Ponedj

eqak, 5.j
anuar 2009. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKESRPSKE Broj1- Strana3

publike Srpske i Bosne i Hercegovine, presudom Osnov- cionalni interes konstitutivnih naroda u Republici
nog suda u Gradi{ci, broj :K-345/ 05, od 20.septembra Srpskoj.
2006.godine izre~ena j e nov~ana kazna u iznosu od
1.000,00( hiqadu)KM.Ukoliko se izre~enanov~anaka- Broj:01-020-1701/
08 Predsjednik
znane bi moglanaplatiti ni prinudnim putem ista}e se 29.decembra2008.godine Republike,
zamij eniti kaznom zatvoratako {to }e se zasvaki zapo- BawaLuka Dr Rajko Kuzmanovi}, s.
r.
~etih50,00( pedeset)KM nov~ane kazne odrediti 1( jedan)
dan zatvora, zbog po~iwenog krivi~nog dj ela - ZAK ON
zakqu~ewe {tetnog ugovoraiz~lana255.stav 1. , u vezi sa
~l.39.i 40.Krivi~nog zakonaRepublike Srpske - Sud O NASQE\IVAWU
kojij e vodio prvostepeni krivi~ni postupak smatrada
molba za pomilovawe nij e osnovana, a Ministarstvo I - OSNOVNEODREDBE
pravde Republike Srpske dalo j e pozitivno mi{qewe o ^lan 1.
tra`ewu pomilovawa- odre|uj e se brisawe osude izre~e-
ne presudom Osnovnog sudau Gradi{ci, broj :K-345/ 05, Ovim zakonom ure|uj e se pitawe nasqe|ivawau Repu-
od 20.septembra2006.godine. blici Srpskoj , krug zakonskihnasqednika, nasqe|ivawe
po osnovu testamenta, pitawe nasqedno-pravnihugovo-
2.Tovilovi}( Simeun)Biqana, ro|ena23.j una1963. ra, trenutak prelaskazaostav{tine nanasqednike i dru-
godine u Srpcu, gdj eje i nastawena, dr`avqankaRepu- gapitawakoj ase ti~u pravanasqe|ivawa.
blike Srpske i Bosne i Hercegovine, presudom Osnovnog
sudau Gradi{ci, broj :K-382/05, od 13.septembra2006. ^lan 2.
godine izre~ena j e uslovna osuda, koj om se optu`enoj Predmetnasqe|ivawa
utvr|uj e kaznazatvorau traj awu od 6( {est)mj eseci s tim (1)Nasqe|uj e se zaostav{tinaostavioca.
dase utvr|enakaznane}e izvr{iti ako u roku od 1( j
ed-
ne)godine ne po~ini novo krivi~no dj elo, zapo~iweno (2)Zaostav{tinu ~ine svanasqe|ivawu podobnapra-
krivi~no dj elo - pronevjere iz~lana348.stav 1.Krivi~- vakoj asu ostaviocu pripadalado trenutkasmrti.
nog zakonaRepublike Srpske, paj ojj e naosnovu istog za- (3)Zaostav{tinu ne ~ine predmeti doma}instvamawe
konskog propisa, aprimj enom ~l.38, 39, 45.i 47.Krivi~- vrij ednosti (poku}stvo, namj e{taj, posteqinai sli~no)
nog zakonaRepublike Srpske izre~enanavedenapresuda koji slu`e svakodnevnim potrebamaostavio~evihpoto-
- Sud koj ij e vodio prvostepeni krivi~ni postupak sma- maka, wegovog supru`nikai roditeqa, ako su saostavi-
tradamolbazapomilovawe nij e osnovana, aMinistar- ocem `ivj eli u istom doma}instvu, ve}oni postaj u zaj
ed-
stvo pravde Republike Srpske dalo j e pozitivno ni~kasvoj inaovihlica.
mi{qewe o tra`ewu pomilovawa- odre|uj e se brisawe (4)Zaostav{tinu ne ~ine dobrazakoj asu ostavio~e-
osude izre~ene presudom Osnovnog suda u Gradi{ci, vu imovinu uve}ali wegovi potomci koj i su sawim `i-
broj :K-382/ 05, od 13.septembra2006.godine. vjeli u zajednici i svoj im trudom, zaradom ili ina~e mu
3.\orda( Novica)Samoj ko, ro|en 13.j una1959.godi- pomagali u privre|ivawu, ve}tadobrapripadaj u potom-
ne u Saraj evu, stalno nastawen u Sokocu, dr`avqanin ku, srazmjerno dij elu zakojije uve}ao ostavio~evu imo-
Republike Srpske i Bosne i Hercegovine, presudom vinu.
Osnovnog suda u Vlasenici, broj :K-228/ 05, od 3.j ula ^lan 3.
2006.godine izre~ena j e nov~ana kazna u iznosu od Ravnopravnostu nasqe|ivawu
2.000,00( dvij e hiqade)KM, koj a}e ukoliko ni prinudno
ne bude napla}enabiti zamij ewenakaznom zatvora, i to Gra|ani su pod istim uslovima ravnopravni u
tako {to }e zasvaki zapo~eti iznos nov~ane kazne od nasqe|ivawu.
50,00( pedeset)KM odrediti 1( jedan)dan zatvora, koj aj e ^lan 4.
potvr|enapresudom sudau Isto~nom Saraj evu, broj :014- Nasqe|ivawevanbra~nihsrodnika i
0-K`-06-000 084, od 22. marta 2007. godine zbog srodnika iz potpunogusvojewa
po~iwenog produ`enog krivi~nog dj ela - zloupotreba
slu`benog polo`aj aili ovla{}ewaiz~lana337.stav 1. (1) Vanbra~no srodstvo izjedna~ava se u pogledu
Krivi~nog zakonaRepublike Srpske - Sud koj ij e vodio nasqe|ivawasabra~nim, asrodstvo potpunog usvoj ewa
prvostepeni krivi~ni postupak i Ministarstvo pravde sasrodstvom po krvi.
Republike Srpske dali su pozitivno mi{qewe o (2)U slu~aju potpunog usvoj
ewaprestaj u me|usobna
tra`ewu pomilovawa- odre|uj e se brisawe osude izre~e- nasqednapravausvoj enikai wegovihpotomakasawego-
ne presudom Osnovnog sudau Vlasenici, broj :K-228/ 05, vim srodnicimapo krvi.
od 3.j ula2006.godine.
^lan 5.
III Osnovi pozivawa na nasqe|e
Ovaodlukastupanasnagu danom dono{ewa, aobj avi- Naslijediti se mo`e naosnovu zakonai naosnovu te-
}e se u “Slu`benom glasniku Republike Srpske”. stamenta.
Broj:01-247-1715/
08 Predsjednik ^lan 6.
29.decembra2008.godine Republike, Raspolagawetestamentom
BawaLuka Dr Rajko Kuzmanovi}, s.
r. Zavj
e{talac mo`e testamentom raspolagati svoj om
imovinom nana~in i u granicamakoj
i su odre|eni u za-
3 konu.
Naosnovu ta~ke 2.AmandmanaXL naUstav Republi- ^lan 7.
ke Srpske (
“Slu`beni glasnik Republike Srpske”, broj Zaostav{tina bez nasqednika
28/94)
, donosim Zaostav{tinabeznasqednikapostaj e svoj
inaRepu-
UK AZ blike Srpske.
II - NASQE\IVAWENA OSNOVU ZAKONA
O PROGLA[ EWU ZAKONA O NASQE\IVAWU
ZAKONSKI NASQEDNICI
Progla{avam Zakon o nasqe|ivawu, kojije Narodna
skup{tinaRepublike Srpske usvoj ilanaDvadeset{e- ^lan 8.
stojsjednici, odr`anoj15.decembra2008.godine - aVi- Nasqedni redovi
je}e naroda23.decembra2008.godine potvrdilo dausvo- (1)Ako ovim zakonom nij e druga~ij
e odre|eno, na
jenim Zakonom o nasqe|ivawu nije ugro`en vitalni na- osnovu zakona, umrlog nasqe|uj u:svi wegovi potomci,
Strana 4 - Broj 1 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE
wegov supru`nik, wegovi roditeqi, wegova bra}a i se-
stre i wihovi potomci, wegovi djedovi i babe i wihovi
potomci i wegovi ostali preci.
(2) Lica iz stava 1. ovog ~lana nasqe|uju po nasqed-
nim redovima.
(3) Nasqednici bli`eg nasqednog reda iskqu~uju iz
nasqedstva lica daqeg nasqednog reda.
(4) Republika Srpska je posqedwi zakonski nasqed-
nik.
^lan 9.
Prvi nasqedni red
(1) Zaostav{tinu umrlog nasqe|uju prije svih wegova
djeca i wegov supru`nik.
(2) Nasqednici prvog nasqednog reda nasqe|uju na
jednake dijelove.
^lan 10.
Pravo predstavqawa
Dio zaostav{tine koji bi pripao ranije umrlom dje-
tetu da je nad`ivjelo ostavioca nasqe|uju wegova djeca,
unu~ad ostavio~eva, na jednake dijelove, a ako je neko od
unu~adi umrlo prije ostavioca, dio koji bi wemu pripao
da je bio `iv u trenutku smrti ostavio~eve nasqe|uju
wegova djeca, praunu~ad ostavio~eva, na jednake dijelove
i tako redom sve dok ima potomaka ostavio~evih.
^lan 11.
Drugi nasqedni red
(1) Zaostav{tinu umrlog koji nije ostavio potomke
nasqe|uju wegov supru`nik i wegovi roditeqi.
(2) Roditeqi umrlog nasqe|uju jednu polovinu zao-
stav{tine na jednake dijelove, a drugu polovinu zaostav-
{tine nasqe|uje supru`nik umrlog.
(3) Ako iza umrlog nije ostao supru`nik, roditeqi
umrlog nasqe|uju cijelu zaostav{tinu na jednake dijelo-
ve.
^lan 12.
Bra}a i sestre umrlog i wihovi potomci
(1) Ako je jedan roditeq ostavio~ev umro prije osta-
vioca, dio zaostav{tine koji bi mu pripao da je nad`i-
vio ostavioca nasqe|uju wegova djeca (bra}a i sestre
ostavio~evi), wegova unu~ad i praunu~ad i wegovi daqi
potomci, po pravilima koja va`e za slu~aj kada umrlog
nasqe|uju wegova djeca i ostali potomci.
(2) Ako su oba roditeqa ostavio~eva umrla prije
ostavioca, dio zaostav{tine koji bi svakome od wih
pripao da je nad`ivio ostavioca nasqe|uju wihovi po-
tomci, prema odredbama stava 1. ovog ~lana.
(3) U svim slu~ajevima ostavio~eva bra}a i sestre sa-
mo po ocu nasqe|uju na jednake dijelove maj~in dio, a ro-
|ena bra}a i sestre nasqe|uju na jednake dijelove sa bra-
}om i sestrama po ocu, o~ev dio, a sa bra}om i sestrama
po majci, maj~in dio.
^lan 13.
Nasqe|ivawe jednog roditeqa koji je umro
bez potomstva
Ako je jedan roditeq ostavio~ev umro prije ostavio-
ca a nije ostavio nijednog potomka, dio zaostav{tine ko-
ji bi mu pripao da je nad`ivio ostavioca nasqe|uje dru-
gi roditeq, a ako je i ovaj umro prije ostavioca, wegovi
potomci nasqe|uju ono {to bi pripalo i jednom i dru-
gom roditequ, prema odredbama ~lana 12. ovog zakona.
^lan 14.
Nasqe|ivawe oba roditeqa koja su umrla
bez potomstva
Ako su oba roditeqa ostavio~eva umrla prije ostavi-
oca, a nisu ostavili nijednog potomka, cijelu zaostav-
{tinu nasqe|uje nad`ivjeli supru`nik ostavio~ev.
Ponedjeqak, 5. januar 2009.
^lan 15.
