BILTEN
BILTEN
Obilježeni 28. april – Dan sjećanja na kakanjske šehide i poginule
borce i 23. maj – Dan kakanjskih dobrovoljaca Misoča ‘92
Ima nešto u kakanjskim kolonama od
OPĆINE KAKANJ čega plahovito srce zadrhti radujući se
zajedništvu naroda kojeg na daleki put vodi
interno informativno glasilo njegova ljudskost oličena u sjećanjima,
rodoljubivim mislima, toplim osjećanjima...
Kao kakav  šumski potočić dolinom
Bosne, pa uz Gostović, tekla je 28.
OPĆINA KAKANJ aprila 2010. godine kolona Kakanjaca,
sve do mjesta gdje se skrasila ploča
Alije Izetbegovića 123 sa uklesanim imenima najhrabrijih i
72240 Kakanj najboljih kakanjskih sinova. Ima nešto
u kakanjskim kolonama od čega pla-
Tel. 032/771-800, 771-801 hovito srce zadrhti radujući se zajed-
Fax 032 771-803 ništvu naroda kojeg na daleki put
vodi njegova ljudskost oličena u sje-
www.kakanj.com.ba ćanjima, rodoljubivim mislima, toplim
e-mail: opcinaka@bih.net.ba osjećanjima...
Ima i drugih kolona poput onih
što gmižu uzavrelim asfaltom ka
moru ili onih izletničkih, ali nema
nigdje kolone poput ove kakanjske...
IZDAVAČ Tako mirna, spokojna, strpljiva ko-
lona našeg naroda otisnula se niz
Općina Kakanj Bosnu, nakon prolaska kroz ulicu
Alije Izetbegovića u kojoj je ispra-
ćena uzdasima i sjećanjima. Aprilsko
REDAKCIJA BILTENA sunce stidljivo se probijalo milujući
OPĆINE KAKANJ: lice dječačića koji se smjestio sa
svojom nanom u jednom od desetak
Evelin Memić autobusa.
Azra Fejzić Grandiozna je ona stijena uz
magistralu u Lašvi, ali naše srce je
Mersud Kovač veće, naš naum je plemenit, hrlimo
Kamenici, Popovoj Luci, nestrpljivo
čekamo da još jednom otvorimo
Tel: 032/555-301 udžbenik naše historije i utvrdimo
važnu lekciju...
Fax: 032/771-803 Uz magistralu uzorane njive,
e-mail: opcinaka@bih.net.ba domovina nam sva u beharu. Jata
ptica, na zvuk sirene mašinovođe
evelin.memic@gmail.com teretnog voza, sa napupalih grana
vinuše se nebu pod oblake, gledamo
načičkana sela po obroncima, radu-
jemo se svakoj fabrici koju vidimo,
drago nam je što se na jarbolu iznad
pogona talasa plavo-žuta državna
DTP I ŠTAMPA: zastava... Svuda su simboli slobode,
svuda su obilježja koja je iznjedrila
Labirint d.o.o. Zenica
duša u kojoj čuvamo naša nacional-
na, vjerska, domoljubna i zavičajna
osjećanja...
Tiraž: Počašćeni smo srdačnom dobro-
1000 primjeraka došlicom u Zavidovićima. Hvala pri-
padnicima MUP-a ZDK koji su na ve-
oma profesionalan način omogućili
2
U VODNIK
neometano kretanje kolone i ulazak
u centar Zavidovića, daju nam upute,
nema gužve, nema prometnih zasto-
ja, ponosni smo na njih jer dostojan-
stveno služe domovini i časno nose
grb sa kraljevskom krunom, grb Ze-
ničko-dobojskog kantona.
U Zavidovićima bratski doček, tu
su načelnik Zavidovića sa saradnici-
ma, vijećnici, narod... Sa poštova-
njem i u tišini prišli smo spomen-obi-
lježju u centru grada, preko puta
zgrade Općine. Čitamo imena šehida,
poginulih boraca i civilnih žrtava. U
sredini ploče čitamo imena kakanj-
skih šehida. Naprijed su majke,
iskrile su vrele suze u njihovim očima.
Otvaramo dlanove prema nebu, Fa-
tihu smo proučili...
Načelnici Osmić i Jašarspahić
kratko su se obratili, obradovaše nas
viješću da će se uskoro Zavidovići i
Kakanj bratimiti. Nakon polaganja
cvijeća, požurili smo, a opet nena-
metljivo i dostojanstveno, nazad u
autobuse. Pravac Kamenica, uz Go-
stović kolona je krenula...
U Kamenici čarobni pejzaži, ov-
dje se svaki kamen stopio sa priro-
dom, malo-malo pa izvor vode, sli-
jeva se na put, pere stazu kojom smo
krenuli, nije kaljavo niti blatnjavo,
sve nam je potaman, miriše behar,
ili možda ljekovite trave, ma miriše
Bosna naša...
Možda kada bi rijeka Sađevica za
čas utihnula, a tajanski endemi Bal-
kana Gregersenova mlječika i Bosan-
ski ljiljan  prestali se drhtavo povija-
ti u igri sa povjetarcem koji im otima
miris pa ga razgoni Tajanom, mogao
bi se možda  čuti, zaostao u gustim
krošnjama stoljetnih šuma,  pisak
lokomotive „Ajnzer“ koja je za ma-
đarsku firmu „Gregersen i sinovi“, na
samom početku dvadesetog vijeka,
iz Kamenice transportovala oblovinu
koja se izvozila širom svijeta. Možda
bi se u takvoj tišini odnekud i vile
pojavile, one što prema legendama
UVODNIK
žive u  mračnim šumama i dalekim
gorama. Put jeste vratoloman, a opet
je sve pitomo. U Popovoj Luci naš
narod, došao u velikom broju. Čitamo
imena kakanjskih heroja koji su za
slobodu dali svoje živote na području
općine Zavidovići. Učimo Fatihu,
pokazujemo da sjećanja ne blijede,
dokazujemo da smo svjesni njihove
žrtve za slobodu, svjedočimo da zna-
mo našu historiju...
 Tik iza ploča brdo, planina, strmi-
na niz koju je jurnuo šumski potok,
slap, vodopad... Šušti, trešti, sipi kao
pijesak u pješćanom satu. Nema
screen savera koji se može mjeriti sa
ovim prizorom. Ovdje je Božijom
odredbom priroda svojim čarima ukra-
sila spomen-obilježje i tvori memori-
jalni kompleks kakvog bi teško bilo
projektovati i napraviti.
Poslušali smo imena kakanjskih
šehida koja su uklesana u ploču, po-
slušali smo obraćanja Tahira Mandžu-
ke, predsjednika Organizacije poro-
dica šehida i poginulih boraca općine
Kakanj, ministra za boračka pitanja
ZDK Sejada Nalića, načelnika Zavido-
vića Hakije Osmića, načelnika Kaknja
Mensura Jašarspahića Surija, poslu-
šali apele da budemo  složniji, brat-
skije raspoloženiji, otvoreniji prema
čovjeku...
Položeno je i cvijeće, proučen
Jasin, proučena Fatiha, abdest u
kanjonu planinske rječice probudio
je čežnju i nadu da će i naše rijeke
jednoga dana biti potpuno čiste,
klanjan je podne-namaz, sve je bilo
dostojanstveno, lijepo organizirano,
primjereno mjestu i povodu dolaska
u Popovu Luku. Obilježili smo 28.
april-Dan sjećanja na kakanjske
šehide i poginule borce. Ni oblaka
nije bilo, ni žurbe, ni odugovlačenja,  „Ne mogu se složiti sa tom kon-
sve umjereno...
Neka se i ovo zabilježi. Učenici
Srednje tehničke škole “Kemal Ka-
petanović” iz Kaknja, članovi Ski-
kluba Kakanj i Planinarskog društva
„Bobovac“ Kakanj organizirano i na
njima svojstven način, dolaskom
biciklima i pješice, dali su poseban
doprinos obilježavanju ovog značaj-
nog datuma. Svi zajedno smo poka-
zali da znamo ko smo, odakle dola-
zimo, kojem kulturno-civilizacij-
skom krugu pripadamo, koja je
naša etnička matrica, gdje su naši
korijeni, koliko u prošlost doseže
naša historija, pokazali smo  da ne
zaboravljamo one koji su, kroz bur-
nu historiju Bosne, za našu slobodu i
opstojnost, u punoj širini naših držav-
nih, nacionalnih, vjerskih i zavičajnih
osjećanja, živote dali. Uslijedio je i
povratak. U tišini i miru, tekla je
kolona Kakanjaca. Zaista, ima nešto
u kakanjskim kolonama od čega pla-
hovito srce zadrhti radujući se zajed-
ništvu naroda kojeg na daleki put
vodi njegova ljudskost oličena u sje-
ćanjima, rodoljubivim mislima, to-
plim osjećanjima...
U koloni, organizirano, dostojan-
stveno, ratnim stazama, do Ponijera
su, 17. aprila 2010. godine, otišli
borci Trećeg manevarskog bataljona.
Stazama sjećanja, slave i sjete, ko-
račali su borci sa plemenitim naumom
da odaju počast armijskom generalu
Rasimu Deliću, preminulom koman-
dantu Armije RBiH.
Neka se i ovo crnim slovima za-
bilježi. Sasvim slučajno, a mudri
Svi zajedno smo pokazali
da znamo ko smo, odakle
dolazimo, kojem kulturno-
civilizacijskom krugu pri-
padamo, koja je naša etnička
matrica, gdje su naši korijeni,
koliko u prošlost doseže naša
historija...
kažu da ništa nije slučajno, prona-
đosmo jedan intervju iz 1996. godi-
ne u kojem se armijski general Rasim
Delić osvrnuo na ulogu Kaknja u
odbrani BiH. Na pitanje „Šta mislite
o glasu koji „bije“ Kakanj da nije
osjetio rat i da je protekle godine
živio mirnodopski?“, general Delić je
odgovorio:
statacijom. Stanje u Kaknju mi je
izuzetno dobro poznato. Jedna od
prvih jedinica koje smo mi počet-
kom agresije na našu zemlju nao-
ružali bila je upravo kakanjska
dobrovoljačka jedinica. Prvi zada-
tak joj je, već u maju 1992. godi-
ne, bila odbrana Misoče“.
U kolonama, masovno, srčano,
uzdignute glave, bosanski, Kakanjci i
Kakanjke, 23. maja 2010. godine,
putovali su do Misoče, da prizovu
sjećanja na period kada je ovo ilijaš-
ko naselje doslovno oralo oko 3 700
granata dnevno. U misočkoj kotlini u
kojoj je zarobljen, vjerovatno, prvi
B I LTEN
tenk na terenima Srednje Bosne oku-
pili su se kakanjski dobrovoljci, oni što
su imali usuda da se sa Lučila ponad
Misoče spuste tih ratnih dana u pakle-
ni kanjon u kojem je odjekivala stra-
vična jeka mitraljeza načičkanih po
obroncima. Odata je počast herojima
koji su za slobodu dali živote, susreli
su se ljudi, progovorili pokoju o živo-
tu jer, znamo, uvijek treba sa naro-
dom, uz narod, lakše je, ljepše, život-
nije, razgovornije, optimističnije...
Sa mjesta gdje je ratnih godina
žarilo, palilo, gorjelo, tutnjalo, iz
kanjona nad kojim strše nazubljene
kamene gromade, iz ratne doline
smrti i paklenih dubina, poslali smo
plemenitu poruku koju šaljemo re-
dovno, u kontinuitetu, iz Popove
Luke, Semizovca, sa Ponijera, iz
gradskog spomen-parka, da u našim
najdubljim mislima, najljepšim osje-
ćanjima, u našim sakralnim vrijed-
nostima čuvamo uspomenu na one
koji su omogućili da naša bosanska
bit, naše historijsko polazište, naši
korijeni, ono naše duhovno, nacio-
nalno, vjersko i zavičajno opstane,
da ne bude okrnjeno, zatrto, zami-
jenjeno nametnutim ideologijama
koje ne bismo mogli dušom prigliti,
jer mi znamo ko smo, nismo izgu-
bljeni, nismo ničija provincija, svu-
da su simboli države, naše države,
ne lutamo, čitamo našu historiju,
istinitu i potkrijepljenu „crno po
bijelom“ poveljama, zapisima, steć-
cima, arheološkim nalazištima...
Istražujemo, pišemo, čuvamo istine
radi, a okrenuti smo životu, buduć-
nosti, saradnji, uvažavanju, Bosni,
slobodi, odgajanju i podizanju dje-
ce, plodnim njivama i rudnim polji-
ma, udajama i ženidbama, djeci,
unucima, uspjehu, predanom radu,
sloboda nas razgovara, idemo napri-
jed, slavimo suživot, baštinimo ono
što nam djedovi ostaviše u amanet,
slobodno izražavamo naša religijska
vjerovanja, radujemo se sličnostima
koje povezuju i različitostima koje
obogaćuju, hrlimo ka progresu, brže,
snažnije, upornije...Naša usmjere-
nost ka progresu i odlučnost da ne
posustanemo u izgradnji bolje bu-
dućnosti čvrsta je kao kakanjski
cement. Uvjereni smo da će kakanj-
ski ugalj, taj crni biser mračnog
podzemlja, pretvoren u kilovate
donijeti još više svjetlosti nama i
cijeloj našoj domovini.
3
 BILTEN
Izvještaj sa 19. redovne sjednice Općinskog vijeća
Općinsko vijeće je 5. maja
2010. godine završilo 19. redovnu
sjednicu koja je započela 29.
aprila 2010. godine.
Na prvom dijelu sjednice Vije-
će je razmatralo i usvojilo: Pri-
jedlog Programa rada Općinskog
načelnika i jedinstvenog općin-
skog organa uprave Općine Kakanj
za 2010. godinu; Prijedlog odluke
o davanju saglasnosti na Spora-
zum o prijateljstvu i suradnji
općine Kakanj i općine Zavidovići;
Prijedlog odluke o administrativ-
nim taksama Općine Kakanj; Pri-
jedlog odluke o visini prosječne
konačne građevinske cijene iz
prethodne godine po m2 korisne
stambene površine na području
općine Kakanj; Prijedlog odluke o
rasporedu sredstava „Transfer
političkim partijama“ iz Budžeta
Općine Kakanj za 2010. godinu;
Prijedlog programa utroška sred-
Aktuelni radovi u Kaknju
Uz izgrađenu park-fontanu
koja se smjestila preko puta
kapije Tvornice cementa Ka-
kanj, mladi kakanjskog naselja
Doboj dobili su i igralište. Iz-
gradnju sportskog poligona
zajedno su finansirali Općina
Novi asfalt u Brnju
Asfaltiran put u Mramoru
4
O P Ć I N S KO V I J E Ć E - A K T U E LNOS TI
stava naknade za građevinsko
zemljište za 2010. godinu i Prijed-
log programa utroška sredstava
komunalne naknade za 2010. go-
dinu. Prijedlog odluke o izmjeni
Odluke o provođenju Regulacio-
nog plana „Centar Kakanj“ u Ka-
knju usvojen je u formi nacrta.
U nastavku, 5. maja 2010. go-
dine Vijeće je usvojilo: Prijedlog
programa utroška sredstava Fonda
za zaštitu okoliša za 2010. godinu;
Prijedlog programa rasporeda
budžetskih sredstava za zaštitu i
spašavanje u 2010. godini; Pri-
jedlog programa utroška sredsta-
va za informisanje za 2010. godi-
nu; Prijedlog rješenja o razrješe-
nju Šljuka Razije dužnosti pred-
sjednika Općinske izborne komi-
sije; Prijedlog rješenja o imeno-
vanju Čaluk Hajrudina za pred-
sjednika Općinske izborne komi-
sije i Prijedlog rješenja o imeno-
Kakanj i Tvornica cementa.
Kroz Program utroška sredstava
od koncesija za 2009. godinu
Općina je izdvojila 10 000 KM,
isti novčani iznos izdvojila je i
Tvornica cementa Kakanj. U
Doboju će uskoro poteći voda
iz nove javne česme za koju je
Općina Kakanj, kroz Program
utroška sredstava od koncesija
za 2009. godinu, izdvojila 5 000
KM. Radovi su u završnoj fazi,
preostalo je još oblaganje če-
sme kamenom. Asfaltirani su
putevi u Brežanima ( 50 000
KM), Crnču ( 90 000 KM), Tršću
(90 000 KM), Starposlama ( 50
000 KM), Turalićima ( 50 000
KM), te put Bištrani-Mali Trnov-
ci ( 50 000 KM). Ovi radovi su
se finansirali kroz kapitalna
ulaganja ZDK. Asfaltiran je i
put u Mramoru (40 000 KM) i
put u Brnju (30 000 KM). Ove
radove finansiralo je Ministar-
vanju člana konkursne komisije
ispred Općinskog vijeća za izbor
direktora JU za kulturu i obrazo-
vanje Kakanj. Vijeće je odlučilo
da će o Prijedlogu programa utroš-
ka sredstava od cestovnih nakna-
da, Prijedlogu programa utroška
sredstava od koncesija i Prijedlogu
programa rasporeda sredstava za
sport za 2010. godinu, kao i o Pri-
jedlogu programa rasporeda sred-
stava iz prijateljskog okruženja sa
Elektroprivredom raspravljati na
narednoj sjednici. Obrazloženje za
povlačenje Prijedloga programa
od cestovnih naknada i koncesija
je to što se Vlada ZDK odlučila za
finansiranje pojedinih projekata
na području općine Kakanj, a
kako ne bi došlo do preklapanja
pojedinih projekata, odlučeno je
da se o ovim programima rasprav-
lja nakon što se Općina upozna sa
planovima Vlade ZDK.
Česma u Doboju
Novo igralište u Doboju
stvo privrede ZDK. U toku su
radovi na regulaciji desne
obale rijeke Bosne, pri kraju
su radovi na izgradnji ambu-
lante u Doboju, završeni su
radovi na izgradnji kanalizaci-
je Pope-Malješ, a u toku je
izgradnja kanalizacione mreže
Studenac-Doboj.
AK TUELNOS TI B I LTEN

