarskom komponenata naprezanja. zbroju tih

Slika 3.2.

I
M I'
Z

vx - vx

N ,.. _,..,+,..,,-_+.:::1. vx - A

.j

(3.1)

Stika 3.3.

Naprezanja u rubnim vlaknima iznose: _ ax(1) ax max _

Normalno naprezanje u nekoj tocki B presjeka iznosi:

_N A

+ Ty . hI - A + Wyl

My

_N

My

'

(3.2.a)

ax

= N + ~Iy A

. Z + -,- . y .
Jz\
0

u,

(3.5) stvarnom djelo-

. (3.2.b)

~red~~ ~ojedinih elanova.na desnoj strani izraza (3.5) ovisi vanju pojedinih komponenata sila. Jednadzba neutralne osi u nekom presjeku stapa ima oblik:

Polozaj cemo neutralne osi dobiti iz uvjeta:


al{

=-+~.
A

,M

..

(3.6)

Iy

Zo= 0,

92

3. Siobno opterecenle ~tapova

3.2. Ekscentricno optereeen]e kratkih stapova

93

Iz izraza (3.6) dobivamo odsjecke neutralne osi na glavnim osima tromosti y,

z:
F A

(3.7) (3.7)
Najvece vlacno i najvece tlacno naprezanje pojavljuju se u krajnjim vlaknima (s1. 3.3) i.iznose:

.
O"xmax

= O"x(l) ="A+Y'
y

NMy

ZI

+1' YI z
-

Mz

O"x min

= 0")(2) =

N My A - I; . Z2

I; . Y2

u,

(3.8)
.

Uvjet

cvrstoce glasi:
a; max = O"X(I) :f a; dar at max
(3.9)

= ax

(2)

:f

O"t dar'

Ako

(e, dop

= atdop

materijal

stapa

= O"dor)'

ima jednaka uvjet cvrstoce glasi:

svojstva

na

rastezanje

pritisak

(3.10) Stika 3.4.

3.2. EKSCENTRICNO OPTERECENJE

KRATKIH STAPOVA
.y

Promotrimo prizmaticni stap upet na donjem kraju i opterecen tlacnom silom F koja djeluje ekscentricno u tocki A gomjega poprecnog presjeka (sl. 3.4). Os x uzduzna je os stapa, a osi Y, z glavne su sredisnje osi tromosti poprecnoga presjeka, Hvatiste A sile F naziva se polom sile F. Udaljenost e pola A od tezista PJWtecnogapresjekanazivaseekscentricnoscu sil~ F. Redukcijom sile F u teziste presjeka dobit cemo silu Fkoja djeluje u tezistu presjeka i spreg sila s momentom M = F . e. Ravnina djelovanja momenta M s glavnomosi trornosti z zatvara kut a.JJ nekompresjeku Stapa imat cemo uzduznu silu N = F i moment savijanja M = F . e.

Prema tome.iekscentricno.je opterecenje zajednicko djelovanje cista kosog savil<mja i aksijalnog opterecenja (vlaka iii tlaka). Pritom su uzduzna sila i moment savijanjako~staIltIli~~sy~poprecne presjeke stapa . Moment savijanja M mozemo rastaviti na komponente: My

= M cos a = F . e cos a = F . ez
(3.11)

A:{z=Msin
koje predstavljaju

a=F·

esin a= F> ey,

~(}lllente savijanja oko glavnih osi tromosti y, z.

Normalno naprezanje u nekoj tocki B (y,z) presjeka x bit ce: , a;

= _.(E.+!!!.J... A Iy

z+

Mz. Y) lz

(ekscentricni pritisak)

(3.12.a)

94
------......_" ....
, <7x

3. Slozeno opterecen]e

stapova

3.2. Ekscentrleno optereeenje kratkih stapova

95

=- +
A

u,
__..L.

Iy

+-

u, "Y
i,
I

(ekscentricno

rastezanje).

(3.12.b)

Ako ~zmemouobzir

izr~ (3.11), dobit cemo: <7X.--A

Iz izraza (3.18) izlazi da polozaj neutralne osi ne ovisi 0 velicini i predznaku sile F, vec ? polozaju polaA (ey, eJ i oblika poprecnoga presjeka. Neutralna os i pripadni v pol lezl u suprotmm kvadrantima. Neutralna os n-n s pozitivnom osi y zatvara kut gJ. Koeficijent smjera pravca n-n jest: ..-' tg
gJ

_ t: ( 1 + ez ,z+'2 Y 5::..)
'2. !y !z

(3.13)

=- -z =- ~
ay

i2 e ez
lz

=- ~

lz

tg a =

::y

i,

tg a .

gdje su:

! ;'

(3.19)

(.

..... _glavni polumjeri tromosti presjeka. Uz pretpostavku da silu F srnatramo algebarskom velicinom (+ rastezanje i pritisak), izraze (3.12. a, b) za ekscentricni pritisak i ekscentricno rastezanje mozemo izraziti jednorn relacijom:

,,~

. x _t:(] + ez I -A
<7

'2 . Z Iy

5::..)Y
r2 lz

(3.14)

Uocavamvo .da kut.nagi?a neut_ralne osi, kao i pri eistom -kosom savijanju, ovisi s~mo 0 p~loza~u ravm~~ d~elova?Ja momenta savijanja M i oblika presjeka. Postojanje uzduzne sile ne mijenja nagib neutralne osi n-n, vee same izaziva translatorno ~omicanje neutralne osi od tezista presjeka prema rubu presjeka (sl. 3.5). To znaci da ]e. neutralna os i pri ekscentricnom opterecenju paralelna s tangentdm na sredisnju ehpsu tromosti u sjecistu C pravca OA i sredisnje elipse tromosti. Ako se hvatiste sile pomice po pravcu OA, koji prolazi tezistem presjeka neutralna se os porniceu istom srnjeru. Ako se hvatise sile pornakne u teziste presjeka, neutraI?a .se os pomakne. u b~skonacnost, pa je to slucaj koji odgovara aksijalnom ~pterecen~u, Ako .se hvatl~t~ sI1~.pomakne u beskonacnost, neutralna os prolazi tezistem presjeka pa je to slucaj koji odgovara cistome kosom savijanju.
n.o. za ekscentrlcno opterecenje

Buduci da je na neutralnoj osi presjeka je relacijorn

<7x

= 0, jednadzba

neutralne osi odred~~

n.o. za clsto koso

e; J +-,z+-'-·y=O. ·2 '2
ez
ly lz

(3.15)

savijanje

Iz jednadzbe (3.15) izlazi da neutralna os ne prolazi kroz teziste p.QP-rec.!!Q£a presjeka (ishodistem koordinatnog sustava). Izraz.,(J.l5) mozemo prikazati u sljede-cern obliku: (3.16)

._.z_._

iIi:
(3.17) Neutralna os na koordinatnim osima y, odsijeca odsjecke:
;

ravnina djefovanja momenta savijanja

...... _.-.

Slika 3.5. na

(3.18)

AkOje fOckaA (ey; eJ pol sile F, onda pripadajuca neutralna os nA odsijeca koordinatnim osima odsjecke dane izrazom (3.18), (s1.3.6).

96

3. Sioieno opterecenje

stapoVlI

3.2. Ekscentricno opterecenie kratkih srapova

97

Razmotrimo sada slucaj da se hvatiste A ekscentricne sile F pomice po pravcu A]A2 koji ne prolazi tezistem presjeka (s1. 3.7). Za svaki polozaj tocke A na tom pravcu silu F mozemo rastaviti na dvije paralelne komponente koje djeluju u tockama zl, iA2; Buduci da se tocke Al i A2 nalaze na glavnim osirna tromosti poprecnoga presjeka, pripadajuce neutralne osi n] i n2 bit ce paralelne s glavnirn osima i na njirna odsijecati odsjecke:

_.--z

Neutralne osi nl i n2 sijeku se u tocki B za koju je pravac A jA2 neutralna os. Naprezanje u tocki B bit ce jednako nuli za bilo koji poloZaj hvatista sile na pravcu

AjA2·
Prema tome, ako se hvatiste sile pomice po pravcu A ,A2, pripadajuca se neutralna os okrece oka nepomicne tocke B. Obratno, aka se neutralna os n okrece oko nepomicne tocke B, onda se pripadajuci pol giba po pravcu A jA2, koji je neutralna as za pol B.

Slika 3.6.

Ako je tocka B (ay, az) pol sile F, onda prema izrazu (3.15) jednadzba neutralne osi glasi: az a; 1 +-'z+-'-'y=O 2 ,'2.

pripadajuce

jay
a. io e. '_'-'j'-'_'_'
.z

__

"

iii:

e'j

A3

A A4

---t
lz

-%.2:.
az

I
=:

1.

ay

Uzimajuci u obzir (3.18), dobili smo jednadzbu

neutralne.osi

nB:'

y~

Slika 3.7.

Izraz (3.18) mozemo prikazati To znaci, kad sila djeluje u toeki B s koordinatama ay, Gz, tad a pripadajuca neutralna os nB na koordinatnim osima odsijeca odsjecke ey, ez• Time se izrazava zakon raciprecnosti iii uzajamnosti neutralne osi i pola.

obliku:
-;---lz - ey

ay _

iz

I\_

98

3. Siozeno opterecenje stapova

3.3. Jezgra presjeka

99

odakle izlazi da je polumjer tromosti iy (ili iz) srednja geometrijska proporcionala izmedu odsjecka az (iii ay) i koordinate ez (iii ey)' Ako su nam zadane koordinate pola ey, ez i polumjeri tromosti iy, iz, neutralnu os mozemo odrediti graficki (sl, 3.8).

""x

F '" ""+-]< - A'"

(3.20)

._
z

Vidimo da Je nonnalno naprezanje razmjerno udaljenosti promatrane toeke od neutralne osi. NQrrnalno naprezanje ax prima ekstremne vrijednosti u tockfimfi presjeka koje su najudaljenije od neutralne osi (tocka 1 i 2 na sl. 3.4). Dijagram normalnih naprezanja prikazan je na s1. 3.4.' Ako dopustena vlacna i tlacna naprezanja nisu jednaka, postojat ce dva uvjeta

cvrstoce:

iii:

ley
--e~-~A (ey.e~)

F My --+_. A Ty

ZI

Mz +-'YI
/z

<av <Iop (3.21)

Stika 3.8.

U tu svrhu nanosimo u prikladnom mjerilu na istoimenim osima y, z, odsjecke: OB "" iy i OD "" iz. Spajanjem A 1 S D i A2 S B, te ako iz BiD povucerno okomice na AID i A2B, dobit cemo tocke E i C u kojima neutralna os sijece glavne osi tromosti

Ako je a; <lop = at dol" proracun najveceg naprezanja:

cvrstoce provodi se prema apsolutnoj

vrijednosti

Y,z.
Iz pravokutnoga trokuta A2 B C dobivamo OB OC iy -az -=-ez iy

A ly I". I - E. + !:!L .
""x max -

Z2

+ Mz . Y2 < ". /z - "'<lop'

(3.22) na

iIi

Ako se hvatiste ekscentricne sile nalazi na jednoj od glavnih osi tromosti, primjer ey 0, ez = 0, tada izraz za nonnalno naprezanje glasi:

*'

Time je ispravnost prikazana grafickog postupka dokazana. Slicno rjesavamo iobrnutu pripadajuci pol. Ako udaljenost proizvoljne relacijom: zadacu, kad je zadana neutralna os, a treba odrediti tocke B(y,z) od neutralne osi n-n (s1. 3.4) izrazimo a jednadzba neutralne osi:

(3.23)

tj. neutralna je os pravac paralelan s osi z.

3.3. JEZGRA ,PRESJEKA


onda se izraz (3.14) moze prikazati u sljedecem obliku: U ovisnosti 0 polozaju hvatista ekscentricne sile, neutralna os moze presijecati rub presjeka, dodirivati ga ili Iezati izvan presjeka. Ako neutralna o~ dodiruje rub

100

3. Siozeno opterecenje stapova

3.3. Jezgra presjeka

101

presjeka iIi Iezi izvan presjeka, onda je u svim tockama presjeka normalno naprezanje istoga predznaka. Ako neutralna os presijeca rub presjeka i dijeli ga na dva dijela, onda u jednom djeluju vlacna, a u drugom tlacna naprezanja, tj. u tockama presjeka pojavljuju se normalna naprezanja s predznakom plus i minus (s1. 3.4). U nekim slucajevima to moze biti opasno, kod stapova izradenih od krhka materijala s vrlo malom vlacnom cvrstccom. Sigurnost konstrukcije izradene od takva materijala zahtijeva da se u opasnome presjeku smiju pojaviti sarno tlacna naprezanja. To se moze postici, ako izaberemo ekscentricnost uzduznesile tako da se neutralna os nalazi izvan presjeka iii najvise da tang ira rub presjeka. Ako za sustav tangenata na poprecni presjek konstruiramo pripadajuce polove, onda skup tih tocaka obuhvaca dio presjeka oko njegova tezista, kojisenaziva jezgra presjeka. Prema tome jezgra je presjeka dio popreenoga presjeka unutar kojeg se mora nalaziti hvatiste ekscentricne uzdume sile da bi se u citavome presjeku pojavila naprezanja istog predznaka. Ako se hvatiste ekscentricne uzduzne siIe nalazi izvan jezgre, pripadajuca neutralna os sijece poprecni presjek, te u poprecnome presjeku dobivamo vlacna i
tlacna naprezanja,

J I

Ako je poprecni presjek konveksni poligon, neutralne osi postavimo tako da se poklapaju sa stranicama poligona i pomocu izraza (3.24) odredimo pripadajuce polove (na s1.3.10. toeke'I,2, ...,6). Prilikom prijelaza od jedne stranice poligona k drugoj neutralna se os okrece oko tocke B(ys, zs), a pripadajuci pol ACey, ez) pomice se po pravcu iz polozaja 1 u polozaj 2. Prema tome, pravac 1-2 dio je ruba jezgre koji odgovara svim rnogucim neutralnim osima koje dodiruju poligon u vrhu B. Na osnovi toga mozemo zakljuciti: ako je poprecni presjek konveksni poligon, onda je i pripadajuca jezgra poligon. Pritom svakom vrhu danog poligona odgovara stranica mba jezgre, a svakoj stranici danog poligona odgovara vrh ruba jezgre. Ovo vrijedi i za sluca] kada poprecni presjek nije konveksni poligon, ali se sve tangente na poprecni presjek reduciraju na konveksni poligon kao sto je to slucaj kod sastavljenih profila. . Jezgru presjeka mozemo odrediti analiticki primjenom izraza (3.24) iii graficki konstrukcijom prikazanom na sl. 3.8. Pokazat cemo odredivanje jezgre presjeka za neke osnovne presjeke. a) kruini poprecni presjek (sl, 3.11)

..... /-._.


.

'

5 ._.

._
z

___ -._ .L__


I
.1
z

/
Slika 3.9. Stika 3.10.

n,r---~~---+----~----~

'. Yju:

-.

Slika 3.11.

Rub jezgre presjeka mozemo konstruirati s pomocu polova koji odgovaraju neutralnim osimakoje se poklapaju s tangentama ovojnicama na rub presjeka (s1. 3,9), Koordinate pola ACey, ez) za neutralnu os s odsjeecim~qy i az odredit cemo izrazima:

Glavni sredisnji polumjeri tromosti kruga jesu:


iy = iz:;;;:; -

.'

ey""-a'

'2 lz y

y~
~

:;;;:;

B. . 2

(3.24)
... ,

Povucimo tangentu na kruzni presjek koja je paralelna s osi y. Tengenta na glavnim osima y,z odsijeca odsjecke:

Spajanjem dobivenih tocaka AI. A2,

dobijemo rub jezgre presjeka.

102 Prema izrazu (3.24), koordinate pripadajuceg

3. Slozeno optereeenje Itapova

3.4. Primjena jezgre presjeka

103

pola iznose: ez=--=. 4·R 4

ey=---=O 4· 00
Zbog centralne simetrije presjekajezgra (s1. 3.11). b) pravokutni poprecni presjek(s1. 3.12)

R2

R2

presjeka nalazi se unutar srednje trecine presjeka. Polovi Al i A4 odredeni su i graficki na s1. 3.12. Slicno kao za pravokutni presjek, odredili bismo jezgru za I-presjek (s1. 3.13.a) i [- presjek (s1. 3.13.b),

kruznoga presjeka krugje polumjera RI4


I I I I I I I I I J

~
1 I
J

~.-.
I
I I I
J

_.rI
I

~ ~-.!'A :.