Tre}i nasqedni red
(1) Zaostav{tinu umrlog, koji nije ostavio ni potom-
ke, ni roditeqe, niti su ovi ostavili nekog potomka, ni
supru`nika nasqe|uju wegovi djedovi i babe.
(2) Jednu polovinu zaostav{tvine nasqe|uju djed i ba-
ba sa o~eve strane, a drugu polovinu djed i baba sa maj~i-
ne strane.
^lan 16.
Prava djeda i babe iste loze
(1) Djeda i baba iste loze nasqe|uju na jednake djelo-
ve.
(2) Ako je neki od predaka jedne loze iz stava 1. ovog
~lana umro prije ostavioca, dio zaostav{tine koji bi mu
pripao da je nad`ivio ostavioca nasqe|uju wegova djeca,
po pravilima koja va`e za slu~aj kada umrlog nasqe|uju
wegova djeca.
(3) U svemu ostalom za nasqedno pravo djeda i babe
jedne loze i wihove djece va`e pravila po kojima
nasqe|uju roditeqi ostavio~evi i wihova djeca.
^lan 17.
Nasqe|ivawe djeda i babe jedne loze koji
su umrli bez djece
Ako su djed i baba jedne loze umrli prije ostavioca a
nisu ostavili nijedno dijete, dio zaostav{tine koji bi
im pripao da su nad`ivjeli ostavioca nasqe|uju djed i
baba druge loze i wihova djeca, kako je odre|eno u pret-
hodnom ~lanu.
^lan 18.
^etvrti nasqedni red
(1) Ostavio~evi pradjedovi i prababe sa o~eve strane
nasqe|uju na jednake djelove polovinu zaostav{tine, a
drugu polovinu na jednake djelove nasqe|uju ostavio~evi
pradjedovi i prababe sa maj~ine strane.
(2) Ako neki od ovih predaka ne mo`e ili ne}e da
nasqedi, wegov dio nasqe|uje wegov supru`nik, ako je
predak ostavio~ev.
(3) Ako par predaka iste loze ne mo`e ili ne}e da na-
slijedi, wihov dio nasqe|uje drugi par predaka iste lo-
ze.
(4) Ako pradjedovi i prababe jedne loze ne mogu ili
ne}e da naslijede, wihov dio nasqe|uju pradjedovi i pra-
babe druge loze.
^lan 19.
Ostali nasqedni redovi
Poslije ostavio~evih pradjedova i prababa, zaostav-
{tinu nasqe|uju wegovi daqi preci, redom, shodno pra-
vilima po kojima nasqe|uju wegovi pradjedovi i praba-
be.
^lan 20.
Republika Srpska kao zakonski nasqednik
(1) Republika Srpska nasqe|uje ako ostavilac nema
drugih zakonskih nasqednika.
(2) Republika Srpska ne mo`e se odre}i nasqe|a.
(3) Zaostav{tina koju Republika Srpska nasqedi po-
staje dio imovine Republike Srpske.
^lan 21.
Nepotpuno usvojewe
(1) Usvojenik iz nepotpunog usvojewa i wegovi po-
tomci imaju prema usvojiocu ista nasqedna prava kao i
usvojio~eva djeca i drugi wegovi potomci, osim ako pri
usvojewu ta prava nisu ograni~ena ili sasvim
iskqu~ena.
(2) U slu~ajevima u kojima usvojenik i wegovi potom-
ci nasqe|uju usvojioca kao wegova djeca, usvojilac
nasqe|uje usvojenika i wegove potomke.
Ponedjeqak, 5. januar 2009. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE
(3) Usvojilac ima na zaostav{tinu usvojenika i
wegovih potomaka ista nasqedna prava koja ima odgova-
raju}i predak usvojenika prema svojim potomcima.
(4) Usvojenik i wegovi potomci ne nasqe|uju usvojio-
~eve srodnike, wegovog supru`nika, ni druge wegove
usvojenike.
(5) Srodnici usvojioca i wegov supru`nik prilikom
nepotpunog usvojewa ne nasqe|uju usvojenika ni wegove
srodnike.
(6) Nepotpunim usvojewem ostaju nedirnuta prava
nasqe|ivawa izme|u usvojenika i wegovih srodnika.
^lan 22.
Usvojenik iz nepotpunog usvojewa i wegovi potomci
ne mogu naslijediti usvojioca ako je usvojilac podnio za-
htjev za raskid usvojewa, a poslije wegove smrti se utvr-
di da je zahtjev bio osnovan.
^lan 23.
Pove}awe nasqednog dijela djece
(1) Kada su djeca koja nemaju nu`nih sredstava za `i-
vot pozvana na nasqe|e sa supru`nikom ostavio~evim,
sud mo`e na wihov zahtjev odlu~iti da naslijede i jedan
dio ovog dijela zaostav{tine koji bi po zakonu trebalo
da naslijedi supru`nik. Sud mo`e odlu~iti da djeca na-
slijede cijelu zaostav{tinu ako je ona tako male vrijed-
nosti da bi wenom podjelom djeca zapala u oskudicu.
(2) Ako neko od djece nema nu`nih sredstava za `ivot
mo`e zahtijevati pove}awe svog dijela kako prema supru-
`niku tako i prema ostaloj djeci ostavio~evoj.
(3) U slu~aju iz st. 1. i 2. ovog ~lana sud }e uzeti u
obzir sve okolnosti, a naro~ito imovinske prilike i
sposobnosti za privre|ivawe svakog djeteta i supru`ni-
ka, trajawe bra~ne zajednice, kao i vrijednost zaostav-
{tine.
^lan 24.
Gubitak prava na nasqe|ivawe supru`nika
(1) Pravo nasqe|ivawa na osnovu zakona izme|u su-
pru`nika prestaje razvodom braka ili poni{tewem bra-
ka.
(2) Supru`nik nema pravo na nasqe|e:
a) ako je ostavilac podnio tu`bu za razvod braka, a
poslije smrti ostavio~eve se utvrdi da je tu`ba bila
osnovana,
b) ako wegov brak sa ostaviocem bude ogla{en za ne-
postoje}i ili bude poni{ten, poslije smrti ostavio~eve,
iz uzroka za ~ije je postojawe nad`ivjeli supru`nik znao
u vrijeme zakqu~ewa braka i
v) ako je wegova zajednica `ivota sa ostaviocem bila
trajno prestala wegovom krivicom ili u sporazumu sa
ostaviocem.
^lan 25.
Pove}awe nasqednog dijela supru`nika
(1) Kad je supru`nik koji nema nu`nih sredstava za
`ivot pozvan na nasqe|e sa nasqednicima prvog ili
drugog nasqednog reda sud mo`e na zahtjev supru`nika
odlu~iti da supru`nik naslijedi i jedan dio onog dijela
zaostav{tine koji bi po zakonu trebalo da naslijede
ostali nasqednici, a mo`e odlu~iti i da supru`nik na-
slijedi cijelu zaostav{tinu, ako je ona tako male vrijed-
nosti da bi wenom podjelom, supru`nik zapao u oskudi-
cu.
(2) U slu~aju iz stava 1. ovog ~lana sud }e uzeti u
obzir sve okolnosti, a naro~ito imovinske prilike i
sposobnosti, za privre|ivawe supru`nika, trajawe bra~-
ne zajednice, imovinske prilike ostalih nasqednika i
wihovu sposobnost za privre|ivawe i vrijednost zao-
stav{tine.
Broj 1 - Strana 5
^lan 26.
Pove}awe nasqednog dijela roditeqa
(1) Kad su roditeqi koji nemaju nu`nih sredstava za
`ivot pozvani na nasqe|e sa bra~nim drugom ostavio~e-
vim, sud mo`e na wihov zahtjev, odlu~iti da nasqe|e i je-
dan od onog dijela zaostav{tine koji bi po zakonu treba-
lo da naslijedi supru`nik. Sud mo`e odlu~iti da
roditeqi naslijede cijelu zaostav{tinu, ako je ona tako
male vrijednosti da bi wenom podjelom roditeqi zapali
u oskudicu.
(2) Ako je izme|u roditeqa ostavio~evih zajednica
`ivota trajno prestala, a samo jedan roditeq nema sred-
stava nu`nih za `ivot, taj roditeq mo`e zahtijevati
pove}awe nasqednog dijela kako prema supru`niku tako
i prema drugom roditequ ostavio~evom.
(3) Ako je jedan roditeq ostavio~ev umro prije osta-
vioca, nad`ivjeli roditeq koji nema nu`nih sredstava
za `ivot mo`e zahtijevati pove}awe svog nasqednog di-
jela i prema nasqednicima umrlog ostavio~evog rodite-
qa.
(4) U slu~aju iz st. 1. i 2. ovog ~lana sud }e uzeti u
obzir sve okolnosti, a naro~ito imovinske prilike i
sposobnosti za privre|ivawe roditeqa, imovinske pri-
like supru`nika, odnosno nasqednika umrlog roditeqa
i wegovu sposobnost za privre|ivawe i vrijednost zao-
stav{tine.
^lan 27.
Nasqe|ivawe autorskih imovinskih prava
Autorsko imovinska prava umrlog nasqe|uju wegova
djeca, wegov supru`nik i wegovi roditeqi.
^lan 28.
(1) Lica iz ~lana 27. ovog zakona nasqe|uju po
nasqednim redovima.
(2) Nasqednici bli`eg nasqednog reda iskqu~uju iz
nasqe|a lica iz daqeg nasqednog reda.
^lan 29.
Ukoliko nema nasqednika iz ~lana 27. ovog zakona,
autorska imovinska prava postaju svojina Republike
Srpske.
^lan 30.
Nu`ni nasqednici
(1) Nu`ni nasqednici su: djeca umrlog, wegovi usvo-
jenici iz ~lana 21. ovog zakona i wegov supru`nik.
(2) Ostali potomci umrlog, wegovi usvojenici i
wihovi potomci, wegovi roditeqi i wegova bra}a i se-
stre su nu`ni nasqednici samo ako su trajno nesposobni
za rad i nemaju nu`nih sredstava za `ivot.
(3) Lica navedena u ovom ~lanu su nu`ni nasqednici
kada su po zakonskom redu nasqe|ivawa pozvana na
nasqe|e.
^lan 31.
Nu`ni i raspolo`ivi dio
(1) Nu`ni nasqednici imaju pravo na dio zaostav-
{tine kojom ostavilac ne mo`e raspolagati i koji se na-
ziva nu`ni dio.
(2) Nu`ni dio nasqednika iz ~lana 30. stav 1. iznosi
jednu polovinu, a nu`ni dio ostalih nasqednika jednu
tre}inu od onog dijela koji bi svakom pojedinom od wih
pripao po zakonskom redu nasqe|ivawa.
(3) Ostatakom zaostav{tine mo`e zavje{talac raspo-
lagati po svojoj voqi i taj dio zaostav{tine naziva se
raspolo`ivi dio.
^lan 32.
Pravo na nu`ni dio je nasqedno pravo
Nu`nom nasqedniku pripada odre|eni dio svake
stvari i prava koji sa~iwavaju zaostav{tinu, ali osta-
vilac mo`e odrediti da nu`ni nasqednik primi svoj
dio i u odre|enim stvarima, pravima ili u novcu.
Strana 6 - Broj 1 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE
^lan 33.
Utvr|ivawe vrijednosti zaostav{tine
(1) Vrijednost zaostav{tine na osnovu koje se izra~u-
nava nu`ni dio utvr|uje se na sqede}i na~in:
a) prvo se popisuju i procjewuju sva dobra koja je
ostavilac imao u trenutku smrti, ra~unaju}i tu i sve ono
~ime je raspolagao testamentom, kao i sva wegova
potra`ivawa, pa i ona koja ima prema nekom nasqed-
niku, osim potra`ivawa koja su o~igledno nenaplativa,
b) od utvr|ene vrijednosti dobra koja je ostavilac
imao u trenutku smrti odbijaju se tro{kovi sahrane
ostavioca, iznos tro{kova popisa i procjene zaostav-
{tine i iznos dugova ostavioca i
v) dobijenom ostatku dodaje se vrijednost svih poklo-
na koje je ostavilac u~inio ma na koji na~in nekom za-
konskom nasqedniku, pa i poklona u~iwenih nasqed-
nicima koji se odri~u nasqe|a, kao i onih poklona za ko-
je je ostavilac naredio da se ne ura~unavaju nasqedniku
u wegov nasqedni dio, kao i poklona za koje je ostavilac
u posqedwoj godini svog `ivota u~inio drugim licima
koja nisu zakonski nasqednici, osim mawih uobi~ajenih
poklona.
