You are on page 1of 5

PL09

00930229

II

cko je mogao pomisliti cia jc do laskorn prcd sjcdnika Prcdsjcdnistva Rcpublikc Bosnc i Her ccgovinc Alijc Izetbc-

goyica 1I lck oslobodcnu VOZUCli zuvrscn vcliki' p )S,l\l - oslobadanjc okupir.inc bosanskc zcmljc. Mcdutim, tako nisu rnislili i borci 3. korpusa koji su nastaviii sa vee zapocctim poslorn - razbijunjcm ccniku na sirem zahvatu planinc Ozrcn, t·: oslobadanjcm - dio po clio - okupir.n.c tcritorijc Rcpublikc Bosnc i Herccgo line. Tako jc slobodna tcntorija od : n. septcmbra kada je oslobodena Vo ~uca. sada viscstruko uvccana. Nak o n tl'l i po godinc blck adc , altcrnativnim kopncnirn putcm jc povczan Maglaj sa slobodnorn teritorijorn

J Rcpuhlikc. Cctnici su iz opticke vidljivosti zat.vijck izgubili Zavidovice a osloboden.. teritorija sc vee mjeri stotinama kvacratnih kilomctara.

()zren i Vozuca

Uzroc troipogodisnjc okupacijc Ozrena SCI, I duboko 1I proslost. C:ak i na

kraju Diugug svjctskog rata nisu bile I'

bas najj.isnijc svc stvari oko Ozrena i

/ prcdajc ,\:tnika sa nyc planine pobjcd-

nickirn snagama. Ncprcglcdne i uvijck

opasnc ~lIl1le nisu bas zracilc dobrodos-

licoru L,', cvcntualna "cisccnja" tcrcna.

pa sc os all) na postojcccrn stanju. Pla-

nina OZI en sa svojim podgorskim dijc-

10111 ispt.njava prostor izmcdu dunjcg

toka rijckc Sprccc na sjcvcru. tc rijckc

Bos nc na zapadu, sto ukupno daje

povrsinu od oko 1.:-100 kvadratnih kilo-

mctara I-os<tllskog prosiora iIi oko 4'~;J

tcritorijc Bosnc i Hercegovjnc, Mcdu

6

PATR lOTS KI LIST oktobar,1995.godine

I'

. ,

II'

najvisim 'vrhovima su Ostrcvic.. (917 rn), Bojista (872 m), Kraljica (884 m) i Gostilj (774 m), Prosjecna visina kornplctnog Ozrcna je ncgdjc oko 6(~O metara nadmorske visinc. Dio po.Igorja Ozrena - dolina rijckc Gostovic (sa selima Kamenica, Mitrovici. te de.ietinama drugih) je osloboden jos sredinorn decembra 1992. Tada je formirana prva vcca novooslobodena teritorija II nasoj drzavi, povrsine preko 120 kvac'ratnih kilometara, Tada su cetnici zapo Seli sa zalopcjnim kvalifikacijama: "8, z Ozrena nema ni Republike Srpsk c", te zloglasno - legendarnc Karadiiceve opaske da se u Vozuci brane Beograd i Moskva.

Vozuca je uz svoje ozrenske manastirc dugo u napumpavanju srpstva i cetnistva igrala vaznu ulogu. Srpski "StaIjingrad" su branile jedinice iii ujihovi dijelovi iz "vascele RS". Kako su :5a branile tako su i ginulc za svima ncpoznat i neostvariv cilj - nekakav rezervni koridor dolinom Krivajc, koji bi pokusao spojiti istocne i zapadne krajeve pod srpskorn okupacijom.

Ozren igra znacajnu ulogu u odbrani putnog i zcljeznickog cvorista Doboj, pa se tako dolazi do zakljucka da Vozuca brani zalcde Ozrenu, a Ozrcn Doboju. Po Karadzicu svi oni branc Moskvu. Taj krugje tokom tri i po godinc polahko nacinjan, a smrtonosni udari su zadavani 27. maja, sredinorn jula. tc konacno IO.septembra. Tog dana vozuca jc oslobodcna.

