H

..

HRVA!SICA STRUCNA UDRUGA ZA PUN

Tehniika regulativa

=.': . .

--X}~t~t~;~?l.
',C> '.

'_

. c":; ':.;" .... c

>:

-: .;_;. .~:. . . - "_.' <'" ..

"

':

travanj

2002.

Tehnicki propisi za plinske instalaciie

HSUP - P 600

ISBN 953-98858-0-9 Hrvatska strucna udruga xa pi in - HSUP Subiceva 29 10000 Zagreb tel: +385 (0) 1 46405 90 +385 (0) 1 4592907 fax: +385 (0) 1 459 28 21 e-mail: hsup@ina.hr Za izdavaca: prof.dr. Miljenko Sunic, dipl. ing.

H
TtUIEb

IA V

HRVATSJ<A S1JIU~NA UDRUOA. ZAPLIN

f!111dn

Tehnicki propisi za plinske instalacije

(-HSUP)
Technical specifications for gas installations

(HSU P)
Technische Regeln fur Gas-Installationen

(HSUP)

I,

i).

HRVA!'I<A STRUCNA UDRUGA lAPUN

Predgovor
U cilju unapredenja UDRUGA duqorocni program plinskog rada, gospodarstva i sigurnosti u distribuciji donosenje plina HRVATSKA STRUCNA ZA PLiN (HSUP), kao krovna institucija u plinskoj struci u Republici Hrvatskoj, stavila je u svoj izmedu raznih drugih zadataka, izvodenju niza nuznih

tehnlcklh propisa,
Ti su njegove

kojima se propisuju primjene. Radi ;'ito efikasnijeg odrianog

postupci pri projektiranju,

i stavljanju

u upotrebu

plinskih instalacija.

. propisi i temelj sigurnosti plinskih instalacija i plina kao suvremenog energenta u svim podrucjirno

postizanja

ovog zadatka

HSUP je na petoj sjednici Upravnog

odbora

drugog saziva

dana 29. lipnja 1999. g. imenovao

Radnu grupu za izradu propisa u sastavu: Gradska plinara Zagreb

Fikret Ncsic,

dipl, ing.
ing.

predsjednik,

Ivan Topolnjak, Stjepan BenCik, -

clan, Termoplin, Vorozdin clan, Medimurje-plin, Cakovec Osijek i eksplozija

dipl, ing.

Zoran Pul, dipl. ing. Kresirnir Picek, dipl. ing. Duro Zatezalo, str. teh. prijedloga Hrvatske. pravilnika tehnickih Mnogi

clan, HEP-Elektroslavnija,

clan, MUP RH, Odjel zcstite od pozcro tajnik Radne grupe, Gradska propisa i ostale plinske P 600" [u daljnjem

plinara Zagreb s primjenom propisima na cijelom iii su njihov P 600) je [u

sa zadotkom podrucju prijevod. prijevod daljnjem

izrade

regulative

Republike "Tehnicki njerncckoq

II

od tih propisa

temelje se no inozemnim

propis za plinske instalacije 1986/1996),

tekstu Tehnicki propis DVGW-TRGI iz kolovoza

11 •

"Technische Regelen fur Gas-Installationen" uz dodatke und Erganzungen

1986/1996 2000.

tekstu Pravilnik DVGW-TRGI

i promjene

godine

pod naslovom:

Korrekturen, Anderungen propisa P 600

bls August 2000

Unutar Tehnickog odnosno 1986/1996 uskladen

zamijenjene

su sve povucene

DIN norme sa HRN EN normama, iz originalnog Pravilnika DVGW-TRGI i na i drugih razloga, tekst je u cijelosti rehnlcklh propisa mogli uskladiti

DIN EN i DIN EN ISO normama. ne mogu preuzeti u Republici s potrebama korisnika iz plinskog P 600.

Kako se svi zahtjevi gospodarstva. propisi

Hrvatskoj rodi zakonskih Ovaj nccin oznccovcn]o i ostala

Radi lakseg prcceo]o plinsko regulativa

radnih listova, ostalo se pri oznaci primjenjivati cijelom podruc]u Poglavlja

tehnicklh propisa i ubuduce ce se

u plinsko] struci kako bi se tehnicki

Republike Hrvatske, ali ce nositi prefiks HSUP - P (HSUP - P 600). zbog prilagodbe oznakom na podruc]e
HSUP.

koja su izmijenjena dijelova.

Repu bl ike H rvatske i razlikuju se od n [ernenalazi se toccn prijevod

ckog originala, svih izmijenjenih Izmijenjena 2.7.1, 5.1.i5.3.1. Kod oznccovcn]o adekvatna U pogledu

posebno su ozncceno

Na kraju ovoga pravilnika

su slijedeco poglavlja: 3.2.8, 3.2.9,

1.1, 1.2, 1.2.1, 1.2.2, 1.2.3, 1.2.4, 1.2.5, 1.2.6, 1.2.7, 1.2.8, 1.2.9, 3.2.12, 3.2.13, 3.2.14, 3.3.1.1, 3.3.7.2, 3.3.7.8, 3.7.1, 3.7.2,

3.2.6.4,

3.2.11,

normi, navedene

su u pravilu DIN, DIN EN i DIN EN ISO norme, ali ukoliko postoji navedeno. pojedinih zahtjeva, postoji rnogucnost

hrvatska norma HRN EN, onda je i ona paralelno specificnih zahtjeva iii prosiren]o, ozncci svako takvo dopunjeno

odnosno pojosnjen]o poglavlje. 1986/1996, vrijedna

da svaki distributer plino te za htjeve posebno formulira se adekvatno U odnosu izmjene 4

kao dodatok

Tehnickorn propisu P 600, s time da

na njernccki

Pravilnik DVGW-TRGI i pozdrava

Tehnicki propis olokson]o.

P 600,

sodrzi odredene

koje su veCinom osrnisljenc

Izmjene daju osim toga prosirenje

P 600· HSUP2002.

H
~

~,-. 5TRU~NA
.... : UORUGA ZA PUN

f:,

'

KRVAISKA

rnoqucnosf klosifikoci]e vecorn od

postavljanja plinskih

plinskih naprava,

ukljucujuCi odvod

plinova

izgaranja,
5

a sto je i rezultat nove toplinskom snagom nepo-

noprovc, Jedino

zo postavljanje

plinskih

lozista

ukupnom

50 kW, nedostaju npr. buduCi strogi zahtjevi no prostorije za njihov srnjestc], Manja poostreen]o
su prvenstveno uz napomenu "toplinski upravljani zaporni organi u cjevovodu,

propisa povezana

sredno ispred plinske noprave iii koo dio plinske naprave". Primjenom

Tehnickog propiso P 600 u svakodnevnoj praksi oceku]e se:

- veco sigurnost kod uporabe plina, smanjenje opasnosti ad pozoro, eksplozije i trovanjo,
uslede no enerqiji, gubitako kako zbog srnonjen]o potrebne kolicine goriva, taka i zbog monjih toplinskih radi bol]e izolocije

objekoto, te veceq stupn]c iskoristen]o plinsklh noprova,

smcnjen]e stetnih ernlsi]o i veco zcstito rnoqucnost uporabe No izradi Tehnickog

okolisc,
rjesenjo zbog povoljnijih novih uredaja i sustavo. Miklauzic, Zeliko Pinjuh-Coric,

novih tehnicko-tehnoloskih propiso

P 600 izuzetnu su pornoc pruzili i Mariion

Nikola Vistico i Dubrovko

Duvoncic, te mnogi drugi kojima se ovom prilikom zohvoljujemo.

Opaska:
No temelju pismo HSUP-o koristen]e ovog prijevodo, koze: " ...lmajuCi u vidu cinjenicu instalocijo Provilniko DVGW-G da za nekoliko DVGW-G dana zopocinjete s provjerom i ovjerom postojecih plinskih

upucenop DVGW-u dana 07.01.2002, kojim je zctrozeno odobren]e zo 06.03.2002. g. sma primili odgovor DVGW-a, u kojem se izmedu ostolog

premo odredbama

600, prihvoccmo

Vas zahtjev do upotrijebite

hrvatski prijevod

600 kao osnovu ..."

no engleskom jeziku po ova recenicc u originolu glasi:

(Ova pismo ie napisano

"With view to the fact you plan to start the verification and check of existing gas installations in accordance with DVGW-G 600 within the next days we accept your request to use your Croatian translation of DVGW-G 600 as the basis".)
No temelju ovog odobren]o (Dutche Vereinigung Stogo je svcko preslikovon]e HSUP upozoravo, i urnnozovon]e do ie nositelj autorskih provo no ovom provilniku e.v.), a provo koristen]o hrvotskog prijevoda suprotno odredbomo Zakona a outorskom DVGW (NN des Gos- und Wasserfoches ima HSUP. provu

9/99) i njegovim izmjenoma i dopunama.

Predsjednik Radne grupe

Fikret Nasic, dipl. ing.

Predsjednik HSUP-a dr. sc. Mi'ienko SuniC, dipl. ing.

fft?~ ..

//

/.

P 600· HSUP2002.

Zahvala
Tehnicki propis P 600 predstovljo za plin ieli popuniti doscdosn]i podizanju ios jedon u nizu strucnih dokumenota, projektiranja, izvodenja kojima Hrvatska strucno udrugo i plinskih instalacijo i napravo. nezamislive. sluziti nedostatak strucne literature no hrvatskom jeziku i pornoci unapredenju i uporabe

strucne razine u djelatnostima

On je jedan od osnovnih prirucniko, bez kojih su aktivnosfi u spomenutim disciplinama

Hrvafsko strucno udrugo za plin, u ime svojih clonova i svih drugih, kojirno ce Tehnicki propis P 600 kao smjerokaz simbolicno u radu, prirucnik iii udzbenik, zahvoljuje suradivali. zc uloieni Radnoj grupi, koja go je izradila rna, koji su pri izradi tog zadotko priznanje

i svim suradnici-

Citcrel]i ce lako zakljuCiti do je ova zahvala sarno skro mno i

veliki trud, strucnost i vrijeme. i pojcsnjenju cjelokupnog teksto

Posebnu zohvalu ovog Tehnickoq

dugujemo propisa.

dr. sc. Ivanu Skunci zo pornoc pri obradi

Osim togo dugujemo prevodenje

takoder

posebnu zahvalu

upravi DVGW-a

iz SR Njemacke

zo datu dozvolu

za

i koristen]e ovog Tehnickoq propiso.

Predsjednik HSUP~a dr. sc. M;lienko Sun;c, dip/. ing.

P 600· HSUP2002.

H
Sadriai
1. 1.1. 1.2. Podrucje primjene i opce odredbe .
Podrucje primjene . Opce odredbe. . . . . . . . . .

fA KRVATSKA If smUOIA
UDRUOA lAPUN

· . . . .. · . . . .. .
. . . . . . .. ...... ....... ....... ....... ...... ...... ...... . . . . . . _ . . . _ .. . . .

11 11 11 13 13 13 14 16 16

2.
2.1. 2.2. 2.3. 2.4. 2.5. 2.6. 2.7.

Pojmovi. . . . . . . . . . . . .
Plinsko instolacija. . . . . Cijevna instalacija. . . . . Plinske noprove . . . . . . Osiguroc strujanja. . . . . Kontrola plinovo izgaranjo

.
. . .

....... ....... .......

· _

Preinaka, prilagodba i podesanost na prirodni plin. . . . . . Prostorije za postavljanje plinskih noprovo Ventiliranje i opskrbo zrakom zo izgoranje

2.8. 2.9.
2.10. 2.11. 2.12. 2.13. 2.14. 2.15. 2.16.

Odvod plinovo izgoronjo i uredaji zo odvod plinovo izgaranjo i dovod zroka zo izgaronje .. Volumen _ . _ .. _ . . ......... . Tlok. . . . . . . . . . . .. _ .. _ . . .

17 17 17 18
19 19 20 20

Gusroco

Toplinsko vrijednost. Wobbe - indeks ... Kolicino topline, toplinski tok. . . . . Toplinsko opterecen]e i toplinsko snoga . _ .. Prikljucno vrijednost. . . . . . . Vrsni volumni protok . . . . . . Podeseno vrijednost. . . . . . . . .

21
. __ . . .

21 21

2.17. 2.18. 2.19. 3.

3.1. 3.2. 3.2.1. 3.2.2. 3.2.3. 3.2.4. 3.2.4.1. 3.2.4.2. 3.2.5. 3.2.6. 3.2.6.1. 3.2.6.2. 3.2.6.3. 3.2.6.4. 3.2.7. 3.2.7.1. 3.2.7.2.

22
22 22

Cijevna instalacija . . . . .
Opcenilo . . . . . . . . . . . . . ......

.
_ .. __ ..

lahtjevi zo cijevi, fazonske i spojne komode koo i ostale sostovne dijelove. Nodzemni vanjski cjevovodi. _ .. . Podzemni vonjski cjevovodi Unutarnji cjevovodi ......... __ . . . . . . . . _. . . ...... _ . _ . . . . . .

25 25 25 25 26 26

Prikljucni cjevovodi zo plinske noprave Kruti prikljucni cjevovodi _ .. _ Sovitljivi prikljucni cjevovodi Druge cijevi i opremo. . .. Cijevni spojevi. . . . . _ _. Vrste nerostovljivih spojevi _ Vrste rastovljivih spojeva Druge vrste spojevo. _

Dopunske ad red be za montaine rodove Vonjska zcsfito od korozije . Vanjski cjevovodi . _ _. Unutarnji cjevovodi lopori _ . .

27 27 27 27 27 27 28 29 29
30 30 31 31

3.2.8. 3.2.9.
3.2.10.

3.2.11.
3.2.12. 3.2.13. 3.2.14. 3.2.15.

lapori 5 temperaturnim aktiviranjem Mozivo . Cepovi za cijevi _. _. Izolacijski komodi Regulatori tlako plina . Plinomjeri. . Osloli elementi. _ .. _ .. Izrada plinske instalacije . Polaganje vanjskih cjevovodo . lastito vanjskih cjevovodo . Uvodenje u zgradu ... _ Zopori i natpisne plocice .. .

31
31

31 31
31 31

3.3.
3.3.1. 3.3.2. 3.3.3. 3.3.4.
P 600· HSUP2002.

32 32
32

32 32 32
7

H
3.3.5. 3.3.6. 3.3.7. 3.3.8. 3.4. 3.4.1. 3.4.2. 3.5. 3.6. 3.7. 3.8. 3.9. 3.9.l. 3.9.2. 3.9.3. 3.9.4. 3.9.5.

MRVATSKA STRU~NA
UDRUGA lAflUN

lzolccijski Postavljonje Zostito Osiqurcn]e Osiguranje Osiguranje Radovi Ciscenje

komad i unutarnjeg cjevovodo unutornjih instalocije vonjskih unutarnjih cjevovodc cjevovoda .. . cjevovoda. .. .

. .

34
. -;

Spoj kucnog prikljuckc [vonjskoq cjevovoda] unulornjih cjevovodo

34 34
36 37 37 37 37 38 38 39

no cjevovodima

pod plinom

cjevovodo
plinomjero i sigurnosni uredaji

.
. .

Postovljon]e Regulacijski

Odredivcn]e promjera Osnove zo prorccun

Postupak Prorccun Pribliini prorocuno

cijevi

. .
.. protoka . . Vs.

Odredivon]e

vrsnog volumnog

40 40 40 40
.47 .50 .55 .55 .55 .55 .55 .55 .55 .55 . 56 . 56 . 56 . 56
. 57 .

podo tlcko top poslupok

i I

4.
4.1. 4.1.1. 4.1.2. 4.1.3. 4.1.4. 4.2. 4.3.

Prikljudck plinskih naprava. Opce odredbe .

NaCin prikljucivcn]o Stefno zagrijavanje PricvrsCiYanje Zostlto od pozoro

. prlkljuccko .

plinskih loiista. ,..

Cvrsf prikljucok
Rastovljivi prikljucak

.
.

5.
5.l. 5.2. 5.2.l. 5.2.2. 5.3. 5.3.1. 5.3.2. 5.3.3. 5.4. 5.5. 5.5.1. 5.5.2. 5.5.2.1. 5.5.2.2. 5.5.2.3. 5.5.2.4. 5.5.2.5. 5.5.2.6. 5.5.2.7. 5.5.2.8. 5.5.3. 5.5.4. 5.5.4.1. 5.5.4.2. 5.5.4.3. 5.5.4.4. 8

Postavljanje plinskih naprava . Opce odredbe za plinske noprove. .... Opce odredbe zo proslorijs za poslavljanje plinskihnaprava
Pogodnost i veliCina proslarije. prostorije . . ........ ........... i gorivih plinsklh plinskih rnolerijclo napravo naprovo . loiisla ovisna 0 zraku u prostoriji] . vrste A . vrste B (plinska nazivne proslorije

Nedozvoljerie

.....

Opce

odredbe

zo

postavljanje izqoron]e

Poslavljanje Razmaci Dodatni Dodalni Nacelno Opskrbo Opskrba Opskrbo Opskrba Opskrba

. . . . . . . . . . .. plinskih naprava za postovljanje zo postavljanje zrokom

. . . . . . . . . . . . . . plinovo izgoranjo s . . . . . . . .

Opskrbo zrckorn za
izmedu zchljevi zohtievi

0 opskrbi

zo izgoronje.

.............................. ukupne rosporo raspora snage do

Postavljanje

loiisla

ovisnih 0 zroku u prostoriji zo izqoron]e zo izgaranje zo izgoronje zo izgoronje zraka zo izqoron]e putem vonjskih putem vonjskih pulem otvoro zcjednickirn u prostoriju

35

kW u prostariju ...... zo izgoranje zo

zrokorn zrakom zrokorn zrokom zrokorn

za postovljcnie zroko olmosferi

povezivanjem raspora postrojen]o ..

premo slobodnoj pulem vonjskih tehnicklh

...........

57 57 58 58 58 58 58 59 59 59 64 65 66 66 68 68 68 68 68 69 69 69

i elemenato

propuston]e Mjerno.tehnicki Postavljanje Postovljcn]e pretlakom Postavljanje Postavljanje lahljevi Zohtjavi Sklopko

vanjskog dokoz

zo pastavljonje. zrokorn

.......

putem posebnih opskrbi vrsle B u ormare za poslavljanje. pri cemu ukupna pri cemu ukupna za izgaranje

0 dovoljnoj

zo izgaranje.

plinskih naprova plinskih napravo u odnosu loiisla loiisla u proslorije, prelazi u prostorije,

............. odvodenje toplinsko . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. nazivna ne prelczi nazivna . snogo loiisla ovisnih 0 prelazi

vrste B, zo ko]s je predvideno

no prostoriju

zroku u prosloriji

35 kW, a zo sva loiista zrcko .. ...

50

kW . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. snaga svih loiiSta

toplinska

50

kW

..

no otvore zo dovod no prostoriju za nuzno isklapanje

zo postavljanje.

Druge proslorj]e za poslavljanje

P 600· HSUP 2D02.

H
5.6. 5.6.1. 5.6.1.1.
Dodatni zahtjevi zo postovlicnje plinskih no provo vrste C (plinska loiista neovisno
Opcsnito .
0

@
""'r'

HR'VATSKA
STRUfNA UD-RUGA ZA PUN

zroku u prostorlji]

5.6.1.2. 5.6.2. 5.6.3. 5.6.4. 5.6.4.1. 5.6.4.2. 5.6.4.3. 5.6.4.4. 5.6.4.5. 5.6.4.6. 5.6.5. 5.6.6.
5.6.7.

Plinske naprove vrste CI [plinsko fosodna loiistal Plinske noprove vrste C3 i C5 •.....•••...•.•....•••.•. Uredo] za clovod zroka za izgaranje i zo odvod plinova izgaranja Rozmaci ad gradevinskih elemenata od gorivih materijala Fasodni ispusti za plinove izgaranja Neclozvoljeni ispusti . .

.70 70 70 70 70
72 72 72 72 72 72 72

Ispusti uz izbocene dijelove zgrada i gradevinske elemente od gorivih materijala . Ispusti u blizini razine tla . Ispusti no pjesai:kim povrsincmo Ispusti plinskih naprava vrste CII .
.

Ispusti plinskih noprava vrste CI2 i Cil' Ispusti za plinove izgaronja iznad krova. . Ispusti zo plinove izqcrcnic Postavljanje u garaie

73
. ..... .

73

no benzinskim pumpama i u podruqu pumpi zo auto-plin

5.6.8.
5.7.

Postavljanje plinskih naprovo vrsle C s ukupnom nazivnom toplinskom snagom vecorn od 50 kW ... Dodotni zohtievi za postavljanje plinskih no provo koje se koriste u zcnotstvu i industriji Doda!ni zahtjevi zo postavljanje susilico rubljo u domoCinstvu Pogon ovison 0 zroku u prostoriji za postavljanje .. Pogon neovison 0 zraku u prostoriji za postovljanje Odvod lstrosenoq zroko i plinovo izgoronjo . .
.

5.8. 5.8.1. 5.8.2. 5.8.3.

6.

74 74 74 74 74 74 83 83 84 84 84 84
85 85 85

Odvodenje plinova izgaranja iz plinskih loiista.

Opcenito

6.1. 6.2. 6.2.1. 6.2.2. 6.2.2.1. 6.2.2.2. 6.2.2.3. 6.2.2.4. 6.2.2.5. 6.2.3. 6.3. 6.3.1. 6.3.2. 6.4. 6.4.1. 6.4.2. 6.4.3. 6.4.3.1. 6.4.3.2.
6.5.

Odvodenje plinovo izgaranja putem dimovodnog uredaja . Vlostiti dirnovodni uredoj . Zojednicki dimovodni uredaj . Zcjednlcki dimovodni uredo] za plinske naprave vrste B.. lajednicki dimovodni uredaj zo plinske no prove vrste C•. Zcjsdnick! dimovodni uredoj za plinske noprove vrste C8 PrikljuCivanje no rnjesovitl dimovodni uredaj . Dekorotivna plinsko lozisto 5 otvorenim kaminom .
.

Slroni grodevinski elemenlif dijelovi . Odvod plinova izgaranja pulem ventilaeijskog sustava Prikliucok no okno za odvedeni zrok premo DIN 18017 dio 1. Prikliucak no centrolni venfilocljski sustav premo DIN 18017 Spojni komadi . lohtjevi 5 obzirom no laiisnu tehniku. Dodatni pogonski zahtjevi . Grodevinsko-tehnlckl zohtjevi . Grodevinski materijali i naCin grodnje Vodenje spojnih komada. . . . . . . . . . Razmaei ad dimovodnih uredaja do grodevinskih elemenata od gorivih materijala te do prozoro lapori zo plinove izgoronja (zaklopke plinovo izgoronjo), uredaji za sporedni zrok, dimovodni prigusni uredaji i zapori codi . lopori zo plinove izgaranja (zaklopke plinovo izqorcnic] Uredaji za sporedni zrak . Priqusni uredoji plinova izqorcn]c i zapori cadi. di03 ..

85 85 86 86 86 86 86 86 86 86 87
87 87

87
87

6.6.
6.6.1.

87
88

6.6.2. 6.6.3.
7. 7.1.
7.1.1.

88
89 89 89 89 89 89 89 9

Ispitivanje cijevne instalacije .....

Cjevavadi za pogonski tlak do 100 mbar . Osnove . Prethodno ispitivanje . Glovno ispitivanje . Ispitna svjedodZba . Cjevovodi zo pogonski tlok preko 100 mbar do 1 bar.

7.1.2. 7.1.3. 7.1.4.

7.2.
P 600· HSUP2002.

H
7.3.

(f

t.

HRVATSKA STRLICNA UDRUGA ZAPUN

Prikljucei i spojevi za pogonske tlokove do 1 bar

7.4. 7.5.
8. 8.1. 8.1.1. 8.1.2. 8.1.3.
8.104. 8.1.5.

Vanjski cjevovodi od celiko i zilavog lijeva za pogonske tlakove do 1 bar . Podzemni vonjski cjevovodi od plastike za pogonske tlokove do 1 bor .

.90 _ .90 .90

.91 .91

Pustanje u pogon

8.2.
8.3.

8.4.
9. 9.1. 9.2.

Pustanje plino u cijevne instaladje . Pustcn]e plina u novopolozene cijevne instaladje Puston]e plina u nopustenu cijevnu instalaeiju .... Pustonje plino u cijevnu instolociju izvan pogono .. Pustonje plino u cijevnu instalaciju nokon krotkotrojnog pogonskog prekida Propusni cjevovodi . Podesovcn]s i funkcionalno ispitivonje roda plinskih noprava . Funkcionalno ispifivanje dimovodnog uredaja kod plinskih noprovo.vrste BJ [Iozista S osigurocern strujanjo ovisno 0 zraku u prostoriji) . Poduka korisnika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

.91 . 91 .91 91 92 92 .92 _ . 92 .93 .93 .93

Povisenje pogonskog tlaka

.
.

Povisen]e pogonskog tloko unutar dozvoljenog tlocnog podrucjo Povisen]e pogonskog tloko iznod dozvoljenog tlocnoq podruqo.

Prilozi uz HSUP P 600 '02

Mjere oprezo kod pojove miriso plino . . . Presliko HSUP-Uputa P 600/11- Pogon . . . Shematski prikaz vrsta plinskih noprava . Odredivon]e pogonske donje toplinske vrijednosti . Odredivonje podova tlaka . Primjer za odredivanje promjera eijevi jedne eijevne instolaeije. Primjer uporabe dijogromo 1 zo postizanje "neposrednog povezivanja zrako za izgaranje", u svrhu zodovoliovojuce opskrbe zrakom zo izgaranje .... Prilog 8. Primjer uporabe dijagroma 1 zo postizanje "posrednog povezivanja zrako za izgaranje", u svrhu zodovoliovojuce opskrbe zrakom za izgaronje. Prilog 9. Norme i odredbe . A Navedene DIN, DIN EN i DIN EN ISO norme. B. Novedeni noerli i prednoerti europskih normi. C. Novedene DVGW - odredbe . D. Ostole odredbe . E. Popis voznijih hrvafskih normi iz podruc]o plinske tehnike. Prilog 10. Prijevod originalnog teksta . Kozalo [obeeednoJ . Prilog Prilog Prilog Prilog Prilog Prilag Prilog T. 2. 3. 4. 5. 6. 7.

.95 .96 108 120

121

137 146 147

148

148 153 154

156
158

160 166

10

P 600· "SUP 2002.

1.
1.1.

Podrucie primjene
Podrucie primieneHSUP
Uz vczece norme, odredbe, P 600"

i epee odredbe
propise i zakone Republike Hrvatske, ovaj "T ehnickl propis vrijedi za projektiranje, plinskih instolocija
1

za iz-

plinske instalacije nove prema

[u daljnjem tekstu Tehnicki propis P 600)

radu, preinake i odrzovon]e

u zgrada ma i no zemljlstlrno koja koriste pli-

DVGW - Rodni list G 260

- osim ukopllenih plinovo? niskog tlaka (do 100 mbar)

i srednjeg tlaka (preko 100 mbar do 1 bar). Upute za pogon i odrzovon]e plinske instalacije su uzete premo HSUP Uputa P 600/11

(prilog 2).
Tehnicki propis P 600 uredc]o vrijedi za pcdruc]e iza glavnog zapora (GZ) do ispusta dimovodnog u slobodnu otrnosjeru",

1.2.
1.2.1.

Opee odredbeHSUP
Za surodnju distributera stalacije vrijedi "Pravilnik HSU P- P 601.
0

plino i ovlostenih plinoinstalatera,

te ovlcstenih broj

ispltivoco plinske indimnjoco ra,

(tvrtke - pravne i fizicke osobe - obrtnici), kao i ovlcstenih uvjetima provjere ispravnosti plinskih instalacija", (u daljem tekstu Pravilnik HSU P - P 601. plinskih instalacijo u zgradama mogu obavljati

[podrucnih]

1 1 1/,00

1 1 1.).HSUP
i no zernljlstlmo smiju obovljoti, Radove koji posjeduju ovlcste n]e

1.2.2.

Izradu, preinake i odrzovon]e osim distributera, no ispitivanju

samo ovlosteni plinoinstalateri,

5

ko]i su uvedeni u popis distributera. tvrtke i obrtnici

plinskih instalocijo

HSUP-a RH, au skladu

Pravilnikom HSUP - P 601.1 smiju obavljati

11.HSUP
proizvodcco plinskih nopra-

1.2.3. 1.2.4.

Servisiranje

plinskih noprava

servisne radionice

va kao i njihovi ovlcsteni servisi.HSUP Prije pocetko naprava, predvidenih plina.HSUP radova na izradi i preinakama plinoinstalater plinske instolacije, mora posjedovati kao i pri promjeni plinskih plina

ovlosteni plinoinstalateri zahvata. Ovlcsteni

duzni su distributeru pismenim putem prijaviti vrstu i opseg suglosnost distributera dovoljna kao i za poveccn]e potrosn]e, osigurana kolicino

do je za novu plinsku instalociju,

1.2.5.

Ovaj Tehnicki propis P 600 ne odredbe odredeni

treba usuglasiti i s propisima za gradnju stanova i naselja. Pojedipropisa; ukoliko se u tim propisima ovog Tehnickoq propisa.HSUP poziva, navedeni su u postavljoju

mogu biti predmet gradevinskih

slicni uvjeti, prednost se doje odredbama i propisi, no koje se Tehnicki propis P 600 izmijenjeni

1.2.6.

Norme Norme

prilogu 9. HSUP

i propisi ko]i ce biti donijeti, propisa primjenjivat

iii dopunjeni

nakon stupanja no snagu ovog ovog propisa.

Tehnlckoq

ce se kao vozeci i u skladu s odredbama ne ugrozava

1.2.7.

Plinska instolacija jima je izvedeno. sko] uporcbi,

mora bif izvedena tako do uporobom Plinska instalacija HRN EN

zgradu i zernljiste u koU

i njezini dijelovi moraju biti takvi do su sigurni pri namjenizradeni i ispitani skladu s vazeCim:HSUP

tj. moroju biti konstruironi (projektirani)

0)
b)

hrvatskim normama europskim normama

ZO lndustrijsko 1 zonotsko koo i za procesno tehnicko postrojenjo vrijede osim logo odgovarajuCi DVGWRodni lislovi i ostolo tehnicko provilo Zo plinske instalacije zo ukapljeni plln ne vrijedi ovo] Tehnicki propis Kod pogonskih tlakavo preko 1 bar do 4 bar moraju vonjski cjevovodi i dijelovi cjevovoda izmedu GZ i kucnog regulatoro tlaka, odgovarati zohtjevimo premo DVGW - Radni list G 462/1 odnosno G 459/1. Ispltivanje tih cjevovodo odnosno dijelovo cjevovoda ovisno 0 nojvecern pogonskom tlaku se obovl]o u sklcdu s poglavljimo 7.2. do 7.5. [ispitni tlak ~ uvijek nojveci pogonski tlok + 2 bar}
P 600· H~UP2002.

11

c)

drugim europskim nacionalnim

normama DIN, BS...

d) ornericklrn normama ANSI, API, ASTM ...

1.2.8.

Saslavni dijelovi plinske instalacije zcdovoljcvc]u, ke drugih priznatih europskih lspifivclistc Ukoliko sostavni dijelovi njenje siqurnosno-tehnickih (DVGW,

ako imaju CE-oznaku iii eventualno BS... J. kao prikladni,

ozna-

nemaju tokve oznake iii nisu navedeni zohtjevo dokazati certifikatom nekih od navedenih normi.

mora se ispu-

ovlostenoq

ispitivclisto, kojim ce se

potvrditi do ispunjovaju odredbe

Dijelovi se moraju koristiti u sklcdu s uputama proizvodaca.HSUP

,,
I

1.2.9.

Radovi izvedeni premo ovom Tshnickorn propisu P 600 moraju odgovarati ma tehnike. Od njih se smije odstupiti u dogovoru nim dirnnjccororn, Tehnlckcq ako se izabere izvedba propisa.HSUP moroju bif zctvoreni. Iznimno, u prostorijama s distributerom koja je barem jednakovrijedna

priznatim p rovili-

.t .I

plina iii eventualno

ovlcsteovog

zohtjevima

1.2.10.

Krajevi cjevovoda

koje su svima dostupne,

rno-

raju se primijeniti slqurnosni cepovi odnosno sigurnosne kape. Kod ispitnih otvoro, moraju 5e konstruktivnim mjerama postici promjeri otvora manji od 1 mm iii se moraju zatvoriti sigurnosnim cepovimo.

1.2.11.

Prirubnlcki unutarnjeg

i navojni spojevi (npr. plinomler, cjevovoda) zahvata. Odqovorojuco

regulator,

rcstcvliivi

spojevi izmedu vanjskog grodevinsko

moraju se u prostorijama

koje su svima dostupne zastititi i osigurati zcsfito, z ornje-

protiv neovlcstenih

siqurnosno-tehnlckc

njuje navedene mjere.

12

Padruije primjene i apie adredbe

2.
2. 1.
2.1.1.

Pojmcvi
Plinska instalacija
Plinska instalacija [e instalacija
[o. Plinska instalacija garanje i dimovodnog uredc]o. mjera za postavljanje plinske instalacije. smanjenje iii druge izmjene iza glavnog zapora (GZI do ispusta dimovodnog ure dose sastoji od cijevne instalacije, plinsklh naprava, opskrbe zrakom za iz-

2.1.2. 2.1.3. 2.1.4.

Izrada plinske instalacije [e skup Preinaka plinske instalacije

postojece plinske instalacije.

je skup mjera za prosiren]e,

Odriavanje

je skup mjera za utvrdivanje uspostavljanja

i ocjenjivanje stanja.

postojeceq

stanja i poslova

radi

ocuvon]o i ponovnog Servisiranje

normalnog

Pregled je skup rnjero radi utvrdivanja [e skup mjera radi ocuvonio Popravak [e skup mjera radi ponovnog

i ocjenjivanja normalnog uspostavljanja

postojeceq stanja. normalnog

stanja. stanja.

2.2.
2.2.1. 2.2.2. 2.2.3. 2.2.4. 2.2.5. 2.2.6. 2.2.7. 2.2.8. 2.2.8.1. 2.2.8.2. 2.2.8.3. 2.2.8.4. 2.2.8.5. 2.2.8.6. 2.2.8.7.
P 600 - HSUP 2002.

Cijevna instalacija
Ciievna instalacija je zojednicki Glavni zapor
naziv za unutarnje i vanjske cjevovode na kraju kucnoq prikljucko,

(slika I,

str. 24).

(GZI je zapor za zatvaranje

ko]i sluzi prekidu

opskrbe plinc za jednu iii vise zgrada.

Izolaciiski komad

je element zo prekid uzduzne elektricne vodljivosli

cjevovoda. za reg ulociju .tlaka

Kucniregulator tlaka i regulator ispred plinomjera su elementi

u cijevnoj instolociji prikljuceno] izo njih, zatvoro protok plina,

Zapor

temperaturnim aktiviranjem
elemento prijede zadanu vrijednost. je plinski cjevovod

kada temperatura

si-

gurnosnog

Unutarnjicievovod Vaniski cjevovod

cjevovod)

postavljen u zgradi iza GZ. izvon zgrode u zraku (nodzemni

je cjevovod

izo GZ, kciji je polozen cjevovod).

iii pod zemljom [podzernni

Unutarnjii vaniski cievovodi

cjevovoda

se mogu sastojati od rozvodnog i prikljucnog cjevovoda

i uzvodnog

cjevovodo,

zo plinske naprave, ogranka

plinske noprave.

Razvodni cjevovod je dio Uzvodni cjevovod

ra i ogranka.

cjevovoda za nemjereni plin izrnedu GZ i prikliucko plinomjera. izmedu katova. za mjereni plin izrnedu izlaza plinomje-

je vertikalni dio cjevovoda

Cjevovod za plinske naprave Ogranak

je dio cjevovoda

je dio cjevovoda

od cjevovoda

za plinske naprave

do prikljucne

armature

nap-

rave, a sluzi za opskrbu samo jedne plinske naprave.

Prikljucnicjevovod plinske naprave

ve do prikljucko na napravu. prikljucok ko]i se

je dio cjevovoda

od prikljucne

armature

napra-

Cvrstiprikljucak je
vitljivog prikljucnoq

sosto] iz prikljucne armature naprave i krutog iii sa-

cjevovoda

koji se rnoze rastaviti samo alatom. koji se sastoji od sigurnosne plinske savitljive cijevi i sirukom.

Rastavljivi prikljucak je

prikljucok

gurnosne prikljucne armature, koja se rnoze odvajati

13

2.2.8.8.

Upravliacki cievovod je cjevovod u kojem protiece plin pod tlakom i obavlja rnehcmicko
upravljanje (npr. aktiviranje izvrsnog ciano). Uprovljocki cjevovod, stanju (npr. puuvjetima radi cjevovod nema ispust u atmosFeru. Impulsni cjevovod je uprcvliock!

