You are on page 1of 20

UVODNIK

Neka prvomartovska promišljanja


budu zamajac našim ekološkim
aktivnostima
OPÆINE KAKANJ U prvomartovskom ozraèju, dok smo oèima milovali plavo-žuta
državna obilježja BiH, ispunjeni ponosom i nadom, snagom i htijenjem,
optimizmom i željom da naša domovina, i naš Kakanj u njoj, budu
interno informativno glasilo
razvijeniji i jaèi, sve svoje misli usmjerili smo onima koji su pokazali
kako se brani kuæni prag i kako se ne žali ni život za rodnu grudu. Naše
OPÆINA KAKANJ misli, zahvalnost i poštovanje usmjerili smo znanim i neznanim
Alije Izetbegoviæa 123 junacima. Onima koji su podno velièanstvenog Bobovca na poziv ratnih
72240 Kakanj truba zapoèinjali, pod barjakom zemlje Bosne, svoju borbu za slobodu;
junacima kroz èije su živote prošli ljutiti konjanici srednjovjekovlja i
Tel. 032/771-800, 771-801 austrougarske regimente; herojima koji kroz brojne ratove za slobodu
Fax 032 771-803 domovine živote dadoše; patriotima kojima smo vjeèno zahvalni za
www.kakanj.com.ba izborenu i saèuvanu nezavisnost Bosne i Hercegovine. Na temeljima
e-mail: opcinaka@bih.net.ba ovih razmišljanja Kakanj je i ove godine dostojanstveno obilježio
1.mart-Dan nezavisnosti BiH.
“Ova promišljanja neka budu zamajac našim aktivnostima koje
trenutno provodimo. Ukljuèimo se svi jaèe i odluènije u akciju
unapreðenja i zaštite naše prirode kako bi i naša djeca mogla osjetiti
miris proljetnog cvijeæa. Kroz našu iskazanu ekološku svijest jaèajmo
naš patriotizam. Jaèanjem ekološke svijesti i patriotizma iskazat æemo
naše poštovanje prema onima koji su nesebièno èuvali i branili ovu
IZDAVAÈ:
zemlju”, poruèio je na sveèanoj akademiji uprilièenoj povodom
Opæina Kakanj 1.marta-Dana nezavisnosti BiH opæinski naèelnik Mensur
Jašarspahiæ-Suri akcentirajuæi aktivnosti na izradi i provedbi Lokalnog
REDAKCIJA BILTENA ekološko-akcionog plana (LEAP).
LEAP je sa prvim sunèanim danima koji nagovještavaju proljeæe dobio
OPÆINE KAKANJ:
svoje plakate,slogane i logo.
Evelin Memiæ Podsjetimo, javni poziv za takmièenje za najbolji plakat, slogan i logo
Azra Fejziæ u kampanji za izradu i provedbu Lokalnog ekološko-akcionog plana
Mersud Kovaè objavljen je krajem 2008.godine.
Pozvani su bili uèenici osnovnih i srednjih škola, omladina, umjetnici
i svi drugi graðani da dostave svoje radove o temi : ‘’ Eko slika moga
kraja – danas i sutra ‘’.
Tel: 032/555-301 Prijave su trebale da sadrže prijedloge vizuelnog rješenja plakata i
Fax 032/771-803 logotipa u bilo kom obliku, u bilo kojoj tehnici koja se može lako
e-mail:opcinaka@bih.net.ba; reproducirati.
Prijedlozi vizuelnog rješenja morali su sadržavati i kratki slogan koji
evelin.memic@gmail.com
bi predstavljao sastavni dio plakata.
Nakon što je komisija razmotrila pristigle ponude napravljene su
odreðene modifikacije tako da su se na kraju dobili plakati, logotip i
slogani LEAP-a.
U 8. broju Biltena Opæine Kakanj osvræemo se na naša prvomartovska
promišljanja, te na aktuelnu borbu za ekološki èist Kakanj u kojem æe
vladati harmonièan odnos razvoja industrije i zaštite èovjekove
okoline.
“U ovoj borbi, zbog zamršenog politièkog sistema koji je opæinama
ostavio malo nadležnosti, prinuðeni smo na stalna upuæivanja
DTP i štampa: zahtjeva, apela i molbi višim nivoima vlasti da preuzmu svoj dio
odgovornosti za okoliš”, istièe opæinski naèelnik Mensur
Labirint Zenica Jašarspahiæ-Suri.
Dopise, zahtjeve, apele i molbe koje Opæina Kakanj upuæuje višim
Tiraž: nivoima vlasti , uz druge informacije iz oblasti zaštite prirode,
1000 primjeraka predstavljamo u novoj rubrici “Eko slika moga kraja” koja æe od sada
biti redovna u našem glasilu. Baš kao što je kontinuirana borba Opæine
Kakanj za održivi razvoj.

