Beruflich Dokumente
Kultur Dokumente
z BROJ 98 z CIJENA 20 KN
BEHAR
U FOKUSU:
Reakcija na izjavu o "baliji"
TEMA BROJA:
SEFARDI U
BOSNI I HERCEGOVINI
Portreti: Eliezer Papo
Adnan Kadri}:
MURADNAMA DERVI[-PA[E BAJEZIDAGI]A
2 BEHAR 98
UMJESTO UVODNIKA
Govore}i o slobodi govora, Vlaho Bogi{i} zapra- kao u Bogi{i}evoj insinuaciji, nakaradna ikono-
vo rabi govor mr`nje. Ma kako inzistirao na kon- grafija za potkusurivanja.
dicionalu, on nedvosmisleno hu{ka javnost svo- Govor mr`nje hrani se izme|u ostalog vjerskom,
jim pitanjem: “…Tko }e nekoga sutra sprije~iti, etni~kom i ideolo{kom isklju~ivo{}u i, kao u
pri ~emu ovo govorim u strogom kondicionalu, ovom primjeru, svodi osobu na ne{to vrijedno
da se pita otkud jedan balija arbitrira poezijom u prezira i nepo{tovanja.
Hrvatskoj?” Utoliko nam se ovdje uo~eni rasisti~ki diskurs,
Po nama, rije~ je neprihvatljivom, krajnje uvred- koji operira zlo}udnim pojmovljem da bi diskre-
ljivom i ne~asnom primjeru potkazivanja ili poti- ditirao nekoga zbog njegova imena ili podrijetla,
canja na denunciranje i ideolo{ku diskvalifikaci- ~ini neprihvatljivim i {kodljivim u javnoj komuni-
ju ljudi koji su “krivi”, i mogu}e neprihvatljivi, sa- kaciji.
mo zato {to su tobo`e pogre{nog etni~kog i vjer- Ovim priop}enjem ne `elimo sudjelovati u bilo
skog identiteta. kojem sukobu, niti zauzimati stranu u polemici
Tim vi{e {to to izgovara leksikograf, a ne pjesnik, Jergovi} – Viskovi}, ve} samo upozoriti hrvatsku
koji bi morao znati te`inu izgovorenih rije~i, ali i javnost na govor mr`nje, etni~ke i vjerske isklju-
koji je, valja naglasiti, prvi ~ovjek jedne od naj- ~ivosti, koji ve} sutra, pri ~emu ovo govorimo u
uglednijih kulturnih ustanova u nas. strogom kondicionalu, mo`e rezultirati ne~im
Budu}i da smo u leksikografovu pitanju nedvoj- znatno gorim, a nedavno bolno pro`ivljenim.
beno prepoznali metu, naglas se pitamo zna~i li
ova izjava da je doti~ni jedva tolerirani stranac u
hrvatskoj kulturi i knji`evnosti ili da su takvi, POTPISNICI:
“balije” dakle, generalno nedobrodo{li u istima. Munir Vejzovi}, akademski slikar i kipar
Operiraju}i pa i hipoteti~kim prijetnjama, Bogi{i} Enes Ki{evi}, pjesnik i dramski umjetnik
otvara mogu}nost da se danas-sutra svakoga Sead Begovi}, pjesnik i knji`evni kriti~ar
hrvatskoga knji`evnika, kipara, arhitekta, slikara, Ibrahim Kajan, knji`evnik i sveu~ili{ni profesor
glumca i glazbenika bosansko-muslimanskoga Tarik Filipovi}, dramski umjetnik i TV - voditelj
podrijetla (ili kakva drugog, tre}eg…) diskva- Ekrem ^au{evi}, sveu~ili{ni profesor i pre-
lificira po potrebi bezo~nim i vrlo uvredljivim voditelj
etiketama, provociraju}i tako neki novi politi~ki Sead Muhamedagi}, knji`evnik i prevoditelj
mrak i zadrtost prema Drugom i njegovoj razlici. Izet \uzel, akademski slikar i kipar
Smatramo da hrvatska kultura niukoliko nije Ibrica Jusi}, glazbenik - kantautor
kultura plemenskih ili etni~kih “~istih identiteta” Azra Abad`i} Navaey, sveu~ili{na asistentica i
ve} pluralisti~ka i, sre}om, heterogena. prevoditeljica
Mi u njoj nismo i ne mo`emo biti gosti jer smo je Senad Nani}, arhitekt i publicist