2.2.8.9.

Ispuini cievovod je cjevovod u kojem se plin nalazi samo u izvanrednom

canje uprovliccke membrane iii ukljucenje sigurnosnog ventila). U normalnim kao odusni cjevovod.

2.2.8.10.

Odsisni cjevcvod je cjevovod koji sluzi za odsisavanje plinskog cjevovoda

nom iz cjevovoda pasnom mjestu. istiskuje zrak iii inertni plin. Ispust odsisnog cjevovoda

kada

se pli-

mora biti na bezo-

2.2.8.11. 2.2.9. 2.2.10. 2.2.11. 2.2.12.

Cjevovod za propusteni plin je cjevovod izrnedu dva samostalno upravljana

On je poznat kao rnedu-odzrocni cjevovod. koji su odreclenim mjerama trajno

zapora.

Napuiteni
pogona.

cievovodi

su cjevovodi

stavljeni

izvan

Cjevovod iskliucen iz pogona [e cjevovod u kojem je privremeno doslo do prekida dobave plina npr. radi popravka, izmjene iii drugih razloga.

Kratkotrainiprekid dobave plina sluzi npr. za radove servisiranja i/ili zamjene plinomjera. Sigurnosni cepovi odnosno sigurnosne kape su elementi cjevovoda,
otvoriti samo uporabom posebnog alata. koji se mogu

2.3.
2.3.1.

Plinske naprave
Plinska naprava [e zcjsdnicki
dnu atmosferu putem dimovodnog nog ureclaja. naziv za naprave s odvodom plinova izgaranja u slobouredo]o (plinska lozista) i plinske naprave bez dimovod-

2.3.2.

Plinske naprave

obzirom no odvod plinova izgaronja

i opskrbu zrokom zo izgoronje

dijele

se koko slijedi no"':

1
I

Vrsta A-

noprava Vrsta A1 Vrsta Vrsta

bez dimovodnog bez ventilatora s ventilatorom s ventilotorom

uredcjo,

koja zrak zo izgaronje

uzimo iz prostorije

(npr. plinski stednjak, stolno kuhalo, laborotorijski

plamenik, uqrcdno

pecnicc].

A2 A3 -

iza plamenika

/ izrnjenjivoco

topline

ispred plamenika uzimo iz prostorije

Vrsta B -

naprava s dimovodnim fiste ovisno Vrsta

0

ureclajem, kojo zrak za izgaranje strujanja

(10-

zraku u prostoriji)

B1 -

loziste s osiqurocern

B11 - bez ventilatora

B13 Dodatno ozncccvcn]e za plinova izgaranja Vrsta
-

s ventilatorom

ispred plomenika

indeksimo : BS (blocked safety) za loziste s ureclajem za kontrolu izlc(npr. B 11 BS) loziste bez osiqurcco strujanja

B2 -

B22 - s ventilatorom iza izrnjenjivoco topline

B23
5

ventilatorom

ispred plamenika

Za ovdje navedene plinske naprave biti ce navedeno provilo zc njihovo poslovljonje u poglovlju 5. U prilogu 3 biti ce shematski novedene plinske naprave koje su rnoquce u EU.

14

Pajmavi

Vrsta

B3 -

loiiste bez osiqurcco strujanja, kod kojeg se svi dijelovi putova plinova izgaranja koji su pod pretlakom, oplakuju zrakom zo izgaranje
B32 B33 -

s ventilatorom iza izrnjenjivoco topline s ventilatorom ispred plomenika

Vrsta C -

naprava s dimovodnim uredajem, koja zrak za izgaranje uzima putem zatvorenog sustavo iz slobodne atmosfere (Ioiiste neovisno 0 zraku u prostori]i].

Dodotno oznccovon]e indeksimo za plinske naprave vrste

C 5 ventilatorom:

x: svi dijelovi putova plinova izgaranja pod pretlakom se oplakuju zrakom za izgaranje iii ispunjavaju povecone zahtjeve za nepropusnoscu, tako da nije rnoquce istjecanje opasnih kolicina plinova izgaranja (npr. Cl3x, prilog 3) Vrsta Cl
-

loiiste kojem se zrak za izgaranje dovodi i plinovi izgaranja odvode vodoravno kroz vanjski zid. Ispusti se nalaze u medusobnoj blizini i istom podrucju tlaka. Cll Cl2 Cl3
-

bez ventilatora
5 5

ventilatorom iza izrnjenjivoco topline ventilatorom ispred plamenika

Vrsta C3

loiiste kojem se zrak za izgaranje dovodi i plinovi izgaranja odvode vertikalno iznad krova. Ispusti se nalaze u medusobnoj blizini i u istom pcdruc]u tlaka. C31 C32 C33
-

bez ventilatora s ventilatorom iza izmjenjivoco topline s ventilatorom ispred plamenika

Vrsta C4

loiiste s dovodom zraka zo izgaranje i odvodom plinovo izgaranja s prikljucenjern na dovod-odvod sustav (LAS). C42 C43
5

ventilatorom iza izrnjenjivoco topline ventilatorom ispred plamenika

-5

Vrsta Cs -

loziste 5 odvojenim dovodom zroko za izgaronje i odvodom plinova izgoronjo. Ispusti se noloze no rozlicitirn podrucjlrno tlaka. CS2
-

s ventilatorom izo izrnjenjivccc topline s ventilatorom ispred plomenika

CS3
Vrsta C6-

loiiste predvideno za prikljucok na dovod zraka za izgaranje i odvod plinovo izgaranja, koji nisu ispitani s fim lozistem. C62 C63
5

ventilatorom iza izrnjeniivcco topline

s ventilatorom ispred plomeniko

Vrsta Ca -

loiiste ko]e se prikliucu]e na zcjednicki dimovodni uredaj (s podtlakorn}, a zrak za izgaranje dovodi se odvojeno iz slobodne atmosfere. Ca2 CS3
-

s ventilatorom iza izrnjeniivoco topline s ventilatorom ispred plamenika

2.3.3.

Plinske naprave se dijele s obzirom na uporabu plinova pojedinih plinskih skupina prema normi DIN EN 437, odnosno DVGW - Radni list G 260 kako slijed;5:
UzimajuCi u obzir ispilne plinove zo ispilivanje plinskih napravo premo DIN EN 437 u kotegoriji plinsklh naprava ubuduce plinsku podskupinu H pokriva europska oznoko E, 0 podskupinu L pokriva europsko oznaka LL.

P 600 • HSUP 2002.

15

Kategorija 1- naprave
pod skupine.

za primjenu plina sarno jedne jedine plinske skupine iii samo jedne

Kategorija 2.3.4. 2.3.4.1. 2.3.4.2.

tl

11- naprave za primjenu

plinovo iz dvije plinske skupine.

Kategorija III- naprave

za primjenu plinova iz tri plinske skupine.

Plinske naprave se razlikuju prema namjeni kako slijedi: Plinski protocni grijac vode
se voda direktno akumulacijski [e loziste u kojemu se voda za koristen]e zagrijava u protoku. [plinski akumulacijski grijac) je loziste u kojemu

Plinski grijac xa pripremu tople vode

zagrijava.

2.3.4.3. 2.3.4.4. 2.3.4.5. 2.3.4.6. 2.3.4.7. 2.3.4.8. 2.3.4.9. 2.3.4.10. 2.3.4.11. 2.3.4.12.

Plinski kombinirani grijac vode

koristen]e i cirkulacijska

je loziste u kojemu se zagrijavaju

protocno

voda

za

voda za grijanje. su lozista za zagrijavanje cirkulacijske vade

Plinski kotao i cirkulacijski grijac vode

za grijanje.

Plinska sobna pee

povrsino.

je loziste koje predaje toplinu u prostoriju neposredno

preko ogrjevnih

Plinski grijac xraka

je loziste za zagrijavanje je naprava

prostorija toplim zrakom.

Plinska nacna grijalica Plinska kuhinjska pee

ko ogrjevnih povrsino.

koja toplinu predaje pretei:no zrcceniern. i neposredno grijanje prostorije pre-

je lozlste za kuhonja/peden]e

Plinski stednjak Plinski hladnjak

peenieem, plinsko kuhalo, plinska peenica su plinske naprave

za kuhanje, odnosno pecen]e. je plinska naprava za hladenje. (toplinska purnpo] je plinska naprava za zagrijavanje

Plinska dixalica topline Plinska kondenzacijska

izgaranja.

prostorije

iii vode, kojo pored topline izgoranja

plino, iskoristovo i druge toplinske izvore. [e loziste koje za zagrijavanje i kondenzacijsku prostorije iii vade is·

naprava

koristovo osjetnu toplinu plinova izgaranja

toplinu vodene pore u plinovima

2.3.4.13.

Plinska kueanska susilica rublja

voditi u slobodnu atmosferu. Naprava

je plinska napravo maze biti izvedena neovisna

0

s nojvecirn toplinskim optereces odvedenim zrakom Dijelokao naprava ovisna a zraku u

njem do 6 kW za susen]e rublja. Plinovi izgoranja prostoriji za postavljanje iii kao naprava

se moraju zajedno

zraku u prostoriji zo postavljanje. noprave.

vi naprave za odvod isrrosenoq i dovod svjezeg zraka, moroju biti sastavni dijelovi nap rave iii moraju biti isporuceni premo ncvodimo prolzvodcco

2.3.5. 2.4.

Plinski plamenik

s iii bez ventilotoro,

je uredoj za ugradnju u iii no plinsku napravu.

Osigurac struiania Osigurac strujanja

zistu, radi prejokog je sostovni dio plinskog lozisto koji sprjecovo utjecoj no izgaranje uredaj. u

10-

uzgona, zostojo i povrata strujonja u dimovodni

2.5.
2.5.1.

Kontrola plinova izgarania Uredaj xa kontrolu izlaza plinova izgaranja

va izgoranja iz osiqurcco strujanja.
Poimovi

(UKIP) oznccovo

se premo europskirn

normomo (8S) i sastavnl je dio 102iSto koji somostolno iskliucu]e dovod plina pri izlozu plino-

16

2.6.
2.6.1. 2.6.2.

Preinakal prilagodba i pedesenost na prirodni plin

Preinaka plinske noprave je mjera koju je potrebno sprovesti kada se mijenjo opskrbo
no jedne plinske skupine no drugu. Pri tome maze biti potrebna izmjena pojedinih dijelova. pli-

Prilagodba plinske naprove je mjera kojo je potrebna kada se opskrba plinom mijenja
unutar jedne plinske skupine. Stoga u pravilu nije potrebna ve podesene promjene 15,7 kWh/m3. no prirodni plin po SRG metodi ne zahtijevaju zamjena dijelova. podesovonje, Plinske napratj. prilagodbu od 12,0

kod
do

plinova unutar 2. plinske skupine u gornjem podruc]u Wobbe-indeksa

2.6.3.

Podesenest

na prirodni pi in je takvo u tvornici sprovedeno podescvcn]e

Wobbe - indeksa nije potrebna druga prilagodba.

plinske napro-

ve, da unutar navedenog

2.7.
2.7.1.

Prostoriie za postav1ianje plinskih naprava

Prostorija za postavlianie je prostorija u kojoj su postavljene
no provo i ostclih lozista postavljenih Prostorija za postavljanje u prostoriji Prostorijo zo postavljanje prelazi ne prelazi 35 kW, u kojoj je ukupna nazivna toplinska snaga lozisto ovisnih a plinske naprave i eventuolno lozisto na kruta i rekuco gorivo. Ovisno a ukupnoj nazivnoj toplinskoj u prostoriji, te se prostorije dijele na: snazi plinskih

u kojoj ukupno nazivna toplinska snag a lozisto ovisnih a zraku

zraku u prostoriji veco ad 35 kW, a ukupna nazivna toplinsko snaga svih lozista ne

50 kW,
u kojoj je ukupna nazivna snaga svih posebni zahtjevi za plinske kotlovnice, za projektironje, [Sluzbeni list br.l

Prostorija za postavljanje a no koju se postavljoju skladu s IIPravilnikom odrzovcn]e

lozlsto veco od 50 kW,

prema poglavlju grodnju, pogon i 5 iu

a tehnickirn normativima

plinskih kotlovnica"

0/,90.).
snoga svih lozisto

Kod lozisto zo kruta goriva, grodevinske

cijo je ukupna

nazivno

>50 kW, vrijede

zakonske odredbe zo kotlovnice.IiSUp

2.8.
2.8.1. 2.8.2. 2.8.3. 2.8.4.

Ventiliranje i opskrba zrakom za izgaranie

Dovedeni zrak je ukupno kolicino zraka dovedeno u prostoriju za postavljanje. Odvedeni zrak je ukupna koliCina zroka odvedenog iz prostori]e za postavljonje. Zrak za izgaranje je zrak koji dostrujava u lozisto u pogonu. Prostoriia zraka za izgaranie je prostorija koja ima najmonje jedon prozor koji se
moze otverati iii vrato premo van, iz koje se dovodi u prostoriju za postovljanje. zrak za izgoronje, putem povezivonjo zroka zo izgaranje

2.8.5.

Spojni prostor je prostor iii prostorijo izmedu prostorije zo postavljanje i prostorije zrako
zo izgaranje otvaraju i u provilu je unutarnji prostor kroz kojega struji zrak zo izgaronje zroka za izgaranje. do lozista. koja se Kodo spojni prostor imo nojmanje jedan prozor koji se moze otvaroti iii vanjska vrata premo von, todo i on postaje prostorija kao spojnog prostoro u okviru povezivanja zraka za izgaranje,

Funkcija tog prostora,

se zbog toga ne mijenja.

2.8.6.

Povezivanje zraka za izgaranie [e ventilacijski spoj prostorija za postavljanje i prostorija zroka za izgaranje radi sigurne opskrbe lozista zrokom za izgaranje. spojena so prostorijom zo postavljanje. nalazi jedan iii vise
17

- Neposredno
za izgaronje prostorije
P 600· HSUP2002.

povezivanje zraka za izgaranje nastaje kada je prostorija zraka

neposredno

Posredno povezivanie
zrako za izgaranje spojnih prostoro.

zraka za izgaranie nastaje kado se izmedu jedne

iii vise njih i prostorije za postavljanje

2.8.7.

Vanjski raspori (fuge) nekog prostora su raspori neposredno premo slobodno] atrnosferi no sastavcima kod krila vanjskih prozora i vrata, a postoje i kod vanjskih prozora i vrafa s posebnim brtvljenjem. Element za propustanje vanjskog zraka [e uredaj koji moie biti sastavni dio p rozora iii posebni element. Sluii za dovod zraka iz prostorije i istovremeni prolaz vanjskog zraka za djelomicnu opskrbu zroka za izgaronje plinskih noprova u istoj prostoriji.

2.8.8.

2.9.
2.9.1.

Odvod plinova izgarania i urede]l za odvod plinova izgarania i dovod zraka za izgaranie .
Dimovodni uredaj je uredaj koji sluzi za odvod plinova izgoronja ad plinskog Ioiista u slobodnu atmosferu. Sastoji se ad: - spojnog komado (dimovodne cijevi) i dimnjako iii - dimovodo i eventualno pripcdojuceq provjetravanog okna. Kucni dimnjak je izgrodeni kcnol u zgradi iii na vanjskom zidu zgrade koji sluii iskljuCivo zo odvod plinova izgaranja od lozista u slobodnu atmosferu iznad krova. Vlastiti dimovodni uredaj uvijek sluii samo jed nom plinskom lozistu. Zajednicki dimovodni uredaj sluii za vise loiisto, koja koriste istu vrstu goriva, a rode neovisno jedno od drugih. Mjesovito koriiten dimovodni uredaj je zcjednicki dimovodni uredaj kroz ko] i se odvode plinovi izgaranja lozista no kruta i tekuco goriva i plinovi izgaranja plinskih lozista. Aka se odvode sorno plinovi izgaranja iz plinskih i loiista na kruta goriva, rodi se 0 rnjesovito koristenorn dimnjaku. (dimovodna cijev iii dimovodni konol) je sastavni dio kojim se plinovi izgaronjo provode od plinskog lozista do dijelo dimovodnog uredoja kojim se ti plinovi odvode u slobodnu otmosferu (npr. dimnjoka iii vertikalnog dijelo uredajo za odvod plinova izgaranja). Dimovod je vod kojim se odvode plinovi izgaronjo pod podtlokom iii pod pretlokom. Sustav za dovod zraka i odvod plinova ixgaranja (LAS- Luft-Abgos-System)je uredaj s dvo konolo, jedon uz drugoga iii jedon u drugom, koji dovode zrok zo izgaranje do plinsklh lozisto (vrste C4) jednim konalom, a plinove njihovog izgoronja odvode u slobodnu otmosferu iznad krova drugim kanalom. Kombinirani uredaj za dovod zraka i odvod plinova izgaranja je uredoj za dovodenje zrako zo izgoronje do plinskih loiista i odvodenje plinova njihovog izgoronjo u slobodnu otmosferu. Dimovodni xaklopac je toplinski iii rnehcnicki upravljan dimovodni zoklopoc u struji pllnova izgoronja, koji je sarno pri pogonu plinskih lozisto otvoren, 0 inoce je zatvoren. Uredaj za dovod sporednog zraka je sastavni dio dimovodnog uredaja, kojim se tom uredoju outomatski dovodi sporedni zrak. Dimovodni priguini uredaj je uredaj postavljen unutar spojnog komada iii dimovodnog nostovko, koji poveccvo otpor strujonja plinova izgaranja. Odsisni uredaj je uredaj zo rnehcnicko odvodenje plinova izgoronja. Pri tome je: - odsisna cijev - cijev izmedu plinskog lozisto i ventilatora, - ventilator - dio postrojenja, ko]i mehonicki odvodi plinove izgaranjo, - odusno cijev - cijev iza ventilatora.
Pojmoyj

2.9.2. 2.9.3. 2.9.4. 2.9.5.

2.9.6.

~imovodni spojni komad

2.9.7. 2.9.8.

2.9.9.

2.9.10. 2.9.11. 2.9.12. 2.9.13.

18

2.10.
2.10.1. 2.10.2.

Volumen
Volumni protok pi)
kolicine plina ie ovisan je volumen pllnc (V) koji protece u jedinici vremena. izrozovo volumenom velicinorno (V) kojeg zauzima. Volumen odredene i tlaku plino. Tlak plina

Kolicinaplina se uobicojeno
0

pripcdojucirn

stcn]o: temperaturi

sastavljen je od parcijolnih

tlakova plinovo i vodene pare. metar (m3). velicinorno stcn]o:

2.10.3. 2.10.4.

Jedinica volumena plina je kubni Normno stanie plina je odredeno

normna temperatura, normni tlak, Pn Tn :;; 273,15 mbar.

K (0 "C]
iii no mjestu koristenjo (plamenik) oz-

1013,25

2.10.5. 2.10.6.

Velicine stania
nccovoju

plino no mjernom mjestu (plinomjeru)

se pripadajuCim

pogonskim stonjem kao npr: 10 0(, 1030 rnbor, suh. stanja u norm no stanje vrsi se po plin-

Preracunavanie
skim zakonima:

kolicine plino iz nekog pogonskog

v =v
n

·Z
-

z = Tn . P
T
pri cemu je:

omb

+ Pe
Pn

cp. p s

.~

Vn

- volumen kolicine plina u norm nom stonju u m3,

VB
T

- volumen kolicine plino u pogonskom stanju u m3,

- temperatura plina u pogonskom stanju u

K; T :;; T, + t,

Tn
Pn

- 273,15
- 1013,25

K, mbor,
plina u pogonskom stanju u 0(, brojem,

Ps
q>
Pamb

- tlak zcsicen]o vodene pare u mbar,

- temperatura - relativna vloznost plino izrczeno decimalnim
- atmosferski tlak u mbar,

Pe

- eFektivni tlak [protocni tlak) plina u mbar,

- koeficijent provodenje stanja sluzi za prercdunovon]e toplinskog prorccuno volumnih i toplinskih vrijednosti, kao i za

z
K

- koeFicijent stlocivosti: K:;; 1 pri

p, S; 1000 mbar

2.11.
2.11.1.

Tlak
Tlak plina [p]
lccnorn pcdruc]u je izmjereni stcticki pretlak prema atmosferskom tlaku i izrozovo u milibarima [mbor]. Prerccuncvon]e iz drugih jedinica se u niskotpornocu se obavljo

tablice I, 2.11.2. 2.11.3. 2.11.4. 2.11.5. 2.11.6. 2.11.7.

P &00· HSUP2002.

str. 23. plino je tlak plina koji ne struji (miruje).

Tlakmirovania Protocni tlak Niski tlak

je tlak plina

koj struji [protiece].

cjevovodu no ko]i je izveden prikljucok.

Dobavni tlak je tlak Sredniitlak prema

plina u opskrbnom

je pogonski tlak do 100 mbar. ovom Tshnickom propisu P 600 je pogonski tlok preko 100 mbar do 1 bar. plina na odredenom mjestu instalacije pri norma Inom pogonu. 19

Pogonski tlak [e tlak

- Najviii pogonski tlak u niskerleenem podrucju odgovara

izlaznog tloko iz regulatora, uzevsi u obzir regulacijsko odstupanje tlccno] grupi zatvaranja U niskotlocnom odreclenog .regulatora.

podeseno] vrijednosti koje odgovara

podruqu vrijedi:

Pm ax = Po, .(1 + SG) ~ 100 mbar

100

pri cemu [e:

Pmax Pas -

najvisi pogonski tlak,

podesenl izlazni tlak regulatora,

regulatora.

SG - tlccno grupa zatvaranja - Za

najviii pogonski tlak u srednjetlacnom

pogonskog tlaka sigurnosnih uredo]o.

podrucju freba uvczcvoti

I
1

odstupanje

2.11.8. 2.11.9.

Prikljucni tlak je protocni tlak na prlkljucku plinske naprave. Tlak na sapnici je protocni tlak neposredno ispred sapnice kod plamenika sa preclrniiesonjem zraka.

1 ,1
.

~
':

2. 12.
2.12.1.

Gustoca
Gustoca (p) [e odnos mase i volumena plina u kg/m3. Ona pokazuje masu plina u volumenu od 1 m3 plina. Normna gustoca (Pn) definirana je normnim stanjem. U plinsko] tehnici
se umjesto gustoce primjenjuje relativna gustoca. i

2.12.2.

Relativna gustoca (d) je odnos gustoce plina prema gustoci zraka kod iste temperature
istog tlaka. Izmedu gustoce u norm nom stanju i relativne qusroce postoji odnos:

pri cernu je: d - relativna gustoca

PG ,n - qustoco plino u normnom stanju u kg/m3

PL,n -

gustoca zraka u norm nom stanju = 1,2931

kg/m3

2.13.
2.13.1.

Toplinska vriiednost
Toplinska vrijednost (H) je zojednicko
kWh/m3 iii MJ/m3 i odreduje oznaka zo gornju i donju toplinsku vrijednost pri potpunom izgaranju. stvara vodena para. potpunim izga ranjem imaju u kolicinu topline koja se oslobcdo Raz-

like izmedu gornje i donje toplinske vrijednosti

nastaje zbog topline isparavanja

vode. Zbog

toga postoji sarno kod plinovo, kod kojih se za vrijeme izgaranja

2.13.2.

Gornja toplinska vrijednost (Hs,nl plina je toplina oslobodeno

temperaturu 25 0(, a voda ncstolo izgaranjem je u tekucem stanju.

jednog kubnog metra plina svedeno zo normno stanje, kada pocetni i konocnl produkti

2.13.3.

Pogonska gornja toplinska vrijednost (H"B) plina je toplina oslobodena

garanjem jednog kubnog metra plina, svedeno za pogonsko imaju temperaturu produkti izgaranja 25 0(, a voda nastala izgaranjem

potpunim

iz-

stanje, kada pocetni i konccni je u tekucern stanju. jed-

2.13.4.

Donja toplinska vrijednost (Hj,n) plina je toplina oslobcdeno

nja imaju temperaturu 25 "C, a voda nastala izgaranjem

potpunim izgaranjem

nog kubnog metra plino, svedeno na normno stanje, kada pocetni i konccni produkti izgaraostaje u parovitom stanju.

2.13.5.

Pogonska
garanjem stanju

donia toplinska vriiednost

imaju tempercturu

(Hi,B)

plina je toplina oslobodena

potpunim

iz-

jednog kubnog metra pi ina, svedeno no pogonsko

stanje, kada pocetni i kona cni ostaje u parovitom

produkti izgaranja

25

C, a voda nastala izgaranjem

(prilog 4).

2.14.

Wobbe - indeks
Wobbe-indeks plinske naprave. (W) je znoccjko Ovisno
0

zamjenjivosti

plinovo

s obzirom

na toplinsko

opterece nje

gornjoj iii donjoj toplinskoj vrijednosti,

rozliku]e 5e gornji (Ws,nl i

donji (Wi,lI) Wobbe-indeks. Izmedu gornje i donje toplinske vrijednosti i relativne gustoce, vrijedi odnos:

Ws,n

=~ .Jd

iIi

w = Hj,n [kWh I m3 -Jd

i,n

iii MJ 1m3]

Plinovi s jednakim za podesovonje

Wobbe-indeksom toplinskog

i istim velicincmo plamenika

stanja i unutar iste plinske sku pine i s U praksi sluzi Wobbe-indeks

istom sapnicom, daju jednako toplinsko opterecen]e opterecen]o scvcn]o prema tlaku na sopnici].

plamenika.

pornocu tlaka no sapnici (metoda pode-

2.1 s.

Kolicina topline, toplinski tok

Jedinica kolicine topline (rod, energija) [e vatsekundo (tablica 2 str. 23).
Zo oznccovon]e vlsekrotniko tih jedinica se koriste preliksi: kilo (k) - za tisucu puta (103) mega (M) - zo milijun puta (106) gi9a (G) - zo milijardu puto (109) zo vremensku jedinicu sekundo [s], se koristi minuto (min) iii sat (h). tok) je koliCino topline u jedinici vremeno. (Ws) iii joule

(J)

Kao visektrolnici

Toplinski tok [toplinskc 5nogo,energetski

2.16.
2.16.1. 2.16.2. 2.16.3. 2.16.4. 2.16.5. 2.16.6. 2.16.7.

Toplinsko eptereeen]e i toplinska snaga

Toplinsko eptereeenje (OB) plinske noprove [e plinom dovedena kolicino topline u kW iii
kJ/5, 5 obzirorn no donju toplinsku vrijednost. koje novodi proizvonaprave.

Naivece toplinsko opterecenie (OBmax) je toplinsko opterecen]e,

doc no tablid

naprave u kW ill kJ/s i koje se ne smije prekorccif pri podesovco]u

Naimanie toplinsko cptereeenie (GBmin) [e toplinsko opterecen]e, koje novodi proizvodoc no tablici naprave u kW iii kJ/s i koje 5e ne smije smonjiti pri podescvcnju noprave.

Nazivno toplinsko optereeenje (ONBl je fiksno podeseno toplinsko opterecenje u kW iii kJ/s, 0 nolazi se izmedu nojveceq (OBmaxl i najmanjeg (GBmin) toplinskog opterecen]c. Toplinska snaga

(Od

je kolicino topline u kW iii KJ/s, koju daje plinsko noprava,

a kojo

5e rnoze korisno uporabiti.

Nazivna toplinska snaga (QNd je koliCino topline u kW iii kJ/s, koju doje plinskc naprova pri nazivnom toplinskom opterecenju, kojo se rnoze korisno uporabiti.

Ukupna nazivna toplinska snaga (IGNLl je zbro] nazivnih toplinskih snaga lozisto
postovljenih u jednoj prostoriji, jednom stanu iii druqccijo] Ako je sigurnosnim uredajima raditi
U

jedinici koristeojo, koja mogu radi-

ti istovremeno. toplinske
P 600· H~UP2002.

osigurano da od vise lozista soma jedno tada su zo odredivanje snage onih lozista toplinske

iii vise

njih mogu zajedno

odredenoj

kombinociji,

ukupne nazivne koja mogu raditi 21

snoge mjerodavne

sarno nazivne

,.

istovremeno. Ako lozista no kruta goriva sarno uz smanjenu toplinsku snagu drugih loiiSta, tado samo ovu smanjenu toplinsku snogu treba urccuncf toplinsku snogu.

dopustoju

rad

u ukupnu nazivnu

2.16.8. 2.16.9.

Podrucie nazivne toplinske snage [e podrucje koje proizvodcc

plocici naprave, te se sorno u granicama toga podruc]o podesovo

navodi na natpisnoj

nazivna toplinska snaga.

Toplinska snaga loiista jednog plinskog plamenika s ventilatorom je snaga navedena

od proizvodcco, pri odqovorcjucem tlaku u loiisnom prostoru.

2.1 7.

Prikljucna vriiednost
Prikliucna vriiednost (VA) je volumni protok plino u m3/h plinske noprave pri nazivnom
toplinskom opterecen]u:

2.18.

Vrsni volumni protok

Vrsni volumni protok

(Vs) je

najveCi volumni protok kroz instalaciju u m3/h, uz uvozcvc-

nje istovremenosti korlstenjo plinskih napravo.

2.19.

Podesene vrljednest
Podesenc vriiednost
Primjeri prerccunovcn]o:
0)

(VE)

je volumni protok u litrama u minuti II/min) koji se mora podesi-

ti no plameniku plinske naprave, do se postigne nazivno toplinsko oprerecen]e.

QNB

u kW, Hi,B u kWh/m3

V.f
b)

= ONB . f. [_1_] HI.,

i,B

uz

f.

rrnn

= 16 7 (= 1000 ..', . J2_J 60

'

min

GlNB u kW,

Hi,S u MJ/m3

V.E

= ONB . f. [-'-]
Hi,B

2,'

uz

min

f.2

= 60 (= 60·1000 _'. J2_. 'kh 0,2778

m
3

min

MJ W

22

Peimovi

1 10 100000 102 100 9,81 9,81.104 96100 1,333.102 133,3 1,013.105 101300
5

0,102 1 10-3 0,001 9,81.10-5 0,0000981 0,981 1,333·10-3 0,001333 1,013 10 1000 1 9,81.10-2 0,0961 9,81.102 981 1,333 1,013.103 1013 104 10000 13,6 1,033.104 10330 1,36·10-3 0,00136 1,033 7,6.102 760
3

1,02.104 10200 10,20

1,020 1,02.10-3 0,00102 10-4 0,0001

7,5.102 750 0,750 7,355.10-2 0,07355 7,355.102 735,5

0,987 9,87·10-4 0,000987 9,68.10-5 0,0000968 0,968 1,32·10-3 0,00132 1

S dovoljnom tocnoscu rnozerno racunan: 1 mbar = 10 mm Tablica Jedinicetlaka 1:

Hp

1
2,778 2,778.10-7 0,0000002778 1,163·10~ 0,000001163 1,163·10-3 0,001163 1,163

3,6

3,6.106 3600000

8,6.105 860000 2,388.105 238800 0,2388

8,6.102 860 2,388.102 238,8 2,388·10-4 0,0002388 10-3 0,001

0,860 0,2388 2,388.10-7 0,0000002388 10~ 0,000001 10-3 0,001

106
1000000 1001; 0,000001 4,1868·10-3 0,0041868 4,1868·1 O~ 0,0000041868 4,1868 1 4,1868 4,1868.103 4186,8 4,1868.106 4186800

10 1000 106 1000000 103 1000

Tablica Jedinice kollclne topline (rad, energija) 2:

10-3 0,001 0,2778 6,9768.10-2 0,069768 1,163·10-3 0,001163

1 2,778.102 277 69,768 1,163

1,433.10-2 0,01433

0,860 2,388.102 238,8 60

1
0,2512 4,1868·10-3 0041868

3,98

1,667.10-2 0,01667

Tablica Jedinice topJinskesnage (snaga,energetskitok, toplinski tok) 3:

P 600 • H5UP 2002.

23

Shematski prikaz unutarnjeg i vanjskog cjevovoda za ulazni tlak P~...s 100 mbar
Primjer a) Instalacija 5 plinomjerima u podrumu i spojem dalje na vanjski cjevovod.

~"""""""'·~-""""-i"'''~'.'''='' ""_""'''A'~ -, "

® @® @@

:~~k

Spoj unutarnjeg cjevovoda na niskotlacni plinovod u fasadnom ormarlcu za P......~ 100 mbar

Primjer b) Plinomjeri po katovirna

I' ,I II 1[,

!~~c;~~;:.,?
., -e. :

~yJ

t- .,.,~~~,~. .

-,.,,..,.,.""'''"''''=.,...,,....,-,...,,,...,...,.,..,,......,-~..,.,..,.-"""''"'',,.,.·iC~1

-_~f~·'

1, 2. 3. 38. 4. 5.

Raslavljivi spoj Kucni regulator tlaka Razvodni cjevovod Uzvodni cjevovod Zapor Cjevovod za naprave 5a. Uzvodni cjevevod

6. Ogranak

10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17.

7. Zaper ispred naprave

8. Prikljucni cjevovod naprave

9. Izolacljski komad

Vanjski cj~vovod Plinomjer Regulator lIaka ispred plinomjera Kucni prikljutak G/avni zepor Fasadni ormsn« GZ Fasadni ormarit PRU Fasadni ormarit PRU s odusnim cjevovodom 1 B. Glavni zepor kod pedrumskog ulaza pn'kljucka u objekt

Spoj unutarnjeg cjevovoda na srednjetlacni plinovod u fasadnom ormarleu PRU za Pm.... s 1 bar

Slika 1: Primjeri za unutarnje clevovode 24

PoimoYi

3.
3. 1.

Ciievna instalaciia
Opcenito
Cjevovodi, namijenjene eksplozije ukljueivsi fazonske komade i armature, kao i uprovljcck], i fakve uporabe. kod vanjskog Oni ne smiju u zgradama, ugroziti pozornu pozcro. ukljucujuci regulacijski, sigurnosni kod od i rnjernl uredaji moraju biti nepropusni druge njihove obloge, slijedece zahtjeve.

kckvoce do ugrodeni izdrze oprerecen]o

opasnost

i njihovu toplinsku izolacij u iii ispunjava

sigurnost odnosno ne smiju prouzrociti

To se smatra ispunjenim, ako cijevna instalacija

3.2.
3.2.1.
3.2.1.1.

Zahtievi za ciievi, fazonske i spejne komade kao i ostale sastavne diielove6 Nadzemni venjskl ejevevodi
Smiju se koristiti:

Celicne cijevi premo:

DIN 2440 (prEN 10255) DIN 2441 (prEN 10255) 01N 2470-1 (prEN 10208-1) DIN 2442 - Srednje teske navojne cijevi - Teske navojne cijevi - Cjevovodi - Navojne za pogonski tlak do 16 bar. cijevi propisane kokvoce u vezi s:

DIN 1629 (prEN 10216-1) - Besavne cijevi iz nelegiranih posebne zahtjeve, - Zavarene DIN 2448 (DINV ENV 10220) DIN 1626 (prEN 10217-1) eeliene cijevi iz nelegiranih celika za posebne zahtjeve, tehnickl uvjeti isporuke - Besavne eeliene cijevi, mjere, maso po [edlnicl duljine - Nazivna normolno DIN 2458 (DINV ENV 10220) - Zavarene - Nazivna normalna s fazonskim debljina debljina stijenke nojmanje kao stijenke u vezi
5:

celika za

tehnicki uvjeti isporuke

DIN 1629 (prEN 10216-1) celicne cijevi, mjere, masa po debljina debljino stijenke najmanje stijenke u vezi s koo jedinici duljine

DIN 1626 (prEN zajedno

10217-1)
s nastavkom, PN 10 iz

i spojnim komadima premo:

- Navojne
nelegiranih zahtjevo prirubnice - Fazonski komodi za zavarivanje

DIN 2566 DIN EN 10253-1

celika bez posebnih ispitnih PN 6 zo zo

DIN 2631 DIN 2641 DIN 2673 DIN EN 10242

- Prirubnica s grlom za zavarivonje, - Siobodna zavarivanje, - Siobodna zavarivanje, - Navojni simbol A) prirubnica prirubnica PN 10 s kolcokorn s porubom rayon rub, PN 6

fitinzi iz temper lijeva (oblik-

Nozivi normi navedeni su U skrocenom obliku. Potpuni nazivi normi kao i u zagrodi navedeni prijedlozi europskih normi prEN navedeni su u prilogu 9

P 600 . KSUP 2002.

25

DIN 3387

dio 1 i dio 2

- Rostovljivi cijevni spojevi zo metolne ejevovode; spojevi s glotkim krojevimo i spojevi s kolcokom - Celicni navojni fitinzi premo lijeva i zohtjevi i ispitne

DINEN10241 3.2.1.2.