I I

f
I
i .

! I

I
I

I I

n3
In2 a) n.

.... n3
b)

I I

Slika 3./3.

3.4. PRIMJENA JEZGRE PRESJEKA


a) Pri kosom savijanju Sl~ka 3. 12. Glavni sredisnji polumjeri tromo~ti pravokutnika jesu:
'2 lz -

_li: ' 12

b e-»-2 . 12
y00 .

ijezgrom presjeka. Presjecnica ravnine momenta savijanja i poprecnoga presjeka jest pravac BB. Neutralna je os odredena kao promjer elipse tromosti, koji je konjugiran s promjerom BB (g. paralelna je s tangent0!ll na elipsu tromosti u tocki D odnosno D'). Maksimalno ce naprezanje biti u tockama 1 i 2, najudaljnijima od neutralne osi n-n. Ako moment savijanja M zamijenimo ekvivaletnim spregom sila:

Na s1. 3.14. prikazan je poprecni presjek s glavnomsredisnjom

elipsom tromosti

Neutralna os nl-nl na glavnim' osima odsijeca odsjecke ay =- ~, az= Koordinate su pripadajucega pol a AI:
ey=-7=--=-,
ay

1
dobit cemo

. i~

h2 • 2
12·ha.

h
gdje je k1 odsjecak jezgre u ravnini djelovanja momenta savijanja M i predstavlja udaljenost tocke AI na rubu jezgre do sredista presjeka. Vlacna sila F toga sprega <ij~lujt':llt~~i~t.u.J>£esjeka, a tlacna sila F u tocki A I, na rubu jezgre. Tlacna sila koja djeluje na rubu jezgre uzrokuje tlacna naprezarija po cijelome presjeku, a neutralna os za ovaj ekscentricni pritisak prolazi tockom 1 kao najudalje-

..........

Na isti. nacin i za ostale tri neutralne osi nalazimo pripadajuce

polove:

A2(-~' 0), A3(O, -~), A4(~' 0).


koja ima oblike romba s dijagonalama

Tako dobi~amo

vrhovejezgrepresjeka;

hl3 i h13. Prema tome, jezgra pravokutnoga

104

3. Slo;/;eno oprerecenje

~tapova

3.4. Primjena jezgre presjeka

105

0"(2)

= A = k2 . A

(tlak) .

(3.26)

Uocavamo da formule (3.25) i (3.26) imaju isti oblik kao formula za ekstremna naprezanja pri obicnom savijanju:

__

0"=

M W. u

y.

Zato se produkt povrsine poprecnoga presjeka i odsjecka k jezgre presjeka ravnini djelovanja momenta savijanja naziva opctm momentom otpora presjeka: W=k·A. Svakom polozaju ravnine momenta savijanja odgovaraju pora presjeka dva

(3.27)

opca momenta ot(3.28)

koji se odnose na ekstremna naprezanja u najudaljnijim tockama od neutralne osi na strani suprotnoj pripadajucim odsjeccima jezgre presjeka. Ova defmicija momenta otpora presjeka nije u suprotnosti s prijasnjom definicijom. Uzmimo npr. savijanje stapa pravokutnoga presjeka opterecena u ravnini simetrije. Odsjecak k jezgre presjeka u smjeru glavne osi tromosti Jest:

pa je opci moment otpora presjeka:

1
Stika 3.14. nijom tockom presjeka na suprotnoj strani od hvatista sile. Prema tome, naprezanje u tocki 1 zbog kosog ce savijanja biti jednako naprezanju zbog vlacne centricne sile

W=k·

h.' ;' b . h2 A =-. b-h =--

Dobili smo isti rezultat kao i prije. . b) ... rteKSceniricnomopterecenju F Ekscentricna uzduzna sila F djeluje u tocki A na udaljenosti e od tezista presjeka (sl, 3.15). Ako silu F reduciramo na teziste poprecnoga presjeka, dobit cemo u poprecnome presjeku centricnu uzduznu silu F i moment savijanja M F· e. Prema prijasnjim razmatranjima, neutralna os poprecnoga presjeka paralelna je s tangentom na elipsu tromosti utocki D odnosno D'. Ekstremna ce naprezanja biti u tockama I i '2 najudaljenijima od neutralne osi n-n. Za ekscentricnu silu F odredit cemo ekstremna naprezanja ako naprezanjima od centricne uzduzne sile F pribrojirno naprezanje odmomentasavijanjaM = F, e.

a(l)

= A = kl . A (vlak).

(3.25)

Ako postavimo vlacnll. silu:


•• 1

u tocku A2 na drugom kraju jezgre, a jednako. tako veliku tlacnu silu u srediste presjeka, dobit cemo da je naprezanje u tocki 2 zbog kosog savijanja:

106

3. Slol!eno opterecenje Uapova

3.5. Naprezanja u presjeku pri iskljucenju vlaene zone

107

a(2)

= _ f_ (1 + .£.)= _ F (k2 + e) = _ M(A


A k2 k2• A

(3.30)
2) •

W2

Izraz (3.30) pokazuju da se ekstremna naprezanja kod ekscentricne uzduzne sile mogu odrediti kao pri obicnom savijanju s momentom savijanja jednakim momentu ekscentricne sile F s obzirom na rub jezgre, u nasem slucaju s obzirom na tocku AI, odnosno A2.

3.5. NAPREZANJA U PRESJEKU PRI ISKLJUCENJU VLACNE ZONE


,
Ako se hvatiste ekscentricne uzduzne sile nalazi izvan jezgre poprecnoga presjeka, pripadajuca neutralna os presijeca kbnturu presjekaj dijeli presjek na vlacnu i tlacnu zonu. Ako materijal rnoze izdrzati same vrlo mala vlacna naprezanja, dio presjeka nece uopce sudjelovati u prenosenju unutarnjih sila, a drugi ce dio prenositi same pritisak. Jednako tako u kontaktnoj plohi izmedu temeljne stope i tla moze se prenositi sarno tlacno opterecenje, . Razrnotrimo stanje naprezanja

recene ekscentricnom 3.16).

ispod temeljne stope pravokutna oblika, opteuzduznom silom F s hvatistem A na glavnoj osi tromosti y (s1.

a) c> h/3, hvatise sile nalazi se unutar jezgre presjeka (sl, 3.16.a).

Dijagram nonnalnih naprezanja jest trapez. Ekstremna naprezanja iznose:

Slika 3.15.

a(l)

=- ~

+ :::

-·5( :1)
..
1-

a(2)

=-5 ~,: : = -~

(1 +

:2)-

(3.29)

b) c

t'

a(2)

= ~:

(-2 + 3*)=2F

. (3.31)

hvatiste sile nalazi se na rubu jezgre presjeka (sl. 3.16.b). naprezanja jest trokut. iznose: =0 ;

Dijagram nonnalnih Ekstremna naprezanja

Izraz (3.29) mozemo prikazati u sljedecem obliku:

a(2)

bh .

(3.32)

108

3. Sioleno optereeenja stapova

3.5. Naprezanja u presjeku pri iskljucenju vlacne lone

109

(3.33) Razmotrimo dalje presjek proizvoljna oblika (sl. 3.17). Hvatise ekscentricne uzduzne sile nalazi se izvan jezgre presjeka, a na jednoj od glavnih osi .tromosti, Na s1. 3.l7.c iscrtan je aktivni dio presjeka koji sudjeluje u prenosenju sile F. Polozaj neutralne osi n-n mozemo odrediti iz uvjeta: 1. Tlacna naprezanja na aktivnom dije1u presjeka razmjema su udaljenosti y od neutralne osi n-n. Ako najvece tlacno naprezanje oznacimo sa (Tmax, dobit cemo:
O";;;;;--'y

-.-.~.~.

(Tmax

b+c

(a)

2. Rezultanta tlacnih naprezanja jednaka je sili F.

A. b)

0"'

dA

O"max . (Tmax = J -- c . y dA ;;;;;-b+ c J r :dA b+ A. A,

::::::Snn = F, b s- c

(Tmax

(b)

gdje je Aa povrsina aktivnog dijela presjeka, a:


Snn =

J
A.

y. dA

staticki je momenat povrsine aktivnog dijela presjeka s obzirom na os n-n.

3. Suma momenata svih sila s obzirom na neutralnu os n-n jednaka je nuli:

._'f~

A•

odakle je:

A. Stika 3.16.

J b+ c

...O"max . y.2

dA -

O"max

b+c

A,

..

y'2

dA -

(Tmax

b+c

. I nn

- Fob , -

(C)

gdje je: (sl. 3.16.c). Inn

C) C<~, hvatistesilenalazise

izvanjezgrepresjeka

Na sl. 3.16.c iscrtan je dio presjeka koji prenosi silu F. Taj dio presjeka mozemo odrediti iz uvjeta da je raspodje1a naprezanja po presjeku linearna, kao sto je prikazane na s1. 3.16.c, te daje rezultanta tih naprezanja jednaka sili F. Buduci da rezultanta pro1azi kroz srediste povrsine trokuta, duljina aktivnog dijela presjeka bit ce3c: Ekstremno normalno naprezanje jest:

= J y2.
A,

dA

moment tromosti aktivnog dijela presjeka s ozbirom na os n-n. Iz odnosa izraza (C) i (b) dobit cemo polozaj neutralne osi ';-n koja se poklapa s rubom aktivnog dijela presjeka

1]0

3. Slol!eno opteredenje §tapova

3.6. Savijanje i aksijalno opterecenje kompozitnog nosaea

111

simetrije poprecnoga presjeka djeluje moment savijanja My i uzdruzna sila su elasticnosti oba materijala Eb i Eel Omjer je modula elasticnosti:

N. Moduli

a) -

.-y

Ee ' Eb =n.
Da bismo odredili naprezanja u nosacu, zadani presjek nosaca prikazan na sl. 3.18.b, reduciranje na celicni presjek prikazan na s1. 3.18.e. Povrsina je reduciranoga presjeka

b)

c) -

o-.-t........j.- . -.

_. -

.-l--t- __

I
z~

a)

~~
b)

~@
c)

Stika 3. 17.

d)

e)

(3.34)

Stika 3.18.

Polozaj neutralne osi y poprecnoga presjeka za slucaj cistog savijanja odreden je

Iz izraza (b) dobivamo daje maksimalno naprezanje


Umax

izrazom:

b+c = -s- F.
nn

(3.35)

(3.36)

3.6.··SAVlJANJE·IAKSIJALNO OPTERECENJE KOMPOZITNOG NOSACA


Promatramo kompozitni nosac simetricna poprecnog presjeka, koji se. sastoji.od dvaju razlicitih materijala, betona i celika, s1. 3.18. Pretpostavit cemo da u ravnini

. Moment tromosti reducirana presjeka s obzirom na neutralnu os y jest: Iyr

= -n Iyb + lye.

(3.37)

112

3. Slofeno opterecen]e ~tapova

3.7.Provjera

cvrstoce prj pnpreenom

savijanju

ravnoga staps

113

Zbog zajednickog djelovanjauzduzne sile N, koja djeluje u tezistu reduciranog presjeka, i momenta savijanja My, naprezanja su u celiku:
eTc = -A

i: Tz. max . Sy max

!:!.:t. + I .Z
yr

(3.38)

'"max

I. b
y

::;; '"!lop

au betonu: (3.39) Dijagram normalihnaprezanja zbog djelovanja uzduzne sile N prikazan je na s1. 3.l8.c, a zbog djelovanja momenta savijanja My prikazan je na s1. 3.18.d.

Medutim, u nekim slucajevima opterecenja nosaca i oblika poprecnoga presjeka (sl. 3.20), opasna tocka u presjeku ne mora se nalaziti na rubu presjeka ili na neutralnoj osi. U razmatranom slucaju, opasne ce tocke biti tocke 1 i 2 u desnom presjeku tik uz lezaj B.

3.7. PROVJERA CVRSTOCE PRI POPRECNOM SAVIJANJU RAVNOGA STAPA


Poprecno savijanje ili savijanje silama svrstava se u skupini osnovnih opterecenja

,.

CD
@
a) b)
'!;'xz·_

stapa, iako se u poprecnome presjeku pojavljuju istodobno moment savijanja My i


poprecnasila Tz• s1. 3.19. Ekstremna nonnalnanaprezanjajavljaju se u rubnim vlakancima poprecnoga presjeka, gdje su posmicna naprezanja jednaka nuli. Rubna se vlakanca nalaze u jednoosnom stanju naprezanja. S druge strane, najvece posmicno naprezanje gotovo se uvijek javlja u neutralnoj osi gdje je nonnalno naprezanje jednako nuli. Element na neutralnoj osi nalazi se u stanju cistog posmika. Uvjeti cvrstoce glase:

O'x'

;>;

e)

oG)

Sli~ 3.20.

iii:

Tocka I nalazi se u ravninskome te naprezanja:

stanju'naprezanja

(sl, 3.20.e) gdje su komponen-

""'( )-+---"-+-< - "<.lop .... "x m:u< - - W - W mm y Z


a glavna su naprezanja:

.u. u,

~\.~

fEw.'~·=·:._·-·-·-·-·-·-·-·-· 0'..... O'in ••


I

Ekvivalentno je naprezanje: a) Po teoriji najvecih nonnalnih naprezanja:


.,1

\i

*1

Slika J19.

(3.40)

114 b) Po teoriji najvecih normalnih


aek = -2-

3. Siozeno optereeen]e lltapova

3.8. Savijanje i torzija

115

deformacija:

1- v

ax + -2-

1+ v ~

OX 4 +

_?

'xz .

_:>

0.41)

Promatramo stap kruznoga poprecnog presjeka,koji je istodobno opterecen.momentom torzije M( i momentom savijanja M; (sl, 3.21). Na osnovi principa neovisnosti djelovanja sila posebno odredimo normalna naprezanja zbog savijanja:

c) Po teoriji najvecih posmicnih


aek

naprezanja: (3.42)

ax=T -z
y

Ms

= ~ oi + 4 tiz

.
energije deformacija:

i posebno posmicna naprezanja zbog torzije:

d) Po teoriji potencijalne

"
(3.43)

'" I
.-:.,

aCk=V ~~2(1
e) Po teoriji potencijalne

v)

tiz .

energije promjene oblika:

ack = V

oi + 3 tiz

(3.44)

f) Po Mohrovoj teoriji cvrstoce:

Dijagram posrnicnih naprezanja prikazanje na s1. 3.2l.b, a normalnih naprezanja na s1. 3.21.c. Najvece se normalno naprezanje javlja u tockama A i B na rubu poprecnoga presjeka. Posmicna naprezanja zbog torzije imaju najvecu vrijednost po citavom rubu poprecnoga presjeka. Prema tome, opasne su-tocke A i B. U tockama Ai B postoji ravninsko stanje naprezanja (sl. 3.21.d). Glavna naprezanja u tocki A iznose:

ack =

l..=.J! ax + .l...±.E. ~ ax + 4 _7. 2 2

'xZ ,

_:J

p=--. at dol'

O"vdOp

(3.45)

3.8. SAVIJANJE I TORZIJA


gdjeje:

"

"t"-r--~~;'~~~~\
-'.j
A

O"xA=W'
i:

M.
Y

(3.46)

1i'm..

a)

1...===.li1i'
A
o

~
B
e

o, rna. ~

WI'=""I6'
pkViYl!l~p.tno je naprezanje: af'po teoriji najvecih normalnih naprezanja

1tcf3

(3.47)

(3.48)
d)

iii: (3.49)

Stika 3.21.

116 gdje je:

3. Slofeno opterecenje

itapova

3.8. Savijanje

itorzij a

117 energije promjene oblika: (3.60),

e) Po teoriji potencijalne (3.50)

,
iIi:

b) Po teoriji najvecih normalnih deformacija =0"1


V 0"2

iii:

O"ck

I-v =-2-

axA

+ -2-

I+VV

olxA + 4 rX .

(3.51)

ack .

= ~. ~~
y

+ 0,75 Mf =

(3.61)

Mck

= ~Mf

+ 0,75 Mf .