stvarali i stvaramo je svojim duhom i kreativnim Filip Mursel Begovi}, publicist
izrazom, i ne dopu{tamo niti jedan oblik vlastite Faris Nani}, publicist
politi~ke ili ideolo{ke zloupotrebe, a kamoli biti, Sena Kulenovi}, publicistkinja i prevoditeljica
BEHAR 98 3
SEFARDI U BOSNI I HERCEGOVINI
Na pragu
novog dogovora
Judaizma i Islama -
o su`ivotu potomaka
dvaju Abrahamovih sinova
Razgovarao Filip Mursel Begovi}
4 BEHAR 98
SEFARDI U BOSNI I HERCEGOVINI
BEHAR 98 5
SEFARDI U BOSNI I HERCEGOVINI
ljenja, vi{ekutnom sagledavanju stvari, da bude u stanju do u Jutarnje bogoslu`enje u A{kenaskoj sinagogi u Sarajevu (ratna 1994.),
nedogled nabrajati argumente za i protiv za bilo koje mi{lje- Ro{ (h)a{ana - Jevrejska Nova godina
nje izneseno u tekstu koji se analizira. Sefardski u~enjaci, s
druge strane, nisu veliki ljubitelji pilpula, jer smatraju da isti
relativizira proces pravne analize. U sefardskim je{ivama
inzistira se prvenstveno na zaokru`ivanju temeljnog korpusa
u svim disciplinama jevrejskih nauka, na savladavanju pravi-
la besprijekornog ~itanja teksta Tore u toku bogoslu`enja
({to se na hebrejskom zove Keriat (h)a-Tora, sli~no islam-
skom kiraetu), te na stalnom zatvaranju rastojanja koji se u
procesu u~enja stvaraju izme|u u~enikovog stalno rastu}eg
intelektualnog JA i njegovog eti~kog JA. Po sefardskoj tradi-
ciji, intelektualizam koji nema jake eti~ke temelje nu`no
dovodi do stvaranja neuravnote`ene li~nosti.
Ove dvije bitno razli~ite intelektualne tradicije iznjedrile su i
razli~ita o~ekivanja svake pojedine zajednice od rabina. Kada
a{kenaski jevrejin postavi rabinu odre|eno prakti~no pitanje Osoba koja predvodi molitvu zove se na hebrejskom hazan,
– on o~ekuje da rabin stupi u raspravu sa samim sobom, a na evropskim jezicima kantor. Na{ki bi se moglo re}i pred-
ponudi ~itav niz argumenata za i protiv, ili ~itav spektar molitelj. Naravno, i rabin mo`e (kao i bilo koji drugi jevrej)
mogu}ih odgovora – i na kraju, relativno nevoljko, suzi di- slu`iti ili kao ad hoc ili kao stalni hazan, ali mu je to onda do-
japazon teoretskih mogu}nosti na ono {to je prakti~no naj- datna funkcija, kao {to recimo muderis mo`e biti i imam ne-
uputnije. Istovremeno, a{kenaskom slu{aocu je poprili~no ke d`amije. Ukratko, haham (kako, rekosmo, Sefardi na-
nebitno da li je rabin u tom procesu pravilno izgovorio svaki zivaju svoje rabine) paralelna je ulozi muslimanskog haki-
hebrejski glas, pravilno naglasio svaku rije~, prave}i razlike ma. U Bosni se umjesto hakim ~e{}e ka`e kadija, ali kako taj
izme|u kratkih i dugih samoglasnika, i vode}i ra~una o svim na{ bosanski kadija sjedi u me{}emi (mehkema – hakimova
pravilima prozodije. Sefard, s druge strane, o~ekuje da bib- kancelarija) onda je jasno da se radi o istoj funkciji s dva ime-
lijski citati njegovog rabina budu besprijekorni; a odgovor na na. Elem, da ne duljim, rabin je dakle prvenstveno stru~njak
bilo koje pitanje konkretan – dakle: kratak, jasan i prakti~an. za (h)alaha, to jest za jevrejsko pravo. Sli~no zna~enju ter-
Eventualno beskrajno nabrajanje argumenata za i protiv mina {erijat – i termin (h)alaha zna~i Put, put kojim se ide.