Tlacne ciievi, fazonski i spejni komadi iz iilavog liieva

DIN EN 969

- Cijevi, fazonski komadi, pribor iz iilovog njihovi spojevi zo ejevovode; metode

Vidi k tome DYGW - Informocijo

za plin br. 3; 4/'96. sijecon]

/lUvodenje

europskih normi; usporedi

DIN EN 969, studeni '95. - DIN 28600, 3.2.1.3.

'83./1

Bakrene ciievi
DIN EN 1057

premo: - Besovne bokrene okrugle cijevi s nojmanjom nozivnom do 22 mm preko 22 mm do 42mm preko 42 mm do 89 mm preko 89 mm do 108 mm preko 108 mm debljinom stijenke zo vcnjski promjer: 1,0 mm 1,5 mm 2,0 mm 2,5 mm 3,0 mm

DVGW - Rodni list GW 392

- Besovne vucene bokrene cijevi

Bokrene cijevi vonjskog promjero do 22 mm i najmanje nozivne debljine stijenke do 1,0 mm, smiju se koristiti somo s fitinzima za kopilarno lijevo premo GW 8 iii s rucno izradenim Osim toga neovisno
0

lemljenje od bokra premo GW 6, od crvenog premo DVGW - Radni list GW 2. zojedno s fazonskim bokrenih cijevi osim somoreznih spojnico

spojicomo

novedenim oqrcnicenjlrno - Spojonje krojevimo,

i spoinim koma-

dima

premo: - Spojni komadi za metolne cijevi s ravnim

DVGW - Rodni list GW 2 DIN 3387 - 1

3.2.2.

Podzemni venjski cjevevodi

Zo sve podzemne vedene u poglavlju vanjske cjevovode 3.2.1. Uporaba vrijede zohtjevi zo cijevi, fozonske i spojne komade celicnlh eijevi prema DIN 2440 dozvoljeno naje sorno ako

su medusobno zovarene

iii spojene steznim spojem premo DIN 3387 dio 1 i dio 2.

Pored toga smiju se koristiti:

ciievi i ciievni diielovi od PE-HDpremo

zojedno s

DVGW - Radni list G 477 (EN 1555 dio 3 i 4)

fazonskim i spoinim komadima

premo DVGW - Radni list G 477 zo cijevi iz PE-HD.

3.2.3.

Unutarnii cievovodi
Za sve unutarnje cjevovode deni u poglavlju vrijede zahtjevi za cijevi, fozonske i spojne komode koji su novedio 1 moroju biti otporni no rastezauporobo cijevi, fozonskih i spojnih Nije dozvoljena 3.2.1. Spojni kornodi premo DIN 3387 3.2.1.2.

nje i imati poveconu toplinsku otpornost. komado iz poglovlja

Osim toga smiju se koristiti:

Precizne (elicne ciievi

DIN 2391 DIN 2393 DIN 2394 dio 1 i dio 2 dio 1 i dio 2 dio 1 i dio 2

premo: - Besovne precizne celicne cijevi s naroCitom tocnoscu mjera - Sovne precizne celicne cijevi s norocitorn tocnoscu mjera - Zavarene najmanjom valjone preeizne celicne cijevi s nozivnom debljinom stijenke pri
{ijovna in~laladia

26

vanjskom promjeru do 20 mm preko 20 mm

1,5 mm 2,0 mm

zojedno so spojnim komadima premo: - DIN 3387 dio 1 i dio 2 - Rastavljivi cijevni spojevi zo metalne cjevovode - Spojni dijelovi za metalne cijevi do DN 25 s porubom kada nose DIN DVGW iii DVGW ispitnu oznaku; zajedno s besovnim preciznim celicnirn cijevima premo DIN 2391 Nepropusnost preciznih celicnih cijevi mora dokazati proizvodoc, prolzvodockirn atestom premo DIN EN 10204.

3.2.4.
3.2.4.1.

Prikliucni cievevodi za plinske naprave

Kruti prikljucni cjevovodi
Smiju se koristiti: cijevi, fazonski i spojni komadi premo poglavlju 3.2.3.

3.2.4.2.

Savitljivi prikljucni cjevovodi

Smiju se koristiti: - zo pogonske tlakove do 1 bar, scvitljive cijevi premo DIN 3384 -Plinskesavitljive cijevi iz nehrdojuceq celiko, - za pogonske tlakove do 100 mbar, savitljive cijevi premo DIN 3383 dio 1 - Sigurnosne sovitljive plinske cijevi, sigurnosne prikllucne armature DIN 3383 dio 2 - Plinskesavitljive cijevi za cvrsti prikljucok Osim toga treba uvozovcf DVGW - Radni list G 621 "Plinske instalacije u laboratorijima prirodoslovno- tehnickirn ucionicomo - instalacija i pogon". i

3.2.5. 3.2.6.
3.2.6.1.

Druge ciievi i oprema

Druge cijevi i oprema smiju se koristiti, samo ako imaju DIN-DVGW iii DVGW oznaku.

Ciievni spojevi
Cijevi se smiju spajati medusobno i S opremom kako slijedi:

Vrste nerastavljivih spojevi Navojni spojevi premo DIN 2999 - 1 (prEN 10226 - 1) do nazivnog otvora DN 50 do nazivnog otvora DN 150 za pogonske tlakove do 100 mbor, za cijevi premo:
DIN 2440 (prEN 10255) DIN 2441 (prEN 10255) DIN 2442 - Srednje teske navojne cijevi - Teske navojne cijevi . Navojne cijevi propisane kvalitete

Celicni zavareni spojevi premo HRN EN 12732 - Plinski opskrbni sustavi: zavarivanje celicnih cijevi-funkcionalni zohtjevi za cijevi premo: DIN 2440 (prEN 10255) - Srednje teske navojne cijevi 01 N 2441 (prEN 10255)
DIN 2470 - 1 (prEN 10208-1) DIN 2442 - Teske navojne cijevi - Cjevovodi za pogonski tlak do 16 bar - Navojne cijevi kvalitete propisane u vezi s DIN 1629 (prEN 10216-1) Besovne cijevi iz nelegiranih celika zo posebne zohtjeve, tahnicki uvjeti isporuke
27

P 600 . H5UP 2002.

DIN 1626 (prEN 10217-1) Savne cijevi iz nelegiranih DIN 2448 (DINV ENV 10220) celika za posebne zahtjeve, tehnicki uvjeti isporuke - Besovne celicne cijevi, rnjere, dimenzije mase po jedinici duljine - Nazivna normolna DIN 2458 (DINV ENV 10220) debljino stijenke je najmanje kao debljina stijenke u vezi s DIN 1629 mjere, dimenzije i mase po

(prEN 10216-1) - Sovne celicne cijevi, jedinici duljine - Nazivno debljina DIN 2391 DIN 2393 DIN 2394 10217-1 ) debljino stijenke je nojmanja norma Ina stijenke premo DIN 1626 {prEN

dio 1 i dio 2
dio 1 i dio 2 dio 1 i dio 2

- Besovne precizne celiene cijevi s norocitorn tocnoscu mjera - Zavarene - Zovarene valjone precizne eeliene cijevi s valjane precizne eeliene cijevi naroCitom tocnoscu mjera

Tvrdo lemljeni i zavareni spojevi na bakrenim cijevima premo: DIN EN 1057 sto odgovara DVGW - Radni list GW 2 - Spajonje bokrenih cijevi; Meko lemljeni spojevi nisu dozvoljeni. Zavareni spojevi za

PE~HD premo:
- Polaganje cjevovoda PE - HD. iz plastike za plin iz tvrdog PYC-a i - Ci[evi i dijelovi cjevovodo

DVGW - Rodni list G 472 DVGW - Radni list G 477

3.2.6.2.

PE- HD stezni spojevi koo nerastavljivi spojevi s ispitnom DVGW-oznakom. Vrste rastavljivih spejeve Rastavljivi spojevi za metalne cjevovode prema:
DIN 3387 dio 1 i dio 2

Navojni spojevi prema:

DIN EN 10242 DIN prEN 10241 DIN 3376 DIN 3376 dio 1 dio 2 - Navojni - (elieni - Navojni Iifinzi od temper lijeva (oblik-simbol spojevi plinomjera
5

A)

novojni fitinzi; cijevne navojne spojnice s dva prikljucko jednim prikljuckom (fip Cl,

- Navojni spojevi plinomjera

zajedno s brtvama prema DIN 3535 die 1,3,5,

i 6 (tip FA) .Brtve za plinoopskrbu", kao i DIN EN 549 .Hostornernl materijali zo brtvila i membrane plinskih naprava i plinskih instolacija"; za podzemne vonjske plinovode pod iskliueivom uporabom brtvila premo DIN 3535 dio 3 i dio 6 "Brtve za plinoopskrbu", kao i prEN 682 IIBrtve od elcstomerozchtievi na materijol za brtve u distribucijskim cjevodovimo i gradevnim elernenlirno za plin i rekuce ugljikovodike".

Dugi navoj iz celika kao gotov element prema normi:

DIN EN 10241 - (elieni Rtinzi s navojem

Dugi navoj iz temper lijeva kao gotov komad izroden po normi DIN EN 10242. Prirubnicki spojevi prema:
28
Gjevno inslolodjo

DIN 2566 DIN 2631 DIN 2641 DIN 2673 DVGW - ·Radni list GW 2

- Navojne - Siobodne zavarivanje, -Slobodne zavarivanje, vodovodne lijeva)

prirubnice prirubnice prirubnice PN 10 instalacije

s nastavkom, PN 10 PN6 s kolcokom zc s porubom za

- Prirubnice za zavarivanje, ravan rub, PN6

- Spajanje bakrenih cijevi za plinske i u zgradama i

zemljisto (prirubnice zc lemljenje iz crvenog

DIN 16963 [prEN 1555) - Cijevni spojevi j dijelovi cjevovoda tlccne cjevovode od polietilena za

visoke s (tip

gustoce (PE-HDl, za cijevi iz PE-HD premo DVGW - Radni list G 477, zajedno brtvama prema DIN 3535 549 "Elastomerni postrojenja"; plinovode materijali dio 1,3,5 (guma) za i plinskih brtvila vanjske

C), i 6 "Brtve za plinoopskrbu",

kao i EN

brtvilo i membrane plinskih naprava za podzemne pod iskljuCivom uporabom

prema DIN 3535 plinoopskrbu", elastomera-zahtjevi

dio 3 i 6 .Brlve za na materijal za brtve u i gradevnim

kao i prEN 682 "Brtve ad

opskrbnim cjevovodima

elementima za plin i tekuce ugljikovodike".

3.2.6.3. 3.2.6.4.

PE·HD stezni spojevi kao rastavljivi spojevi, s DVGW ispitnom oznckorn. Druge vrste spojeva
Spojevi drugih vrsta smiju se koristiti sarno ako imaju ispitnu DIN-DVGW iii DVGW- oznaku.

Dopunske odredbe za montaine radoveHSUP

Rastayljivi spojevi s nemetalnim brtvama na unutarnjfm cjevovodima ni. Zo podzemne vanjske cjevovade nisu dozvoljeni moraju biti lako dostupnavojni spojevi s dugim navojem. za nastavno spo]o-

Meko brtvljeni stezni spojevi po DIN 3387 nje cjevovoda. Zavarivanje -

dio 1 ne treboju se uporabiti

smiju izvoditi sarno osposobljeni celicnih cijevi i fazonskih zovorlvcco

zovorivoci.

Osposobljenost

je dokazana

ako

su ispunjeni slijedeCi uvjeti: za zavarivanje komada:

• osposobljenost

premo HRN EN 287 dio 1 premo DIN EN 25817 cijevi i prlpodoiucih fitinga:

• zahtjev zo kvalitetu zavaro za zavarivanje

i tvrdo lemljenje bakrenih zcvorivoco

• osposobljenost • osposobljenost za zcvcrivocke DVS - Uputa 2207, Za brtvljenje oznakom Dl N 30660

P 600 • HSUP 2002.

premo HRN EN ISO 9606

dio 3

lemilaca prema HRN EN 13133 radove na PE-HD cijevima prema DVGW odnosno prema prEN 13067. spojeva smiju se koristiti sarno brtvena prema: - Brtvena sredstva koja ne otvrdnjavaju za metolne navojne spojeve u kucno] instalaciji sredstva ozncceno ispitnom - Radni list GW 330 i

navojnih

DIN-DVGW

koja ne otvrdnjavaju,

29

odnosno DINEN751

- Brlvena sredslva za navojne spojeve u dodiru s plinovima 1., 2., i 3. plinske skupine i toplom vodom dio 2: Brtvena sredslva koja ne olvrdnjavaju (klasa ARp) dio 3: Brtvene trake zo navoje iz nesinterovanog PTFE(klaseFRp i GRp)

3.2.7.

Vaniska zastita od koroziie

Pri vanjskoj zostif od korozije prema poglavljima 3.2.7.1. i 3.2.7.2. potrebno je uvaiavati upute iz DIN 50929 dio 1 do 3.

3.2.7.1.

Vanjski cjevovodi Tvornicka zastita od korozije za celicne cijevi prema:

DIN 30675 dio 1 DIN 30670 DIN 30671 DIN 30673 DIN 30675 dio 2 DIN 30674 dio 1 DIN 30674 die 2 DIN 30674 dio 3 DIN 30674 dio 5 - Vanjska zostlto od koroziie, podrucje uporabe - Polietilenski ovoji za celicne cijevi i fazonske komode - Ovoji [prernozi] duroplastimo, premazi epoksidnim smolama u prahu - Bitumenska zcsfito od korozije, ovoji i obloge - Vonjsko zostito od korozije - podruc]e uporabe. - Ovoji od polietilena - Ovoji cementnim premozom s pokrovom u slojevima - Cinccno prevloka s pokrovom u slojevima - Ovoji polietilenskom folijom

Tvornicka zastita od korozije za tlacne cijevi iz iilavog lijeva prema:

Tvornicka zastita od korozije za bakrene cijevi izolirane s plcsticnirn moterijalima

,.

sa zahtjevimo prema DIN 30672, klose opterecenjo B7.

~~
I! . !,

Naknadna zastita od korozije zo celicne cijevi, tlocne cijevi iz zilovog lijeva, bokrene
cijevi i spojeve tih cijevi prema: DIN 30672 (prEN 12068) - Trake za zostitu od korozije i terrnolit obloge
[terrnostisljive]

0) Klasa opterecen]o C za celicne cijevi b) Klasa opterecen]o B i C za tlocne cijevi iz zilavog lijeva c) Klosa opterecen]o A (nekorozivna tla) iii B [korozivna tlo) zo bakrene cijevi d) Klasa opterecen]o A i B, za termofit obloge takoder klasa opterecenjc C, za armature, spojeve cijevi i fazonske komade (neovisno 0 materijalu). Za vanjske nadzemne cjevovode dolaze osim toga u obzir: - cincone prevlake premo poglavlju 3.2.7.2. - premazi i prevloke prema DIN 55928 dio 9 i DIN EN ISO 12944 dio 1-5,7 i 8 Za zostitu armature, spojeva i fazonskih komoda sa zcstitnirn trakama i termofit oblogama za nadzemne vonjske cjevovode koristi se samo materijol klase opterecen]o B i C.
7

U nedostotku propisa za kvclltstu ispitivonja vrijede zohtjevi premo DIN 30672 zo klasu opterscen]o moroju biti ispunjeni u slijedec.im stavkamo: neporoznost, specilicni otpor izolocije, olpor no prifisok, otpornost no udorna opterecen]o, istezliivost nakon kidanja i prekidna cvrslocQ.

B, a

30

Ojevno inslolocijo

Vanjska zostito od korozije nom zosfitom premo DIN cen]o

podzemnih vaniskih cievovoda

rnoze se dopuniti katodtrake klase optere-

30676. U tome sluccju opcenito zadovoljavaju

3.2.7.2.

A. Unutarnii cievovodi
od korozije premo: DIN EN

Tvornicka zastita celicnih ciievi

10240 1461 10242
HRN EN ISO DIN EN

- Prevlake od cinka zo celicne cijevi - PrevJake od cinko za pojedine elemente

- Novojni fitinzi od temper lijevo (Oblik-Simbol A)

kao i sve u poglavlju

3.2.7.1. novedene norme.

zo cijevi i cijevne spojeve prema:

Naknadna zastita od koroziie

DIN DIN

30672 (prEN 12068) 18363

- Trake zo ontikorozivnu zcstitu i terrnofit obloqe [termostlslllve], klasa opterecenjo A

- VOB pogodbene gradevinske odredbe za gradevinske poslove, dio C; opel tehnicki propisi za rodove, rodovi premozivanja

55928 dio 9 DIN EN ISO 12944 dio 1-5, 7 i 8

DIN

- Zcsfito od korozije celicnih konstrukcija, moterijoli zo premazivanje

3.2.8.

ZaporiMru,
Zopori moroju imali ispitnu oznoku EN, ISO, DIN-DVGW zo pogonske tlakove do
HIUP

iii DVGW.

Za zapore

ko]i se pos-

tovljaju na kraju prikliucckc nje plinskih kucnih prikljucoko

kao kucni zapori, vrijedi DVGW - Rodni list G

459/1 ,,Poslovl [o-

4,0 bar".
zahtjevima DVGW-VP 301

3.2.9.

Zapori 5 temperaturnimaktiviraniem
Zapori s temperaturnim okfivironjern (privremeni

(lTA) moraju odgovarati

ispitni zahtjevi) i imati DVGW iii drugu vczecu ispitnu oznaku.

3.2.10. 3.2. 11.

Maziva
Maziva za zapore i prikljucnu armaturu itd. moraju odgovaroti
ltluP

zohtjevima

DIN

3536.

Cepoviza ciievi

Cepovi za cijevi moraju odgovaroti normi, Ie imali ispitnu oznaku.

ispitnim zahtjevima

EN, ISO, DVGW

iii drugoj vczeco]

3.2.12.

IzolaciiskikomadiHSU,
Izolacijski komadi moraju odgovarati DIN 3389 iii drugoj vozeco] normi, biti prikladni za plin i ozncceni (G iii GT). Izolacijski komadi za unutarnju instalaciju moraju imati poveccnu

toplinsku otpornost i nositi oznaku (GT).

3.2.13.

Regulatoritlaka plina
Kucni regulatori imati DIN DVGW

HWP

tloko i regulatori

tlaka ispred plinomjera

moraju odgovarati

DIN 33822 od te norme

iii drugu vczecu ispitnu oznaku. U slucoju bilnog odstuponja iii drugu vozecu ispitnu oznaku.

moraju imali DVGW

3.2.14.

PiinomieriH5UP
Membranski foplinsku plinomjeri moraju odgovarati HRN EN 1359. Plinomjeri moraju imati poveccnu s (I). Plinomjeri za pogonski irnof odpovorcjucu tlak iznad otpornost koja treba biti ozncceno

100

mbar mogu, umjesto povecone

toplinske otpornosti,

grodevinsku

zostitu 31

iii zcstitu s pornocu zapora s lemperalurnim

P 600 . HSUP 2002.

aktivironjem.

3.2.15.

Ostali elementi
Slijedeci elementi moraju uvijek odgovoroti otpornost. Umjesto poveccne novedenim normoma i imoti poveconu odqovorcjuco oktiviranjem. DIN DIN DIN to plinsku grodetoplinske otpornosti rnoze se predvidjef

vinsko zcstito iii zcstitc pornocu zapora s temperaturnim

3.2.15.1. Savitljivi spojevi 3.2.15.2. Plinski filtar 3.2.15.3. Osigurac od nestasice plina 3.2.15.4. Osigurac od povratnog toka 3.2.15.5. Kompenzator 3.2.16.
I'
u

30663 3386 3399 730

DIN EN s mijehom) DIN

(celicni kompenzator

30681

Sigurnosni cepovi odnosno kape

Sigurnosni cepovi, odnosno sigurnosne kape moraju nositi DVGW iii drugu vczecu oznaku.

r I

Ii

3.3.
3.3.1.
3.3.1.1.

Izrada plinske instalaciie

Cjevovode treba postavljati po vczecim provilimo instolocijske tehnike.

Polaganie vaniskih cievovoda

Radovi no pologonju podzemnih cjevovoda moroiu biti izvedeni i ispunjeni:HSUP zo celicne cijevi prema DVGW - Radni list G 462/1 zo PE-HD cijevi premo DVGW - Radni list G 472 .

lo prekrivanje plinskih cjevovodo vrijede isf radni listovi.

3.3.1.2.

Podzemni cjevovodi cjevovod Radni list G

ne smiju biti nicirn nadgradeni. zgrade bez podruma,

Ukoliko u izuzelnim trebo go polozif

slucojevirno

treba -

voditi ispod dijelova

u skladu s DVGW

459 /1 .Postovlicn]e plinskih kucnih prikljucckc

moraju u sluco]u prolozo

za pogonske tlakove do 4 bar". prostore. okna il i konale

3.3.1.3.

Podzemni cjevovodi

kroz nepristupccne

biti u zcstitno] cijevi i moroju biti zcsticeni od korozije. Zcstitne cijevi moraju biti od materija-

10 otpornog 3.3.1.4.

na koroziju iii zcsticene od korozije. potrebno je snimiti i unijeti u situacijski plan distributera, te oznociti.

Podzemne cjevovode

3.3.2.

Zastita vaniskih cievovoda

Vanjske cjevovode je potrebno zcstitif od korozl]e u skladu s poglavljem je dodolno zostito protiv smrzavanjo.

3.2.7.1. Nadzemut-

ne vanjske plinovode

je jos uz to potrebno zcstitif ad mehaniCkog ostecen]o i vremenskih

jecaja. Kod vloznih plinova potrebno

3.3.3. 3.3.4.
3.3.4.1.

Uvodenie u zgradu
lo uvodenje cjevovoda u zgradu kao i izioz iz zgrade, vrijedi DVGW - Radni list G

459/1.
plocicorn biti

Zapori i natpisne plocice

Mjesto glovnog prema DIN zoporo u zemlji mora biti trajno uocliivo
0

i ozncceno

natpisnom

4069. Ostcli podaci npr.

prikijucku vise zgrado

moraju po potrebi takoder

u trajnom obliku oznoceni Mjesto glavnog zcporo nccif radi njegovog slambene zgrade i dr.).

natpisnom plocicorn

(slika 2, str 33).

zo zgradu potrebno je unular objekto oz-

objekta, odnosno zoporo

lokseg pronclozenjo

zbog veliCine iii namjene objektc (npr. skole, velike

3.3.4.2.

Svaki vanjski cjevovod, so zaporom

prije izlaska iz zgrade i u blizini ulaska u drugu zgradu, treba izvesti mora bif lako pristupoccn.

i rastavljivim spojem. lapor

Aka se jednim prikliuckom opskrbljuje vise zgrada, toda se plinska instalacija svake zgrode mora rnoci zatvoriti neovisno 32
0

opskrbi drugih zgrada.

Ovo vriiedi i za dijelove zgrade koji su odvojeni

(ii~VRU i05loiocijo

primjer a)

primjer b}

GZ

[A]

GZ

~[AJ [gJ

I
~ -,
-

>

r~
,

''li

,~

~~

zgrada 1

zgrada 2 GZ - glavni zapor

F"'r">~,~-t

'"

natpisna plocica A

Glavni zapor zatvara plin za zgradu 1 i zgradu 2 Zapor zatvara plin za zgradu 2 Opskrba plinom iz zgrade 1

natpisna plocica B

natpisna plocica C

Slika 2: Primjeri ugradnje i oznacavama zapora

II

,
,,"':

~
zgrada 1

'ii;

-'!.~-

zgrada 2 ·m·

,,.""~-fi
a:

-.,..;""¥~~

t,j
\

CD ® ®

izolacijski komad, tzvedba GT prema DIN 3389 sabirnica izjednacenja po!encijala (DIN VDE 0100T540) podzernnl cjevovod element s elektricnlrn pogonom (npr. motomi zasun) zastilno odvajanje

Slika3: Primjer ugradnje izolacijskih komada i sabirnica izjednacenja potencijala

P 600 - H~UP2002.

33

pozcrnirn zidom, Postavljenim natpisnim ploCieama u blizini zapora mora biti jasno vidljivo koje se daljnje zgrade opskrbliuiu, adnosna iz kajih se zgrada vrsi opskrba

(slika 2, sir 33).

u blizini zoporo iz poglavlia

3.3.5.

Izolaciiski komad
Za metalne cjevovade u cijelo] duljini potrebno [e u zgradi

3.3.4. ugraditi izolaeijski komad prema DIN 3389. Pri tome [e potrebno paziti da ne dade
do slucojnoq premoscen]o. Podzemni spojni ejevavodi izmedu vise zgrada moraju bif apskrbljeni s izolocijskirn koma-.

dam kad izlozo iz jedne zgrade, koa i kod ulazo u drugu zgrodu. Unutornji plinski cjevovodi svoke zgrade prikljueuju se odvojeno zcstitno odvajanje). na trocnicu za izjednocenje u cjevovod, patencijala. Ako su elektricno pogonska sredstvo tako ugradena onda su patrebne posebne mjere [npr.

Jedan primjer prikozan ie

slikom 3, str 33.

vanjski ejevovad oslonco i uporobe ejevovoda uveden u zgrodu osiqurcco prema

3.3.6.
3.3.6.1.

Spoi kucnog prik1iucka(vaniskog cievovoda) i unutarnieg cievovoda

Ukoliko je kucni prikljucok odnosno podzemni DVGW - Radni list

G 459/1, bex nepomicnoq

ostecenio unutcrnjeq uporcbljivosf (poglavlje

od izvlocen]o, s obziram

tada su moguCi mali oksijolnt pomaei tog cjevovodo, bez pojave rnehonickoq no kriteri] neoqronicene

koje unutarnji ejevovod mora dozvoliti, iii njegove propusnosti

3.5.3.). 2 m unutarnjeg ejevovoda nema

0

Ovaj zahtjev je na prirnjer ispunjen: ako cjevovod nepornlcnoq nakon uloska u zgrodu u prva

oslonco, ali ima najmanje jednu prornjenu smjera za 90 u Z oblik

aka su ugradeni navojni spojevi i rasporedeni aka ie ugraden celieni kampenzotor

s mijehorn prema DIN 30681 premo DIN 30663 ispitan prema DIN 3387-1. tlc, u suglosnosti sa

aka [e ugraden pornocnl spojnielemenr

aka je ugraden pornocni novojni spo] za izjednocen]e, klizisto i trusnim podrucjirno,

3.3.6.2.

U podrucjirno distributerom rnjere.

gdie je rnoquce pomicanje iz poqlovl]o

trebo provjeriti do Ii su osim odredbi

3.3.6.1, potrebne dopunske

3.3.7.
3.3.7.1.

Postav1ianie unutarniihcievovoda
Cjevovadi ne smiju biti pricvrsceni no druge instalacije, niti smiju slufif kao oslonoc drugim instalocijama i teretima. Moraju biti postcvljeni toko do no njih nemo utjeeajo okapna i kondenzacijska voda s drugih instalacija.

3.3.7.2.

Cjevovodi

se postovljc]u

slobodno

nad zbu-

korn]o], pod zbukorn bez supliina (b) iii u okna, adnosno kanale [c], di s pogonskim

(slika 4, str. 34). Cjevovopreko 100 mbar ne

tlakovimo

smiju se postavljati pod zbukorn, Cjevovode treba taka postoviti do cok i u slucc-

[u pozoro ne mogu nastati otvori no cijevi, iz koiih bl mogao izlaziti plin. Ovisno
0

rnehonicko] cvrstoci [otpornost na uzcijevi [npr. cijevne obujmice, zgrode s dovoljnom Slika 4: lzvedbeni primjeri polaganja cjevovoda
Cijemo imlo[otijo a) b) c)

duzne sile) ciievnlh spojeva, cjevovod treba ucvrstiti pornocu driaca cijevne kuke) na dijelove

gradevnom cvrstocom, uz koristenie uobicojenih

34

pornocnih sredstava za ucvrscivanje (npr. klin za ucvrsCivanje). NoseCi dijelovi cjevovoda rijala. Smjernice za razmak vodoravno moraju biti od negorivih matedrzcco cjevovoda koji su

Geliene cijevi Nazivni promjer Razmak

8akrene cijevi Vanjski promjer d./mm Razmak

driaca
m

driaca
m

polozeni nalaze se u priloienoj

tablici.
cvrstoca (otpornost (npr. kapilarno lemsastavni di]e-

DN
10
-

2,25 2,75 3,00 3,50 3,75 4,25 4,75

-

Za cijevne spojeve cija se rnehcnicko no uzduine sile) gubi u slucc]u poiara

Ijeni spojevi, spojnice s nemetalnim brtvama)' lovi moraju osim gore navedenog kod zgrada vatro-otpornosti i odgovarati:

male visine (obiteljska kucaB)HSUP, klasi F30 klasi F90 vatro-otpornosti sredstva za ucvrsCiva·

15 20 25 32 40 50
-

kod ostalih zgrada, premo DI N 4102

dio 1, a pomocno

nje moraju biti izradena

od negorivih materijala. u okna iii kanale,mora se osiqu-

65 80 100 125 150

5,50 6,00 6,00 6,00 6,00

12 15 18 22 28 35 42 54 64 76,1 88,9 108 133 159

1,25 1,25 1,50 2,00 2,25 2,75 3,00 3,50 4,00 4,25 4,75 5,00 5,00 5,00

3.3.7.3.

Ako su cjevovodi

poloieni

rati dobava i odsis zraka po odsjecima, katovima iii u cjeli- Tablica preporucenlh vrijednosti zarazmak . Svile tliloon .. tv' db' avu I 0 dsi zra k a moralu rrno fI driacahorizontalnooloienih cjevovoda .. p ru. za 0 SIS povrsinu oko 10 cm2. Kanali ne smiju imati drugih otvora. Dobava i odsis zraka nije potrebna, postojanog ako su okna iii kanali potpuno ispunjeni odqovcrojuoim ispunjeni. zrako, moraju bill postavljepremo koroziji iii zo

materijalom

obliko i nepropusno

3.3.7.4.

Cjevovodi,

vodeni kroz neprovjetravone

supljine bez dovodenja

ni u zcstitne cijevi. Zostitne cijevi moraju biti od materijalo cene od korozije.

postojonog

sti-

3.3.7.5.

Ako su cjevovodi koncenrricnih

polozeni

u supljlne (npr. u podrue]u spustenoq stropo iii ispred postavlje-

nog zido) to] prostor mora biti s odsisom zroko, npr. pornocu: otvora uz cijev u obodnim zidovimo, postavljena ventilocijska otvora. dvo dijogonolno

3.3.7.6. 3.3.7.7. 3.3.7.8.

Cjevovodi

ne smiju bif postovljeni u ventilacijske kanale i okno, okno za lift, kana Ie za ubccivo0

nje srnecc, jame za ubocivonje krutog goriva, Pri vodenju dilatacijom, cjevovodo kroz dilatacijske

niti kroz dimnjak i obzid dimnjako. dvije zgrade odvojene

fuge (reskel, koje dijele

relativno pomicanje cjevovoda

zgrade ne smije sterno utjecati no cjevovod. u putove zo spcsovcnje gradevinske propise koo i postavljanje
0

Prilikompostovljonjo ve i zidove, zojednicke potrebno

u instalacijsko

ok-

no, na koje se postavljoju cijevne instalocije

zahtjevi zcstite od pozoro i provodenja u stubisne prostorije

kroz votro-otporne

srropokao i u

je uvoiavati

zostiti od pozoro.

Premo tome,

se smiju postavljati

i njihove izlaze iz objekta,

pristupocne

slijedeci gradevinski Cjevovodne njihove izolocijske

hodnike koji sluie kao putovi zo spcsovcnje, zohtjevi:HSUP moraju se sastojati od negorivih moterijala, materijole.

sarno aka su ispunjeni a to ukljucu]e i a

instalacije

To se ne odnosi na njihove brtvene i spojne materijale, iz objekta, cjevovodne instalacije

niti na prevloku cijevi do 0,5 mm debljine.

stubisnirn prostorijama u instalacijska i pod ibuku

i njihovim izlazima

se moraju 15 mm

postovljati postavljati ibuke

okno odnosno kanale. Pojedinocne

cjevovode

se smije

bez supliih prostora, tako do ih se prekrije s najmanje zo zbuku. U opce pristupocne instalocija. cjevovodnih

i postavi no negorivu podlogu postavljanje

hodnike dozvoljeno

je i slobodno Instalacijsko

okna odnosno kanali ukljucujuci poklopce

za otvore moraju biti iz negorivih

Vidi Zakon 0 gradnji (NN 52/,99.) 35

lJ

P 600· HSUP2002.

materijala lnstclccllsko

votro-otpornoscu

od najmanje 90 rninuto", iii u cijelosti s dobavom i odsisam iz 10 cm2 • Ti otvori

okna i kanali moraju biti po odsjecima

zraka. Otvori za dobavu i odsis zraka moraju imati povrsinu najmanje se ne smiju nalaziti u stubisnim prostorijama potpuno ispunjeni negorivim U sigurnosnim stubisnirn cijevne inslalacije stubisnirn prostorijama materijalom objekta. Dobova i odsis zroko nisu potrebni aka su inslalacijsko postojanog prostorijoma i njihovim izlazima

niti u njihovim spojnim putovima koji vade okna odnosno kanali ispunjen I. su scrno obliko i nepropusno funkcioniranju

iz objekta dozvoljene

koje iskljucivo sluze neposrednom iii za gosenje pozcro.

u sigurnosnim

Ovi zohtjevi ne vrijede za obiteljske kuce koje nemaju vise od dva stano.

3.3.S. 3.3.8.1.

Zastita unutarniih cievovoda

Cjevovode 2394, 3.2.7.2. u suhim prostorijama postavljene nad zbukom nije potrebno zaSiititi ad korozije. DIN 2393
5

Ovo ne vozi za cjevovode

iz preciznih

celicnih cijevi prema DIN 2391, zcsticeni od korozije

i DIN

koji moroju biti i u suhim prostorijama

u skladu

pog lavljem

3.3.8.2.

Pod zbuku postavljeni

celicni. ejevovodi, 3.2.7.2.

koo i izvan zbuke

polozerii celieni cjevovodi podrumima,

mokrim i ostollrn vlcznirn prostorijama, ceni od korozi]e prema poglavlju Kada se kod postavljanja podzemne ejevovode. pricvrscivcn]e

npr. u neprovjetravanim

moraju biti zcsfl-

ispod zbuke ne rnoze iskljuciti uporaba zbuke ko]o scdrzi gips, tre3.2.7.1., u dijelu koji se odnosi na vanjske

ba primijeniti zcstitu od korozije premo poglavlju

3.3.8.3.

Mjeslimieno folijom.

eelienih cijevi gipsom kod polaganja od korozije

pod ibuku,

dozvoljeno trakom

je iii

soma ako su no tim mjestima cijevi zosticene

sa tijesno nomotanom

3.3.8.4.

Celicne cijevi u gradevinskim agresivnih materijala

elementima

od belona,

cijevi u gradevinskim

elementima

od

{npr. cijevi u sljaei, u gipsu i bakrene cijevi u gradevinskim koo i cjevovodi u prostorijoma s ogresivnom

materijaiima atmosferom 3.2.7.1. u

koji scdrze nitrate iii amonijakl, zohtjevima

(npr. galvanski iii baterijski prostori) moraju se zostitif omatanjem za podzernne vanjske ejevovode dene gradevinske

prema poglavlju

ad korozije. Cjevovodi

koji prolaze kroz nave-

elemente mogu biti zcsticeni zostitnorn cijevi. Zcstitne cijevi moraj u biti ot-

porne no koroziju iii zosticene od korozije.

3.3.8.5.

Cjevovodl se ne smiju postavljati u namoze [estrihe]. Cjevovode

maza u osnovnom stropu iii unutar sloja za izravnavanje novnom stropu, trebo zastititi od korozije podzemne vanjske ejevovode Cjevovodi u zgradama protiv korozi]e. premo poglavlju

ko] su postavljeni ispod nana

05-

iii sloja za zvucnu izolaciju 3.2.7.1.,

premo zahtjevima

za

treboju biti toko postavljeni

do ne mogu duze vrijeme doci u dodir s Ako su celiene cijevi no betonvanjske ejevovode od

vlagom, vecorn ad normalne vlage gradevinskih sko tlo postavljene korozije prema poglavlju 3.2.7.1.

elemenata.

u podrucie gdje dodir s vlagom nije iskljucen, potrebno je osim zoslite od premo zohtjevima za podzemne

korozije, postaviti izmedu betonskog poda i cellene eijevi zapornu zostilnu foliju.

3.3.8.6.