(3.62)

(3.52) f) Po Mohrovoj teoriji CYrstoce gdje je: I-v l+vV =-'-2-M, +-2-

Mck

Mi+Mt

(3.63) (3.53)

c) Po teoriji najvecih posmicnih naprezanja


O"ck

iii:

= 0"1 1

a2

= ~ ~A

+4 ~

(3.54)

(3.64) gdje je:

iIi:

ack

=w- IJ Ms +
,I 2
y

,/)
JVli'

= Mck
W:'
y

(3.55) (3.65) Ako se savijanje stapa kruZnoga poprecnog presjeka provodi istodobno u dvje!.lla medusobno okomitim ravninama, onda je moment savijanja: (3.66) (3.57) U slucaju zajednickog djelovanja poprecnog savijanja i torzije, posmicna naprezanja zbog poprecne site obicno se zanemaruju, jer su gotovo uvijek vrlo mala u odnosu na ostala naprezanja. ' U opcem slucaju kosog savijanja i torzije ravnoga stapa pravokutnoga presjeka, u presjeku djeluju sljedece komponente unutarnjih sila: My, Mz, Mb Ty i Tz. Na s1. 3.22. izvan ruba presjeka prikazani su dijegrami normalnih i posmicnih naprezanja zbog savijanja, a u ravnini poprecnoga presjeka dijagrami posmicnih naprezanjazbogdjelovanja momenta torzije. U tocki 1 normalna naprezanja imaju ekstremne vrijednosti, a posmicna su naprezanja jednaka nuli. Prema tome, u tocki 1 je linijsko stanje naprezanje. U tocki 2 i 3
I

gdje je: (3.56) d) Po teoriji potencijalne energije deformacija:

iIi:

...
(3.58) gdje je: M ck =

."
2 1 +'V M,+ -2-Mt
2'

![-:I

(3.59)

118

3. Sioleno opterecenje ~tapova

3.S. Savijanje i tonija

119

iIi:

(3.69)

Koeficijenti

ai

1]

ovise

omjeru stranica ~.Vrijednosti.tih

koeficijenata

dane su

u tabl. I~13.l. Slicno bismo postupili i po ostalim teorijama cvrstoce. Analognim postupkom mogu se razmotriti i druge kombinacije opterecenja, npr. aksijalno opterecenje, poprecno savijanje i torzija. Osnovni problem kod tih zadaca sastoji se u odredivanju opasnoga presjeka i opasnih tocaka u tom presjeku u kojima se ocekuju ekstremne vrijednosti odredenih komponenata naprezanja. Ako je stap konstantnoga poprecnog presjeka, onda mozemo pretpostaviti da ce to biti presjeei u kojima komponente unutamjih sila imaju ekstremne vrijednosti, Pri proracunu cvrstoce potrebno je ispitati nekoliko presjeka u kojima se pojavljuju ekstremne vrijednosti komponenata unutarnjih sila.
Slika 3.22.

Primjer 3.1. Stup pravokutnoga poprecnog presjeka opterecen je silom F = 90 kN u tocki A s koordinatama ey = 15 em, ez = 10 em, sl. 3.23. Treba odrediti: a) polozaj neutralne osi b) naprezanje u tockama 1,2,3,4 Glavni polumjeri tromosti iznose: (3.67) i konstruirati dijagram naprezanja. Utjeeaj vlastite tezine stupa zanemaritil

djeluju nonnalna i posmicna naprezanja, pa je u tim tockama ravninsko stanje naprezanja. Opasne tocke u presjeku su 1, 2 i 3, pa u tim tockama treba provjeriti uvjete cvrstoce. Pri postavljanju uvjeta cvrstoce, obicno posmicna naprezanja od savijanja ne uzimamo u obzir, jer su ona mala u usporedbi s nonnalnim naprezanjima i posmicnim naprezanjima od torzije. Uvjeti cvrstoce glase:

Za tocke 1,1:

Prema !~Qrtji_!1ajy~cihp()smicnihnaprezanja

tockama 2,2:

iii:

Prema izrazu (3.18), neutralna os na glavnim osima y, i~ 300 a =--=--=-20 y ey 15 em,

odsijeca odsjecke:

C{(8)
az = -;j2

= - 10 = - 7,5 z

75

cm.

i u tockama 3,3:

I
-

_L
~
.

"
-

Neutralna je os prikazana na s1. 3.23.b. Naprezanje cemo odrediti izrazom (3.14):

120

3. Slo~eno opterecenj e §tapova

3.8. Savijanje i torzija

121 105 (1 + 13,33 ·0,15 em,'


Z4

0"(3)

= - 5·
Y4

+ 5 . 0,30)

= - 2,25

MPa .

U tocki "4",
(7(4)

= + 30

=-

15 em:

=- 5· 105 (1 -13,33

·0,15

+ 5·0,30);;;;; - 0,25 MPa.

Dijagram naprezanja prikazan je na s1. 3.23.e.

Primjer 3.2.
Za zadani poprecni presjek (s1. 3.24.a) treba odrediti: 1. Jezgru presjeka a) analiticki
f

2)----------I I

b) graficki

/
I

__~~mm~mTImrrmm~
mw~~~llWllWWllWll~~N

2. Pomocu jezgre odrediti ekstrernna naprezanja u nosacu zadanoga presjeka, raspona I = 8,0 m, koji je opterecen s q = 12 kN/m u naznacenu smjeru (f3 ;;;;;20°), (s1. 3.24.b), te naertati dijagrarn naprezanja u najnapregnutijemu poprecnom presjeku nosaca. 3. Pomocu jezgre odrediti ekstremna naprezanja zbog opterecenja zadanoga presjeka ekscentricnom vlacnom silom F = 720 kN, ako je ekscentricnost sile s obzirom na glavne osi:
eo = - 6,0 em,

a)

e; = - 10,0 em.

e)

Treba naertati dijagram naprezanja u poprecnome p~esjeku.

Slilw 3.23.
(7 :;:;--

F ( 1 +-·z+-'-·Y ez ev)
'2 ly l'2

.
E

Uvrstimo li pripadajuce

vrijednosti, 0,1

dobit cemo: 0,15)

JiLl II
f-o

fiq-12kN/m

11!t1~
I :

IP-20·

11

tf"

==-

90· 10 (1 0,3 . 0,6

~
I --

I-8.0m. b)

+ 75 . 10,..4"Z + 300 . 10-:4 • Y :;:;

5 . 105 (1 + 13,33 . z + 5 . y).


ZI

U tocki "1", YI = - 30 em,


(7(1) :;:; -

= -15

em:

5 . 105 (1 - 13,33 . 0,15 - 5 . 0,30)


-

= 1,25

MPa.

~20

.l~

3Qem

-I

a) Slika 3. 24.

U tocki "2",
(7(2)

Y2'=

30 em,

Z2

= 15

em: = - 0,75 MPa. Geometrijske karakteristike

= - 5· lOS (1 + 13,33 ·0,15' - 5·0,30)

poprecnoga

presjeka:

U tocki"3",

Y3f + 30 em,z3

= + 15

em:

r
122
Povrsina je poprecnoga presjeka: em2

3. Sioleno optereeenje

!itapova

~.

I'

3.8. Savijanje i torzija

123

I1
I
I

i odatle: ao = -37" 58' 55" ""-38· ,


Glavni momenti tromosti iznose:

= 20 . 60 + 40 ' 30 = 2 400

I:

I:'

Teziste presjeka (s1. 3,25):

!.:••.
~ ~

o------r:-----="'!~.-.-.
0!:e' "''''' I

E o

\ \

\ 'J \ \ I I I

,'1',\ I. .'
t. 1 :

Iii,

._. f-·1.~1 ~~4~~; ( ...._~:-. _


\

I0 T '" T2 (12,.. ;5} ,. 0:


\ I

.!!"

OE
~
I
.:; j

/"

J \ r'~-----\!
I \
\

~f' -Z

[max::

697 100 em"

....

I
,

vr :
\

Buduci da je l«> ly,pnda je Iu > L;


2:7,5cm '1

1/9
;0= L
110 -

I 11~

!. SQ~22.5 oj.
.

--I

~5

Iu

= Imax
Imin

= 697 100 em" = 387 900 em",

I.

Iv'=

Stika 3.25.

Glavni su polumjeri tromosti: . ='

L Ai' ei
Ai

1 200, 10 + 1200·35 = 2400 200·30 + 1 200 ·20 2400


presjeka iznose:
3

22,5 em

XU

ffu VA = 'V/697 100 = 17'04 2400

em

_L Ai'

1]i _ ]

Ai

= 250
'

em.

lv

. = .VA = V387900 ffv 2400

= 12,71 em,

Jednadzba sredisnje elipse tromosti glasi:


u2 v2 . -+-=1.
i~i~'" .

Moment tromosti poprecnoga I


z

= 20 .603
12

+ 1 200 ' 52 + 30 .40 + 1 200 .52


12 ..

= 580 000

em*

Elipsa je tromosti prikazana na s1. 3.26. 1. Jezgra presjeka a) Analiticko odredivanje jezgre presjeka . NasI. 326. konstruirane su neutralne osi koje se poklapaju s tangentama ovojnieama na rubu presjeka. Sjecista su tih tangenata tocke 1, 2, 3, 4, 5. Na osnovi zakona o uzajamnosti neutralne osi i pripadajuceg pola jezgru poprecnoga presjeka mozerno konstruirati tako da odredimo pripadajuce neutralne osi za polove 1, 2, 3, 4, 5 na rilbu presjeka.Koordinate polova u koordinatnom sustavu u, v odredit cemo izrazom:

= 60 12' 3 + 1 200 . 1252 ·20 ,

40.303
12

+ 1 200 .12,52 = 505000

."

Jzy= 1200· (-5)· (-12,5) + 1200·12,5·5


Polozaj glavnih osi ~om~sti: tg 2ao - - J z

= 150 000

cm'".

_ l:...!.EL-_
-

Iy -

2.150.103 =-4,0 580. 103 _ 505 . 103

u = z . cos a + y . sin a

124
y

3. Sloieno optereeenje stapova

3.8. Savijanje i torzija

125 odgovarajuce neutralne osi koje

Na sl. 3.27. za zadane su polove konstruirane odreduju rub jezgre presjeka.

S/ilw 3.26.

v = y . cos a - z . sin a. Za a = - 38· dobit cemo:


u v

= 0',788 .

-0,616· y .
osima u, v odsijecaju

/
Stika 3.27.

= 0,616 . Z + 0,788 . y

b) Graficko odredivanje jezgre (s1. 3.28)

Za zadane po love pripadajuce neutralne osi na koordinatnirn

odsjecke:

Proracun jezgre proveden je tablicno:

em
Tacka
Z

Y 25,0 -15,0 -35,0 -35,0 " i5,0

u 6,24 30,88 19,59 3,83 " -33,13

au=-eu

".2/ Iv

-,

av=--

lu

.2

ev

27,5 27,5 :"'2,5 -22,5 -22,5

"36,64 5,12 -29,12 -41,44 5,84

- 25,90 -5,23 -8,25 . -42,20 4,88

-7,92 ~56,13 9,97 7,01 -49,74


Stika 3.28.

2 3 4 5

126

3. Slo~enoopterecenje ~tapova

3.8. Savijanje i torzija

127

Graficka konstrukcija jezgre presjeka prikazana je na s1. 3.28. 2. Odredivanje ekstremnih naprezanja u najnapregnutijemu nog na s1. 3.24.h. Maksimalni moment savijanja iznosi:
Mmax -

y= -(a

-/3) = - (38· -20·) = -18'.

presjeku nosaca prikaza-

Polozaj je neutralne osi: tg cP J

- Iv

lu

tg y= - 387900 . tg (-18 ) = 0,584

697 100

_ g__£ _
8-

12 . 82

-96

kNm.

i odatle: cP

Iz s1. 3.29.ocitano
kl =7,0 em ka

je:

= 30· 17'6".

= 10,0 em
=
A. k,
Mmax

Neutralna je os paralelna s tangentom na elipsu trornosti u tocki D. Ekstremna se naprezanja pojavljuju u tockama 1 i 4. Dijagram nonnalnih naprezanja u najnapregnutijemu presjeku nosaca prikazan je na s1. 3.29.

x max

96 . 10 24. 10-2 .7. 10-2


3

= 5,71

3. MPa

Ekscentricno opterecenje presjeka silom F


Ekscentricnost je sile F:

= 720

kN.

ax mm

. =_

Mmax = _ 96.10 = -4,0 A . k2 24 . 10-2 . 10 . 10-2

MPa.

e = ~ e~ + e~ = ~ 62 + 102 = 11,66 em .

Polozaj neutralne osi u poprecnomu presjeku:


au = _ i~ = 12,712 = 26 92 em eu 6 '
i~ a v =_ e; = 17,04 =2904 10 ., Iz slike 3.30.
2

em.

"

ocitano je:

Ekstremna naprezanja u poprecnome a.


Oxma.-5,71MPa Slika 3.29.

presjeku iznose:

. =F (1 .. x max A

+.!..)= k,
=

720.10 (I 24. 10-2


3

+ 11,66)=689' 9,0

MPa (vlak)

<Txmin=A"

F( 1-'ke)

720'10 -2 1-- 11,66) =-1,37 ( 80 , 224·10

MPa(tlak).

Iz slike 3.29. dobivamo:

Na s1. 3.30. za ekscentricnu je silu F graficki odredena pripadajuca neutralna os i prikazan dijagram nonnalnih naprezanja, Ekstremna nonnalna naprezanja pojavljuju se u tockama 1 i 4.