(2) Pri utvr|ivawu vrijednosti zaostav{tine ne uzi-
maju se u obzir vrijednosti poklona u~iwenih organima
vlasti, udru`ewima gra|ana, humanitarnim organizaci-
jama, kao ni pokloni u~iweni za op{tekorisne svrhe i
pokloni koji se na osnovu ovog zakona ne ura~unavaju
nasqedniku u wegov nasqedni dio.
^lan 34.
Poklon i odre|ivawe wegove vrijednosti
Kao poklon u smislu ovog zakona smatra se i odri-
cawe od prava, opro{taj duga ono {to je ostavilac za
vrijeme svog `ivota dao nasqedniku na ime nasqednog
dijela ili radi osnivawa ili pro{irewa doma}instva
ili radi obavqawa zanimawa, kao i svako drugo raspo-
lagawe ostavioca bez naknade.
^lan 35.
Vrijeme utvr|ivawa vrijednosti poklowene stvari
Pri procjewivawu poklona uzima se vrijednost
poklowene stvari u trenutku smrti ostavio~eve, a prema
wenom stawu u vrijeme kada je poklon u~iwen.
^lan 36.
Poklon u vidu osigurawa
Kad se poklon sastoji u osigurawu u korist poklono-
primca kao vrijednost poklona uze}e se zbir premija ko-
je je uplatio ostavilac, ako je taj zbir mawi od osigura-
ne sume;a ako je zbir premija ve}i od osigurane sume, kao
vrijednost poklona uze}e se iznos osigurane sume.
^lan 37.
Izdvajawe imovine u korist potomaka koji su
privre|ivali sa ostaviocem
(1) Potomci i usvojenici ostavio~evi iz ~lana 21.
stav 2. ovog zakona koji su `ivjeli u zajednici sa ostavi-
ocem i svojim radom, zaradom ili mu na drugi na~in po-
mogli u privre|ivawu, imaju pravo zahtijevati da im se
iz zaostav{tine izdvoji dio koji odgovara wihovom do-
prinosu u pove}awu vrijednosti ostavio~eve imovine.
(2) Tako izdvojeni dio ne spada u zaostav{tinu i ne
uzima se u obzir pri izra~unavawu nu`nog dijela, niti
se ura~unava nasqedniku u wegov nasqedni dio.
^lan 38.
Izdvajawe predmeta doma}instva
(1) Nad`ivjelom supru`niku i potomcima ostavio~e-
vim koji su `ivjeli sa ostaviocem u istom doma}instvu
pripadaju predmeti doma}instva koji slu`e za zadovo-
qavawe wihovih svakodnevnih potreba, kao {to su po-
ku}stvo, namje{taj, posteqina i sli~no, ali ne i ako su
ovi predmeti znatnije vrijednosti.
Ponedjeqak, 5. januar 2009.
(2) Tako izdvojeni predmeti ne uzimaju se u obzir pri
izra~unavawu nu`nog dijela, niti se ura~unavaju
nasqedniku u wegov nasqedni dio.
^lan 39.
Smawewe raspolagawa testamentom i vra}awe
poklona zbog povrede nu`nog dijela
(1) Kada je povrije|en nu`ni dio, raspolagawa testa-
mentom }e se smawiti, a pokloni }e se vratiti ukoliko je
potrebno da bi namirio nu`ni dio.
(2) Nu`ni dio je povrije|en kada ukupna vrijednost
raspolagawa testamentom i poklonom prema{i raspolo-
`ivi dio.
(3) Pri utvr|ivawu ukupne vrijednosti testamentar-
nih raspolagawa i poklona uzimaju se u ra~un i oni po-
kloni i raspolagawa testamentom za koja je ostavilac
naredio da se ne ura~unavaju nu`nom nasqedniku u wegov
nasqedni dio.
(4) Od poklona i testamentarnih raspolagawa koja se
ura~unavaju nu`nom nasqedniku u wegov nasqedni dio
uzima se u ra~un pri utvr|ivawu ukupne vrijednosti te-
stamentarnih raspolagawa i poklona samo onoliko za
koliko oni prema{uju wegov nu`ni dio.
^lan 40.
Red smawewa i vra}awa
Kad je povrije|en nu`ni dio prvo se smawuju raspo-
lagawa testamentom, pa ukoliko nu`ni dio time ne bi
bio namiren, vra}aju se pokloni.
^lan 41.
Srazmjerno smawewe raspolagawa testamentom
i privilegovani legat
(1) Raspolagawa testamentom smawuju se u istoj sra-
zmjeri, bez obzira na wihovu prirodu i na wihov obim i
bez obzira da li se nalaze u jednom ili vi{e testamena-
ta, ako iz testamenta ne proizlazi ne{to drugo.
(2) Ako je zavje{talac ostavio vi{e legata i naredio
da se neki legat isplati prije ostalih, taj }e se legat
smawiti samo ukoliko vrijednost ostalih legata ne do-
sti`e da se namiri nu`ni dio.
^lan 42.
Srazmjerno smawewe legata nalo`enih
testamentarnom nasqedniku ili legataru
(1) Testamentarni nasqednik ~iji bi nasqedni dio
morao biti smawen da bi se namirio nu`ni dio, mo`e
tra`iti srazmjerno smawewe legata koje treba da ispla-
ti, ako iz testamenta ne proizlazi ne{to drugo.
(2) Isto va`i i za legatara kome je zavje{talac nalo-
`io da iz svog legata ne{to isplati.
^lan 43.
Red vra}awa poklona
(1) Vra}awe poklona vr{i se po~ev od posqedweg po-
klona i ide daqe obrnuto redu kojima su pokloni
u~iweni.
(2) Pokloni u~iweni istovremeno vra}aju se sra-
zmjerno.
^lan 44.
Polo`aj poklonoprimca koji vra}a poklon
U pogledu poklowene stvari koju je du`an da vrati,
poklonoprimac se smatra kao savjesni dr`alac do dana
kada je saznao za zahtjev za vra}awe poklona.
^lan 45.
Ko mo`e tra`iti smawewe raspolagawa
tesatamentom i vra}awe poklona
Smawewe raspolagawa testamentom i vra}awa poklo-
na kojim je povrije|en nu`ni dio mogu tra`iti samo nu-
`ni nasqednici.
Ponedjeqak, 5. januar 2009. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE
^lan 46.
Zastarjelost prava na tra`ewe smawewa
testamentarnog raspolagawa i vra}awe poklona
Smawewe raspolagawa testamentom mo`e se tra`iti
u roku od tri godine od progla{ewa testamenta, a
vra}awe poklona u roku od tri godine od smrti ostavio-
~eve, odnosno od dana kada je rje{ewe o wegovom
progla{ewu za umrlog, odnosno rje{ewe kojim se utvr|u-
je wegova smrt postalo pravosna`no.
^lan 47.
Iskqu~ewe nu`nih nasqednika
(1) Zavje{talac mo`e iskqu~iti iz nasqe|a nasqed-
nika koji ima pravo na nu`ni dio ako se povredom neke
zakonske ili moralne obaveze te`e ogrije{io prema
ostaviocu (ako se uvredqivo ili grubo odnosio prema za-
vje{taocu, ako je umi{qajno u~inio krivi~no djelo pre-
ma zavje{taocu, wegovom djetetu, usvojeniku, supru`niku
ili roditequ, ako se odao neradu i nepo{tenom `ivotu).
(2) Iskqu~ewe iz nasqe|a mo`e biti potpuno ili dje-
limi~no.
^lan 48.
Uslovi za punova`nost iskqu~ewa
(1) Zavje{talac koji `eli da iskqu~i nasqednika mo-
ra to da izrazi u testamentu na nesumwiv na~in, a kori-
sno je da navede i osnov za iskqu~ewe.
(2) Osnov za iskqu~ewe mora postojati u vrijeme sa-
stavqawa testamenta.
(3) U slu~aju spora o osnovanosti iskqu~ewa du`nost
dokazivawa da je iskqu~ewe osnovano je na onome ko se na
iskqu~ewe poziva.
^lan 49.
Posqedice iskqu~ewa
Iskqu~ewem nasqednik gubi nasqedno pravo u obi-
mu u kome je iskqu~en, a pravo ostalih lica koja mogu na-
slijediti ostavioca odre|uju se kao da je iskqu~eni umro
prije ostavioca.
^lan 50.
Li{ewe nu`nog dijela u korist potomaka
(1) Ako je potomak koji je imao pravo na nu`ni dio
prezadu`en ili je rasipnik, zavje{talac ga mo`e li{iti
u cjelini ili djelimi~no wegovog nu`nog dijela u ko-
rist wegovih maloqetnih ili punoqetnih potomaka ko-
ji su nesposobni za privre|ivawe.
(2) Ovo li{ewe ostaje punova`no samo ako u trenutku
otvarawa naslije|a li{eni ima maloqetne ili puno-
qetne potomke koji su nesposobni za privre|ivawe.
^lan 51.
Ura~unavawe poklona zakonskom nasqedniku
(1) Svakom zakonskom nasqedniku ura~unava se u
nasqedni dio sve {to je ma na koji na~in dobio na po-
klon od ostavioca.
(2) Plodovi i druge koristi koje je nasqednik imao
od poklowene stvari sve do smrti ostavio~eve ne ura~u-
navaju se.
(3) Poklon se ne ura~unava ako je ostavilac izjavio u
vrijeme poklona ili kasnije ili u testamentu da se po-
klon ne}e ura~unati u nasqedni dio ili se iz okolnosti
mo`e zakqu~iti da je to bila voqa ostavio~eva. Pri to-
me ostaju u va`nosti odredbe o nu`nom dijelu.
^lan 52.
Ura~unavawe legata zakonskim nasqednicima
Legat ostavqen zakonskom nasqedniku ura~unava se u
wegov nasqedni dio, osim ako iz testamenta proizlazi
da je zavje{talac htio da nasqednik dobije legat pored
svog dijela.
Broj 1 - Strana 7
^lan 53.
Ura~unavawe poklona i legata
(1) Ura~unavawe poklona i legata vr{i se na takav
na~in {to ostali nasqednici dobijaju iz zaostav{tine
odgovaraju}u vrijednost, nasqednik kome se vr{i
ura~unavawe poklona i legata nije du`an da im vrati ne-
{to od onoga {to je dobio.
(2) U slu~aju iz stava 1. ovog ~lana ostaju u va`nosti
odredbe o nu`nom dijelu.
^lan 54.
Pravo nasqednika kome se poklon ili
legat ne ura~unava
Kada prema voqi ostavio~evoj poklon ili legat ne
treba da se ura~unava nasqedniku u wegov nasqedni dio,
takav nasqednik zadr`ava poklon, odnosno legat i u~e-
stvuje sa ostalim nasqednicima u diobi zaostav{tine
kao da poklona, odnosno legata nije ni bilo. Kad ima nu-
`nih nasqednika, a prema voqi ostavio~evoj poklon ili
legat ne treba da se ura~una nekom nasqedniku u wegov
nasqedni dio, taj nasqednik }e mo}i da zadr`i poklon,
odnosno legat u granicama raspolo`ivog dijela.
^lan 55.
Pravo nasqednika koji se odrekao nasqe|a
Nasqednik koji se odrekao nasqe|a zadr`ava poklon
u granicama raspolo`ivog dijela. On ima pravo da zah-
tijeva ispuwewe legata samo u granicama raspolo`ivog
dijela.