Pri prolazu ejevovoda stropa (izvan podol,

9

kroz: a moraju jasno vidljivo izlcziti izvan donje strane stropa.

stropove treba koristiti zcstitne cijevi koje moraju izlaziti oko 5 em izvan gornje strcne
Inslolocijska okno, odnosno kanali ispunjavaju Ie zahtjeve kado oni odgovaraju DIN 4102 dio 4, poglavlje 7.4. iii DIN 4102 dio 1 1
(ijevno in!lolocijo

36

zidove izvon stanova i slicnih jedinica koristen]o, treba koristiti zcstitne cijevi iii opiate premo poglavlju -

3.2.7.1., u dijelu koj se odnosi na vanjske podzemne cjevovode, ko je

se postupiti premo

moraju jasno vidljivo izloziti izvan obje strane zidc, zidove unutar stanova i slicnih jedinico koristen]o, preporucuje prethodnom stavku. postojanog premo koroziji iii zcsticene od korozije. U

Zostitne cijevi moraju biti Iz materijala tom smislu treba uvaiovati poglavlje

3.3.7.8. stavak 1.

3.3.8.7. 3.3.8.8.

Cjevovode Cjevovodi odvodnike

treba postovljati taka da ne postoji opasnost ad rnehcnickih ostecen]o. se ne smiju koristiti neposredno iii uzernljivcce gromobranskih nif posredno instalacija. kao zcsfitnc ili radna uzemljenjo, niti

kao zostitni odvodnici

u elektricnim instalacijamo

jake struje. Cjevovodi

se ne smiju koristiti za

3.4.
3.4.1 .

Osiguranie instalaciie
Osiguranie venlskih cievovoda
Izradeni i [os ne prikljuceni, U podzemnim nekoristeni iii postavljeni izvan pogono vanjski cjevovodi zatvorene metalnim cepovima, kapama, poklopcima vcnjskirn cjevovodima iz PE-HD, smiju se zo zatvaranje moraju koristiti imati sve otvore nepropusno prirubnicomo. sredstva iz PE-HD. Zatvoreni zapori (npr. slovine, zasuni i ventili] ne vrijede kao nepropusno zatvaronje. iii slijepim

3.4.2.

Osiguranie unutarniih cievovoda

Napravljeni, vovodi, a jos neprikljuceni, izradenim odnosno nekoristeni iii izvan pogona zatvoriti na svim otvorimo s cepovima, iz metalnih materijala. zcpori. Iznimke su stavljeni unutarnji cjekapomo, poklopci rna moraju se nepropusno

iii slijepirn prirubnicama Zatvoreni zopori

(npr. slavine, zasuni, ventili]. ne vrijede kao nepropusni

sigurnosne plinske prikljucne armature prema DIN

3383 dio 1 i dio 4.

3.5.
3.5.1.

Radovi na ejevevodime pod plinom

Prije pocetko radova no cjevovodima vorojuceg odvodom zaporo, pod plinom potrebno ih je iskljucltl zatvaranjem odgoiii koji se mora osigurati ad otvaranja po neovlcstenirn osobama (npr. skidc-

njem kljucc, rucice iii kola). Tamo gdje izlazi plin iii bi mogao izlaziti, mora se ventiliranjem putem gibljive cijevi bezopasno odvesti u slobodnu otmosferu. cjevovoda iz kojih

Zapor se smije ponovo

otvoriti tek nakon sto su svi otvori iskljucenog

bi

plin mogao istjecati nepropusno zatvoreni.

Navedeno ne vrijedi ako se rodi a vanjskim radovima odriavanja cjevovoda. iii odgovoplaje

3.5.2.

Propusna mjesto na cjevovodima mena je zabronjeno. samo kao privremena Propusnost cjevovoda Kod propusnosti

pod plinom pronalaze

se pllnsklrn detektorima momentalne

rojucirn pjenusovirn sredstvima prema DIN mjera.

30657; traienje

propusnih mjesta uporabom opasnosti dozvoljeno

Pornocno brtvljenje zo otklonjanje

u kojimo se ne nalazi plin utvrduje se tlccnorn probom. postupa se premo stupnju uporabivosti. u pogonu razvrstavaju se prema stupnju uporabivosti

cjevovoda

3.5.3.

Niskotlccni no: 1.

cjevovodi

koji se nalaze

Neogranicena uporabivost postoji aka je propustonje

pri pogonskom

tlaku manje

ad 1 litre na sat.
P 600· HSUP2002.

37

..

2. Smaniena uporabivost postoji ako je propustcnje litara no sat. 3. Plinski cievovod [e neuporabiv tara na sat. KoliCina propustonio -

pri pogonskom

tlaku izmeddu

1i

ako [e propuston]e pri pogonskom

tlaku vece ad 5 li-

rnoze se utvrditi premo slijedecirn metodoma:

rccunski iii graficki no osnovu pada Ilaka premo DVGW - Radni list G mjernim uredajem za mjerenje koliclne propustcn]o. plinovoda treba poduzeti sliiedece mjere:

624,

3.5.4.

Premo stupnju uporabivosli

1. Ako je instalacija neograniceno uporabiva, 2. Ako je instalacijo Dalinja rnoqucnost Radni list G

smije se ostaviti dalje u pogonu. je cjevovade zabrtviti iii obnaviti. -

smcnienc uporabiva,
postoji za cjevovode

potrebno

pogonskog

tlaka do 100 mbar prema DYGW najdulje u roku

624.
premo poglavlju 7.1.3. ave instalacije mora biti uspostavljena smanjene uporabivosti. iskljuciti iz pogona. Nakon se od-

Nepropusnost

ad 4 tjedna ad vremena utvrdivanja 3. Neuporabiva popravko

instalaciia se mora odmah neodlozno

i ponovnog novih cjevovoda.

dijela cjevavoda

puston]o u pagan, u ovom slucc]u primjenjuju

redbe ko]e voze za izvodenje

3.5.5.

Pri razdvajanju regulotoro cjevovode

iii spajanju, pri skidon]u iii ugradnji dijelova instalacije, armature, plinomjero, iii skidanju slijepih prirubnico, i iskrenja, elektrovodljivim plocorn, bakrena pletenica prema DIN potrebno

tlako itd. koo i pri postovljonju zastititi od dodirnog napona

[e metalne
dijelova

prernoscenjern

koji ce 5e rastaviti, ukoliko tokvo zostito vee ne postoji kao kod npr. plinomjera Ijuckom iii elektrovodljivom pcdloznorn

s jednim prik-

Za prernoscen]e se koristi dobro savitljiva izolirana presjekom najmanje no cijevi [e potrebno jevi. Kod njenog prikljuCivonja je potrebno

46 440 so
promjeru

16 rnrn? i ne duzo ad 3 m. Stezoljka treba biti prilagodena prije spojonjo

cl-

poziti no dabar elektricni kontokt. Spojno mjesta proved-

ocistif do metalnog sjaja, da se omoguCi dobro umetanjem metolnih foliia.

liiv spoj. Prernoscenie nije dozvoljeno

3.6.
3.6.1.

Ciscenie cievovoda
Cjevovodi se ciste na slijedeCi nccin: rnehcnlcki, odsisavanjem, propuhivanjem zrakom iii inertnim plinom (npr. dusik, ugljicni dioksid], ali ne s kisikorn, punjenjem otapalima

[npr, tetralin). [e potrebno odvajiti od kucnoq prikljucko i plinskih naprava. Regu-

3.6.2. 3.6.3. 3.6.4.

Prije ciscenja, cjevovode

latore tlaka i plinomjere treba skinurl. Pri ciscenju instalacije odsisavanjem, vecim promjerom. Propuhivanje treba vrsif u srnieru ad manjeg prorniero prema vecern. !reba prikljuciti vakumski aparat na dio instalacije s no]-

3.7.
3.7.1.

Pcstcvlien]e plinomler«
Mjesto postavljanja Mjesto postavljanja, plinomjera ne smije biti pretoplo,
9)HSUP Cijevna inslolodia

mora bili lako dastupno i suho.

velicinu i vrstu plinomjera

odreduje distributer plina.

[vidi DVGW - Radni list G 492/1 prilog

38

3.7.2.

Postavljanje plinomjera vrijedi za obiteljske

nije dozvoljena:HSUP stubo" i njihovim izlazima u slobodnu atmosferu; ovo n e osim ako su kuce ko]e nemaju vise od dva stana prepreku

u stubisne prostarije "pazarnih u zcjednicke plinomjeri

pristupne hadnike, koji sluze koo putovi za spcsovon]e,

tako postavljeni do ne predstavljaju

u prostore u kojima se ne sarno pavremeno: • radi s pozcrno opasnim, lako zapoljivim tvorima iii so zapaljivim • i lako rozcrivim, krutim, tekuCim iii plinovitim
0

tekuCinama s plornlstern do 55

C u opasnim kolicinorno, srnjese, a

nastoju plinovi, pare, magla iii prcsino koja sa zrakom cini eksplozivne mogu se pojovif u opasnim kolicinorno, tvarima u smislu zakona
0

postupa sa eksplozivnim Zakon

0

eksplozivnim

rnoterijclirno.

[vidi

zopoljivim

tekuCinama i plinavima).
te da su zasticeni

3.7.3.

Plinomjeri trebaju biti tako postavljeni, da ih se laka oCitova i zamjenjuje, od mehonlcklh diruju okolne zidove.

ostecen]c, Moroju biti taka prikljuceni da nisu pod ncprezonjem,

te do ne do-

3.7.4. 3.7.5. 3.7.6.

Nise s vratima i orrncrici za plinornjere moraju imati s gornje i donie strane ventilocijske re od nojrnon]e 5 ern? svcki, Za postavljanje i skidon]e plinomjera, voze cdqovcrcjuce treba nepasredno zatvoriti odredbe iz poglavlja 3.5.5.

otvo-

Skinutim plinamjerima treba koristiti npr.: -

ulazne i izlazne prikljucke.

Za zatvaranje

cepove [od gume, plostike iii pluto] poklopee (od plastike iii Ijepenke)

- zaporne

3.7.7.

Plinomjeri za kovani novae smiju se postaviti samo ako imaju ugraden osiquroc od nestcsice plina. Osiqurcc osiqurccirno trolu plamena od nestosice plina ne treba ugraditi ako su prikljucene na elektricnorn principu ionizacije, UV-ultraljubicasto naprave opremljene iii ako je vod za kontrolu plomena, cije je vrijerne zatvaranja pia men prikljucen ispred plinomjera nojvise lOs [npr, uredaj za konzrocenje}, za kovoni novae. zoporo ugroden saug-

zo sigurnosno-pripalni

3.7.8.

Ispred svakog plinamjera rodnja jos jednog zopora

mora biti ugraden zopor. Aka je izo glavnog ispred plinomjera. Zapori ispred

mo jedan plinomjer, koji se nolozi u istoj prostoriji s glovnim zopororn, dostupni.

onda nije potrebna trebaju

plinomjera

biti lako

3.8.
3.8.1. 3.8.2. 3.8.3.

Regulaciiskii sigurnosniuredaii
Kada je tlak distribucije diti kucni regulator Za dobavne veci od tlaka potrebnog zo postizanje prikljucnog tlaka, treba ugraiii regulator tlaka ispred plinamjera.

tlakove preko 100 mbar, vrijedi DVGW - Radni list G 490 dio 1. tlaka potrebni ispusnl ejevavodi, tada oni moraju voditi u slobodnu niSta drugo nije odredeizlazni krajevi moraju biti od i prostore. Otvor se je na koroziju

Ako su kod regulatora no. lspusni cjevovodi dovoljno ulaska oborina nccinjeno

atmosferu, te imoti najmanje DN 15, ukoliko u uputama za ugradnju moraju se zostitif od vanjske korozije. Njihovi udoljeni od izvoro paljenja

i u pravilu 2,5 m iznad prometne povrsine, zcsticeni

i postavljeni tako do izlczeci plin ne maze uci u zatvorene debele zice.

mora osiguroti ad zccepljen]o je od dovoljno

zicanom rnrezicom koja nije pregusta, olporna

P600· H~UP7002.

39

3.9.
3.9.1.

Odredivanie premiere ciievi

Osnove za proracun
Promjer cijevi, odnosno nazivni otvor se odreduje na osnovu prorccunc instalaciji. U niskotlocnorn zcslo podruqu (pogonski tlak do 100 mbar) se fluida, jer je dozvoljeni
5

pad a tlaka u cijevno]

dovoljnom

tocnoscu rccun-o pad proi-

tlaka no osnovi nestlocivosf

ukupni pad tlako mali, te je iz togo

qresko zonemariva.
ukupni pod tloka u niskotlccnorn ugovoreno. lz nazivnog podrucju je 2,6 mbar, ukoliko s distributero m nije tlaka plinske naprave u domccinstvu iu prikljucnog

Dozvoljeni nesto drugo

stambenom pcdruc]u koji je: 8,0 mbor zo 1. plinsku skupinu, 20,0 mbor za 2. plinsku skupinu, 15,0 mbar za 4. plinsku skupinu pada tlaka, dobiva se potrebni protocni tlak na glavnom zaporu,

i iz ukupno dozvoljenog

odnosno izlczni tlak kucnoq regulatora Pad tlaka no pojedinim nim otporima voda i materijalu dionicama

iii regulatora

ispred plinomjera. je otporima trenja, pojedicjevo0

cijevne instalocije prouzrocen on je osim

0

elemenata kao i visinskim rozllkorno, cijevi bitno ovisan

promjeru cijevi, duljini

prikljucno] vrijednosti Za prorocun

VA plinskih

vrsnorn volumnom

protoku

V s. dakle

vrsti, broju i

naprava,

kao i istovremenosti njihovog koristen]o. podrucju (pogonski tlak preko

0

pada tlaka u srednjetlocnorn

100 mbar

do 1

bar) u smislu ovog Tehnickoq propiso

P 600 koo i za opce informacije

teoretskim osnova-

rna zo prorccun, osloniti se no DVGW - Rodni list G 464.

3.9.2.

Postupak proracuna
Shema plinske instolocije se razdijeli na pojedine (pojedinih dionice. No mjestima gdje se mijenja vrsni se jedna dionico, otpora elemenata) a zcpocinie slliedeco. no dionici, bitno je do smjevolumni protok iii oznaka cijevne dionice, zcvrsovo Kod rocunon]o vrste i broja elemenata

se poena so fazonskim komodom na pocetku dionice. Zadnji fozonski komad se urccunovo u narednu dionicu. (Izuzetak: T - komad 90° - suprotnog smjera, dvojni T -Iuk suprotnog ra, obrazac 2 br. 7 ill, Zo svaku dionicu strano 43) vrsni volumni protok

se odredi
0

Vs

i [pocevsi

s razvodnim

cjevovodom)

promjer cijevi u ovisnosti S obzirom

5

padu tlaka. u praksi, rnoze se padove otpora elemenata tlaka lzrccunof diferencijalnim

no rozlicite zahtjeve pojedinih

postupkom odredivanjo procijenjenim

(obrazac 1aJ iii pribliznirn postupkom gubicima tlaka zbog pojedinih otpora elemenata. (obrazac 1b, str. 42, ro-

cunski primjer u prilogu 6).

3.9.3.

Odredivanie vrsnog volumnog protoka

Vrsni volumni protok

v, za
DWH

Vs
i stambenom podruc]u, te za plinske

naprave

u domccinstvlrno

naprave u zonatskim iii industrijskim radionicama,

odreduje se po slijedeco] [edncdzbi:

RH

V = "'V
5 ~

AH

·fG + .£..J A "'V

H

.f.G

OWH

+ "'V .£..J

ARH

.f.G

+ "'V
~

AUWH

.f.G

UWH

+ "'V .£..J

AOI

·fG

01

Protok se odreduje

na isti nccin za diferencijalni

postupak i za priblizni postupak.

40

ujavno insiolodjo

Obrazac 1a

ODREDIVANJE PROMJERA CIJEVI

Diferencijalni postupak
Vrsta cijevi: o 1. plinska skupina o 2. plinska skupina 04. plinska skupina oDIN 2440 oDIN 244112442 oDIN 244812458 oDIN 1786 15 16 11+131-15 !J.P,s 17 Kontrora L !J.p,.

Razvodni cjevovod: Cjevovod za naprave: Uzvodni cjevovod: Ogranci i prikljucni cjevovodi:

tiP-UI s tiPz<.1 $ l'IPzUI s l'IAu,:<: 4 {, 5 3x4

0,3 0,8 0,0 0,5 6

mbar mbar mbar (1. i 2.plinska skupina} mbar 7

B 9

"C

'0'

..

'" g "

3 L~

10

11 7 x 10

12

13

14

TS

.~ OJ

Vrsta naprave

Vrsta Broj naprave raprave

vrsta h
m3

h
m3

Vs

ON
-

v .!!L s

R mbar

R·t
mbar

L~

,,#
m

!J.p,.
mbar

s l'IPzul

0-

H DWH: RH UWH: H DWH: RH UWH: H DWH: RH UWH: H DWH: RH UWH: H DWH: RH UWH: H DWH: RH UWH: H DWH: RH UWH: H DWH: RH UWH: H DWH: RH UWH: H DWH: RH UWH: H DWH: RH UWH: H DWH: RH UWH: H DWH: RH UWH:

11

m3

mbar

mbar

(j)_ Uzvodn! cja"a"ad:

6.H s predznakorn

"+", spuatajuti

cjeva"od:

tlH.

predznakorn

"_"

P 600 _HSUP2002.

41
.,

,.

'.

Obrazac

1b

ODREDIVANJE PROMJERA CIJEVI

Prlbllznl postupak

Razvodni cjevovod: Cjevovod za naprave: Uzvodni cjevovod: Ogranci i prikljucni cjevovodi:

llPzui S 0,3 llPru, S O,B llPru, $: 0,0 llPrui S 0,5

4

mbar mbar mbar (1. i 2. plinska skupina) mbar

Vrsta cijevi:

02. plinska skupina

oDIN

2440

1J

'" 0
:>

5
3x4

-rlD
Duljina, Ij. racunska duljina

ffi!

g@ Preoslala vrijednost

10

11

:>

'u

0 ., TS

Lv,.
Vrsla naprave

fa

'>

0' -

VrsIa Vrsla Broj naprave naprave

V.
h
m3

L~

(R'Il"" rnbar

Vs""

DN

H DWH: RH UWH: H DWH: RH UWH: H DWH: RH UWH: H DWH: RH : UWH: H DWH: RH UWH: H : DWH: RH UWH: H DWH: RH UWH: H DWH: RH UWH: H DWH: RH UWH: H DWH: RH UWH: H DWH: RH UWH: H DWH: RH UWH: H DWH: RH UWH:

11

mJ

mJ h

Oznaka

mJ

(i). za uzvodnacjavovodekao i ogrankei prikliu~ne cjsvovode plinskihnaprava uzima S8 stvarna duljina pripadnedionice.a za razvodnsi qevovode za naprava ukupna duljinarazvodnog, dnosnocjevovedaza napraye o ® - Sarno za uzvodnecjevovode (j) - Ne za uzvodnecievovode

42

Gjevna imtalacija

Obrazac 2

PRIMJER ZBRAJANJA KOEFICIJENATA GUBITAKA ~

Red. br.

Fazonski i spojni komadi i armature

(j)@

Simbol

Koeftcljen! gubitaka

Dionice

1. 2. 3.

Redukcijski komadQ) E!azni luk Promjena smjera (Iuk, koljeno) T - komad 90', prolaz T· komad 90·, ogranak T - komad 90·, za ciscenje T • komad 90·, (protok u dva smjera) T -Iuk, prolaz T - luk, ogranak T • luk, za ciscenje Dvostruki T·luk prolazni (protok G u dva smjera) Krizni komad 90·, • prolaz Krizni komad 90·, - ogranak Krizni komad 90· za ciscenje - prolaz Krizni komad 90· za ciscenje • ogranak Prikljucni spoj plinomjera Zaporna slavina (konusna), prolazna Zaporna slavina (konusna), kutna izvedba Zaporna slavina (kuglasta), prolazna Zaporna slavina (kuglasta), kutna izvedba Zasun Zapor 5 temperaturnim aktiviranjem

----c::::>--=

---.........__
_j
_/

~= 0,4 S = 0,5 ~ = 0,7

_j
_/

4.
5.

6.
7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15.

- I':' --t_

I'

Ib

I;.,= 0,3
S.=1,3. ~. = 1,3 ~= 1,5

- l'
~tv.

I'va
~

i;" = 0,3
~A

rv.
G -

= 0,9

~.= 0,9 1;.,=1,3

+
~

- l,v It

I;.,= 1,3
S. = 2,0

VA

16.
17. 18. 19. 20. 21.

*v lrz-!
[>:<J

v.

i;" = 0,5
~A

= 1,3

~ = 2,0 ~ = 4,0 ~ = 2,0

S
[>:<J

t;

= 5,0

S =0,5 ~ = 1,3 S = 0,5

S
[)KJ

22.

[>r<J

t; = 2,0

L:~ po dionicama

(j)- Prtkazani

koeficijanli

gubilaka

~ su inlormallvnl.

Koer,cijenli

gub~aka.zapome gubilaka. se ponovo.

armature

razlikuju se ovisno a konslrukcill

armalure.

Po potrebi sa Q)·Ako

ovl podaci mogu uzeti ad proizvodaea,

smiar proloka koji je bilan za koer,cijenl komada ne retuna saslavni dio lazonskog

@. lndeksl oznafavalu [e redukcija

P 600· HSUP2002.

43

3.9.3.1.

Vrste plinskih naprava

Zbog vellkih razlika ovisno
0

istovremenosti

uporabe,

plinske naprave

za dornoclnstvo

stambena podruc]o su podijeljene tene kao indeksi: H DWH

·i

u cetiri vrste i oznccene

slijedecirn kraticama koje su koris-

- plinski stednjak, kuhalo, pecnico, kuhalo i pecnico u plinskoj kuhinjskoj peel - plinski protocni grijac vode - plinska pee, akumulacijski - plinski cirkulacijski grijac vade, grijaCi dio plinske kuhinjske peci grijac vode i plinski kotao s

RH UWH

grijac vade, plinski kombinirani

QNL::; 30 kW
Indeks Gl oznccovo plinske naprave koje se koriste u zanatstvu iii industriji, naprave central30 kW. ne pripreme tople vode i centralno grijanje s plinskim kotlom s QNl>

(obrazac 1a/l b, slupac 2, odgovorojuCi red). 3.9.3.2. Ukupni volumni protok iste vrste naprava
Ukupni volumni protok iste vrste naprava plinskih napravo isle vrste u domaCinstvimo

LV AGerateart
je zbroj prikljucnih vrijednosti svih

LV AGeraleorl

i u stambenom podruc]u. grijac

Ako je pripremo tople vode u odnosu no grijanje u prednosti, npr. plinski kombinirani vode, uvozovo se samo grijan[e. Pri samo jednoj takvoj napravi uvczovo red. vrijednost VA ona koja je dobivena

se kao prikljucno

iz vise nazivne toplinske snage za pripremu tople vode

(obrazac 1a/l b, stupac 3 odqovorojuci

Za plinske naprave rczlicite kada toplinske vrijednosti naprava

koje se najcesce koriste dane su prikljucne vrijednosf proizvodoco.

VA s obzirom

no

(Hi,B) u tablici 4 str. 45, a prikljucne vrijednosli nenavedenih

Tome slicno odredivanje je porrebno unutar podeseno na nazivnu toplinsku snagu, koja se nalazi

plinskih naprava uzimaju se iz podotaka je plinska pcdruc]o

nazivne toplinske snage (poglavlje

2.16. i 2.17.). prikliucno vrijednost VA za prirod ni plin

Preporucljivo podskupine

je da se za 2. plinsku skupinu izrccuno L.

3.9.3.3.

Faktori istovremenosti iste vrste naprava

Faktori istovremenosti stambenom podrucju, isle vrste naprava neovisni su
0

fGGerateart

za cetiri vrste plinskih naprava

u domaCinstvima

prikljucnirn vrijednoslima

plinskih naprava, a ovise samo

o broju naprava pojedine vrste i trajanju njihove uporabe. Oni se nalaze u tablici odnose se sarno no dornccinstvo i stambena podruc]c.l? red)

5 str. 46, i

(obrazac 1a/l b, stupac 4, odqovorojuci

Odqovorojuci faktori istovremenosti
fGGi

zo industrijske iii zanatske plinske naprave i postro-

jenja za centrolnu pripremu tople vode i centralno grijan[e [plinski kotlovi s Q NL> 30 kW) se posebno odreduju uz uvczovcn]e uvjela rada. U nedoumici treba uzeti Faktor 1,0.

10

Foktori istovremenosti iste vrste napravo su odredeni po metodi kcrokteristicnih brojevo po Uferu i Brandtu
(jjevna inslaiacija

44

Prikljucna vrijednast Nazivna taplinska snaga

\{ (m3/h) ovisno a

paganskaj danjaj toplinskoj vrijednasti 1, pllnska skupina 2, plinska skupina padskupina L

H.,B (kWh/mJ)
4, plinska skupina

Plinska naprava

ONL
(kW)

podskupina H

4,2 kWh/mJ Stednjak 4 plamena 8,7 17,5 Protocnl grijac vade 22,7 27,9 Akumulacijski vade grijac 801 1201 Sadriaj vade 1501 1901 2001 Sabna pee 6,9 . 7,6 8,3 8,7 10,5 3,5 4,7 7,0 9,3 11,6 Cirkulacijski 9rrjac vade 5,0 6,0 Kambinirani grijac vade 7,0 Plinski kataa 8,0 9,0 9,3 10,0 11,0 14,0 17,5 18,6 20,9 23,3 30,0 2,0 2,3 2,6 2,7 2,9 3,1 4,0 5,0 5,3 6,0 6,7 8,6 3,0 2,5 5,0 6,5 8,0 1,9 2,1 2,3 2,4 2,9 1,0 1,3 2,0 2,7 3,3 1,4 1,7

H.,B ;;;

8,6 kWh/mJ 1,5 1,2 2,4 3,2 3,9 0,9 1,0 1,1 1,2 1,4 0,5 0,6 1,0 1,3 1,6 0,7 0,8 1,0 1,1 1,3 1,3 1,4 1,5 1,9 2,4 2,6 2,9 3,2 4,2

H.,B ;;;

H.,B ;;;
10,6 kWh/rrr 1,2 1,0 2,0 2,6 3,2 0,7 0,8 0,9 1,0 1,2 0,4 0,5 0,8 1,1 1,3 0,6 0,7 0,8 0,9 1,0 1,1 1,1 1,2 1,6 2,0 2,1 2,4 2,6 3,4

H.,B =
6,3 kWh/m3 2,0 1,6 3,3 4,3 5,3
c

1,3 1,5 1,6 1,7 1,9 0,7 0,9 1,3 1,8 2,2 1,0 1,1 1,3 1,5 1,7 1,8 1,9 2,1 2,6 3,3 3,5 4,0 4,4 5,7
i

i
,
"

Tablica 4: Prikljucnevrijednosti plinskih naprava

P 600 - HSUP2002,

45

,..

Broj plinskih naprava

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50

Faktori istovremenosti iste vrste plinskih naprava

{,H 0,621 0,448 0,371 0,325 0,294 0,271 0,253 0,239 0,227 0,217 0,208 0,201 0,194 0,188 0,183 0,178 0,173 0,169 0,166 0,162 0,159 0,156 0,153 0,151 0,148 0,146 0,144 0,142 0,140 0,138 0,136 0,134 0,133 0,131 0,130 0,128 0,127 0,126 0,125 0,123 0,122 0,121 0,120 0,119 0,118 0,117 0,116 0,115 0,114 0,114

fcJoWH
1,000 0,607 0,456 0,373 0,320 0,283 0,255 0,234 0,217 0,202 0,191 0,180 0,172 0,164 0,157 0,151 0,146 0,141 0,137 0,133 0,129 0,125 0,122 0,119 0,117 0,114 0,112 0,110 0,108 0,106 0,104 0,102 0,100 0,099 0,097 0,096 0,095 0,093 0,092 0,091 0,090 0,089 0,088 0,087 0,086 0,085 0,084 0,083 0,082 0,082

~
1,000 0,800 0,703 0,641 0,597 0,564 0,537 0,515 0,496 0,480 0,466 0,454 0,443 0,432 0,423 0,415 0,407 0,400 0,394 0,387 0,382 0,376 0,371 0,366 0,362 0,357 0,353 0,349 0,346 0,342 0,339 0,336 0,332 0,329 0,327 0,324 0,321 0,319 0,316 0,314 0,311 0,309 0,307 0,305 0,303 0,301 0,299 0,297 0,295 0,293

fGt.J\Mi
1,000 0,883 0,822 0,782 0,752

0,129
0,710 0,694 0,680 0,668 0,657 0,648 0,639 0,631 0,624 0,617 0,611 0,605 0,599 0,594 0,590 0,585 0,581 0,577 0,573 0,569 0,566 0,562 0,559 0,556 0,553 0,550 0,547 0,545 0,542 0,540 0,537 0,535 0,533 0,530 0,528 0,526 0,524 0,522 0,520 0,518 0,517 0,515 0,513 0,512

Tablica 5: Faktori istovremenostiisle vrste plinskih naprava f....... 46

Ciievna i~510Io[iia

3.9.3.4.

Vrsni volumni prolok

v,

Vrsni volumni protok je zbroj urnnozcko ukupnih volumnih protoka AGeriiteart (obrazClc 1 a/I b, stupac 3, odgovarajuCi red) i pripadajuCih faktora istovremenosti fGGeroter:rrt iste vrste naprava (obrazac 1a/I b, stupac 4, odgovarajuCi red), a unose se u obrazac 1a/I b, stupac 5, u odgovarajuCi red - po potrebi pribraja se protok industrijskih iii zonctskih naprava

v,

Iv

LYAG1•
3.9.4.

Zbro] ovih urnnozcko predstovlja vrsni volumni protok poglavlja 3.9.3. (obrazac 1 a/I b, stupac 6).

v, novedene dionice

po [ednodzbi iz

Proracun pada tlaka i1p

U svakoj dionici rccuno se pad tlaka ~PTS kao zbro] podovo tlaka zbog tren]o, pojedinih otpora elemenata i razlike tlakova u uzvodnim iii spustcjucim cjevovodima premo jednadibi:

~PTS ::=R·/+Z
(obrazac la, stupac 16).

+~PH

Ukupni dozvoljeni pad tlaka 2,6 mbar u cijevnoj instalociji, izmedu glavnog zapora odnosno kucnoq i regulatora ispred plinornjero i prikljucko naprove, dobiva se iz slijedeCih dozvol]enih padova tlaka ~PzuJ u pojedinim dijelovima instcloci]e: - razvodni cjevovod . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 0,3 mbar - cjevovod zo naprave (ukljucivo 5 prikljudkorn no plinomjer ako je on ugraden u uzvodni cjevovod). . . . . . . . . . . . . . . . 0,8 mbor ogranok i prikljucni cjevovod naprove 0,5 mbar plinomjer. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1,0 mbar Ovi padovi tlaka smiju se prekorcciti sarno aka je posebno dogovareno so distributerom, ali taka do brzino strujanja ne smije prijeCi 6,0 m/s. Za svoku navedenu dionicu vaii:

.6.rTS

s ~P zul
0

3.9.4.1.

Pad Ilaka R·Izbog tren]o u ciievi

Pad tloko zbog trenjo u cijevi R i brzino protoka v je prikazona ovisno vrsnorn volumnom

protokuv, i promjeru cijevi DN zo plinove 2. plinske skupine i celiene cijevi premo DIN 2440 (srednje - teske navojne cijevi) u tablici 6 str. 48.
Umnoiok pada tlako zbog trenjo u cijevi R i duljine cijevi / predstavlja pad tlaka zbog trenja R· I (obrazac 1 a, stupci 7, 8,9, 10, 11.) Dijagrom trenja za celiene i bokrene cijevi za plinove 1., 2. i 4. plinske skupine nalazi se u

prilogu 5. 3.9.4.2. Pad tlaka Z zbog poiedinih otpora elemenata

Pod tlaka Z za Fazonskei spojne komade kao i armaturu odreduje se ovisno vi zbroju koeficjenoto gubitako (obrazac la stupac 12, 13). brzini strujonja

Is (obrazac

2) za plinove 2. plinske skupine, iz tablice 7

Pad tlaka Z za plinove 1.,2. i 4. plinske skupine maze se ocitof iz dijagrama u prilogu 5.

P 600· HSUP2002.

47

CO Z

0::

~IE EI'" ~IE EI'" ~IE EI'" ~IE Elen ~IE Elen liE EI'"
~'-~~~_~NNNNNNN~M~MMM~V~~~~~~~~~~mID
..... N~~wrom ...... ~~~~~mON~~~r-~O ..... MV~r--.~m~N~~~
OT"""N~q~~~cQ~O

0
:"

o_ q

T""_"-:_

T""

..............................

"!<\!.

M_ "d:. ..-T"""T'"",....

~_~

......_

Ultq_ttt"'"_
...... ..-,-

L!)

to

0::

~~~~~~~~~$~~~~~~~~~~~6~~~ ooooooooooooooooooooo~~-~
oqqqq~qq~qqqo~oqqqo~qqqqq
0000000000000000000000000

Z 0
:"

OO~~NNNM~M~V~~ww~~m~O~NNM

~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~NNNN~

L!)

0::

0
:"

OT'"" NMM~~~~w~rowmOO .....

~_~~~~~~~~~~r~~NNNNNNNNNNNNNM~Mri~~~ri

............ NMMv~~mmmo

...... ~~U')~mm

0 "<:t

0::

Z 0
:"

~ ...... ~~~~~_r~NN~~~NNNNNriri~M~~M~ri~~~~~v~~~~m

...... NM~~~~~mO""'NM~~~~mmo~~~m_M~~~

N C">

0::

0
:"

L!)

0::

~~~re~~~~~~~~~!~~~g~~~
000000000000000000000
oooooOOOOOO~T""" ......
'!""" ............

NNNN

0
:"

Nv~m~~~~"""~IDm

...... ~~~NNNNM~~ri~~~~ID~~~~

...... ~~~o~~~o

r-mLnONOtnr'-Or--...-NO CCr,OO ..... WCIlNo>oNCOtQ ..... ON-:t'lJ)r--OlN-.tCO-r--qCQN oooOOC)T""'!""" ...... NNN(t']

0000000000000

....... .....-..iNMcryriV..,j-.qLri'L6 ~ c

T"""LOCF)Mr-Ooq-CONU'JOJMr...