128

3. Sioleno optereeenje ~tapoya

3.8. Savijan]« i torziJa

129

\
~ ~

~~~1

i/

.!,/

Dijagrami unutarnjih sila prikazani su na s1. 3.31. Opasni presjek jest presjek Geometrijske
"

a-a.
presjeka:

su karakteristike

Povrsina presjeka:

A = 2· 15 . 1 + 28·0,7 = 49,6 em",


z

Moment tromosti: Iy:::: 15.303 12 14,3 . 28


3 :::: 7591

12

'

em" ..

Moment otpora: W :::: y I y h 2 Staticki moment pojasa:


Slika 3.30.

= 7 15 = 506 591

em".

Sp= 15·1 ·14,5 =217,5

ern".

Primjer 3.3.
Za celicni nosac prikazan na s1. 3.31, treba po teoriji najvecih posmicnih naprezanja odrediti koeficijent sigurnosti prema granici recenja materijala (TT == 210 MPa.
Presjek a-a a)

Staticki moment polovice presjeka:

Sy max = IS . 1 . 14,5 + 0,7 . 14 . 7

= 286,1

em".

c)

®
13-'-'-'-'

z~
d) b)

'2
_M_

~
a) b)
c) d)

Stika 3.31.

Stika 3.32.

130

3. Slozeno opterecenje stapova

3.8. Savijanje j tonija

131

. Na s1. 3.32. prikazani su dijagrami naprezanja u opasnome presjeku od uzduzne sile, ~.ome~ta savij~nja i poprecne sile, Iz oblika dijagrama naprezanja izlazi da koeficijent sigumosti treba odrediti u tockama 1,2 i 3.

k3

= --

(TT

(Tck(3)

= 61 96 =3,39.
,

210

U tocki "1":
NM A + Wy

(Tx(I):;;;:

=-

56,56 . 103 49,6 . 10-4

39,59 . 103 506 . 10-6 = - 11,4 -78,2 = - 89,6 MPa,

Dobili smo da je u nosacu opasna tocka 2 koja se nalazi na spoju pojasa i hrpta. Koeficijent je sigurnosti nosaca k '" kmin = k2 '" 2,18. Primjer 3.4. Temelj oblika prikazanog na s1. 3.33. opterecen je u tocki A vertikalnom tlacnom silom F '" 25 MN. Treba odrediti naprezanja tla ako tIo prenosi sarno tlacna naprezanja. Geometrijske su karakteristike presjeka: Povrsina presjeka:

koeficijent

sigurnosti iznosi: ... (TT ... 210 ... 2 34 k 1=--=--=


(TX(l)

89,6

,.

U tocki "2":
(Tx(2)--+-'Z2=-11,4

A = 6·6 + 2·8 == 36 + 16 = 52 m2•


M
fy A
-

_N

3959 . 103. 14· 10-2 ' =-844 7591 . 10-8 '

MPa

Teziste presjeka: zJ +16·7 = 36·3 52


4,23 m

"x«2)

Tz' Sp
fy·t

='

5656· 103.2175 . 10-6 , 7591,10-8.0,7.10-2

= 23' 2

MPa

Prema izrazu (3.42), dobit cemo:


(Tck(2)

= ~ 0;(2)

+4

';z(2)

= ~84,42 + 4.23,22 =96,3 MPa .

Koeficijent sigurnosti iznosi: k2 = -U tocki "3":


(Tx(3) (TT

ly -

. _. VA -f[;_

y290,56 52

- 2 36 -,

m.

(Tck(2)

= --

210 96,3

= 2,18.

Ekscentricnost

sile:


;

e = 3,77 - 1,5 ::::: 2,27 m.


Normalnanaprezanja u temeljnoj spojnici odredena su izrazom

N = A = -11,4

MPa
. 286,1 = 56,56· 108.0,7.10-2 . 10- :;;;: ' 3045 7591.106

...- ..ax-==.7~tl+;;. Z)
3

"xz(3)

T· Sy maX
ly·t

MPa

(Tx(l)

==

25 52106 ( 1 --' 227 4,23 ) ::::: . -2. 0,35 MPa (vlak) 2,36 25 52 (2,27--2 . 10 1 + ·3,77 ) = -1,22 MPa (tlak). 2,36
u temeljnoj spojnici prikazan je na 81. 3.33.c.
6

Prema izrazu (3 A2),.ekvivalentnoje.naprezanje:


(Tek(l)

=.~ (Tx(3)

+4

Txz(3)

= ~ 11,4

+ 4 . 30,452

= 61,96

(Tx(2)

=-

MPa .

Koeficijent sigumosti iznosi:

___Dijagramnaprezanja

Buduci da tlo prenosi same tlacna naprezanja, potrebno je iskljuciti vlacnu zonu presjeka. Dijagram tlacnih naprezanja u temeljnoj spojnici ima oblik prikazan na sl,

132

3. Slozcno optereecn]e ~tapova

3.8. Savijanje i torzija

]33

xt
F

F
a)

0'."'ex (tlak)

bl

.-'-'-'-'--9-'-'-'

O"T

----<:>-'-'---

2 co

.~

b)

<D,

i
j
o .,....

.~

.L-

I .

b
9z-2,27

C-1,5

n'

I
Slika 3.34.

z2-3,77m
c)

Moment je tromosti povrsine iscrtanog dijela poprecnoga presjeka s ozbirom na os n-n: 1 .. uri

Slika 3.33.

-J
A.

2.

3 dA - 8 . 2 ]6. (b 05)2 6 (b - 0,5)3 12 + +, + 3

=
(c)

3.34.a. Maksimalno smo tlacno naprezanje oznacili sa O'"m",,' Na s1. 3.34. iscrtan je dio presjeka koji prenosi tlacna naprezanja, Aktivni dio poprecnoga presjeka odredit cemo izrazom (3.34):
(a)

=2b3+H

b2 + 17,5 b

+ 9,08 .

Ako (b) i (c) uvrstimo u (a), dobit cemo:


b 2 b3

+ 13 b2 + 17,5 b + 9,08 3 b2 + 13 b + 8,75

Staticki je moment povrsine iscrtanog dijela poprecnoga presjeka s obzirom na os n-n:


Snll

Odatle je: bJ-8,75b - 9,08 :::O. Rjesenje te kubne jednadzbe jest:

= J zA,

1 dA ::: 16 (b + 0,5) + 6 (b - 0,5) . 2" (b - 0,5)

= 3 b2 + 13 b + 8,75

(b)

134

3, Slozeno opterecen]e stapova

3.8. Savijanje i torzij a

135

b = 3,38 m.
Ako u izraz (b) uvrstimo dobivenu vrijednost za b, dobit cemo:
Snn

= 3,

101
I

....

0.

E o

3,382 + 13 . 3,38

+ 8,75 = 86,96 m3,


rubno naprezanje:

Iz izraza (3.35) dobivamo maksimalno

I
1

O'x max -

- 3,38 + 1,5 .25 ' 106 - I" 40 MP a (tl a, k) 8696 ,

.$,-, .x. _._.


I

eo

s
0
C")

E
I

Pripadajllddijagram 3.35.

tlacnih naprezanja u temeljnoj spojnici prikazan je na s1.


60
20

I
.1 ,I Slika 3.36.

i O! I·
I b=i20cm
I

s:

Q .,...,
I

18~8

.1 .11-0,6

:i?

.3
g:_

t':I

~------~~~Trrr.~nn~Ti~

~
n

. ".
E

~
312

Pri redukciji opterecenja na os nosaca, dobivamo momente torzije: Mn =F1y'

488
Slika 3.35.

~-;_~~)
F1=20
kN,

h) ( c+'2

-F1z'

b '2=

14,14'2,15

-14,14

".

·0,1 = 28,99 kNm

Ma:::: Fly

'1-

F2z'

% = 25,98·0,15

- 15'0,1

= 2,40

kNm.

Konzolni nosac sanducastoga

poprecnoga presjeka prikazan je na sl. 3.36.

Treba provjeriti cvrstocu nosaca ako je zadano: F2=30 kN, aj=45·,


0'001'

a2=30·,

11=3,0 m,

Dijagrami unutamjih sila prikazani su na s1. 3.37.b, .... f. Iz dijagrama unutamjih sila uocavamo da je opasni presjek presjek 1~1 s apscisom X = II = 3,0 m, U tome presjeku djeluju: Ty

12 = 2,0 m, c = 2,0 m,

= 140 MPa. energije promjene oblika,

= -11,84

kN;

r; =~ 0,86 kN
kNm; My = - 28;28 kNm; presjeka:

Potrebno je primijeniti teoriju potencijalne Komponente sila u smjeru koordinatnih al= 20,0,707=

'Mi=Mx=Jl;39 Geometrijske

','

M; = 28,28 kNm.

Racunska shema sistema prikazana je na s1. 3.37.a. osi jesu: 14,14 kN = 14,14 kN

su karakteristike

Povrsina:
A;;;;;20' 30-28·18;8 =73,6 cm-'.

F1y==F1·cos F1z =F1


sin al = 20·0,707
a2 a2

Momenti tromosti:

F2y = F2 . cos
F2z = F2
.

= 30 . 0,866

= 25,98

kN

sin

= 30 . 0,50

::::15 kN.

136

3. Slozeno opterecenje stapova

3.8. Savijanje itorzija

137 Ao
t[ ;::::2

Wtl Wt2
a)

;:::: 2

. 29 . 19,4 . 0,6;::::675 cm ' 29: 19,4·1;:::: 1125

=2Ao

t2=2·

em",

Dijagrami naprezanja u poprecnome presjeku prikazani su na s1. 3.38. Naprezanja u najvise naprezanim tockama opasnog presjeka (s1. 3.38) jesu: U tockiC;
0' ' xC

_!!!:L _ 28,28
-

b)

. 103 Wy - 707 . 10-6

40,0 MPa

c)

,0

0'
).lilllWllWJJJJl1ll.1l.J.lJ:WJJJJ.JJJJ.W.uJ.IIlllUi

'" :;:;Mz :;:; xC Wz

28,28 . 10 450.10-6

:;:; 6284
'

MPa.

d)

O'xC :;:; O'xC'

+ O'xc"

:;:;40,0

+ 62,84 ;:::: 02,84 MPa < (JdO; 1

= 140

MPa .

U tocki CI:
e) 0"

xc!

=!!!:L.
Iy =

z
C,

= 28,28·

10 • 14 . 10- = 37 32 MPa 10609 . 10-3 '

t)

u, w = 62,84
z

MPa

Slilm 3.37.

I ;::;;; 3 30.20 z 12

28 .]8,8 12

4496

em",

r
tC,

;:;:; t = M

Wtl

31,39.10

675 . 10-6

=4650
'

MPa

Momenti otpora:

,
T"zC

wy :;:; :;:;1015 ly 609 h


2 Wz ==

= ~'········ly· (2 II)

Tz' SpY

;::;;; 707 cml . '

Spy:;:;20· 1 . 14,5 = 290 cm ' , 0,86 . 10 .290. = 10609. 10-8.2.0,6.


3

i=4i~6:;:;450
2

10-

em",

·xzc!

10-2

= 0 20
'

MPa

Torzijski moment otpora:

138

3. Slo~eno opterecenle ~tapova

3.8. Savijanje itorzij a

139

" = 11,84 . 103 . 81,48 . 10-6 = 3 58 MPa "xzc1 4 496 .10-8.06 , . 10-2 '

Uvjet cvrstoce:

O"CkC

= 0 oic, + 3 -rizc1 = 0100,162 + 3,43,122

= 124,94

MPa < (5dop = 140 MPa.

3,58 A --;;:

Zt

3,5BMPa

0"

=~

xC2

Wy
[z

== 28,28 . 10 707· 10-6

= 40 0
'

MPa
2

a)
(Y "

=!!!.:J._.

XC2

YC

= 28,28
2

- 103 - 9,4, 104496 ' 10-8

= 5913
'

MPa

B.r;:::=::t:=C~C

i
c) __ Y._.

olL:._ '--.T\-~

'rtC2

.-

d)

Mt 31,39.103 = Wt2 = 1 125 _10-6

27,90 MPa

My

I
SPZ

== 30 - 0,6 . 9,7 = 174,6 em3


I

t:

xyC2

11,84 -103.174,6,10-6 =230 4496· 10-8 • (2 . 1,0) . 10-2 '

MPa

e)

2-.

Sp; = 9,4 ' 1,0 . 14,5 = 136,3

em!

= 0,86' 103 . 136,3 . 10-6 = 011 MPa 10609 . 10-8 - 1,0· 10-2 '

- fX/:'2 + fxyC:
Slika 3.38.

= 27,90 - 2,30 + 0,11 = 25,71

MPa.

Uvjet cvrstoce:

140
O"ekCz

3. Siozeno opterecenje ~tapova

3.8. Savijanje i torzija

141

0 aicz

+3

~YCl

0 99,13

+ 3.25,712

= 108,67

MPa<

O"dop

= 140
pomocu

MPa. vee

Provjeru uvjeta cvrstoce u tockama A, A [, A2 mozerno izracunanih vrijednosti naprezanja u tockama C, C], C2. U tocki A:
0"r.A

provesti

=-

40,0 - 62,84

=-

102,84 MPa <

O"dop

140 MPa .

F-SkN

U tockiA1:
O"x!..]::::: -O"xe;

= -"62;84 - 37;32

=-

100,16 MPa 11=1,2m


b)
·1

Uvjet cvrstoce:
UckA]

= 0 100,162 + 3.49,882 =

132,27 MPa < O"dop

140 MPa.

O"xAZ
7:XyA1

=-

O"Xel

=- 99,13 MPa
-

= "tA2 + "xY:;'2

"x/A2 = 27,90

+ 2,30 - 0,11

= 30,09

MPa.

Uvjet cvrstoce:
O"ckA2

= ~ 99,132 + 3 .30,092

= 112,0 MPA < udop

c)

140 MPa.

d)

Najopasnijom se pokazala tocka A], no i u njoj je ekvivalentno naprezanje manje od dopustenoga, pa je cvrstoca nosaca osigurana po teoriji potencijalne energije promj en~_Qplika.

S/ika 3.39.

(j~if!lj~r~§./

~7'<.

......,).

II

Treba dimenzionirati

koljenasti sistem prikazan na sl, 3.39. ako je zadano:

= 0,5

O"dop

= 140

MPa.

Primijeniti teoriju.najvecih Dijagrami unutarnjih

posmicnih naprezanja. na s1. 3.39.c, d, e.

sila prikazanisu

Za dio 1 opasni je presjek B u kojem djeluju:

Mx=Mt=O,Mz=O,

My=-8·1,2=-9,6

kNm,

Tz=8 kN,

Ty=N=O.··
Stika 3.40.

142 Iz uvjeta evrstoce:

3. Slofene opterecen]e stapova

3.8. Savijanje i torzija

143

O"x max -

.». -_My· -W
y

gdje je: d3:::;

32

O"dop

Wt= a h b2• Iz tabl. I~13.1. za ~ ~ 2 dobivamo a = 0,246 paje:

dobivamo: d~

vg_ =
n·O"dop

! / 9,6 . 10

. 32 6 V'3,14 ·140·10

Wt
:::: 0,089

= 0,246

. b2 . 2 b

= 0,492

b3•

= 8,9

em .

Dobivamo da je:

Uopasnomepresjeku

C dijela 2 djeluju: kNm, Ty My=-8·0,9=-7,2 kNm,

1"t max

= 0,492

b3 .

Mt=Mx=-8·1,2=-9,6

u, = 0,

Tz

= 8,0

kN,

= N = 0.

Utjeeaj poprecne sile mozemo zanemariti jer su posmicna naprezanja od poprecne sile neznatna u usporedbi s posmicnim naprezanjima od momenta torzije. Tako dobivamo:

Posmicno naprezanje u tocki KJ:


't'•• max

lz tabl. I~13.1 za ~= 2 dobivamo 1];" 0,795 pa je

0,619 b3

®
a) b) c)

@
d)

U tocki KI ravninsko je stanje naprezanja:

Stika 3.41.

Najveca normalna naprezanja presjeka (s1. 3.41) i iznose:

pojavljuju

se u tockama gomjeg

i donjeg mba

V (l.
2

7,2 . 10 b3

3J2 + 4 (9,6.

10 = 32,844 . 10 0,619 . b3 'b3

3)2

3 :::; 140 . 106


'

Najvece posmicno naprezanje pojavljuje se u tocki K2 (sl. 3.4l.b).

odakle je:
3

32,844 . 10 = 140· 106

062 m = 6,2 em

'

144 h:::;;; 2 b

3. Siozeno opterecenje ~tapova

3.8. Savijanje i torzija

145

12,4 em.

Zadani presjek stapa (s1. 3.42.1» reduciran je na betonski presjek prikazan na sl. 3.43. Omjer modula elasticnosti jest: Ec n=-='

U tocki K2 stanje je cistog posmika:

e;

2 1 . 105 2,1· 104

10.

Povrsina je redueiranoga presjeka:


Odatle dobivamo: .. 2, 9,6· 10 0,492 . 140 . 106
3

= 0065
'

= 6,5

em
Momenti tromosti reduciranoga Iry presjeka jesu:
4 4

h=2b= 13 em.
Mjercdavna je veca od dobivenih dimenzija presjeka:

= 1] = rz

by

+ 11 Jcy = M 0 - 2 ) + 10 .

3,14 (2

24. 3,14 64

= 7 857

cm+.

13 em i b = 6,5 em.

Pokazalo se daje tocka K2 opasna tocka presjeka.

Polurnjeri tromosti reduciranoga presjeka iznose:

Primjer 3.7.
U betonski stup kruznoga poprecnog presjeka promjera d = 20 em usadena je celicna sipka promjera do = 2,0 em. Treba izracunativelicinu jezgre poprecnoga presjeka, ako su moduli elasticnosti betona Eb = 2,1 . 104 MPa i celika 5 MPa. Ec = 2,1 . 10 Tangenta n-n na odsijeea odsjeeke:

kruzni presjek paralelna je s osi y i na glavnim osima tromosti y,


.
II

I I Idol r--I II

Izrazom (3.24) dobivamo:


n

e
Z

1
I I I·
'.1:

= - !1. = 22,96 = 2' 3 a 10


z

em.

Zbog centralne simetrije presjeka jezgra je presjeka krug promjera d~ = 2 . 2,3 = em.

. 1. . J ezgra b eons k oga presje ka b ez ee l'v sipxe kruz Je promjera dj t icne gi


v
V'

d 20 = 4" = ""4 = 5

em.

To znaci da postojanje jezgre presjeka.

celicne sipke u sredistu betonskoga .

stupa smanjuje velicinu

d/2 n

dl2

Primjer 3.8.