^lan 56.
Pravo vra}awa poklona
Nasqednik ima pravo da poklowenu mu stvar vrati
zaostav{tini. U tom slu~aju ne}e mu se wena vrijednost
ura~unati u nasqedni dio, a u pogledu tro{kova koje je
u~inio za stvar i u pogledu o{te}ewa koja je pretrpjela,
smatra}e se za savjesnog dr`aoca, ukoliko se ne doka`e
wegova nesavjesnost.
^lan 57.
Odre|ivawe vrijednosti poklona pri ura~unavawu
Pri ura~unavawu poklona nasqedniku u nasqedni
dio uzima se vrijednost poklowene stvari u trenutku
smrti ostavio~eve, a prema wenom stawu u vrijeme poklo-
na.
^lan 58.
Poklon u vidu osigurawa
Kada se poklon sastoji u osigurawu u korist poklo-
noprimca, kao vrijednost poklona uze}e se zbir premija
koje je uplatio ostavilac, ako je taj zbir mawi od osigu-
rane sume; a ako je zbir premija ve}i od osigurane sume
kao vrijednost poklona uze}e se iznos osigurane sume.
^lan 59.
Tro{kovi izdr`avawa nasqednika
(1) Ono {to je potro{eno na izdr`avawe nasqednika
i wegovo obavezno {kolovawe ne}e se ura~unavati u
wegov nasqedni dio.
(2) Da li }e se izdaci koje je ostavilac u~inio za
daqe {kolovawe nasqednika ura~unati u wegov nasqed-
ni dio i u kojoj mjeri, odlu~i}e sud na zahtjev nasqedni-
ka prema okolnostima, uzimaju}i u obzir naro~itu vri-
jednost zaostav{tine i tro{kova {kolovawa i
osposobqavawa za samostalan `ivot ostalih nasqedni-
ka.
^lan 60.
Uobi~ajeni mawi pokloni
Uobi~ajeni mawi pokloni ne ura~unavaju se u
nasqedni dio.
^lan 61.
(1) Pokloni u~iweni licu umjesto koga nasqednik
dolazi na nasqe|e usqed smrti tog lica ili usqed
Strana 8 - Broj 1 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE
wegovog odricawa od nasqe|a, ura~unavaju se i u nasqed-
ni dio.
(2) Pokloni u~iweni licu umjesto koga nasqednik
dolazi na nasqe|e zbog nedostojnosti tog lica, ili zbog
wegovog iskqu~ewa iz nasqe|a ili zbog li{ewa nu`nog
dijela, ne ura~unavaju se nasqedniku u nasqedni dio.
^lan 62.
Ura~unavawe nasqednikovog duga ostaviocu
Nasqedniku se ura~unava u wegov dio ono {to je du-
govao ostaviocu.
^lan 63.
Zahtjev za ura~unavawe
Zahtjev da se u nasqedni dio jednog nasqednika ura-
~unaju pokloni i legati, mogu podnositi samo wegovi
sanasqednici.
III - NASQE\IVAWE NA OSNOVU TESTAMENTA
^lan 64.
Sposobnost za sa~iwavawe testamenta
(1) Testament mo`e sa~initi svako lice sposobno za
rasu|ivawe koje je navr{ilo 15 godina `ivota.
(2) Testament je ni{tav ako u vrijeme wegovog
sa~iwavawa zavje{talac nije imao 15 godina `ivota ili
ako nije bio sposoban za rasu|ivawe.
(3) Gubitak sposobnosti za rasu|ivawe koji bi nastu-
pio po{to je testament sa~iwen ne uti~e na wegovu puno-
va`nost.
^lan 65.
Ni{tavost testamenta
(1) Ni{tav je testament ako je zavje{talac bio nespo-
soban za rasu|ivawe, nije imao 15 godina, bio natjeran
prijetwom ili prinudom da ga sa~ini ili se odlu~io da
ga sa~ini usqed toga {to je bio prevaren ili {to se na-
lazio u zabludi.
(2) Prijetwa, prinuda ili prevara povla~i ni{ta-
vost testamenta i kad poti~e od tre}eg lica.
(3) Raspolagawa testamentom su ni{tava i kada po-
stoji zabluda o ~iwenicama koje su pobudile zavje{tao-
ca da u~ini ta raspolagawa.
(4) Ako su samo neke odredbe testamenta unesene u te-
stament pod prijetwom ili prinudom, usqed prevare ili
u zabludi, ni{tave su samo te odredbe.
^lan 66.
(1) Poni{tewe testamenta iz razloga utvr|enih od-
redbama ~lana 65. ovog zakona mo`e tra`iti samo lice
koje ima pravni interes i to u roku od jedne godine od ka-
da je doznalo za postojawe uzroka ni{tavosti, a najdaqe
za deset godina od progla{ewa testamenta.
(2) Poni{tewe testamenta prema nesavjesnom licu
mo`e se tra`iti za 20 godina od progla{ewa testamenta.
^lan 67.
Forma testamenta kao uslov za wegovu punova`nost
Punova`an je onaj testament koji je sa~iwen u obliku
utvr|enom u zakonu i pod uslovima predvi|enim u zako-
nu.
^lan 68.
Svojeru~ni testament
(1) Testament je punova`an ako ga je zavje{talac na-
pisao svojom rukom i ako ga je potpisao.
(2) Za punova`nost svojeru~nog testamenta nu`no je
da je u wemu nazna~en datum kada je sa~iwen.
^lan 69.
Pisani testament pred svjedocima
Zavje{talac koji zna da ~ita i pi{e mo`e sa~initi
testament na taj na~in {to }e ispravu koju mu je neko dru-
Ponedjeqak, 5. januar 2009.
gi sastavio svojeru~no potpisati u prisustvu dva svjedo-
ka, izjavquju}i pred wima da je to wegov testament.
^lan 70.
Sudski testament
Testament mo`e zavje{taocu sa~initi po wegovom
kazivawu sudija nadle`nog suda koji }e prethodno utvr-
diti identitet zavje{taoca. Po{to zavje{talac ovakav
testament pro~ita i potpi{e, sudija }e potvrditi na sa-
mom testamentu da ga je zavje{talac u wegovom prisustvu
pro~itao i potpisao.
^lan 71.
Sudski testament ako zavje{talac nije
u stawu da ga pro~ita
(1) U slu~aju da zavje{talac nije u stawu da pro~ita
testament koji mu je sa~inio sudija, ovaj }e ga pro~itati
zavje{taocu u prisustvu dva svjedoka. Zavje{talac }e za-
tim u prisustvu dva svjedoka potpisati testament ili
staviti na wega otisak prsta po{to izjavi da je to wegov
testament.
(2) Svjedoci }e se potpisati na testamentu.
(3) Sudija }e na testamentu potvrditi da su sve ove
radwe izvr{ene.
^lan 72.
Testament sa~iwen kod notara
(1) Testament mo`e zavje{taocu sa~initi notar.
(2) Notar }e testament sa~initi u skladu sa odredba-
ma ovog zakona, koji se odnosi na sudski testament, ako
Zakonom o notarima nije druga~ije regulisano.
^lan 73.
Predavawe testamenta sudu
Zavje{talac mo`e svojeru~ni testament, pisani te-
stament pred svjedocima i sudski testament predati na
~uvawe nadle`nom sudu u otvorenom ili zatvorenom
omotu, o ~emu }e sud sastaviti zapisnik, testament stavi-
ti u zaseban omot koji }e zape~atiti i ~uvati u sudu.
^lan 74.
Sa~iwavawe pisanog testamenta pred
svjedocima i sudskog testamenta
(1) Pri sa~iwavawu pisanog testamenta pred svjedo-
cima i sudskog testamenta svjedoci moraju biti puno-
qetna lica koja nisu li{ena poslovne sposobnosti i ko-
ja znaju ~itati i pisati, a kod sudskog testamenta i koja
razumiju jezik na kome je testament sa~iwen.
(2) Ne mogu biti svjedoci pri sa~iwavawu pisanog
testamenta pred svjedocima i sudskog testamenta, niti
testament sa~initi po kazivawu zavje{taoca u svojstvu
sudije: potomci zavje{taoca, wegovi usvojenici i
wihovi potomci, wegovi preci i usvojenici, wegovi
srodnici u pobo~noj liniji do ~etvrtog stepena
zakqu~eno, supru`nici svih ovih lica i supru`nik za-
vje{taoca.
^lan 75.
Raspolagawe u korist sudije,svjedoka i
wihovih bli`ih srodnika
Ni{tave su odredbe testamenta kojim se ostavqa ne-
{to sudiji koji je testament sa~inio, svjedocima pri
wegovom sa~iwavawu, kao i precima, potomcima, bra}i
i sestrama i supru`nicima ovih lica.
^lan 76.
Testament sa~iwen pred konzularnim ili
diplomatskim predstavnikom u inostranstvu
Testament mo`e sa~initi dr`avqanin Republike
Srpske u inostranstvu, po odredbama koje va`e za
sa~iwavawe sudskog testamenta, konzularni predstavnik
ili diplomatski predstavnik Bosne i Hercegovine koji
vr{i konzularne poslove.
Ponedjeqak, 5. januar 2009. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE
^lan 77.
Testament sa~iwen na brodu
(1) Na brodu testament mo`e sa~initi zapovjednik
broda, po odredbama koje va`e za sa~iwavawe sudskog te-
stamenta.
(2) Testament koji je sa~iwen na brodu prestaje da va-
`i 30 dana nakon povratka zavje{taoca u Republiku Srp-
sku.
^lan 78.
Testament sa~iwen za vrijeme mobilizacije ili rata
(1) Za vrijeme mobilizacije ili rata mo`e, po odred-
bama koje va`e za sa~iwavawe sudskog testamenta, sa~i-
niti testament licu na vojnoj du`nosti komandir ~ete
ili drugi starje{ina wegovog ili vi{eg ranga ili dru-
go lice u prisustvu kojeg od ovih starje{ina, kao i svaki
starje{ina odvojenog odreda.
(2) Ovako sa~iwen testament prestaje da va`i po iste-
ku 60 dana po zavr{etku rata, a ako je zavje{talac ranije
ili kasnije demobilisan po isteku 30 dana od demobili-
sawa.
^lan 79.
Usmeni testament
(1) Zavje{talac mo`e izjaviti svoju posqedwu voqu
usmeno pred tri svjedoka samo ako usqed izuzetnih pri-
lika nije u mogu}nosti da sa~ini pisani testament.
(2) Usmeni testament prestaje da va`i po isteku 30 da-
na od prestanka izuzetnih prilika iz stava 1. ovog ~la-
na.
^lan 80.
Svjedoci pri sa~iwavawu usmenog testamenta
Pri sa~iwavawu usmenog testamenta mogu biti svje-
doci samo lica koja mogu biti svjedoci pri sa~iwavawu
sudskog testamenta, ali ne moraju znati ~itati i pisati.
^lan 81.
Du`nost svjedoka usmenog testamenta
(1) Svjedoci pred kojima je zavje{talac usmeno izja-
vio svoju posqedwu voqu du`ni su da bez odga|awa napi-
{u izjavu zavje{taoca i da je {to prije predaju sudu ili
da je usmeno ponove pred sudom iznose}i kada, gdje i u ko-
jim prilikama je zavje{talac izjavio svoju posqedwu
voqu.
(2) Izvr{ewe ove du`nosti nije uslov za punova-
`nost usmenog testamenta.
^lan 82.
Raspolagawe usmenim testamentom u korist
svjedoka i wihovih bli`ih srodnika
Ni{tave su odredbe usmenog testamenta kojima se
ostavqa ne{to svjedocima pri wegovom sa~iwavawu,
wihovim supru`nicima, wihovim precima, wihovim po-
tomcima, wihovim srodnicima u pobo~noj liniji do ~e-
tvrtog stepena srodstva zakqu~eno i supru`nicima svih
ovih lica.