L!)

z o

O~O~O~OIDo~o~omOIDO~O~O~O~OIDO~O~O~o~omo~oooooooooooo

~~~~riri~~~ri~~~~dd~~dd~~~~riri~~riri~~~~dd~~d~~ri~ri~~d~6~ "1'""" .......

..... T"""~ ...... ,.... ............ __

_.-T'""_

......,................ ~NNNN~NNNNN~~
Gievna inllaladia

48

..0

N "'l

....0

1.0

..-

0 0

.....
1.0_
(l)

~
1.0

(l)

W~NOOONm~m~WMmIDOON_O_N~~~~~~m~~N_OON~WIDMmM Mv~W~OOroO_N~~~mON~~WO~~~~~~W~_ OOOOOOO~ __ ~_~_NNNN~M~~~~V~~~~

~OMmmNm~NIDm

00000060000000000000000000060000000000000

~m~mw~~~mmm

as
1ii
Q) Q) (IJ

o:i
1.0

~~~~~~w~a~~~~~g~~~~~~~~~~~~~ffi~8~g~~~~~~~~ oooooooo~_~_~ --NNNNNM~~~~~~~V~~~~~ww~~~~

o~~o~~ww~mm_~WN~~~~o~wm~~mIDmOMW~~~~~O~W~~ M~~~~m~~mo_~~~~~o~~~wroONvwooo~~~ONm~OM~m_~ OOOOOOOOO __ ~ __ ~~~NNNNNM~M~Mv~~~~~m~w~~w~~

oooodoooooooooooooooooooooooci6006ci6000000
000000000000000006000000000000000dooooooo
mvo~~~~OOO_M~~O~OOM~~O~~~~OOO_M~~o~mMmvo~~ N~~~~w~~mO~N~vW~OOO_M~~~O~VWOOON~W~_~IDm_vmm OOOOOOOOO __ ~~ NNN~NN~~~MM~~~~vIDIDm~IDIDmID

c:

E
Ql

r-0

~
0
o,

r-1.0

00000000000000000000000600000000000000000

·c
'5
Q)

..c

0:

co0

~~~~-mm~vMMv~~m_~~N~NrovrroIDvM~MMv~~OM~O~O~ ~~~vmIDm~oomO~N~vm~roO~Mvwmm_~~~m~M~~ON~~~N~ OOOOOOOOOO~~~~~~~~NNNNNNN~~M~M~~~V~~~~~~~

000000000000000060000000000000doooooooooo

"0 o,
C)

cD
1.0 1.0

~re~~~~wm~~~~~~~~ID~~g~ro~ffl~~~~~~~g~~w~gre~~~
OOOOOOOOOOO~~~~~~~~NN~NNNN~~MMM~~~~~~~~~~

00000000000000000000000000000000000000000

EN
(IJ

..c N ......, ,_ ClI ..c

ClI ~

0
1.0 1.0

00060000000000000000000000000000000000000
~N~OIDomNw~~m~~MN~OOO~N~~~mN~~NmO~OWN~~N~~ ~NNMMv~~~~~~~mO~NM~mw~mmO~Mv~~~O~~~~~~~NV OOOOOOOOOOOOOO~~~~r~~~~~NN~~NNN~~~~M~~VVV

~~re~~~ID~~~~~~~~~~~m~~m8~g~~~~~~~~~~~~~~~~ oOOOooooooooO~~~~~~~~~NNNNNNN~MM~~M~~V~~q

-<i
0

000000000000000000060ddoooooooo0600000000

:;::::; "C ClI

o,

-:r1.0

00000000000000006060000000000000000000000