Sefard bi do`ivio kao rabinovo samo-preslu{avanje, te sljed- Put pravednih. Uloga rabina, dakle, nije ritualna nego prav-
stveno kao znak da doti~ni rabin ne vlada materijom - ili (jo{ na. Rabin je lice koje nadgleda da sve u jednoj jevrejskoj za-
gore) da ni sam nije siguran {ta i kako treba. U tom slu~aju, jednici bude u skladu sa Torom i njenom tradicionalnom
kao {to znamo, na{ je svijet sklon zaklju~ku da mu je najbo- interpretacijom. On sudi u slu~aju sporova i upu}uje u nejas-
lje da uradi ono {to mu ionako odgovara, jer stvari o~igledno nim situacijama. Ukratko, rabin nadgleda rad svih op}inskih
nisu jasne i nisu jednozna~ne. institucija: skup{tine, odbora, {kole, sinagoge, groblja, za-
bavi{ta i sli~no, nastoje}i da im noga nikad ne spuzne s pu-
Mo`e{ li nam usporediti instituciju rabina s imamom? ta pravde i bogobojaznosti.
Te{ko. Koliko se ja razumijem u Islam, imam je onaj koji
predvodi vjernike u molitvi. Zna~i mo`e postojati stalni imam [TO JE JUDAIZAM I POVEZNICE S ISLAMOM
ili ad hoc imam. Stalni imami su zadu`eni i za upravljanje
d`amijama ili mesd`idima u kome predvode molitvu. U Ju- Ve}ina na{ih ~italaca, pretpostavljamo, vjerojatno bi te{ko
daizmu predvo|enje skupne molitve nije rabinska du`nost. definirala Judaizam. Mo`e{ li nam pribli`iti osnovne pos-
tulate svoje vjere?
E to, ve}, mogu. U Judaizmu postoji 13 'iqare (h)a-emuna
U mnogo ~emu su ti, bezbeli, bli`i monoteisti iz dru- (= imanskih {artova):
gih vjera, i dobro je {to je tako - ali postoje i odre|e- Uzvi{eni Bog je Apsolutno Suveren. Niko mu ni{ta ne mo`e
ne konkretne situacije u kojima si, htio ne htio, naj- ni dodati ni oduzeti, niti bi bez Njega i{ta moglo postojati.
Bog je Jedan, i to kako Jedinstven (nema drugog boga
upu}eniji na "svoje" sekulariste, a i oni na tebe. Po
osim Njega) tako i Jedincat (nedjeljiv).
principu, Neka svoga, i u gori vuka. U ratu, recimo… Bog je bestjelesan i nematerijalan.
prvenstveno stoga jer druga strana ne dijeli musli- Kao {to je prethodio svemu, tako bi postojao i kad bi sve
mane na evlije i }afire, kao {to ne dijeli Srbe na pra- ostalo prestalo da postoji.
voslavne i ateiste ili Hrvate na katolike i agnostike. Ni Samo je Bog dostojan da mu se ~ini avoda (ibadet), slu`iti
bilo ~emu drugom je avoda zara ({irq).
nacisti ni usta{e, Bog im svako zlo dao na oba svijet-
Bog komunicira sa ljudima putem proro{tva.
