You are on page 1of 28

UVODNIK

Tamo gdje vjetar miluje


stoljetne šume pisala se
OPÆINE KAKANJ naša historija
interno informativno glasilo
Tamo gdje vjetar miluje stoljetne šume, na proplancima koji su se
okitili šarolikim ljekovitim biljem, dok je proljetno sunce ispijalo
OPÆINA KAKANJ rosnu èar uz pratnju zamamnog šuma bistrih potoka, kretala se rijeka
Alije Izetbegoviæa 123 ljudi... April je, 28. dan, bude se sjeæanja i uspomene... Mlaði
72240 Kakanj naraštaji koji su u vihoru rata bili zaokupljeni svojim cuclama, danas
Tel. 032/771-800, 771-801 pomno slušaju historiju, i to ne onu „kabinetsku“ koja šturo nabraja
Fax 032 771-803 datume, dokumente, povelje..., veæ historiju koja se pisala na
www.kakanj.com.ba Kamenici, Vozuæi, Tajanu, Ponijerima...
e-mail: opcinaka@bih.net.ba Mistièan je taj spoj oèaravajuæeg prirodnog ambijenta,
retrospektive ratnih dešavanja i tužne sjete na one koji su u borbi za
slobodu dali svoje živote...
Dva borca, jedan ratni komandant, drugi dobitnik najvišeg ratnog
priznanja „Zlatni ljiljan“, prizivaju sjeæanja na ratni period... Pomno
ih slušamo dok pogledom milujemo pejzaže Kamenice. Dok gazimo
IZDAVAÈ: šumskim putem u mislima se redaju slike, mozaik nakon svake nove
Opæina Kakanj rijeèi naših saputnika biva upotpunjeniji, mistièniji, zamamniji...
Dok prièaju, mi, njihovi saputnici u posjeti spomen-obilježju
REDAKCIJA BILTENA našim herojima koji su živote za slobodu dali na
OPÆINE KAKANJ: zavidovièko-vozuækom ratištu, krišom pogledamo u njihova lica u
Evelin Memiæ želji da pronaðemo još poneki detalj koji bi upotpunio našu spoznaju
Azra Fejziæ o nama. Na njihovim licima èitamo bitke, akcije, podvige,
Mersud Kovaè herojstvo...
Teško bi bilo pobrojati, napisati, ubilježiti sve detalje koje nam
prièaju. Ove historijske èinjenice možda i ne tragaju za slovom o
Tel: 032/555-301 sebi, one tragaju za toplom ljudskom dušom koja brzo uspostavi onu
nit od srca do srca, one tragaju za èovjekom koji voli ljudski rod i
Fax 032/771-803
slobodu, one tragaju za mladim èovjekom koji æe svojoj djeci prièati
e-mail:opcinaka@bih.net.ba;
o herojima pred koje je historija donosila teška iskušenja.
evelin.memic@gmail.com
Naša promišljanja, upiti i upijanja reèenog još su jaèa i intenzivnija
na spomen-obilježju u Kamenici. Ponosnim nas èini pogled na
šaroliku sliku velikog broja ljudi koji su došli da uèenjem Fatihe,
šutnjom i polaganjem cvijeæa pokažu da ne zaboravljaju svoju
historiju i najhrabrije sinove Bosne. Detalj po detalj æe kazati
fotografije sa naslovne i posljednje strane Biltena „desetke“, a
nutrinu i dušu ovog skupa, bar u skromnoj mjeri, nadamo se, neka
kažu ove reèenice satkane i vezene od emocija.
Na povratku osjetimo žal jer nismo imali priliku èuti još nekog od
DTP i štampa: aktivnih sudionika ratnih zbivanja na Kamenici, ali vjerujemo da æe
Labirint Zenica veæ naredne godine naš mozaik spoznaje o nama biti upotpunjen
historijskim èinjenicama koje æe nam kazivati heroji Kaknja. Povratak
Tiraž: kuæi je bio satkan od promišljanja i analize nauèenog. Nauèili smo
1000 primjeraka važnu lekciju, prièat æemo je, da se ne zaboravi... Veæ naredne