Betonski stup pravokutna poprecnog presjeka 20 x 30 em anniran je s jedne strane dvjema celicnim sipkama promjera 16 mm, a s druge strane cetirima celicnim sipk!lJIlaistoga,promjera. Treba odrediti ekstremne polozaje ekscentricne sile F na simetrali A-A, tako da naprezanja na rubu betonskoga presjeka budu jednaka nuli. Omjer je modula elasticnosti:

Stika 3.42.

Slika 3.43.

146·· Eo, n = Eb = 10. Udaljenost

3.

Slozeno opterecen] e itapova

3._8._S_a_Vi~ja~~~·e_i_to_~~ij_a _

l47

tezista armature do ruba presjeka iznosi 3 em.


n~ /

Odatle dobivamo:
el =~=

62060 720,58· 14,33

Ar hi

=6,01

cm.

, Naprezanja u betonu na gomjem rubu presjeka jednaka su nuli kad sila F djeluje u tocki A2. Izrazom (3.38) dobivamo:

Odatle je:

n~

[7
1-....

zt

]A

e2=~=

62060 720,58· 15,67

b-20

Ar· h2

=5,50

em.

Slika 3.44.
c

Stika 3.45.

Zadani presjek stupa (s1. 3.44), reduciran je na betonski presjek prikazan na sl.
3.45.

Ekscentricnost el i e2 odreduju polozaj tocaka AI. A2 na simetrali A-A, koje predstavljaju vrhove jezgre reduciranoga presjeka. Kad sila F djeluje u tocki A I iii A2, naprezanja su na suprotnom rubu betonskoga presjeka jednaka nuli. Buduci su AI i A2 pripadajuci polovi neutralnih osi, koje se poklapaju s gornjim i donjim rubom redueiranoga presjeka, ej i e2 ujedno su i odsjecci jezgre presjeka, koje mozemo odrediti i izrazom (3.28):

Povrsina reduciranoga presjeka iznosi:


Ar = 20·30

+ 10 ·6·

1 62

'4

• 11:

= 720,58

ern",
gdje je Wr moment otpora reduciranoga W. cm.
. r}-

(;3.70)
presjeka: (3.71).

Udaljenost je tezista reduciranoga 600 . 15 + 10 . 2·'

presjeka od donjeg ruba presjeka:


• 11:

1 62

Zo=
Moment tromosti reduciranoga 1.

4 720,58

. 27

+ 10 . 4·'
.

I 62
4

• 1t

.3 .

1.

= 14 33
'

hi'

I)'

presjeka iznosi:
2

ry

= 20 1230 -+ 6~0 . 067 . '


3

+ 10.6.

1,6 '11: + 10 . 2. 1,6 • 64 4 em",

11: •

12,672 +

+ 10.4.1,6:
.

'11:

.11332
'

= 62060

Naprezanja u betonu na donjem rubu presjekajednaka tocki A I. Prema izrazu (3.38), jest:

su nuli kad sila F djeluje u

4. ZAKRIVLJENI STAPOVI

4.1. Uvodne napomene

i definicija

unutarnjih

sila

149

4.1. UVODNE NAPOMENE I DEFINICIJA


UNUTARNJIH SILA
I'
'i

U tehnickoj praksi cesto se susrecemo s konstrukcijama sastavljenim od elemenata kojih je os, .tj. crtakoja spajatezista svih poprecnih presjeka, zakrivljena. Nekoliko primjera takvih konstrukcija (lukovi, dizalice, kuke itd.) prikazano je na sl. 4.1.
Slika 4.2.

'~
\ ,

r
'F I

I I I I I I

\~c

Stika 4.3.

d.obijemo. glavni. v~~or

i gl~vni m~ment if, koji su u ravnotezi s unutarnjim silama koje zamjenjuju djelovanje odbacenog dijela stapa, Iz uvjeta ravnoteze promatranog dijela stapa:

;.

dob.~t c.emo u promatranome presjeku uzduznu silu N, poprecnu silu T i moment savijanja M kao funkciju kuta rp ili duljine luka s, mjerene od neke proizvoljno odabrane tocke O. Uzd~zna je sila pozitivna ako djeluje u smjeru vanjske normale, tj. ako uzrokuje

S/iko. 4.1. Razmatrat cemo zakrivljeni stap ovih geometrijskih karakteristika:

rastezanje.
poprecna je sila pozitivna ako element stapa okrece u smjeru kretanja kazaljke na sa tu . Moment je savijanja pozitivan ako povecava zakrivljenost vlakna nalaze na konkavnoj strani stapa). '\ .,' stapa (pritisnuta , se

1. Os je stapa ravninska krivulja. 2. Poprecni je presjek stapa konstantan i simetrican s obzirom na ravninu u kojoj lezi zakrivljena os stapa. 3. Vanjske sile djeluju u uzduznoj ravnini simetrije stapa. U tom slucaju stap se deform ira u ravnini djelovanja vanjskih sila. Os stapa i nakon def~iranja ostaje ravninska krivulja u ravnini djelovanja vanjskih sila, Unutarnje sile u zakrivljenorne stapu odredujemo istim postupkom kao i u ravnome stapu, Promotrimo opci slucaj djelovanja ravninskog sistema sila na zakrivIjeni stapes!. 4.2). Zamislimo da smo stap prerezali ravninom m-n (koja prolazi sredistem zakrivljenosti i okomita je na uzduznu ravninu simetrije stapa) i promotrimo ravnotezu desnog dijela stapa (s1. 4.3). Redukcijom vanjskih sila na teziste poprecnoga presjeka

~ri crtanj~.dijagrama M, TiN za nultu liniju dijagrama uzima se os stapa, a ordinate se-dijagrama-nanose u radijalnome smjeru-Pozitivnese ordinate TiN nanose na konveksnoj, a negativne na konkavnoj strani stapa, Dijagram M crta se na strani rastegnutih vlakana.
-:

Na s!. 4.4. pr~kazan ~e izreza.ni element stapa 0102 duljine ds. Elementje u stanju ravn~te.ze ~od d]elo~a~]em vanJ.skog opterecenja.te momenata savijanja, poprecnih i uzduzmh. ~Ila u p7~sJeclma m-n 1 ml~nl. Pritom smo zadano kontinuirano opterecenje ql rastavili na dVIJe komponente, okomitu na os stapa qn i u smjeru osi stapa qt. Iz uvjeta ravnoteze izdvojenog elementa dobivamo:

150

4. Zakrjvljeni ~tapovi

4.2. Naprezanja j deformacije zbog uzdufne siIe

]51

dM -=T·r.

dIP

(4.3) stapa. UvrstimoIi

Dobili smo diferencijalne

ovisnosti pri savijanju zakrivljenoga

r· dIP = ds, mozemo ih napisati i u sljedecem

obliku:
(4.4)

I I I I
I"

I I

ds"=-;-qt
I

dN
dT

cis = -;:-+ qn
d;=T.

(4.5)

elM

(4.6)

Stika 4.4.

Kad r ~ 00, gornji izrazi prelaze u poznate diferencijalne ovisnosti pri savijanju ravnoga Mapa. Odredivanje naprezanja u zakrivljenome stapu osniva se na principu neovisnosti djelovanja sila. Posebno za svaku od unutarnjih sila M, T, N odredimo naprezanja, a zatim zbrojimo odgovarajuce komponente naprezanja.
!.

dIP. dIP dIP L F'ofj; = (N + dN) . cosT + (T + dT) . SlUT + T· smT -

N· cosT

dIP

+ qt. ds

.!

4.2. NAPREZANJA I DEFORMAClJE ZBOG UZDUZNE SILE


Razmotrimo element zakrivljenog stapa duljine ds (sl. 4.5.a). U tezistu krajnjih presjeka toga izdvojenog elementa djeluje uzduzna sila N koja uzrokuje po presjeku jednoliko raspodijeljena normalna naprezanja, vlacna iii tlacna, koja se dobIJup9 istoj formuli kao i za ravni stap (4.7)

L FCK

dIP = (T + d1) . cosT - (N

+ dN) . sinT - T· cosT - N . smT - qn . ds =

dIP

dIP

. dIP

Uzimajuci.u.obzirda sin dIP "" dIP,

je: cos dIP '" 1, sm-""-' 2 . 2'

. dIP

dIP

cos

T""

dIP

1,

ds = r . dIP

-,
(4.1)
\

Deformacija elementa prikazana je sl, 4.5.b. Pritom smo zamislili da je lijevi presjek elern~pta.g~p()mi9:an. Relativna deformacija uzduznih vlakana jest: &=Jj= EA . Produljenje osi elementa iznosi:
0'

(4.8)

i zanemarujuci

produkt diferencijalnih

'"

velicina, dobivamo:

dN -.- = dIP

T - ql . r

Ads=Nds
U

dT -=N+qn
dIP

EA' zaokret poprecnoga

(4.9) presjeka ele-

-r

(4.2) Zbograzlicite menta za kut: duljine uzduznih vlakananastaje

152

4. Zakrivljeni ~tapovi

4.3. Naprezanja i'deformaejje zbog poprecne siIe

153

zakrivljenog stapa izvesti tocan izraz za odredivanje posmicnih naprezanja. Teorijska su istrazivanja pokazala daje raspodjela posmicnih naprezanja u zakrivljenome stapu ),J.icna kao i u ravnome stapu. Zato posmicna naprezanja u zakrivljenome stapu mozemo s dovoljnom tocnoscu odrediti izrazom: T·S r--- l·b (4.13) stapa

! \
\ \ I I

\
\

I I I
I

It II II II

\ \

r
\

~
\

I I

\ \

\ d!Ei /tlct9'

II II II II

II II

r
I

izvedenim za raYIlLStap. Taj zakljucak vrijedi i za deformaciju zakrivljenoga zbog djelovanja poprecne sile (sl. 4.6), koju mozemo odrediti izrazom 6. dO gdje je k' bezdimenzionalni a odreden je izrazom:

r:
I

I.

= k' . T·

ds . G·A'
0

(4.14) presjeka stapa,

\ I· \I

\It"
\ 1/
\ II

koeficijent koji ovisi

obliku poprecnoga

l!

a)
Stika 4.5.
. '-v"'" ~

b)

(4.15)

Li ds Li dcp==-=

N· ds . E·A·r
osi zakrivljenoga

(4.l0)
stapa
I

Integriranjem duljine s:

izraza (4.9) i (4.10) dobit cemo produljenje

I I

Ss=

f
o

E·A

·ds
/

(4.11)

I \ \ d9'1

I'

~
\

i kut zaokreta krajnjih presjeka stapa duljine s:


s

\I

.'

~
C

Licp =. . o E· A· r

N·ds

..

(4.12) .pvjet

Stika 4.6. cvrstoce s obzirom na posmicna naprezanja glasi kao i kod ravnoga stapa: (4.16)

4.3. NAPREZANJA IDEFORMAClJE ZBOG POPRECNE SILE


Zbog djelovanja popre.c!l_~ sile u .presjeku zakrivljena svtapa pojavlj,uj~ s~ posmicna naprezanja. Slicnim postupkom kao i kod ravnog stapa moguce Je 1 kod
t

154

4. Zakrivljeni napovi

4.4. Cisto savijanje zakrivljenoga napa

155

4.4.' CISTO SAVIJANJE ZAKRIVLJENOGA

STAPA
c
b

Teorija savijanja zakrivljenoga stapa osniva se na istim pretpostavkama kao i teorija savijanja ravnoga stapa, 1. Pri savijanju zakrivljenoga stapa poprecni se presjeci dovoljno udaljeni od krajeva stapa zaokrecu, ostaju ravni i okomiti na deformiranu os stapa Ova je pretpostavka potvrdena pokusima i za zakrivljeni stap, 2. Uzduzna krivocrtna vlakna stapa pri savijanju ne djeluju jedna na druga. Da ova pretpostavka ne odgovara stvarnosti, lako se mozemo uvjeriti promatrajuci ravnotew elementa stapa prikazanog na s1. 4.7.0a biprikazani element stapa hio u ravnotezi, osimuzduznih.normalnih naprezanja Cfx, na element moraju djelovati i normalna naprezanja Cfr U radijalnome smjeru. Egzaktno rjesenje ovoga problema u teoriji elasticnosti pokazuje da utjecaj uzajamna djelovanja izmedu uzduznih vlakana na stanje naprezanja zakrivljenoga stapa, u vecini slucajeva, nije velik i moze se zanemariti, tj. pretpostaviti da je Cfr O.

,d
I

----u,

\~fjP
\ I \I ." \

~
I I I I I
\ I I I I I

\ \ \
\

I I

,
I

\dpl

Ur
\

\ dP

~
\ \

~~

""'

\J

,
I

/ I

,
J

...

H
C

-+T II
1/

I II I Id9'

,,

I I

\, \I -.~q-.-.
a)

._.-._._. b)

_._.

L_
c)

Slika 4.9.

~
/

Slika 4.7.

Na s1.4.8. prikazan je zakrivljeni stap opterecen na cisto savijanje. Zamislimo da .' smo s dva beskonacno bliska radijalna presjeka izrezali element abc d prikazanna sl, 4.9. U desnom i lijevom presjeku djeluju momenti savijanja¥ koji zamjenjuju djelovanje odrezanih dijelova stapa, Na sl. 4.9. upotrijeblj~ne su sljedece oznake: r: - polumjer zakrivljenosti osi stapa, -'.' p - polumjer zakrivljenosti neutralnog sloja, u - polumjer zakrivljenosti proizvoljnog vlakna, Ul - polumjer zakrivljenosti vanjskoga rubnog vlakna, U2 - polumjer zakrivljenosti unutarnjega rubnog vlakna,

"

Slika 4.8.

T - teziste popreenoga presjeka, -C - srediste zakrivljenosti, z - udaljenost vlakna od neutralnog sloja, Zl -udaljenostvlak.na odosi stapa, od tezista poprecnoga presjeka. ~a.mislimodaje·lijevipie.sjek elementa nepomieari, Prisavijanju desni presiek ostaJ~ ravan ivz~okrecese prema lijevome presjeku oko neutralne osi y za kut .1.dIPi dolazi u poloza] Cl .d1• Uzd~na se vlakna na konkavnoj.strani stapa skracuju, a na konveksnoj se stranrl'roduIJuJu. Vlakno AB na udaljenosti Z od neutralnoga sloja ima RQcetnu.duIjinu ds = (p + z) . dtp i produIji se za .1.ds= .1.dIP. z· Prema tome, relativno produljenje nekog vlakna na udaljenosti z od neutralne osi :y iznosi . .
OS1
f

Y= r - p - udaljenost neutralne

6xx

.1.ds z =--=--. ds P +z

~,.
dtp

(4·P)

156 Jednadzba (4.17) pokazuje da se po visini presjeka

4. Zakrivljcni stapovi

4.4. Cisto savijanjc za krivljcnoga staps

157 dA

relativne

deformacije

uzduznih vlakana mijenjaju po zakonu hiperbole, a po sirini presjeka su konstantne.

Pri cistom savijanju, na osnovi druge pretpostavke, stanje je naprezanja u stapu


jednoosno. Prema Hookeovu zakonu imamo:
III

A
. t' e llcma

()x

= E ddp

do/

A P +z

f _z_ dA = O.

Velici

egra a.

E dm
-r

ddo/ k

. onstantna j~.~a ~"aki presjek, pa smo je izvukli pred znak

_
X-

exx -

ddp E· d' 0/

_z_
p+z

:;:l

. .'i

'\

Buduci da je:
(4.18)

Izraz (4.18) pokazuje da su normalna naprezanja, kao i relativne duzinske deformacije, raspodijeljena.po visini presjeka po .zakcnu hiperbole (sl. 4.10). ASimpfota hiperbole jest pravac okornit na os z (tj. na poprecni presjek) koji prolazi sredistem zakrivljenosti (z = - pl. z

paje:

f
A

z
. Uvrstimo li u izraz (4.20):

_z_dA p+z

='0.

(4.20)

p+z=U, dobit cerno:

z=u-p,

..

f -dA= f dA-pJ o+z


Z . A

dA -=0
A

i odatle dobivarno polumjer zakrivljenosti

neutralnoga sloja: (4.21)

A p=--.
Slika 4.10. Slika 4.11.
A

IdAu

U razrnatranu slucaju cistog savijanja odrezanog dijela stapa (sl. 411) . uvjeta ravnoteze: ' N:::;;

imamo tri '.

Udaljenosfneutrilne

osi y od tezista poprecnoga presjeka (sl. 4.9) jest:


y==r-p=;:.r---.
A