a, recimo, nisu dijelili Jevreje na observantne i se- Mojsije, na{ U~itelj, alav (h)a-{alom (alejhi selam) je otac
kularne – nego "koga ufati{e - toga ubi{e". svih proroka, onih koji su mu prethodili i onih koji su do{li
6 BEHAR 98
SEFARDI U BOSNI I HERCEGOVINI
BEHAR 98 7
SEFARDI U BOSNI I HERCEGOVINI
Teorija jevrejskog prava, kao ni teorija {erijata (koliko se ja dovoljna da umjesto predrasuda ljudi formiraju stvarne
u isti razumijem), ne poznaje kr{}ansku maksimu Bogu iskustvene stavove. A ovi, kao {to to obi~no biva kad postoji
Bo`je, caru carevo. I u Judaizmu i u Islamu sve je Bo`je, direktni ljudski kontakt, ne samo da nisu problemati~ni –
uklju~uju}i i cara. Stoga, dakle, (h)alaha (jevrejsko pravo), nego bi mogli poslu`iti kao uzor za formiranje musliman-
jednako kao i {erijat regulira sve sfere `ivota, kako javnu sko-jevrejskih odnosa u evropskim dru{tvima u kojima se
tako i privatnu, zna~i: i liturgiju i ekonomiju, i teologiju i imigrantske muslimanske zajednice po prvi put sre}u sa
krivi~no pravo, i dogmatiku i etiku. Dakle, ono {to povezuje stvarnim jevrejima, o kojima su dotada imale samo nega-
Judaizam i Islam nasuprot Kr{}anstvu to je "pravna priro- tivne predrasude zasnovane na tri i po upitna hadisa i
da" ovih dviju religija. Kultura {eelot ut{uvot (doslovno: "neupitnoj" anticionisti~koj propagandi. Ostalo je samo jo{
pitanja i odgovora, paralelno islamskoj fetvi), dakle feno- da muslimanska ~ar{ija, u Sarajevu i drugdje, apdejtuje i
men konstantnog obra}anja religijskom autoritetu sa pita-
njima iz svakodnevnice, kako bi se znalo {ta je zabranjeno a
{ta dozvoljeno, {ta ~isto a {ta ne~isto, toliko tipi~na za Ju- Istorija me|ureligijskog razgovora prije je istorija ras-
daizam i Islam, relativno je strana Kr{}anstvu. prave, prepucavanja i nadmudrivanja nego li istorija
Judaizam, po definiciji, mora do`ivljavati Islam kao veliki
slu{anja, razumijevanja i odgovora na re~eno/~uve-
napredak za ~ovje~anstvo nekada ogrezlo u idolopoklon-
stvu, totemizmu i animizmu – koje je sada, blagoslovljenim no/shva}eno. Od Francuske revolucije na ovamo, me-
djelovanjem Muhammeda, uzdignuto do monoteizma. |utim, religija u Evropi gubi status objektivnog znanja o
Islam, zauzvrat, priznaje legitimitet na{e Knjige i puta koji svijetu i ~ovjeku, postaju}i subjektivno ubje|enje, stvar
ona nala`e. Dok god i jedni i drugi mislimo da je onaj drugi
individualnog opredjeljenja. Time je i me|ureligijski
legitiman, nebitno je da li mislimo da je na{ put ipak malo
bolji. Mi smo stariji, a vi ste ve}i – tako da svako svoju pred- (do)govor postao manje hitan i bitan, ali upravo u no-
nost tuma~i kao znak Bo`anskog favorizma. Kao {to sam {enju sa bezvjerjem materijalizma evropski teolozi su,
ranije ve} rekao, ni Judaizam ni Islam ne po~ivaju na zapad- polako ali sigurno, "objedinili front", shva}aju}i da je
noj ideji da se religija bavi duhovnim a politika ovosvjetskim. ono {to ih ujedinjuje (su{tina) daleko prete`nije od
Utoliko, osnovni "teolo{ki" sukob Judaizma i Islama je poli-
ti~ke prirode. Da li je iz perspektive islamske teologije onog {to ih razdvaja (forma).
mogu} nemuslimanski suverenitet na bilo kom djelu Blago-
slovljene Zemlje, ili ti Zemlje Banu Israil (Sinova Izraelovih).