Bitke za VOZUCU

Zbog gore spomenutih razlog.. cetnici su morali po svaku cijenu sacuvati srpstvo u Vozuci, Drzavi Bosni i Herccgovini Vozuca je bila prijeko potrebna, jcr preko nje vodi solidan .isfaltni rcgionalni put Zavidovici Banovici, koji ustvari povczuje dva bazcna, zenicki i tuzlanski, privredno. politicki i fizicki, saobracajno, dok na vojnorn planu oslobadanje Vozuce je znacilo i fizicko uvczivanje snaga 3. i 2. korpusa, tc skracivanje manevra za vise stotina kilomctarn. Do dcsctog scptcmbra sc za Tuzlu iz Zcnicc putovalo opasnirn poluasfaltiranirn putem prcko Varcsa, pa onda gotovo neprohodnim plar.inskim purcvima ka Tuzli. Drugi va/.an cilj oslobadanja Vozucc jc oslobadanjc znacajnih snaga kojc jc vozucki tiLl p vczivan za sebe, Te snage sc sada .Iobodnirn putevima mogu prebacivati i upotrebljavati mnogo kvalitetnije nego do sada,

Cetnicki koridor dolinom rijeke Kri-

PAT~IOTSK' U~T nkh},..,nf' 1 qQ:,) (lnriinr;

7

vajc jc ostao san za hiljade poginulih cetnika iz svih okupiranih krajeva BiH. Velike cetnicke ofanzive su se slamale tokorn tri godine agresije jedna za drugom, a bitka za kotu 715, prvu u gredi Podsijelova os tate zaparncena po cetnick oj artiljerijskoj pripremi po nasim polozajima na koti sa preko 7.000 projektila za nepuna tri sata. I pored "usijane" situacije, te preoranih rovova i transeja, nasi borci se nisu povukli. Taka je bilo na svim dijelovima vozuckog fronta ad pocetka rata. Nasi branioci nisu gubili teritorije, a kad su uspjcli da se osposobe i pripreme, branioci SLl postali oslobodioci.

Niz manjih i vecih akcija rezultiralo je u desctak navrata prosirivanjern slobodnc tcritorijc, te uklanjanjem direktnc opasnosti za grad Zavidovlce. U tim akcijama oslobodeno je na desetine sela, kota, objekata, cime su se polahko ali sigurno borci 3. korpusa priblizavaIi prvo vatrcnoj, a zatim i fizickoj kontroli nad cctnickirn komunikacijama, te ograncima "ozrenske magistrale". Oslobadanjern Malovan Grede preslo se na tcrcn sa kojeg se moglo kontrolisati svc sto cctnici rade preko jos jedine prcostale komunikacije Vozuca - Stog - Ozren. Oslobadanje grede Podsijelova i akcija koja je uslijedila sredinom jula, u idejnoj i pripremnoj, te izvrsnoj realizaciji jedinica iz sastava 35. dlvlzijc KoV, sa udarnim snagama Odreda

nosila imovinu iz kuca. Tako jc osJabJjena odbrana, jer su sa civilirna iz Vozuce poceli bjezati i preostali cetnici. U te dvije akcije "EIMudzahidina", te 4. manevarskog bataljona i 328. brdske brigade, uz sadjejstvo ostalih jedinica 3. korpusa je likvidirano prvo 175, a zatim 120 cetnika (izvor podataka je agresorska strana, odnosno komisija za razmjenu zarobljenika i poginulih pripadnika agresorske vojske). Posljednja bitka za Vozucu se naslucivala u zraku. Bilo je pitanje koordinacije i usaglasavanja tennina izmedujedinica 3. i 2. korpusa koji je takode irnao znacajnu ulogu u oslobadanju Vozuce (OSlobadanjern Vljenca, te dolaskom na dva kilometra od centra Vozuce sa istocne strane).