I
A

()x •

dA ::::: .. 0

..

(4: 19.a)

fdAu

(4.22)

u, = I
A

()x •

Y,' dA

=0

(4. 19.b)
Ako u jednadzbu (4.19.c) (4)9.b) za
()x

uvrstirno izraz (4.18), dobit c5!m().:

s: "" My-, o· -

My

= I a; ~Z • dA = M.
A

Ako (4.18) uvrstimo u (4.l9.a),

dobit cemo:

iii:

158

4. Zakrivlj eni stapovi

4.4. Cisto savijanje zakrivljenoga ~tapa

159 nonnalnih
e-.

A p+Z .'./

J~dA=O.

(4.23)

. UvrstiI?-0 li (4.2.8). u (4.18), dobit cemo izraz za odredivanje nja u presjeku zakrivljenoga stapa pri cistom savijanju:

napreza..

Integral (4.23) pit ce jednak nuli ako jepoprecni presjek.simetrican SJ)bzir~np: LQS, W z. U tom slucaju (sl, 4.9) svakoj elementamoj povrsini dA desno od osi z (s pozitivnom apscisom y) odgovara simetricno polozena elementarna povrsina lijevo od.osi z (s negativnom apscisom y). Kako su ordinate z, a prema tome i udaljenosti od sredista zakrivljenosti p + z za simetricne elementarne povrsine jednake, ocito je da je jednadzba (4.23) zadovoljena. Ako u jednadZbu (4. 19.c) za ax uvrstimo izraz (4.l8),dobit

MZ a =-.-_ x. Sy P +z
iii:
a --.x - Sy . Ekstremne vrijednosti naprezanja

(4.29)

Mz
u'

cemo:
I

(4.30) .

;M =
.

ax'

Z•

dA = E

6.dcp dcp

f -A

z2

P +z

dA .

(4.24)
\

nM~:

ax pojavljuju se u krajnjim vlaknirna sta

~l

Integral u gomjem izrazu mozemo izraziti i u sljedecem obliku:

A p+z

JL

dA

=J
A

z2 + p . Z -

p+z.

P .£ dA :::: A

z(z

+ p) dA - p _z_ dA . P+Z A p+Z

Uzimajuci u obzir izraz (4.20), dobit cemo:

I. t

I t

(4.31) Dijagrami nonnalnih su na s1. 4.9.c. naprezanja u presjeku zakrivljenog . i ravnog stapa prikazani na sl 4 9 . ..

\f _z-dA = J zP+Z
\ 2
A A

dA- 0

= s, ,

(4.25)

Pr?... mjenu ~ta 6.dcp izrnedu krajnjih presjeka odredit cemo izrazom (4.28) 6.dcp:;:;: _M__ . dcp

elementa prikazanog

y.

gdje je Sy staticki moment povrsine poprecnoga presjeka s obzirom na neutralnu os Sy se moze izraziti kao produkt povrsine poprecnoga presjeka A i udaljenosti r tezista poprecnoga pres] eka od neutralne osi y (4.26) Prema izrazu (4.25), staticki moment povrsine presjeka Sy. uvijek je pozitivan. Kako je povrsina presjekaA pozitivna velicina, to i ymora biti pozitivno.Na osnovi toga moze se zakljuciti da su pri Cistom savijanju zakrivljenoga stapjl, neutralni.sloj i neutralna os uvijek pomakriuti od tezista presjeka prema sredistu zakrivljenosti stapa, Ako (4.25) uvrstimo u (4.24), dobit cern2_; M=E 6.dcpS dcp y (4.27)

s,

M· ds , E· s.. r

(4.32)

', gdje je ds duljina tezisne osi elementa. . ~ut zaokreta izmedu krajnjih presjeka stapa duljine izraza (4.32):

s do bit cemo integriraniem


~

I1cp=

fo E·M,ds Sy'

(4.33)

Iz s1.·4.9. dobivamo daje produljenje

tezisne osi elementa duljineds: (4.34) izraza

I1ds
........,

= r'

iii: 6.dcp dcp

I1dtp = M· ds . r = M· ds . E . Sy . r E .A .r !

= ESy

.J

(4.28)

Ukupno produljenje (4.34):

tezisne osi stapa duljine

s dobit cemo integriranjem

160
s

4. Zakrivljeni

stapovi

4.5. Stapovi vehke i male zakrlvljenostl

161

dS=J
()

M.ds. E·A·r

(4.35)

4.5. STAPOVI VELlKE I MALE ZAKRlVLJENOSTI


Ako u izrazima (4.20), (4.23), (4.25) i (4.29) izvucerno ispred znaka integrala polumjer zakrivljenosti neutralnoga sloja, dobit cemo:

Uzmimo da je P polumjer zakrivljenosti neutralnoga sloja prije deformacije, PI polumjer neutralnog sloja nakon deformacije, a ds duljina vlakna neutralnoga sloja (sl. 4.12).· ~

J -dA=AP+z
Z A

I . --dA=O Z PAI+.£

(4.20')

P
;

J l'..£.dA=lJ
P+Z
y

..L!....dA=O, PAl

+.£ P

(4.23')

s
J
.

=J
A

P+Z

LdA='!'J.LdA, P Z
A

1 +-

(4.25')

Stika 4.12.

Buduci da vlakna neutralnog

sloja ne ~ijenjaju

duljinu pri deformaciji

stapa, bit

a:<=-·--.=--·--. Sy P + Z Sy . P 1 +.£ p
\

(4.29')

ce:
ds = P J (dIP + ddf,O)= P . dq1 iii:

Pri maloj zakrivljenosti


P

stapa, tj. pri velikom polumjeru zakrivljenosti moze se zanemariti.

osi stapa r

(a to znaci i p), velicina _;_u odnosu najedinicu

Tada iz izraza

(4.20') dobivamo:

L J z·
PA
odakle je: I 1 ~dq1 -_ ....... =-.-PI P P df,O Ako uzmemo u obzir daje P "" r,PI "" fI, te izraz (4.28), dobit cemo: '!

dA

= 0;

J z·
A

dA

= Sy = A . y= O.
)

(4.37)

Izraz (4.37) pokazuje nam da se pri smanjivanju zakrivljenosti stapa, tj. pri povecanju r,neutralna os y priblizava tezistu poprecnoga presjeka i pri maloj zakrivljenosti stapa prolazi kroz teziste presjeka. Uzimajuci.u.obzirda je pri maloj zakrivljenosti P =rida odnosu na jedinicu, iz ostalih triju izraza dobit cemo: je _;_mala velicina u

P
(4.38)

~-7-=

£:Sy''''

(4.36)

~ J y'
A

Z.

dA = 0;
I'j-..._ = .:1.; r

J y'
A

Z.

dA= Iyz

=0

gdje je 1'1 polumjer zakrivljenosti osi stapa nakon deformacije. Izraz (4.36) prikazuje promjenu zakrivljenosti osi zakrivljenoga stapa. Kad r ~ 00, izraz (4.36) prelazi u poznati izraz za promjenu zakrivljenosti ravnoga stapa.
I

1 = -r J
A

z2

dA

(4.39)

a:<=--'z=-,z sy· 1" Iy .

(4.40)

162

4. Zakrivljeni stapovi

4.6. Odredivanje polumjera zakrivljenosti neutralnoga stoja

163 stapa, koji se cesto

Uocavamo, da pri maloj-zakrivljenosti osnovne jednadzbe teorije cistog savijanja zakrivljenog stapa prelaze u odgovarajuce jednadzbe teorije cistog savijanja ravnoga stapa, Izracunamo Ii naprezanja u stapu pravokutnoga presjeka po fonnulama (4.29) i (4.40), dobit cemo sljedece razlike u velicini najvecih naprezanja: za

Razmotrit upotrebljavaju /'

cemo neke tipicne oblike presjeka zakrivljenog u praksi.

a) Pravokutni presje~ (sl. 4.14)

7i == 5 razlika

je 7 %, za

i=

10 razlika je 3,5 % i za

i=

15 razlika je 2 %.,

zt
"2
h h h

je

i> 5

:Stim u vezi zakrivljene stapove dijelimo na stapove male zakrivljenosti, za koje (s1. 4.13.a) i stapeve velike zakrivljenosti, za koje je

i:s; 5 (s1. 4.13.b).

Stapove male zakrivljenosti racunamo po fonnulama teorije savijanjaravnoga stapa, a stapove velike zakrivljenosti racunamo po fonnulama teorije savijanja zakrivljenoga stapa,

~
,. r--

_._.t._· -.x...
I

i d~ . ___ !T___
.0

~du

/A

"2
_L....

I
i
I r

II

U1

I I I

U2

_._---_'---'T'-'---' '--'Stika 4_14. U slucaju pravokutnog


C a)

I-c

presjeka jest: A==b·h

dA

==b-

du

b)

i prema tome je: P==u"-l--bh h


UI

Slika 4.13.

(4.41)

Jb -d:

In

U2

4.6. ODREDIVANJE POLUMJERA ZAKRIVLJENOSTI NEUTRALNOGA SLOJA

b) I-pr(lsjek"(sL4:15) Povrsina presjeka iznosi:


._.

Da bismo izrazom (4.29) odredili naprezanje u zakrlvljenom stapu, potrebno je prije toga odrediti polumjer zakrivljenosti neutralnoga sloja prema izrazu (4.21) P=--A

Integral u nazivniku itraza (4.21) jest: ,


Ut

'"to
~'J

fdAu

til

J-==J
A

dA u

b· du + _2__ du + --=b · b. b3• du _1__ l u U u


~ ~

u3

In-+b2 ·In-+b3 ·In-.

uI ~

U2

tl3

164

4. Zakrivljeni

stapovt

'"4.6. Odredivanj

e polumj era zakrivljenosti

neutralnoga

sloja

165

1"

'b,
~.

C1
_ ~ E2

1/

h1

Y ,...._._._._

ri
0

y ._._._.,.

h2

.....

r::-dA

du

u
U2

u
h3 u

i i
J

Ib3

i
.•

.."

U"

U3

i i
I

A,.

-._.-.-.~._.-._.
Stika 4./6.

. .........;._._.-.

_.

. -.-.~.

L. .

L.. 1-. L._

Slika 4./5. Polumjer zakrivljenosti neutralnog sloja bit ce:

p=

bl b I . In -

hi + bi . h2 + b3

h3
U3 U4

Prema tome, integral u nazivniku izraza (4.21) =----/J

mozemo prikazati u obliku:

i=1

UI 112

+ b2 . In -

U2 U3

+ b3 . In _:_

L b. . In i=1

(4.42)
Uj

Ui + 1

Ako u formulu (4.42) uvrstimo bl = 0 ili b3 = 0, dobit odredivanje polozaja neutralne osiLi- presjeka.

cemo

formulu

za

c) Trapezni presjek (s1. 4.16) U ovom je slucaju:

b, 4ob2 A=-2-h. Polumjer zakrivljenosti Sirina presjeka trapeza na udaljenosti


U

neutralnog sloja jest: (4.43)

od sredista zakrivljenosti:

168

4. Zakrivljcni ~tapovi

A - aA + r- (1 + a) r
odakle je:

:=

0,

.. iii:

4.7. Opci sluea] savijanja zakrivljenoga §tapa

169

Sy' r= I. Potrebno je istaknuti da izraz (4.53) daje pribliznu vrijednost posljedicu to daje i relacija (4.54) priblizna, za

(4.54)

r, sto

ima kao

a r:= r -r a (1 - a + a2 l+a .

a3

+ ... ).

(4.50)

Pri izracunavanju

ex iz izraza (4.48) moze se faktor _1 - razviti u red:


I'+ZI

4.7. Opel SLUCAJ SAVIJANJA ZAKRIVLJENOGA STAPA


Vidjeli smo da u opcem slucaju savijanja zakrivljenoga stapa u poprecnome pre-

--=-(1--+---+ I'+ZI I' r 1.2 i tadaje: -aA:=

Zl

Z1

z1
1'3

... )

sjekustapa djeluju moment savijanja, uzduzna i poprec.na sila (sl, 4.18).

J r+zdA
--:=-

ZI

1 r

J zl(l--+---+ Z1 z1
ZI

r2

,.3

... )dA,
~

odakle je: '1 a:= - -A

f
r
A

ZI .

(I - -

ZI

ZT z~ ., + 2' - "3 + ... ) dA .


r
r:

(4.51)

Ako u zagradi uzmerno sarno prva dva clana reda, dobit cemo:

iii: I. a = -'--:I . Al Slika 4./8. Ako se u izrazu ,(4.50) ogranicimo sarno na prvOlIl clanu reda, dobit cemo: UpresjeKii"stqJojavljtijti naprezanja: (zbog N), s

I y=1"a=--, A'r gdje je I aksijalni moment tromosti presjeka s obzirorn na sredisnju os, paralelnu neutralnom osi presjeka. Ako izraz (4.53) uvrstirno u izraz (4.26), dobit cemo: Sy =A· r=A . I I --=r
A·I'

.I I

O'x
M

=-.--

(zbog M),

Sy p +z (zbog T).

170 Ukupno normalno zbroju O"xt< i O"XM: naprezanje

4. Zakrivljeni stapovi

1
(
I

4.8. Racionalni oblici popre~noga presjeka zakrivljenog ~tapa pri cistom savijanju

171

u nekoj tocki presjeka jednako je algebarskome


".

O"x::;;: O"xN .

+ O"xM

NM ::;;: A + -S
.

. --

;
I "1-:

Dobili smo da u ovom slucaju opterecenja zakrivljenog stapa neutralna os prolazi tezistem poprecnoga presjeka, Proracun cvrstoce zakrivljenog stapa provodise istim postupkom kao i kod ravnog stapa, Deformacija elemenata zakrivIjenog sHe i momenta savijanja jest: - produljenje tezisne osi elementa:

.y

p+z

(4.55)

stapa zbog zajednickog

djelovanja

uzduzne

Naprezanja u krajnjim vlaknima iznose: N


O"x(I)::;;: O"xm."::;;:

+ -Sy '- UI .
M h2

111 (4.56) Ukupno produljenje osi

llds ::: dsN + dSM

= -E·A

N·ds

+ ------

M·ds E·A·r

(4.58)

O"x(2)::;;: O"x min::;;:

A-

Sy • u2 •

osi stapa duIjine s bit ce: (4.59)

Dijagrami normalnih odredit.cemo iz uvjeta:

naprezanja . N A

prikazani M
Sy

su na sl. 4.18. Polozaj neutralne

O"x:::

-+ -. --::: 0

Zo p+zo

- kut zaokreta izmedu krajnjih presjeka elementa: Lldcp = lldlPN + ddCPM =

odakle je: Zo=-

N· ds MJds + --E·A·r E·Sy·r

(4.60)

_PM'
y+-

(4.57)

Ukupni kut zaokreta krajnjih presjeka §tapa duljine s iznosi:

N
dIP:::

Razmotrimo poseban sluca] kada pravac djelovanja sile F prolazi sredistem zakrivlj enosti stapa (s1. 4.19). U opasnome presjeku a-a djeluju uzduzna sila N = - F i moment M = F· r, Iz izraza (4.57) dobit cemo polozaj neutralne osi u opasnome presjeku a-a: ,

J E·A·r
N·ds
o

J +
s 0

M·ds

E,S'ry

(4.61)

Zo = -

y_f!__

Fr Y+a

= y..J!_

-F

r+r .

= r.

4.8. RACIONALNI OBLICI POPRECNOGA PRESJEKA ZAK.RrVLJENOG STAPA PRJ CISTOM SAVIJANJU ,
1.
(O"Y dop

"

Materijal=stapa
0", dop

= O"dop)'

ima jednaka

svojstva

na

rastezanje

i pritisak

.U tom.je.slucaju.racionalan presjek kod kojegsukrajnjavlakna jednako napregnuta, tako daje 100x(l;I= IO"x(2)1 (sl, 4.20). To.mozemo postici odgovarajucim izborom omjera dimenzija presjeka prikazanim na s1. 4.20. Presjek s dvije osi simetrije nije racionalan, jer u tom slucaju najvece se naprezanje pojavljuje na konkavnoj strani stapa,
1O"xill

I 1:<

IO"x(2)1

2. Materijai Siapa ima razlicita svojstva na rastezanje i pritisak


F F

(O"v dop

O't dop)'

Za slucaj opterecenja stapa prikazanog na s1. 4.21. racionalni osi simetrije i presjeci prikazani na s1. 4.21.

su presjeci s dvije

Stika 4.19.

Za slucaj opterecenja prikazanog na s1. 4.22. racionalni su presjeci prikazani na sl. 4.22.

172

4. Zakrivljeni stapovi

4.8. Raelenalnt oblici popreenoga presjeka zakrivljenog slapa prl cistom savijanju

173

-,

I i
Y
.t

" "\

r-/

\ "

\ 9_._
Slika 4.22.

I I

Stika 4.20.

eo

tNt z.
Y - _.t-._ ._

Zi
_ ..

h = -. 3

2 b, + b2

b, + b2

12 = -.3

2· 3 + 8

3+ 8

= 509 cm. '

:
1
.

W'!
i

Polumjer je zakrivljenosti

osi stapa
= 13,09 cm.

I Y 6-- -

= U2

+ eo = 8 + 5,09

I .

".
p

Stap je velike zakrivljenosti. neutralnog sloja odredit

Polumjer zakrivljenosti