Upućen dopis Uredu za veterinarstvo BiH

Općinski načelnik Mensur Jašar-
spahić Suri uputio je Uredu za vete-
rinarstvo BiH dopis u kojem se kaže:
„Općina Kakanj, kao i mnoge
druge općine u Bosni i Hercegovi-
ni, stupanjem na snagu Zakona o
zaštiti i dobrobiti životinja (u
daljem tekstu: Zakon), ima ogro-
mne probleme sa napuštenim i
izgubljenim životinjama, a poseb-
no sa psima lutalicama, koji na-
padaju građane i usmrćuju druge
životinje, te svakodnevno izazi-
vaju strah kod građanstva.
Pošto je odredbom člana 14.
stav 1. tačka d. Zakona predviđe-
no da se eutanazija životinje može
provesti ukoliko je životinja opa-
sna za okolinu, a o čemu odlučuje
ovlašteni veterinar, Općina Kakanj
je već poduzela određene aktivno-
sti (raspisivanje javnog poziva
prema svim veterinarskim stanica-
ma), kako bi se izvršila identifika-
Zabilježeno u Kaknju
Napuštanje životinje je kažnjivo djelo
cija opasnih životinja za okolinu,
a nakon toga provela i eutanazija
nad istim. Općinski organi uprave,
sukladno Zakonu, nadležni su za
izdavanje dozvole za formiranje
skloništa i higijenskog servisa za
životinje, a na osnovu uputstva
koje propisuje nadležno ministar-
stvo na prijedlog Ureda za veteri-
narstvo BiH. Za poduzimanje bilo
kakvih radnji u cilju rješavanja
ovog pitanja, molimo Vas za do-
stavljanje informacije da li je od
strane nadležnog ministarstva
odnosno ureda doneseno pome-
nuto uputstvo, kao i podzakonska
akta iz člana 40. Zakona. Pome-
nuti provedebeni propisi trebali
su biti doneseni u roku od godinu
dana od dana stupanja na snagu
ovog Zakona (08.04.2010. godi-
ne), a u kojem roku je postojala
i obaveza osnivanja skloništa i
higijenskih servisa za životinje od
strane općinskih organa uprave.
Molimo za informaciju u što kra-
ćem roku, kako bi hitno poduze-
li radnje u cilju rješavanja nasta-
log problema“.