2
OPÆINSKO VIJEÆE

5. redovna sjednica Opæinskog vijeæa


5. sjednicu Opæinsko vijeæe
održalo je u srijedu, 10. marta
2009. godine, a dnevni red sastojao
se od 26 taèaka: Prijedlog odluke o
usvajanju Plana kapitalnih
investicija za period 2009 – 2013.
godine usvojen je u formi nacrta
odluke; Prijedlog odluke o
usvajanju Strategije komuniciranja
Opæine Kakanj sa javnošæu usvojen
je uz zakljuèke; Prijedlog
programa rada JU Gradska
biblioteka Kakanj sa Finansijskim
planom za 2009. godinu usvojen je
uz zakljuèke; Prijedlog plana i
programa JU Centar za socijalni rad
Kakanj sa Finansijskim planom za Zabilježeno na 5.redovnoj sjednici Opæinskog vijeæa Kakanj
2009. godinu, Prijedlog programa
rada JU za kulturu i obrazovanje Kakanj sa sekretara Opæinskog vijeæa, Prijedlogu odluke o
Finansijskim planom za 2009. godinu i Prijedlog utvrðivanju koeficijenta za obraèun plaæe
plana rada i razvoja JU Dom zdravlja sa predsjedavajuæeg Opæinskog vijeæa, Prijedlogu
poliklinikom Kakanj sa Finansijskim planom za odluke o utvrðivanju koeficijenta za obraèun plaæe
2009. godinu su povuèeni sa dnevnog reda i vraæeni opæinskog naèelnika Opæine Kakanj se raspravljalo
na doradu; Prijedlog odluke o finansiranju objedinjeno, a svi prijedlozi su usvojeni
prijevoza ðaka i studenata je usvojen uz sugestije; jednoglasno. Prijedlog odluke o formiranju ureda
Prijedlog odluke o uslovima i postupku predsjedavajuæeg Opæinskog vijeæa je usvojen.
stimulativnog zapošljavanja pripravnika je Prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Odluke o
povuèen s dnevnog reda; Prijedlog odluke o ustupanju poslovnih prostora politièkim strankama
jednokratnoj novèanoj pomoæi za poroðaj i opremu je usvojen; Donošenje odluke o davanju
novoroðenog djeteta je usvojen. Po Prijedlogu saglasnosti na Poslovnik o radu Komisije za mlade i
odluke o naknadama opæinskih vijeænika i radnih eko-zaštitu je dobio potrebnu veæinu; Prijedlog
tijela Vijeæa, Prijedlogu odluke o rasporedu rješenja o preuzimanju zemljišta zahvaæenog
sredstava politièkim subjektima za 2009. godine, klizištem u selu Hausoviæi mještanima kojima je
Prijedlogu odluke o utvrðivanju platnih razreda i dodijeljeno neizgraðeno graðevinsko zemljište,
koeficijenata za plaæe rukovodeæih i ostalih Prijedlog rješenja o dodjeli zemljišta Fatimi
državnih službenika i namještenika u opæinskim Berbiæ iz Hausoviæa u svrhu izgradnje stambenog
službama za upravu i posebnim službama Opæine objekta, Izvještaj o radu Opæinskog
Kakanj, Prijedlogu odluke o utvrðivanju platnih pravobranilaštva za period 01.1-31.12.2008.
razreda i koeficijenata za plaæe rukovodeæih i godine i Plan proljetne sjetve na podruèju opæine
ostalih državnih službenika i namještenika Zavoda Kakanj za 2009. godinu usvojeni su jednoglasno;
za planiranje i izgradnju opæine Kakanj i direktora Prijedlog rješenja o imenovanju èlanova Etièke
Zavoda, Prijedlogu odluke o utvrðivanju komisije je dobio potrebnu veæinu; Prijedlog
koeficijenta za obraèun plaæe opæinskog odluke o davanju saglasnosti Skupštini JP
pravobranioca Opæine Kakanj, Prijedlogu odluke o „Vodokoma“ za imenovanje Almedina Aliefendiæa
utvrðivanju koeficijenta za obraèun plaæe za èlana Nadzornog odbora na period od dva
mjeseca je dobio veæinu.
3
EKO-SLIKA MOGA KRAJA
moguænosti za to da i buduæi naraštaji budu u moguænosti
LEAP dobio plakate, zadovoljiti svoje potrebe). Subjekti u LEAP-u su svi:
država, lokalna samouprava, NVO, privreda, privatna i
slogane i logo javna preduzeæa, struènjaci, vrtiæi, škole, fakulteti,
U okviru sveukupnih aktivnosti usmjerenih na izradu i poljoprivrednici, vjerske i etnièke zajednice, mediji...
provedbu Lokalnog ekološko-akcionog plana (LEAP)
opæinski naèelnik Mensur Jašarspahiæ-Suri je krajem
2008.godine objavio javni poziv za takmièenje za
LEAP-om vratimo svježinu zraka,
najbolji plakat, slogan i logo u kampanji za izradu i bistrinu rijeka i ljepotu stoljetnih šuma
provedbu Lokalnog ekološko-akcionog plana. “Radostan jer mi je pripala èast da ove veèeri sa
Pozvani su uèenici osnovnih i srednjih škola, omladina, vama podijelim radost Dana nezavisnosti BiH,
umjetnici i svi drugi graðani da dostave svoje radove o dopustite mi da, zajedno sa vama, svoje misli
temi : ‘’ Eko slika moga kraja – danas i sutra ‘’. usmjerim prema nekadašnjim žiteljima našeg
Prijave su trebale da sadrže prijedloge vizuelnog kraja koji se smatra kolijevkom Bosne i
rješenja plakata i logotipa u bilo kom obliku, u bilo kojoj Hercegovine.
tehnici koja se može lako reproducirati. Koliko li je radosti bilo u njihovim dušama, kada
Prijedlozi vizuelnog rješenja morali su sadržavati i bi prvo proljetno sunce obasjalo prirodne ljepote
kratki slogan koji bi predstavljao sastavni dio plakata. koje su pokrivale bogata kakanjska rudna polja?
Nakon što je komisija razmotrila pristigle ponude Koliko li je samo djeèijeg smijeha bilo kad s
napravljene su odreðene modifikacije tako da su se na proljeæa sunèev sjaj izmami prve šumske cvjetove
kraju dobili plakati, logotip i slogani LEAP-a. u stoljetnim šumama koje su presijecale
O imenima dobitnika i terminu uruèivanja nagrada
Trstionica, Ribnica, Zgošæa i Bosna?
autorima javnost æemo blagovremeno informisati. Neke
Zamislimo koliko su ponosni bili srednjovjekovni
od nagraðenih radova predstavljamo na naslovnoj i
stanovnici ovog kraja kada bi usmjerili pogled na
posljednjoj strani Biltena Opæine Kakanj.
grandiozni Bobovac na èijim kulama se talasao
Podsjetimo, osnovni cilj LEAP-a je da se u lokalnoj
barjak zemlje Bosne! Razmišljajmo s kolikim
sredini kratkoroèno sprijeèi dalje zagaðivanje i
poštovanjem su èuvali Zgošæanski steæak,
Sutješku džamiju, Franjevaèki samostan i druge
PODRŽITE LEAP, PODRŽITE BORBU ZA kulturno-historijske vrijednosti kao i spomenike
BAJKOVITI KAKANJ SA PITOMIM svojih predaka koji su živote dali za domovinu!
PEJZAŽIMA I HARMONIÈNIM ODNOSOM (...) Ova promišljanja neka budu zamajac našim
INDUSTRIJE I OKOLIŠA! aktivnostima koje trenutno provodimo. Ukljuèimo
se svi jaèe i odluènije u akciju unapreðenja i
unaprijedi postojeæe stanje, srednjoroèno stvore zaštite naše prirode kako bi i naša djeca mogla
mehanizmi da se sprijeèi moguænost narušavanja okoline osjetiti miris proljetnog cvijeæa. Kroz našu
i da se realno procijene i racionalno iskoriste svi prirodni iskazanu ekološku svijest jaèajmo naš
i društveni razvojni resursi, te dugoroèno ostvare patriotizam. Jaèanjem ekološke svijesti i
preduslovi za osiguranje lokalnog razvoja na principima patriotizma iskazat æemo naše poštovanje prema
održivog razvoja. Kroz fazu izrade i provoðenja LEAP-a onima koji su nesebièno èuvali i branili ovu
jaèat æe se medijska kampanja koja promoviše LEAP; zemlju.
jaèat æe se modusi ukljuèivanja i animiranja javnosti da Kako bismo sebi i našim potomcima vratili
preuzme dio poslova u procesu izrade LEAP-a; izradit æe svježinu zraka, bistrinu rijeka i ljepotu stoljetnih
se plakati, logo i maskote pomoæu kojih æe se promovisati šuma mi radimo na LEAP-u, borimo se da
okolišne aktivnosti; ukljuèivat æe se djeca, uèenici i provedemo zakljuèke Opæinskog vijeæa koji se
mladi u ekološke aktivnosti kako bi oni postali aktivni odnose na unapreðenje okoliša, trudimo se da
prenosioci poruka starijima i buduæi okolišno svjesni proširujemo mrežu daljinskog grijanja,
graðani. LEAP nije samo „više cvijeæa,manje smeæa“, nabavljena je mobilna monitoring stanica, radimo
LEAP treba da omoguæi održivi razvoj. Izradu LEAP-a na zaštiti prašumskog podruèja Gornja Bukovica
treba iskoristiti kao moguænost da se na lokalnom nivou itd“,kazao je, izmeðu ostalog,opæinski naèelnik
promoviše i predloži uspostava takvih organizacionih i Mensur Jašarspahiæ-Suri tokom obraæanja na
ekonomskih temelja koji bi omoguæili provoðenje naèela sveèanoj akademiji uprilièenoj povodom 1.marta
„održivog razvoja“ (održivi razvoj-razvoj koji – Dana nezavisnosti BiH.
zadovoljava današnje potrebe, a da pritom ne ugrožava
4
EKO-SLIKA MOGA KRAJA
Stigao odgovor na zahtjev Opæinskog naèelnika date okolinskom dozvolom za inspektora predstavljaju
da nadležni organi zaštite graðane osnov za kontrolu rada operatora.
TE Kakanj kao operator znatno utjeèe na kvalitet
Federalna uprava za zraka u Kaknju što je vidljivo iz izvještaja o emisijama
koje operator kontinuirano prati. Po svim
inspekcijske poslove o parametrima vrijednosti emisija u zrak su daleko
iznad dozvoljenih graniènih vrijednosti emisija za
kontroli rada operatora iz nova postrojenja. Za postojeæa postrojenja, odnosno
ovog operatora, nadležno ministarstvo æe
Kaknja odobravanjem Plana aktivnosti i mjerama iz okolinske
"TE Kakanj kao operator znatno utjeèe na dozvole propisati i graniène vrijednosti za emisije u
zrak. Buduæi je Plan aktivnosti dostavljen nadležnom
kvalitet zraka u Kaknju što je vidljivo iz izvještaja
ministarstvu i isti je na razmatranju, inspekcija
o emisijama koje operator kontinuirano prati. Po zaštite okoliša do odobravanja Plana aktivnosti nije u
svim parametrima vrijednosti emisija u zrak su moguænosti poduzeti mjere u cilju smanjenja emisija
daleko iznad dozvoljenih graniènih vrijednosti u zrak kod ovog operatora. Treba napomenuti da je TE
emisija za nova postrojenja", navodi se u dopisu Kakanj poduzela neke mjere u cilju smanjenja emisija
Federalne uprave za inspekcijske poslove. u zrak (revitalizacija bloka 5 i bloka 7).

Na adresu Opæinskog naèelnika stigao je dopis iz


Federalne uprave za inspekcijske poslove u kojem se
kaže: „Povodom Vašeg obraæanja ovoj Federalnoj
upravi za inspekcijske poslove, vezano za problem
zagaðenosti zraka u opæini Kakanj, obavještavamo
slijedeæe:
Inspekcija zaštite okoliša obavlja inspekcijski
nadzor operatora koji su u njenoj nadležnosti u skladu
sa propisima iz seta zakona o okolišu, te vrši kontrolu
mjera propisanih okolinskim dozvolama i odobrenim
planovima aktivnosti.
Što se tièe operatora na podruèju opæine Kakanj, a
koji su u nadležnosti Federalne uprave za inspekcijske
poslove, situacija je slijedeæa:
Kakanj upuæuje molbe,zahtjeve, dopise...
TC Kakanj je kao operator blagovremeno, u skladu
sa važeæim zakonskim propisima, pristupila izradi Uticaj rada operatora RMU Kakanj na zagaðenost
Plana aktivnosti i pribavljanju okolinske dozvole od zraka je znatno manji u odnosu na ostale operatore na
nadležnog Federalnog ministarstva okoliša i turizma. podruèju opæine Kakanj. Odobravanjem aktivnosti i
Inspekcija zaštite okoliša je na zahtjev mještana dobijanjem okolinske dozvole i ovog operatora æe biti
poduzela mjere iz svoje nadležnosti u cilju smanjenja moguæe nadzirati i poduzimati mjere u cilju
negativnog uticaja rada TC Kakanj (buka, prašina). smanjenja uticaja na okoliš.
Operator je poduzeo niz manjih aktivnosti, te planirao Što se tièe monitoringa emisija, koje ste nam
ugradnju bešumnih motora u mlinici cementa, te dostavili, potrebno je da iste dostavite-ustupite
izgradnju novog silosa klinkera. Federalnom meteorološkom zavodu koji je ovlaštena
Imamo saznanja da je podnesena tužba na Rješenje institucija za monitoring kvaliteta zraka na podruèju
o odobravanju Plana aktivnosti TC Kakanj koji je FBiH i Ministarstvu za prostorno ureðenje, promet i
odobren od strane nadležnog Federalnog ministarstva komunikacije i zaštitu okoliša ZDK kao organu
okoliša i turizma. Time je postupak izdavanja nadležnom za postupanje u sluèajevima prekoraèenja
okolinske dozvole za navedenog operatora pragova graniènih vrijednosti kvalitete zraka.
obustavljen, što je otežalo rad inspekcije zaštite Odnosno da postupite prema obavještenju koje Vam je
okoliša, jer uvjeti propisani Planom aktivnosti i mjere dostavljeno od strane kantonalnog inspektora za
zaštitu okoliša“.