2
OPÆINSKO VIJEÆE

7. i 8. sjednica
Opæinskog vijeæa Kakanj
Opæinsko vijeæe u èetvrtak, 30.04.2009. godine je
zapoèelo 7.sjednicu. Na dnevnom redu za 7.
sjednicu nalazilo se 39 taèaka. Vijeæe je do 15.00
sati razmatralo devet taèaka, od kojih su usvojene:
Donošenje odluke o davanju saglasnosti Skupštini JP
„Vodokom“ za imenovanje Buza Fahrudina za èlana
Nadzornog odbora na period od dva mjeseca;
Prijedlog odluke o usvajanju nacrta Regulacionog
plana poduzetnièke zone „Vrtlište“ u Kaknju i
njegovom stavljanju na javnu raspravu; Nacrt
odluke o provoðenju Regulacionog plana
poduzetnièke zone „Vrtlište“ u Kaknju i njegovom
stavljanju na javnu raspravu; Prijedlog odluke o Zabilježeno na sjednici Opæinskog vijeæa
davanju saglasnosti za raspisivanje javnog konkursa
za dodjelu zemljišta u Kaknju za izgradnju Odsjeku za društvene djelatnosti Opæine Kakanj.
poslovnog objekta pašnjak Prijeka Varda; Prijedlog Usvojeni su i Program utroška sredstava komunalne
odluke o davanju saglasnosti za raspisivanje javnog naknade za 2009. godinu i Program utroška
konkursa za dodjelu zemljišta u Bjelaviæima za sredstava naknade za graðevinsko zemljište za
izgradnju benzinske pumpe; Prijedlog odluke o 2009.godinu; Odluka o usvajanju Plana i programa
davanju saglasnosti za raspisivanje javnog konkursa rada JU Centar za socijalni rad Kakanj sa
za dodjelu zemljišta u Kaknju za izgradnju finansijskim planom za 2009.godinu; Odluka o
poslovnog objekta u ulici Mehmeda Skopljaka; usvajanju Programa rada JU za kulturu i
Prijedlog odluke o davanju za obrazovanje
saglasnosti sa finansijskim planom za
raspisivanje javnog konkursa za dodjelu zemljišta 2009.godinu; Odluka o usvajanju Plana rada i
za izgradnju stambeno-poslovnog objekta u ulici razvoja JU Dom zdravlja sa poliklinikom Kakanj sa
27.juli u Kaknju. finansijskim planom za 2009.godinu. Vijeæe je
Prijedlog odluke o usvajanju Plana kapitalnih donijelo i Rješenje kojim se u Komisiju za
investicija za period 2009-2013. nije dobio stimulativno zapošljavanje pripravnika ispred
potrebnu veæinu, a rasprava po Prijedlogu kriterija Opæinskog vijeæa imenuje Haris Veispahiæ.
raspodjele sredstava za sport iz Budžeta Opæine je Opæinsko vijeæe je 11.05.2009. u 9.00 sati održalo
odgoðena za drugi dio sjednice. 8. redovnu sjednicu na kojoj se razmatrala samo
Na prvom nastavku 7. održanom jedna taèka dnevnog reda: Prijedlog odluke o
sjednice
07.05.2009. godine Opæinsko vijeæe je usvojilo usvajanju Plana kapitalnih investicija za period
Zakljuèak o utvrðivanju nacrta Kriterija raspodjele 2009-2013. godina. Nakon uvodnog izlaganja
sredstava za sport iz Budžeta Opæine kojim se sekretara koordinacionog tima Mirhe Kuloviæ i kraæe
utvrðuje nacrt Kriterija raspodjele sredstava za diskusije Vijeæe se pozitivno izjasnilo o ovom
sport i kojim se isti upuæuje na javnu raspravu. prijedlogu. Projekti kojima æe Opæina aplicirati
Period javne rasprave je 30 dana od dana donošenja prema „GAP-u“ su: asfaltiranje puta kroz selo
ovog zakljuèka, a svi zainteresirani sudionici mogu Popržena Gora, MZ Podgora; most u Krševcu i
svoje primjedbe dostaviti Službi za poduzetništvo – ambulanta u Doboju.
3
EKO-SLIKA MOGA KRAJA