Izvod iz Izvještaja o radu općinskih

inspektora za mjesec april 2010. godine
U periodu 1 – 30. april 2010. Općinski vodni inspektor Mir-
godine tržišna inspektorica Niza- sad Delić tokom aprila je primio
ma Buza obavila je 60 inspekcij- 12 građana vezano za probleme iz
skih pregleda, napisala je 50 in- vodne i drugih oblasti, na teren
spekcijskih zapisnika, izvršene su je izlazio 25 puta, 2 puta je bora-
3 kontrole izvršenja rješenja, pod- vio u Tršću u vezi istresanja kana-
nijela je dva zahtjeva za pokreta- lizacionog sadržaja u potok, te u
nje prekršajnog postupka, izdala vezi vodosnabdijevanja, u Hodži-
je tri rješenja o zabrani rada, sa- I putem foruma na www.kakanj.com.ba ćima je izvršio kontrolu izvršenja
činila je 7 službenih zabilješki... odgovaramo na upite građana rješenja po pitanju naloženih
Tržišna inspektorica je radila na vama na Općinskom sudu Kakanj u mjera oko postupka legalizacije
kontroli poreznih obveznika koji prekršajnom postupku protiv mjesnih vodovoda...
nisu podnijeli prijavu komunalne okrivljenih (izrečene novčane ka- Komunalna inspektorica Zahi-
takse za 2010. godinu, vršila je zne u vrijednosti od 500 KM), da Alić u mjesecu aprilu ispostavi-
ovjeru trgovačkih knjiga na malo, kontrolirala je prodaju robe na la je 9 rješenja o otklanjanju ne-
prisustvovala je usmenim raspra- pijaci i na gradskom šetalištu... dostataka, izvršeno je 7 kontrola
Poštovani građani, Službu za poduzetništvo, društvene djelatnosti, eko-zaštitu i rješenja ispostavljenih u martu,
inspekcijske poslove možete kontaktirati na telefone sa brojevima 032/771-827, obavljeno je 8 kontrola po zahtje-
032/771-817 i 032/771-819. Sve nelegalne radnje i nesavjesne subjekte koje pri- vu stranaka, vršena je kontrola
mijetite možete prijaviti, potpuno anonimno, i putem foruma na službenoj web- bespravnog zauzeća javne površi-
stranici Općine Kakanj www.kakanj.com.ba. Općinski inspektori će provjeriti ne u svrhu izlaganja i prodaje
navode i poduzeti mjere u skladu sa nadležnostima. Na osnovu vaših sugestija robe, vršena je kontrola održava-
na forumu već su realizirane određene akcije inspektora. Zahvaljujemo se po- nja čistoće na gradskim saobraćaj-
sjetiocima službene web-stranice na saradnji. Službena stranica, od nedavnog nicama, industrijskom putu i dru-
uređenja, bilježi više od 400 000 posjeta. Čekamo i vašu posjetu. gim javnim površinama...

5
 BILTEN A K T U E LNOS TI
Jedan od strateških ciljeva definiranih Strategijom razvoja općine Kakanj glasi: „Efikasna,
odgovorna i transparentna općinska uprava koja odgovara na potrebe svih građana i
omogućava im učestvovanje u javnim poslovima“

„Vizija bez aktivnosti je sanjarenje, a aktivnost bez

vizije, noćna mora“ (Japanska narodna poslovica)
Na osnovu dosadašnjih dobrih rezultata, te na bazi sugestija građana, sa puno entuzijazma, nastavljamo
naše aktivnosti na realizaciji ciljeva koji su definirani Strategijom razvoja općine Kakanj i Strategijom
komuniciranja općine Kakanj sa javnošću
Neka o našem radu, za poče- uprave su, nakon provjere navoda,
tak, brojke kažu. U 2009. godini poduzeli niz u zakonu utemeljenih
zabilježeno je 50 000 posjeta akcija. Zaista se trudimo da ostva-
građana Centru za pružanje uslu- rimo dobru saradnju sa građanima
ga građanima, 12 000 posjeta Kaknja, ma gdje bili. Od nedavne
općinskim službama, 5 000 posje- izmjene skripte naša stranica bi-
ta matičnim uredima, 10 000 te- lježi više od 400 000 posjeta. Naš
renskih radnih sati uposlenika cilj je 500 000 posjeta. U web-
Općine, 250 000 posjeta službenoj stranicu smo uložili puno entuzi-
web-stranici Općine Kakanj... Službena web-stranica www.kakanj. jazma i zalaganja, uvjereni smo
Općina Kakanj intenzivno radi com.ba bilježi više od 350 000 posjeta da su to građani prepoznali.
na realizaciji strateških ciljeva čaju zahtjev nije riješen van za- Bilten je zadobio simpatije
koji su definirani u Strategiji ra- konskog roka od 15 dana. Napo-
čitalaca
zvoja općine Kakanj za period minjemo da obrasce zahtjeva za
2007-2017. Podsjećamo, strateš- pristup informacijama svi zainte- Bilten Općine Kakanj, koji izla-
ki cilj koji se odnosi na upravu resovani mogu naći u Centru za zi povremeno, zadobio je simpati-
glasi: „Efikasna, odgovorna i pružanje usluga građanima (pri- je čitalaca. Bilo je i korisnih do-
transparentna općinska uprava jemna kancelarija), kao i Vodič za bronamjernih sugestija i kritika
koja odgovara na potrebe svih pristup informacijama i Indeks koje uvažavamo. Štampali smo 14
građana i omogućava im uče- registar informacija kojima Opći- brojeva Biltena Općine Kakanj.
stvovanje u javnim poslovima“. na raspolaže. Na Facebooku potražite
Provedba Zakona o slobodi Službena web-stranica profil općinskog načelnika
pristupa informacijama www.kakanj.com.ba bilježi Mensura Jašarspahića Surija
Općina Kakanj, poštujući za- više od 400 000 posjeta Želimo vam sugerirati da na
konske odredbe, redovno dostav- Nadamo se da su posjetioci Facebooku potražite profil općin-
lja Parlamentu Federacije BiH službene web-stranice zadovoljni skog načelnika Mensura Jašarspa-
tromjesečne izvještaje o proved- našim zalaganjem da web-strani- hića Surija. Naziv pravog  profila
bi federalnog Zakona o slobodi ca bude redovno ažurirana. Trudi- preko kojeg načelnik Jašarspahić
pristupa informacijama (ZOSPI). mo se da redovno izvještavamo o često komunicira sa građanima
U godišnjem izvještaju za  2009. svim dešavanjima koja su vezana glasi: Mensur Jašarspahić Suri. Ovo
godinu se navodi da je u Općini za rad općinskih organa uprave, sugeriramo jer postoji još jedan
Kakanj primljeno 19 zahtjeva nastojimo da prenesemo i poneki profil sa imenom načelnika, ali bez
građana za pristup informacija- tekst iz kakanjske prošlosti slije- nadimka Suri, kojeg je pokrenula
ma. Najveći broj tih zahtjeva deći mudru izreku koja kaže da je samoinicijativno i bez dopuštenja
odnosio se na arhivirane predme- sramota biti stranac u vlastitom nama nepoznata osoba. Na osnovu
te upravnog postupka, te na po- zavičaju i domovini. Pokrenuli smo dosadašnjih dobrih rezultata, te
datke vezane za prosječne mje- na službenoj web-stranici i forum na bazi sugestija građana, sa puno
sečne vrijednosti materija koje putem kojeg posjetioci mogu ko- entuzijazma, nastavljamo naše
zagađuju zrak, a koje su se prati- mentirati određene teme, postav- aktivnosti na realizaciji ciljeva
le mobilnom monitoring stanicom ljati upite, pisati sugestije, prija- koji su definirani Strategijom ra-
Općine Kakanj. Svi zahtjevi za viti sumnjive radnje u neposred- zvoja općine Kakanj i Strategijom
pristup informacijama su riješeni, nom okruženju. Na osnovu suge- komuniciranja općine Kakanj sa
bez izuzetaka. Niti u jednom slu- stija posjetilaca općinski organi javnošću.
6
AK TUELNOS TI B I LTEN

Pohvale dobili Profesionalna vatrogasna jedinica

Kakanj i Željko Srdić, pripadnik Civilne zaštite Kakanj
Na prigodnoj svečanosti kojom
je Kantonalna uprava civilne zašti-
te obilježila Svjetski dan civilne
zaštite uručena su priznanja i nagra-
de najzaslužnijim pojedincima, in-
stitucijama i organizacijama. Pisme-
ne pohvale za uloženi rad, zalaganje
i ostvarene rezultate u zaštiti i spa-
šavanju ljudi i materijalnih dobara
od prirodnih i drugih nesreća dobili
su, između ostalih, i Profesionalna
vatrogasna jedinica Kakanj, te Želj-
ko Srdić, pripadnik Civilne zaštite
Kakanj. Profesionalna vatrogasna
jedinica Kakanj je i jedan od dobit-
nika općinskog priznanja Zahvalnica
kojeg dodjeljuje Općinsko vijeće
povodom Dana općine Kakanj.
Vijesti iz Matičnog ureda Kakanj