Zavrsni udar

Jcdinice 3. i 2. korpusa su bile sprernne. Cekao se samo znak da se konacno krene u akciju oslobadanja, a uvjerenost u pobjedu je maksimalna. Snaga oslobodilaca jc bila nadrnocna, kako u ljudstvu, tako ovaj put i u tehnici, uglavnom zarobljcnoj u prcthodnim bitkama na Vozuci, ali i na sarajevskom, serickom i dobojskom ratistu. Osim "El-Mudzahldina" snagu 3. korpusa "nose" i najbolje manevarskc jedinicc u Arrniji - manevarski bataljoni i brigade 3. korpusa. To sc pokazalo na Vlasicu, sarajcvskom i svakom drugom frontu na kojcm su boravile,

S obzirorn na "vrucinu" Iinija 3.korpusa dio rnanevarskih i drug ih "slobodnih" jedinica je bio usmj crcn na druga ratista, da se ne bi dozvolila iznenadenja. Koordinacijorn i vjcstorn upravljackorn palicom komandanta brigadira Sakiba Mahmuljina i Scada Delica dovedcna do izvrsnc faze u prcdvideno vrijerne, a jcdinice su u "tcrcn" (uglavnom u dubinu povrerneno zaposjednute teritorije" uvede-

"El-Mudzahidin", koji je rasturio cetnike na liniji, ali i u dubini, zadalo je smrtonosan strah cetnicima Vozuce. Odmah nakon pada Pcdsijelova, 27. rnaja, evakuisano je preostalo stanovnistva Vozucc, da bi se naselila cctnicka vojska, koja jc uglavnom pljackala i od-

8

tr icu je 'rebalo usmjcriti na Paljenik, koji dor.iinira dolinom rijekc Krivujc, paje zato taj dio posla prcpusten Odrcdu "El-Mudzahidin" cija cfikasnost visoko kot.ra u agresorskim oficirskirn redovirna, sto se potvrdilo i zarobljavanjcm izvjesnog broja cetnickih oficira,

o samom konacnorn udaru na cctnicke linije oko Vozucc saznali smo iz razgovora sa pukovnikom Ribom Hasom, clanom kornande 3, korpusa A RBiH, koji nam je pojasnio pravcc udara nasih snagn,

Sa po .ukruzne osnove, oko "vozuckog dzcpa" jcdinice 3. i 2. korpusa raeno u 05.52 sata 10. septembra su krcnule u napad koji je izveden u potpunosti uspjesno. Sa linije Krst-KrvavacLokve-I,jeskovac-Gradic-Ostric-Gradac-Stolici- Visic-Potpaljcnik -Malovan Grcda-Podsijclovo jc izvrscn konccntricni nanad dijcla manevarski osposobljcnih jcdinica 3. korpusa na cctnickc polozajc oko Vozuce, ito:

Udarne [edlnlce

Borci 1. manevarskog bataljona su u sadjejstvu sa dijelom 3. bataljona vojne policijc (protivteroristickom celom) udarili na pravcu Zedni Vrh - Lokvc i Krvavac - Lokve, sa blizim ciljem ovladavanjcm Lokvarna, te u kasnijcm razvijanju situacije na frontu nastaviti sa oslob.idanjcm pravcem bojista Jazavccvinc - Sjenokos - Vranovina, Ie pokusati izbiti na rijeku Krivaju u rejoni-

PATRIOTSKI LIST oktobar,1995.godine

----_.

OSLOBADANJE VOZUCE

rna sela Maricici i Pejici. Zadatak je u potpunosti izvrsen.