^lan 83.
Me|unarodni testament
(1) Me|unarodni testament (u daqem tekstu: testa-
ment) je punova`an u pogledu oblika, bez obzira na mje-
sto gdje je napravqen, gdje se nalaze dobra, dr`avqan-
stvo, prebivali{te ili boravi{te zavje{taoca, ako je
napravqen u obliku testamenta, saglasno odredbama ~l.
83. do 86. ovog zakona.
(2) Ni{tavost testamenta iz stava 1. ovog ~lana ne
uti~e na wegovu eventualnu punova`nost u pogledu obli-
ka kao testamenta druge vrste.
^lan 84.
Ovaj zakon ne primjewuje se na oblike testamentarnih
odredbi koje su u istom pismenu sa~inila dva ili vi{e
lica.
Broj 1 - Strana 9
^lan 85.
Oblik me|unarodnog testamenta
(1) Testament mora biti napravqen u pisanom obliku.
(2) Zavje{talac ne mora svojeru~no napisati testa-
ment.
(3) Testament mo`e biti napisan na bilo kom jeziku,
rukom ili na neki drugi na~in.
^lan 86.
(1) U prisustvu dva svjedoka i lica ovla{}enog za te-
stament, zavje{talac izjavquje da je pismeno wegov testa-
ment i da je upoznat sa wegovom sadr`inom.
(2) Zavje{talac nije du`an da sa sadr`inom testamen-
ta upozna svjedoka niti ovla{}eno lice.
^lan 87.
Potpis na me|unarodnom testamentu
(1) U prisustvu svjedoka i ovla{}enog lica, zavje{ta-
lac potpisuje testament ili ako ga je prethodno potpi-
sao, priznaje i potvr|uje svoj potpis.
(2) Ako zavje{talac nije u stawu da potpi{e, saop-
{ti}e razlog ovla{}enom licu koje }e to zabiqe`iti na
testamentu. Osim toga, zakon prema kojem odre|eno lice
mo`e ovlastiti zavje{taoca da zatra`i da ga drugo lice
u wegovo ime, potpi{e na testamentu.
(3) Svjedoci i ovla{}eno lice u prisustvu zavje{ta-
oca stavqaju istovremeno svoje potpise na testament.
^lan 88.
(1) Potpisi se moraju staviti na kraju testamenta.
(2) Ako se testament sastoji od vi{e listova, svaki
list mora da potpi{e zavje{talac ili ako on nije u
stawu da potpi{e, drugo lice u wegovo ime ili ako ga ne-
ma, ovla{}eno lice. Svaki list mora biti obiqe`en
brojem.
^lan 89.
Datum me|unarodnog testamenta
(1) Datum testamenta je datum pod kojim ga je potpisa-
lo ovla{}eno lice.
(2) Ovaj datum mora biti stavqen na kraju testamenta
od ovla{}enog lica.
^lan 90.
Izjava o ~uvawu me|unarodnog testamenta
Ako ne postoji obavezan propis o ~uvawu testamenta,
ovla{}eno lice, upita}e zavje{taoca da li `eli dati
izjavu u pogledu ~uvawa testamenta. U tom slu~aju i na
izri~it zahtjev zavje{taoca, mjesto gdje on ima namjeru
da ~uva testament zabiqe`i}e se u potvrdi.
^lan 91.
Potvrda me|unarodnog testamenta
Ovla{}eno lice prilo`i}e testamentu potvrdu na
obrascu propisanom odgovaraju}om me|unarodnom kon-
vencijom.
^lan 92.
Potvrda se sastavqa u dva primjerka, od kojih jedan
~uva ovla{}eno lice, a drugi se predaje zavje{taocu.
^lan 93.
Osim ako se protivno ne doka`e, potvrda ovla{}enog
lica uzima se kao dovoqan dokaz formalne punova`no-
sti pismena kao testamenta u smislu ovog zakona.
^lan 94.
Nepostojawe ili nepravilnost potvrde ne uti~e na
formalnu punova`nost testamenta napravqenog u skladu
sa ovim zakonom.
^lan 95.
Opozivawe me|unarodnog testamenta
Testament podlije`e redovnim propisima o opozi-
vawu testamenta.
Strana 10 - Broj 1 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE
^lan 96.
Sastavqawe i ~uvawe me|unarodnog testamenta
(1) Ovla{}eno lice za sastavqawe testamenta, u smi-
slu ovog zakona je sudija osnovnog suda, notar, konzular-
ni predstavnik ili diplomatski predstavnik Bosne i
Hercegovine koji vr{i konzularne poslove i zapovjed-
nik broda.
(2) Zavje{talac mo`e testament ostaviti na ~uvawe
kod osnovnog suda. U tom slu~aju sudija }e narediti da se
testament stavi u poseban omot i zape~ati.
^lan 97.
Svjedoci i tuma~i me|unarodnog testamenta
(1) Pri sa~iwavawu testamenta svjedoci mogu biti
punoqetna lica koja nisu li{ena poslovne sposobnosti
i koja razumiju jezik na kome je zavje{talac izjavio da je
pismeno wegov testament i da je upoznat sa wegovom sadr-
`inom.
(2) Ne mogu biti svjedoci pri sa~iwavawu testamen-
ta: potomci zavje{taoca, wegovi usvojenici i wihovi
potomci, wegovi preci i usvojenici, wegovi srodnici u
pobo~noj liniji do ~etvrtog stepena zakqu~no, supru-
`nici svih ovih lica i supru`nik zavje{taoca.
(3) Odredbe iz st. 1. i 2. ovog ~lana primjewuju se i na
tuma~e.
^lan 98.
Tuma~ewe odredaba me|unarodnog testamenta
U vezi sa tuma~ewem i primjenom odredaba ovog zako-
na, vodi}e se ra~una o wegovom me|unarodnom obiqe`ju
i o potrebi wegovog jednoobraznog tuma~ewa.
^lan 99.
Poni{tewe testamenta zbog nedostatka oblika
(1) Poni{tewe testamenta zbog nedostatka oblika
mo`e tra`iti poslije otvarawa nasqe|a samo lice koje
ima pravni interes i to u roku od jedne godine od kada je
saznalo za testament, a najdaqe za deset godina od
progla{ewa testamenta.
(2) Rok od jedne godine ne mo`e po~eti da te~e prije
progla{ewa testamenta.
^lan 100.
Dokazivawe uni{tenog, sakrivenog i izgubqenog
ili zaturenog testamenta
Testament uni{ten slu~ajem ili radwom nekog dru-
gog lica, izgubqen, sakriven ili zaturen poslije smrti
zavje{taoca ili prije wegove smrti ali bez wegovog
znawa, proizve{}e dejstva punova`nog testamenta ako
zainteresovano lice doka`e da je testament postojao, da
je uni{ten, izgubqen, sakriven ili zaturen, da je bio
sa~iwen u obliku propisanom u zakonu i ako doka`e sa-
dr`inu onog dijela testamenta na koji se poziva.
^lan 101.
Odre|ivawe nasqednika
(1) Zavje{talac mo`e testamentom odrediti jednog
ili vi{e nasqednika.
(2) Nasqednik na osnovu testamenta je lice koje je za-
vje{talac odredio da naslijedi cjelokupnu wegovu imo-
vinu ili dio imovine odre|en prema cijeloj imovini.
(3) Nasqednikom }e se smatrati i lice kome su testa-
mentom ostavqeni jedna ili vi{e odre|enih stvari ili
prava, ako se utvrdi da je voqa zavje{ta~a bila da mu to
lice bude nasqednik.
^lan 102.
Supstitucije
(1) Zavje{talac mo`e odrediti testamenom lice kome
}e pripasti nasqedstvo ako odre|eni nasqednik umre
prije wega ili se odrekne nasqe|a ili bude nedostojan da
naslijedi.
(2) Odredbe stava 1. ovog ~lana va`e i za legat.
Ponedjeqak, 5. januar 2009.
(3) Zavje{talac ne mo`e odrediti nasqednika svom
nasqedniku ili legataru.
^lan 103.
Ostavqawe legata
Zavje{talac mo`e testamentom ostaviti jedan ili vi-
{e legata.
^lan 104.
Raspolagawe u dozvoqene svrhe i osnivawe zadu`bine
(1) Zavje{talac mo`e testamentom narediti da se ne-
ka stvar ili pravo ili dio zaostav{tine ili cijela zao-
stav{tina upotrijebi za postizawe neke dozvoqene svr-
he.
(2) Ako je zavje{talac naredio osnivawe zadu`bine i
odredio sredstva za postizawe wenog ciqa, zadu`bina
nastaje kada se dobije odobrewe nadle`nog dr`avnog or-
gana.
^lan 105.
Tereti i uslovi
(1) Zavje{talac mo`e opteretiti nekom du`no{}u
lice kome ostavqa neku korist iz zaostav{tine.
(2) Zavje{talac mo`e u pojedinim odredbama testa-
menta postaviti uslove ili rokove.
(3) Nemogu}i, nedozvoqeni i nemoralni uslovi i te-
reti, kao i oni koji su nerazumqivi ili protivrje~ni,
smatraju se kao da ne postoje.
^lan 106.
Odre|enost nasqednika i drugih korisnika
Nasqednici, legatari i druga lica kojima su testa-
mentom ostavqene neke koristi, dovoqno su odre|eni
ako testament sadr`i podatke na osnovu kojih se mo`e
utvrditi ko su oni.
^lan 107.
Tuma~ewe testamenta
(1) Odredbe testamenta tuma~e se prema pravoj namje-
ri zavje{taoca i u smislu kako bi se ono moglo odr`ati
pravovaqanim.
(2) U slu~aju sumwe odredbe testamenta tuma~e se ta-
ko da se primijeni ono {to je povoqnije za zakonskog
nasqednika ili za lica kome je testamentom nalo`ena
neka obaveza.
^lan 108.
Sadr`ina legata
(1) Zavje{talac mo`e ostaviti testamentom jednu ili
vi{e odre|enih stvari ili neko pravo odre|enom licu
ili nalo`iti nasqedniku ili drugom licu kome ne{to
ostavqa, da iz onoga {to je ostavqeno da neku stvar od-
re|enom licu ili da mu isplati sumu novca ili da ga
oslobodi nekog duga li da ga izdr`ava ili uop{te da u
wegovu korist ne{to u~ini ili da se uzdr`i od ne~ega
ili da ne{to trpi.
(2) Takvim zavje{tawem se po pravilu, ne postaqa
nasqednik. Tako zavje{tawe naziva se legatom, a lice ko-
me je legatom ne{to namijeweno naziva se legatar.
^lan 109.
Obaveze izvr{ewa legata
(1) Na osnovu izvr{ewa testamenta legatar ima pra-
vo da tra`i izvr{ewe legata od lica kome je testamentom
nalo`eno da legat izvr{i.
(2) Ako je izvr{ewe legata nalo`eno nekolicini li-
ca, svako lice odgovara srazmjerno dijelu zaostav{tine
koji dobija, osim ako se iz testamenta mo`e zakqu~iti da
je zavje{talac htio da ova lica za izvr{ewe legata odgo-
varaju na drugi na~in.
(3) Ako je zavje{talac propustio odrediti ko je du-
`an da izvr{i legat, obaveza izvr{ewa va`i na svim za-
konskim i testamentarnim nasqednicima, srazmjerno
wihovim nasqedni~kim dijelovima.
Ponedjeqak, 5. januar 2009. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE
^lan 110.
Isplata povjerilaca prije legata
Povjerioci zavje{ta~evi imaju pravo da se naplate
prije legatara.
^lan 111.
Smawewe legata i tereta
(1) Nasqednik nije du`an da izvr{i u cjelini legate
~ija vrijednost prema{uje vrijednost onog dijela
nasqe|ene imovine kojim je zavje{talac mogao slobodno
raspolagati.
(2) Isto va`i za legatara, ako vrijednost legata ili
tereta koje treba da izvr{i prema{uje vrijednost wego-
vog legata.