~~~~M~9~~~~R~~*m~~~~~~~~~~~~~~~~g~~~~~ffi~~ OOOOOOOOOOOOOOOO~~~~~~~~~~NNNNNNNNM~M~~~~

C')

~~~~~ggg~~8~~~~~g§S:~~~~~~~~~~~~~~~rere~~~~ 000600000000dooooooooooooooooooooooooodod
N~~OM~~~m~~Moo~mV~~MO~~NOOOIDv~N~_OOO~~N~~WW ~~~NNNM~~v~~~mw~~~mOO~NMMv~m~mmO~N~~~~~~m OOOOOOOOOOOOOOOOOOO~_~_~_~~~~~~NNNNN~NN~N ONV~ON~mNmO~~~~N~NOO~~~Nm~NmID~~m~~~N~O~~~~ ~~~~NNNNM~v~~~~~~~~rommoo~NN~~m~m~oomo~~~~~ OOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOO~~~~~~~~~

0
C')

cioooooooooooooooooooooooooooooooooooooooo 06000000000000000000000000000000000000000
~_NNNNNN

1.0 C'i

0
C'i LO w~mONM~~mN~wm~v~OM~ov~~~m~~Nm~IDo~o~~mN~~m OOO_~~~~~NNNNMMM~vv~~~~IDw~~woommOO~~NN~~~v OOOOOOOOOOOCOOOOooooooooooooooo~~~~~~~

00000000000000000000000000000000000000006
0_

__

c:: .~
.0

:~
io NNMMV~~w~~~mO_~N~IDW~~~ONM~~~mONM~~~ON~Wroc OOOOOOOOOOOO~~~~~-r~~~~NNNNNNMMMM~MV~V~~ID

.e; '"
'"'-I

o o

c::

00000000000000000000000000000000000000000

00000000000000000000006006000000000000000
N~~O~~_VIDMooMroMmV~~~O~~NO~~~MN~~ooO~~NMvWro ~_~~N~~~MV9~IDww~roromoO~N~~v~w~~~O~NM~mID~m~ ooooooOOooooooooooO~~_~~~~~~~~~NNNNNNNNNN

:;::;

«l

00000000000000000000000000000000000000000

60000000000000000000000000000000000066000

P 600· HSUP2002.

49

..

3.9.4.3.

Pad tlaka ~PH zbog visinske razlike u uzvodnim/spuitaiucim cievovodima

Zbog razlike gustoce plino i zraka nastaje u uzvodnim tlako. Kod plinovo s d i spustcjucirn cjevovodima razlika

< 1,0 vrijedi:

prirast tlaka (~PH negativan) pad tlaka (~PH pozitivcn]

u uzvodnim ejevovodima u spustcjucirn cjevovodima

i kod plinova s d -

> 1,0 vrijedi :

pad tlaka (~PH pozitivan) prirast tlaka (~PH negativan).

u uzvodnim ejevovodima u spustcjucirn ejevovodima

Na temelju stanja plino voze za plinske skupine slijedece [edncdzbe:

1. plinska skupina (d < 1,0) ~PH = ~H . (~0,06) u mbar 2. plinska skupina (d < 1,0) ~PH = ~H . (- 0,04) u mbar

4. plinska skupina (d > 1,0) ukapljeni plin/zrok

6.PH = ~H . 0,02 u mbar.

[Visinskc rozliko ~H u m ima pri uzvodnim ejevovodima cirn cjevovodima negativan predznck].
Promjer cijevi uzvodnih cjevovoda se za plinove

pozitivan

predznak,

a pri spustaju-

1. i 2. plinske skupine u osnovi odredi tako do se pad tlaka zbog trenja u cjevovodu i pojedinih otpora elemenata (R·I + Z) izjedncci s
prirastom tlaka ~PH, koji nastaje zbog rozlicitih gustoca plina i zraka radi visinske razlike ~H (6.pzul c:;; 0,0 rnbor]. (obrazac 1a, stupac 14. i 15.J Pribliini postupak Umjesto diferencijalnog postupka koii je opisan u poglavlju

3.9.5.

3.9.4. zo plinove 2. plinske skustambenoj tocnos-

pine i celicne cijevi premo DIN 2440 rnoze se odrediti promjer cijevi u normalnoj gradnji i u domaCinstvima, kao i u stambenam podrucju s u praksi zcdovoljovojucom postupak i pornocu cu, uz slijedeci opisani priblizni

obrasca 1b.
dana visinorn etnze. U

3.9.5.1.

Uzvodni cievovodi
Duljina dionica ovisno
0:

uzvodnih

ejevovoda

[e prokticno

tablici 8,

str. 51 )

duljini dioniee
0

3m
uobicojenim koeficijenotima gubitaka cijevi DN dobiva se relativno tacna dozvoljeni

o rozlicitirn u kucno] instolcciji rozlicitim promjerima protak

D~
vrsni valumni

Vszul

(obrazac 1b, 3.9.5.2.

stupei 7, 8, 10, 1 1)

Razvodni cievovodi, ejevovedl za naprave, ogranci i prikliucni cjevovodi naprava

Dozvoljeni DN: za razvodne za cjevovode za ogranke ejevovode i prikljucne u za naprove vrsni volumni protok

Vszul se oCitova

ovisno

duljini i nazivnom

promjeru

cijevi

tablici 9 u tablici 10
naprovo u

cjevovode

tablici 11

pri cemu se svoki puta najprije od dozvoljenog 0,3 mbar u rozvodnim cjevovodima

pede tlaka 6.pzul koji iznosi:

50

(ijevnD inllDI~(ijD

Dozvoljeni vrsni volumni protok l!.Pzul=R· Red_ broj Dionica zapoclo]e s:

VSzuI

pO dionicama uzvodnog cjevovoda ~

{+Z+l!.PH

0,0 mbar
Nazivni promjer DN dionice uzvodnog cjevovoda

LS
0,0

1_

Bez fazonskih i spojnih komada iii aramature

2.

T-komad 90· (iIi T-Iuk 90·) - prolazni

0,3

~!l! kat

3_

Koljeno

l~~ prizemlje

-~~J:i _~a
3,0 m 25
kat kat -- -- -- -rnt;,:t.iiP!ttJ

Dionica uzvodnog cjevovoda, duljine

32

40

50

65

80

~*- - - - - - l---

~J ~

4,6

9,8

15,1

28,5

57,5

8S

3,Om

4,5

9,5

14,5

27

53

82

il!(

ili
(luk)

0,7
l~ podrum E~ss-~ prizemlje
\_J

3,Om Iif~

4,3

9,2

13,6

25

48

70

~W.!!,"ln

4_

T-Iuk (iii T-Iuk za ciscenje), - ogranak

0,9

"

t 3,Om

l,'~ podrum l~1I prizemlje !.podrum

\.__.I \.__.I

~~S;;&~!

·1

4,2

9,0

13,3

24

46

67

5_

T-komad 90· (iii T-Iuk 90· za cis6enje iii kriini komad 90°) - ogranak

I§-!
v

1,3

.1 3,Om

l~il

4,1

8,5

12,5

23

42

62

6_

lsto kao u rubrici 5 i sa redukcljskim komadom

prizemlje

~~
3,Om 1>1l»_.!
\_J

1,7

4,0

8,1

12,0

22

39

56

~
podrum

Tablica 8: Pribliznipostupci za uzvodnecjevovode(za plinove 2_ plinske skupine i celicne cijevi prema DIN 2440) 0,8 mbar u cjevovodima 0,5 mbar
U

zo naprave i prikljucnirn ejevovodima naprava otpora elemenata redu

ograncima

oduzme vrijednost proeijenjenog preostali pad tlaka odgovara

pada tlaka zbog pojedinih navodima

za (R·I)zul u odqovcrojucern pado tlaka.

tablice 9, 10

i 11 i onda zookruzi preostale vrijednosti dozvoljenog (obra%ac 1b, stupei 7, 9, 10, 1 1)_

P 600· HSUP 2002.

51

00

-0

oai
CO

.-0

(0

N"T""·
C')'"

~ __
o c

r---,_------------------------------------------------------------------------~
.nN I'-- N
00

E
Q)

~~
--:::.'" IO'_

oui oco .-

00

<tiai .... (0
00

00

c<iai
(OlD

00

coo tric<i
IDID

00

oro 1D"<t
t.ri~
(0(0 00

N..-

IDO

"<t"<t

~r---,-------------------------------------------------------------------------~

:g
F;;
-0

N_2
oE
._

N~

0_ O_ lD 0 N(O

eiei
.00)

q_
CO

c<iai N ....
j-,

O_

00

00

1'--(0

0"":-

00

(OlD

tri-<i

00

IDI.O

Nei

1.01.0

0_ 0_ OlCO "<tv

ro
~

E o

-0

,-ttI -.0

00

a.

~r---1--------------------------------------------------------------------------,
00

-;;

E
c<iei ~co
00

"<t<')

o<t:i

00
ct').~

(1)

(f)

air--:
NN

OLO

-<iui
(01.0

ON
T""""

(C"

ON

"<t<')

w-<i
'"

~C'-!_ OlCO

<')m NN

(1)

NN

tri-<i

~ 1.0 V(') NN

~r---+-------------------------------------------------------------------------~
--:::.'" 1O'_

N_2
oE
._

0_ O_ lD <') "<to

..- ~
q_q
(0 N V<')

-<iro
(01.0

00

(')0

00

1.0 1.0

NO "<tv

00

fjl-

00

<')(1)

r-:

00

wui" <')(1)
co <') c5c5
-e-.-

00

(,)N
<')'"

-0

,-ttI -.0

co .uiN
NN

~r_--,_------------------------------------------------------------------------_, g ec: q_..... ~ 01.0 I'-0_ "<t- <t

o
ttl N

-;;

0_ 0_ OCO N..-

1.01.0

<t:iui

.... N

~
N

..-

..-

~ .-

oai -e-

co

(OC')

aiai

.i:l
.0

N"":-

C')N

c5ai
N.-

.-

CO ....

.- .-

.- .-

NN ~ .-

(O_
~

.- .-

_,">Ji

,r---,_------------------------------------------------------------------------_, 10 ._ 00 IDO 0_ 1.00 01.0 ~ 0_ (0 1.0 (,)N Nai N_ll <') 0 eio cO"":.... 1.0 .- .NN NN NN "'N
1.0_

oE

"8-;; 6"E

,-co

L..

-.iuS N ..1.0 1.0 01.0

Ol

a ~
"":--<i .- .-

(01.0 Ol-

(0

N_ 0_ (0

~r---1--------------------------------------------------------------------------,
aio

Oco

NN

~~..-

CON

c5ei
.-

1.0 0

aiai

LON

roro

~c5
.-

01.0

0_ om

...

m_

mLO

roro

-0

..

'!'I:l -.J:l

air-:

(0

CON

IDID

N
[Y)

~ r--+----~------------------------------------------------~
~

!'I:l N

..><:

0_ 0_ 1.0 .... N~

o (0 ror--:

NO

ID<t:i

-E

~ o,
E
::J

-0 -.0 ODE
"S

.. co

._

1.0(1)

NN
LOI.O

C'-!_.N N

(5

>
C

10
N

~r---~------------------------------------------------------------------------~
~ 1.01.0

1<1)

-E

>:

o co N

NN
~

NN
moo

1.0_ 1.0
N N

l o
o
~N 1.0(0 mo

Q)

O_

M'"

NN

1.01.0

NN

.-

'-N -e-- .-

LO(O

.-

.-

1'--00

.- .-

<»0
.-

52

CijevnD inslDlocija

"0

('I til

L-

~ ~--_+-----------------------------------------------------------------------------------1 __
'<tro
til N
..-

DE

-..0

rotri
NN

1I)a;J

ON
..fN

010

NN

gg
oro <'IN
II)

1.O!2:_.

ON
N

DE

-..0

<'iN

<')0

00

NN

E a

"'";:::.'"

'5 >
"0

CD

ijr----t-----------------------------------------------------------------------------------i ,_ 00 lI)_q ..-Ol O_ ~ ~jg "<t·O otri <'l ror-: <'l ~ co v

II) N II) N

0.
Il)..f

II)

DE

II) (0 (011)

II)

<')

NN

1:1

L-

"0

E o ]i
(f)

NtII • ..0

0(0

~ r---~----------------------------------------------------------------------------__, __
00
e-

DE

triM
-e-

..-

om ~

Il)

v.
I'-

N I'--

'<t

c.

o ~

ror-:
...~fJ)N ....

N....- ..q C\!_.q_

(0

Ol_

co. ~

00 ~ e-

3r---~----------------------------------------------------------------------------__,
co.1:
v<'l
NN

s:
>()

o
c

a c.

DE
"0

NO
<X!.q
N~
~ 'e--

Il).

(0.

0la;J

..- ..co.

1'-. I'-

..- r--. .-

"<to
e-

,..

io

e-

riM

..-

"E'
2

CD

'i5

til C

.... ('I til -..0

<Xl.

DE

OJ

OJ a;J.

r-:(O

~O

tritri

"N

c. "0 E c. a OJ ca > .0
N til ~

CD

N
("')

~~---+----------------------------------------------------------------------------------__, ,_ <')a;J a;J_ q rn !2:_. '<t-..0 r-: I'-..- ..om ..- ..(0 N [II

DE
~1:

..-

til C

;:;

ro

.~J/

,~---+----------------------------------------------------------------------------------__,
L.

0..-

"0

~ a
ro
c.
"0

DE
.... ('Irn
o

000

a;J(O

vN
<Oil) e--

Nm N~
qN (Otri

a;JN

<0

~~
NN

00 ,.. ..-

co

Il).

N.

mOl

Ol

q co

"<I:. co co
I'-_

g
(f)

..c C
"~

"~

"0

::J

15
o

oa

"!lL "[5 is.

1.0

('I

!2:..
N

~ ~---+----------------------------------------------------------------------------------__, -"<tro -..0 rn DE

<O_ II)_

DE

-..0

or-:

Il)

NN
o_
(0

Il)

11)11)

NN

'IT :is

iii ~
E"O

co

I'-_
(0

<0. N_
Il)

<,)N

I'-

io

<')_

~
"'";:::.'"

j 1

C "0

0 C 0
"0

corn -.0

L-

OlN

DE
o

~~

00 <')_

Nil)

ror-:
.q_C\!.
N N

OlV

..... (0

<60

CJ5tri

~ o_
vv

j
j

~-EO:
~~
o
::J C C. ::J OJ ..0

("\Iro • .0

....

~ ~--_r------------------------------------------------------------------------------_, __
Il)

DE

..-q
NN

o
NN

0.

00

NN

qo
NN

00

NN

o Ol • N .....

II
00
NN

('I
a

::J _

MM
"'";:::.'" L-

O_ co <'IN

(Oil)

NN

.........
1'-<0

NN
Ol <0

00

C\lN

00

NC\I

I
~

i~ ij;:;
"'";:::.'"

..c

ijr-~r_----------------------------------------------------------~
~1: ..- .-

DE
"0

or-: ..II)tq

MM

.....

NN

NN

NN

N.

.8 E
::J

c.
"2
1.0

,J r--+----~----------------------------~------------------~
o

('Iro • ..0

L-

DE

N ....

Ol OCI

00

<0

DD

I'-

I'-

Oel

(0

.q_
00

II)_

(5
1(1)

>
C

..- !2:_. '<tro -.0 z ro DE o

N ."::;>.rnN

N~

co.

<0. 10_

..-

~~
Il). ~

"c

s
CD

3~--_+------------------------------------------------------------------------------------,
corn -.0
L...

l
o

DE
ro rn"O

NN

Il)

....
1l)<O

(0 •

.q_ ..-

....

Il).

..-

........
Il).

Il).

~ 15

C0

6 iii
"(3'

Ol 0

..-

~
~

....
N

U") -e--

<0
..-

0)0

.... N

P 600" HSUP2002"

53

..... m -.0

...

°E

I'-

IO_ N 10

N <O_ '<t C"l

N C"l-

(J)

N-

I'-

10

10 10 N-

10 10 N- N

10 10 N- N

10

""C

~
'0
C
QJ

eo ,_ a o,

10 N

0::
m
N

"5

Nm -.0

I'-

°E .....
,_
C"lm -.0

ci

10_
I'-

0
<0

N 10

<0

N '<t '<t-

(J)

C"l C"l

«:t

cti

N (')

0 C"l

(J)

co r-, NN

10 N

E ·U 0 «1
c

'c

s:

Z 0

C"l_ C"l

Ii '':>'"

C"l °E ..-

oi

10 V

~ cD

co C'.!.
10 10

III

'<i '<i

10

'<i ~

III <0
("') ("')

10

eo ri ri

N
("')

:i\l ro
"0

> 'a
0>
N

:~ .0 a
'§' a
0 m ..:.::

c '0' 0.

°E
,_

'<tm -.0

...

..- ..-

10 I'10 0

(!)

cO

10 1'--

<0

cD CIi

'<t_ C'.!. 10 10

(J)

V -.;f

<0

..[

(J)

I'-

ri

c 00 .;;: eo > 0a
"0

,m
eo 0. 0 N
""C

..... «1 0 -.0 ..[

°E

co N

N N

0
N

0..
N

NN

(J)

..- ..-

I'-

tq "':.

.....

...-

("')

..- ..-

.....'e-

>

0..

ro
C

.s::: .S':!. ,§i

:!2 '0 00
0
0..

Ol .C'

s: c

Z 0

s
~
"5

Nm -.0

I'-

°E

u-i ..[

ri

CI:!.
N

10 N NN

...- 0 NN

0 0_ NN

0 N

0
N

00

NN

0 N

ro
N

«1

'a a > 0 > QJ '13'

""C

'c

=' ..:.::

'U ::::I

Ii::
c
eo .0
N

:is a c a ..:.::

0.. eo ,;::;

,,:>'"

Ii

("')ro ..-.0 1'-°E

,_ '<teo -.0 N

"¢-

(J)

..f

'<t_
M

O.
C')

(J)

<0

V N- N-

N N

...N

q
N

0
N

0
N

0 N

°E
,_

a5 u-i

I'-

(!)

-<i '<i

co N
C"l C'?

q co
M

<0

NN

10

N N

...- ..... NN

0 N-

ro ...-«1 -.0
III

.~ ~ ._
«1

'c
0>
"0

°E

...- ..-

10

10 C"l_

..-

..-

0_ co_ ..- 0

l'-

to 0

eo

ci ci

10

10

ci

'5

E
OJ

m c ..:.:: eo ,_
::::I "0

10

,m
o. o c

..-

Z 0

~ °E ~
ro
N

N«1 -.0

...

10 tq N- ..-

10_ tq ...- ..-

..- .....

tq 10

"¢ "1 ..- ..-

..-

..- 0

.....

(J)

III

co
0

o
"":

I'-

I'-

,:;-.

.S..:.::

:c-

::::I eo

E Ki 0

Ii '':>'"

C'?m -.0

...

..-

°E

N C'? N

~ ...-

tq

..-

10_ tq
-e--'

..-

tq 10

...- ..-

..-

tq 10

..-

'<t_ C'?

..- ..-

..- ..-

0_

..-

'Sill

.";;::,.r{}No

.8

°E
,_

"¢m -.0

...

«:t

10

co. N ..-

to

..... ..... ,

10

..- ,.... ,

10_ 10_

..- ..-

tq 10

tq 10

,....

..-

10 '<t_

..- .....

C'?

..-

""C

0..

'c

'0 >
'00

E ::::I

_Q ro

1ii a

.....-.0 C'.!. q ,.... ..°E

(\]

<0_

10 0

,,

= a
N

;;: Z ._ 0 c 's
QJ

0.. 'c ._

Ol ....

~
..Z 0
0

:=-"

Ol

>

::::I

o
Ol

...

0:: ~

m N

'0 0

L..

"5

Nro -.0

°E ..-

('I')

C'.!.
..-

C'!. q ..- .....

III

to 0

(!)

10

ci

('I')m

....

'E

Ii '':>'"

°E

-.0

to_ N_

..-

-e--

C'.!. N ..- ..-

,.... ..-

co

ci 0

I'-

to_ 0

co ci

10 10_ 00

0..

°E
(\]

"¢(a •.0

..-

co

M. -e-

C'.!. N_ ..- ..-

..- ..-

..-

..- ci

(J)

co co ci 0

I'-

«:t
0

(!)

10_

10 0

=-~ ::::I>
OOl

m'O

ec

-r- N

("')

"¢

10 to

I'-

co

(J)

..-

..- N -e- ,....

('I')

..... "¢ .....

10

...-

'13'

54

Cijevna inllalacija

4.
4.1.
4.1.1.

Prikliucak plinskih naprava

Opee odredbe Nacin prikliucivania
Plinske noprave se cvrsto prikljucu]u. Plinske noprove zo pogonski tlok do 100 mbar smiju se tokoder prikljuciti i rastovljivim prikljuckorn.

4.1.2.

Stetno zagriiavanie prikliucaka

Plinskiprikljucci moroju biti toko postovljeni, do se kod pogo no plinske noprave ne zogriju toliko do bi se osretili. Norocito sovitljivi prikljucci i prikljucno plinska armatura ne smiju dedi u dodir s vrucirn plinovima izgaranja.

4.1.3.

Pricvrscivanie plinskih loiista

Plinske naprave vrste B i C [plinsko lozista) koje nisu na cjevovod kruto prikljucene celicn orn cijevi moraju biti pricvrscene iii kruto prikljucene pornocu drugih cjevovoda. Tankostijene cijevi, kao npr. precizne celicne cijevi, ne predstavljoju dovoljno kruti prikljucok,

4.1.4.

Zastita od poiara
Prikljucni cjevovodi plinsklh naprava postavljenih u prostorijama moraju neposredno ispred pli nskih naprava imati zapor s temperaturnim aktiviranjem. To nije potrebno ako su vee sa me plinske naprave opremijene na odgovarajuCi nccln.l '

4.2.

Cvrsti prikliucak
Cvrsti prikljucok mora biti sastavljen iz prikljucne armature i iz prikljucnog cjevovoda naprave, koji se moze rastaviti samo alatom. Prikljucni cjevovod nap rave rnoze biti iz savitljive cijevi od nehrdcjuceq celiko prema DIN 3384 iii rnoze bif kruto izveden. Plinske naprave za pogonske tlakove do 100 mbar smiju se prikljuCivati i savitljivom cijevi premo DIN 3383 dio 2, pri cemu je unutarnja cijev, koja provodi plln, izradena od metola (izvedbo M).12 Kod odvajanja plinskih naprava od cjevovoda, prlkljucok cjevovoda treba nepropusno zatvoriti metalnim cepovima, kapama, plocomc iii slijepim prirubnicomo.

4.3.

Rastavliivi prikliucak
Rostavljivi prikljudck mora biti sastavljen od sigurnosne prikljucne armature i sigurnosne prikljucne plinske sovitljive cijevi (izvedba M) s prikljucnirn utikocern premo DIN 3383 dio 112. Do bi se izbjeglo oposnost ulaska prljovstine, otvor sigurnosne prikljucne armature ne smije biti okrenut premo gore.

II
12

Zo :z:onotskui industrijsku primjenu ovl zohtjevi ne vrijede i nisu usporedivi 5 onimo u dornocinstvu, Iznimno se zo zonotsku i industrijsku primjenu mogu tokoder koristiti gibljive cijevi premo DIN 3383 dio 1 iii DIN 3383 dio 2 [izvedbo KI

P 600· HSUP2002.

55 ,.

5.
5.1.

Postavlianie plinskih naprava

Opee odredbe za plinske napraveHSUP
Plinskim napravama vcrojuce odredbe u ovom poglavlju se smatraju: plinske naprave za kuhanje u domaCin0

stvu, grijaci vode i lozista za grijanje prostorija. Za ostale plinske naprave voze druge odgoi drugi tehnicki propisi koje se postavljaju
5

postavljonju. moraju biti konstruirane,

0

Sve plinske naprave plinskih kuhinjskih

u plinskom gospodarslvu

iz-

radene i ispitane u skladu br.1 8/'91.]' odnosno

Hrvatskim normamo kuhala,

0

(HRN], "Pravilnik

obveznom

atestiranju

stednjaka,

pecnico,

rostil]o i stolnih stednjaka"

[Sluzben i list

"Pravilnik

obveznom

atestiranju plinskih uredaja zo velike kuh inje"

(NN br. 79/,95.). Sve plinske naprave koje se uvoze podlijezu redenih proizvoda Smjernicama Europske unije, moraju no nopravi za plinske naprove bez obzira i odredbama "Zakona
0

ncdzoru

kokvoce

od-

pri uvozu i izvozu (NN br. 21/,95.), imati oznccenu [90/396/EWG). na zemlju porijeklo,

a ako se uvoze iz zemalja

clanica

plocicu s CE-oznakom,

u skladu s EG -

Sve plinske naprave [montozu}"

moraju imati "Upute za postavljanje

i "Upute za uporabu"

no hrvatskom knjizevnom jeziku. hrvatske uvjete zo postavljonje. cerfificircnju, dovoljno je do imoju no natpisnoj

Upute moraju biti uskladene i postovcf Za plinske naprave koje podlijezu

obveznom

plocici ispitnu oznaku ; akt od ovlostenoq Ukoliko se plinski plamenici [npr. kotlovi], oni takoder Kod istovremenog pogona

ispinvolisto do su sukladni navedenim normamo.

koji sami nose CE-oznaku ugraduju na nove izmienilvcce topline moraju nositi CE-oznaku iii oznaku ovlostenoq uskladeni. dio 1. Plinske ispiflvolisto. Plinski

plamenik i izrnjenjivoc topline moraju biti medusobno naprave u posebnoj izvedbi, jenja roplinskih proceso.P Plinske naprave nom toplinskom za razonodu, se prostorije poglavlju vrste

s krutim i tekucirn gorivima treba uvcziti DIN 4759

koje su premo DVGW - Radni list G 622 odnosno G 623 na li-

eu mjesta ispitane, moraju nositi ispitnu oznaku, od tog su zohtjeva izuzeta industrijska postro-

Bl

(lozista s osiqurocern

strujanja ovisna

zraku u prostoriji]

s naziv-

snagom vecorn od 7 kW, smiju se premo poglavlju

5.5 postaviti u stanove, ljudi [npr. prostorije samo ako

slicne jediniee koristen]o i druge prostorije koje mogu sluzlti za boravak zobave, fitness, poslovne prostore i dr. u podrumima (dodatna za postavljanje ventiliraju putem olvora imaju uredaj zo kontrolu izlaza plinova izgaranja 5.5.2.3, a prema drugim prostorijama i soma se zatvarati.

i potkrovljirno},

oznaka "BS"). To ne vrijedi ako atmosferi, sukladno

premo slobodnoj

ne postoje olvori osim olvora zo vrota, vrata

moraju biti nepropusna

5.2.
5.2.1.

Opee odredbe za prostoriie za postavlianie plinskih naprava Pogodnost i velicina prostorije

Plinske se nap rave smiju postavljati gradevinskim samo u prostorijama u kojima po svom polozo]u, velicini, svojstvimo i nocinu uporabe smiju se postavljati ne maze doci do opasnosti. koje su takve do se naprava rnoze uredno

Plinske naprave

u prostorije,

koristiti, posluzivof i odrzovoti. zovrsenih povrsinc.

13

Velicino prostorije se rccuno prema svijetlim mjerama njezinih

Vidi DIN EN 746 dio 2 "Industrijska termo-procesno postrojenjo, sigurnosni zahtjevi no lozen]e i sustove dobove gorivo".
roslo~lionie plinskih noproyo

56

5.2.2.

Nedozvoljene prostorije
o] Plinske naprave se ne smiju postavljati u stubisnirn prostorfjama, osim u obiteljskim hodnici rna kuccrno koje nemaju vise od dva stano niti u zojednickirn, svima pristupccnim,

ko]i sluze kao putovi za sposcvon]e.

b) Plinske naprave vrste B] ne smiju se postavljati u prostorije koje se provjetravaju pojedinccnih odvode, c) okano premo DIN 18017 premo poglovlju 6.3.1., u okno za odvod zraka pojedinccnirn i zohode kanalom. bez vanjskih pro zosustavom ne dio 1, osim ako se njihovi plinovl izgaronja

Plinske nap rave vrste B ne smiju se postovljati u kupoonice ra, a koje se provjetravaju

preko sabirnih okano i konolo bez ventilotora. postavljati u prostorije, osim prostorija

d)

Plinske naprave postovljanja ventilotorom

vrste B smiju se somo onda premo slobodno]

s otvorima jedino ako:

otmosferi iii u stonove iz kojih se zrak usisava u ventilccijske i

se njihovi plinovi izgaronjo sustave premo DIN 18017 je sigurnosnim uredojima

premo DVGW - Rodni list G 626 odvode dio 3, osigurano premo DVGW·

Radni list G 670 do plomenici svaka so svojirn

plinske naprave za vrijeme rada ventilacijskog plinske naprove u odnosu no zojednicke mehcnickorn ventilator naprava, e) dimovodnom zaklopkom

sustovo ne mogu biti u pogonu i ako su dio 2. plinskih otvoreni

dimnjake zotvorene

premo DIN 3388

ne utjece no dovod zraka za izgoronje po je time osiguron siguron pogon.

i na odvod plinova izgaranja postavljeni

U prostorijama ma zatvaraju

u kojimo su bez vlostite opskrbe zrokom za izgaranje osim kamina s uloscirno iii kazetama (vrsta

kamini premo DIN EN 13229,

i vratimo koja se soosim ako imaju vros prostorijom

A]

iii Cj], i kaminske peci prema DIN EN 13240, (vrsta 1), kao ni u prostorijama

ta kojo se soma zatvaraju naprave

koje su povezane

u kojoj je instaliron kamin unutar jedinice koristen]o prostora, ne smiju se postaviti plinske vrste B, osim ako su pojedinocno ispunjeni zahtjevi poglavlja 5.5.1, prvi stavok, iii ako se one ncloze u prostorijama sigurnost njihova rado. f) PJinske naprove nolcze predstavlja g) se ne smiju postaviti u prostorijama rnaterijoli iii dijelovimo prpstorija u kojimo se u kojima lozen]e otvorenih karnino ne rnoze ugroziti

iii rnogu nastali lako zcpoljivi posebnu oposnost.

u takvirn kolicinorno

do njihovo paljenje

Plinske naprave ne smiju biti postavJjene u prostorijama ski konstruirane za postavljanje u gorazama (garazna

u kojima se nalaze iii mogu ncstoukoliko su naprave nornjenlozista).

f ekspJozivne tvari. Iznimka su naprave vrste C u garazomo,

5.3.
5.3.1.

Opee odredbe za postavlianie

PostavljanjeHsuP
Pri postavljanju proizvodcc. plinskih naprava treba se pridrzovof uputa za poslavljanje ovjesenje, koje daje njihov ugradnjo i· Pod poslavljanjem eiektrotehnickirn se uvijek podrazumijeva propisimnnorniestcn]e,

td. Elektricni uredaji ko]i sluze za rad pllnskih noprava Medunarodnim lEe iii VDE-odredbom. Kod postavljanja vati odredbe plinskih kondenzacijskih otpadnih voda. naprava

moraju bif u skladu s VDE propisima

treba, zbog odvoda

kondenzata,

posti-

zo odvodenje

5.3.2.

Opskrba zrakom za izgaranie

Plinske naprave moraju se zodovoljovojuce opskrbiti zrakom za izgaranje. To je poblize novedeno u poglavljima 5.4. do 5.7. kao dodatni zahtjevi za pojedine vrste plinskih naprava.

p 6DD . HSUP 2002.

57

,.

5.3.3.

Razmaci izmedu plinskih naprava i gorivih materiiala

Razmaei i zcstitne rnjere, npr. toplinska izolcci[o iii provjetrovcni zraka) zaslon [zcstito dovodenjem zrccen]o, moroju osiod 85 toplinsko] snazi plintemperatura elemenata od go· protiv toplinskog ne prekoroci

gurati do se pri nazivnoj ske naprave

o

C na povrsini gradevinskih iii ugradenog ad razmaei potrebni

rivih materijala

pokucstvo. No]naprava do

mcnji

plinskih

elemenata pokucstvo

od gorivih moterijolo iii ugradenog da se ispuni ovo] zohfjev ...... ...... ....... _ ......I!

uzimaju se iz proizvodocevih uputa za postovljcn]e, jednako kao i uputa a smanjenju tih raz- '-ma ka npr. koristen [ern zostite dovodenjern zraka [provjetrovcni zoslon] protiv toplinskog zrocenio 40 em. Ako upute za postovljonje

Slika 5: Primjer za zastlto dovodenjem zraka protiv toplin-

skog zracenia
[uvijek ad negorivog rncterijcr]c]. nojrncnji razmak ne srni]e biti manji ad

(slika 5) iii dostatnog slo]o toplinske izolcci]e

ne sodrze takve navode,

5.4.

Dodatni %ahtievi ze postavlianie plinskih naprava vrste A

Postovljon]e plinskih naprava vrste A (naprave rava za griianie prostorije. dozvoljeno smetnji. za plinske naprave u domaCinstvu za kuhanje nazivnog kW [e dovolino da prostorijo zo poslovljcnje jedna vrata premo slobodno] koji osigurova postovljco]e da naprava toplinskog oplerecen]c do 1 1 ima volumen veci od 20 m3 i nojmanje [e do imaju posebni sigurnosni ure dc] monoksida (30 ppm CO). Plinske osiqurccern] za feru sigurnom izrnjenorn zraka u prostoriji bez dimovodnog uredo]o], s izuzetkom

ncp-

[e ako se plinovi izgaranja za postovlion]e,

odvode u slobodnu otrnos-

bez opasnosti i nepodnosljlvlh

otmosferi iii prozor koji se rnoze otvarati.

zc plinske protocne griiace vode vrste A dovoljno ne scdrzi vise od 30 cm3 ugliicnog dodatnom oznakom to] zohtiev,

rnoze raditi samo onda ako 1 m3 zraka prostorije za "AS" (npr. s CO2 zopornim

naprave oznccene

sada ne zcdovoljovoju

Plinske naprave u domocinstvu srni]u se postovljof ventilccijskim

za kuhon]e s plamenicima

bez uredo]o zo kontrolu plamena, 100 m3/h vanjskog zro-

samo u prostorijama

koje se zo vrijeme roda tih noprava stolno ventiliraju ciii kapaeitet iznosi nojrncnje navedenu kolicinu zraka. da plinsko naprava rnoze biti u po·

sustavom s ventilatorom

ka. Posebnim sigurnosnim gonu sarno ako ventilccilskl

uredojern mora biti osigurano sustav dobovljo

5.5.
5.5.1.

Dodatni %ahtievi %a postavlianie plinskih naprava vrste B (plinska loiiita ovisna 0 zraku u prosterijl]
Natelno
Opskrba
0

opskrbi zrakom za izgaranje

[e zodovoljovcjuco, aka u prostoriju za postovljcn]e. uz pod-

zrokom za izgaranje

tlak s obzirorn na vonjski atmosferski tlak od najvise 0,04 mbar (4 Pa), pritiece na prirodan naCin iii uz pornoc tehnickih mjera satna kolicino zraka za izgaranje rive, ako ona uzirnoiu zrak za izgaranje iz te prostorije. ad ',6 m3/h zraka po svakom 1 kW ukupne nazivne toplinske snage plinskih naprava i lozista no kruta i tekuco goZa kalijeve peci uzima se za , m 2 povrsine fiktivna nazivna snaga ad 1 kW. Za otvorene

58

Poslavljonje plinskih naprovo

kamine prema DIN EN l3229, sama zatvaraju vrata koja se soma zatvaraju zo zrak za izgaranje.

osim onih kamina s uloscimc iii kazetama

i vratima kojo

se

[vrsto Al iii Cl), za kaminske peci premo DIN EN 13240, osim ako imaju [vrstc 1), uzima se za 1 m2 otvora lozista fiktivna nozivno sno ga

od 340 kW. Ti otvoreni kamini i kaminske peci trebaju radi toga obicno svoje vlastite otvare

Zodovoljovojuco opskrba zrakom za izgaronje na prirodan nccin iii uz pornoc tehnickih mjera moze se postici: putem vanjskih raspora (fuga) prostorije za postavljanje, putem vanjskih raspora (fuga) povezivanjem putem otvora prema slobodnoj zajedno prostoriju za postovljanje, putem posebnih tehnickih uredaja. OdstupajuCi od navedenog za dekorativno lozen]e otvorenih kamina [svjetleci pia men napje fiktivno nazivno za postavljanje, fiktivno nazivkaminom. Voluopatmosferi, zo propuston]e vanjskog zraka u zraka za izgaranje,

putem vanjskih raspora (fuga) i elemenato

rova vrste BllBS), toplinsko

treba opskrbu zrakom za izgaranje

odmjeriti prema ukupnoj povrsini otvo-

ra prostorije za lozen]e. Zc dekorativni opterecenje stanu iii drugim uporabnim no toplinsko opterecenje izgaranje

plinski kaminski plamen propisano

ad 340 kW po 1 m2 otvora lozisto. Ako u prostoriji prostorima nema dodatnih

lozista, tada je dovoljno

5

od 225 kW po 1 m2 otvora prostorije za lozen]e. Vodovi zraka za otvorenim mora iznositi najmanje
0

moraju biti srniesteni blizu otvora prostorije zo lozen]e

men prostorije za postavljanje terecenjo plinskog plamenika.

1 m3 po 1 kW nazivnog toplinskog

5.5.2.
5.5.2.1.

Postavlianie loiiita ovisnih ge do 35 kw u prostoriiu14

zraku u prostoriii ukupne nazivne sna-

Opskrba zrakom za izgaranie putem vaniskih raspora prostoriie za postavlianie

Plinske naprave vrste B smiju se posta viti u prostorije koje imaju najmanje jedna vrata prema slobodnoj 4 m3 atmosferi iii prozor koji se maze otvarati, a volumen prostorije mora biti nojrnon]e po svakom 1 kW ukupne nazivne toplinske snage.

5.5.2.2.
5.5.2.2.1.

Opskrba zrakom za izgaranie putem vaniskih rasp ora povezivaniem ka za izgaranie15

Zahtjevi no opskrbu zrakom za izgaranje Prostorije za postavljanje ske snage naprava, srnjestene prostori]e], prostorijama je zodovoliovojuco
5

zra-

najmanje jednim vratima prema slobodnoj

atmosferi iii prozorom iii vrato (central no povezane s

koji se maze otvorati i volumenom

manjim od 4 m3 po svakom 1 kW ukupne nazivne toplinbez vanjskih prozora iii neposredno venfilociono-tehnicki

kao i prostorije za postavljanje moraju biti posredno opskrba

sa zrakom za izgaranje

u istom stanu iii slicno] jedinici koristen]o. Smatra se do

zrakom za izgaranje
0

postignuta aka je rccunski zbro] toplinskih snaga

L Qt"".

putem povezivanja odqovorojuco prostorija

zraka za izgaranje krivuljama 1 do 4 iz i sta-

diiagrama 1, str. 61, ovisno

nja odnosno tablicama

volumenu povezanih

sa zrokom za izgaranje zidovima

mjera izvrsenih na unutarnjim

vratimajpregradnim toplinskom

L Qt"",. ;:::L QNt·

Mogucnosti 4
14

veci iii jednak ukupnom nazivnom

opterecenju

L QNt;

iii pripodcjucirn tj. kada vrijedi:

za realizaciju

povezivanja

zraka za izgaranje [neskrocsno

na kojimo se temelje krivulje 1 do krilo vrata, otvor za

5

diiagrama 1 su jednakovrijedne

krilo vrato, skrocsno

15

Za plinske nap rave B" koje 5U izvedene tako da se njihovi plinovi izgaranja odvode no prostoriju za postovljonie, treba uvijek uzati u obzir i poglovlje 5.5.2.8. str, 68. Vidi takoder slike 6 i 7.

pretlakom

odnosu

P 600 . HSUP2002.

59

dovod zraka za izgaranje).

Primjeno dijagrama

1 objosnjeno je no primjerima dani m u

prostorijo za postovljanje se mora ventilaNccin pove1. Prednost

prilozima 7 i 8.
Pri neposrednom ciono-tehnicki zivanja povezivanju zraka za izgaranje, odabire povezoti samo so susjednom prostorijom so zrokom za izgaranje. se medu moqucnostirno iz dijagrama

zraka za izgaranje

treba dati mjerama koje se odnose na krivulje 1 do 3 toga dijagrama. Pri posrednom povezivanju no-tehnicki s prostorijama tori]o. Povezivanje spojnih prostorija prostorija i povezivanje zraka za izgaranje, prostorija za postavljanje mora se ventilacio-

so zrakom za izgaranje

povezati putem jedne iii vise spoinlh prosi spojne prostorije mora biti izved eno Povrh toga, medusobno povezivanje mora biti izvedeno svako s jed-

so zrakom za izgaranje povezivanju.

na jednak nccin kao pri neposrednom nim otvorom za zrak za izgaranje Otvori za zrak za izgaranje tih pokrova

s prostorijom za postavljanje od najmanje

150

ern? povrsine svijetlog presjeka.

ne smiju se prekriti niti moci zatvoriti. Da se to osigura najpovolj-

nije je te otvore izvesti u vratima. Otvori se mogu prekriti resetkorn, Velicino pojedinih olvora mora iznositl najmanje

lOx 10 rnrn, pojedinccno

debljina precki, lamela iii zico,

iii tome slicno najmanje 0,5 mm, a ukupna svijetlo povrsino tih otvoro mora iznositi najmanje 150 cm2. Otvori za dovod zraka za izgaranje mjeravaju mogu imati zaslone iii slicne elemente koji usiii suzuju strujonje zraka, ako je ukupna povrsino otvoro toliko veco od 150 cm2, velicine bez tih elemenata.

do ti elementi ne mogu otpor strujanju povecoti iznad razine otpora kakvog ima otvor minimaine dozvoljene

5.5.2.2.2.

Zahtjevi no volumen prostorije za postavljanje Plinske naprave vrste B2 i B3 [plinsko lozista ovisna strujanja). Plinske naprave vrste almosferi i prozora
0

zraku u prostoriji bez oslquroco

B2 i B3 smiju se postavljati u prostorije s iii bez vrata premo slobodnoj

neovisno
0

koji se mogu otvorcti, osigurana

njihovorn volumenu, ako je povezivoizrczeno putem ra-

njem zraka zo izgaranje Plinske naprave vrste strujanja). Plinske naprave vrste mosferi iii prozora garanje osigurana

dovoljna

kolicino zraka za izgaranje,

0

cunskog zbrojo toplinskih snaga, a sukladno ranije navedenim odredbama.

Bl [plinsko lozista ovisna

zraku u prostori]i s osiqurccern

Bl smiju se postavljati u prostorije s iii bez vrata premo slobodno] at1 m3 po svo korn
zraka za izte vrste, te ako je povezivanjem izrczeno

koji se mogu otvorcti, ako je volumen prostorije najmanje dovoljna

1 kW ukupne nazivne toplinske snage naprava

kollcino zraka za izgaranje,

putem rocunskoq zbroja

toplinskih snaga, a sukladno ranije navedenim odredbama. Ako prostorija za postavljanje vrsiti neposredno prostorije povezivanje ima volumen manji od 1 m3 po svakom 1 kW ukupne nazivne je s jednom iii vise susjednih prostorija izvedbom izzraka za izgaranje, po dva otvora za svaku tokvu povezone 1 kW. od 1 rn3 po svakom

toplinske snage plinskih naprava te vrste, potrebno

prostoriju, svaki s nojrnon]e 150 cm2 povrsine svijetlog presjeka. Toko medusobno moraju zajedno imati zahtijevoni minimalni volumen

Oba otvora moraju bif u istom zidu, razmaknuti po visini. Pri tome, gornji otvor treba smjestiti no visinu kojo po rnoqucnosf nije manja od 1,80 m iznad rozine podo, a donji otvor u blizini podo. Oba otvoro istovremeno sluze kao otvori za dovod zrako za izgaranje.

60

POlloYlioni~ plimkih nopJDVO

"f .c-

'5

CQ

.,

1
E
:::l
Q)
!f)

Ul

CQ

0 0... <tI
N

;§ t5
""Cl

a.>

:=-

e 0...
0
CQ

.9
C
Q)

0 .._ 0.

';;
t5
<n

g
I
I

E
:::l

'" ':5.::.::.
(l) CQ

a.>

.c.!::l
r<I N

C<i 0)

10

1 .....

i",

.::.::.

r<I

~
N

.E
<f)

.._

·2 ,'-'
.. j

a.
=>
r<I
N (l)

1
'

,0 .....

""Cl

;--

sz: ·2 > 0

I·

iI· .
,
!

,~ c;
t5 0
Q)

0...

a.
'"
<::

i.

E
0

"0 >
CJ)

=>

.::.::.
)0 .r--

'"
::::I

a.. =>

.!::l

N N

to to

r<I '5 ~ r<I Cl

::::I

.2"
.!::l

Q)

0,
0 r<I

:0
·lD

0...

ca

<tI E .::.::.

.__.__.r._r_l~

C;_ N '" ca ~ .!O!..

.Q
r<I

~'"~
Q)

'" =
.::.::.
<n

·N

'" '"
Q) (l)

> c.. ca
0 N
(l)

.5 ~=Ci.. c;
.::.::. ·1
'<.> '0

.E t5 0 D..

'" '"
::::I
(l)

~~ ca
Cl

.2"

Q)

.j !

-io

_.__ _.- --...

"2: .!::l r<I .2: ca N '0 ca '" es -0 .::.::. 0 N

E

=
P 600 • HSUP 2002.

:::::--

Q)

1;)
0

D..

61

POJEDINI NACINI POVEZIVANJA PROSTORIJAZRAKAZA RAGUNSKA TOPUNSKA SNAGA

Unutamja vrata s otvororn za zrak za izgaranje min. 150 m3 slobodnog presjeka, kao i proslor postavljanja svanjskim vratima iii prozorom koji se otvaraju Unutamja vrata bez brtvi po obodu krila

IZGARANJE

OlOn,

U kW

Volumen prostorije u m3

Unutamja vrata s brtvom na tri slraniee krila

Neskraceno krilovrata

Krilo vrata skraceno za 1,0 em

Neskracsno krilovrata

Krilovrata skraceno za 1,0 em

Krilovrala skraceno za 1,5 em

i

2 4 6 8 10 12 14 16 18 20 22 24 26 26 30 32 34 36 38 40 42 44 46 48 50 52 54 56 58 60 62 64 66 68 70 72 74 76 78 80 82
84

0.5 1,0 1,5 2,0 2,5 3,0 3,5 4,0 4,5 5,0 5,5
6,0

0.5 0.9 1,4 1,9 2,4 2,8 3,2 3,7 4,1 4,6 5,0 5,4 5,8 6,2 6,6 7,0 7,3 7,7 8,1 8,5 6,6 9,1 9,4 9,6 10.1 10,4 10,7 11,0 11,3 11,6 11,9 12.1 12.4 12,7 12.9 13,2 13,4 13,6 13,9 14,1 14,3 14,5 14,7 14,9 15,1 15,3 15,5 15,7 15,9 16,1 16,2 16,4 16,6 16,6 16,9 17,1 17,2 17,4 17,5 17,7 17,8 17,9 18,1 16,2 16,3 18,5 18,6 18,7 18,6 18,9

0.5 0.9 1,4 1,9 2,4 2,9 3,3 3,8 4,3 4,7 5,2 5,7 6,1 6,6 7,1 7,5 7,9 8,4 8,8 9,3 9,7 10,1 10,6 11,0 11,4 11,8 12,2 12,6 13,0 13,4 13,8 14,2 14,6 14,9 15.3 15,7 16,0 16,4 16,7 17,1 17,4 17,7 18,1 18,4 18,7 19,0 19,4 19,7 20,0 20,3 20,6 20,6 21,1 21,4 21,7 22,0 22,2 22,5 22,7 23,0 23,2 23,S 23,7 24,0 24,2 24,4 24,7 24,9 25,1 25,3

0.5 0.9 1,4 1,7 2,1 2,3 2,6 2,8 3,1 3,3 3,5 3.6 3,8 3,9 4,1 4,2 4,3 4,4 4,4 4,5 4,6 4,7 4,7 4,8 4,8 4,9 4,9 5,0 5,0 5,1 5,1 5.1 5,1 5,2 5,2 5,2 5,3 5,3 5.3 5.3 5,3 5,4 5,4 5,4 5,4 5,4 5,4 5,4 5,5 5,5 5,5 5,5 5,5 5,5 5,5 5,5 5,5 5,6 5,6 5,6 5,6 5,6 5,6 5,6 5,6 5,6 5,6 5,6 5,6 5,6

0.5 0,9 1,4 1,9 2,4 2,8 3,2 3,7 4,1 4,6 5,0 5,4 5,8 6,2 6,6 7,0 7,3 7,7 8,1 8,5 8.8 9,1 9,4 9,8 10,1 10,4 10,7 11,0 11,3 11,6 11,9 12,1 12,4 12,7 12,9 13,2 13,4 13,6 13,8 14,1 14,3 14,5 14,7 14,9 15,1 15,3 15,5 15,7 15,9 18,1 16,2 16.4 16,5 16,8 16,9 17,1 17,2 17,4 17,5 17,7 11.8 17,9 18,1 18,2 16,3 18,5 18,6 16,7 18,6 18,9

0.5 0,9 1,4 1,9 2,4 2,9 3,3 .3,8 4,3 4.7 5,2 5,7 6,1 6,6 7,1 7,5 7,9 8,4 6,6 9,3 9,7 10,1 10,6 11,0 11,4 11,8 12,2 12,6 13,0 13,4 13,8 14,2 14,6 14.9 15,3 15,7 16,0 16,4 16,7 17,1 17,4 17,7 16,1 18,4 18,7 19,0 19,4 19,7 20,0 20.3 20,6 20,8 21,1 21,4 21,7 22,0 22,2 22,5 22,7 23,0 23,2 23,S 23,7 24,0 24,2 24,4 24,7 24,9 25,1 25,3

6,5 7,0 7,5 8,0 8,5 9.0 9,5 10,0 10,5 11,0 11,5 12,0 12,5 13.0 13,5 14,0 14,5 15,0 IS,S 16,0 16,5 17,0 17,5 18,0 18,5 19,0 19,5 20,0 20,5 21,0 21,S 22,0 22,5 23,0 23,S 24,0 24,S 25,0 25,S 26,0 26,S 27,0 27,5 28,0 28,5 29,0 29,5 30,0 30,5 31,0 31,S 32,0 32,S 33,0 33,5 34,0 34,S 35,0

86 68 90 92
94

96 96 100 102 104 106 108 110 112 114 116 118 120 122 124 126 128 130 132 134 136 138 140

Tablica uz dijagram I: Odredivanje racunske toplinske snage alaN., prema poglavlju 5.5.2.2. iz ukupnog volumena prostorija povezanh u dotieni prostor zraka za izgaranje koji se sastoji ad prostorije za postavljanjB, prostorije zraka za izgaranje i prostorije za povezivanje zraka za izgaranjB 62
PosloYiionie plinskih noprovo

Volurnen Neposredno

prostorije < 1 m3/kW povezivanje zraka za izgaranje

Potrebni volumen prostorije sa zrakom za izgaranje odreduje se iz dijagrama 1. Izmedu prostorije za postavljanje i prostorije zraka za izgaranje, ovisno 0 velieini prastorije za postavljanje «1 m3/kW iii > 1 m3/kW), potrebni su otvori 2x150 cm2 (sarno za plinska lozista sa osiquracern struianja) iii mjere prerna dijagramu 1 (odnosno primjena krivulja 1-3).

moquee alternativno

veliclni prostorije sa zrakom za izgaranje i poduzetim mjerama realizacije povezivanja zraka za izgaranje odlucuje dijagram 1 (odnosno primjena krivulja 1-3). Izmedu prostorije za postavljanje i prostorije za povezivanje - ovisno 0 velicini prostorije za postavllanje «1 m3/kW iii >1 mJ/kW) potrebni su otvori 2 x 150 ern" (samo za plinska lozista sa osiguracem strujanja) iii 1x150 cm2 svijetlog presjeka.