5
EKO-SLIKA MOGA KRAJA
Rudarski institut iz Tuzle - „odlaganje šljake i pepela vrši
Odgovor Termoelektrane na lijevoj strani slapnièkog potoka do sadašnje kote
deponije. Ovaj pravac odlaganja je nužno uraditi i radi
Kakanj na predstavku MZ zaštite postojeæeg kolektora slapnièkog potoka jer prijeti
opasnost istiskivanja kolektora na lijevu stranu potoka.
Slapnica Poslije toga odlaganje se vrši na zapadnu strminu
Opæinski naèelnik Mensur Jašarspahiæ-Suri je uputio
Termoelektrani Kakanj dopis u kojem se kaže:“Dobili smo
telefonsku predstavku od sekretara Mjesne zajednice
Slapnica Sejada Softiæa da se na podruèju odlagališta
šljake i pepela uvode izvoðaèi radova u vezi pomenute
deponije èiji je cilj proširenje iste. Od strane sekretara
Sejada Softiæa upoznati smo sa dopisom broj
01-03-1D-7428/08 od 7.augusta 2008.godine u kojem vi
tvrdite da do napredovanja deponije prema selu Slapnica
u narednih deset godina neæe doæi jer æe se nastali pepeo
i šljaka odlagati na lijevu stranu Slapnièkog potoka.
Obraæamo vam se zahtjevom da nam pojasnite o kakvim
se radovima radi i da li je došlo da promjene stanja i
planova u odnosu na izjavu koju ste potpisali i dostavili
imenovanom“. Termoelektrana Kakanj odgovara na predstavku MZ
Iz Termoelektrane Kakanj stigao je odgovor u kojem se, Slapnica
izmeðu ostalog, kaže:
„Na podruèju odlagališta šljake i pepela Turbiæi do sada deponije (pogled od TE Kakanj) radi zaštite i
nisu uvedeni nikakvi izvoðaèi radova što se može utvrditi rekultivacije, a potom dizanje sadašnje kote deponije za
u svakom trenutku na licu mjesta i neæe biti uvedeni do 30 metara. Planiramo da æe ovo trajati 10 godina pri
dobivanja potrebnih dozvola. Trenutno stanje je sadašnjem obimu proizvodnje elektriène energije. Po
slijedeæe: na osnovu Odluke Nadzornog odbora EP BiH dizanju sadašnje kote za 30 metara, odnosno na kotu +530
odobrena su sredstva u iznosu od 560 000 KM za metara, i njene rekultivacije (jer po dostizanju kote 530
realizaciju projekta Produženje kolektora Slapnièkog metara vršit æe se odmah i rekultivacija ) odlaganje
potoka. Aktivnosti se vode veæ dvije godine. Uraðen je deponije æe se nastaviti uz slapnièki potok po uraðenom
projekat za navedeni kolektor, izvršena revizija projekta, projektu. Projekat je trenutno na reviziji, a po završenoj
dobiveno je pozitivno mišljenje Opæine Kakanj u reviziji i izvršenim korekcijama, æe se uputiti u proceduru
postupku izdavanja urbanistièke saglasnosti, izdata je dobivanja dozvola i odobrenja. Date su sve potrebne
urbanistièka saglasnost, zatraženo odobrenje za graðenje podloge da se ovi projekti unesu u Plan prostornog
i uz zahtjev su priložene sve potrebne saglasnosti ureðenja. Dio sredstava za realizaciju ovog projekta je
(vodoprivredna, cestovna i dr) i uplaæene sve takse. odobren od Svjetske banke kroz Projekat ECSEE APL
Predmet je trenutno u ZDK (Ministarstvo prometa i (Power IV) koji se finansira iz WB-IDA kredita. Napomenuo
komunikacija, prostornog ureðenja i zaštite okoline) na bih da se za dobivanje ovih sredstava morala obaviti
izdavanju odobrenja za graðenje koje oèekujemo u konsultacija (prezentacija kandidiranog projekta) sa NVO
narednih nekoliko dana. Navedeni projekt je èisto i grupama pod uticajem rada TE Kakanj što je i uraðeno
ekološki projekt, a mora se realizirati u što kraæem roku i 14.decembra 2005.godine kojoj je prisustvovao i ondašnji
radi zaštite potoka Slapnica od zatrpavanja od postojeæeg povjerenik MZ Slapnica. Realizacija projekta je i u
materijala jer u tom sluèaju bi došlo do stvaranja veæe Akcionom planu TE Kakanj koji je upuæen Federalnom
akumulacije vode ispod postojeæe deponije šljake i ministrastvu za turizam i okoliš radi dobijanja okolinske
pepela, te ugrožavanja stabilnosti postojeæe deponije, a dozvole.
time i ugrožavanja rijeke Bosne, željeznièke pruge i Mi smo spremni odmah za prelazak na odlaganje na
postrojenja TE Kakanj, odnosno katastrofe veæih lijevu stranu slapnièkog potoka.Uslov je eksproprijacija
razmjera. Potpisan je Ugovor sa firmom Hidrogradnja zemljišta za koju su sredstva veæ rezervisana, a ovih dana
Sarajevo na iznos od 269.958,79KM i po dobijanju æe biti upuæen zahtjev za eksproprijaciju, odnosno za
odobrenja za graðenje izvoðaè æe se uvesti u posao“. utvrðivanje opæeg dobra Opæinskom vijeæu Kakanj putem
U odgovoru Termoelektrane Kakanj se navodi da se, opæinskih službi“ - kaže se u dopisu Termoelektrane
prema Projektnom rješenju ureðenja i proširenja Kakanj kojeg potpisuje direktor Salih Puriševiæ.
deponije šljake i pepela u TE Kakanj kojeg je radio

6
EKO-SLIKA MOGA KRAJA
regionalnoj cesti R-445 Kakanj – Èatiæi – Visoko na
Opæina Kakanj utvrdila dionici ceste od mosta preko rijeke Bosne u
naseljenom mjestu Doboj do mosta preko rijeke
nedostatke, upuæen Bosne u naselju Èatiæi.
Naime, uoèeni nedostaci ogledaju se u neodržavanju
dopis Kantonalnoj upravi regionalne ceste, kolovoznog zastora i odvodnih
kanala. Na predmetnoj dionici regionalne ceste
za inspekcijske poslove, potrebno je izvršiti èišæenje kolovoznog zastora od

Asfaltgradnja uputila nanosa blata s obje strane prometnih smjerova. Na


dionici od separacije do raskrsnice regionalnih puteva

pojašnjenja kod objekata „Delta petrol“, s lijeve strane gledajuæi


u pravcu Visokog, potrebno je izvršiti èišæenje
Na adresu opæinskog naèelnika Mensura odvodnog kanala jer je isti prepun blata i konstantna
Jašarspahiæa-Surija stigao je dopis Asfaltgradnje iz je opasnost za uèesnike u saobraæaju. Takoðer, dionica
Visokog u kojem se kaže: ceste od prijelaza ceste preko željeznièke pruge u
„Vezano za zahtjev Kantonalnog inspektora za ceste Èatiæima pored ugostiteljskog objekta „Taverna-ES“
za dostavu podataka od 24.februara 2009.godine do mosta preko rijeke Bosne loše se ili nikako ne
obavještavamo Vas da Asfaltgradnja Visoko, kao održava o èemo smo vas više puta upozoravali. O
izvoðaè radova na održavanju regionalnih cesta, svemu prethodnom obavijestili smo nadležno
redovno i blagovremeno izvršava svoje obaveze Ministarstvo za prostorno ureðenje, promet i
preuzete ugovorima o redovnom i zimskom komunikacije, i zaštitu okoline u Zenici. Tražimo i od
održavanju. Blato koje je uoèeno na regionalnoj cesti vas da izvršite inspekcijski nadzor nad održavanjem
R-445, kod separacije, konstantno na cestu u velikim regionalne ceste i naredite otklanjanje navedenih
kolièinama nanose kamioni RMU Kakanj, tako da, iako nedostataka. Ovo smatrajte hitnim! O svemu
naše Društvo redovno vrši èišæenje ceste i poduzima uèinjenom izvijestite nas u što kraæem roku“.
sve neophodne radnje, nanosi blata koje na cestu
iznose kamioni RMU d.o.o. Kakanj su ogromni i naše
društvo uprkos tome što poduzima sve moguæe mjere,
Odgovor na zastupnièko
ne može ovaj problem trajno riješiti.
Obzirom na sve gore navedeno, molimo Vas da sa
pitanje Emine Šahinoviæ
Na 26. sjednici Skupštine Zenièko-dobojskog
svoje strane poduzmete mjere protiv RMU Kakanj koji
kantona zastupnica Emina Šahinoviæ je postavila
su krivci za svakodnevno nanošenje ogromnih kolièina
zastupnièko pitanje koje glasi: „Ko je nadležan da
blata na regionalnu cestu èime se konstantno ugrožava
kontroliše, naredi èišæenje puteva od blata i pranje
nesmetano i bezbjedno odvijanje saobraæaja na tom
puteva koje zaprljaju firme koje iste puteve koriste
lokalitetu. Isti problem se se pojavljuje u mjestu
za prevoz sirovina, a u Kaknju su to: Rudnik mrkog
Malješ na regionalnoj cesti R-445, opæina Kakanj, na uglja,Tvornica cementa, Hidrogradnja i
kojem smo po nalogu inspektora za ceste privremeno Kamenolom.“
riješili problem, koji æe se ponovo pojaviti, obzirom Iz Ministarstva za prostorno ureðenje, promet i
da blato na cestu nanose kamioni Trgošpeda komunikacije i zaštitu okoline ZDK su uputili
Kakanj,Tvornice cementa Kakanj i RMU Kakanj. odgovor: „Prema èlanu 71. Zakona o cestama FBiH
Takoðer Vas molimo da predložite mjere koje („Službene novine FBiH,broj 06/02) nadležna
smatrate potrebnim kako bi se ovaj problem inspekcija cesta je dužna preduzeti sve potrebne
kvalitetno i trajno riješio na obostrano zadovoljstvo.“ mjere za otklanjanje opasnosti za ošteæenje ceste i
Podsjetimo, opæinski naèelnik Mensur sigurnosti prometa na cesti, a naroèito je
Jašarspahiæ-Suri uputio je dopis Kantonalnoj upravi za zabranjeno: iznositi blato na cestu ili bilo èime
prljati cestu, na cestu dovoditi atmosfersku vodu i
inspekcijske poslove Zenica u kojem se kaže: „Opæina
druge tekuæine i ometati njihovo otjecanje sa
Kakanj u svojim redovnim kontrolama stanja puteva
ceste".
na podruèju opæine Kakanj uoèila je nedostatke na
7
EKO-SLIKA MOGA KRAJA