Kada bi islamski teolozi dali Izraelcima osje}aj da Islam
mo`e verificirati bilo kakav dogovor izme|u Izraelaca i Pa-
lestinaca, taj dogovor bi bio postignut daleko br`e - i to (kao
{to i treba) zbog unutra{njeg pritiska u Izraelu, a ne zbog
vanjskog pritiska (iz Amerike). Dok god ve}ina Izraelaca bu-
de vjerovala (a raznorazni islamski teolozi ih svojim fetvama
u tom stavu svakodnevno u~vr{}ivali) da Islam "po definici-
ji NIKADA ne mo`e pristati na ustupanje BILO KOG DIJELA
teritorije Dar ul-Islama nemuslimanima", mirovni proces
ne}e dobiti puni zamah. Jevreja je {a~ica u usporedbi s
muslimanima svijeta, i zato nije ~udo {to nam treba jasan
jemin da teritorijalni kompromis nije samo novo arapsko
sredstvo za kona~no rje{enje jevrejskog pitanja na Bliskom
Istoku. Izraelci strahuju da arapski i muslimanski svijet pre-
govorima i mirovnim inicijativama `eli samo iznuriti i osla-
biti Izrael, kako bi ga na kraju dokusurio. Zna~i, cilj je isti
kao i 1948. – samo se sredstva mijenjaju, u zavisnosti od
odnosa snaga. Sukob Izraelaca i Palestinaca, kao i budu}i
sporazum ova dva napa}ena naroda ima i teolo{ku dimen-
ziju – bi}e to novi dogovor Judaizma i Islama o su`ivotu po-
tomaka dvaju Avramovih sinova: Isaka i I{maela.
8 BEHAR 98
SEFARDI U BOSNI I HERCEGOVINI
novopristigle neurbane muslimane i nau~i ih {ta je kod nas Nama su va{i strahovi od nas blentavi, a mogu}e je da su i va-
u ~ar{iji red. Uzdam se da su muslimani Sarajeva dorasli ma na{i. Kad sam 'nako kaharli, ja odem na neki islamisti~ki
tom zadatku, a vrijeme }e pokazati da li sam bio u pravu. polu-anticionisti~ki, polu-antisemitski sajt i odma' mi se
Na globalnom planu, na tragu onoga {to sam ve} rekao rani- raspolo`enje popravi ~im vidim ~ime sve vladamo i kako smo
je… [to prije mi prestanemo strahovati od islamske potpune uspje{ni. Da je babi propeler, bila bi helikopter!
i definitivne teolo{ke nespremnosti na postojanje Izraela u
bilo kojim granicama, a vi prestanete strahovati od cionis- O SEKULARNIM JEVREJIMA
ti~ke zavjere usmjerene na jevrejsko gospodarenje cijelim I SEKULARNIM MUSLIMANIMA
Bliskim Istokom, svijetom i okolinom – to }emo prije i jedni i
drugi posti}i Bo`je zadovoljstvo, i na ovom i na onom svijetu. Kada mi netko spomene sekularni Islam ili pak europski
Islam naje`im se od muke. Kao da postoje neki drugi nor-
malniji muslimani, kao da postoje neki europski muslima-
Kada mi, danas, predstavljaju nekog potencijalnog ni mimo civilizacije Islama. Ne sla`em se s takvim dioba-
suradnika iz neke druge tradicije i hvale ga kao ma. [to je sa sekularnim Judaizmom i europskim jevreji-
ma? Tko su ekstremni muslimani, a tko ekstremni jevreji?