Povodom 22. aprila - Svjetskog dana


planete Zemlje

LEAP je put do održivog razvoja

22. aprila 2009. godine, povodom Svjetskog dana Osigurajmo našoj djeci odrastanje u ekološki èistom
planete Zemlje, u uredu opæinskog naèelnika Mensura okruženju
Jašarspahiæa-Surija uprilièen je prijem na kojem su
i u drugim zemljama, te je 1990. godine Dan planete
Saida Berbiæ, šef Odsjeka za zaštitu, praæenje i
Zemlje službeno postao meðunarodnim danom. Dan
unapreðenje okoliša, zraka i životne sredine Opæine
planete Zemlje je godišnja manifestacija kojom se
Kakanj i predstavnici Centra za ekonomski, tehnološki
želi skrenuti pažnja èitave svjetske javnosti na
i okolinski razvoj (CETEOR, struèni konsultanti u
opasnost koja prijeti životu na Zemlji. Ovim se Danom
procesu izrade LEAP-a) opæinskom naèelniku uruèili
želi pomoæi èovjeku da ponovno uspostavi kontakt s
izraðen Nacrt Lokalnog ekološko-akcionog plana
prirodom, te ukazati na opæenitost ekološke krize:
(LEAP) kojeg æe naèelnik u narednim danima uputiti na
zagaðivanje zraka i vode, radioaktivno zraèenje,
raspravu radnim grupama LEAP-a, mjesnim
iscrpljivanje nenadoknadivih energenata i drugo. Na
zajednicama i drugim društvenim subjektima, te na
taj Dan se poduzimaju razlièite konkretne akcije
odluèivanje Opæinskom vijeæu Kakanj. Dakle, na
zaštite života na Zemlji, buðenja svijesti,
Svjetski dan planete završeno je definisanje
odgovornosti, osjeæaja, ljubavi prema daru života i
dokumenta koji je baza za buduæe rasprave, a koji bi,
prema svim stvorenjima.
kada ga u konaènici usvoji Opæinsko vijeæe, trebao
jasno definisati strateške smjernice uspostave
održivog razvoja u Kaknju, razvoja koji podrazumijeva
harmonièan odnos industrijskog razvoja i zaštite
okoline. Osim Nacrta LEAP-a, Dragan Ajanoviæ,
direktor CETEOR-a, naèelniku je uruèio i zahvalnicu
za profesionalan odnos, uspješnu saradnju i lièni
doprinos u izradi LEAP-a, te prigodan poklon u obliku
minijature stare kapije. Prijemu su prisustvovali i
mališani kakanjskog obdaništa „Mladost“ koji su
plesali i pjevali u èast planete Zemlje.
Na konferenciji UNESCO-a 1969. godine John
McConnell je prvi put predstavio ideju obilježavanja
Dana planete Zemlje koja je ukljuèila 20 miliona
sudionika. Ubrzo su inicijativu prihvatile organizacije Vesela djeèija igra u èast planete Zemlje
4
EKO-SLIKA MOGA KRAJA

Savjest
neodgovornih
pojedinaca
mora jednom
Sve èešæi sluèajevi zapaljenih kanti za smeæe Kakanjski vatrogasci brzo reagovali
proraditi:
Zapaljeni
kontejner i
napušteni
psiæi
Neko ih je ostavio kraj puta Napuštanje životinje je kažnjivo djelo

i spomenike svojih predaka koji su


Poruka opæinskog PODRŽITE LEAP, PODRŽITE živote dali za domovinu!
BORBU ZA BAJKOVITI KAKANJ
naèelnika: SA PITOMIM PEJZAŽIMA I
Ova promišljanja neka budu
zamajac našim aktivnostima koje
Ukljuèimo se svi HARMONIÈNIM ODNOSOM
INDUSTRIJE I OKOLIŠA!
trenutno provodimo. Ukljuèimo se
svi jaèe i odluènije u akciju
jaèe i odluènije u unapreðenja i zaštite naše prirode
kako bi i naša djeca mogla osjetiti
akciju unapreðenja miris proljetnog cvijeæa. Kroz našu
i zaštite naše iskazanu ekološku svijest jaèajmo
naš patriotizam. Jaèanjem
prirode kako bi i ekološke svijesti i patriotizma
iskazat æemo naše poštovanje
naša djeca mogla prema onima koji su nesebièno
èuvali i branili ovu zemlju.
osjetiti miris Kako bismo sebi i našim
Vratimo djeci svježinu zraka i
proljetnog cvijeæa bistrinu rijeka
potomcima vratili svježinu zraka,
bistrinu rijeka i ljepotu stoljetnih
Poštovani sugraðani, usmjerimo šuma, mi radimo na Lokalnom
šumama koje su presijecale
na tren naše misli ka nekadašnjim ekološko-akcionom planu, borimo
Trstionica, Ribnica, Zgošæa i Bosna?
žiteljima našeg kraja koji se smatra se da provedemo zakljuèke
Zamislimo koliko su ponosni bili
kolijevkom Bosne i Hercegovine. Opæinskog vijeæa koji se odnose na
srednjovjekovni stanovnici ovog
Koliko li je radosti bilo u njihovim unapreðenje okoliša, trudimo se da
kraja kada bi usmjerili pogled na
dušama kada bi prvo proljetno proširujemo mrežu daljinskog
grandiozni Bobovac na èijim
sunce obasjalo prirodne ljepote grijanja, nabavljena je mobilna
kulama se talasao barjak zemlje
koje su pokrivale bogata kakanjska monitoring stanica, radimo na
Bosne! Razmišljajmo s kolikim
rudna polja? Koliko li je samo zaštiti prašumskog podruèja Gornja
poštovanjem su èuvali Zgošæanski
djeèijeg smijeha bilo kad s Bukovica ...
steæak, Sutješku džamiju,
proljeæa sunèev sjaj izmami prve opæinski naèelnik
Franjevaèki samostan i druge
šumske cvjetove u stoljetnim Mensur Jašarspahiæ-Suri
kulturno-historijske vrijednosti kao
5
IZ PROTOKOLA