Pred 7.april – Svjetski dan zdravlja, 15. april -


Dan Opæine Kakanj i 22.april - Svjetski dan
planete: Prièa koja budi ekološku svijest
Indijanski poglavica Seattle ušao je u historiju i u srca zaštitara prirode i ekologa svojim pismom upuæenim
1854. godine amerièkom predsjedniku u Washington, kada je ovaj izrazio želju da kupi velika podruèja
indijanske zemlje na sjeverozapadnom dijelu Amerike (danas država Washington) i tada obeæao rezervat
indijanskom narodu. To pismo “bijelom èovjeku” i nakon više od 150 godina oèarava dirljivom ljepotom
izraza, dubokim osjeæajem za prirodu i èovjekov okoliš, neumanjenom snagom i danas opominje
savremenog èovjeka svojom svevremenom porukom:
Pismo poglavice Seattlea
Kako možete kupiti ili naših predaka. Ako vam
prodati nebo, toplinu zemlje? prodamo zemlju, morate se
Ta ideja nam je strana. Ako mi sjetiti kako je to sveto i
ne posjedujemo svježinu morate uèiti svoju djecu kako
zraka i bistrinu vode, kako vi je to sveto, i da je svaki odraz
to možete kupiti? Svaki dio te u bistrini vode jezera prièa
zemlje svet je mome narodu. dogaðaja i sjeæanja mog
Svaka sjajna borova iglica, naroda. Žubor vode je glas oca
svaka pješèana obala, svaka moga oca. Rijeke su naša
magla u tamnoj šumi, svaki braæa; one nam utažuju žeð.
kukac, sveti su u pamæenju i Rijeke nose naše kanue i hrane
iskustvu mog naroda. Sokovi našu djecu. Ako vam prodamo
koji teku kroz drveæe nose svoju zemlju morate se sjetiti
sjeæanje na crvenog èovjeka. i uèiti svoju djecu da su rijeke
Mrtvi bijeli ljudi zaboravljaju naša braæa, i vaša, i morate od
zemlju svog roðenja kada odu sada dati rijekama dobrotu
u šetnju meðu zvijezde. Naši kakvu biste pružili svakom
mrtvi nikada ne zaboravljaju bratu. Mi znamo kako bijeli
ovu lijepu zemlju jer je ona èovjek ne razumije naš život.
majka crvenog èovjeka. Mi Jedan dio zemlje njemu je
smo dio zemlje i ona je dio jednak kao i drugi jer je on
Rijetki crtež indijanskog poglavice
nas. Mirisno cvijeæe naše su Seattle stranac koji doðe noæu i uzme
sestre; jelen, konj, veliki od zemlje sve što želi. Zemlja
orao, svi oni su naša braæa. nije njegov brat nego njegov
Stjenoviti vrhunci, soèni pašnjaci, toplina tijela prijatelj i kada je pokori on kreæe dalje. On za
ponija i èovjek - svi pripadaju istoj porodici. Tako, sobom ostavlja grobove otaca i ne brine se. On
kad Veliki poglavica iz Washingtona šalje glas da želi otima zemlju od svoje djece i ne brine se. Grobovi
kupiti našu zemlju, traži previše od nas. Veliki njegovih otaca i zemlja što mu raða djecu,
poglavica šalje glas da æe nam saèuvati mjesto i zaboravljeni su. Odnose se prema majci-zemlji i
tako æemo sami moæi živjeti udobno. On æe nam biti prema bratu-nebu kao prema stvarima što se mogu
otac i mi njegova djeca. Mi æemo razmotriti vašu kupiti, opljaèkati, prodati kao stado ili sjajni nakit.
ponudu za kupnju naše zemlje, ali to neæe biti tako Njegova pohlepa prožderat æe zemlju i ostaviti
lako jer ta zemlja je nama sveta. Ta sjajna voda što samo pustoš. Ne znam; naš naèin je drugaèiji nego
teèe brzacima i rijekama nije samo voda, veæ krv vaš. Izgled vaših gradova boli oèi crvenog èovjeka.

8
EKO SLIKE MOGA KRAJA
Ali, možda je to zbog toga što je crveni èovjek divlji
i ne razumije. Nema mirnog mjesta u gradovima
bijelog èovjeka. Nema mjesta da se èuje otvaranje
listova u proljeæe ili drhtaj krilaca kukca. Ali,
možda je to zbog toga jer sam ja divlji i ne
razumijem. Buka djeluje samo kao uvreda za uši. I
šta je to život ako èovjek ne može èuti osamljeni
krik kozoroga ili noænu prepirku žaba u bari. Ja sam
crveni èovjek i ne razumijem. Indijanac više voli
blagi zvuk vjetra kad se poigrava licem moèvare kao
i sam miris vjetra oèišæen podnevnom kišom ili
namirisan borovinom. Zrak je skupocjen za crvenog
èovjeka jer sve živo dijeli jednak dah - životinja,
biljka, èovjek. Bijeli èovjek ne izgleda kao da opaža
zrak koji diše. Kao èovjek koji umire mnogo dana,
on je otupio na smrad. Ako vam prodamo našu
zemlju, morate se sjetiti da je zrak skupocjen za
nas, da zrak dijeli svoj duh sa svim životom koji
podržava. Vjetar što je mojem djedu dao prvi dah
takoðer æe prihvatiti i njegov posljednji uzdah. I
ako vam prodamo svoju zemlju, morate je èuvati
kao svetinju, kao mjesto kamo æe bijeli èovjek moæi
doæi da okusi vjetar što je zaslaðen mirisom Spomenik poglavici Seattle u Seattleu, država
Washington, USA
poljskog cvijeæa. Tako æemo razmotriti vašu ponudu
da kupite našu zemlju. Ako odluèimo prihvatiti,
samo struk u tome. Što god èini tkanju, èini i
postavit æemo jedan uvjet: bijeli èovjek mora se
samome sebi. Èak i bijeli èovjek, èiji Bog govori i
odnositi prema životinjama ove zemlje kao prema
šeta s njime kao prijatelj s prijateljem, ne može biti
svojoj braæi. Ja sam divljak i ne razumijem neki
izuzet od zajednièke sudbine. Mi možemo biti
drugi naèin. Vidio sam hiljade raspadajuæih bizona u
braæa, poslije svega. Vidjet æemo; jednu stvar
preriji što ih je ostavio bijeli èovjek ustrijelivši ih iz
znamo koju æe bijeli èovjek otkriti - naš Bog je isti
prolazeæeg voza. Ja sam divljak i ne razumijem
Bog. Vi sada možete misliti da ga vi imate kao što
kako dimeæi željezni konj može biti važniji nego
želite imati našu zemlju; ali to ne možete. On je
bizon koga mi ubijamo samo zbog ostanka na životu.
Bog èovjeka i njegova samilost jednaka je za
Što je èovjek bez životinje? Ako sve životinje odu,
crvenog èovjeka kao i za bijeloga. Ta zemlja je
èovjek æe umrijeti od velike osamljenosti duha. Što
Njemu draga i štetiti njoj jeste prezirati njenog
god se dogodilo životinjama, ubrzo æe biti i èovjeku.
stvoritelja. Bijeli takoðer trebaju prolaz: možda
Sve stvari su povezane. Morate nauèiti svoju djecu
brže nego sva druga plemena. Zaprljajte svoj krevet
da je tlo pod njihovim stopama pepeo njihovih
i jedne noæi ugušit æete se u vlastitom smeæu. Ali u
djedova. Tako da æe oni poštovati zemlju, recite
vašoj propasti svijetlit æete sjajno, potpaljeni
djeci da je zemlja s nama u rodu. Uèite svoju djecu
snagom Boga koji vas je donio na ovu zemlju i za
kao što mi èinimo sa svojom da je zemlja naša
neku posebnu svrhu dao vam vlast nad njome kao
majka. Što god snaðe zemlju snaæi æe i sinove
nad crvenim èovjekom. Sudbina je misterij za nas
zemlje. Ako èovjek pljuje na tlo, pljuje na samoga
jer mi ne znamo kada æe svi bizoni biti poklani i
sebe. To mi znamo: zemlja ne pripada èovjeku;
divlji konj pripitomljen, tajni kutovi šume teški
èovjek pripada zemlji. To mi znamo. Sve stvari su
zbog mirisa mnogih ljudi i pogled na zrele brežuljke
povezane kao krv koja ujedinjuje porodicu. Sve
umrljan brbljajuæom žicom. Gdje je gušter? Otišao
stvari su povezane. Što god snaðe zemlju, snaæi æe i
je! Gdje je orao? Otišao je! To je konac življenja i
sinove zemlje. Èovjek ne tka tkivo života; on je
poèetak borbe za preživljavanje.

9
TEMA BROJA
Kakanj dostojanstveno obilježio 1. mart – Dan nezavisnosti BiH

Naša prvomartovska promišljanja


"Ukljuèimo se svi jaèe i odluènije u akciju unapreðenja i zaštite naše prirode kako bi i naša djeca
mogla osjetiti miris proljetnog cvijeæa", pozvao je opæinski naèelnik Mensur Jašarspahiæ – Suri.
U prvomartovskom ozraèju, dok smo oèima milovali spomen-obilježje šehidima i poginulim borcima
plavo-žuta državna obilježja BiH, ispunjeni ponosom i Odbrambeno-oslobodilaèkog rata 1992-1995. i
spomen-obilježje poginulim borcima Narodnooslobo-
dilaèkog antifašistièkog rata 1941-1945.
U 17.30 u foajeu Doma kulture otvorena je izložbena
postavka udruženja graðana „Duga“ i „Kakanjke- UŽOK“.
Sveèana akademija, uprilièena povodom 1.marta – Dana
nezavisnosti BiH, zapoèela je zvucima himne Bosne i
Hercegovine taèno u 18.00 sati u velikoj sali Doma kulture.