(3) U tim slu~ajevima svi legati i tereti smawuju se
u istoj srazmjeri ako zavje{talac nije druga~ije odredio.
^lan 112.
Pravo legata kad du`nik legata ne naslijedi
Legatar ima pravo da tra`i izvr{ewe legata i kada
je lice koje je po testamentu bilo du`no da izvr{i legat
umrlo prije zavje{taoca ili se odreklo nasqe|a ili je
nedostojno da naslijedi.
^lan 113.
Predstavnik prava legatara
(1) Va`ewe legata prestaje ako legatar umre prije za-
vje{taoca ili se odrekne legata ili je nedostojan.
(2) U slu~ajevima iz stava 1. ovog ~lana predmet lega-
ta ostaje licu koje je bilo du`no da ga izvr{i ako iz sa-
mog testamenta ne proizlazi kakva druga namjera zavje-
{tao~eva.
^lan 114.
Va`ewe legata prestaje i kad je zavje{talac otu|io
ili potro{io predmet legata ili je taj predmet ina~e
prestao da postoji za `ivota zavje{tao~eva ili je slu~aj-
no propao poslije wegove smrti.
^lan 115.
Odgovornost legatara za dugove
(1) Legatar ne odgovara za dugove zavje{tao~eve.
(2) Izuzetno, zavje{talac mo`e narediti da legatar
odgovara za sve ili pojedine wegove dugove ili dio duga,
ali samo u granicama vrijednosti legata.
^lan 116.
Legat ostavqen povjeriocu
Kad je zavje{talac ostavio legat svom povjeriocu,
ovaj ima pravo da pored izvr{ewa legata tra`i i
izvr{ewe svoje tra`bine, ako iz testamenta ne proizla-
zi da je namjera zavje{tao~eva bila druga~ija.
^lan 117.
Zastarjevawe prava na izvr{ewe legata
Pravo na izvr{ewe legata zastarjeva za godinu dana
od dana kada je legatar saznao za svoje pravo i bio ovla-
{}en da tra`i izvr{ewe legata.
^lan 118.
Odre|ivawe izvr{ioca testamenta
(1) Zavje{talac mo`e testamentom odrediti jedno ili
vi{e lica za izvr{ioca testamenta.
(2) Izvr{ilac testamenta mo`e biti svako poslovno
sposobno lice.
(3) Lice odre|eno za izvr{ioca testamenta ne mora se
primiti te du`nosti.
^lan 119.
Du`nost izvr{ioca testamenta
(1) Ako zavje{talac nije ne{to drugo htio, du`nost
izvr{ioca testamenta je naro~ito, da se stara o ~uvawu
zaostav{tine, da wome upravqa, da se stara o isplati du-
gova i legata i uop{te da se stara da testament bude izvr-
{en onako kako je zavje{talac htio.
Broj 1 - Strana 11
(2) Ako ima vi{e izvr{ilaca testamenta oni vr{e
zajedno povjerene im du`nosti, osim ako je zavje{talac
druga~ije odredio.
^lan 120.
Polagawe ra~una i nagrada izvr{iocu
(1) Izvr{ilac testamenta du`an je da polo`i sudu
ra~un o svom radu.
(2) On ima pravo na naknadu tro{kova i na nagradu
za svoj trud koja }e mu se isplatiti na teret raspolo`i-
vog dijela zaostav{tine, a prema odluci suda.
^lan 121.
Opozivawe izvr{ioca testamenta
Sud mo`e po prijedlogu ili slu`benoj du`nosti opo-
zvati izvr{ioca testamenta, ako wegov rad nije u skladu
sa voqom zavje{taoca ili sa zakonom.
^lan 122.
Izri~ito opozivawe testamenta
(1) Zavje{talac mo`e uvijek opozvati testament u cje-
lini ili djelimi~no izjavom datom u bilo kom obliku u
kome se po zakonu mo`e sa~initi testament.
(2) Zavje{talac mo`e opozvati pisani testament i
uni{tewem pismena.
^lan 123.
Odnos ranijeg i kasnijeg testamenta
(1) Ako se kasnijim testamentom izri~ito ne opozove
raniji testament, odredbe ranijeg testamenta ostaju na
snazi ukoliko nisu u suprotnosti sa odredbama kasnijeg
testamenta.
(2) Ako je zavje{talac uni{tio kasniji testament, ra-
niji testament ponovo dobija snagu, osim ako se doka`e
da zavje{talac to nije htio.
^lan 124.
Raspolagawe zavje{tanom stvari
Svako kasnije raspolagawe zavje{taoca odre|enom
stvari koju je bio nekom zavje{tao ima za posqedicu
opozivawe zavje{tawa te stvari.
IV - NASQEDNO-PRAVNI UGOVORI
^lan 125.
Ni{tavost ugovora o nasqe|ivawu, budu}em
nasqedstvu ili legatu
Ni{tav je ugovor kojim neko ostavqa svoju zaostav-
{tinu ili wen dio svom saugovara~u ili tre}em licu.
^lan 126.
Ni{tavost ugovora kojim se otu|uje nasqedstvo
(1) Ni{tav je ugovor kojim neko otu|uje nasqedstvo
kome se nada, kao svaki ugovor o nasqedstvu tre}eg lica
koje je jo{ u `ivotu.
(2) Ni{tav je isto tako i ugovor o legatu ili kojoj
drugoj koristi kojom se jedan ugovara~ nada iz nasqe-
dstva koje jo{ nije otvoreno.
^lan 127.
Ni{tavost ugovora o sadr`ini testamenta
Ni{tav je ugovor kojim se neko obavezuje da unese ne-
ku odredbu u svoj testament ili je ne unese da opozove ne-
ku odredbu iz svog testamenta ili da je ne opozove.
^lan 128.
Uslovi za punova`nost ustupawa i
raspodjele imovine za `ivot
Predak mo`e pravnim poslom me|u `ivima ustupiti
i razdijeliti svoju imovinu svojoj djeci i drugim svojim
potomcima.
^lan 129.
Notarska obrada ugovora
(1) Ustupawe i raspodjela imovine u smislu odredaba
~lana 128. ovog zakona punova`ni su samo ako su se s tim
Strana 12 - Broj 1 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE
saglasila sva djeca i drugi potomci ustupio~evi koji }e
po zakonu biti pozvani da naslijede wegovu zaostav{ti-
nu.
(2) Sporazum o ustupawu i raspodjeli imovine mora
biti notarski obra|en.
(3) Potomak koji nije dao saglasnost mo`e je dati na-
knadno, u istom obliku.
(3) Ustupawe i raspodjela imovine ostaju punova`ni
ako je potomak koji se nije saglasio umro prije ostavio-
ca, a nije ostavio svojih potomaka ili se odrekao
nasqe|a ili je iskqu~en iz nasqe|a ili je nedostojan.
^lan 130.
Predmet ustupawa i raspodjele imovine
(1) Ustupawem i raspodjelom mo`e biti obuhva}ena
samo sada{wa imovina ustupao~eva, cjelokupna ili samo
jedan wen dio.
(2) Ni{tava je odredba kojom bi bilo predvi|eno ka-
ko }e se raspodijeliti imovina koja se bude zatekla u za-
ostav{tini ustupio~evoj.
^lan 131.
Ustupawe imovine ne ulazi u zaostav{tinu
Kad predak koji je za `ivota izvr{io ustupawe i ras-
podjelu svoje imovine umre, wegovu zaostav{tinu
sa~iwava}e samo ona wegova imovina koja nije obuhva}e-
na ustupawem i raspodjelom, kao i dobra koja je naknad-
no stekao.
^lan 132.
Ustupqeni dijelovi imovine kao poklon
(1) Ako se ustupawem i raspodjelom nije saglasio ko-
ji od nasqednika, dijelovi imovine koji su ustupqeni
ostalim nasqednicima smatraju se kao poklon i sa wima
}e se poslije smrti pretka postupiti kao sa poklonima
u~iwenim nasqednicima.
(2) Na isti na~in postupi}e se i ako se ustupiocu po-
slije ustupawa i raspodjele izvr{enih sporazumom sa
svim nasqednicima rodi dijete ili se pojavi nasqednik
koji je bio progla{en za umrlog.
^lan 133.
Zadr`avawe prava prilikom ustupawa i raspodjele
(1) Prilikom ustupawa i raspodjele ustupalac mo`e
za sebe ili za svog supru`nika ili za koje drugo lice za-
dr`ati pravo plodou`ivawa na svim ustupqenim stva-
rima ili na nekim od wih ili ugovoriti do`ivotnu ren-
tu u naturi ili novcu ili do`ivotno izdr`avawe ili
kakvu drugu naknadu.
(2) Ako su plodou`ivawa ili do`ivotna renta ugovo-
reni za ustupioca i wegovog supru`nika zajedno u slu~a-
ju smrti jednog od wih, plodou`ivawe ili renta pripada
u cjelini pre`ivjelom supru`niku do wegove smrti, ako
nije {ta drugo ugovoreno ili ako druga~ije ne proizlazi
iz okolnosti slu~aja.
^lan 134.
Prava ustupio~evog supru`nika
(1) Ustupilac mo`e ustupawem i raspodjelom obuhva-
titi svog supru`nika uz wegov pristanak.
(2) Ako supru`nik ne bude obuhva}en ustupawem i
raspodjelom, wegovo pravo na nu`ni dio ostaje neokr-
weno.
(3) U tom slu~aju ustupawe i raspodjela ostaju puno-
va`ne, samo se prilikom utvr|ivawa vrijednosti zao-
stav{tine radi odre|ivawa nu`nog dijela pre`ivjelog
supru`nika dijeli ostavio~eva imovina koji su
ustupqeni wegovim potomcima smatraju kao poklon.
^lan 135.
Dugovi ustupio~evi i pobijawe ustupawa
(1) Potomci izme|u kojih je ustupilac razdijelio
svoju imovinu ne odgovaraju za wegove dugove, ako nije
{ta drugo odre|eno prilikom ustupawa i raspodjele.
Ponedjeqak, 5. januar 2009.
(2) Povjerioci ustupio~evi mogu pobijati ustupawe
i raspodjelu pod uslovima predvi|enim za pobijawe
raspolagawa bez naknade.
^lan 136.
Obaveze jemstva
Obaveza jemstva koja poslije diobe nastaje za nasqed-
nika nastaje izme|u potomaka poslije ustupawa i raspo-
djele imovine koje im je izvr{io wihov predak.
^lan 137.
Opozivawe
(1) Ustupilac ima pravo da zahtijeva da mu potomak
vrati ono {to je primio ustupawem i raspodjelom, ako je
ovaj pokazao grubu neblagodarnost prema wemu. Isto
pravo ima ustupilac ako potomak ne daje wemu ili kome
drugome izdr`avawe odre|eno poslom ustupawa i raspo-
djele ili ako ne isplati dugove ustupio~eve ~ija mu je is-
plata nalo`ena istim poslom.
(2) U drugim slu~ajevima neizvr{ewa tereta odre|e-
nim poslom ustupawa i raspodjele sud }e, vode}i ra~una
o va`nosti tereta za ustupioca i o ostalim okolnostima
slu~aja, odlu~iti da li ustupilac ima pravo da zahtijeva
vra}awe date imovine ili samo pravo da tra`i prinud-
no vr{ewe tereta.
^lan 138.
Prava potomka poslije opozivawa
(1) Potomak koji je morao da vrati ustupiocu ono
{to je primio prilikom ustupawa ili raspodjele, mo}i
}e da zahtijeva svoj nu`ni dio poslije smrti ustupioca,
ako nije iskqu~en iz nasqe|a, niti je nedostojan da na-
slijedi ustupioca, niti se odrekao nasqe|a.
(2) Pri izra~unavawu wegovog nu`nog dijela dijelo-
vi imovine koje je ostavilac za `ivota ustupio i raspo-
dijelio svojim ostalim potomcima smatra}e se kao po-
klon.
^lan 139.