Vjenčani u periodu 1. mart – 30. april 2010. godine

Mladencima upućujemo srdačne čestitke povodom stupanja u bračnu zajednicu, a za sve one koji planiraju
zaključenje braka prezentiramo  nekoliko korisnih informacija o neophodnim radnjama koje trebaju
poduzeti kako bi sklopili brak
U periodu 1 – 31. mart 2010. go-
dine u bračnu luku uplovili su: Polo-
vina Kemal i Ajdinović Sedina, Kovač
Asmir i Tabak Nafija, Haračić Mirnas
i Sarać Aldijana, Kulović Samir i Mašić
Mirnesa, Muminović Almin i Neimar-
lija Ilhana, Kovač Mirnes i Veispahić
Nedžmedina, Pipo Edmir i Mušinović
Merima, Omerhodžić Halid i Kešeto-
vić Zejna, Alispahić Nevzet i Avdukić
Sedina, Rojo Haris i Skeledžija Alma,
Kukić Saldin i Tuka Adela, Škulj Samir
i Gačić Vernesa, Kukić Ervin i Rizvan
Mirela, Čizmić Nihad i Škulj Besima,
Begić Muamer i Topalović Mirnela,
Merdić Đemal i Mustafović Merima,
Berbić Adnan i Delić Amna.
U periodu 1 – 30. april 2010. go-
dine u  bračnu luku uplovili su:
Huskić Damir i Blažanović Aleksan-
dra, Kukić Edvin i Hrusto Dalila,
Kumbara Neđib i Alidžanović Ekrema,
Kevilj Admir i Zukanović Fatima,
Hrustić Aldin i Zukić Armina, Došljak
Saša i Silajđija Azra, Zahirović Pašo i
Telalović Medina, Kazazović Nermin
i Haračić Azra, Menzilović Beader i
Vehab Senada, Pipo Bead i Hardauš
Belma, Merdić Mirsel i Kobilica Sa-
mra, Čobo Adnan i Smolo Samina,
Merdić Adis i Skeleđija Rasema, Ćosić
Novi detalj u sali u kojoj je
izgovoreno hiljade sudbonosnih DA
Sulejman i Hajduković Nerma, Šah-
man Jasmin i Kapetanović Murisa,
Husika Nermin i Provalić Delila.
Mladencima upućujemo srdačne
čestitke povodom stupanja u bračnu
zajednicu, a za sve one koji planiraju
zaključenje braka prezentujemo  neko-
liko korisnih informacija o neophodnim
radnjama koje trebaju poduzeti kako
bi sklopili brak. Nakon stupanja na
snagu Porodičnog zakona FBiH došlo je
do izmjena u proceduri zaključenja
braka. Budući bračni partneri podnose
prijavu za zaključenje braka, prijava i
ostala dokumentacija (rodni listovi,
kopije ličnih karti i druga dokumenta-
cija ako službena osoba ocijeni da je
potrebna) se predaje  službenoj osobi
ovlaštenoj za obavljanje čina zaključe-
nja braka. Matičar (službena osoba)  u
dogovoru sa budućim bračnim partne-
rima određuje rok za sklapanje braka
koji ne može biti kraći od 30 dana, ra-
čunajući od dana prijavljivanja. Izuzet-
no, kada za to postoje opravdani razlo-
zi, matičar može odobriti sklapanje
braka prije isteka roka. Buduće  bračne
partnere matičar je dužan upoznati da
je potrebno da se do dana sklapanja
braka uzajamno obavijeste o zdravstve-
nom stanju, da posjete porodično sa-
vjetovalište, te da se upoznaju sa
stručnim mišljenjem i uvjetima za ra-
zvoj skladnih bračnih zajednica. Matičar
će mladence upoznati i sa mogućnosti-
ma definiranja imovinskih odnosa tj. sa
modalitetom koji  određuje da se imo-
vinskopravni odnosi bračnih partnera
mogu utvrditi bračnim ugovorom koji
se sastavlja kod notara.
Po isteku roka za sklapanje braka
kod matičara se dogovore datum,
vrijeme i mjesto sklapanja braka.
Zaključenje braka odvija se uz prisu-
stvo dva svjedoka. Tom prilikom dr-
žavni službenik pročita odredbe Po-
rodičnog zakona FBiH kojim su regu-
lirana prava i dužnosti bračnih par-
tnera, a mladenci javno iskazuju
volju za zaključenjem braka.
7
 BILTEN A K T U E L N O S T I - I Z P RO T OKOLA

Fotovijest - Na gradskom maskenbalu najviše pažnje izazvali Zadro i sestra Helga

Iz protokola Stručne službe za poslove Općinskog načelnika: Detalj sa prijema za uspješne sportiste

Prijem povodom Međunarodnog dana žena Prijem za nekadašnje načelnike

Zabilježeno na utakmici OK Kakanj-Perugia Volley Predstavnici MUP-a ZDK bili gosti načelnika

8
IZ PRO T OKOLA
Poruka povodom 2. aprila - Međunarodnog dana dječije knjige
Djeca su naša neizmjerna radost.
Sofisticirana modernistička obiljež-
ja koja, zbog prekomjerne i često
neadekvatne primjene, sve više
prijete da potisnu istinske ljudske
vrijednosti nisu zaobišla niti djecu.
Kompjuterske igrice, riješene zada-
će i obrađene lektire na internetu
sve više udaljavaju našu djecu od
druženja sa knjigom i učenja na
osnovu vlastitog razmišljanja i za-
pažanja. Dragi roditelji, učinimo svi
zajedno više kako bismo našoj djeci,
uz racionalnu upotrebu računara,
osigurali druženje sa junacima po-
učnih knjiga koje kazuju o životu,
ljubavi, razumijevanju, toleranciji
i istinskim humanim vrijednostima.
Ljepotu i čar čitanja i druženja sa
knjigom ne može zamijeniti nikakav
sofisticirani doseg modernog vreme-
Poruka povodom 23. aprila –
Međunarodnog dana djeteta
Ništa na ovom svijetu ne mo-
že zamijeniti radost koju u naše
živote donosi veseli dječiji smi-
jeh i žamor. Nema tog skupocje-
nog nakita i luksuznog automo-
bila koji može biti bitniji od
bujice emocija koje naviru kada
se oko vrata sviju male nejake
dječije ruke, nema ljepših i
sjajnijih bisera od rijetkih, tek
izniklih, dječijih zubića što stid-
ljivo virkaju iza nasmiješenih
usana, nema ničeg materijalnog
što može nadomjestiti onu po-
letnu radost koja nosi dijete dok
trči majci u zagrljaj noseći prvu
školsku peticu...
Djeca su naša neizmjerna
radost, njihova bezbrižnost i
čista duša šire optimizam i nadu,
za njih živimo i radimo, za njih
se borimo...
Pamtimo dane, kao da je bilo
jučer, kada smo ih prvi put pri-
hvatili u naručje, prelistavamo
albume naših sjećanja i prisje-
Zaplovite sa junacima knjiga
beskrajnim morem mašte, igre,
znanja, pjesme i smijeha...
na. Draga djeco, umiljati likovi
knjiga za djecu pružaju ruku, oni
žele biti vaši iskreni i najbolji prija-
telji, zaplovite s njima beskrajnim
morem mašte, igre, znanja, pjesme
i smijeha...
OPĆINSKI NAČELNIK
Mensur Jašarspahić Suri
Učimo djecu da se raduju pjesmi ptice,
proljetnom beharu, žuboru potoka...
Djeca su vojska najjača!
ćamo se prvih zubića, rođenda-
na, prvih ubranih cvjetića,
simpatičnih nestašluka...
Radovali smo se njihovim
prvim danima u školskim klupa-
ma, prvim peticama, učili ih
B I LTEN
U periodu 1 - 30. april 2010. go-
dine općinski načelnik Mensur
Jašarspahić-Suri je primio u
svom uredu 32 građana, zabilje-
žena su 52 prijema grupa gostiju,
delegacija... Od 1. januara do 30.
aprila 2010. godine općinskom
načelniku Mensuru Jašarspahi-
ću Suriju je upućeno 414 zahtje-
va za pomoć ili razgovor. Stručnu
službu za poslove Općinskog
načelnika možete kontaktirati
na telefone: 032/ 771-801; 032/
555-301, 032/ 771-800, lokal 745,
fax: 032/771-802, e-mail: opci-
naka@ bih.net.ba; enver.kusic@
kakanj.com.ba, evelin.memic@
gmail.com, web: www.kakanj.
com.ba. Poštanska adresa: Alije
Izetbegovića 123, 72 240 Kakanj.
voziti bicikl, plivati, učili ih da
poštuju starije...
Djeca su smisao našeg života
pa se, stoga, povodom 23. apri-
la – Međunarodnog dana djete-
ta, treba zapitati kako se užur-
bana svakodnevnica i degradira-
nje istinskih ljudskih vrijednosti
odrazilo na odnos čovjeka prema
djetetu. Brzina, žurba i trka
modernog vremena uskratile su
i roditelju i djetetu puno istinske
radosti. Zbog ovakve zbilje,
apeliram na sve ljude da dijete
u našem društvu dobije više
pažnje i ljubavi. Apeliram da se
ne izgube istinske ljudske vrijed-
nosti jer skupocjena igračka i
mobitel u rukama petogodišnjeg
djeteta ne mogu nadomjestiti
roditeljsku ljubav, apeliram da
djecu učimo da se raduju pjesmi
ptice, proljetnom beharu, žubo-
ru potoka...
OPĆINSKI NAČELNIK
Mensur Jašarspahić Suri
9
 BILTEN MAT U R A N TI 2010