Maturanti SSŠ, STŠ i Gimnazije „Muhsin


Rizviæ“ Kakanj, te kuglaši KK Rudar bili
gosti naèelnika
Opæinski naèelnik Mensur Jašarspahiæ-Suri u veèeri za maturante ove škole. Zajednièka
ponedjeljak 27. aprila 2009. godine u svom uredu je promišljanja naèelnika i kakanjskih maturanata o
ugostio Šerifa Kovaèa, direktora Srednje struène škole životu, uèenju i radu poprimili su tradicionalni
Kakanj, i nekoliko maturanata ove škole. Na prijemu karakter.
se razgovaralo o pripremama za organizovanje U èetvrtak 14. maja 2009. godine gosti naèelnika su
maturske veèeri, te o daljim planovima maturanata. bili direktorica i maturanti Gimnazije “Muhsin
Nekoliko dana poslije naèelnika su posjetili i Rizviæ” Kakanj.
Abdulah Šljivo, direktor Srednje tehnièke škole Opæinski naèelnik je ugostio i kadete Kuglaškog
„Kemal Kapetanoviæ“ Kakanj i nekoliko maturanata kluba „Rudar“ koji su na kadetskom ekipnom
ove škole. Na prijemu su maturanti sa naèelnikom prvenstvu BiH koje se nedavno održalo u Maglaju i
razmijenili mišljenja o njihovim planovima za dalje Vogošæi postali državni prvaci.
školovanje, a razgovarano je i o organizaciji maturske

Èestitamo državnim prvacima Direktorica i maturanti kakanjske Gimnazije

Kakanjska mladost u posjeti naèelniku Maturanti Srednje tehnièke škole

6
ZANIMLJIVOSTI

Slovo o MZ Donji Kakanj


Donji Kakanj se kao sjedište suda i pazara prvi put
spominje u defteru Sandžaka Bosna 1468. godine.
Sudeæi prema prièama starosjedilaca mjesto je uz
sud imalo èaršiju, bezistan (trg na kojem se nalaze
male trgovaèke i zanatske radnje), džamiju i han,
danas poznatiji kao Fazlipašiæa han (mjesto u kojem
su odsjedali putnici i karavani, u sklopu hana je
obavezno bila kovaènica, kafana i konjušnica).
Zajedno sa Kolobara i Moriæa hanom u Saraju
vijekovima je služio svojoj svrsi i bio veza sa
vezirskim gradom Travnikom sve do 1970 –tih
godina. Od familija koje su naseljavale tada Donji
Kakanj pominju se Požari i Torlakoviæi. Steæak-svjedok srednjovjekovne vremenitosti
Iako danas nosi naziv Donji Kakanj on je preteèa
današnjeg Kaknja koji æe se sa osnivanjem Rudnika danas Donji Kakanj je imao dobru putnu i svaku
Kakanj 1900. godine zapoèeti ubrzano razvijati. drugu vezu sa ostalima veæim mjestima srednje
Teritorijano se Donji Kakanj smjestio na desnu Bosne.
obalu rijeke Bosne i Ribnice. Mjesnu zajednicu Industrijski razvoj ovog kraja zapoèet æe sa
Donji Kakanj danas èine podružnice Donji Kakanj, dolaskom Austrougarske monarhije, koja æe uz
Jahorina, Karaulsko Polje, Tièiæi, Groce i Èifiæi. eksploataciju šume rijekom Ribnice otvoriti i
Prema posljednjem popisu stanovništva ova Rudnik. U Donjem Kaknju bila je izgraðena brana
mjesna zajednica broji oko 1350 stanovnika i oko koja je zaustavljala plavljene balvane koju æe
675 domaæinstava. Kroz cijelu mjesnu zajednicu poslije zamijeniti uskotraèna pruga kanjonom
prolazi magistralni put M-17, te regionalni put rijeke Ribnice o èemu svjedoèe brojni ostaci pruge.
Kakanj - Donji Kakanj - Banje koji se kod Mjesna zajednica je jedinstvena i široj javnosti
nekadašnjeg hana odvaja za mjesne zajednice poznata po termomineralnim vodama Tièiæi.
Mramor i Brnjic. Zahvaljujuæi upravo ovakvom Poèetkom osamdesetih godina pokrenuta je
geografskom položaju od samog nastanka pa do inicijativa de se termalne vode Tièiæi odvedu iz
Tièiæa, ali se nakon struène analize iz Beograda
potvrdilo da bi se sa dislokacijom izgubila ljekovita
svojstva vode, pa se od inicijative odustalo,
prisjeæa se osamdesetogodišnji odbornik mjesne
zajednice Donji Kakanj Èelebiæ Atif.
Meðu prepoznatljiva obilježja ovih prostora
ubrajaju se „grèki“ grobovi koji se nalaze na kosi
zvanoj Kaursko Greblje, te steæci koji se nalaze u
Donjim Tièiæima.
U ustupljenim prostorijama šumskog preduzeæa
Jahorina 1934. otvorena je škola, struja u Donji
Kakanj provedena je davne 1952. godine,
autobuska linija Kakanj- Donji Kakanj prvi put
Zabilježeno u Donjem Kaknju
prevezla je putnike na ovoj relaciji 1984. godine, a