Pripadnici 375. oslobodilaeke brigade su imali zadatak da sa polozaja Mahovski Vis-Kamenicki premet - zaposjednu Ljeskovac u sadjcjstvu sa 7. muslimanskom viteskorn oslobodilackom brigadom ovladaju cjelokupnim Ljeskovcern, a zatim pripadnici 375. 08- lobodilacke brigade u sadjejstvu sa 7. muslimanskom, 1. manevarskim, te protivteroristickorn cetom 3. BVPa nastave preko Ljeskovca i Vostana .Ia izbiju u selo Miljevice (predgrade Vozuce iz njihovog pravca), te na rijeku Krivaju izbiju u selu Pejici, te uscu rijcke Stosnice u rijeku Krivaju. Zadatak jc u potpunosti izvrsen,

Borci 7. viteske muslirnanskc 0510- bodilacke brigade su dobili zadatak da napadnu na pravcu trigonornetar 923 - Ljeskovac, te da u sadjejstvu sa 375. oslobodilackorn i 3. divcrzantsk.m odredom 3.korpusa ovladaju Ljeskovcem, te II sljedecern zadatku ovladaju gredom Stog - tt 935, da bi zatirn ovladali izuzetno teskim objektom Stog (s.i gotovo vcrtikalnim prilazirna), te da r.a rijeku Krivaju izbije na odsjeku rijcka Velika Rasjecenica i Stosnica. Zadatak je u potpunosti izvrsen,

Treci diverzantski odrcd 3. korpusa je sa pridruzenim snagama 3. izvidacko-diverzantskc cete i cetorn "zelenih beretki" 319. oslobodilacke brigade izveo u sadjejstvu sa 7. muslimanskom viteskorn oslobodilackom i probojnorn cetom 329. brdske brigade imali blil.i zadatak da ovlada rejonorn Gradac Ostric - Gradic, a zatim dt produzi napad ka lzgorjelici, te da 0\ lada objektom Cukura, te gredom Cukura, a da na rijeku Krivaju izbije u selu Stog. Zadatak je u potpunosti izvrsen.

Jedna prodorna ccta 329. brdskc brigade je imala zadatak da napadne u rejonu Stolic - Cukura, zajcd.io sa 3. manevarskim bataljonom i 3. DiO ovlada Cukurom, Zadatak je u potpunosti izvrsen.

3. manevarski bataljon je u kolacu zvanom oslobadanje Vozuce i.nao zadatak ovladavanjem cetnickih pozicija na potezu Podvolujak Ravno lvlje, te da se uz Iijevu obalu rijeke Kriv.ije spoji sa jcdinicama 3. diverzantskog odrcda i 7. viteske muslimanske oslobodilacke brigade i to u rejonu Potok - Mala Rasjcccnica. Zadatak jc \I potpunosti izvrscn.

Zdruzene jedinice pod komandom 35. divizije 3. korpusa (Odrcd "EIMudzahidin", 2. manevarskl bata-

Ijon, 4. manevarski bataljon, 5. rna- cin pomagajuci nasim snagama u napanevarski bataljon i dijelovi 328. duo Blagovremeni podaci su bili od vebrdske brigade su napadali na frontu likog znacaja za uspjesnost udara. Kodesne obale rijeke Krivaje, i to na pote- manda stana je obezbjedivala us love zu Popovo Osoje - Ljubicina Strana - za rad komande i pridruzenih jedinica, Podpaljenik - Malovan Kosa - Jasicka dok su pripadnici Infinjerijskog batakosa - Rudenjak - Markovica Vis sa za- Ijona 3.korpusa odigrali veoma znacajdatkom da ovladaju Okretaljkom (za- nu ulogu u uspjesnom odvijanju operalede Paljenika), samirn Paljenikom kao cije oslobadanja Vozuce. Uredenje openajdominantnijom kotom na zapadnom racijske dubine - osnove za napad, obezdijelu vozuckog dzepa, Rujanicakom, bjedenje manevra jedinica, te pionirska Prolorr.orn, Mehinom Vodicom, trigo- izrada i otvaranje minskih polja, kao i nomen om 529, a zatim selom Kesten, obezbjedivanje kornunikacija sa inzida bi u daljnjem izvrsenju zadatka jc- njerijskim sastavima za dovodenje i dinice .zbile u selo Medici (iznad Sto- uvodenje jedinica, te za pokret u dubiga), se:o Stog, selo Kamenica, te preko nu agresora izuzetno brzom izradom koProkopa u selo Pejanovici, a preko Du- munikacija te ciseenjem od zarusavarica Visa se saP""---~--~~~'!!'I Drugim korpusom spoji le na liniji Durica Vis selo Pejanovici - Prokop - rijeka Kamenica. Zadatak je u potpunosti izvrsen.