Uslovi za punova`nost ugovora o
do`ivotnom izdr`avawu
(1) Ugovor kojim se jedan ugovara~ obavezuje da izdr-
`ava do`ivotno drugog ugovara~a ili neko tre}e lice, a
u kome drugi ugovara~ izjavquje da mu ostavqa svu svoju
imovinu ili jedan wen dio u nasqe|e nije ugovor o
nasqe|ivawu. To je ugovor o otu|ivawu uz naknadu cijele
ili dijela imovine koja pripada primaocu izdr`avawa u
vrijeme zakqu~ewa ugovora, ~ija je predaja davaocu
izdr`avawa odgo|ena do smrti primaoca izdr`avawa
(ugovor o do`ivotnom izdr`avawu).
(2) Ugovor o do`ivotnom izdr`avawu mora biti no-
tarski obra|en.
(3) Ovaj ugovor mogu me|usobno zakqu~iti lica koja
su po zakonu obavezna da se me|usobno izdr`avaju.
^lan 140.
Upis prava davaoca izdr`avawa
Davalac izdr`avawa mo`e svoje pravo iz ugovora
upisati u javnoj kwizi.
^lan 141.
Odgovornost davaoca izdr`avawa za dugove
primaoca izdr`avawa
Davalac izdr`avawa ne odgovara poslije smrti pri-
maoca izdr`avawa za wegove dugove, ali se mo`e ugovo-
riti da }e odre|enim povjeriocima odgovarati za wegove
postoje}e dugove.
^lan 142.
Raskid ugovora o do`ivotnom izdr`avawu
(1) Ugovorene strane mogu sporazumno raskinuti ugo-
vor o do`ivotnom izdr`avawu i po{to je po~elo wegovo
izvr{ewe.
(2) Ako prema ugovoru o do`ivotnom izdr`avawu
ugovara~i `ive zajedno, pa se wihovi odnosi toliko po-
Ponedjeqak, 5. januar 2009. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE
remete da zajedni~ki `ivot postane nepodno{qiv, svaka
strana mo`e tra`iti od suda raskid ugovora.
(3) Svaka strana mo`e tra`iti raskid ugovora ako
druga strana ne izvr{ava svoje obaveze.
(4) U slu~aju raskida ugovora, svaka strana zadr`ava
pravo da od druge strane tra`i naknadu koja joj pripada
po op{tim pravilima imovinskog prava.
^lan 143.
Uticaj promijewenih prilika
(1) Ako su se poslije zakqu~ewa ugovora prilike to-
liko promijenile da je wegovo ispuwewe postalo znatno
ote`ano, sud }e na zahtjev jedne ili druge strane wihove
odnose iznova urediti ili ih raskinuti, vode}i ra~una
o svim okolnostima.
(2) Sud mo`e pravo primaoca izdr`avawa prenijeti
u do`ivotnu nov~anu rentu, ako to odgovara objema stra-
nama.
^lan 144.
Poseban slu~aj ni{tavosti ugovora
Ni{tav je ugovor u kome je davalac izdr`avawa fi-
zi~ko ili pravno lice koje se u okviru svog zanimawa,
odnosno djelatnosti stara o primaocu izdr`avawa (me-
dicinsko osobqe, bolnice, razli~ite agencije i sli~no),
ako prethodno za ugovor nije dobijena saglasnost nadle-
`nog organa starateqstva.
^lan 145.
Prestanak ugovora o do`ivotnom izdr`avawu
(1) U slu~aju smrti davaoca izdr`avawa, wegove oba-
veze prelaze na wegovog supru`nika i wegove potomke ko-
ji su pozvani na nasqe|e, ako na to pristanu. Ako oni ne
pristanu na produ`ewe ugovora o do`ivotnom izdr`a-
vawu, ugovor se raskida i oni nemaju pravo da tra`e na-
knadu za ranije dato izdr`avawe. Ako supru`nik i po-
tomci izdr`avaoca nisu u stawu da preuzmu ugovorne
obaveze, imaju pravo da tra`e naknadu od primaoca
izdr`avawa.
(2) Sud }e ovu naknadu odrediti po slobodnoj ocjeni,
uzimaju}i pri tome u obzir imovinske prilike primao-
ca izdr`avawa i lica koja su bila ovla{}ena na
produ`ewe ugovora o do`ivotnom izdr`avawu.
V - PRELAZAK ZAOSTAV[ TINE
NA NASQEDNIKE
^lan 146.
Smrt i progla{ewe lica za umrlog
(1) Smr}u lica otvara se wegovo nasqe|e.
(2) Isto dejstvo ima i progla{ewe lica za umrlo.
^lan 147.
Otvarawe nasqe|a lica progla{enog
za umrlog i po~etak toka rokova
(1) Kao dan otvarawa nasqe|a lica koje je progla{e-
no za umrlo smatra se dan kada je rje{ewe o progla{ewu
tog lica za umrlo postalo pravosna`no, ako u samom
rje{ewu nije kao dan smrti odre|en neki drugi dan.
(2) Rokovi koji po ovom zakonu po~iwu te}i od dana
otvarawa nasqe|a, po~iwu da teku u slu~aju progla{ewa
lica za umrlo tek od dana kad je rje{ewe o tome postalo
pravosna`no.
^lan 148.
Sposobnost za nasqe|ivawe
(1) Nasqednik mo`e biti samo lice koje je u `ivotu u
trenutku otvarawa nasqe|a.
(2) Dijete ve} za~eto u trenutku otvarawa nasqe|a
smatra se kao ro|eno ako se rodi `ivo.
(3) Na osnovu testamenta mogu naslijediti pravna li-
ca ukoliko posebnim propisima nije {ta drugo odre|e-
no.
Broj 1 - Strana 13
^lan 149.
Nedostojnost za nasqe|ivawe
Nedostojan je da naslijedi, na osnovu zakona ali i na
osnovu testamenta, kao i da dobije ma {ta na osnovu te-
stamenta:
a) ko je s umi{qajem li{io ili poku{ao da li{i
ostavioca `ivota,
b) ako je prinudom ili prijetwom natjerao ili preva-
rom naveo ostavioca da sa~ini ili opozove testament
ili neku odredbu testamenta ili ga je sprije~io da to
u~ini,
v) ko je uni{tio ili sakrio testament ostavio~ev u
namjeri da sprije~i ostvarewe posqedwe voqe ostavio-
~eve, kao i onaj ko je falsifikovao testament ostavio~ev,
g) ko se te`e ogrije{io o obavezu izdr`avawa prema
ostaviocu prema kome je imao zakonsku obavezu
izdr`avawa, kao i onaj ko nije htio ukazati ostaviocu
nu`nu pomo},
d) gra|anin koji je pobjegao iz zemqe da bi izbjegao
osudu za te`e krivi~no dijelo i
|) onaj koji je umi{qajno doveo ostavioca u stawe
stalne nesposobnosti za sa~iwavawe testamenta.
^lan 150.
(1) Nedostojnost ne smeta potomcima, nedostojnog i
oni nasqe|uju kao da je on umro prije ostavioca.
(2) Nedostojnost prestaje opro{tajem ostavioca.
(3) Opro{taj se ne mo`e dati ako je nedostojni naqed-
nik pobjegao iz zemqe da bi izbjegao osudu za te`e kri-
vi~no dijelo ili izbjegao vojnu obavezu ili je vr{io
neprijateqsku djelatnost protiv Republike Srpske, pa se
do smrti ostavioca ne vrati u zemqu.
(4) Postojawe nedostojnosti sud utvr|uje po slu`be-
noj du`nosti osim u slu~aju iz ta~ke g) ~lana 149. ovog za-
kona.
^lan 151.
Postupak za zaostav{tinu kada su
nasqednici nepoznati
(1) Ako nije poznato da li ima nasqednika, sud }e
oglasom pozvati lica koja pola`u pravo na nasqe|e da se
prijave sudu.
(2) Ako se po isteku jedne godine od objavqivawa
oglasa ne pojavi nijedan nasqednik, zaostav{tina se
predaje nadle`noj skup{tini op{tine, ali se s tim
nasqednik koji bi se javio najkasnije u roku od deset go-
dina od predaje zaostav{tine ne li{ava prava da mu se
preda zaostav{tina ili dio koji mu pripada.
^lan 152.
Staralac zaostav{tine
(1) Kada su nasqednici nepoznati ili nepoznatog bo-
ravi{ta, kao i u ostalim slu~ajevima kada je to potreb-
no, sud }e postaviti privremenog staraoca zaostav{tine
koji je ovla{}en da u ime nasqednika podnosi tu`bu, na-
pla}uje potra`ivawa i ispla}uje dugove i uop{te da za-
stupa nasqednike.
(2) O postavqawu privremenog staraoca sud }e obavi-
jestiti organ starateqstva koji mo`e postaviti drugog
staraoca.
^lan 153.
Prelazak zaostav{tine na nasqednike
Zaostav{tina umrlog lica prelazi po sili zakona na
wegove nasqednike u trenutku wegove smrti.
^lan 154.
Odricawe od nasqe|a
(1) Nasqednik se mo`e odre}i od nasqe|a izjavom kod
suda od svr{etka rasprave zaostav{tine, kojom se dioba
zabrawuje ili ograni~ava.
Strana 14 - Broj 1 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE
(2) Odricawe va`i i za potomke onoga koji se odrekao
od nasqe|a ako nije izri~no izjavio da se odri~e samo u
svoje ime.
(3) Nasqednik koji se odrekao nasqe|a samo u svoje
ime, smatra se kao da nikad nije bio nasqednik.
(4) Ako se odreknu od nasqe|a svi nasqednici koji u
trenutku smrti ostavioca pripadaju najbli`em nasqed-
nom redu, na nasqe|e se pozivaju nasqednici sqede}eg
nasqednog reda.
^lan 155.
Ako je nasqednik umro prije svr{etka rasprave zao-
stav{tine, a nije se odrekao od nasqe|a, pravo odricawa
prelazi na wegove nasqednike.
^lan 156.
Nemogu}nost odricawa od nasqe|a
(1) Ne mo`e se odre}i od nasqe|a nasqednik koji je
raspolagao cijelom ili jednim dijelom zaostav{tine.
(2) Mjere koje jedan nasqednik preduzme samo radi
o~uvawa zaostav{tine, kao i mjere teku}e uprave, ne li-
{avaju ga prava da se odrekne nasqe|a.
^lan 157.
Sadr`ina izjave o odricawu od nasqe|a
(1) Odricawe od nasqe|a ne mo`e biti djelimi~no ni
pod uslovima.
(2) Odricawe u korist odre|enog nasqednika ne sma-
tra se kao odricawe od nasqe|a. Ovakvo odricawe se
smatra kao izjava o ustupawu svog nasqednog dijela.
^lan 158.
Odricawe od nasqe|a koje nije otvoreno
(1) Odricawe od nasqe|a koje nije otvoreno nema ni-
kakvog pravnog dejstva.
(2) Izuzetno od odredbe stava 1. ovog ~lana, potomak
koji mo`e samostalno raspolagati svojim pravima mo`e
se sporazumom sa pretkom odre}i od nasqe|a koje bi mu
pripalo poslije smrti pretka.
(3) Za punova`nost ovog sporazuma potrebno je da bu-
de sastavqen u pisanom obliku i koji je ovjerio sudija.
(4) Prilikom ovjere sudija }e pro~itati sporazum i
upozoriti pretka i potomka na posqedice sporazuma.
(5) Odricawe va`i i za potomke onog koji se odrekao,
ako sporazumom o odricawu ili naknadnim sporazumom
nije {ta drugo odre|eno.
^lan 159.
Neopozivost izjave o odricawu ili o primawu
nasqedstva i wen poni{taj
(1) Izjava o odricawu od nasqe|a ili o primawu
nasqe|a, ne mo`e se opozvati.