cemo izrazom (4.43):


12 . (3

h (bl ). b2)
2 b2 [
. UI -

c
I

bl

",,'
- (b2
-

+ 8)

• U2

./

. In -

UI

U2'

b,

)]

2 [8.20 - 3 . 8 . In 20 _ (8 -3)] 12 8
. cm.

= 12,26

ern,

Slika 4.21.

:~i:r!'!Ii~~_~·X) ,
Treba odrediti naprezanja U opasnome presjeku kuke trapeznoga poprecnog sjeka, opterecene silom F = 100 kN prema s1. 4.23.a. . Povrsina je presjeka: . pre-

Udaljerrost'neutralne'osi

od tezista presjekaiznosiy= r - p

13,09 - 12,26

= 0,83

Staticki je moment povrsine poprecnoga presjeka s obzirom na neutralnu os:


....

A =-2-, ·12= 66 em? .


Udaljenost je tezista trapeza od njegove osnovice:

8+3

Sy = A . y= 66·0,83

= 54,78 em".

Udaljenost je krajnjih vlakana od neutralne osi:

.174

4. Zakrivljeni §tapovi

4.8. Racionalni oblici poprecncga presjeka zakrivljenog §tapa prl cistom savijanju
":.-.

175

,1
I

- -r-I I
J

CTxB

h·120mm

=N A

+ M . h2 = 15,2 + + 13,09: 10 • (-4,26) .10- = 15,2 + 127,2 = 142,4 MPa. Sy U2 54 ,78 . 10-6 • 8 . 10-2
3 2

..',

b)

...!:..

2
II-'-'~-

I .. i

.1

.0

'"

i
--l.

Dijagraroi nonnalnih naprezanja CTxN, CTxM i CTK::: CTxN + CTxM prikazani su na s1. 4.23.c. Buduci da opterecenje djeJuje u sredistu zakrivljenosti, neutralna OS u dijagramu CTx = CTxN + O'xM prolazi tezistem poprecnoga presjeka. Primjer 4.2. Treba odrediti dimenziju bz presjeka prikazanog na sl, 4.24. tako da pri cistom savijanju CTxmax i CTxmin budu po apsolutnoj vrijednosti jednaki.

1.j I~i i eo
,_j .. __

....<.9__

ii .i I.I .
I.

I
._._,_,_ .;;<}-.

F a) c)

C9
6)
)',
_"

r1

._._._._._.

rj

-.t..

E E

°1' ~,~.I-'_--~
E E

~. i ~t--L-+----~Br'----~
1-----""'----1;
~2 ~

~•

~ :,
::l

L...._ ............... __..........

_C. ___,.._._._._. ~._._ .?--Slika 4.24,

._.L...-

Slika
hI

l23.
Naprezanje
;I

= UI

P :;=20 - 12,26 = 7,74 em


U2) ::: -

u krajnjim vlaknima A i B presjeka odredena su izrazom (4.31):

h:;,=- (p -

(12,26 - 8)= - 4,l6 em.

r.

Presjek A-B opasni je presjek jer utom presjeku moment savijanja M i uzduzna sila N istodobno dostizu najvecu vrijednost, M= - F· )=-100.0,1309:::
\

'r
Iz uvjeta da je:

-13,09 kN m

N=F= Ekstremne
CTxA

100 kN.

vrijednosti
hI

naprezarij aiznose:
+'
-

N =A

+ -S . - =
y
UI

105 66. 10-4

13 09 . 103 . 774 . 10-2 54,78 . 10-6.20.

10-2'

dobivamo: 152 - 92 5 = -77 3 MPa


')

176
iIi:

4. Zakrivljeni

Stapovi

5. POTENCIJALNA ENERGIJA. TEOREMI

opel

Iz sl. 4.24. dobivamo:

<I,

Ako te relacije uvrstimo u gomji izraz, dobit cemo:

5.1. RAD VANJSKIH SILA I POTENCIJALNA ENERGIJA DEFORMAClJE


Pod djelovanjem vanjskih sila tijelo se deformira. Pri defonniranju tijela vanjske sile obavljaju .tag na putu koji odgovara pomacima tocaka tijela ..Po zakonu 0 odrzanju energije tom radu vanjskih sila odgovara promjena potencijalne, kineticke i toplinske energije tijela. Pri postupnom i laganom rastu opterecenja brzine su materijalnih cestica tijela toliko neznatne da im se ubrzanja mogu zanemariti. Prema tome, pri statickom opterecenju moze se zanemariti promjena kineticke energije mase tijela. Promjena toplinske energije, kao i druge promjene vezane sa strukturom tijela, toliko su neznatne pri elasticnojdeformaciji tijela da se njihov udio zanemaruje. Prema tome, pri statickom opterecenju elasticnog tijelapromjena poteneijaine energije vanjskih sila jednaka je prirastu poteneijalne energije deformacije tijela. . Kao sto sm~ vee istaknuli, pri statickom opterecenju karakter gibanja pojedinih dijelova tijela f vremenom se ne mijenja, tako da se tijelo i svaki njegov dio, pod djelovanjem vanjskih sila, nalazi u ravnotezi. Prema tome,potpuno pretvaranje jed1:10goblika potencijalne energije u drugi moguce je ako deformacije rastu bez narusavanja ravnoteze tijela.

odakle dobivamo polumjer zakrivljenosti p=

neutrainoga sloja:


Ul

Ul . U3

+ U3

2.17,5.7;5= 17,5 + 7,5

10,5 em.
neutralnoga sloja mozerno odrediti izrazom

Za .1 presjek polumjer zakrivljenosti (4.42):

Odatle je: k1-p·ln b2 = b I


. U2 Ul

U2

p . In U3

- k2

175 7,5-105.1n 2,5 . . 10 10,5 ). n J5 - 2,5

W
'

= 7,8 em.

Oznacimo li s U kolicinu potencijalne energije deformacijeakumulirane u tijelu, (koja se naziva i deformacijskim radom), a s YF smanjenje poteneijalne energije vanjskih sila, onda zakon 0 odrzanju energije p~i statickom opterecenju elasticnog tijela prima oblik:

(5.1)
Promjena poteneijalne energije vanjskih sila jednaka je radu W koji one obavljaju na potnacima u smjeru njihova djelovanja, uzrokovanim defonnacijom tijela, Iz toga izlazi da je potencijalna energija deformacije jednaka radu vanjskih sila koji op.e obavljaju pri toj defonnaciji: U==w. (5.2)

Zakon 0 odrzanju energije u formulaciji (5.2) omogucava nam da u jednostavnijim slucajevirna rnozemo izravno odrediti pomak u smjeru odgovarajuce sile, iii pak ,silu ako je zadan odgovarajuci pomak:··· , ...

178

5. Potencijalna energlja. Opci teoremi

l'
!

5.1. Rad vanjskih, slla i potencij alna energij a dcformacije


.

179

Pri statickom opterecenju elasticnog tijela _unutarnje sile koje se suprotstavljaju 4_eformaciji tijela obavljaju negativan rad jer su smjerovi unutarnjih sib i odgovarajucih deformacija uzajamnosuprotni. Pri rastezanju tijeJa izmedu materijalnih cestica djeluju sile privlacenja, a pri stlacivanju sile odbijanja. Potencijalna energija deforrnacije jednaka je negativnom radu Wu unutarn:jih sila:

(5.3)
Pri postupnu i laganu rasterecenju napregnuta elasticnog tijela unutarnje sile obavljaju pozitivan rad na racun potencijalne energije deformacije i vracaju tijelo u prvobitni oblik. Pritom se u potpunosti vraca rad obavljen pri-opterecenju. Usporedimo energije liiztaze(5.2)i (5.3),dobit cemo novi oblik zakona
0
,;

odrzanju
Slika 5. I.
\

W=-Wu

(5.4)

iIi
'W+ Wu=O. Formulacija (5.5) zakona
0

.,.z=,w"iliU" --....,
~';:s

F
;------- - - ---II 1 1 1

(5.5)

15l
!L

odrzanju energije ujedno izrazava i princip virtual§


---,

nih radova za elastieno tijelo koje glasi: Ako je elasticno tijelo u ravnotefi, zbroj radova vanjskih sila na virtualnim pomacima i unutarnjih sila na vlrtualnlm deformacijama jednak je null.
Virtualni (moguci) pomaci za elasticno su tijelo bilokakvi mali pomaci koji su kompatibilni s uvjetima neprekinutosti tijela is uvjetima veza napovrsini tijela. Kod elasticnog tijela potencijalna energija deformacije ne ovisi 0 redoslijedu nanosenja sila na tijelo, vee je u potpunosti odredena konacnom vrijednosti.sila i pomaka. U protivnome mogli bismo opterecivati u jednom i rasterecivati u drugom redoslijedu, koji bi odgovarao vecoj kolicini rada, tako da bi pri jednom potpunom ciklusu vraceni rad bio veci od ulozenog rada, sto je u suprotnosti sa zakonom 0 odrzanju energije. Pri zajednickom djelovanju vise sila svakd sila obavlja r~d i na pomaku nastalu zbog djelovanja onih drugih sila. Prema tome.potencijalna energija deformacije zb?g zajednickog djelovanja vise sila nije jednaka zbroju potencijalnih energija de.t'orma=--~. cija zbog pojedinacnog djelovanja svake sile. Zakon superpozicije za potencijalnu energiju deformacije vrijedi sarno onda kada je pomak u smjeru jedne sile, uzrokovan djelovanjem drugih sila, jednak nuIi. Pretpostavimo da na promatrano elasticno tijelo djeJuje sila F koja postupno raste od nule do svoje konacne vrijednosti (s1. 5.1). Pretpostavimo da sili F(5) odgovara pomak o(F) u smjeru njezina djel~anja (sl. 5.1). Beskonacno mali prirast site za dF uzrokuje beskonacno mali prirast pomaka do (s1. 5.2.a). Elementarni rad vanjske sile F na pomaku do, ako zanemarimo beskonacno male velicine drugoga red a, iznosi:

~'

WiliU

,
1 I I I I
I I I

'"'"'

O(n----; ~

.
(

I
b)

'0

0
a)

Slika 5.2.

dW= (F+ dF) do=P· dO. Sila F na pomaku 0 obavi rad:

w= J F·
D

dO.

(5.6)

'.

Integral (5.6) predstavlja vertikalno iscrtanu povrsinu na sl. 5.2.a. Horizontalno iscrtana povrsina oznacuje komplementarni rad:

180

5. Potencijalna energija. Opct teoremi


F

S.t. Rad vanjskih sila i potencijaina energija deformacije


.

181

W· =

J o· dF.
o

(5.7)

Ocito je da velic ina WO. nema fizikalnoga smisla, ali postoji sljedeci odnos:

W+W·=Fo. To znaci da se u geometrijskome smislu rad W* pojavljuje kao komplement Wak.o istodobno tvore pravokutnik, prikazan na sl. 52.a.
Za linearno elasticno tijelo pomak jeproporcionalan 5.2.b) sili (Hookeov

(5.8)

radu

zakon), (s1.
\

o=aF,
gdje
SU:

(5.9)

0 - pomak u smjeru djelovanja sile F, a - koeficijent proporcionalnosti, koji ovisi


tijela. li izraz (5.9): do= a- dF

Stika 5.3.
.0

materijalu, obliku i dimenzijama


'Ok:;;; Okl

Diferenciramo

FI + Ok2 F2 + '" + Okk Fk + ... + Okn Fn:;;;LOki


i= I

r;

(5.12)

i uvrstimo Ii u izraz (5.6), dobit cemo:


F ~

Koeficijent 0ki izrazava utjecaj~ilefj na pOIllakok' Pretpostavimo Ii da su sve sile Fi; osim Fj, jednake nuli, taela'Sk =Okj Fj predstavlja pomak uzrokovan silom Fj na mjestu i u smjeru sile Fk• Ako uzmemo da je Fj :::::: bit ce: 1, (5.13) Iz izraza (5.13) izlazi da je djelovanjem sile Fj = 1. Koeficijenti deksima.
Oki Okj

W=f o

a'F.dF=a~.

pomak na mjestu i u smjeru sile koeficijentima. Oznaceni

Fk

uzrokovan

Uzimajuci u obzir izraz (5.9), bit ce: (5.10) Izrazu (5.10) odgovara vertikalno iscrtana povrsina trokuta na s1. 5.2.b. r

nazivaju se utjecajnim

su dvama in-

ka,".

Prviindeks

oznacava mjesto i smjer pomaka, drugi indeks oznacava uzrok porn a-

Izraz (5.12)

mozemo napisati i u ovom obIiku:

U ovom slucaju dobivamo da je komplementarni W*=W=Fo.

rad: (5.11)

Buduci dasu odnosi sila F;lFk konstantni, to je: (5.14)


"

Buduci da veIieiriifada vanjskihsilaJie ovisi o redoslijedu nanosenj a sila, mozemo pretpostaviti da se na linearno elasticno tijelo sve sile nanose istodobno i da.se mijenjaju tako da njihovi odnosi ostaju konstantni. ~. Tadaje, prema poopcenorn Hookeovu zakonu, pomak Ok u smjeru djelovanja sile Fko zbog djelovanja svih sila, odreden relacijom:

To znaci da je pomak na mjestu i u smjeru sile Fk uzrokovan sila proporcionalan sili Fk•

djelovanjem

svih

Na osnovi izraza (5.10) dobit cemo da je rad svih sila koje djeluju na tijelo:

182

5. Potencijaina energija. Opci teoreml

',.

5.2. Potencijalna e"nergijadeformacije izraZena kao rad unutarnjih slla

183

(5.15) Izraz (5.15) izrazava Clapeyronov teorem: rad vanjskih sila pri statickem opterecenju jednak je polovici vrijednosti koju bi imao da su sile od poeetka . djelovale u punom iznosu. Ako Ok u izrazu (5.15) izrazirno s relacijom (5.12), bit ce: (5.16) Ako pak sustav jednadzbi (5.12) rijesimo po Fk, dobit cemo:
Fk =

D~biveni rezultati pokazuju da se potencijalna energija deformacije izrazava kvadratnom funkcijom sila iIi pomaka u smjeru djelovanja tih sila. 1z toga izlazi da je potencijalna energija deformacije uvijek pozitivna velicina, Analogno izrazu (5.2), komplementarna energija U" tijela jednaka jekomple-. mentarnome radu vanjskih sila:

u * = W· = f

O' dF .

(5.23)

L
;=1

Cki

O;,

k= 1, 2, ...

,n,

(5.17)

Komplementarna se energija naziva i energijom naprezanja da bi sc oeuvala analogija s energijom deformacije. ( Za linearno elasticno tijelo potencijalna energija deformacije jednaka je komplementarnoj energiji. Pritom treba imati u vidu da te dvije energijske velicine imaju razliciti fizikalni smisao i onda kad su numericki jednake.

gdje su Cki koeficijenti krutosti. Da bismo odredili fizikalni smisao tih koeficijenata, pretpostavirno da je u izrazu (5.17) za i =l:-j, OJ = 0 i OJ = 1, tada je:· (5.18) tj. Ckj oznacuje silu Fk koja mora djelovati da bisrno na rnjestu i smjeru sile Fj dobili pornak OJ 1. , Ako (5.17) uvrstimo u (5.15), dobit cemo jos jedan oblik za tad vanjskih sila:

5.2. POTENCIJALNA ENERGIJA DEFOR1v1ACIJE IZRAZENA KAO RAD UNUTARNJIH SILA