Ni u kom slucaju, kako nam je rekao pukovnik Ribo, ne smijemo niti u jednom trenutku zane mariti vaznost ucescajedinica koje nismo do sada spomenuli, a to su borci 328. i 329. brdske brigade. Dij elovi tih jedinica su aktivno ucestvovalc u sadjejstvu sa ostalim jedinicama u ofanzivnim djejstvima i oslobadanju tcritorije, dok je jedan dio tih jedinica ucestvovao u zaposjedanju novooslobodenih teritorija, preuzimanju dostignutih Iinija, inzinjcrijskom uredenju i pripremama za ei'dbranu novodostignutih linija. Zadatak jc u potpunosti izvrsen,

Odlucuiuca podrska oslobodiocima

Takode treba napomenuti uCeSce 3. mjesovltog artiljerijskog puka koji je imao osnovni zadatak da u zoni napada vrsi artiljerijsku podrsku i protivoklopnu borbu. Treca tenkovska ceta pratila je tokom djejstva i pruzila vatrenu pomoc snagama u napadu. Dijelovi 3. Iahkog artiljerijsko - PVO - a 3.korpus a su veoma ubojitim protivavionskim topovima i mitraljezima pruzali vatrenu podrsku u napadu, aceta za pro-' tivelektronsku borbuje kontrolisala sistern vcza agresora na odgovarajuci na-

nja (pri cetnickom povlacenju) imina, kao i stavljanje u funkciju logistickog obezbjedenja preko novih komunikacija su sarno neke osnovne zadace uspjesno izvrsene u postavljenom zadatku.

Bataljon vojne policije 3. korpusa je pored zadataka obezbjedivanja i kontrole saobracaja, dijelom je izvodio napadna borbena djejstva zajedno sa 1. manevarskim bataljonom, kao i pretres i ciseenje oslobodene teritorije od razbijenih cetnickih hordi, te pornoc u uspostavi civil nih organa vlasti u sirern rejonu Vozuce, Ceta ABHO, hvala Bogu, nije imala potrebe za osnovnom funkcijom obezbjedivanja AB,H zastite. lpak veliki doprinos pripadnici ovc jcdinice su dali izmedu ostalog u odrzavanju licne higijene boraca. Logisticka baza 3. korpusa je, prema ocjeni visokih oficira 3. korpusa vrlo uspjesno pratila jedinice u napadu u pogledu tehnickog i intendantskog snabdijevanja, saobracaja, prevozenja, dotura i evakuacije, te se brinula da sve jedini-

cc imaju sve sto im je potrebno u datom trenutku. Ceta veze je obezbjedivala sve neophodne uslove za vezu medu jedinicama.

Sanitetski bataljonje sa razvijanjern sanitetske mreze stanica sa hirurskim ekiparna u neposrednoj blizini linija odbranc - napada uspio spasiti zivote nasih ranjenih boraca, a hvala Allahu, ni za njihove intervencije nije bilo prijeke potrebe. Jedinice radne obaveze iz gradova citave zone odgovornosti 3. korpusa su bile ru, uz borce, da u datom trcnutku pornognu na doturu MTSa, hranc, cvakuaciji ranjenika, te inzinjerijskirn uredenjima novodostignutih polozaja.