Zabilježeno u gradskom spomen-parku


nadom, snagom i htijenjem, optimizmom i željom da naša
domovina, i naš Kakanj u njoj, budu razvijeniji i jaèi, sve
svoje misli usmjerili smo onima koji su pokazali kako se
brani kuæni prag i kako se ne žali ni život za rodnu grudu.
Naše misli, zahvalnost i poštovanje usmjerili smo znanim i
neznanim junacima. Onima koji su podno velièanstvenog
Bobovca na poziv ratnih truba zapoèinjali, pod barjakom Èuvajmo naše kulturno-historijsko naslijeðe
zemlje Bosne, svoju borbu za slobodu; junacima kroz èije su
Na sveèanoj akademiji prisutnima se obratio opæinski
živote prošli ljutiti konjanici srednjovjekovlja i
naèelnik Mensur Jašarspahiæ-Suri koji je kazao: „O historiji
austrougarske regimente; herojima koji kroz brojne ratove
Bosne i Hercegovine obièno se govori u kontekstu znaèajnih
za slobodu domovine živote dadoše; onima kojima smo
dogaðaja, datuma, državnika, namjesnika, ratova, povelja i
vjeèno zahvalni za izborenu i saèuvanu nezavisnost Bosne i
drugih znakova vremena. Zahvaljujuæi historièarima,
Hercegovine. Na temeljima ovih razmišljanja Kakanj je i
osnovne konture života u našem kraju kroz historiju su
ove godine dostojanstveno obilježio 1.mart-Dan
poznate, mada mozaik naše spoznaje o nama treba biti u
nezavisnosti BiH.
znatnoj mjeri obogaæen.
U petak, 27.februara 2009.godine, u 14.00 sati, u
Radostan jer mi je pripala èast da ove veèeri sa vama
gradskom spomen-parku uprilièeno je polaganje cvijeæa na
podijelim radost Dana nezavisnosti BiH, dopustite mi da,
zajedno sa vama, svoje misli usmjerim prema nekadašnjim
žiteljima našeg kraja koji se smatra kolijevkom Bosne i
Hercegovine.
Koliko li je radosti bilo u njihovim dušama kada bi prvo
proljetno sunce obasjalo prirodne ljepote koje su pokrivale
bogata kakanjska rudna polja? Koliko li je samo djeèijeg
smijeha bilo kad s proljeæa sunèev sjaj izmami prve šumske
cvjetove u stoljetnim šumama koje su presijecale
Trstionica, Ribnica, Zgošæa i Bosna?
Zamislimo koliko su ponosni bili srednjovjekovni
stanovnici ovog kraja kada bi usmjerili pogled na grandiozni
Bobovac na èijim kulama se talasao barjak zemlje Bosne!
Razmišljajmo s kolikim poštovanjem su èuvali Zgošæanski
steæak, Sutješku džamiju, Franjevaèki samostan i druge
UŽOK je predstavio bogatu paletu ruènih radova
10
TEMA BROJA
prirode i industrijskog razvoja. U ovim nastojanjima
pokažimo da smo sposobni za zajedništvo, predani rad i
toleranciju.
Na krilima ljubavi prema Kaknju mi radimo na aktiviranju
privrednog parka na Vrtlištu, a trebamo završiti i projekat,
te papirologiju za još jednu privrednu zonu u Barama.
Nadam se da æemo naæi za to zajednièku rijeè, jer poenta u
buduæem periodu , uz podršku Vlade ZDK i Vlade FBiH,
trebala bi biti na otvaranju novih privrednih kapaciteta i
zapošljavanju, posebno mladih i žena.
Nadam se da æemo i ja i vijeænici Opæinskog vijeæa Kakanj
uložiti daleko više napora, razumijevanja i sredstava, uz podršku
viših nivoa vlasti, za otvaranje privrednog parka te osiguranje
Sveèana akademija je zapoèela zvucima himne naše preduslova za izgradnju druge privredne zone. U našim
domovine planovima je i zatvoreni bazen, za koji imamo projekt, pa bi bio
red da ga pokušamo i izgraditi u sklopu sportske dvorane, kao i
kulturno-historijske vrijednosti kao i spomenike svojih
kompleks otvorenih bazena, za koje smo u Povezicama prodali
predaka koji su živote dali za domovinu?
zemljište. Omladinski centar, Gradska galerija i Gradski muzej,
Priroda, patriotizam i poštivanje onih koji su branili ovu
bit æe naši prioriteti u narednim godinama.
zemlju su tri pojma koja su se iskristalisala iz ovih naših
promišljanja.
Ova promišljanja neka budu zamajac našim aktivnostima
koje trenutno provodimo. Ukljuèimo se svi jaèe i odluènije u
akciju unapreðenja i zaštite naše prirode kako bi i naša
djeca mogla osjetiti miris proljetnog cvijeæa. Kroz našu
iskazanu ekološku svijest jaèajmo naš patriotizam.
Jaèanjem ekološke svijesti i patriotizma iskazat æemo naše
poštovanje prema onima koji su nesebièno èuvali i branili
ovu zemlju.
Kako bismo sebi i našim potomcima vratili svježinu zraka,
bistrinu rijeka i ljepotu stoljetnih šuma mi radimo na
LEAP-u, borimo se da provedemo zakljuèke Opæinskog
vijeæa koji se odnose na unapreðenje okoliša, trudimo se da
proširujemo mrežu daljinskog grijanja, nabavljena je
mobilna monitoring stanica, radimo na zaštiti prašumskog
Da te volim duša zna draga moja...
podruèja Gornja Bukovica itd. Nadam se da æemo u 2009. godini imati bolji društveni
U ovoj borbi, zbog zamršenog politièkog sistema koji je ambijent, naravno koliko to budu dozvoljavala budžetska
sredstva Federacije BiH, Zenièko-dobojskog kantona i
Opæine Kakanj. Pomagat æemo i dalje ljudima koji su u
situaciji odreðene socijalne potrebe, boraèkim
kategorijama, hendikepiranim, penzionerima, kao i
studente i srednjoškolce. Osigurat æemo, uz pomoæ
kantonalnih organa vlasti, u još jednom broju mjesnih
zajednica medicinske podruène ambulante. Pokušat æemo
završiti i izgradnju sportskih terena na lokaciji FK Rudar, FK
Mladost u Doboju i drugim mjesnim zajednicama.
U ovim aktivnostima potreban je najviši nivo zajednièkog
nastupa svih onih koji vole Kakanj kako bismo nastavili
razvijati našu lokalnu zajednicu èime osiguravamo našim
potomcima bolji životni ambijent.
Ponosan na veliki doprinos Kaknja u odbrani i èuvanju
Zemljo tisuæljetna na vjernost ti se kunem... bosanske posebnosti i nezavisnosti svim graðanima Kaknja i
BiH upuæujem srdaènu èestitku povodom 1.marta – Dana
opæinama ostavio malo nadležnosti, prinuðeni smo na
nezavisnosti BiH“.
stalna upuæivanja zahtjeva, apela i molbi višim nivoima
Prvomartovsko ozraèje predstavljamo i kroz nekoliko
vlasti da preuzmu svoj dio odgovornosti kako bismo se
fotografija koje nam je ustupio naš sugraðanin Jasenko
izborili za Kakanj u kojem æe vladati harmonièan odnos
Korjeniæ.
11
AKTUELNOSTI

U Opæinu stigao veliki broj


zahtjeva mjesnih zajednica
Iz kakanjskih mjesnih zajednica u Opæinu su
pristigla 83 zahtjeva koja se odnose na izgradnju
puteva i mostova, a radi uvrštavanja u planove za
2009.godinu. Od toga 30 projekata ima vrijednost
veæu od 100 000 KM, pa æe se ovim projektima
aplicirati prema budžetskim sredstvima ZDK, a
ostalim na budžetska sredstva Opæine Kakanj.
Zaprimljeno je i 17 zahtjeva za izgradnju
vodovoda, aplikacije 8 projekata æe biti upuæene na
sredstva ZDK, a aplikacije ostalih zahtjeva, èija je 30 projekata ima vrijednost veæu od 100 000 KM
vrijednost manja od 50 000 KM, æe biti upuæene na
budžetska sredstva Opæine. Upuæeno je i 20 zahtjeva za izgradnju javne
U oblasti izgradnje kanalizacione mreže Opæini je rasvjete, 11 zahtjeva se odnosi na izradu projektne
dostavljeno 20 zahtjeva, 11 zahtjeva je upuæeno dokumentacije, 9 zahtjeva se odnosi na izgradnju
institucijama ZDK, a ostali Opæini. domova, škola, igrališta, èesmi...