o potrebnoj

Posredno

povezivanje

zraka za izgaranje

Slika 6: Neposredno i posredno povezivanje zraka za izgaranje kod postavljanja plinskih naprava vrste B (poglavlje 5.5.2.2.1.) CHI:Osiguranje opskrbe zrakom za izgaranje plinskih lozista, koja trose zrak iz prostorile, s iii bez oslouraea strujanja (za plinska lozista s oslguracern stujanja tre ba osim loga, uvai:ili zahtjeve lz sHke7)
P600· HSUP2002.

63

Volumen

prostorije

" 1 m'/kW

Volumen

prostorije < 1 m'/kW

Proslorija za postavljanje naprava mora imali volumen najmanje 1 m'/kW ukupne naztvne loplinske snage plinskog lozista 5 oslquraeem strujanja iii je potrebno izvesti prostor ave velicine pornocu olvora 2x150 em' svijetlog presieka, neposredno prema susjednoj prostoriji. Na is!i natin mogu sa ukljuciti i druge susjedne prostorije. OIVore ad 150 em' treba prvcnstveno izvoditi u vratima, gore i dolje.

Slika 7: Zahtjev za volumen prostorija za postavljanje plinskih naprava vrste B, (poglavlje 5.5.2.2.2., 5.5.2.3.2. ) Cilj: Sigurni pogonski uvjeti pri ukljucivanju lQzista s os;guracem strujanja, koja lrose zrak iz prostorije (osim toga, uvaziti i zahtjeve iz sliko 6)

5.5.2.3.
5.5.2.3.1.

Opskrba zrakom xa izgaranje putem otvora prema slebodno] atmosferi

Zohtjevi na otvore za dovod zraka za izgaranje Naprave vrste B smiju se postavljati u prostorije koie za dovod zraka za izgaranje imaju je· iii dva

dan otvor prema slobodnoj zatvarati,

atmosferi, povrsine svijetlog presjeka najmanje

150

cm2,

otvora, svaki povrsine svljetloq presjeka najmanje 75 cm2• Otvori za dovod zraka smiju se ako je sigurnosnim uredajem osigurano da plamenici mogu raditi sorno kada su otrnrezo iIi resetko
5

vori otvoreni. Preko otvora smije se postaviti iicana manje 10 mm i zicom debljine od 150 cm2 odnosno 75 crn '. najmanje 0,5 mm,

oCicama velicine

naj-

time da [e socuvcn svijetli presjek otvora

Ako je na otvore za dovod zraka za izgaranje prema

prikliucen jedan kanal, tada se time ne smije duljini ravne dionice kanala. Promjene smjera
0 ,

smanjiti ulazni volumni protok zraka. Ovaj zahtjev [e ispunjen, ako [e kanal dimenzioniran
.i
,

dijagramima 2 i 3, str. 67, ovisno

'1

uzimaju se u obzir ekvivalentnom ekvivalentnom jetli presjek po cijeloj du ljini.

duljinom kanala od 3 m pri 90

1,5 m pri 45

0 ,

a resetka

duliinorn od 0,5 rn. Kanal za dovod zraka za izgaranje

mora imati jednak svi-

Kanal za dovod zraka za izgaranje kroz druge prostorije; nepotreban vod zraka za izgaranje najmanje

rnoze se voditi unutar prostorije zc postavljanje, povezana

kao i

je ako je prostorija za postavljanje prema slobodno]

pornocu otod

vora velicine svijetlog presjeka od najmanje ima daljnji otvor

150 ern? sa susjednom prostorijorn, koja za doatmosferi svijetlog presjeka

150

cm2. dovodi iz okna, ispust okna ne smije se nalaziti iznad ispusta uredaSvijetli presjek okna dobiva se iz

Ako se zrak za izgaranje ljini okno.

[o za odvod plinova izgaranja.

diiagrama 2, ovisno

du-

!
:
i

5.5.2.3.2.
.

Zahtjevi na volumen prostorije zo postavljanje Plinske naprave vrste strujanja) Plinske naprove vrste atmosferi iii prozora

B2 i B3 [plinsko lozista ovisna

zraku u prostoriji bez osiqurcco

B2 i B3 smiju se postavljati u prostorije

ko]i se mogu otvarati, neovisno osigurana
0

iii bez vrata prema slobodnoj atmosferi, sukladno ro-

volumenu prostori]e, ako je dovoljna

kolicino zroka zo izgaranje nije navedenim odredbamo. 64

~'I I' .1

putem otvora prema slobodnoj

Poslavljanie plinskihnoprovo

Plinske naprave vrste B] [plinsko lozista ovisna strujanja)

zraku u prostoriji

osiqurocem

Plinske naprave

vrste B] smiju se postavljati

u prostorije

iii bez vrata prema slobodnoj

at-

mosferi iii prozora garanje osigurana

ko]i se mogu otvoroti, uz volumen prostorije od najmanje

putem otvora prema slobodnoj otmosferi, sukladno

1 mJ po svakom ranije novedenim

1 kW ukupne nazivne toplinske snage naprava te vrste, ako je dovoljna odredbama. OdstupajuCi od toga, prostorija za postavljanje

koliclno zrcko zo iz-

smije imati volumen manji ad 1 mJ po sva-

kom 1 kW ukupne nazivne toplinske snage naprava te vrste, aka: ana ima dva otvoro prema slobodnoj atmosferi, svaki ad najmanje 75 ern? svijetlog Pri nije manja ad . s po dva olvora za svaku je te otvore izvesti u presjeka. Obo otvoro ne presjeka. Oba otvora moroju bif u istom zidu, te se ne smiju prekriti niti moci zalvoriti. tome, gornji otvor treba smjestiti na visini kojo po moqucnosf iznad razine poda, a donji otvor u blizini poda je ana neposredo spojena s jed nom iii vise susjednih prostorija takvu prostoriju, svoki s najmanje

1,80 m

150

ern? povrsine svijetlog

smiju se prekriti niti mati zatvoriti. Da se to osigura, najpovoljnije

vretima - gornji otvor treba smjestiti no visini koja po rnoqucnosti nije manja ad iznad razine poda, a donji otvor u blizini poda. Prostorijo za postovljonje susjedna prostorija odnosno prostorije moraju zajedno imati zahtjevani volumen od 1 m3 po svakom 1 kW. Kod postavljonja plcsto, dovoljan je taj izdvojeni prostorija najmanje plinske noprave vrste B] u izdvojeni dio prostorije za postavljanje,

1,80 m

i neposredna

rnlnirnolni

u koji se di-

zbog male veliCine ne maze uci npr. postavljanje jela u slobadnu atmosferu, aka: dio nepropusno

u armor zo namirnice

iii unutar posebnog

je jedan otvor velicine presjeka ad najmanje

150 ern? iz tog izdvojenog i za 150 ern? potreban

odvojen ad prostorije za pastovljanje s izdvojenim prostorom

za postavljanje neposredno

zajedno povezana

ima ukupni volumen ad

1 m3 po svakom 1 kW nazivne toplinske snage iii aka je prostorija s jednom susjednom prostorijom/susjednim svaki s najmanje najmanje prastorije pasjeduju s po dva otvora za svaku susjednu prastoriju,

postavljanje prostorijama

povrsine svijetlog presjeka, a tako povezane ukupni volumen. Dovod zraka za izgaranje -

rnoze biti osiguran koo: u slobodnu atmosferu

otvor u zidu kaji vodi neposredno kanal za zrok iz slobodne okno iznad krova u slobodnu

(slika 8, primjer a, str. 66)

5.5.2.4.

(slika 8, primjer b) (slika 8, primjer c). Opskrba zrakom za izgaranie zajednickim putem vaniskih raspora i elemenata za propustanie vanjskog zraka u prostoriiu za postavljanje
atmosfere otmosferu Plinske naprave mosferi iii prozar prostorija vrste B smiju se postavljati u prostorije koje imaju vrata premo slobodnoj atkoji se mogu otvarati. Za zcdovoljcvcjucu mora imati valumen od najmanje opskrbu zrakam za izgoranje, 2 m3 po svokom 1 kW ukupne

zo pastavljanje

nazivne toplinske snage, i za preostali satni volumni protak u iznasu od nojvise zraka odqovorojuce Srniju se odabrati prostorija vazno
16

0,8 m3/h po

svakom 1 kW ukupne nazivne toplinske snage mora imati elemente za propusron]e vanjskog koliCine 16. samo tokvi elementi za propustonje raspodjela zraka, zodovoljovojuce zraka izvana priqusen]e koji osiguravaju namjenu. da se

za postavljanje

rnoze bez smetnji karistiti za predvidenu

Pri tome je

povoljna

vanjske buke, sigurnost ad

U skladu 5 odredbama poglavlja 5.5.1. i 5.5.2.1. volumen prostorije od 4 m3 po svakom 1 kW ekvivalentan je satnoj dobavi zraka za izgaranje od 1,6 mJ/h po svakom 1 kW.

P 600· HSUP2002.

65

a) Dovod zraka za izgaranje "kroz vanjski otvor u zldu",

b) Dovod zraka za izgaranje "kroz kanal izvana".

c) Dovod zraka za izgaranje "kroz okno lznad krova".

Slika 8: Primjeri za postavljanje plinskih lozista s osiquracern strujanja (plinske naprave vrste B,) u izdvojeni oplasten prostor udara kise i neosjetljivost no prljovstinu, uz rnoqucnost eiscenja iznutro. Kod propusnih elemenato za preostoli volumen zrako ne smi]e se ekvivolentni rucncq zatvoronje ljonih propusnih elemenato za propuston]e presijek zotvoriti, te do se kod osi-

moie izvesti nojvise do polovice ukupnog presijeka. Kod eleklricki upravzraka izvcno, mora se sigurnosnim uredajem

gurati do plinske naprove mogu raditi sarno kado su elementi otvoreni.

5.5.2.5.

Opskrba zrakom za izgaranie putem posebnih tehnickih postroienia

Plinske naprove vrste mosferi iIi prozoro prikljucene G626. Plinske naprave vrste cirkulocijski prostorijama

B1 smi]u se postavljoti u prostori]e s iIi bez vrata premo slobodnoj

neovisno
0

atza-

koji se rnoqu otvarati,

volumenu prostorije,

ako su prostorije

no centralni ventilocijski

sustav premo DIN 18017

dio 3, a plinske naprave

jedno odvode istroseni zrok i plinove izgaronja.

Pojedinosti su odredene

u DVGW - Radni list

B1 [jedcn protocni grijae vode, jedan akumulacijski grijae vode, jedan

grijac vode koo i jedna sobno pee] smiju se postavljati 1 i vlastitim otvorom za dodatni s istrosenirn zrakom (treba srni[u se iz odvode zajedno u oknima premo DIN 18017dio plinskih noprova i 6.3.1.].

iii jedon kombinirani s pojedinccnirn

zrok ako se plinovi izgaranja postovcf poglavlja koristiti orvori za dodatni poglovlja 5.5.2.3.2.
0

6.1., stay 4 nabrajanja

Za dobavu zrako za izgaranje

zrak, ukoliko je sigurno do su ani otvoreni zo vrijeme roda plinske zahtjeva no volumen prostorije za postavljanje

noprave. Treba se u tom smislu pridriavoti

5.5.2.6.

Mierno-tehnicki dokaz
Kao dokoz
0

dovoljnoj opskrbi zrakom za izgaranie

trebo prvenstveno primijeniti mjere pretOsim toga, za plinske noprave vrste

dovolino]

opskrbi zrokom zo izgoranje do 5.5.2.5. dokazivonja dovoljna izgaranja

hodnih poglavlja

5.5.2.1.

Bl s uredajem zo
se moza slije-

kontrolu izlaza plinova gucnost rnjemo-tehnickoq dece sluccjeve: -

(BS] i zo plinske naprave vrste B2 i B3 dozvoljava

dovoljno dobre opskrbe zrakom zo izgoranje

dokaz do je postignuta so zrakom zo izgaranje snage

opskrbc zrokom za izgaranje i

5

za slucojeve u kojima prostorija

nije rnoquce postici do volumen prostorije za postavljanje

njorn povezanih

bude nojmonje 4 m3 po svokom 1 kW ukupne nozivne toplinske

66

PO~DVlionie plimkih nnpmsn

400

"'E

1
350

0 :::J til

.(
"'0 0

"13'
.!£
Q)

> 0 > Q)

~ a.

"iii'

300

200

150

10

12

16 18 20 14 Duljina cjevovoda u m ----

22

24

Dijagram 2: Ekvivalentni kvadratni presjek cjevovoda A,u ovisnosti 0 duljini cjevovoda L za rayne cjevovode za dovod zraka za izgaranje, koji odgovaraju otvoru za dovod zraka za izgaranje u slobodnu atmosferu od 150 cm'svijetlog presjeka

220

"'E

200

.(
> 0 > Q) "13' "00 o,
.!£ Q)

0 :::J

"'0 0

til

150

100

10

20 16 18 Duljina cjevovoda u m ---14

22

24

Dijagram 3: Ekvivalentni kvadratni presjek cjevovoda A, u ovisnosti 0 duljini cjevovoda L za rayne cjevovode za dovod zraka za izgaranje, koji odgovaraju otvoru za dovod zraka za izgaranje u slobodnu atmosferu od 75 cm'svijetlog presjeka
P 600" HSUP 2002"

67

,.

dokaz do rnehonicki uredo] zo prisilno provjetravonje plinova izgaranja dokaz 5.5.2.4.

0

koji se koristi u prostoriji, stanu iii i odvod

drugoj jedinici koristen]o nema utjecaja no opskrbu zrokom zo izgoranje uzroku smetnji zo slucoleve u kojimo se funkcionolnim

plinskih naprava vrste B koje rode islovremeno s tim uredajem ispitivanjem premo 5.5.2.1., 5.5.2.2.

poglavlju

8.3.1. pokcze do mjere provedene premo poglavljimo

nisu dostatne.

iii

Uvjeti zo primjenu rnjerno-tehnickoq zapisnika i dokumentacije, Neovisno 5.5.2.2.2.

0

dokaza, ko] ukljucuju potrebni mjerni instrument, izrodu

odreduju se premo DVGW - Radni list G 625. zchtievi no volumen prostorije zo postavljanje iz poglavljo

tome ostaju

5.5.2.7.

Postavlianie plinskih naprava vrste B U ormare

Plinske naprave vrste B smiju se postavljati u ormare. Za plinske noprove vrste B 1, ormor mora s prostorijom direktno putem gornjeg 600 cm2. Zo plinske naprave vrste direktno putem gornjeg 150 cm2. Otvore treba izvesti premo podaeima i tehnickirn crtezirnc proizvodoco plinske nap rave. zo poslavljanje biti povezan i donjeg otvorc, svoki velicine svijetlog presjeka od najmanje

B2 i B3, ormor mora s prostorijom zo postovljanje biti povezan

i donjeg otvoro, svoki velidine svijetlog presjeko od najmanje

Straniee orrnoro moraju biti bocno i naprijed odmoknute najmanje Od ovih zahtjeva se smije odstupiti, ako je naprava ejelina iii ako u uputi za ugradnju prolzvcdoc zajedno

10 em od opiate lozista. kao

s ormarom tipski ispitana

dozvoljova

odstupanja.

5.5.2.8.

Postav1ianie plinskih naprava vrste B2 za nova izgarania s pretlakom U odnosu na

Plinske naprave vrste moraju se postavljati premo slobodnoj iii smiju se postovljof 5.5.2.7., kolicinornc. Zo dimovode dovoljno u skladu s poglavljima

keie ie predvideno odvodenie plipresrerlju za postavlianie

plinova izgaranja s pretlakom atmosferi smislu, i sa u

B2 za koje je predvideno

odvodenje

odnosu no prostoriju za postavljenje: u prostoriju koja ima iii jedan olvor prema slobodnoj presjeeima u strujno-rehnickom 5.5.2.1., 5.5.2.2., 5.5.2.4., svijetlim presjekom od najmanje 150 ern? iii dva otvoro svcki od 75 ern? iii kanole

otmosferi s ekvivalentnim

5.5.2.6.

ako su grodeni tako do plinovi izgaronja

ne mogu istjecati u opasnim

je ako su ventilirani cijelom duljinom unutar zgrade.

5.5.3.

Postav1ianie loiista u prostoriie, pri (emu ukupna nazivna toplinska snaga loiiita ovisnih 0 zraku u prostoriii prelazi 35 kW, a za sva 10iista ne prelazi 50 kW
Opskrbu zrokorn za izgaranje skladu s poglavljem Ija 5.5.2.3.2. 5.5.2.3.1. treba izvesti pornocu otvoro prema slobodnoj Za volumen prosrori]e za postovljcnie atmosferi, a u vrijede zahtjevi poqlov-

5.5.4.
5.5.4.1.

Postav1ianie loiista u prosterlle, pri [emu ukupna nazivna toplinska snaga svih loiista prelazi 50 kW
Zahtievi na otvore xa dovod zraka .za izgaranie
Plinske naprove za dodatna vrste B smiju se postavljati u prostori]e koje za dovod zraka zo izgaranje 150 cm2, uveconirn srni]u imoju jedan otvor premo slobodnoj presjeka smije se podijeliti atmosferi s presjekom od najmanje

2 ern? za svoki kW iznad 50 kW ukupne nozivne toplinske snage. Povrsino toga no naivise dvo otvoro. Otvori zo dovcd zraka zo izgaranje

68

POslovlianie plinlkih naprava

se zalvarati, mm i iicom

ako je sigurnosnim uredajem osigurano do plamenici Smije se postaviti zicana mreia

5

mogu raditi sarno kada

su 10

otvori olvoreni.

iii resetko

oCicama veliCine najmanje

debljine 0,5 mm,

time da se socuvo potreban svijetli presjek otvoro. prikljuceni kanali, tada se time ne smije smapcvrslnorn svijetlog presje ka

Aka su na otvore za dovod zraka za izgaranje njiti ulazni volumni irno]u dovoljan lentnih duljina odgovaraju kapacitet,

protok zraka. Takvi kanali s konstantnom promjena

aka oblik i veliCino svijetlog presjeka, duljina kanala, zbro] ekvivasmjera, te resetke i ukupna nazivna toplinska sna go

kanala zbog

dijagramu 4, str. 71. Kanal za dovod zraka za izgaranje maze se voditi u nukao i kroz druge prostorije.

tar prostorije za postavljanje,

5.5.4.2.
5.5.4.2.1.

Zahtjevi na prostoriju za postavljanie

Volumen prostorije Plinske naprave vrste atmosferi iii prozora kolicino poglavlju

B2 i B3

smiju se postavljati osigurana

u prostorije s iii bez vrata prema slobod noj prostorije, aka [e dovoljno atmosferi, sukladno

koji se mogu otvarati, neovisno a volumenu

zraka za izgaranje

putem otvoro prema slobodnoj

5.5.4.1.
vrste

Plinske noprave

B] smiju se postavljati u prostorije s iii bez vrata prema slobodnoj

1
m3

at-

mosferi iii prozora garanje osigurana OdstupajuCi poglavlju

koji se mogu otvarati, uz volumen prostorije ad najmanje putem olvora prema slobodnoj za postavljanje

po svakom

1 kW ukupne nazivne toplinske snage naprava te vrste, ako je dovoljna

kolicino zraka za iz-

atmosferi, sukladno poglavlju

5.5.4.1.

od toga, prostorija

smije imati volumen manji od 1 m3 po svate vrste, cko je presjek, koji je prema podijeljen na dva jed-

kom 1 kW ukupne nazivne toplinske snage naprava nako velika otvoro premo slobodnoj atmosferi.

5.5.4.1. potreban za dovoljnu opskrbu zraka zo izgaranje,

Oba otvora moraju biti u istom zidu, te se ne smiju prekriti niti moci zalvoriti. otvor treba smjestiti no visinu ko]o po rnoqucnosf donji otvor u blizini poda;

Pri tome, gornji

ni]e manja od 1,80 m iznad razine poda, a

5.5.4.2.2.

Koristen]e i opremo

Takve prostorije za postavljanje:

ne smiju se dodotno izgaranjem koristiti osim za uvodenje kucnoq prikljucko, naprovo, stocionarnih za postavljanje daljnPh

lozisto, dizalica topline, kogeneracijskih i za sklodistenje gorivo,

i sarna se zotvarati.

motora s unutarnjim

ne smiju imati otvore premo drugim prostorijama, nepropusna

osim otvora za vrato; vrato moraju bif

5.5.4.3.

Sklopka za nuino isklapanie

Plamenici plinskih lozisto moraju se uvijek rnoci iskljuciti putem elektricne sklopke srnjestenoq izvon prostorije zo postovljanje. la s notpisom "Sklopka smije se ornoqucif Uz sklopku mora biti dobro vidljiv notpis iz trajnog moterijaStovljonje plameniko u pogon pornocu te sklopke i pripadojuCih regulocijskih za nuzdu -lozistc",

jedino ako to s obzirom no izvedbu plameniko

uredo]o tlako ne predstovljo opasnost.

5.5.4.4.

Druge prostorije za postavljanje

Odstupcjuci od poglavljo
ako: to zohtijeva iii su te prostori]e smjestene u zgradama no slobodnom prostoru, a koje sluze sarno za pogon lozisto i sklodisten]e goriva. svrha tih

5.5.4.2., plinsko lozista smiju se postovljoti

i u druge prostorije,

prostorlio. a plinska lozisto mogu sigurno raditi

P 600· KSUP2002.

69

,.

5.6.
5.6.1.

Dodatni zahtievi za postavlianie plinskih naprava vrste C (plinska loiista neovisna 0 zraku u prostoriii)
Opcenito
Plinske naprave vrste C s iii bez ventilatora odvod plinovo izgoronjo smiju se poslavljoti povecone zahtjeve na nepropusnost, suklodno poglovlju prostorije zo postavljonje. Plinske noprove vrste C s ventilotorom najmonje 150 cm2 i bez dodotne oznake i
5 dodatnom

oznakom

"X"

[svi dijelovi uredaja

za

pod pretlokom su iii ventilironi 5.2.1., neovisno

zrakom zo izgaronje
0

iii ispunjavaju i ventiliranja

tako da Ii plinovi ne mogu izcci u oposnim koiicino rna) volumenu prostorije

"x" moroju se postovljati u prosod

torije koje imaju jedon otvor premo slobodnoj

otmosferi s povrsinom svijetlog presjeka

iii dvo otvoro, svaki od 75 crn-'.

5.6.1.1.

Plinske naprave vrste C1 (plinska fasadna loiista)

Plinske naprave vrste C]] (plinska lozista neovisna se postavljati prostorija soma neposredno
0

zraku u prostori]i bez ventilotora)

smiju

na vonjski zid i smiju sluziti samo zo grijanje

pojedino cnih

(fasadne peci] iii za pripremu tople vode (fasadni grijaci yodel. Fasadne peci smi-

ju imati nojvise 7 kW nazivne toplinske snage, a fasadni grijaci vode najvise 28 kW nazivne toplinske snage. Plinske naprave za grijanje vrsle C12 i C13 (plinska lozista neovisna neposredno
0

zraku u prostoriji s ventilatorom) tople vade -

smiju se postavljati

no vonjski zid iii no unutarnje zidove. Plinska fasadna lozista

smiju imati najvise 11 kW nazivne toplinske snage, a za pripremu

nojvise 28 kW nazivne toplinske snage. Te naprove vrste C] smiju se postavljati samo oko odvod plinova izgora nja iznad krova nije rnoquc, iii bl iziskivao nesrozmjerno grodnji. visoke troskove. Pri tome je potrebno uvozovof Zokon
0

5.6.1.2.

Plinske naprave vrste C3 i Cs

Ako kanali za dovod zraka zo izgaranje i za odvod plinova izgaranja u zgradi prolaze kroz katove, dijelovi kanola izvan prostoriie zo postavljanje moraju biti polozeni u oknu s vatro-ot-

pornoscu od najmanje 90 minuta, a za obiteljske kuce najmanje 30 minuta. Ako su plinske nap rave postovljene konstrukcijo, izgaranje vrijede sljedeCi zahtjevi: trojanje vatro-otpornosti, moraju u podrucju oblogom kanali zo dovod zroka za od gornjeg ruba stropa do i s jednakim i zo odvod plinovo izgaranja u prostorijomo iznad cijeg stropa se nalozi jedino krovna

Ako se za strop zahtjeva odredeno vonjske povrsine krovo biti oblozeni tra ja n[em vatro-otporn osti.

iz negorivih materijala

Ako za strop nije propisono izgaranje

trojanje vatro-otpornosti,

kanali za dovod zraka za postojanih po obliku,

i za odvod plinova izgaranjo

moraju u podruc]u od gornjeg ruba stropo do zcstito}.

vanjske povrsine krova biti polozeni iii u metalnu zcsfitnu cijev [rnehonicko

u okno iz negorivih moterijala

5.6.2.

Uredai za dovod zraka ze izgaranie i za odvod plinova izgarania

Vodovi za dovod zraka za izgaranje titni uredaj na ispustu iznad pjesccklh njih se smiju koristiti samo originalni ti sukladno proizvodccevirn Dovod zraka za izgoranje raditi prema proizvodccevim gradenje. i za odvod plinova izgoranja povrsinc, za plinske naprave vrste plinskih naprava. Za

Cj, C3, C4, C5 i Ca, zatim za plinske naprave C] takoder za uredaje za zcstitu od vjetra i zos[esu sastavni dijelovi dijelovi od proizvodcco naprave, a mora ih se ugradiva-

uputoma za ugradnju. i odvod plinova izgoranja uputamo za ugradnju za plinske naprave vrste C6 mora se izodnosno premo uvjetima iz dozvole za

70

Poslovljonje plimkih noprovo

1
-0

~ z

rN
C1l OJ C1l C
CI)

C1l ~
CI)

i5._

.8
C1l

'N C1l c
C1l C

>

::::J ~

0..

::>

---

~W:J n (eIBUB)J) epAOAaf:J >lafSaJd

P 600 - HSUP2002,

71

..

5.6.3.

Razmaci od gradevinskih elemenata od gorivih materiiala

Dijelovi za provodenje plinova izgaranja ko]i su oplakivani elemenata zrakom za izgaranje moraju biti
5

najmanje 5 em udaljeni od gradevinskih gorivim sastavnim dijelovima. propisani razmak osigurati

od gorivih materijala

iii od elemenata iii se dimovod neposred-

Prilikom prolaska kroz takve gradevinske elemente mora se taj pornocu negorivih zcsfitnih cijevi s odstojnieima rncterljolc koji slabo provode topliiu

mora oblozifl slojern te debljine izvedenim od negorivih nu. Razmaei nisu potrebni no uz gradevinske prolzvodccevim elemente nigdje

kada, pri nazivnoj toplinskoj snazi lozisto, temperatura ne rnoze doseCi 85

0

C, a isto je navedeno

uputama za ugradnju. plinova izgaronja koji nisu oplakivani zrakom za izgaranje vrije-

Za dijelove za provodenje de zahtjevi poglavlja 6.5:

5.6.4.
5.6.4.1.

Fasadni ispusti za plinove izgarania Nedozvolieni ispusti

Vodovi za dovod zraka za izgaranje u prolazima i kolnim ulazima u uskim prolozima pod strehom i za odvod plinova izgaranja ne smiju imati ispust:

(veiomo)

u uglovima unutornjih dvorlsto, osim za plinske naprave vrste C12 i C13 u unutornjim dvoristirno uopce, ako je duljino iii sirina dvoristo manja od visine najviSe zgrade koja omeduje dvoriste u oknima za dnevnu rasvjetu iventilironje u lodama i u otvorenim natkrivenim hodnicima na balkonima ispod izbocenih 108/95), dijelova zgrade koji bi mogli birno ometati odvodenje
0

plinovo izgaranja br. iii nastaju

u zcstitnirn zonama, premo Zakonu loko zopoljive IIi eksplozivne tvari.

zapaljivim

tekucinomo i plinovima(NN usklodistovo]u, proizvode

i slicnirn prostorima u kojima se preraduju,

5.6.4.2.

Ispusti uz izbocene diielove zgrada i gradevinske elemente od gorivih materiiala

Ispusti vodova zo odvod plinova izgoranja zgroda od gorivih moterijalo koii su iznad ispusto, te nojmanje moroju biti udaljeni nojmanje 50 em od dijelovo 1,50 m od onih nasuprot iselekoji su izzgrada od gorivih materijala koji su ispod iii so strone ispusta, a najmanje 1 m od dljelovo

pustima. Razmak od 50 em zadovoljava mentima od negorivih materijala.

za dijelove zgrada od gorivih materijala zosticeni od polien]c

boceni iznad ispusto, ako su ti dijelovi ventilaeijom

gradevinskim

5.6.4.3.

Ispusti u blizini razine tla

lspusti vodovo za dovod zraka za izgaranje i odvod plinova izgaranja moraju bif najmonje 0,3 m iznad razine tla, mjereno od donjeg ruba eijevi.

5.6.4.4.

Ispusti na pjesackim povrsinama

Ako se ispusti ejevovoda za odvod plinovo izgaranja nalaze na rozini koja je manja od 2,0 m iznad utvrdene rozine tlo iii no pjescckim povrsinorno, moraju bif zcsticeni zcstitnirn uredajima iz negorivih moterijalo i olpornim no udorce. Ako su ispusti postavljeni uz povrsine st od mehcnickih ostecenjo, potrebno Vodovi za odvod plinova izgoronja koje su slobodne zo kolni promet, gdje postoji oposnoih je osigurati dodotnim zcstitnirn uredajima. plinskih loiista s ventilatorom
ell

ne smiju na pjesccklm

pov-

rsincrno imali ispust srnjesten niie od 2 m iznad utvrdene razine tla.

5.6.4.5.
5.6.4.5.1. 72

Ispusti plinskih naprava vrste

Ispusti vodova za odvod plinova izgaranja

moraju biti medusobno

udaljeni najmanje 2,5 m 2,5 m no sve

P051ovljonje plin5kih noprovo

bocno i po visini, a razmak od otvora za venliliranje

mora iznositi najmonje

strane, a 5,0 m prema gore. Razmaci od fasadnih vrata i od prozora moraju biti isti kao razmaci od otvora za venliliranje. 5.6.4.5.2YZa fasadne sobne plinske peel bocni razmak nije propisan, mak 0,3 m [rccunojuci od ispusla dimovodne

ko]i se mogu otvarati

a prema gore zadovoljava

roz-

cijevi do donjeg okvira prozora

koji se rnoze

otvarati), uz uvjel da sobna plinsko pee ispunjava sljsdece zahtjeve: Pri nazivnom toplinskom opterecenju ranja, bez preficko zraka, sodrzo] ugljienog monoksida (dokaz putem prolzvodoceve Neovisno polaganju
0

s ispitnim plinom G 20 ne smije, u suhim pllnovirno izga-

duiikovih oksida (NOx)

izgaranja

prijeCi 150 mg/kWh, bez preticko zraka

a scdrzo]

(CO) u suhim plinovima

100 mg/kWh

upute za ugradnju koje ima potvrdu ispitne stcnice]. za razmake, za svaki ispusl za plinove izgaranja 16 m2. Nadalje, nije dozvoljeno jedan iznad drugoga. mora na raspostcvif vise

ovim odredbama

bili povrsino fasade od najmanje

od eetiri ispusla za plinove izgaranja

5.6.4.6.
5.6.4.6.1.

Ispusti plinskih naprava vrste

Opcenito

e12 i C13

Potrebne minimalne udaljenosti od ispusta plinovo izgaranja rati i fasadnih vrata razlikuju se ovisno Prema obliku fasade rczlikuju se: rovne fasade fasade s izbocenjem fasade s balkonima Ispust plinova izgaranja si minimalno 5 m. Ako razmak izmedu dva ispusto, horizontalno ovako postavljena ispusta plinova izgaranja i vertikalno, rnoze se smatrati pojedinocnim [istokorn] u uglu) bocno slrana Fasade [polozo]
0

do prozora

koji se mogu otva-

obliku fasade i medusobnom

razmaku ispusta.

ispustom, ako udaljenost do sljedegore iii dolje, izno-

ceg ispusta plinova izgaranja,

horizontal no ulijevo iii udesno, iii vertikalno

iznosi manje od 5 m, tada dva IIdvojac". iii

predstavljaju

Oslali ispusti moraju biti najmanje 5 m udaljeni od svakog ispusta tog dvojca, horizontclno vertikalno. 5.6.4.6.2. Potrebne minimalne udaljenosti do prozora, Potrebne minimalne udaljenosti Cl3 do prozora, fasadnih vrata i balkona

od ispusta za plinove izgaranja uzimaju se iz

plinsklh naprava vrsle C12 i

tablice 12, stupac 3. Primjeri izvodenja za razliCite rnoqucnosti primjene nalaze se u stupcu 4 spomenutih slika 9 do 15.
fasadnih vrala i balkona 5.6.4.6.3. Potrebne minimalne udaljenosti do otvora za ventiliranje Razmak od ispusla zc plinove izgaranja nositi 2,5 m horizonlalno do otvora koji sluze ventiliranju prema gore. prostorija mora iz-

lijevo iii desno, a 5 m vertikalno

5.6.5.

Ispusti za plinove izgarania iznad krova

Za plinska lozisto neovisna iii moraju prostoriji toplinska vodaravni bif udaljeni s ventilatorom, snaga
0

zraku u prostoriji moraju ispusti nadvisiti sljeme krova za 0,4 m 1 m. Kod plinskih 50 kW. lozista neovisnih primjere
0

od krova najmanje zadavoljava lozisto

zraku

u za

razmak izmedu ispusta i krova od 0,4 m, ako ukupna ne prelazi [poqledoti izvedbe

prikljucenlh

i okomiti odvod preko krovo,

slika 16)
na krovu, olvora prema prostorijama lzuzlrnojuci i nezosti1 pokrov, bif visi za najmanje

lspusti plinskih naprava cenih gradevinskih

moraju od nadgrada

elemenata iz gorivih materijala 1,5 m.

m, iii moroju ad njih biti udaljeni najmanje

17

Ova poglovlje vrijedi do 31.12.2004.

P 600· HSUP2002.

73

Pri vodenju vodova kroz krovove od gorivih materijalo vrijede zahtjevi za vodenje kroz zidove od gorivih materijala premo poglavlju

5.6.3.

5.6.6.

Ispusti z:a plinove iz:garania na benz:inskim pumpama i u podruciu pumpi za auto-plin

Ispusti vodova za dovod zraka za izgaranje ako su ispusti najmanje i odvod plinovo izgaranja moraju biti horizontalno udaljeni najmanje 5 mod erpnih automata i rezervoara mad su dozvoljeni, za pogonsko gorivo; manji raz-

3 m iznad razine terena. lspusf ne smiju biti u rod nom podruqu ventila za punjenje (duljina gibljive cijevi + 1 m].

5.6.7.

Postavlianie u garaie
U garaze se smiju postavljati sarno plinske naprave vrste C, ako su konstruirane do se koriste
kao "Iozista za garaze" i ako imaju CE-oznaku. Plamenik plinskog lozista mora biti najmanje mjeri zcsticeno od meho nicmoraNa vidnom mjestu u garazama

50 em iznad

razine poda. Plinska lozista moraju biti u dovoljnoj upute za uporabu, izradene u trajnoj izvedbi,

kih ostecenjo [npr, zcstitnlm preckorno iii odbojnieima). ju biti postavljene

5.6.S.

Postav1ianie plinskih naprava vrste C 5 ukupnorn naz:ivnom toplinskorn snag om veeem od 50 kW

Za postavljanje

plinskih lozisla ove vrste dodatno vrijede poglavlja

mora imati rnoqucnost ventiliranja.

5.5.4.2.2. i 5.5.4.3. Pros-

torija za postavljanje

5.7.

Dodatni zahtievi za postavlianie koriste u zanatstvu i industriii

Za takve plinske naprave, ako su izradene - G 621

plinskih naprava koje se

sukladno normama, vrijede jos i uvjeti za postavi prirodoslovno-tehnickim ucionicorno -

Ijanje npr. prema sljedeCim DVGW - Radnim listovima: "Plinske instalaeije u laboratorijima instaliranje i pogon" pllnskih naprava za zanatske radionice"
5

- G 631
- G 633

.Jnstclircn]e postrojenja"

"Obogacivanje "Instaliranje "Instaliranje

atmosfere u staklenicima

CO2

instaliranje

i pogon

- G 634 - G 638/1

plinskih naprava

u velikim kuhinjama unutar zgrada" instalacija, instalocija, pogon" pogon". se odredu-

i pogon plinskih postrojenja za grijanje, koja zroce toplinu u

svijetlom spektru; planiranje, tamnom spektru; planiranje,

- G 638/11 "Instaliranje i pogon plinskih postrojenja za grijanje, koja zroce toplinu u

Za druge plinske naprave koje se koriste u zanotstvu i industriji, uvjeti postavljanja ju inzenjerski.

5.8.
S.S.l.

Dodatni zahtievi za postavlianie

Pogon ovisan
Pri pogonu
0

susilica rubl]e u domacinstvu

nastati nedozvoljeni podtlak.

zreku u prostoriii z:a postavlianie

otvorima za ventiliranje u otmosferu, koji su otvoren i tije-

susllico rublja, ne smije u prostoriji za postovljon]e

To se rnoze osigurati npr. dovoljnim kom rada susilice rublja. Opskrba bavljenog zrakom za izgaranje,

sorno je manji dio dotoka od ukupnog volumena osigurana,

zrako do-

zo susen]e. Stoga je opskrba zrakom za izgaranje zraka za susen]e rublja. jedinici koristen]o postavljene

kada se susilici rub-

ljo dovodi dovoljno

Ako su u istom stanu/stambenoj

i druge plinske naprave ovisne iz poglavljo

o zraku u prostoriji za postavljanje,

onda se treba pridrzovcf odredbi

5.2.2. d.

74

PO$lavljanje plinski~ naprava

I:S::
k 1 lzboceni dio fasade '

Razlikovanje prema:
medusobnom razmaku ispusla pojedinacni ispust

Minimalne udaljenosti (m)

od ispusta do prozora koji se mogu otvoriti iii fasadnih vrata i balkona na prednjoj fasadi i do bocne strane fasade (dimenzije "e" i "f'). a: 0,5 b: 1,0' c: 5,0 a: 0,75 b: 1,01 c: 5,0 a: 0,5 b: 1,0' c: 5,0 a: 0,75 b: 1,0' c: 5,0 e: 0,5 f: 2,5

Primjer izvedbe

obliku fasade

Slika 9

Ravna fasada

poledinacni ispust

10

Poloze] u uglu 3 Bocna strana fasade (dubina w=O,5-1 rn)" Poloza] u uglu

pojedinaeni ispust

11

Bocna strana fasade (dubina w>1 m)

pojedinaeni ispust

e: 1,0 f: 2,5

podrueje od donjeg ispusta do visine gornjeg ispusta

podrucie iznad gornjeg ispusta iii ispusta koji se nalaze na istoj visini aD:krivulja 1, dijagram 5 b : 1,0,,2 c: 5,0 ao: krivulja 2, dijagram 5 b : 1,0,,2 c : 5,0 aD:krivulja 1, dijagram 5 b:1,01.2 c: 5,0 eo: krivulja 1, dijagram 5 f : 2,5

Ravna fasada

grupa od dva ispusta - "dvojac"

80: 0,5 b: 1,0'

12

lzboceni dio fasade

"dvojac"

au: 0,75 b: 1,0'

13

Poloza] u uglu 7 Bocna strana fasade (dubina w=O,5-1 m)4 "dvojac"

au: 0,5 b: 1,0' e: 0,5 f : 2,5

14
Poloza] u uglu 8 Bocna strana fasade (dubina w>1 m) "dvojac" au: 0,75 b: 1,0' e: 1,0 f : 2,5 80: krivulja 2, dijagram 5 b : 1,01.2 c: 5,0 eo: krivulja 3, dijagram 5 f : 2,5

Minimalne udaljenosti do ispusta u podruqu balkona: - lijevo i desno ad balkona: 1,5 m - ispod balkona: 5,0 m - iznad balkona, gornje ivice poda: 2,5 m

,Ako "d' manji od 0,25 m, onda je dovoljan bocnl razrnak "a" od najblizeg susjednog prozora (51. 9). 2Napomena:"b" postaje nepotreban ako j "aD" veei od 1,0 m. 3 Ako se ispust nalazi vise od 5 m ispod izbocenjafasade, onda vrijede razmaci za ravnu fasadu. 4 Ako je dubina ow" manja od 0,5 m, onda vrijede razmaci za ravnu fasadu,

Tablica 12:Potrebneminimalneudaljenostiod ispusta plinova izgaranjaplinskih napravavrste G"j Gil

P 600 . HSUP2002.

75

3,0

~-----:+--J-;--i-

_---;-._1

-_

..

r---,___-;-I

--r1-_l~1 "-'---'---;-t---:-i--;----t--r----;--""---I+r---r--t-- --+--'-_-

+-;---+---r_-~-

-+--;---1---'

1
E

.e
c

:::J

-2,5 :

~,-- '-i-i'----+-+----i--, !
'I

I
--I ,1 'ia!

--i---

minimalnog razmaka a. (odnosno e. ); a.~odn_ e.) krivulja

=

a·x·+b-x+c

(0< X!;

5)

--,----

---

2,0

fTI-li--~ ,'1-1-- ·HT!-··+'I J~--t- -;r-- ~

_-i-I" --.:--~r'I-" - j,-I-~- -!---·--~---i---I----1, -'1 --*~i~~;~U i--I'--t-----t---I-T 1 -T -,--!-~dakT,sI~ -1- _l_-l-iI '\. I

'i'

.:

!,!

I!

iii
I"

~='iI"""":-',

=\,,="'~""""i1:BOl;S!
abc

I:

I"

I,

; ~::: ~::::: ;:~:: .

3 0,04 -0,5780 2,8940

IJ
-

---ji

---1-

II -t~-

I I
1..

1,5

±ti±l ::-stil~:J_+J-I,,_~i=r-= '

! ; ,
I

rl--_t~i-_[--"i- --I _i _jj ~~-JJ -1 ~ i ~+.. !-i - r~~:~!~n_~g~~~~!~ ~-";--"i-:-r _r-" -[-r-·t
j
I

-II-l-i-l'-I-I-+"'-I--H-ti ---iI
ttt'

l\.

,i

_l
_~!

I 3!:

=r-+-rI
I
'I'

··-1-J
'~.-_--

--

I:

i 1("bli~11,""·k8'i'Ll1) i ~
1

i nf"l

"7~i"

Inll

1,0

--

r--l----;--l0,5

,-r-:-....-_·:-i--l:f1I- i--.:::JTi-f~-- J -i ---;--:" T 1 - - r-i- t--- i-r-L]J- ,-d

I I

- i~ ~Ki .' ; ~-'--+-!-~l-' --l -_l--~:~~if~~~a--~N'i----! i!~ -- ',i----!-t-'l-~-t

I
!

);rl"kj;;

~I'

11?1 i'l

--!-.-!edakj7)---~·--r1-1--"N 1-I
:
I

(pol~*aj u glu (tabhca 12,

I!

'}.

...............

I'

1--

'H 'i~ I -1-, ~l~'-Ii ['----]

I

I_l ~+-mt--!t
I ---

-11---1I l_ll I'~~J_

i
I

H-i

I~

_j-

I I

'

_+ :_ _ ..~
--_,-.~I,
I
I

-----i--I-r
.!

-..i-!· --1- ~- ---l-l-r-'.i--, i--' ~I- ---1- --1- I--T i- --1',- r--I--r T-'1-'-;-i--Ir-l--+
I I !
I

',1--/-

-1"- - "~i-[---I" .-:-: f l~-~~ , I~ .~J WL L__.l_I_.l_j_, __ ~_I_ .L-I-Ti -1,- -L-l-J..+- __I---J_l----r----+--i~1 11 i-j-i
1'1

! --~--

---t-rl-"
I

I-+--i -\,,1-5

3
Vertikalni razmak "X· lzmadu ispusta, u m --_

Dijagram5; Odredivanje minimalnog bocnog razmaka za grupu od dva ispusta (dvolac), kao funkcija vertikalnog razmaka izmedu ispusta za plinove izgaranja 76
Po!lo~lionie plimkih nopro~o

a - minimalno 0,5 m b - minimalno 1 m c - minimalno 5 m

Za bocnu udaljenost cd prvog susjednog prozora, uzima se u ovisnosti od "d", dimenzija "a" iii "b": - ako je "d" > 0,25 m, onda vrijedi bocni razmak "b" - ako je "d" s 0,25 m, onda vrijedi bocni razmak "a"

d>0,25m

os

0,25 m

lSJ nalazili

n U ovoj zoni

ne smiju se prozori iii vrata

Slika9: Minimalneudaljenostiod pojedinihispustaplinovaizgaranjado prozorakoji se moguotvarati,iii fasadnihvrata - kod ravnihfasada

a - minimalno 0,75 m Dimenzije "b", "e" i "d" iste kao kod ravne fasade (slika 9). Ispust se ne dozvoljava ako je "z" veci ad 0,5 m iii "y" manji ad 0,4 m.
c

Ako je "z" manji iii jednak 0,10 m iii "y" vecl ad 5 m, onda vrijedi ravna fasada (slika 9).

LR
PVl LdJ
ovoj zoni ne smiju se nalazili prozori iii vrata
U

ispust

Slika10: Minimalneudaljenostiod pojedinihispustaplinovaizgaranjado prozorakoji se moguotvorati,iii lasadnihvrata . kod izbocenihdijelovafasada

P 600· HSUP2002.

77

..

Bocna strana fasade bez prozora w - 0,5

m do 1 m a - minimalno 0,5 m e - minimalno 0,5 m

w - veci od 1 m a - minimalno 0,75 m e - minimalno 1 m

Dimenzije "b", "e" i "d" iste kao kod rayne fasade (slika 9). Ako je "w" manji od 0,5 m vrijedi ravna fasada (slika 9).

rsJ t58

ovo] zonl ne smiju se nalazltl prozorl iii vrata

Boena strana fasade s prozorom

w - 0,5 m

do 1 m a - minimalno 0,5 m f - minimalno 2,5 m

w - veei

od 1 m a - minimalno 0,75 m f - minimatno 2,5 m

w
ispust
I
I I

Dimenzije "b", "e" i "d" iste kao kod rayne fasade (stika 9). Ako je "w" manji od 0,5 m vrijedi ravna fasada (slika 9).

IlE'J

U ovo] zoni ne smiju se nalazitl prozori iii vrata

Osim loga, mora se odri.avali udaljenosl "e" do ispusta, odnosno "r' za bocnu stranu fasadu.

StikaII: Minimalneudaljenostiod pojedinihispusta plinova izgaranjado prozorakoji se mogu otvarati iii fasadnihvrata, kod fasada u uglu

78

Pmtovlionie plin!kih ncprcvc

Vertikalni

razmleste] ispusta,
u istoj osi

Dijagonalno

pomaknuti

ispusti

roo
c

DO

roo
au - minimalno 0,5 m aD - prema krivulji 1, dijagram 5 Dimenzije "b", "c" i "d" isle kao kod rayne fasade s jednim ispustom (slika 9).

DD DO DO

DO
au - minimalno 0,5 m a, - prema krivulji 1, dijagram 5 Dimenzije "b", "c" i "d" iste kao kod ravna fasade s jednim ispustom (slika 9).

Horizontalni razrnjestai ispusta u istoj osi

aD - minimalno 1,45 m (x

