- Miroslav Krleža rođen je 1893.g. u Zagrebu gdje je završio nižu gimnaziju, a
zatim se školovao u vojnim zavodima u Pečuhu i Budimpešti - Bio je pjesnik, romanopisac, novelist, dramatičar i esejist - Obilježio je veliko razdoblje hrv.književnosti i autor je preko 60 naslova, te se ogledao u svim književnim vrstama i rodovima - 1962.g. pokreće časopis „Forum“, daje potporu „Deklaraciji o položaju i nazivu hrvatskoga književnog jezika 1967., te posve prestaje prestaje sudjelovati u političkom životu - 1922. g. objavljuje novelističku zbirku „Hrvatski bog Mars - Bio je urednik i pokretač časopisa poput: „Plamen, Književna republika, Danas, Pečat, itd.“ - Do 1936.g. objavio je nekoliko stotina pjesama, među kojima se posebno ističu Balade Petrice Kerempuha - Krležin romaneskni ciklus započinje 1. hrvatskim modernim romanom „Povratak Filipa Latinovicza“ - Bio je i enciklopedist, od 1950.g do svoje smrti bio je direktor leksikografskog zavoda koji se danas zove „Leksikografski zavod Miroslava Krleže“ - Krleža u nekim svojim djelima ostvaruje ekspresionističke (i naturalističke) pomake - Umro je 1981. godine u Zagrebu
- Ekspresionizam je stanje duha, atmosfere koja je onda vladala u svijetu,
iščekivanje u strahu i tjeskobi (početak 20.st.) - Pojavljuje se u Njemačkoj i u Austriji - Najčešći elementi ekspresionizma u književnosti su: vječnosti i kozmički motivi, nihilistički subjektivizam (stanje očaja i totalne besperspektivnosti), rat (negacija humanosti – bolest, smrt, raspadanje, strah) i pobuna i otpor (nepomirenost s društvenom situacijom i atmosferom duha; uočavanje izlaza u nepoštenoj kritici društva) - Razdoblje ekspresionizma u hrvatskoj književnosti traje između 1914. i 1929. - Početak tog razdoblja određuje Matoševa smrt
- Hrvatski bog Mars je nastajao od 1922. do 1933.godine, odnosno tijekom i
poslije 1. svjetskog rata - Novelistička zbirka od 7 novela spada u proturatnu prozu kojom je tada bila zahvaćena i naša i europska književnost - Sve priče povezuje snažan osjećaj apsurda zbog ludog traćenja života hrvatskih domobrana - Pisac je čitavu zbirku ukomponirao tako što je pratio mučno osviješćivanje hrv. Naroda koji ratuje pod tuđim zastavama i za tuđe interese, a da ne zna za koga ni zašto - Krleža svojim ekspresionističkim izrazom (racionalizacija riječi, odbacivanje opisa, dojam krika, napetost unutrašnje dinamike i pokreta što se ostvaruje upotrebom glagola, rečeničnih nizova i eliptičkih rečenica) - Prevladavaju i naturalističke slike kao izraz vjernog i ružnog opisivanja; naturalizam je u funkciji ekspresije, posebice u opisima ranjenika, rana i kupaonice, prikazuje se čovjek u najvulgarnijim i najtamnijim trenucima - Neizdrživa i krajnje tjeskobna atmosfera prikazuje smrt, rane, krv, kaos i očaj ranjenika raznih nacionalnosti kojima zapravo ostaje samo vjera u Boga - Baraka pet be je antiratna novela napisana u trećem licu - Kao pripovjedačka tehnika pojavljuje se i unutrašnji monolog, a to se najprije odnosi na dijelove u kojima Krleža isiče svoj antiratni stav kroz misli domobrana Vidovića, unovačenog studenta - Grof Maximilijan Axelrode i Vidović stoje u kontrastu koji oslikava cijelu situaciju (pisac daje ironiju opisujući Vidovićeve jauke i proslavu grofa) - Vidović je teško ranjen i umire, a grof želi biti pravi vojnik i time predstavlja oličenje apsurda rata i stavove imerijalističkih sila u naletu osvajačkih pohoda - Baraka pet be ima mnogo obilježja realističke književnosti: detaljan opis prostora u funkciji karakterizacije likova, pobunjenog i obespravljenog pojedinca, socijalnu i psihološku karakterizaciju, itd.