Ugostitelji su zakljuèili da æe Opæinskom vijeæu


Ugostitelji nezadovoljni Kakanj podnijeti zahtjev za izmjenama i dopunama
Odluke o radnom vremenu u odreðenim
propisanim radnim djelatnostima.
vremenom Opæinski naèelnik je imenovao radnu grupu za
izradu izmjena i dopuna Odluke o radnom vremenu u
Nakon analize statistièkih pokazatelja kojom je odreðenim djelatnostima. Zadatak radne grupe je da
utvrðeno da na užem gradskom podruèju jedan broj shodno zahtjevima ugostitelja sa podruèja opæine
ugostiteljskih i trgovaèkih objekata uèestalo èine Kakanj, kao i datih rješenja u opæinama iz okruženja,
prekršaj nepoštivanja propisanog radnog vremena, te a vodeæi raèuna o urbanoj sredini i Zakonu o buci, kao
da vlasnici odreðenih objekata ne poduzimaju mjere i drugim propisima koji ovu oblast regulišu, izvrše
zaštite od buke, organizovan je sastanak ugostitelja i izmjene i dopune navedene Odluke i da u
predstavnika Opæine. Na sastanku ugostitelji su obrazloženju iste pojasne razloge svojih prijedloga.
iznosili razlièita mišljenja. „Radno vrijeme objekata Èlanovi radne grupe su Husika Meliha, Razija Šljuka i
treba produžiti do 24 sata s tim da se muzika gasi u Nizama Buza.
23.00 sati“, „odreðeni ugostitelji bespravno
zauzimaju javnu površinu“, „potrebno je smanjiti
komunalnu taksu na istaknutu firmu“ – bila su neka od
razmišljanja.
Tokom sastanka Nizama Buza, tržišno-turistièko-
ugostiteljski inspektor, je upoznala prisutne sa
dopisom Kantonalne uprave za inspekcijske poslove u
kojem se inicira poveæanje kazni i propisivanje mjera
zabrane rada ugostiteljskih objekata koji uèestalo
prave prekršaje.
Pomoænik opæinskog naèelnika Ferid Trako upoznao
je ugostitelje da Opæina planira u narednom periodu
nabaviti bukomjer i da æe inspektori zajedno sa
policijom mjeriti nivo buke u objektima.
Opæina Kakanj æe uskoro dobiti bukomjer
12
AKTUELNOSTI

Opæina Kakanj je, u svojim redovnim kontrolama stanja


saobraæaja putem svojih ovlaštenih osoba u oblasti
saobraæaja, utvrdila nedostatke vezane za prijelaze ceste
preko industrijske (rudnièke) željeznièke pruge
„RMU Kakanj je preko Sektora za razvoj u prošloj godini pokrenuo izradu projektne dokumentacije u
vezi sa osiguranjem cestovnog prijelaza „Kuloviæa ulica“ u naselju Doboj", navodi se u odgovoru na
zahtjev Opæinskog naèelnika.
Kuloviæa ulica na industrijskoj pruzi
Kakanj-separacija. Nakon toga reviziona komisija iz
RMU Kakanj je dala odreðene primjedbe na ovaj
projekat, tako da se trenutno èeka odgovor na te
primjedbe. Jedna od sugestija je bila da se nakon
izrade projekta prioritetno uradi upravo ovaj
prijelaz. Odgovor na primjedbe, odnosno konaèna
izrada pomenutog projekta se praktièno oèekuje
svaki dan. Nakon toga æe se na osnovu projektne
dokumentacije pristupiti odabiru izvoðaèa radova
koji æe izvršiti ugradnju signalnih ureðaja koji su u
skladu sa Zakonom o željeznièkom saobraæaju.

Potrebna je zamjena drvenog roštilja u Doboju

Nakon što je opæinski naèelnik Mensur


Jašarspahiæ-Suri uputio Rudniku mrkog uglja Kakanj
Zahtjev za postavljanje saobraæajne signalizacije
na prijelazima ceste preko željeznièke pruge i
otklanjanje nedostataka u kojem se konstatuje da je
Opæina Kakanj u svojim redovnim kontrolama stanja
saobraæaja putem svojih ovlaštenih osoba u oblasti
saobraæaja utvrdila nedostatke vezane za prelaze
ceste preko industrijske (rudnièke) željeznièke
pruge u naseljenim mjestima Doboj i Èatiæi koji se
ogledaju: u nepostojanju saobraæajne signalizacije Ugrožena je sigurnost pješaka
koja reguliše prelaz ceste preko željeznièke pruge u
nivou; u nepostojanju ureðaja za zatvaranje Što se tièe industrijske pruge koja prelazi kroz
saobraæaja na mjestu na kojem cesta prelazi preko naselje Èatiæi (iza rampe), ona nije osnovno sredstvo
željeznièke pruge u nivou i nepostojanju ureðaja za RMU Kakanj niti Rudnik ima interes da istu koristi.
davanje znakova kojima se najavljuje približavanje Kada je u pitanju primjedba u vezi sa stanjem
vozila koje se kreæe šinama; te u lošem stanju drvenog roštilja, RMU Kakanj-pogon Separacija se
drvenog roštilja na prelazu u Doboj, iz Rudnika je obavezuje da æe u što kraæem roku izvršiti sanaciju
stigao dopis u kojem se kaže: „RMU Kakanj je preko istog. Dok se ne izvrši sanacija putnog prijelaza i
Sektora za razvoj u prošloj godini pokrenuo izradu postavljanje propisne saobraæajne signalizacije
projektne dokumentacije u vezi sa osiguranjem neposredni rukovodilac radne jedinice Željeznièki
cestovnog prijelaza „Kuloviæa ulica“ u naselju saobraæaj pogona Separacija æe pored redovnog
Doboj. Preduzeæe „Ipsa“ iz Sarajeva je uradilo izraditi i dodatno uputstvo o režimu saobraæaja na
glavni projekat osiguranja cestovnog prijelaza pomenutom prijelazu“.

13
AKTUELNOSTI

Održan okrugli sto o


temi: „Moguæi naèini
rješavanja socijalne
problematike Roma na
podruèju kakanjske
opæine“
U organizaciji Centra za socijalni rad Kakanj
krajem februara održao se okrugli sto o temi:
Podrška inicijativi da se uspostavi baza podataka romske
„Moguæi naèini rješavanja socijalne problematike populacije
Roma na podruèju kakanjske opæine“. Sastanku su
prisustvovali predstavnici Opæine Kakanj,
Centru za socijalni rad u kojem bi obavezno bila
predsjednici romskih udruženja iz Kaknja, Fehim uposlena osoba romske nacionalnosti.
Osmanoviæ-predstavnik Vijeæa Roma, Dervo Okrugli sto završen je uz slijedeæe zakljuèke:
Sejdiæ-predsjednik Udruženja Roma BiH, Munir 1. Uèesnici okruglog stola daju punu podršku
Babiæ-pomoænik kantonalnog ministra za rad i inicijativi Centra za socijalni rad o moguæem
socijalnu politiku, Ljiljana Šantiæ i Saliha naèinu rješavanja socijalne problematike Roma
Džuderija-predstavnice Ministarstva za ljudska prava i na podruèju kakanjske opæine;
izbjeglice BiH... 2. Centar za socijalni rad se obavezuje da æe u
Emina Šariæ u svojstvu moderatora je prezentovala prvoj polovini marta radni materijal uraditi u
moguæe naèine ostvarivanja prava propisanih formi projekta;
Zakonom o socijalnoj zaštiti (pravo na stalnu socijalnu 3. Uraðeni projekt bit æe usaglašen sa
pomoæ, pravo na djeèiji dodatak, pravo na novèanu predstavnicima romskih udruženja na podruèju
naknadu za vrijeme trudnoæe i poroðaja nezaposlenih opæine i za isti æe se tražiti saglasnost-podrška
žena, pravo na osiguranje jednog obroka školskoj Opæinskog naèelnika;
djeci, pravo na zdravstvenu zaštitu). 4. Nakon usaglašavanja i dobivene saglasnosti
Svi prisutni su podržali inicijativu da se uspostavi Opæinskog naèelnika, projekat æe biti upuæen
baza podataka romske populacije koja bi se mogla prema donatorima, prvenstveno prema
formirati otvaranjem ureda za romska pitanja pri državnom Ministarstvu za ljudska prava i
izbjeglice.

za sanaciju i rekonstrukciju puta Tršæe – Brkiæi. Za


Potpisan Ugovor o izradi realizaciju ovog projekta odobrena su sredstva na
osnovu odluke Komisije za izbjeglice i raseljena lica
revizije projektne od 26.septembra 2008.godine.

dokumentacije za Odobrena sredstva se mogu utrošiti za projekte,


nadzor i izvoðenje radova. To znaèi da Fond za

sanaciju i rekonstrukciju povratak BiH ne priznaje troškove revizije projektne


dokumentacije koji u ovom sluèaju padaju na teret
puta Tršæe – Brkiæi Opæine. Izvještaj o reviziji je potreban i u fazi
izdavanja odobrenja za graðenje.
Opæinski naèelnik Mensur Jašarspahiæ-Suri i Sead Cijena usluge revizije izvedbeno-projektne
Mešiæ, u ime firme „SM-Commerce“ Kakanj, potpisali dokumentacije je fiksna i iznosi 500 KM.
su Ugovor o izradi revizije projektne dokumentacije
14
AKTUELNOSTI

Opæina Kakanj je jedna od


rijetkih lokalnih zajednica
koja stimuliše natalitet
Opæinsko vijeæe Kakanj, na 5. redovnoj sjednici
koja se održala 10.marta 2009.godine, usvojilo je
Odluku o jednokratnoj novèanoj pomoæi za
poroðaj i opremanje novoroðenog djeteta. Ovo
pravo mogu ostvariti porodilje koje imaju
prebivalište na podruèju opæine Kakanj za dijete
roðeno u bilo kojoj zdravstvenoj ustanovi na
podruèju F BiH ili kuænom porodu.
Jednokratna novèana pomoæ utvrðena je u Opæina Kakanj pomaže tek roðenim bebama
iznosu od 150 KM, a u okviru sredstava planiranih
„Opæina Kakanj je jedna od rijetkih lokalnih
Budžetom. Zahtjev za ostvarivanje prava podnosi se
zajednica koje pomažu porodiljama i koja stimuliše
Službi za poduzetništvo, društvene djelatnosti,
natalitet. Ove godine Opæinskom vijeæu æemo u
eko-zaštitu i inspekcijske poslove (Centar za pružanje
prijedlogu Budžeta predložiti da se u ovu svrhu izdvoji
usluga graðanima, Opæina Kakanj, Alije Izetbegoviæa
više sredstava u odnosu na prošlu godinu kada je bilo
123, kontakt telefon 032/771-800, lokal 858) u roku
odobreno 50 000 KM“, kazao je opæinski naèelnik
od 30 dana od dana poroðaja. Za djecu roðenu od 1.
Mensur Jašarspahiæ-Suri.
januara 2009. godine do donošenja ove odluke zahtjev
Služba za poduzetništvo, društvene djelatnosti,
se podnosi u roku od 30 dana od dana stupanja na
eko-zaštitu i inspekcijske poslove Opæine Kakanj veæ
snagu iste. Pravo na jednokratnu novèanu pomoæ
je primila odreðeni broj zahtjeva, porodilje su
mogu ostvariti i porodilje za djecu roðenu u oktobru,
obaviještene da æe im novèana pomoæ biti isplaæena
novembru i decembru 2008.godine. Odluka stupa na
nakon usvajanja Budžeta Opæine Kakanj, a ovom
snagu danom donošenja, a primjenjivat æe se dok
prilikom pozivamo sve porodilje koje nisu podnijele
postoje uslovi za njenu primjenu u skladu sa
zahtjeve da to uèine na vrijeme i da iskoriste svoje
planiranim sredstvima u Budžetu Opæine, odnosno do
pravo.
njenog stavljanja van snage.