10
MATURANTI 2010 B I LTEN

11
 BILTEN MAT U R A N TI 2010

12
MATURANTI 2010 B I LTEN

13
 BILTEN MAT U R A N TI 2010

14
MATURANTI 2010 B I LTEN

15
 BILTEN MAT U R A N TI 2010

16
MATURANTI 2010 B I LTEN

17
 BILTEN MAT U R A N TI 2010

18
MATURANTI 2010 B I LTEN

19
 BILTEN MAT U R A N TI 2010

20
MATURANTI 2010 B I LTEN

21
 BILTEN MAT U R A N TI 2010

22
MATURANTI 2010 B I LTEN

23
 BILTEN MAT U R A N TI 2010

24
MATURANTI 2010 B I LTEN

25
 BILTEN MAT U R A N TI 2010

26
MATURANTI 2010 B I LTEN

27
 BILTEN
Postavljalo se pitanje šta se podrazumijeva pod stručnom i ovlaštenom institucijom
Riješene nedoumice u vezi primjene Plana interventnih mjera u
slučajevima prekomjerne zagađenosti zraka na području ZDK
Nakon što je Općina Kakanj u dva
navrata tražila pojašnjenja u vezi
Plana interventnih mjera u slučaje-
vima prekomjerne zagađenosti
zraka na području ZDK (Službene
novine ZDK, broj: 15/09) iz Ministar-
stva za prostorno uređenje, promet
i komunikacije i zaštitu okoline ZDK
je stigao odgovor u kojem se, izme-
đu ostalog, kaže da  predsjednik
operativnog štaba (načelnik Opći-
Od nadležnih ministarstava Federa-
cije i Kantona zatražen spisak ope-
ratera sa područja općine Kakanj
koji ispuštaju zagađujuće materije
Federalnom ministarstvu okoliša i
turizma i Ministarstvu za prostorno
uređenje, promet i komunikacije i
zaštitu okoliša Zeničko-dobojskog
kantona upućen je zahtjev kojim
se traži spisak svih operatera koji
u obavljanju svoje djelatnosti ispu-
štaju zagađujuće materije u zrak, sa
područja općine Kakanj, a koji
spadaju u nadležnost ministarstava
(“postrojenja A kategorije” i “po-
strojenja B kategorije”).
„Navedeni podaci su nam neophod-
ni, radi formiranja spiska subjekata
koji su zaduženi za primjenu i postu-
panje u skladu sa Planom interven-
tnih mjera u slučajevima prekomjer-
ne zagađenosti zraka na području
Zeničko-dobojskog kantona, Dio
peti – Primjena plana („Službene
novine Zeničko-dobojskog kantona
br. 15/09).“- kaže se u zahtjevu.
Održan prvi sastanak Operativnog štaba Općine Kakanj
zaduženog za primjenu Plana interventnih mjera u
slučajevima zagađenosti zraka
Prvi sastanak Operativnog
štaba Općine Kakanj, zadu-
ženog za primjenu Plana
interventnih mjera u sluča-
jevima zagađenosti zraka
kojeg je usvojila Vlada ZDK,
održao se, u četvrtak 20.
maja 2010. godine, u velikoj
sali Općine Kakanj. Na ovom
28
ne), na osnovu podataka sa jednog
mjernog mjesta i procjene da je
područje većeg dijela općine preko-
mjerno zagađeno, može proglasiti
epizodu pripravnosti pod uslovom
da su osim podataka o zagađenosti
dobivenih sa mjerne stanice ispu-
njeni i uslovi koji se odnose na
meteorološku situaciju.
„U tom slučaju predsjednik ope-
rativnog štaba saziva Operativni štab
koji odlučuje o proglašenju epizoda
upozorenja i uzbune i primjeni mje-
ra u slučajevima druge i treće epizo-
de. S obzirom da općina Kakanj
raspolaže sa podacima o zagađenosti
zraka na dvije lokacije istovremeno,
postupanje u skladu sa sa tačkom 3.
Dio četvrti – Subjekti zaduženi za
primjenu plana, je apsolutno nespor-
no i u skladu sa citiranim propisom.
Rezultati meteoroloških parametara
i parametara zagađujućih materija
u ambijentalnom zraku sa mobilnih
stanica na području Zeničko-doboj-
skog kantona su validni pod uslovom
da je oprema kalibrisana u skladu sa
uputstvom proizvođača opreme“,
kaže se u dopisu Ministarstva za pro-
storno uređenje, promet i komuni-
kacije i zaštitu okoline ZDK. Ovim
dopisom riješena je nedoumica ve-
zana za odredbu Plana koja kaže da
se interventne mjere  proglašavaju   no sada je jasno da Općina Kakanj
‘’...na osnovu  prikupljenih podataka
mjerenja kvaliteta zraka dobivenih
sastanku članovi štaba su
diskutovali o modalitetima
provedbe odredbi koje su
definisane planom. Na niz
pitanja članova Štaba odgo-
vorio je Sead Čizmić, rukovo-
dilac Sektora za zaštitu oko-
line u Ministarstvu za pro-
storno uređenje, promet i
E KO S L I K A MO G A KRAJA
U Operativni štab koji odlučuje o
proglašenju epizoda upozorenja i
uzbune i primjeni mjera u slučajevima
druge i treće epizode imenovani su:
Mensur Jašarspahić Suri – predsjednik
Operativnog štaba;
Sead Čizmić, Ministarstvo za prostor-
no uređenje, promet i komunikacije
i zaštitu okoline ZDK, - član;
Nusret Imamović, Univerzitet u Zenici,
- član;
Omerčić Enis, Federalni hidromete-
orološki zavod, - član;
Aličković Ibrahim, JU Dom zdravlja
sa poliklinikom Kakanj, - član;
Aličković Eldin, MUP ZDK- Policijska
stanica Kakanj, - član;
Trako Ferid, Općina Kakanj, - član;
Husetović Suad, Općina Kakanj, - član;
Buza Nizama, Općina Kakanj, - član;
Memić Evelin, Općina Kakanj, - član;
Berbić Saida, Općina Kakanj, - član;
Hadžić Semra, Općina Kakanj, - član;
Šljivo Rahman, Općina Kakanj, - član;
Elzudin Sačić, „Kakanj- bus“ d.o.o.
Kakanj, - član;
Velispahić Šahbaz, „Termoelektrana“
Kakanj, - član;
Alić Munir, „Rudnik mrkog uglja“
Kakanj, - član;
Čizmić Idriz, „Centrotrans“ d.d. Ka-
kanj, - član;
Bajtarević Almir, „Tvornica cementa“
Kakanj, - član
od stručnih i ovlaštenih instituci-
ja  ...’’ (Izvod iz Plana ). Postavljalo
se pitanje šta se podrazumijeva pod
stručnom i ovlaštenom institucijom,
može primijeniti Plan na osnovu
vlastitih podataka.
komunikacije i zaštitu okoli-
ne ZDK.
Plan interventnih mjera u
slučajevima prekomjerne
zagađenosti na području ZDK
se odnosi na moguće posebne
situacije u kojima su preko-
račene granične vrijednosti
kvaliteta zraka, pragovi upo-
EKO SLIKA MO G A K R A J A
zorenja i pragovi uzbune, a
kojima mogu biti ugroženi
život i zdravlje ljudi, biljni i
životinjski svijet i materijal-
na dobra.
Planom je određeno da se
pripravnost proglašava ako
se na području kantona ili
pojedinih općina kantona
uspostavila stabilna vremen-
ska situacija, proglašena od
zvanične meteorološke služ-
be, koju karakteriše sporo
pomjeranje visokog atmos-
ferskog pritiska, slab vjetar,
pojačana prizemna tempera-
turna inverzija koja bi se
mogla zadržati u narednih 48
sati, te ako izmjerene ili
proračunate vrijednosti kon-
centracije zagađujućih ma-
terija prelaze granične vri-
jednosti koje su date u II
poglavlju Plana.
U slučaju proglašenja epi-
zode „Pripravnost“ preporu-
čuje se rizičnim grupama
stanovništva smanjenje kre-
tanja, upućuju se apeli voza-
čima za smanjenje korištenja
privatnih automobila, prepo-
ručuje se smanjenje emisije
iz proizvodnih postrojenja,
ložišta i ostalih izvora.
Upozorenje se proglašava
kada se na svim mjernim
m j e s t i m a u t vrd e p ra govi
upozorenja čije su vrijedno-
sti za 20 % niže od vrijedno-
sti pragova uzbune, a pri
tome se i dalje, u narednih
24 sata, očekuje nastavak
stabilne vremenske situacije
koja pogoduje kumuliranju
zagađujućih materija u zra-
ku. Izdvojit ćemo nekoliko
mjera koje se poduzimaju u
slučaju proglašenje epizode
„Upozorenje“: - upozorava-
nje rizičnih grupa stanovniš-
tva; - zabrana kretanja au-
tomobila koji nemaju kata-
Sastanak Operativnog štaba
lizator; - privremeno ograni-
čenje korištenja čvrstog
goriva i težih lož-ulja i pri-
vremeni prelazak rada indu-
strijskih i drugih objekata na
alternativnu vrstu goriva,
koje je ekološki prihvatljivi-
je.
Uzbuna se proglašava kada
su izmjerene koncentracije
na svim mjernim mjestima
veće ili jednake pragovima
uzbune za bilo koju zagađu-
juću materiju u zraku iz Ta-
bele koja je naznačene u
Planu i kada se u narednih 48
sati očekuje stabilna vremen-
ska situacija.
Izdvajamo nekoliko mjera
koje se poduzimaju u slučaju
proglašenja epizode „Uzbu-
na“:
- Privremeno ograničenje
upotrebe motornih vozila
(sistem „par“-„nepar“); -
ograničenje rada određenih
proizvodnih procesa, kotlov-
nica i sl; - ograničenje kori-
štenja određenih vrsta siro-
vina i goriva radi smanjenja
emisije štetnih materija; -
zabrana rada industrijskih i
drugih objekata koji u tehno-
loškom procesu koriste čvrsto
B I LTEN
gorivo i teža lož-ulja.
U primjeni Plana obavezno
učestvuju pravna i fizička
lica koja u obavljanju svoje
djelatnosti imaju emisije
zagađujućih materija u zrak:
industrijska postrojenja, pri-
vredna i uslužna preduzeća,
preduzeća za proizvodnju i
distribuciju toplotne energi-
je, vlasnici ložišnih instala-
cija bez obzira na djelatnost,
preduzeća koja se bave pri-
jevozom građana i roba, vla-
snici automobila.
U primjeni Plana učestvuju
pravne i fizičke osobe koje se
bave poslovima prijema i
prenosa informacija, poziva-
nja građana i uzbunjivanja:
- interventne jedinice i civil-
na zaštita, hitna medicinska
pomoć, komunalna preduze-
ća, te ostale nadležne službe
zavisno od potrebe.
Subjekti koji su zaduženi
za primjenu Plana, te oni
koji učestvuju u njegovoj
primjeni će, zavisno od vrste
posla kojim se bave, donijeti
svoje interne operativne pla-
nove za djelovanje u sluča-
jevima proglašavanja epizo-
da upozorenja i uzbune.
29
 BILTEN
Pravi prijatelji se poznaju u nevolji : Hvala Tvornici cementa Kakanj
Tvornica cementa Kakanj je
jedan od rijetkih subjekata koji se
odazvao na apel za pomoć pri sa-
naciji šteta koje su izazvale vode-
na stihija i poplava. Apel je, na
nekoliko adresa, uputio općinski
načelnik Mensur Jašarspahić Suri.
Grupa od 22 radnika, koje je an-
gažirala Tvornica cementa u peri-
odu 15. mart – 15. april 2010. go-
dine, očistila je desnu i lijevu
obalu rijeke Bosne na relaciji Ča-
tići (Pansion Kameni dvorac) do
mosta na magistralnom putu M 17
u mjestu Hasa. Ukupna dužina
obale koja je očišćena iznosi 8 km.
Osim obala rijeke Bosne, uklo-
njeni su i nanosi materijala iz
objekta Sportskoribolovnog druš-
tva „Bistro“ Kakanj, u krugu Vatro-
E KO S L I K A MO G A KRAJA
gasnog doma u Doboju očišćen je
travnjak i zasađene nove sadnice,
u ulici Omera Maslića je izvršeno
farbanje dijela ograde mosta. Za
odziv na apel i angažman na sa-
naciji posljedica poplava općinski
načelnik Mensur Jašarspahić Suri
je uputio pismo zahvale, general-
nom direktoru Tvornice cementa
Kakanj, Branimiru Muidži.