Potencijalnu energiju deformacije, prema izrazu (5.3), mozemo izraziti i kao rad unutarnjih sila, sto je u mnogim slucajevima i jednostavnije. Zamislirno da smo s dva beskonacno bliska presjeka iz ravnog stapa izrezali element duljine dx. U opcem slucaju opterecenja stapa u svakom od presjeka pojavljuje se sest komponenata unutamjih sila: N, Ty, Tz, Mx, My, M; koje u odnosu na izdvojeni element smatramo vanjskim silama, Te sile obavljaju rad pri deformaciji elementa. Taj je rad jednak potencijalnoj energiji deformacije akumuliranoj u izdvojenom elementu stapa. . Iz oblika deformacije ravnoga stapa izlazi da svakoj od unutamjih sila odgovara takav pomaku kojemu nijedna od ostalih pet unutarnjih sila ne obavlja rad. Tako npr. pod djelovanjem momenta torzije M, dolazi do zaokretanja presjeka oko osix i na tome kutnom pomaku rad obavlja sarno taj moment M; Na linijskom . pOITlakuu-smJeru'osTx-uZrokovan djelovanjemiizdiizriesileY rad obavlja sama ta sila N. Prema tome, za ovaj oblik deformacije ravnoga stapa vrijedi zakon superpozicije da je potencijalna energija deformacije elementa jednaka zbroju potencijalnih energija deformacija zbog pojedinacnog djelovanja svake sile, tj. jednaka je zbroju energije uvijanja, savijanja, rastezanja i smicanja:

+
.y

(5.19)

~
f'

),~

Uvrstimo li redern izraze (5.1~; (5.16) (5.19) u izraz (5.2), dobit cemo: (5.20)
n n s: Uk;'

U--

-21 "

c: "s:

Fk•

r.

(5.21)

k= I i= I

(5.22)

Iakosu nam otprije poznati svi clanovi u izrazu (5.24), ponovno cemo ukratko razmotriti potencijalnu energiju deformacije pri razlicitim osnovnim opterecenjima ravnoga stapa (81. 5.5).

~
184
5. Potencijalna energija. Opci teoremi

•..

I/i

ji
I'
\

5.2. Potencijalna energija deformacije izrafena kao rad unutarnjlh sila

185

I
i

t!

--- --.s,

I
j:

T'I

._._._-

-_ -__
dx a)

b)
~\

I
!

Stika 5.4.

\
\ \

Pri rastezanju (sl. 5.5.a), potencijalna energija deformacije mentu stapa duljine dx, prema izrazu (5.10), bit ce:

akumulirana

u ele-

.x; .~

~.-.-.-.

\
c)

..

zt'
Slika 5.5.

dx d)

Buduci da je produljenje elementa: Adx==ET' to je:

N·dx

Uzajamno smicanje dviju pripadajucih povrsina dA vezanih za ista vlakna prema Hookeovu zakonu jest:
l

dU (N) . Potencijalna tznosi:

= J. ~A

N2·dx

(5.25)

;
!

d8z Elementarna sila


'rxz .

= Yxz' dx=(f

'rxz

dx.

energija defonnacije, -koja je akurnulirana u stapu konacne duljine I,

dA na pomaku

doz obavlja rad:

....--····--···---..-·-.."----·--'i·-- 2' 'rxz

.-1 .~~-----.dA· d8z=2(fdA

..----'dx.

U(N)= Pri cistom smicanju odredena su izrazom:

fo . 2EA

N2·dx

. zbog poprecne

(5.26)

(sl, 5.5.b) posmicna. naprezanja

sile Tz

Uvrstimo li izraz za posrnicna naprezanja i integriramo po povrsini presjeka, dobit cemo p()tencija~nu energiju defonnacije akumulirane u elementu stapa duljine dx: .

_ TzSy txz _ f b .
y

dU (Tz) _

_f_l_.Ti·~ ..dA 2 G E,.


A Y

_11dx dx - 2 GA .

~'fE b2 dA E.
y

186

5. Potencijalna energija. Opel teoremi

5.2. Potcncijalna energija dcformacije izrazena kao rad unutarnjih sila

187
U

iIi:
(5.27)

Pri cistom savijanju na lij evi jest:

momentom My (sl. 5.5.d) zaokret desnog presjeka

odnosu

\
Potencijalna energija deformacije

_ My' dx d 1'---.

Ix

gdje je:

A S2 k =- . .::2·dA z P., b2
y A

akumulirana u elementu stapa duljine dx iznosi:

(5.28)

dU (M ) = My' d!p y 2 a za stap konacne duljine:

= _·Mf.~x_·_dx_
2·£·}' y

(5.32)

bezdimenzionalni

koeficijent koji ovisi sarno

obliku poprecnoga

presjeka stapa.

Za pravokutni presjek b x h imamo: ' A

= b h,

. ly

= -12

3 bh

'

__b h2 [1 _ 4 z2)
8

h2

U (My) =

J 2· e.t
y. o

M2. dx
y

. .

(5.33)

k,~ ;h

{(I- ;J·
4h
momentom

Sada izraz (5.24) za ku: dU = N2. dx

opci slucaj opterecenja stapa rnozemo napisati u ovom oblidx A T~· dx

dz~ 1,2.

Za stap konacne duljine I bit ce: U (Tz) = k«: Pri uvijanju lijevomu jest:

e. A +
I

~. 2:.0·

+kz

2· G· A

Mf. dx M~. dx Mr dx + +--2· G· It 2· £ '}y 2· s . t,

(5.34)

11· J .2·G·Adx o

.
presjeka

(5.29)

Za stap konacne duljine I:

M;

M, (sl. 5.5.c) zaokret-desnoga


Mt· dx d1'=--, G ·It

prema

U =.

fo

N2. dx

2·£·A
I

J + ky
I
0

T~· dx

2·G·A

J +k
I
0

G'

dx

2·G·A

M?· dx

o 2.G·/t

J +
0

Mi· dx
2·£·/ y

f +
0

M~· dx
2·E·}
z

(5.35)

gdje je It torzijski moment tromosti p~sjeka. Za kruzni je presjek It = Ip. Potencijalna energija deformacije akumulirana u elementu stapa duljine dx iznosi:
.".

gdje je .koeficijent ky potpuno ky .=·kz=J,2 "" .

analogan koeficijentu

kz,

a za pravokutni

je presjek

(5.30) azilSta.p koha.cneduIjine l:

Svi ~lanovi u izrazu (5.35) nisu istog reda velicine, Opcenito, najmanji je udio energije smicanja, a prevladava energija savijanja i uvijanja.

Ty = M; = M, = 0, pa izraz (5.35) prima oblik:


I

Pri ravninskom

je opterecenju

ravnoga

stapa (vanjske sile djeluju u ravnini xz)

(
(5.31)

U-

J
o

N2. dx

2·£·A

+J k
I

~. dx

2·G·A

J +
0

Mi· dx

2·£·[

(5.36)

188

5. Potem:ijalna energija. Opel teoremi

5.2. Poteneijalna energija deformacije izrdena kao rad unutarnjih sila

189 (c)

Razmotrimo sada ravninski zakrivljeni stap, opterecen silama koje djeluju u uzduznoj ravnini simetrije stapa, Zamislimo da smo s dva beskonacno bliska radijalna presjeka izdvojili element stapa duljine ds (s1. 5.6.a). Iz oblika deformacije zakrivljenog stapa (s1. 5.6.b i c) izlazi da ne vrijedi zakon superpozicije, jer postoji ovisnost izmedudjelovanja N i M. Moramo promatrati zajednicko djelovanje svih sila. Potencijalna energija deformacije elementa stapa

Ako (b) i (c) uvrstimo u (a), debit cemo: dU;;;;;; N2. ds 2 .E .A

+ N· M· ds + M· N· ds +
2 .E .A . r 2· E . A . r

M2 . ds 2· E . Sy . r

+ k' . p. ds .
G .A

Za stap konacne duljine osi s bit ce: N2. ds u;;;;;; + 2·E·A o

I I I
I I

·s

J
0

M2 . dJ
2·E,S·r y

J N· +
s 0

M . ds

E·A·r

J r. ds +k'
s 0

2·G·A

(5.37)

/ -I
I

\
\

1 I I I \

\1!j \f
a)

&!..I~d~
\ 1/

1/

It

1/

II

I/ II II

U slucaju stapa male zakrivljenosti, prema izrazu (4.39), jest Sy . r <= Iy, a neutralna os poprecnoga presjeka pri cistom savijanju neznatno je pomaknuta od tezista poprecnoga presjeka, pa se izraz (5.37) svodi na oblik:
I

\I

Ii

, u;;;;;; J
c)

N2·ds

\ 1/

III
b)

o 2·E·A

+f

W·ds
2·E·1

+k' f

.~

yo·

P·ds 2·G·A

(5.38)

Stika 5.6.

I I
(a)

Dobili smo da su izrazi (5.38) za zakrivljeni stap i (5.36) za ravni stap medusobno jednaki. Prema tome, izrazi za potencijalnu energiju deformacije ravnoga stapa s dovoljnom tocnoscu vrijede i za zakrivljene stapove male zakrivljenosti. Primjer 5.1. Na konstruk:ciju djeluje sila F koja uzrokuje pomak c5odreden izrazom c5;;;;;;F 2, c gdje je c konstanta (sl, 5.7). Za tu konstrukciju treba odrediti potencijalnu energiju deformacije i komplementarnu energiju.

duljine dx prema izrazu (5.2) jest: 1 1 I d U ;;;;;; N . ilds + - M . ildm + - T· ildc5 2 2 'Y. 2 '

gdje je ds duljina teiisne osi elementa stapa. Defonnacije elementa zakrivljenoga stapa zbog zajednickogdjelovanja uzduzne sile i momenta savijanja odredenesu izrazima (4.58) i (4.60), koji glase: "
w.

r t...

I' Potencijalnu
.
~"

energiju deformacije
,.- .. ..--.,- .. ..-..--.--.-., ..,, ,

odredit cemo prema izrazima (5.2) i (5.6)


F

..--

N . ds . _:M=----· ..::ds:.... ~ds;;;;;;--+ E·A

s-»»

. ildtp;;;;;; Deformacija

N·ds

E .A .r

+ M·ds

(b)

E . Sy . r
( S/ika 5.7.

zbog poprecne sile dana je izrazom (4.14) koji glasi:

OO-------------~~

190

5. Potencijalna energija. Opct teoremi

5.2. Potencijaln a energlla deformacije izrazena kao rad unutarnjih sila

191

U= W=
Iz izraza (5.23) odredujemo

J F·
o
F

Ii

db' =

J
0

Ii-)¥ s
F

"Z'

dO = 3

[)312 cl12 •

komplementarnu

energiju:

1J
ener-

'.1,1,

1-,-,x

..

.dx

._.-._- ~
,

zl

.I
-.~.-. r i
b b)

~
1-.

• u• =w = J
o

8·dF=

J cr-.dF=-3-· cF3
Ti')

:4~

Potencijalnaenergijadeformacije izrazava se pomacima, a komplementama gija silama. Koristeci se izrazom (a), mozemo U izraziti s F, a if s 8:

a)

c)

d)

28 2 u=--=-- G F3 3 3
3/2
cl12

c p3 8312 U·_ --3--_ 3cl12 Primjer 5.2.

Konzolni nosac pravokutnoga poprecnog presjeka opterecen je silom F na slobodnome kraju (81. 5.8). Dijagram 0' - 8 (81. 5.8.c) zadanje izrazom:

I I I I I I
I

I
"

I I I

(a)
gdje je B konstanta, jednaka pri rastezanju i pritisku, Treba odrediti komplementamu energiju konzolnog nosaca, Da bismo odredili komplementamu energiju konzolnoga nosaca, moramo znati naprezanja u proizvoljnoj tocki nosaca, Ako ~anemarimo utjecaj poprecne sile, onda mozemo uzeti da poprecni presjeci ostaju ravni (sl. 5.8.d). Relativno produljenje vlakna na udaljenosti z od osi y jest:
8~~=X'Z P

"

"

I ,.~~

"

O2 e)

i
I
/ I
A

Stika 5.8.

f O'·dA=O

(b)

f O'·z·dA=M.
A

(c)

gdje je X =.!._ zakrivljenost p Odatleje:

osi stapa.

Iz uvjeta (b) izlazi:


+h 2
£1

Z=p6;

dz=p'

de.
(

f O'.dA=f
A " -2"

O'.b.dz=p.bJ

O'·de=O.

Napisimo uvjete ravnoteze:

192 Prema s1. 5.S.e, ova je jednadzba zadovoljena po apsolutnoj vrijednosti medusobno jednake, njihovih apsolutnih vrijednosti, dobit cemo:

5. Potencijalna encrgija. Opci teoremi

5.2. Potcncijalna cncrgija deformacijc izrazcna kao rad unutarnjih sila

193

I I = I&21· Oznacimo

ako sri deformacije krajnjih vlakana &1 Ii s &t zbroj

Ako za X uvrstimo izraz (g), dobit cemo izraz za naprezanje u proizvoljnoj nosaca:

tocki

\
(J

~=I~I+I~I=X~+X~=Xh
iii: (d)
Iz uvjeta (c) dobit Specificna komplementarna

5 . ~i' . F . zl!2 = --'----:-=-b ·hs12

.X

(h)

energija (sl, 5.S.e) jest:


cI
0' ~

u=
Ako za

·Is . dcr = fer8


o
0

2'

drr = 30-12 8

cemo izraz za moment savijanja u bilo kojemu presjeku:

(11

uvrstimo izraz (h), dobit cemo:

=J
A

(1.

z- dA

=f
_!!..
2

h +2
(1'

z· b . dz

= p2 b f

El (J.

e- ds

= 2 ~h2
t

J
0

E~ (1'

(i)
e- ds . Ukupna komplementarna U ~= energija nosaca iznosi:

E2

Uvrstimo li za

(1

izraz (a) i integriramo,

dobit cemo:

u· d V = 2 '[ 1112 b . dz dx u'>


0 0

JJ
1512

1
Z

=
3.

odatle je: (e) Ako (e) uvrstimo (d), dobit

= 3 500· yi .hP .8 b
2. 2.

f '("12J
o
0

312. d

dx

(j)
Primjer 5.3.

cemo:
(f)

Buduci da je M = F x, bit ce:

Celicn~stapkvadratna poprecnog presjeka 3 x 3 em, polukruzna oblika, na jednom je kraju upet, ana slobodnome kraju opterecen vertikalnom silom F = lkN (s1. 5.9).'I'1:~Pfl~QQ~~diti_YQ~ti!<:,!lni pomak tocke A. Zadano: G 8· ]04 MPa = 0,4 E.

U proizvoljnom

je presjeku K odreden kutom q> moment savijanja:

X
Time smo dobili-izrazzazakrivljenost

50 F2x2 B2 b2 h5 . uproizvoljnome

(g) presjeku nosaca na udamoment torzije:

M,

=F

. AH

= F . R . sin fP,
R . (1 - cos q»,

ljenosti x od slobodnoga kraja nosaca,


Naprezanje u nekoj tocki proizvoljnoga

.
presjeka nosaca bit ce: poprecna sila:

M, = F· HK

= F·

T= F.

194

5. Potencijalna energija. Opci teoremi

5.3. Teorem

uzajamnosti radova

195

F· OA W=-2-'

Prema izrazu (5.2), jest:


, b

F· OA :;;
2

3.

F2. R3 , n . E· a4

(1+_1_) . p
1,6

Odatle je vertikalni pomak tocke A:

OA= 6 F R3 n ( 1 +-- . 4 Ea 1,6 p


,

1)

Slika 5.9. Potencijalna energija defonnacije konzolnog nosaca prema izrazu (5.35) jest:

Za zadane vrijednosti: 0=6.10 0,2 .3,14('1+ A 2 . lOll .34. 10-8


30 3

1 )=5,1.1O-3m=o,51cm. 1,6 ·0,14

u= J

U;.

ds

2·E·/ y
F2. R3

+
It

JS Mt· ds JS T~· ds +kz' = 0 2·G·'t 0 2·G·A


sin? q;. dq; + F2. R3

=
U=

2·E·/y
F2 . R3
0

.f
n

2·Go~
+k

J . {I - cos q;)2 . dq; + k


11:

z.

F2. R
2.G.A

It

5.3. TEOREM 0 UZAJAMNOSTI RADOVA


dq; Razmotrimo proizvoljno linearno elasticno tijelo na koje djeluju dva uravnotezena sustava sila (zadane sile i reakcije). Sistem sila I, Fk' (k;:;:: 1, 2, 0" , m), (s1.5.l0.a) i sistem sila II, F{ (j 1,2, ... , n), (s1.5.10.b).

4 . Eo Iy

3· F2 . R3 . 4 . G -I,

p2 . R . n

4· G . A

'

gdje je

Mozemo napisati da je: 3 F2. R3 E·~

U=

n . [ 1+--+- I (a )2] 1 1~P


2R

.
a) , b)

Treci clan u zagradi .oznacuje dio potencijalneenergije deformacije zbog poprecrie sile i za zadane vrijednosti cini 1,1 % od potencijalne energije deformacije zbog momenta savijanja. Zato se utjeca] poprecne sile redovito zanemaruje. ~~~~ ,

SliIw 5.10.

Dalje cemo pretpostaviti da djelovanje jednog sistema sila ne ovisi 0 dj~lova~ju drugoga sistema sila, tj. da vrijedi zakon superpozicije, Pomak Ok' na mjestu 1 u