(2) Ako se po davawu izjave o odricawu od nasqe|a
prona|e imovina za koju se u vrijeme davawa izjave nije
znalo da pripada zaostav{tini, nasqednik koji je dao
takvu izjavu mo`e u roku koji mu sud odredi tra`iti da
mu se prizna pravo nasqedstva na dio koji mu po zakonu
pripada na novoprona|enu imovinu.
(3) Nasqednik mo`e tra`iti poni{tewe izjave iz
stava 1. ovog ~lana ako je ona izazvana prinudom ili
prijetwom ili je data usqed prevare ili u zabludi.
^lan 160.
Prira{taj
Dio testamentarnog nasqednika koji se odrekao
nasqe|a pripada ostavio~evim zakonskim nasqednici-
ma, ako iz samog testamenta ne proizlazi druga namjera
zavje{ta~eva.
^lan 161.
Dio zakonskog nasqednika koji se odrekao nasqe|a
samo u svoje ime nasqe|uje se kao da je taj nasqednik umro
prije ostavioca.
Ponedjeqak, 5. januar 2009.
^lan 162.
Nezastarivost prava na zahtijevawe zaostav{tine
(1) Pravo nasqednika da zahtjeva zaostav{tinu ne za-
starjeva.
(2) Time se ne dira u pravila o odr`aju, sticawu od
nevlasnika i zastarjelosti potra`ivawa.
^lan 163.
Odgovornost nasqednika za dugove ostavio~eve
(1) Nasqednik odgovara za dugove ostavio~eve do vi-
sine vrijednosti naslije|ene imovine.
(2) Nasqednik koji se odrekao nasqe|a ne odgovara za
dugove ostavio~eve.
(3) Kad ima vi{e nasqednika oni odgovaraju soli-
darno za dugove ostavio~eve i to svaki do visine vrijed-
nosti svog nasqednog dijela, bez obzira da li je izvr{e-
na dioba nasqedstva.
(4) Me|u nasqednicima dugovi se dijele srazmjerno
wihovim nasqednim dijelovima, ako testamentom nije
druga~ije odre|eno.
^lan 164.
Odvajawe zaostav{tine
(1) Povjerioci ostavio~evi mogu zahtijevati u roku
od tri mjeseca od otvarawa nasqe|a da se zaostav{tina
odvoji od imovine nasqednika. U tom slu~aju nasqednik
ne mo`e raspolagati stvarima i pravima zaostav{tine
niti se wegovi povjerioci mogu iz wih naplatiti, dok se
ne naplate povjerioci koji su tra`ili odvajawe.
(2) Povjerioci ostavio~evi koji su tra`ili ovo
odvajawe mogu naplatiti svoja potra`ivawa samo iz
sredstava zaostav{tine.
(3) Odvojenoj zaostav{tini sud mo`e postaviti sta-
raoca.
^lan 165.
Dioba nasqedstva
(1) Diobu nasqedstva mo`e zahtijevati svaki nasqed-
nik.
(2) Pravo na diobu nasqedstva ne mo`e zastarjeti.
(3) Ni{tav je ugovor kojim se nasqednik odri~e pra-
va da tra`i diobu kao i odredba u testamentu kojim se
dioba zabrawuje ili ograni~ava.
^lan 166.
Nasqedni~ka zajednica
(1) Dijelom diobe nasqednici upravqaju i raspola-
`u nasqedstvom zajedni~ki.
(2) Ako nema izvr{ioca testamenta, a nasqednici se
ne slo`e o upravqawu nasqedstvom, sud }e na zahtjev jed-
nog od wih, postaviti upraviteqa koji }e u wihovo ime
upravqati nasqedstvom ili odrediti svakom nasqed-
niku dio nasqedstva kojim }e on upravqati.
(3) Za upraviteqa sud mo`e postaviti i nekog od
nasqednika.
(4) Upraviteq mo`e odobrewem suda raspolagati
stvarima iz zaostav{tine ako je za to ovla{}en testa-
mentom ili ako je to potrebno radi isplate tro{kova
ili otklawawu {tete na nasqedstvo.
^lan 167.
Pravo nasqednog dijela prije diobe
(1) Nasqednik mo`e prije diobe ili prije pravosna-
`nosti rje{ewa o nasqe|ivawu prenijeti svoj nasqedni
dio potpuno ili djelimi~no, samo na sunasqednike.
(2) Ugovor o prenosu nasqednog dijela mora biti sud-
ski ovjeren.
(3) Ugovor nasqednika sa licem koje nije nasqednik
o ustupawu nasqednog dijela obavezuje nasqednika samo
da po izvr{enoj diobi preda svoj dio saugovara~u, odno-
sno po pravosna`nosti rje{ewa o nasqe|ivawu prenese
svoj dio na saugovara~a.
Ponedjeqak, 5. januar 2009. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE
^lan 168.
Pravo nasqednika koji je `ivio ili
privre|ivao u zajednici sa ostaviocem
(1) Na zahtjev nasqednika koji je `ivio ili privre-
|ivao u zajednici sa ostaviocem, sud mo`e, kad to izisku-
je opravdana potreba, odlu~iti da mu se ostave pojedine
stvari pokretne ili nepokretne ili grupe stvari, koje bi
pripale u dio ostalih nasqednika, a da im on vrijednost
tih stvari isplati u novcu u roku koji sud prema okolno-
stima odredi.
(2) Za tako odre|eni iznos ostali nasqednici imaju
da isplate zakonsku zalogu na dijelovima zaostav{tine
dodijeqenim nasqedniku koji je du`an da im izvr{i is-
platu.
(3) Ako isplata ne bude izvr{ena u roku, ostali
nasqednici imaju pravo da tra`e naplatu svog
potra`ivawa ili predaju stvari koje bi im ina~e pripa-
le na ime nasqednog dijela.
^lan 169.
Dioba predmeta doma}instva
(1) Predmeti doma}instva koji slu`e za zadovo-
qavawe svakodnevnih potreba nasqednika koji je `ivio
sa ostaviocem u istom doma}instvu, a koji nije wegov po-
tomak ni wegov supru`nik, ostavi}e se na wegov zahtjev
tom nasqedniku a wihova vrijednost }e se ura~unati u
dio tog nasqednika.
(2) Ukoliko vrijednost predmeta prema{uje vrijed-
nost nasqednog dijela, nasqednik kome su ti predmeti
ostavqeni isplati}e ovu razliku nasqednicima u novcu.
^lan 170.
Obaveze za{tite me|u nasqednicima poslije diobe
(1) Svakom nasqedniku ostali nasqednici odgovara-
ju po samom zakonu ako bi mu neko tre}e lice, pozivaju}i
se na neko pravo zasnovano prije diobe oduzeto stvar ko-
ja je stavqena u wegov nasqedni dio ili ina~e smawilo
wegovo pravo. Oni jam~e isto tako da stvari stavqene u
wegov dio nemaju skrivenih nedostataka.
(2) Nasqednici jem~e da potra`ivawe ostavioca
stavqeno u dio jednog nasqednika postoji i da }e se mo-
}i naplatiti od du`nika do iznosa koji mu je ostavqen u
dio.
(3) Obaveze jemstva za postojawe i naplativost
potra`ivawa traje tri godine po zavr{enoj diobi, a za
potra`ivawa koja dospijevaju poslije diobe ona traju
tri godine do dospjelosti obaveze.
(4) U svim slu~ajevima jemstva po odredbama prethod-
nih stavova svaki nasqednik jem~i i duguje naknadu sra-
zmjerno svom nasqednom dijelu.
VI - PRELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE
^lan 171.
(1) Nasqe|a otvorena prije stupawa na snagu ovog za-
kona raspravi}e se po propisima koji su va`ili do dana
stupawa na snagu ovog zakona.
(2) Na zavje{tawa, ugovore o do`ivotnom
izdr`avawu i ugovore o ustupawu i raspodjeli imovine
za `ivota, koji su sa~iweni do dana stupawa na snagu
ovog zakona, primijeni}e se propisi koji su va`ili u
vrijeme wihovog sa~iwavawa.
^lan 172.
Stupawem na snagu ovog zakona prestaje da va`i Za-
kon o nasqe|ivawu (“Slu`beni list SRBiH”, br. 7/80 i
15/80).
^lan 173.
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana
objavqivawa u “Slu`benom glasniku Republike Srpske”.
Broj: 01-1999/08 Predsjednik
15. decembra 2008. godine Narodne skup{tine,
Bawa Luka Mr Igor Radoji~i}, s.r.
Broj 1 - Strana 15
4
Na osnovu ta~ke 2. Amandmana XL na Ustav Republi-
ke Srpske (“Slu`beni glasnik Republike Srpske”, broj
28/94), d o n o s i m
UKAZ
O PROGLA[EWU ZAKONA O UPRAVNOJINSPEKCIJI
Progla{avam Zakon o upravnoj inspekciji, koji je
Narodna skup{tina Republike Srpske usvojila na Dva-
deset {estoj sjednici, odr`anoj 15. decembra 2008. godi-
ne - a Vije}e naroda 23. decembra 2008. godine potvrdilo
da usvojenim Zakonom o upravnoj inspekciji nije ugro-
`en vitalni nacionalni interes konstitutivnih naroda
u Republici Srpskoj.
Broj: 01-020-1702/08 Predsjednik
29. decembra 2008. godine Republike,
Bawa Luka Dr Rajko Kuzmanovi}, s.r.
ZAKON
O UPRAVNOJINSPEKCIJI
^lan 1.
Ovim zakonom ure|uju se organizacija, nadle`nost,
na~in rada, ovla{}ewa, uslovi za obavqawe poslova,
prava, obaveze i odgovornosti upravnog inspektora, kao
i druga pitawa od zna~aja za funkcionisawe Upravne in-
spekcije u Republici Srpskoj (u daqem tekstu: Upravna
inspekcija).
^lan 2.
(1) Upravna inspekcija vr{i nadzor nad primjenom
zakona i drugih propisa o republi~koj upravi i lokal-
noj samoupravi, propisa o upravnom postupku koji se od-
nose na efikasnost i a`urnost u rje{avawu upravnih
stvari i radnim odnosima zaposlenih u organima repu-
bli~ke uprave i jedinicama lokalne samouprave i kance-
larijskom poslovawu.
(2) Upravna inspekcija vr{i nadzor i nad primjenom
propisa koji su posebnim zakonom stavqeni u djelokrug
upravne inspekcije.
(3) Nadzor nad primjenom propisa iz st. 1. i 2. ovog
~lana upravna inspekcija vr{i u republi~kim organima
uprave, jedinicama lokalne samouprave, slu`bama pred-
sjednika Republike Srpske, Narodne skup{tine Republi-
ke Srpske, Vije}a naroda Republike Srpske, Vlade Repu-
blike Srpske i Slu`be za vr{ewe zajedni~kih poslova
republi~kih organa uprave.
(4) Nadzor nad primjenom propisa u upravnom po-
stupku koji se odnose na efikasnost i a`urnost u radu i
kancelarijskom poslovawu, Upravna inspekcija vr{i u
javnim preduze}ima, javnim ustanovama i drugim organi-
zacijama koje vr{e javna ovla{}ewa.
(5) Nadzor nad primjenom propisa o radnim odnosi-
ma Upravna inspekcija vr{i i u slu`bi Ustavnog suda
Republike Srpske, sudovima, javnim tu`ila{tvima, pra-
vobranila{tvima i kazneno-popravnim ustanovama, izu-
zev postavqenih, odnosno imenovanih lica.
^lan 3.
(1) Poslovi Upravne inspekcije su u djelokrugu mini-
starstva za poslove uprave.
(2) Poslove upravne inspekcije vr{e glavni upravni
inspektor i upravni inspektori.
(3) Upravni inspektori iz stava 2. ovog ~lana su sa-
mostalni u svom radu.
(4) Niko ne mo`e kori{}ewem slu`benog polo`aja
ili na drugi na~in onemogu}iti ili ometatati upravnog
inspektora u obavqawu inspekcijskog nadzora i predu-
zimawu mjera i radwi za koje je ovla{}en.