Započeli smo i zajedno vodimo Zabilježeno tokom čišćenja dvori- Hvala Tvornici cementa Kakanj!
veliku borbu za čist Kakanj šta Vatrogasnog doma u Doboju

Iz objektiva eko-redara: I dalje prisutan isti

problem-izbacivanje smeća iz kontejnera

Ovo ne može biti dio prvomajske tradicije

Evo vatrogasaca, stigli su na poziv eko-redara

Što baciš niz vodu, naći ćeš uz vodu!

Novi slučaj, stari lopovluk! Niko od prisutnih nije znao ko je zapalio vatru, čini
se da su gume misteriozno planule!

30
EKO SLIKA MO G A K R A J A
Obavijest: Ne dozvolimo devastaciju močvarnog područja u Haljinićima
Obavještavamo javnost da je 6.
aprila 2010.godine Odsjek za zašti-
tu, praćenje i unapređenje okoliša
/ životne sredine Općine Kakanj,
putem elektronske pošte, obavije-
šten od strane Dražena Kotrošana,
Ministarstvu odbrane BiH suge-
rirano je da obustavi aktivnosti
koje su imali na području općine
Kakanj, tačnije močvarnom po-
dručju Bistrik (MZ Haljinići).
Močvarno područje, koje je
stavljeno u prostorni plan Općine
Kakanj kao zaštićeno područje,
ugroženo je stalnim spuštanjem
i podizanjem helikoptera. Ova
aktivnost može dovesti do de-
vastacije područja, uništavanja
gnijezda koja se nalaze na tlu,
među kojima su i ptice sa liste
posebno ugroženih vrsta i na-
puštanja ovog staništa od strane
migratornih vrsta ptica.
Poruka općinskog načelnika: Čuvajmo naše rijeke i potoke
Poštovani sugrađani i privredni
subjekti!
Naše kakanjske vrijednosti kojima
se ponosimo su i naše rijeke, potoci
i jezera. Sa ponosom smo kakanjske
vodotoke ucrtali i u naš općinski grb.
Vijekovima naše rijeke i potoci teku
između svojih zelenih obala na ko-
jima je kakanjski čovjek našao duši
mir, sagradio kuću, posijao njivu...
Posve su nam jasne činjenice da
bez vode nema života. Čovjek i priro-
da svoju vitalnost i opstanak duguju
vodi, jednom od najvećih Božijih
darova. Naučni pokazatelji koji govore
o značaju vode za čovjekov organizam
i cjelokupnu prirodu dobro su znani, a
opet gledamo tužne prizore naših rije-
ka koje plaču jer su njihova korita
puna smeća. Sa obala naših rijeka
okrutni muzej strave i užasa, koji se
ogleda u milijardi komadića najlona i
svakovrsnog smeća koje strši na grana-
ma, zločesto se cereka čovjeku sluteći
kataklizmu naših vodotoka. Nije sve
izgubljeno, optimisti bi rekli čaša je
do pola puna. Stoga, hajdemo o vo-
dotocima govoriti na drugačiji način
kada već česta upozorenja ljudi od
nauke nisu promijenila situaciju. Svi
mi, kao malena dječica, u našem pr-
vom susretu sa prirodom, veselim
predsjednika NVO ‘’Naše ptice’’
Sarajevo, da na području Haljinića
- lokalitet Bistrik, na kojem se na-
lazi močvarno područje koje je
predmet zajedničkog projekta Op-
ćine Kakanj i pomenute NVO u cilju
zaštite staništa migratornih vrsta
ptica, dolazi do devastiranja pro-
stora od strane izletnika koji rošti-
ljaju na ovom području i iza sebe
ostavljaju otpatke. Obavještavamo
javnost da bilo koja nekontrolirana
ljudska aktivnost, posebno od stra-
ne neodgovornih pojedinaca, može
dovesti do devastacije područja i
napuštanja ovog staništa od strane
migratornih vrsta ptica. Javnosti se
obraćamo apelom da se obustave
nesavjesne radnje, prije poduzima-
nja bilo kakvih drugih zakonom
predviđenih aktivnosti, te sugerira-
mo da je ova oblast regulirana
propisima koji definiraju i kaznene
odredbe za neodgovorne subjekte.
malim očima gledali smo lijepe prizo-
re iz majčinog ili očevog naručja. No-
sili su nas tamo gdje je lijepo, u ure-
đenu baštu, na zelenu livadu, na njivu
sa izniklom pšenicom, na obale naših
rijeka i potoka , da osjetimo da su ri-
jeke i potoci naša braća... Nosili su nas
tamo gdje se pouzdano znalo da će nas
priroda zagrliti, tamo gdje ćemo vi-
djeti lijepu sliku koja će pomoći našem
normalnom razvoju i našem zdravlju.
Gdje danas da mi svoju djecu i unuke
vodimo da upoznaju prirodu i da nauče
živjeti u dosluhu sa njom?
Nisu dovoljne naše avlije i parkovi,
djeca su širokog pogleda, žele prirodu
ljubiti cijelim bićem. Primorani smo
zaklanjati pogled našoj djeci kada
prolazimo pored rijeka i potoka, boji-
mo se da će njihova bujna mašta po-
staviti puno teških pitanja, bojimo se
da to malo iskreno biće neće moći
prihvatiti ružnu sliku koju vidi i da će
zbog toga biti uznemireno. Danas se
čovjek stidi pred svojom djecom i
unucima zbog stanja našeg okoliša.
Običaj je okriviti drugoga zbog takve
situacije, no trebalo bi se zapitati šta
svi mi lično činimo za okoliš.
Često se prisjećamo, naši prvi dje-
čiji dojmovi o prirodi bili su lijepi,
pamtimo čak i kupanje u našim rijeka-
B I LTEN
Zaštitimo naše ptice!
Poštovani građani! Sve pojave,
incidente, slučajeve i nesavje-
sne osobe koje uništavaju naš
okoliš možete prijaviti (potpuno
anonimno) općinskim eko-re-
darima koji će, nakon provjere
činjenica, putem komunalnog
inspektora, uputiti prijavu protiv
nesavjesnih subjekata. Kontakt
telefoni: 061/ 967 066 – Rahman
Šljivo i 061/967 062 – Samir
Šehić. Krajnje je vrijeme da se
pokrene široka društvena akcije
kako bi se zaustavilo uništavanje
naše okoline.
ma, sjećamo se i prizora kada ljudi piju
vodu iz rijeka, rado mislima prizovemo
sjećanja na naše djedove u trenucima
kada ostavljaju plug kojim oru zemlju
i prilaze čistom potoku i rijeci kako bi
se uz pomoć čiste vode pripremili za
obavljanje tihe i skrušene molitve.
Danas ovakvi prizori žive samo u sjeća-
njima. Došlo je vrijeme zagađenih rije-
ka. Industrijski , animalni, kućni otpad,
najloni, vrećice, plastika, strava i užas
- zabezeknuti posmatramo naše rijeke
i potoke. Nade ima. Naša djeca i unuci
će razumjeti nas ukoliko pokažemo više
brige i ljubavi prema našim rijekama i
vodotocima. Započeli smo i zajedno
vodimo veliku borbu za čist Kakanj .
Pomaci su evidenti, ali predstoji nam
još puno posla. Naša djeca su svojim
crtežima koje su crtali u okviru aktiv-
nosti koje smo proveli dok smo izrađi-
vali Lokalni ekološki akcioni plan kaza-
la kakav Kakanj žele. Pronađite taj plan
na službenoj web-stranici Općine Ka-
kanj, pročitajte ga, i učinite za prirodu
onoliko koliko možete. Ne zaboravite,
sve što činimo, činimo za njih, za one
male, slatke kakanjske dječake i dje-
vojčice koji žele prirodu ljubiti cijelim
bićem i uživati u bistrini rijeka i potoka.
OPĆINSKI NAČELNIK
Mensur Jašarspahić Suri
31
 BILTEN
Put za Tršće probijao se 16 godina, u put je uloženo preko 15
000 dana dobrovoljnog rada, prozvaše ga putem solidarnosti...
Novembar 1977. godine. Uz
proslavu Dana državnosti BiH sta-
novnici Tršća, Ivnice, Krča, Suba-
šića, Mijatovića, Bašića, Tabaka i
Skenderovića slavili su i svoju ve-
liku radnu pobjedu – puštanje u
redovan saobraćaj puta Tršće-Ka-
kanj. Ova radna pobjeda došla je
nakon šesnaest godina truda i za-
laganja, nakon teškog i mukotr-
pnog probijanja čvrstog stijenja i
kanjona rječice Zgošće, kojim se,
metar po metar, put približavao
selima Tršća. U dvorištu škole, tog
prohladnog, ali svečanog novem-
Put je u promet pustio Šemso Subašić,
tadašnji predsjednik MZ Tršće
Vremeplov: Zagrađe više nije zagrađeno
(Kakanjske novine, broj 26, 13.8.1980. godine)
Našli smo se ovih dana, na no-
vom sagrađenom mostu, preko
rječice Zgošće, što povezuje viju-
gavi put iz Zagrađa sa putnim prav-
cem Kakanj –Tršće, da bismo zabi-
lježili plod ljudskih ruku i napora,
čije je stablo zasađeno još daleke
1954. godine. Na mostu i kod njega,
ljudi, u znoju okupani, između
kojih je brektao buldožer, zadužen
da razmakne stijene i poravna pri-
laze mostu, kako bi ljudi i vozila
mogli nesmetano ići iz Zagrađa i
dolaziti u njega. Iznad mosta, kao
spomenik, izdiže se ogromna stije-
32
barskog dana, okupio se veliki broj
ne samo mještana, već i iz okolnih
sela, iz susjedne Zgošće i Kaknja.
U put je uloženo oko 6 miliona