26
ZANIMLJIVOSTI
prvi zabilježeni telefonski razgovori bili su 2004.
godine kada je provedena telefonska linija u MZ.
Od novijih dešavanja bilježimo aktivnosti
mještana Donjeg Kaknja koje se ogledaju kroz
razne projekte, inicijative i saradnju sa lokalnim
vlastima, nevladinim organizacijama, i drugim
institucijama koje su dale svoj doprinos razvoju
ove mjesne zajednice.
Da lokalne vlasti nisu zaboravile ovu mjesnu
zajednicu svjedoèe i ulaganja u infrastrukturu i
razvoj poljoprivrede, što je vidljivo na svakom
koraku kada krenete ovim krajem.
Znaèajnim finansijskim sredstvima kantona i
opæine u vrijednosti od 320 000 KM sanirano je
klizište u mjestu Tièiæi, asfaltiran je put u mjestu
Tièiæi u vrijednosti 80 000 KM iz sredstava Budžeta
Opæine, 2008. godine zapoèeli su radovi na
asfaltiranju puta u mjestu Groce u vrijednosti 100
000 KM iz kantonalnih sredstava, ulièna rasvjeta
osvjetlila je put do škole i školsko dvorište OŠ
„Ahmed Muradbegoviæ“ u Donjem Kaknju za što je
Opæina izdvojila 6 500 KM. Još jedan znaèajan Džamija u Donjem Kaknju
projekat za mještane bio je otvaranje Podruène
ambulante u Donjem Kaknju 2007. godine za što je proizvoðaèa, te znaèajan broj koji se bave
iz Budžeta Opæine izdvojeno 95.000 KM što je pèelarstvom i voèarstvom.
stanovništvu omoguæilo bolju dostupnost Ono što zvanièni predstavnici Mjesne zajednice
zdravstvenoj ustanovi. Donji Kakanj istièu kao prioritetno, a za što su izradili
Ništa manje znaèajni poljoprivredni projekte i aplicirali za dobijanje sredstava jeste :
nisu
podsticaji koje poljoprivrednici ostvare putem – Dovršetak sanacije klizišta u Tièiæima;
kantonalnih i opæinskih programa. Tako na ovoj – Asfaltiranje puta za zaseok Brdo, asfaltiranje
mjesnoj zajednici ima oko 9 stalnih plastenièkih puta trasa Škola – Banje;
– Završetak radova na asfaltiranju puta u Grocu;
– Izgradnja uliène rasvjete u Tièiæima;
– Izgradnja kanalizacije u mjestu Karaulsko
Polje.
Aktivno na mjesnoj zajednici djeluju nevladine
organizacije i udruženja graðana od kojih æemo
navesti samo neka: World Wision koji je donirao 50
èurana demobilisanom borcu iz mjesta Groce, NVO
„Alternative“ koje i danas djeluju na mjesnoj
zajednici, „MF Žene za Žene International“
provode projekat na mjesnoj zajednici koji se
ogleda u pomoæi ženama kroz sticanje vještina
šivenja, pletenja, razne oblike samozapošljavanja
i druge aktivnosti za kojim se pokaže interesovanje.
Atif Èelebiæ, dugogodišnji aktivista u MZ
27