Pripadnici CSB-a Zenica i Stan ice javne bezbjednosti Zavidoviel su uz pornoc Bataljona vojne policije pretresle teren i pomogle uspostavu civilne vlasti u Vozuci, u kojoj od prvog dana oslobadanja funkcionise odjeljenje SJB Zavidovici, Pripadnici RV PVO Armije RBiH su neprestano sa svojim helikoptcrirna bili u gotovosti radi eventualnc evakuacije teze ranjenih oslobodilaca, a clanovi Komande 3. korpusa su dali veliki doprinos u planiranju, pripremi rukovodenja i samim napadnim djejstvima u operaciji oslobadanja Vozuce. Informativna slufba 3. korpusa je tokom priprema i izvodenja operacija izdala 12 Biltena u kojima su borei informisani 0 situaciji na ratistima, u svijctu, tc politickirn zbivanjima u naSOl zcmlji, te a nasoj zemlji. Mjesta u Biltcnu su nasle i zanimljivosti iz jedinica, te zanimljive informacije iz svih ostalih sfera zivota, Odjeljenje za moral je organizovalo niz predavanja i vidco-projekcija sa iskljucivim ciljem podizanja borbenog morala, dokje Islamska zajednica BiH sa svojim imamima dala doprinos organizaciji vjerskog zivota u jedinicama.

Naravno na kraju prezentacije ucesca onih koji su ucestvovali u velikoj pobjedi 3. korpusa treba istaci narod .. stanovnistvo Kakn]a, Zavidovlea, Zenice, Tesnja, Maglaja, te slobodnih dobojskih, tesliekih i zepackih prostor a, koje je brinulo 0 bogatijoj ishrani boraca - oslobodilaca.

Sa strane Drugog korpusa ucestvovale su snage i dijelovi snaga 21,22. i 25. divizije. Spoj sa Trecim korpusom jc ostvarcn u rejonu Prokopa. Tada je "vozucki dzep" prestao da postoji.

Nastavak oslobodilacke ofanzive

Tokom narednih borbi oslobodene su

10

kote i objekti Grahovacka gre.:a, Plavetno brdo, Ravne i Vukadinox d brdo, tc Kravlji greb.

Sutradan, 11.9. oslobodene 5\ Jasikc, Duga Kosa, ostatak Ravni, Eorovci, Kvrge (648), tt 685, sela Nenici i Ccvaljusa.

Dan poslije nastavilo se sa os.obadanjem Mramora, Recice, Radlovc g Brda, kota i trigonometra 557,529, 4f,9 i 613, te sola Garici,

Nakon trodnevne stanke opel aeija jc nastavljena. Snage su se odmor.le, dos- 10 jc do prcbacivanja na drugc pravcc i uvodenja nekih drugih i drugac.jih snagao pa je 15.9. izvrsen uspjcsa, udar - o slobadanjc Rudine, Zborist: r , Kika, Kotline, BLlZNE, Kose, Bavk, i Glavice, te sela Bijelo Polje, Kazici, 00- lac, Gojkovici, Gornja i Donja Bocinja, Gornja i Donja Blizna, Zablizna, Donji i Gornji Josevac, Kotlina, Rijecani i Karacici, te de set ina kota, objck..ta i trigonometara.

Sesnaestog scptembra oslobodena je kota Mramor, objekti Bijelo pojc, Spasoviste, Gornja Bocinja, Perez. Mandino Brdo, Mrkalica, Smrcce, Ie trigonemetara Mramor (549) Crna Lok va, 489, 383, kota 482, sela Gomje Biielo Polje, Rakanovici, Selista, Bakotici, Kresnici, Jelovac, Krsno Polje, te riza drugih.

19.9. su oslobodeni Brezik (It 623), Kamen (tt 409), tt 217, tt 369, Savica Vis (tt 422), kote 404 i 253, objekti MaIovan Kosa, Breze, Zavitljc, Vukova Ravan, zloglasni dominantni objekat nad Maglajcm Ravna Frsca, dio Brusnice, sela Zavitalje, Milovanovici, Babici, Jablanica, Bijela Ploca, Parnica, Huljkovac, Petrovici, Todorovici,

Tokom borbi sutradan j 21. C). su borei 3. korpusa nastavili pobjedonosni hod - oslobodcni su objekti Vukova Ravan, Panjik, Lokava, Palez, trigonometri 536 i 517, kate 506 i 290, te sela Tornjak, Simici, Palucak, Piljipovo i Scliste,

Ukupno vise desetina sela, siotine kota, objekata, trigonometara. Ukupna 05- lobodena teritorija prevazilaz cifru od vise stotina kvadratnih kilornctara, niko ne utvrduje tacan broj - ide se dalje!