dinara i preko 15 000 dana dobro-
voljnog rada. Gradnja puta zapo-
čela je 1962. godine. Do 1965.
godine prokopana je trasa puta.
Iskopano je hiljade kubika kame-
na, a probijena su i dva tunela.
Pomogao je puno Rudnik ustupa-
jući eksploziv, bušilice i drugi
materijal. Nakon 1965. kada se
desila tragedija u Rudniku radovi
su bili prekinuti. Nekoliko godina
ništa nije rađeno zbog nedostatka
novca. 1972. godine raspisan je
novi samodoprinos pa su radovi
nastavljeni. Valjalo je proširiti
trasu kako bi autobusi mogli dola-
ziti u selo. Za svoje zasluge Mje-
sna zajednica Tršće 1974. godine
dobila je osmoaprilsko priznanje
Kaknja. Zbog velikog broja uče-
snika u njegovoj izgradnji prozva-
še ga putem solidarnosti. Godina
1977. donijela je veliku radost. U
dvorištu škole u Tršću nastalo je
slavlje jer je došao najsvečaniji i
dugo očekivani čin-puštanje u
saobraćaj puta što je učinio Šem-
so Subašić, tadašnji predsjednik
MZ Tršće, koji je presjekao traku
na, kojoj su Zagrađani uzeli malo
„portala“, da bi prilaz mostu iz
pravca Kaknja bio širi.
-Petnaestog juna sve se „živo“
slilo na most, kad je bilo „vare-
nje“, a sada nas desetak porav-
nava prilaze njemu, zajedno sa
buldožerom – reče nam omladinac
Redžib Karzić.
Tu zatekosmo, a koga bi drugog,
Zahida Begića, predsjednika Skup-
štine Mjesne zajednice, dugogodiš-
njeg neumornog aktivistu, čovjeka,
koji i danas, iako u poodmaklim
godinama, upućuje, savjetuje i ru-
I Z H I S T O R I J E KAKNJA
Put za Tršće probijao se 16 godina
Polazak okićenog autobusa za Kakanj
i tako dao na upotrebu put. Iz
ovog svečanog čina, slavlje je
preraslo u opće oduševljenje. Dva
autobusa, sa prvim putnicima,
krenula su prema Kaknju. Prema
starim običajima, okićeni peškiri-
ma, ruhom, cvijećem, zastavama,
uz veseli zvuk sirena Centrotrans
autobusi vozili su prvi put putem
solidarnosti. Skenderovići, Ivnica
i Zgošća bile su usputne stanice
gdje su autobusi zastajali, svirali
i orila se pjesma.
kovodi, kome se vjeruje, jer nikada
nije iznevjerio. Reče nam mnogo
detalja oko izgradnje puta i pripre-
ma za izgradnju mosta, dodavši:
U most je ugrađeno oko osam
tona traverzi i oko 12 tona želje-
za, a dugačak je 14 metara. Ali,
nisu toliko važni ovi tehnički po-
daci, koliko, pak, steći pravu sliku
o zainteresovanosti žitelja, da se,
konačno, premosti nestašna Zgo-
šća i tako „odgradi“ vjekovima
„zagrađeno“ Zagrađe.
Preneseno iz: Kakanjske no-
vine, broj 26, 13.8.1980. godine
IZ HIS T ORIJE K A K N J A
Vremeplov: Zapis o našem vrijednom sugrađaninu Mirsadu Mujagiću
- Pravo je zadovoljstvo progla-
siti za najuspješniju razglednicu
onu, koju ste poslali, naravno u
mjesecu oktobru. To je bio tekst
o Kraljevoj Sutjesci. Kažem, pra-
vo zadovoljstvo, jer Mirsad Muja-
gić je jedan od najvjernijih sluša-
laca-saradnika, provjeren, tačan
i vjeran u slanju priloga i za „Vi-
kend-program“. Ove tri rečenice
bile bi dovoljne, da uvedemo či-
taoce u ono što je hobi našeg
sugrađanina Mirsada Mujagića.
Tekst je poslan na njegovu adresu
u Kakanj, a iz Radio-Sarajeva. A
poslao ga je Nebojša Minić, ured-
nik emisije „Vikend-program“. I,
eto tako, Mirsad Mujagić već,
punih šest godina šalje vijesti iz
Kaknja u Radio-Sarajevo. I veli
nam, isto tako, da mu je najomi-
ljenija emisija „Radioplov“.
- Uvijek sam mislio, a i sada
Kada obućar zaključa radnju, u tmini i tišini,
nekakvom čarolijom cipele ožive...
Oči su ogledalo duše. I cipele su.
Cipele mogu štošta ispričati o onom
čovjeku u cipelama. Znao je to
James Driscoll, autor televizijske
crtane serije „Cipelići“, koja je
prvi put prikazana u Velikoj Brita-
niji u aprilu 1987. godine. Crtić
„Cipelići“ je počinjao scenom za-
mračene obućarske radnje u kojoj,
u tišini i mraku, odjednom neka-
kvom misterioznom čarolijom cipe-
le ožive. Probude se Čarli, Skitu-
ljac, Devetar Cokulić, Piruetica...
U jednu takvu obućarsku radnju
koja danas živi u sjećanju Kakanjaca
vodimo vas kroz nekoliko rečenica.
Obućarska radnja Safeta Gazića
nalazila se u blizini Autobuske stanice
u Kaknju, između benzinske pumpe i
omanje zelenarske radnje. Safet
Gazić obućarski zanat je završio 1950.
godine, njegov učitelj-majstor bio je
Hazim Šehić iz Zenice, jedno vrijeme
je radio u Željezari Zenica, a u Kakanj
je došao 1960. godine. Okušao se i u
drugim poslovima, ali nije mogao
ostaviti zanat. Vršio je popravku svih
vrsta obuće, popravljao je sportsku
Mirsad Mujagić, Jovica Petković i
Zaim Imamović
mislim, da iz Kaknja ima dosta
toga, što bi trebalo da i drugi
saznaju. Tako sam, 1975. godine,
poslao prvu razglednicu i pismo
Radio-Sarajevu. Nakon izvjesnog
vremena, to je bilo emitovano
preko radio-talasa. To me ohra-
brilo, vremenom postala navika,
a sada, eto, ne mogu bez toga-
reče nam Mirsad Mujagić, prilikom
naše posjete.
Koliko je on aktivan, najbolje
Čuveni obućar Safet Gazić
obuću za FK Rudar, popravljao je i
lopte. 1988. godine od Skupštine op-
šteg udruženja samostalnih zanatlija
dobio je Zahvalnicu za dugogodišnje
bavljenje obućarskim zanatom. Iste
godine otišao je u zasluženu penziju.
Dajmo malo mašti na volju pa za
kraj ovog sjećanja zamislimo onu
tminu koja, iznenada, čarolijom zasja
i označi novi, uzbudljivi, veseli, zama-
mni dan u svijetu cipela. Šta će se tog
dana dogoditi u svijetu cipela neka
vam kažu sjećanja na cipeliće. Poku-
šajte se sjetiti barem jedne epizode.
Obućar i njegova radnja postali
su dio kakanjskih zavičajnih vrijed-
nosti. Na ove uspomene nadovezuje
se sjećanje na još jedan zanat. Sa-
rajevo ima svoga Mišu, a Kakanj je
B I LTEN
ilustruje podatak da je, samo
prošle godine, objavljeno 70 nje-
govih priloga-vijesti.
- Za uzvrat, za moju aktivnost,
u emisiji „Radioplov“, izabrali su
me, da budem prvi domaćin malog
koncerta pod nazivom „Sevdalin-
ka u vašoj kući“. Tom prilikom,
moji dragi gosti bili su Zaim Ima-
mović, Jovica Petković i Enver
Šadinlija, urednik ove emisije.
I, tako uz naš razgovor, Mirsad
Mujagić pokazuje isječke iz revije
„VEN“, u kojoj je izašao napis o
tom prvom koncertu i njegova
slika sa gostima koju i mi objav-
ljujemo.
(---) Na rastanku naše posjete,
poželjeli smo mu još mnogo
uspjeha u daljoj saradnji sa Ra-
dio-Sarajevom.
(izvor: Kakanjske novine, broj
72, 27. januar 1982. godine)
Kadrija Uka
imao Kadriju. Napišimo i slovo o
njemu:
Za lijep izgled i visoki sjaj cipe-
la u Kaknju puno godina se brinuo
Kadrija Uka. Bio je opremljen svim
potrebnim rekvizitima i alatima,
svaku mušteriju strpljivo je čekao
kako bi pokazao svoje umijeće.
Samo ponekad bi kuckanjem četke
po sandučetu skretao pažnju na
svoju „radnju“.To je ono što mi
znamo, ako vi znate više napišite
nam. Bilo šta što biste voljeli podi-
jeliti sa drugima napišite, nemojte
da vam bude teško vaša sjećanje
otipkati, malo je teško započeti,
poslije tastatura trešti... Pišite na
e-mail ili poštansku adresu Redak-
cije Biltena Općine Kakanj.
33
 BILTEN
Vremeplov: Cvijeće je njegov mir
(Glas rudara, broj 12, 20. septembar 1963. godine)
Na ulazu nove samačke zgrade u
Kaknju vidi se bezbroj saksija sa
raznobojnim cvijećem. U hodnici-
ma, stalcima, cvjetovi svih vrsta.
Onome ko prvi put uđe u ovu zgra-
du, a ne zna čemu ona služi, učini
se da je došao u neku botaničku
baštu. Ako potražite domara zgrade
Ivana Petrušića odmah ćete saznati
o čemu se radi. Ivan Petrušić, pla-
vokosi i tihi domaćin, u cvijeću je
našao svoj mir, užitak i smisao. Raz-
govor sa njim, tih i ugodan, kao da
sam po sebi otkriva tajnu ljubavi
prema cvijeću. Kao domar samačke
zgrade u Bjelavićima, poslije bolesti
1959. godine, počeo je da gaji cvi-
jeće. Uporno i strpljivo. Radovao se
svakom novom pupanju i cvjetanju.
Svakoj novoj vrsti cvijeća koja je
ukrašavala prozore i hodnike sa
velikim brojem stanara. Kao svaki
početak i ovaj je bio težak. Neki