predmetni zahtjev, da je preduzeæe „Agrotrend“


Tragom zahtjeva èetiri Kakanj u cijelosti privatizirano i to po osnovu javnog

zaposlenika D.D. upisa dionica 49 % osnovnog (ukupnog) kapitala


preduzeæa i po osnovu neposredne pogodbe 51 %
„Agrotrend“ Kakanj ukupnog kapitala preduzeæa „Agrotrend“ Kakanj.
Obzirom da je navedeno preduzeæe u cijelosti
Na adresu Opæinskog naèelnika stigao je dopis
privatizirano, to iz navedenog statusa proizilaze
Ministarstva za poljoprivredu, šumarstvo i
obaveze vlasnika na èuvanju i zaštiti imovine, sve do
vodoprivredu ZDK u kojem se kaže:
eventualnog raskida kupoprodajnog ugovora sa
„Postupajuæi po Vašoj preporuci, u prilogu kojeg ste
Agencijom za privatizaciju ZDK.
nam dostavili zahtjev èetiri zaposlenika D.D.
To što u Vašoj preporuci sugerišete odobravanje
„Agrotrend“ Kakanj, a vezano za odobravanje
sredstava za funkcionisanje èuvarske službe, na naèin
finansijskih sredstava za organizovanje èuvarske
kako se to radi u preduzeæu „Pilana“ d.o.o. Kakanj, ne
službe na farmi „Vlahoviæi“, obavještavamo Vas
može se dovoditi u istu ravan sa preduzeæem
slijedeæe: iz dokumentacije sa kojom raspolaže ovo
„Agrotrend“ Kakanj, jer je koliko nam je poznato
Ministarstvo, a što je sigurno i Vama poznato, kao i
raskinut kupoprodajni ugovor izmeðu Agencije za
uposlenicima“Agrotrend“ Kakanj koji su uputili
privatizaciju ZDK i kupca „Pilane“ d.o.o. Kakanj“.
15
IZ PROTOKOLA
do dana sklapanja braka uzajamno
Nekoliko korisnih obavijeste o zdravstvenom stanju, da
posjete porodièno savjetovalište, te
informacija za da se upoznaju sa struènim

buduæe braène mišljenjem i uslovima za razvoj


skladnih braènih zajednica. Matièar æe
partnere mladence upoznati i sa moguænostima
definisanja imovinskih odnosa tj. sa
Buduæim braènim partnerima modalitetom koji odreðuje da se
prezentujemo nekoliko korisnih Od odluke do sudbonosnog DA treba
imovinsko-pravni odnosi braènih
informacija koje se odnose na proæi najmanje 30 dana
partnera mogu utvrditi braènim
zakljuèenje braka. Nakon stupanja ugovorom koji se sastavlja kod notara.
na snagu Porodiènog zakona FBiH osoba) u dogovoru sa buduæim
braènim partnerima odreðuje rok za Po isteku roka za sklapanje braka
došlo je do izmjena u proceduri kod matièara se dogovore datum,
zakljuèenja braka. Buduæi braèni sklapanje braka koji ne može biti
kraæi od 30 dana raèunajuæi od dana vrijeme i mjesto sklapanja braka.
partneri podnose prijavu za Zakljuèenje braka odvija se uz
zakljuèenje braka, prijava i ostala prijavljivanja.
Izuzetno, kada za to postoje prisustvo dva svjedoka, tom prilikom
dokumentacija (rodni listovi, kopije državni službenik proèita odredbe
liènih karti i druga dokumentacija opravdani razlozi, matièar može
odobriti sklapanje braka prije Porodiènog zakona FBiH kojim su
ako službena osoba ocijeni da je regulisana prava i dužnosti braènih
potrebna) se predaje službenoj isteka roka.
Buduæe braène partnere matièar je partnera, a mladenci javno iskazuju
osobi ovlaštenoj za obavljanje èina volju za zakljuèenjem braka.
zakljuèenja braka. Matièar (službena dužan upoznati da je potrebno da se

Èestitka kakanjskim U dušama Kakanjaca i Zenièana


odbojkašima duboko se urezalo tužno zavijanje
rudnièkih sirena koje izazivaju strah,
Odbojkaški klub „Kakanj“ istinski
je promotor opæine Kakanj, kao i
zebnju i crne slutnje
Nakon nesreæe u jami Stranjani RMU Zenica opæinski naèelnik
upornosti, talenta i predanog rada
Mensur Jašarspahiæ-Suri je, u znak solidarnosti i saosjeæanja,
naših sportista kako bi postigli
uputio izraze podrške i sauèešæa generalnom direktoru RMU
željene ciljeve. Veliki uspjeh naših
Zenica Senadu Sarajliæu, opæinskom naèelniku Zenice Husejinu
odbojkaša pridonosi afirmaciji
Smajloviæu i svim graðanima Zenice:
sporta, omasovljenju svih sportskih
„Poštovani!
disciplina i pomaže ukupnim
U dušama Kakanjaca i Zenièana duboko se urezalo tužno
nastojanjima lokalne zajednice da
zavijanje rudnièkih sirena koje izazivaju strah, zebnju i crne
mlade usmjeri sportskim
slutnje. Sudbina je pred narod ovog kraja donijela brojna
aktivnostima kako bi se sprijeèila
iskušenja. Metak ili metan, kroz vijekove,odnose ljudske živote u
pojava poroka. Neizmjerno se
našim gradovima, ali ljudska solidarnost našeg naroda i želja za
radujemo uspjehu Odbojkaškog
opstankom na kuænom pragu nikada nije pobijeðena. Dragi
kluba „Kakanj“, te igraèima i upravi
prijatelji, sa dubokim bolom upuæujem vam izraze sauèešæa zbog
kluba upuæujemo srdaènu èestitku
tragiène smrti rudara Almira Babiæa koji je duboko pod zemljom
povodom odbrane tutule osvajaèa
zaraðivao hljeb sa sedam kora.
Kupa BiH u odbojci.
Iz Kaknja koji razumije vašu bol primite izraze podrške i naše
ohrabrenje u ovom teškom trenutku. Naše misli,molitve i nadanja
PREDSJEDAVAJUÆI
OPÆINSKOG VIJEÆA OPÆINSKI NAÈELNIK usmjerene su i prema povrijeðenim rudarima, mi se nadamo njiho-
Ivica Petroviæ Mensur vom ozdravljenju. Molim primite izraze moga dubokog poštovanja!“
opæinski naèelnik
Jašarspahiæ-Suri
Mensur Jašarspahiæ-Suri
16
IZ PROTOKOLA
se upuæuju na razmatranje
Maturanti posjetili Opæinskom vijeæu. Ja se nadam da
æe se neki od maturanata
Opæinu Kakanj opredijeliti za akademsko
Maturanti Gimnazije „Muhsin obrazovanje koje je potrebno
Rizviæ“ Kakanj posjetili su u utorak Opæini“, istakao je opæinski
10. februara 2009.godine Opæinu naèelnik.
Kakanj. Tokom dvosatnog boravka U srijedu, 18. februara
gosti su se upoznali sa radom 2009.godine, Opæinu Kakanj su
Maturanti Srednje struène škole u
opæinskih službi kroz izlaganja posjetiti maturanti Srednje
Centru za pružanje usluga

Kurtoviæa. Nakon obilaska


opæinskih službi maturanti su
posjetili i opæinskog naèelnika
Mensura Jašarspahiæa-Surija.
„Obišli smo službe Opæine,
informacije koje smo dobili pomoæi
æe nam u izboru fakulteta i koristit
æe nam u buduænosti“,kazala je
Gimnazijalci u uredu opæinskog maturantica Aida Èehajiæ. Uèenici Srednje tehnièke škole u
naèelnika „Maturanti su se danas upoznali sali za vjenèanja
sa organizacijom opæinskih
pomoænika opæinskog naèelnika tehnièke škole “Kemal
struktura, saznali su na koji naèin
Ferida Trake, Suada Husetoviæa, Kapetanoviæ” Kakanj i maturanti
komuniciramo sa graðanima i kako
Rešada Zaimoviæa i Nurèe Srednje struène škole Kakanj.
pripremamo prijedloge odluka koje
prijema opæinski naèelnik je ugostio i vijeænice u
Prijemi povodom 8.marta – Opæinskom vijeæu Kakanj, te zastupnice iz Kaknja u
Skupštini ZDK.
Meðunarodnog dana žena „Cilj ovog prijema je razmijeniti mišljenja o
položaju žene u društvu i porazgovarati o naèinima
pomaganja ženama. U proteklom periodu vidljivi su
pomaci u domeni politike ravnopravnosti žena, nadam
se da æe u buduæem periodu još više biti uèinjeno kako
bismo pomogli ženama“, kazao je opæinski naèelnik
Mensur Jašarspahiæ-Suri.