DO
<Sm

DD

= 0)

Dimenzija "e" ista kao kod rayne fasade s . jednim ispustom (slika 9) prema krivulji 1, dijagram 5

fBf:"ill U ovoj zorn ne smiju sa I1tE.I nalazitl prozori iii vrata

Slika12: Minimalneudaljenostiod grupes dva ispusta plinova izgaranjado prozora,koji se mogu otvarati iii fasadnih vrata, kod ravnih fasada
P 600· H~UP2002.

79

ao - minimalno 2,20 m (x = 0) (iz krivulje 2, dijagram 5 vertikalni razrnak x = 0)

Dimenzija "c" isla kao ked rayne fasade (slika9).

Primjer: Horizontalni razrnjesta] ispusla u isloj osl, Za druge razmieste]s vidi sl, 10. i 12.

r:7'I1 u ovoj zoni ne srnlju se I.::ifI nalazitl prozori iii vrata

Slika13:Minimalne udaljenostiod grupe s dva ispusta plinova izgaranjado prozora,koji se mogu otvarati iii lasadnihvrata, kod izbncenih fasada

au - minimalno 0,75 m ao - prema krivulji 2, dijagram 5 eo - prema krivulji 3, dijagram 5 Dimenzije "b", "e" i "d" iste kao kod rayne fasade (sllka 9) .

···.:@~,"!';ilJ':

.; j·:·:<'L:/~~;~:'

j,":~r~;Y>
d

··";/:'ii.~?'::;'

DO

Primjer: Vertikalni razmjestaj ispusta u istoj osi, za sluca] boone strane fasade bez prozora ("w" je veci od 1 m), Za ostale razrnjestaje vidi st. 11 i 12.

~DD
I

M u ovo] zoni ne srniiu se l[jJ nalazif prozori iii vrata

Slika14a:Minimalne udaljenostiod grupe s dva ispusta plinova Izgaranjado prozora,koji se mogu otvarati iii fasadnih vrata, kod fasada u uglu (bocna strana fasade bez prozora)

80

POltov1ionie plinskih noprovo

au - minimal no 0,75 m ao - prema krivulji 2 s dijagrama 5 f - minimalno 2,5 m Dimenzije "b", "c" i "d" iste kao kod rayne fasade (slika 9).

Primjer: Vertikalni razrnjestai ispusta u istoj osi, za slucaj bocne strane fasade s prozorom ("w" je ve6i od 1 m). Za ostale razrnlestaja vidi sl. 11 i 12.

r:-l u avoj zoni ne smiiuse LJ nalaziliprozori iii vrata

SJika 14b:Minimalneudaljenostiod grupes dva ispusta plinova izgaranjado prozora,koji se mogu otvarali iii fasadnihvrata, kod tasada u uglu (bocnastrana tasade s prozorom)

U navedenom podrucju (ukljucujucl i balkon) ne dozvoljava se razrnjesta] ispusta.

Balkon 5 zatvorenom iii otvorenom ogradom.

Slika 15:Minimalneudaljenostido ispusta plinova izgaranjau zoni balkona

P 600· HSUP2002.

Bl

Slika 16: Primjer izvodenja vodoravne i okomile instalacije za dovod zraka za izgaranje i odvod plinova izgaranja preko krova za plinska loii!ita nezavisna 0 zraku u prostoriji, s ventilatorom i nazivnoj toplinskoj snazi manjoj od 50 kW

82

Po!lovlionie plinlkih nnprnvc

5.8.2.

Pogon neovisan

zraku u prostoriii za postavlianie

zrak za susenje rublja i izgaranje preko vlastitog dovoda, ne

Ako se susilici rublja dovodi

treba ispuniti nikakve dodatne zahtjeve .

5.8.3.

Odvod istroienog zraka i plinova izgarania

Vod/vodovi, ukljucivo prolaz onih koji prolaze kroz zidove, sastavni su dio plinske naprave i ugradivanje plinske naprave. da zbog vlage u istrosenorn zraku, ne mooptenasuprot prezora i moraju se instalirati pO uputama za postavljanje iii se moraju postaviti po uputamo proizvodcco

proizvodoco plinske napra ve,

Ispust isrrosenoq zraka mora biti tako postavljen, gu nastati stete no arhitektonskim recen]o. udaljeneg Takva se opterecen]c djelovima mogu doci

(fasade i dr.) iii ne mogu nastati nepovoljna ked ispusta, koji se nalaze otverenim prelazimo.

najmanje 4,0 m, iii isto take od ispusto u prolazima,

uskim, tijesnim ncdstresni ca-

. ma i unutarnjim dvorisfirno, koo i nadsvodenim

P 60D - HSUP 2002.

83

6.
6. 1.

Odvodenje plinova izgarania iz plinskih loiista18

Opcenito
Prije pocetko radova no dimovodnom savjetuje i uskladi
5

uredoju potrebno je da se ovlaSteni plinoinstalater dirnnjocororn. putem formulara. uredaja pridriavoti se "Zakona
0

po-

ovlcstenirn [pcdrucnim] dokumentira

Preporucu]e se da se suradn [o s

ovlostenirn dirnnjocororn

Za izvedbu i dimenzioniranje ro" (NN br. 58/'93.)' Plinovi izgaranjo ru kako slijedi: putem kucnih dimnjaka putem vertikalnih dimovodi izgaranja lozisfimo putem slobodno zohtjevima DVGW· loiista
5

dimovodnog

zostiti od pcszo-

te normi DIN 4705

dio 1 i 3 i DIN 18160.

plinskih napravo vrsto B, C4, C6 i C8 moraju se odvoditi u slobodnu atmosfeprema DIN 18160 kao npr. odobrenjem, LAS sustavi, dvojni sustavi zrak-plinovi zajedno s plinskim

dimovoda,

opcirn gradevinskim

iii dimovodi,

koji se kao pribor ispituju i certificiroju [vidi DIN 4133

stojetih dimnjoko

i DIN 1056) barem poglavlja 6.3.1.) odredbamo

putem okno prema DIN 18 017 dio 1, na koje je minimolni uvjet da odgovaroju na dimovodne uredaje (treba uvczcvof odredbe putem ventilacijskog putem rnehcnickih sustova prema DIN 18017 dimovodnih dio 3, odgovarajuei

Radni list G 626 uredaja premo DVGW - Radni list G 660 za plinsko s plamenicima bez ventilotora. na navedene dimovodne uredaje u sklopu istog

Ova plinska lozista moraju bif prikljuceno kata no kojem su i postavljena. Uostolom vrijedi: Dimovodi koji prernoscuju katove moraju: - s izuzetkom proslora u okna iii

• u zgradoma postovljeni minuta. -

u kojem je postavljeno

plinsko loiiste - blf u trajanju od 90

• rcdlf pod uvjetima podtlako,

te imati svojstvo vatro-otpornosti

Veti broj dimovoda • kada su dimovodi • kada su pripadna

u jednom zojednickorn loiista postavljena

oknu dozvoljen iii

je samo u sluccjevirno:

izradeni od negorivih materijala epee gradevno

na istom kotu iii nadzorno odobrenje

• koda postoji odqovorcjuce Okna moraju: • imati trajonje vatro-otpornosti • u zgradoma najmanje 30 minuto.

od najmanje 90 minuta, odnosno trajanje votro-otpornosf od

manje visine (obiteljska kuco] dokazati

6.2.
6.2.1.

Odvodenie plinova izgarania putem dimovodnog uredaia

Vlastiti dimovodni uredaj
Na vlastiti dimovodni i u slobodnu
18

uredaj prikljucu]u se: u prostorijama opremljenim trojno otvorenim

plinske naprave vrste B, koje su postovljene

atmosferu vodecirn otvorom za zrok za izgaronje

Odvodenie plinova izgoranja plinskih naprovo vrsto C" C, i C, regulirono [e u poglovlju 5.6., zoiedno so zohtievirno no postavljanje ovih plinskih naprava.
Odvodenjc plinovo izgoronjo iz plinskih lozillo

84

- plinske naprave vrste B, koje su postavljene iznad petog (5.) kala, ukoliko nisu postavljene u istoj prosloriji.

6.2.2.

Zaiednicki dimovodni urede]

Yeti broj plinskih lozisto smije se prikljuCiti na jedan zojednicki dimovodni uredaj sarno u slucajevima kada je: - dimenzioniranjem osiguran nesmetan odvod plinova izgaranja u svakom pogonskom stanju, - iskljuceno rncqucnost do prilikorn odvoda plinova izgaronja pod pretlakom dode do prestrujovanjo plinova izgoranja izmedu prostorija postavljanja iii izmedu lozisla koja nisu u pogonu, te kada je zojednickl vod dimovodnog uredaja nocinjan od negorivih moterijala iii kada je prijelaz pozcro izmedu katova sprijecen samoslalnim zctvorojucirn zapornim uredajima.

6.2.2.1.

Zajednicki dimovodni uredaj za plinske naprave vrste B

Na zojednickl dimovodni uredaj smiju biti prikljucene samo plinske naprave isle vrste. PrikljuCivanje plinskih naprava vrste B3 regulirano je odredbama DYGW - Radni list G 637/1. Kod zcjednicklh dimovodnih uredaja za plinske naprave vrsle B I, te kod zcjednickih dimovodnih uredaja za plinske naprove vrste B2, potrebno je vodili rccuno 0 sljedecem: - Svako plinsko lozisle Ireba prikljuCiti preko vlostitog spojnog komada (dimovodne cijevi). - Spojni komadi ne smiju se na istoj visini uvoditi u dimnjak, odnosno vertikalni dio dimovodo. - Razmak izmedu mjesta uvodenja najdonjeg i nojgornjeg spojnog komada ne srni]e prelaziti 6,5 melaro. Razmak veci od 6,5 metara izmedu mjesta uvodenja najdonjeg i najgornjeg spojnog komado dolazi u obzir samo u pojedinim sluccjevirno, kada su zohvoljujuci povoljnim okolnostima iskljucene opasnosti iii znoccjni]o stela. Ovokov se slucc] rnoze na primjer pretposlavili kod slarijih gradevina s visinama kalova preko 3 melra i kod zatvorenog nccino gradnje s jednakom visinom oluka susjednih zgroda, kada ce u njima biti u pogonu plinska lozisto isle vrste. Osim navedenog, sljedece kombinacije dvaju plinskih lozisto smiju bif prikljucene pulem jednog zojednickoq spojnog komada, u slucojevirnc kodo su plinskc lozisto poslavljena u isto] prosloriji, a dimovodni uredaj [e prikladan za svako od prikljucenih lozisto: - jedan pllnskl grijac vode i jedna plinsko pee za grijanje prostorc s nazivnom toplinskom snagom koja ne prelazi 3,5 kW - jedon plinski grijac vode i jedan plinski cirkulacijski grijoc vode iii plinski kotao, u slucoju kado je putem sigurnosnog uredaja osigurano do moze bif u pogonu soma jed no od dva plinska lozisto dvije plinske noprove vrsle BJ, iii dvije plinske naprove vrste B2, u slucaju kado na dimovodni uredaj nisu prikljuceno nikakva daljnjo plinska lozistc,

6.2.2.2.

Zajednicki dimovodni uredaj za plinske naprave vrste C4

Plinske naprave vrsle C4 smiju se prikljucivof jedino na gradevinskim nadzorom odobrene LAS-sustave.

6.2.2.3.

Zajednicki dimovodni uredaj za plinske naprave vrste C8

Prikljuclvonje plinskih naprava vrsle C8 regulirano je odredbama DYGW - Radni list G 637/1.

6.2.2.4.

Prikljucivanje na mjesoviti dimovodni uredaj

No zojednicke dimovodne uredaje dozvoljeno je rnjesovito prikljucivcn]e. Na isti dimovodni uredaj smiju se prikljucivcf plinske naprave vrsle BI i regularna lozista 19 s naprovama za 10zenje bez ventilatora za kruta iii tekuco goriva. Spojni komadi lozisla za krula iii tekuco

P 600· HSUP2002.

85

goriva

rnoroiu imati vertikalnu

zaletnu stazu dulllne nojrnon]e

S

1 m, i to neposredno

nakon

nastavka dimovoda.

6.2.2.5.

Dekorativna plinska loiista

Ispitivanje uporabljivosti premo DIN 4705-1; karakteristike plinova probnim ispitivanjima, njocoru, oslanja se no prorccun temperatura izgaranjo,

otvorenim kaminom
uredaja po ovlcstenorn dimza kruta goriva premo DIN EN 13229 ne smije biti niza ad 80 proizvodoc noprave,
0

kamina odnosno pregled dimovodnog dimnjaka plinovo izgaranja ko]e je deklariroo

odnosno su

C. Postojece

a potvrdene

takoder se mogu koristiti zo prorccun.

6.2.3.

Strani gradevinski elementif diielovi

No dimovodne postavljoti uredojo. uredo]e, kao ni unutar njihovih stijenki i njihovih svijetlih presjeka, ne smiju se elementi, npr. instalacije, drveni tipli, spojno zeljezo, zidne koji ne predstavljaju izvorni sastovni element kudimovodnog nikckvi gradevinski

ke i sidra, te nikakvi uredoji

6.3.
6.3.1.

Odvod plinova izgarania putem ventilaciiskog sustava

Prikliucak na okno za odvedeni zrak prema DIN 18017
No jedno okno za odvedeni zrak jed nag ventilacijskog ji najmanje odgovara zahtjevima no dimovodni protocni grijac vade, plinski akumulacijski jac vade i plinsko pee, sve vrste naprava Plinska lozista moroju se postavljati·u sa vlastitim spojnirn komadom) jevi u okna za odvedeni se izlazni otvori osiqurcco ra za odvedeni Ijem 5.5.2.5. ske peci mora izvesti ispod prikljuccko uredaj, smiju se prikljuciti

dio 1
po jedan plinski gri-

sustava prema DI N 18 01 7 dio 1 ko(iii kombinirani)

grijac vode, plinski cirkulacijski

Bl (pogledati tokoder poglavlje 6.1., stavak 4.).

prostorijama. Aka se plinska lozista (svako plincidimovodnih

ventiliranim

prikljucuju na okno za odvedeni zrok, tada se prikljucok ostolih plinskih lozista. Ulozi pojedinih

zrak moroju se nalaziti iznad otvora za odvedeni potrebno

zrak. Osim toga

strujanja plinsklh lozista moraju nalaziti ispod donjih rubova otvoje osigurati u skladu s poglav-

zrak. Opskrbu zrakom za izgaranje

6.3.2.

Prikliucak na centralni venfllecijski

ve vrste

sustav prema DIN 18 01 7 dio3.

dio 3, smiju se prikljucivcf plinske napra-

No centralni ventilacijski susfav prema DIN 18017

Bl premo odredbama
5

DVGW - Radni list G 626.

6.4.
6.4.1.

Spoini komadi
Zahtievi
vertikalnog rnoqucnosf pofpornozu Preporucuje plinovi

obzirom na loiisnu tehniku

provcdif plinove izgaranja
ad lozista do dimnjaka odnosno odplinovo izgaranja, i to po rnoqucnosf po rnoqucnosf uz mali pad tlaka Ie uz po s usponom; zoletne stoze

Spojni komadi imaju zadatak dijela odvoda

male toplinske gubitke. Ovi se dimovodni dijela odvoda plinova izgaranja cdvoden]e plinova izqorunjo.

komadi trebaju voditi do dimnjaka,

nosno vertikolnog

se, na odsjecku voda zcjednickoq

spojnog

komada

kroz kojeg prostrujovaju odgovara O,8-strukom

izgaranja

dvaju lozista, koristiti svijetli presjek cija povrsino

zbroju svijetlih presjeka vlastitih spojnih komada.

6.4.2.

Dodatni pogonski zahtievi

Spojni komadi moraju se lako i sigurno Cistiti. montirati, ani moraju imati najmanje Spojni komadi s promjenama Otvor [e polrebno

Ukoliko spojne komade nije moquce lako dese moraju nepropusno zatvoriti.

jedan otvor. Otvori

smjera koji nisu loko rastavljivi, moraju imati otvore na svoko] dimnih plinova no udaljenosti kojo odgovara otprili-

promjeni smjera. Spojne komode plinskih lozista treba opremiti otvorima za mjerenje. izvesti izo prirubnice ke dvostrukom promjeru dimovodnog spojnog komada. Vee postojeci otvori smiju se koristiti.
Odvodenje plinovo izgolonjo iz plirskih lozislo

86

Spojne komade u kojima rnoze doci do pojave kondenziranja takav nccin da se omoguCi njihovo samostalno odvodnjavanje.

vode potrebno

je postaviti

na

6.4.3. 6.4.3.1.

Gradevinsko-tehnicki
Gradevinski materiiali

zahtjevi

i nacin gradnie
cijevi moraju odgovarati normi DIN 1298. Cieijevi od vlaknastog cementa moraju imati minimolnu deb-

Cijevi i fazonski komadi metalnih dimovodnih jevi i fazonski komadi dimovodnih Ijinu stijenke od

7 mm.
u stropove, zidove iii nepristupocne supljine, kao ni vo-

6.4.3.2.

Vodenie spoinih komada

Spojni komadi se ne smiju postavljati

dlf u druge katove. Kroz druge stanove iii prostorije, u kojima - temeljem odredbi poglavlja 5.2.2; pozicije o], f) iii g) - nije dozvoljeno postavljanje plinskih lozi5ta, smiju se voditi samo
spojni komadi u masivnoj izvedbi (dimovodni kanali).

6.5.

Razmaci od dimovodnih uredaia do gradevinskih elemenata gorivih materiiala te do prozora

Spojni komadi kao i dimovodi dimovodi ko]l se nalaze izvan okna moraju zcdrzovcti elemenata od gorivih materijala. nost od 20 em od gradevinskih ratura plinova izgaranja U slucojevimo

ad

minimalnu udaljekad su

oblozeni negorivim izolacijskim materijalom

od

minimalne debljine 2 em iii kad tempe-

plinskih lozi5ta pri nazivnoj toplinskoj snazi ne rnoze iznositi vise od

160 DC, dovoljna je i minimalna udaljenost

Kod mjesovitog Ukoliko prikljuCivanja
5

5 em.
spojni komadi do dimmaterijala. najmanje 2 debljine

lozistirno za kruta goriva, dimovodni negorivim izolacijskim materijalom

njaka moraju zodrzcvof em, dovoljna Dimovodi

minimalnu udaljenost od 40 em od gorivih gradevinskih

su spojni komadi oblozeni

je i minimalna udaljenost od 1 0 em. moraju,

kao i spojni komadi dimnjaka

ukoliko su vodeni kroz gradevinske elemen-

te od gorivih materijalo: biti opremljeni zosfitnorn cijevi od negorivog 20 em iii biti oblozeni negorivim materijalima niske toplinske provodljivosti po obodnom krugu od najmanje 20 em. Odstupanje sluccjevirno ze prelaziti od toga u smislu zodovoljcvcjuce kada temperatura plinova izgaranja minimalne udaljenosti od 5 em rncquce je u materijala i to na minimalnoj udaljenosti od

lozista pri nazivnoj topllnsko] snazi ne mo-

160 DC iii kada plinska lozista imaju osiquroc strujanja. moraju imati rninirnolnu udaljenost od prozora manje od onih propisanih do na gradevnim stavdma najmanje 20 em. su u sluccjevi-

Dirnovodi no zgradama Sigurnosne udaljenosti rna kada je osigurano

1 do 4 dozvoljene

elementima

od gorivih materijala

ne mogu pri naziv-

no] topllnsko] snazi lozista nastupiti temperature

vise od 85 DC.

6.6.

Zapori za plinove izgarania (zaklopke plinova izgarania), uredaii za sporedni zrak, dimovodni priguini uredaii i zapori cadi
Zapori za plinove izgaranja
ve izgaranja. Toplinski norme upravljani zaporni uredaji za plinove aktivirani izgaranja zapo moraju odgovarati rni uredaji za plinove odredbama izgaranja 87 DIN 3388 dio 4, a rnehonickl

6.6.1.

(zaklopke

plinova izgaranja)

U spojne komade plinskih naprava vrsta

B] i B2 smiju se ugradivati zaporni uredaji za plino-

P 600 . HSUP2002.

odredbamo potrebno,

norme DIN 3388dio no osnovi proizvodccevih

2 te moraju nosif ispitnu oznaku u sklodu

5

DIN-DVGW.

Zaporne

uredaje za plinove izgaranja ra zo postojece Zaporni dozvoljeni dijelovi

treba ugradivati

uputomo

prizvcdcco. Posebno je

uputo, ustonoviti do Ii izobroni zaporni uredc] odgova-

plinsko loziste.
ne smiju ometati ispitivanje i eiscenje dimovodnog ure-

uredaji za plinove izgaranja

dc]o. Nepropusno zatvorajuCi zaporni uredaji za plinove izgaronja prema DIN 3388 dio 2
su jedino zo plinske naprave vrste B2, i to u slucoievlmo imaju otpor prolaza kod dimnjaei iii vertikalni kada nisu di mouredazrakod dimovodo

topiine od najmonje 0,65 m2K/W,

ugrodenim

vodni uredoji osjetljivi na vlagu iii kodo su dimovodni jima dovoljno ka. Toplinski upravljani zaporni uredo]l uredaja, za plinove dobro ventilirani zahvaljujuCi

uredoji pri zatvorenim zapornim

uredojima za dovod sporednog smiju se ugradivati samo

izgoranja

plinskih naprava vrste B1, i to izo osiquroco vornosti eitavog dirnovodnog loziste. Kod dekorativnih ravljani dimovodni rucno upravljani stiti u otvorenom plinsklh loziSta zaklopci, dimovodni polozo]u,
5

strujanjo. Ukoliko ani sluze zo poboljscn]e

djelot-

trebaju biti prvenstveno

smjesteni uz nojnize plinsko

otvorenim kominima, smiju se koristiti toplinski iii rucno upu sluco]u prosirenjc lozista moroju ukloniti, trojno ucvrkoji ornoqucovo rod loi::iSto,·

u skladu s prije spomenutim. U otvorenim kominima, postojeoi se zaklopci, iii opremiti elektricnirn prekldccem,

samo aka se dimovodni

zaklopei otvoreni [spo] no magnetski ventil na dovodu plina, kOji je

zotvoren u polozo]u bez struje).

6.6.2.

Uredaii za sporedni zrak

Uredaji zo sporedni zrak dozvoljeni movodnih vodni prikljucene uredaj, su u sklopu samih plinskih naprava iii koo dio njihovih dina vlostiti dirnopostavljanjo uredaja, ito kako kod plinskih naprava vrste B, koje su prikliucene tako i kod plinskih naprava dimovodni do: plinova izgoronja ovih plinskih loiista plinova izgaranja u uredoj. na zojednicki

vrste B, koje su u islom prostoru

Pri tome mora biti osigurano

I

nema utjecoja na neometano odvodenje pri zastoju iii povratnom opasnim koliCinama
I

strujanju ne rnoze dcci do izlozenjo

ne orneto ispitivanje i eiscenje dimovodnog

I

uredaja ne dolazi do sprecovon]o pokretljivosti

pri ugradnji

u stijenku viseslojnih dimnjaka

unutarnje Ijuske. Uredaji spored nag zroka smiju biti montirani samo u istim prostorijama no i sarna plinsko lozisto. Ukoliko su lozislo sa zoiednickirn tim prostorijamo, osiqurcce uredo]i za sporedni dimnjakom zrok nisu dozvoljeni; i ne smiju dovoditi u kojima su postovljepostovljena u rczliciza dimne vrijedi

ovo medutim

strujonja plinskih lozisto. Uredoji za sporedni zrok na dimnjoeima za sporedni zrok, koji su postavljeni DIN 4795. u spojnim komadima

moraju biti moniii no stjenkamo

tirani najmanje 40 em iznod vrha dimnjaka njaka. Uredaji dimnjako, moraju odgovarati

u pitonje vatro-otpornost

6.6.3.

Prigusni uredaii plinova izgarania

Kod dirnovodnih za plinove izgaranja i zapori

i zapori cadi
priqusni uredaji suklodno plinovo izgaranjo

uredaja plinskih lozista na dimnjake se ne smiju postovljati cadi, osim u sluco]u odvodenja

DVGW - Radni list G 626.

88

fldvodenie plinova izgoronia iz plinskih lozi51a

7.
7.1.
7.1.1.

Ispitivanie cijevne instalaciie

Cievovodi %apogonski tlak do 100 mbar
Osnove
Cjevovodi podlijezu prethodnom i glavnom ispitivanju. Ispitivanjo trebo provesti pri]e zbukoi izoliranja njegovih spojeva. Ispitivonje 7.5. se od plastike vrijedi poglavlje nja iii prekrivonjo cjevovodo iii prije oblogonja Zo cjevovod

rnoze provesti po dionicomo.

7.1.2.

Prethodno ispitivanie
Prethodno ispitivanje nim cepovima, je ispitivanje cvrstoce i odnosi se no novopostovljen moraju svi otvori cjevovodo biti nepropusno iii slijepim prirubnicamo. cjevovod zotvoreni bez armetalpod ormatura. Zo vrijeme ispitivanja plinom, ni]e dozvoljen.

kopomo, uticnim plocomo

Spoj so cjevovodom sa ugrodenom

Prethodno ispitivanje se smije izvoditi no cjevovodu

maturom, ako je nazivni tlak armature najmanje jednak ispitnom tlaku. Prethodno ispitivanje se obavlja me od 10 minuta. s ispitnim tlakom od 1,0 bar, zrokorn iii inertnim plinornlnpr.

dusik, ugljicni dioksid), a ni u kojem sluco]u kisikorn. Ispitni tlak ne smije pasti zo ispitno vrije-

7.1.3.

Glavno ispitivanie
Glavno ispitivonje je ispitivanje nepropusnosti pripcdojucih regulacijskih i odnosi se na cjevovode i sigurnosnih uredaja. s armaturom, ali bez . plinskih naprava Plinomjer rnoze biti ukl]u-

cen u glavno ispitivanje. Glavno ispitivanje vrsi se pri ispitnom tlaku 110 mbar, zrakom iii inertnim plinom, (npr. dusik, ispitni tlak ne 10 minuto. Mjerni instrument mora tako tocno pokazi-

ugljicni dioksid], a ni u kojem slucc]u kisikom. Nakon lzjednccen]o temperature, srni]e pasti za ispitno vrijeme najmanje vati do se moze ustanoviti pad tlaka od 0,1 mbar.

7.1.4.

Ispitna sviedodiba
Rezultati ispitivanja trebaju bif no odgovarajuCi iz poglavlja 7.1.2. i 7.1.3. nccin dokumentirani u skladu s odredbama

7.2.

Cievovodi za pogonski tlak preko 100 mbar do 1 bar

Cjevovodi podlijezu kombiniranom cjevovodo 7.5. ukljucujuci i armature, ali bez regulatora, i sigurnosnih uredaja. Nazivni plinomjera, plinskih ispitivonju cvrsloce i nepropusnosti. iii prije oblaganja i izoliranja Ispitivanje trebo provesti prije prekrivanjo njegovih spojeva. Za cjevo-

vod od plastike vrijedi poglovlje Ispitivanje obuhvcco noprava i pripcdojucih zatvoreni mora odgovarati do nepropusno cjevovod

regulacijskih

tlak ispitivane armature iii slijepim prirubni-

najmanje ispitnom tlaku. Za vrijeme ispitivanjo moraju biti svi otvori cjevovometalnim cepovima, kapamo, uticnim plocomo koji su pod plinom nisu dozvoljeni.

coma. Spojevi s cjevovodimo

Ispitivanje se vrsi zrokom iii inertnim plinom [npr.dusik, uglpcni dioksid}, a u ni kojem sluco]u kisikom, pri ispitnom tlaku od 3 bar. Nakon postizanja ispitnog tlaka [porost max. 2.0 bar/min) Za cjevovode volumena i nakon izjednccen]o temperatumogure [oko 3 sata), ispitni tlak ne smije posti u trajanju od najmanje 2 sata, uz uvozovon]e ce promjene temperature. preko 2000 nja povecoti za 15 minuta na svakih daljnjih Za mjerenje je potrebno mah nakon uvodenja
P 600 . H~UP2002.

litara, treba vrijeme ispitiva-

100 litara volumena cjevovoda. klase 1 i manometar

istovremeno

koristiti reqistrlrojuci manometar

klase 0,6 s mjernim podruclern

koje odgovara

1,5 puta ispitni tlak. Mjerni instrumenti se od-

ispitnog tlaka uzimaju u pogon.

89

Rezultati ispitivanja trebaju biti na odgovarajuCi nccin dokumentirani u skladu s odredba rna poglavlja 7.2

7.3.

Prikliucci i spejevi %apogonske tlakove do 1 bar

Sllledeci dijelovi se smiju izuzeti iz ispitivanja, premo poglavljima 7.1.2., 7.1.3. i 7.2., aka su
ispitani s plinorn pod pogonskim tlakom i ispitani pjenusovim sredstvima premo DIN 30657: - spojevi s glovnim zoporom, regulotorimo tlaka, plinomjerima, plinskirn noprovama, prikljuccirno cjevovoda naprava, prikljucnim armaturamo i dijelovima cjevovodo pod plinom; krotki ogranci i prikljucni cjevovodi naprava, - zapori ispitnih otvora. Ovi su dijelovi nepropusni, aka se ne pojovljuju rnjehuricl.

7.4.

Vaniski cievovodi od celika i iilavog liieva %a pogonske tlakove do 1 bar

Umjesto ispitivonjo premo poglavlju 7.1. i 7.2. smiju se podzemni i nadzemni vanjski cjevovodi od celiko i zilovog lijeva ispitati premo, DVGW - Rodnim listovima G-462/1 [celik] cdnosno G - 461 II (zilovi lljev].

7.5.

Podzemnl vaniski ejevcvodi od plastike za pogonske tlakove do

1 bar
Podzemne vanjske cjevovode iz PE-HD trebo ispitoti premo DVGW - Radni list G 472.

90

Ispilivonje lijevne imlolodje

8. 8.1.
8.1.1.

Pustanieu pogon Puitanie plina u ciievne instalaciie

Pustanie plina u novopoloiene
Prije pusron]o plina u cjevovod predvidenim potrebno tlacnim stupnjem, prethodno

ciievne instalaciie
je ulvrditi da i da

8.1.1.1.

Ii su

provedena

ispitivanja u sklad u s odnosno kombini ra-

ispitivanje, glavno ispitivanje,

no ispitivanje no cvrstocu i nepropusnost

Ii je cjevovod

nepropusan. zalvoreni.

8.1.1.2.

Neposredno kombinirano

prije puston]o plina trebo se uvjeriti da su svi olvori no cjevovodu vrsi glavno ispitivanje premo poglavlju pogonski tlak. ispitivanje no cvrstocu i nepropusnost

Ovo se izvodi ako se vremenski istovremeno tlaka koji iznosi najmonje, koliko i predvideni Osim toga, potrebno je pregledom du nepropusno coma. Zalvoreni nepropusno zalvoreni zapori

prema 7.1.3., odnosno 7.2. iii pak mjerenjem

cijelog cjevovoda

provjeriti do Ii su svi olvori no cjevovoiii slijepim prirubniIznim ka izlazni olvori moro]u se takoder i spremne za rad, tj. sitlokove do 100

metolnim cepovimo, kapomo,

kapama, uticnirn plocorno Njihovi

ne vrijede kao pouzdoni.

zatvoritii cepovima,

uticnim ploccrno

iii slijepim prirubnicoma.

su plinske prikljucne armature za plinske naprove gurnosno prikljucne armature prema DIN 3383 mbar.

koje su prikljucene

dio 1 i dio 4 za pogonske

8.1.1.3.

Plinsku je instaladju

potrebno

tako dugo ispirati plinom, dok se postojeci zrak iii inertni plin plo-

ne istisne iz instalocije. meniku npr. kuhalu

Plln treba na siguran naCin odvesti u slobodnu atmosferu gumenim criiii ispitnom plameniku. Pri tome trebo osigurati izdcsnu ventilaciju koji

jevom. Kod monjih kolicino plino rnoze se plin na svom izlazu spoliti na odqovorojucern prostorije. pojoconirn Kod instalacija ventiliranjem s pogonskim spoljivanje

tlokom do 100 mbor, mogu se male kolicine odvesti trebo izbjeci sve izvore poljenjo plina [npr. pusen]e, ukljuclvon]e elektricnih postroje-

prostorije. Kod svih postupaka

nisu potrebni za neposredno nja, rad drugih lczistc].

8.1.1.4.

Neposredno nakon puston]o plina potrebno je u skladu s poglavljem 7.3. ispitati svo spojna mjesta ko]o nisu bile obuhvcceno glavnim ispitivanjem, odnosno kombiniranim ispitivonjem na cvrstocu i nepropusnost.

8.1.2.

Pustanie plina u napustenu ciievnu instalaciiu

Kod plinske instalacije iskljucene iz pogona, ocevidom ko]o iz odredenih razlogo nije bile u pogonu stanju, duze vrijeme potrebno [e: obaviti pregled cjevovoda i uvjeriti se do [e u ispravnom gradevinskom obaviti ispitivanje nepropusnosti 7.2. i pustiti plin u skladu s poglavljima u skladu s poglovljem 8.1.1.2. do 8.1.1.4. 7.1.3. odnosno prema poglovlju

8.1.3.

PU5tanie plina u cijevnu instalaciiu izvan pogona

U instalaciju promjena koja je privremeno i 8.1.1.4. iskljuceno iz pogono npr. zbog radovo na odrzovon]u, 8.1.1.2., instoprema no postrojenju iii iz drugih razlogo, plin se pusto u skladu s poglavljem treba ispitati no nepropusnost

stovak 1, 8.1.1.3. lacija mogla poglavlju

Nije iskljuceno da bi radi poduzimanjo te se ona prethodno

radova, postojeco

postati propusno,

7.1.3. odnosno 7.2. iii prema poglavlju

3.5. na uporabivost.

8.1.4.

Pustanie plina u ciievnu instalaciju nakon kratkotrainog prekida

Prije puston]o plino u instalaciju, Ciji je pogon bio kratkotrajno instolocije iii zomjene plinomjera kom utvrditi do su zalvoreni svi otvori na instalaciji.

pogonskog

prekinut npr. zbog cdrzcvcn]o postup91

, treba mjerenjem tlaka iii drugim odgovarojuCim

P 600· HSUP2002.

8.1.5.

Propusni ejevovedi
U propusni cievovod se ne srniie pustiti plin [uvozcvof poqlovl[o

3.5.3. i 3.5.4.).

8.2.

Podeiavanie
Kod podesovon]o

i funkcionalno ispitivanie rada plinskih naprava

i funkcionalnog ispltivon]o rada plinskih naprava ad proizvodoco naprava potrebno ie uvczcvcf kao i posebne uvjete distributero

upute zo ugrodnju i posluzivon]e

plino. Takoder se treba ukazati na propise a sted nji energije. No osnovi oznake plinsklh naprava, plinske naprave prikladne a prije puston]o u pogon, potrebno je utvrdili do

Ii su

zo odqovorojucu

vrstu plina i podrucje njihovog Wobbe-indexa.

Pored toga treba utvrditi do Ii su plinske naprave prikladne za postojeci prikljucni tlak. Plinske naprave je potrebno podesiti no nczivno toplinsko opterecen]e, Aka je zivno toplinsko opterecenie vrijednost proizvodoco, nize od nojveceq toplinskog oprerecen]o potrebno i iz nie proizoslu nazivnu toplinsku snagu ko]o se nalazi u podacima trojno korigirati no toblici plinske naprave. toplinskog opterecenjo se rnoze obaviti metodom podesovcnjo protoka. Podesovon]e ako se uvozovcju plinamjero, podaei Iloka spe·

pcdeseno noje podesenu zo uqrocinju

Potrebna pcdesenost podesovon]e

sapnice iii volumetrliskorn

metodom podesovcn]o naprave.

tlocnorn metod am,

tlaka plino no sapnici je sarno onda dozvoljeno, metode protok plina odreduje

ciflcni za tu plinsku napravu proizvodcco Kod volumetrijske uskladiti so zohtjevonom Podesovon]e toplinskog vrijednoscu. opterecen]o

se pornocu

te se on mora

olpado kod plinskih naprava koje proizvodcc

plom biro

iii zcpecof no podeseno toplinsko opterecen]e.

8.3.

Funkcionalno ispltlvenje dimovodnog uredaia kod plinskih naprava vrste 81 (Ioiiita 5 osiguracem struiania ovisna 0 zraku u prosterfji]
Kod svakog plinskog lozista treba 5 minuta nakon stavljanja u pogon utvrditi, do kod zatvarenih prozora pogona i vrata stano nema izlaza plinovo izgaranja vise lozista potrebno no osiqurccu provesti strujcn]o. Aka ie u iskod istovrernenoq vanjskih topnojrncnjo] 10m stanu poslavljeno je to ispitivanje

8.3.1.

ncjrnon]e svih plinskih lozisla, isto tako kod zatvorenih,

ali i kod otvorenih

vrala. Ovo ispitivanje treba provesli pri radu svih lozista pri nojveco] i lakoder linskoj snazi lozisla.

8.3.2. 8.3.3.

Kod lozista s naknadno DIN

ugradenom

toplinski uprovlionorn

dimovodnom

zaklopkom

premo

3388 di04, odqovorcjuce

vrijedi poglavlje

8.3.1.
osim toga treba ispitati djelovate nap rove. ispitati takoder djelovonje

Kod lozisto s uredajem za kontrolu izlozo plinovo izqorcnjo nje tog uredaja premo podacima Kod dekorativnih plinovo izgaronja proizvodcco,

plinskih lozista za otvorene kamine, treba ispitati funkciju uredaja za kon(BS) u suradnji s ovlosrenim dirnnjcccrom, zastojo u dimnjaku). zncci do pogon plinske noprave nije sigublokironjern putova [sirnulccijo potpunog

trolu izlaza plinova izgaranja

8.3.4.

Ako za vrijeme lspitivcn]o izlaze plinovi izgaronja, ran. Uzroke treba neodlozno

utvrditi i nedostatke otkloniti.

8.4.

Poduka korisnika
Korisnik instalacije treba biti obucen za rukovcn]e instalacijom, te za odrzovcn]e no provo. Potrebno go je upozoriti vod plinova izqorcn]o, 0 poduzetim osobito mu treba predali odrzcvcn]o upui odplinskih noprava. Treba upozorif na nuznost redovnog te upozoriti da se one naknadno plinskih

mjerama za dovod zroko za izgaranje ne mogu rnijenjoti.

92

Puitanie u pagan

9.
9.1.

Povisenie pogonskog tlaka

Povisenie pogonskog tlaka unutar dozvolienog podrucia
Pri povisenju pogonskog tlaku zadnjeg ti glavnog tlaka unutar dozvoljenog ispitivonio, tlccnoq podruc]o odnosno kombiniranog
5

tlacnog
ko]i odgovara ispitnom

ispitivon]o cvrstoee i nepropusn ospogonskih velicinc, kao srncnje nje

(tablica 13), osim ispitivcnjc propusnosti cjevovcdo, nisu opcenito potrebne druge rnjere.
prornjenorn drugih iii gustoee plino, potrebno ie provjeriti uporabivost

Ako [e povisen]e tlako povezano vlainosti udarnog odorironjo

T u se ubrojo metoda premo DVGW" Radni list G 280 iii ispifivonjern premo poglavlju 3.5.3.
cjevovoda. Dazvaljena podrucie poganskog tlaka do 500 mm HzD (50 mbar) Ispitni tlak Prethodna ispitivanje 1 atm
(1 bar)

Tehnlcki prop is

Glavna ispitivanje dvastruki paganski tlak ali manji ad 500 mm H2O 1,1 struki paganski tlak ali manji ad 50 mbar

DVGW-TVR Gas 1962 (1.7.62-30.6.72) DVGW-TRGI1972 (1.7.72-31.12.86)

do 100 mbar do 100 mbar

1 bar

1 bar
---------------

DVGW- TRGI '86/96

----------------------

ad 100 mbar do 1 bar

U

kambinirano ispitivanje 3 bar

---------------------~--

110 mbar
--

Tablica13: Pogonski i ispitni tlakovi

ovisnosti

dotlcnom Tehnickom propisu

9.2.

Povisenie pogonskog tlaka iznad dozvolienog

Kod povisen]o lavliu 3.5.3. Ako [e povisenje povezano s daljnim prornjencmo pogonskih pogonskog tlaka do

tlacnog podrucia

1 00 mbar potrebno je sprovesti ispitivonie prema poguvjeto, kao smonjenje vlainosti premo poglavlju 7.1.3.

iii gustoee plino, tada treba provesti ispitivanje na nepropusnost Kod povisen]o pogonskog poglavlju 7.2. Za cjevovode nskog tlaka.

tlaka preko 100 mbar do 1 bar, mora se instalacija ispitati prema postavljene pod ibuku nije dozvoljeno ovakvo povisen]e pogo-

P 600 . HSUP2002.

93

Prilozi uz HSUP P 600 '02

Prilog 1. Prilog 2. Prilog 3. Prilog Prilog Prilog Miere opreza kod pojove rnirisc plino ... Preslika HSUP-Uputa P 600/11- Pogon . Shematski prikoz vrsta plinskih naprava Odredivanje Odredivanje . . . . ..

95

96
108 120
.

4. 5. 6.

pogonske donie toplinske vrijednosti padovo tlaka

1 21

Primjer za odredivanje

prornjero cijevi jedne cijevne instolacije .

137
zroka .... .....

Prilog 7.

Primjer uporabe dijagrema zo izgaranje",

1 zo postizanje "neposrednog

povezivanja

u svrhu zcdovoljovojuce

opskrbe zrakom za izgaranje

146 147 148 148 153 154 156 158 160 166

Prilog

8.

Primjer uporabe dijagrama za izgaranje",

1 za postizonje "posrednog povezivanjo zraka

opskrbe zrakom za izgaronje . .

u svrhu zcdovoljcvojuce

Prilog 9.

Norme i odredbe

A. Navedene B. Navedeni C. Navedene

DIN, DIN EN i DIN EN ISO norme. nacrti i prednacrti europskih normi .

DVGW - odredbe ..
.

D. Ostale odredbe

E. Papis vcznijih hrvatskih narmi iz podruc]o plinske tehnike . Prilag 10. Prijevod originalnog teksta . .

Kazalo [obecedno]

94

Prilog 1 Miere opreza kod pejeve mirisa plina

Odmah ugasiti sve plamenel Odmah otvoriti sve prozore i vratal Odmah zatvoriti zapor plinomjera iii glavni zapor u orrnoricu iii podrumul

U prostorije, u kojima se osjeco miris plinc, ne ulaziti s otvorenim plamenom iii svjetloml
Ne politi sibicu iii upoljccl Ne ukljucivoti elektricnu sklopkul Ne izvlociti elektricni utikocl Ne ukljucivof Ne pusitil Nakon zatvoritil zatvaranja glavnog zapora, provjeriti do Ii su sve plinske armature itd.) zatvorene, a jos otvorene nikakvo elektricno zvoncel

(pipci pripalnih

plamenika,

plinski hladnjaci

Svjetlo se smije paliti tek tada, kada se vise ne osjeco nikakav miris plinal Ne smijemo se pouzdati u vlastito osjetilo mirisa, vee pozvcf i druge osobel sve plinske armature, tada treba

Ukoliko se uzrok pojave mirisa plina ne moze pronoci, iako su zatvorene smjesta nazvati distributera ne rnoze pronoci uzrokl Ukoliko miris plina dolazi policiju odnosno vatrogasce Ako se pretpostavlja ulaziti; obavijestiti iz prostorije koje nisu bez daljnjega

plina. Distributeru plina treba prijaviti i pojavu slabijeg mirisa plina, za koju se

pristupne, tada treba smjesta obavijestiti obavijestiti distributera prozrocifi, plinol ali u njega ne

koji imaju provo ulozen]o: istovremeno plina u podrumu,

izlozen]e

tada treba pod rum dobro plinal

ostale ukucone, a istovremeno i distributera nemoj otklanjati

Smetnje iii stete no plinsko] instalaciji

saml Takve zahvate plinoinstalateral

smiju obavljati

samo strucne

osobe, a 10 su ovlcstene osobe distributera Mjesta osteeenja treba uCiniti pristupccnim

plina iii ovlcstenoq za servisnu sluzbul

P 600· HSUP 2002.

95

,.

TehniCka regulD1ivD

Tehnicki propisi za plinske instalaciie - pogon

96

Prilog 2

&
If

HRVAT5KA STRUCNA UDRIIGA ZAPLIN

ISBN 953-98858-0-9 Hrvatska strucna udruga Subiteva 29 10000 Zagreb tel: :z:aplin - HSUP

+385 (011 46405 90 +385 (011 4592907 fax: +385 (0) 1 45928 21 e-mail: hsup@ina.hr Za i:z:davaca: prof.dr, Miljenko Sunic, dipl, ing.

P 600 . HSUP 2002.

97

A
~'

HRVATSI(A
STl<U~ UDRUOII 1:A PUN

Tehnicki propisi za
plinske instalacije

(HSUP)
Technical specifications installations for gas

(HSUP)
Technische Regeln fUr Gas-I nstallationen

(HSUP)

HSUP llputn P 600/11

98

Prilog 2

ToUl1k.

b.
'if

HIIVATSKA STIlO~NA UDROGA ZAPUN

rtg.1attta

Sadriaj
Predgovor 1. 1.1. 1.2. Uvod
Podrucje primjene Opce odredbe

2.
2.1. 1.2.1. 1.2.2. 1.2.3. 2.2. 2.2.1. 2.2.2. 2.2.3. 2.2.4. 2.2.5.

Upute za pogon i odriavanje plinskih instalacija

Instalacije distrlbutero pi ina Kucni prikllucok Glavni zapor Plinomjer Instalacije korisnika plina Vanjski podzemni cjevovodi Vanjski nadzemni cjevovodi Unutarnji cjevovodi Plinske naprave Opskrbo zrokorn zo izgaranje i rozrjedivonje plinova izgaronja plinskih lozista ovisnih zraku u prostoriji
0

2.2.6. 2.2.7.

Odvod plinovo izgoronja pllnsklh lozisto ovisnih

0

zroku u prosloriji
0

Opskrbo zrokorn zo izgoronje i cdvod plinova izgoranjo pllnsklh lozisla neovisnih ku u prostoriji zrc-

3. 4.
4.1. 4.2. 4.3. 4.4. 4.5.

Up ute u vezi utjecojo groc1evinskih mjera no plinske instalacije Postupanje u slucoju smetnji iii prilikom pojave miriso plina Opec nccelo
Scdrzo] dojave zgradama Posluponje prilikom pojove mirisa plina u 510· bodnoj atmosferi Postuponje prilikom izlozo plinova izgoranja iz plinskih lozista ovisnih
0 0

smelnji

Poslupanje prilikom pojove miriso pllno u

zroku u prostoriji

5.

Upucivanje na zakone i tehnicke propise

HIUP Up'" P 600/11

P 600 - HSUP2002.

99

,.