mladi radnici-stanari nisu u tome
vidjeli „ništa važno“, ni lijepo, pa
su lomili stabljike i uništavali dugo-
trajni strpljivi trud svog domara. Ali
Ivan nije odustao. Kako sam kaže,
već je bio „zaljubljen u cvijeće“. U
njegovom rastenju nalazio je ono
što mu je bolest oduzela. Kad je
prešao u novu samačku zgradu,
Babice Beba, Vida i Radojka porodile su stotine majki
U 333. broju Kakanjskih
novina iz 1991. godine čitamo
zapis o čuvenim kakanjskim
babicama:
„Gotovo da nema žene u Ka-
knju koja ne zna ili bar nije
čula za babice Bebu, Vidu i Ra-
dojku. Porodile su na stotine
majki, isto toliko djece. Akušer-
sku djelatnost obavljalesu u
Domu zdravlja, ali i na terenu.
O tome kako je u njihovu vrije-
me bilo raditi ovaj izuzetno
odgovorni i human posao, razgo-
varamo sa sestrama Vidom i
Radojkom. Obje su radni vijek
provele u Kaknju, a u penziji su
34
Cvijeće je njegov mir - Ivan Petrušić
nastavio je da gaji cvijeće. Uskoro
su i u Rudniku uvidjeli od kolike je
koristi cvijeće po hodnicima, koji bi
bez njega bili samo „tuneli“. I po-
čeli su da razumiju i pomažu. Ivanu,
koji je do tada iz svojih sredstava
nabavljao posuđe za cvijeće, umjet-
no gnojivo i sjeme, dodijeljeno je
80 hiljada dinara za nabavku posu-
đa, kako bi samačka nastamba bila
još ljepša. To ga je mnogo obrado-
valo i dalo mu još više poleta. Naišao
je na razumijevanje koje je toliko
čekao. Sa svakim novim cvjetanjem.
Stanari, rudari, puni su hvale za ovaj
Babice Beba, Vida i Radojka u ruke
su primile stotine tek rođenih beba
od 1978. godine.
-U naše vrijeme se radilo i po
24 sata. Za jednu dežuru se
I Z H I S T O R I J E KAKNJA
domaćinov „hobi“. U časovima od-
mora oni sjede u hodniku i uz kolo-
ne raznobojnog cvijeća osjećaju se
ugodnije. -Mnogi me pitaju - priča
Ivan - da li mi je dosadno svakog
dana voditi brigu o cvijeću. Danas
imam oko 32 vrste cvijeća, za 12
njih još ne znam imena, dok sam za
ostale našao u raznim knjigama.
Imam preko 150 saksija. To valja
svakodnevno zalijevati, presađivati
i gajiti. Ustajem svakog dana u pola
pet ujutro i već do sedam sati zavr-
šim posao oko zalijevanja. Poslije
podne presađujem i stavljam umjet-
no gnojivo. Sve u svemu, utrošim
preko tri sata. Ali nikada mi nije
teško. Danas pogotovo jer sam nai-
šao na razumijevanje i interesova-
nje drugih za cvijeće. Mnoge kakanj-
ske domaćice dolaze kod mene po
sjeme, „pelcere“ i savjete. Uvijek
sam obradovan kada vidim da još
neko osim mene voli cvijeće. Rado
im pomognem. Pozdravili smo se sa
Ivanom, tihim ljibiteljem cvijeća,
raznobojnog i bujnog. Nestao je iza
visokih rascvjetalih stabljika olean-
dera na ulazu u zgradu i utonuo u
svoj mali svijet rascvjetale tišine.
Preneseno iz : Glas rudara, broj
12, 20. septembar 1963. godine
znalo poroditi i po desetak žena.
Ginekolog nam je dolazio samo
dva puta sedmično iz Sarajeva,
i to nakratko, da bi pregledao
trudnice. Sve ostalo smo same
radile. Na radno vrijeme, kažu,
nisu ni pomišljale. Radilo se sve
dok treba, do iznemoglosti. Do
otvaranja porodilišta 1953. go-
dine odlazak na teren je bio
svakodnevan.
-Žene smo porađale na ta-
lašnici, na sijenu... nastavljaju
svoju priču sestre koje su mno-
go dale svom pozivu dodajući
da je „današnjim babicama
milina raditi“.
IZ HIS T ORIJE K A K N J A
Povodom 9. aprila – Dana pobjede nad
fašizmom: Sjećanja - Istinska ljudska sloboda
„ - Sve do 5. septembra 1944.
godine radio sam u jami Ričica kao
samostalni mjerač. Tada je u Ka-
knju odjednom postalo opasno i
jednostavno sam se dogovorio sa
Ignacom Šuperom da idemo u Tr-
šće gdje se formirala četa prista-
lica NOB-a. Gore smo stigli popod-
ne i na livadi ispod kuće nekog
Čelikovića već su se nalazili po-
znanici...
Tu smo se smjestili u pojatama,
ali oko ponoći javiše da je stigao
kurir i da se odmah kreće.
S njim smo stigli u Donji Ka-
kanj, pregazili Bosnu i došli u
Desetnik. Kad smo htjeli pregazi-
ti Bosnu, skinuli smo cipele, čizme
,opanke, šta je ko već imao na
nogama. S druge strane morali
smo odmah trkom preko nekog
strnjišta, a ja sam osjetljiv po
nogama, te sam vidio sve zvijez-
de... E, da, u Desetniku nas 10-12
čekao je Osman Vračo i iznio nam
– puru s mlijekom!
Od tada je prošlo, eto 43 godi-
ne, i sad je lako zamisliti kako mi
je prijalo to naše najobičnije jelo
kad ga toliko dugo pamtim. Odatle
preko Sebinja odosmo u Radovlje
gdje je Smajo Mandžuka vršio ras-
pored. Mene određuje u komandu
mjesta Visoko, na dužnost – inten-
danta. Zadaci su bili poteški, jer
Vremeplov: Nova zgrada za radnike – samce
(Glas rudara, broj 5, 17. maj 1963. godine)
U Kaknju se ovih dana vrše posljed-
nji radovi na izgradnji nove stambene
zgrade za samce u koju će useliti
radnici i službenici iz Rudnika. Zgrada
raspolaže sa oko 30 soba i moći će da
primi 120 samaca. Pored toga ona će
imati jednu zajedničku društvenu
prostoriju sa bibliotekom i stan za
kućepazitelja. Oprema zgrade i na-
bavka potrebnog inventara koštala je
oko 8 i po miliona dinara. U svakoj
sobi, pored centralnog grijanja, nala-
je ta intendantura bila centrala za
ostale na terenu, pa ako nešto
nema centralna, kako će terenske?
Jednog dana dolazi komandant
Radovan i meni kaže:
-Druže, ima li duvana?
– Nema, nemam novaca.
– A šta radite sa kožom od zakla-
ne stoke?! Preko kurira kožu prodaj-
te i za taj novac kupujte duvan.
Tada sam shvatio da i sam mo-
ram biti spretniji, pa u Fojnici
osnujem pekaru.
U martu 1945. godine, na Sebi-
nju, od Marka Kokoruša, saznajem
za napad na Kakanj! Sa Koprivnice
gledam panoramu Kaknju, doboj-
sku školu, u njivama sedam flako-
va, neprijateljske jedinice...
Napad je počeo danju iz prav-
ca Koprivnice, a cilj je bio most
na rijeci Bosni.
Odatle smo krenuli prema Sara-
jevu. Šestog aprila, kada je oslobo-
đeno Sarajevo, bio sam u Sarajevu,
u Rajlovcu, i mislio: „E, sad je sve
gotovo, sad ću kući u Kakanj, mojoj
ženi i kćerci u Ričicu...“
Ali ništa od toga. Već u maju
bio sam u Hrvatskoj, pa dalje sve
do Celja. U Celju smo nabavili
poljske kuhinje, kazani od po sto-
tinu litara, na konjsku vuču. Idemo
prema Zagrebu i kako sam računao
da ćemo nailaziti na gladne borce
Današnja zgrada javnih preduzeća
je izgrađena 1963. godine
B I LTEN
rekao sam kuvarima da u kazane
stavljaju manje riže, jer ona ku-
vana zauzme trostruku zapreminu.
Na ulazu u jedno selo, odjed-
nom nešto eksplodira, slično
bombi. Okrenem konja, pa brzo
natrag i ... moradoh se smijati.
Stavili previše riže u jedan kazan,
pa kad je nabrekla – izbila! Sva
sreća, slabo zatvoren poklopac,
riža bacila mojih dvojicu kuvara
uz neki plot, a oni me neozlijeđe-
ni gledaju, bijeli kao mlinari.
Ljeto 1945. godine, već uveliko
rat završen, ali meni ne daju kući.
Tako stalno urgiram, ne puštaju.
Kao rudarskog tehničara htjeli su
da me angažuju u inženjerijski
bataljon. Ja ne pristajem i svaki
dan dosađujem starješinama pi-
tanjem kada će da me demobilišu.
Konačno pristadoše, ali pod uslo-
vom da još šest nedjelja predajem
inženjerijsko izviđanje i karte.
A kad sam predao pištolj i ko-
načno dobio papire, od silne ra-
dosti nisam išao na vrata u spava-
onicu, nego uskočio kroz prvi
prozor po stvari. Svojoj porodici
došao sam u avgustu 1945. godi-
ne“, - ispričao je za Kakanjske
novine u novembru 1987. godine
Franjo Aupič, borac koji je slobo-
du dočekao daleko od Kaknja, pod
oružjem i sa titovkom na glavi.
ze se i pozivna zvonca. Tokom mjese-
ca maja zgrada će dobiti svoje stana-
re. Kako se predviđa u nju će useliti i
veći broj samaca koji su do sada ži-
vjeli u dotrajalim samačkim zgradama
kod Stare jame i silosa „Žitoprome-
ta“. Izgradnjom ove zgrade riješiće
se pitanje životnih uslova mnogobroj-
nih radnika-samaca. Tekst i snimak:
Vjekoslav Ivičević.
(Glas rudara, broj 5, 17. maj
1963. godine)
35