Predstavnice Udruženja žena demobilisanih pripadnica


oružanih snaga

U ponedjeljak, 9.marta 2009.godine, opæinski


naèelnik Mensur Jašarspahiæ - Suri je u svom uredu,
povodom 8.marta – Meðunarodnog dana žena,
uprilièio prijem za predstavnice Udruženja žena Zabilježeno na prijemu za vijeænice i zastupnice
demobilisanih pripadnica oružanih snaga. Nakon ovog

17
OBAVJEŠTENJA

POZIV POLJOPRIVREDNICIMA ZA UPIS U REGISTAR


POLJOPRIVREDNIH GOSPODARSTAVA/ GAZDINSTAVA I
REGISTAR KLIJENATA
Obavještavaju se poljoprivrednici (fizièka i pravna lica) na podruèju opæine Kakanj da je 1. januara 2009.
godine poèeo upis u Registar poljoprivrednih gospodarstava/gazdinstava i Registar klijenata.

Ciljevi upisa u Registre su:


– racionalnije, brže i kvalitetnije planiranje mjera nadležnih organa za pružanje potpore razvoju
poljoprivrede i ruralnog razvoja;
– osiguranje transparentnog utroška sredstava namijenjenih potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju;
– postupno usklaðivanje sa zahtjevima Europske unije radi korištenje sredstava iz predpristupnih fondova
namijenjenih Bosni i Hercegovini.

Registriraju se svi oni koji žele:


– ostvariti prava na novèane podsticaje u poljoprivredi i ruralnom razvoju;
– biti registrirani u postojeæim evidencijama Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FbiH
ili u ustanovama ovlaštenim od strane Federalnog ministarstva.

U registre se unose podaci o sredstvima kojima raspolaže poljoprivredno gospodarstvo / gazdinstvo:


– Ljudi
– Zemljište
– Životinje (stoka)
Registriranje se vrši u uredima opæinskih službi (zgrada opæine Kakanj, 3 sprat, soba broj 20), gdje možete dobiti
uputstva za upis u registar poljoprivrednih gospodarstava /gazdinstava i registar klijenata, te obrasce za upis.
VAŽNO !
REGISTRACIJA JE PREDUSLOV ZA OSTVARIVANJE NOVÈANIH PODSTICAJA
U POLJOPRIVREDI I RURALNOM RAZVOJU, TE SVI ONI KOJI NE BUDU
REGISTROVANI NEÆE MOÆI DOBITI BILO KAKAV VID PODSTICAJA U
POLJOPRIVREDI I RURALNOM RAZVOJU.

Obavijest za graðane
U skladu sa Strategijom razvoja opæine Kakanj èiji drugi strateški cilj definiše Opæinu Kakanj kao efikasnu,
odgovornu i transparentnu upravu koja odgovara na potrebe svih graðana, u svojstvu Opæinskog naèelnika
obavještavam graðane da putem Centra za pružanje usluga mogu dobiti sve informacije na koji naèin se svojim
zahtjevima mogu obratiti Opæinskom naèelniku i opæinskim službama, kako popuniti obrasce, koju dokumentaciju
priložiti i slièno. Opæinski naèelnik, pomoænici opæinskog naèelnika i svi službenici æe i u buduæem periodu
njegovati praksu neposrednog dijaloga, saradnje, uvažavanja i koordinacije sa graðanima.
U proteklom periodu Opæina Kakanj je poduzela niz aktivnosti kako bi se ojaèao transparentan rad.
Usvojene su Strategija razvoja opæine Kakanj, Strategija partnerstva Opæine Kakanj i graðana, sadržajno
je obogaæena službena web-stranica, implementiran je Zakon o slobodi pristupa informacijama, izraðena
je Strategija komuniciranja Opæine Kakanj i graðana, sjednice Opæinskog vijeæa se prenose putem lokalne
TV, poèeo je izlaziti Bilten Opæine Kakanj, ustanovljena je i besplatna pravna pomoæ koja je na usluzi
graðanima èetvtkom od 16.30 do 18.30 sati, ostvarena je dobra saradnja sa medijima...
I u buduæem periodu Opæina Kakanj æe razvijati i jaèati modalitete komunikacije i saradnje sa graðanima.
opæinski naèelnik
Mensur Jašarspahiæ-Suri

18
OBAVJEŠTENJA - ZNAÈAJNI DATUMI

Poziv svim društvenim faktorima:


Predstavite svoje aktivnosti putem gradskog displeja
U cilju što bolje promocije aktivnosti svih društvenih faktora kakanjske lokalne zajednice, u gradskoj jezgri
Kaknja je instaliran displej. U toku testne faze putem displeja svoje redovne aktivnosti predstavilo je nekoliko
subjekata. U narednom periodu planirano je obogaæivanje sadržaja pa i Vas pozivamo da predstavite vaše
aktivnosti kakanjskoj javnosti putem gradskog displeja. Sadržaji koji se dostavljaju u Opæinu Kakanj
podrazumijevaju fotografije (obavezno u digitalnoj formi), video zapise, reklamne spotove i sl.
Nadamo se da æete dostavljanjem sadržaja koji govore o Vašim i aktivnostima Vaših saradnika pomoæi u
sveukupnim nastojanjima da putem displeja graðanima prezentujemo šaroliku lepezu privrednog, kulturnog,
društvenog i vjerskog života u Kaknju. Sve dodatne informacije možete dobiti od višeg struènog saradnika za
informisanje i odnose sa javnošæu u Opæini Kakanj na telefon sa brojem 032/555-301.
opæinski naèelnik
Mensur Jašarspahiæ-Suri
zapisao da kralj poklanja Hrvoju Vukèiæu dva sela u
Dogodilo se aprila davne okolini Kaknja, a možda bi prava istina bila da se u
post skriptumu zapisalo da je kralj darovao dio sebe i
hiljadu... svoje duše jer je historija zabilježila da je bosanskim
banovima i kraljevima Bosna, posebno ona uža, bila
– 4.aprila 1979. godine iz štampe je izašao prvi broj
srcu prirasla. Iako je života u kakanjskom kraju bilo i
Kakanjskih novina, glasila kakanjske opæine;
prije 1392. godine, dobro je što je pergamena
– 7.aprila 1987. godine promovirana je Monografija
ispisana jer povijest hoæe “crno po bijelom” da bi se
Kaknja;
sprijeèili pokušaji falsifikovanja historijskih èinjenica;
– 7.april se obilježava kao Svjetski dan zdravlja;
– 15. aprila 1941.godine u Kakanj su ušle trupe 114.
– 8. april je odlukom UN-a proglašen Svjetskim danom njemaèke oklopne divizije;
Roma;
– 15.april se obilježava kao Dan srednje struène škole
– 8. aprila 1945. godine osloboðen je Kakanj u Drugom Kakanj i Dan OŠ „15.april“;
svjetskom ratu. Ovaj datum duboko se urezao u
– 18.aprila 1949. godine kakanjski rudar Risto Mijatoviæ
narodno pamæenje jer je taj dan donio slobodu.
je sa svojom brigadom iskopao 354 tone uglja èime su
Slobodi se tih dana hrlilo, slobodi se pjevalo, slobodi
rudari Kaknja prvi put u kopanju uglja oborili svjetski
se divilo...;
rekord ruskog rudara Stahanova;
– 8.aprila 1987.godine u Kaknju je sveèano otvorena
– 21. aprila 1934. godine u eksploziji u Staroj jami
Autobuska stanica;
kakanjskog rudnika poginulo je 127 rudara;
– 8.aprila 1988.godine u Kaknju je otvoren Distributivni
– 22.april se obilježava kao Svjetski dan planete;
centar;
– 23.april se obilježava kao Svjetski dan knjige i
– 11.aprila 1945. u Kaknju je formiran
autorskih prava;
Narodnooslobodilaèki odbor;
– 27. aprila 1992.godine prvi put je pušten signal
– Aprila 1975. u Kaknju je završena gradnja i pušten je
Radija Kakanj;
u rad Dom zdravlja sa specijalistièkim službama;
– 30.aprila 1967. godine otvoren je kakanjski Dom
– 11.aprila 1994. godine sa radom je zapoèela NTV IC
kulture. O Domu kulture Raif Èehajiæ je zapisao: „
Kakanj;
Lociran na Plandištu, gdje su do tada bile tri kuæe
– 15. april se obilježava kao Dan Opæine Kakanj. U Zudera i još nekih porodica, trebalo je da opravda
historijskim dokumentima stoji da je 15. aprila 1392. naziv kako po aktivnostima u njemu, tako i po
godine kralj Stjepan Dabiša darovao vojvodi Hrvoju ponašanju Kakanjaca. Sve kulturne institucije
Vukèiæu dva sela u okolini Kaknja. S obzirom da se smjestiše se u ovu zgradu: biblioteka i èitaonica,
radi o prvom pominjanju imena Kakanj u pisanim kino, Kulturno-umjetnièko društvo “Dikan”, Radnièki
izvorima, Opæinsko vijeæe Kakanj je 14.marta univerzitet i još neke, a osta prostora i za stan
1996.godine odluèilo da se 15.april proglasi Danom domara Ivice Kneževiæa. Velika sala sa prostranom
Opæine Kakanj. Zasigurno je tog davnog aprilskog, 15. pozornicom, opremljenom velikim pokretnim
po redu, dana 1392. ljeta gospodnjeg bosanski kralj kulisama i reflektorima, ispred koje je podij za
Stjepan Dabiša zastao u svom diktatu kojeg je crnim orkestar, mogla je garantovati uspješan nastup i
mastilom dijak prostirao po žutoj pergameni. najveæim ansamblima“.
Zamislio se kralj Dabiša nad svojim rijeèima! Dijak je

19