"Branioci srpstvo i Moskve"

Osnovicu cetnicke odbranc vozuce su cinile tri vece jedinice i dijclovi niza drugih jedinica u ispomoci svojoj "sabraci" po zlocinu, Cetvrta srpska ozrenska laka pesadijska bdgada sa preko 1.500 cetnika imala je svoju komandu u Vozuci, Njen komandant je

major Novoslav Nikolic. Potpukovnik Ostoja Barasin jc komandovao 14. "lakom pes.idijskom" brigadom koja je bazu imala u Vasovinama, dokje u Stogu bila srnjestena komanda 1. srbaeke kojom komandujc donedavni major. sada potpukovnik, bivsi surnarski tehni-· car, Miodrag Suvajae. Da ne bi doslo do rnasovnijeg dezerterstva ostatak odbrane Vozuce je bio prepusten sitnijim dijelovima ostalih jedinica, tako da je same brcjniji bio CSB Doboj. Tenkovski vod, , od samohodnih oruda 57 mm/ 2, tc batcrjja haubica 122 milimctra su pokusali pruzati otpor, dok su se cetnici izvlacili. Nairne, opsti otpor je, prerna kazivanju zarobljenih, trajao do 06.45. a kasniji otpor su pruzale sarno grupe na objcktima koje nisu imale nikakvog kontakta sa ostatkom svijeta. Glavno skladiste TG Ozren cetnici su uspjeli ciei u zrak u povlacenju, dok su sva brigndna sklonista kao i sva kornandna mjcsta sa dokumentima ostala nedirnuta. Slicna jc situaeija i sa kombinatom zastitnc oprcmc "ZIKO" 1I 00- cu, izmc-du Maglaja i Zavidovica. Prerna vlastitorn priznanju, cetnici su sarno u borbama 10. i 11.9. izgubili zauvijck iznedu 470 i 500 Karadzicevih sljedber.ika, Rezervne snage TG Ozren u ljudstvu i sredstvima su presretnute i unistcne u rejonima Kose i Borovca. Cctnicima Vozuce nije pomogla ni rnoralna i strucna pornc povratnika na ozrenske prostore - majora Stankovica, kcji jc pokusao izmijeniti totalni fijaskko potpukovnika Nedeljka Dukica, korr.andanta Takricke grupe Ozren,

Rezime

Bivs! Vozucki dzep je imao 28 privremcno okupiranih naselja, dok je broj naselja u rlolini rijeke Bosne i njenom zaledu ad Zavidovica prema Maglaju znatno veci. Or.lobodena teritorija je uvecana za vise stotina kvadratnih kilometara, a samo u Vozuci cetnici su ostali bez cetiri zarobljcna i dva unistena tenka od stranc jedinica 3. korpusa. Snage oba korpusa su zarobile desetine oruda, a sa nasatavkom operacije, umjesto prebrojavanja plijena, islo sc dalje u dubinu privremcno zaposjc dnute teritorije. Zato ni priblizno ncma pouzdanih podataka a briljatnom ratnom plijenu. Broj agresorskih vojnika koji je zauvijck os tao lezati na nikad vise srps'roj zemlji, takode ce biti utvrden kasnije. Operaeija oslobadanja Vozucc i Ozrena cc biti zavrsena kad kompletna tertorij.i Ozrena bude slobodna. Dan apsolutnc slobode je sve blizi. 0

Adnan DZONLIC

PATRIOT'KI LIST oktobar,1995.godine