odmjerenog i uravnote`enog, ja odmah pitam da li je Zasigurno nam mo`e{ puno toga posvjedo~iti budu}i da
re~eni ikad bio ekstremista. Sugovornici po~esto ne ~esto putuje{ na relaciji Sarajevo – Jeruzalem – Europa…
shvate tok misli, pa krenu u apologetskom tonu, Sekularni Islam je, naravno, contradictio in adjecto – i tu si
zna{ bio je mlad i sli~no - a ja se zapravo radujem ti u pravu. Nezavisno od toga, sekularni muslimani postoje,
je`io se ti na to ili se ne je`io. Postojanje drugih ljudi, ma
{to }u imati pravog sugovornika u osobi koja je zat-
kako ~udni oni bili u na{im o~ima, ne zavisi od na{eg pris-
vorila potpuni krug, prerasla isklju~ivost mladala~- tanka. Oni su tu, htio ti to ili ne. Ti, naravno, mo`e{ da ustvr-
kog zanosa i stasala u zrelog vjernika. Ako mi, pak, di{ kako oni uop{te nisu muslimani, a oni }e ti na to lijepo
ka`u da je re~eni oduvijek bio odmjeren, ja se malo re}i kako su oni Muslimani ili Bo{njaci (ili Turci, ili Albanci)
razo~aram, jer: ko nikad nije bio vrelo – te{ko da }e muslimanskog povijesnog kruga. I? \e si bio? – Ni|e! [ta si
radio? – Ni{ta! Opet ima{ s njima neki presjek skupova od
ikada postati rijeka. kog ne mo`e{ pobje}i, na glavu da se nasadi{. U mnogo
~emu su ti, bezbeli, bli`i monoteisti iz drugih vjera, i dobro
je {to je tako - ali postoje i odre|ene konkretne situacije u
kojima si, htio ne htio, najupu}eniji na "svoje" sekulariste, a
i oni na tebe. Po principu, Neka svoga, i u gori vuka. U ratu,
recimo… prvenstveno stoga jer druga strana ne dijeli mus-
limane na evlije i }afire, kao {to ne dijeli Srbe na
pravoslavne i ateiste ili Hrvate na katolike i agnostike. Ni
nacisti ni usta{e, Bog im svako zlo dao na oba svijeta, reci-
mo, nisu dijelili Jevreje na observantne i sekularne – nego
"koga ufati{e - toga ubi{e". Takva iskustva stvaraju pomake
u svijesti, i malo koji bosanski alim ili evropski rabin ne bi i
o tome vodio ra~una kad bi se povelo pitanje statusa
dana{njih koferim ili ti }afira. Komplicirano? [ta }e{, Onaj
koji nas je dozvao u postojanje, i to tu gdje jesmo i ba{ tad
kad smo, nam nikad nije ni obe}ao da }e lako biti ~ovjek i
odre|ivati se prema drugima bez da se ogrije{i{, ja o sebe i
svoju vjeru – ja o njih i njihovo ljudsko dostojanstvo. Nego,
kao kod Njego{a, [ta je ~o'ek, a mora bit ~o'ek.
E vidi{, i u tome su nam ummot sli~ne. Sekularni Judaizam
je, bezbeli, notorni nonsens – ali su, zato, sekularni Jevreji
notorna ~injenica. A da vidi{ tek veselja kad ima{ zajedni~ku
nacionalnu dr`avu, ili zajedni~ku op}inu (jer jevrejske op}ine
u dijaspori nisu samo sinagoge nego i "klubovi nacionalne
manjine", ba{ kao i neki mesd`idi u Republici Hrvatskoj) sa
sekularnima. Tako, recimo, ima jedan jevrejski praznik,
Hanuka, koji slavi spomen na malu grupu jevrejskih teocen-
trika koja se pobunila protiv vlasti heleniziranih Jevreja i nji-
hove sprege sa onda{njom globalnom vladom, izvela pre-
vrat, potamanila }afire, protjerala uljeze, i uspostavila Tora-
Kumplir il minyan, proslava vjerskog punoljetstva - dr`avu. Da vidi{ kako zdu{no u dana{njem Izraelu sekularni
Sarajlije iz Kanade pred Zapadnim zidom u Jeruzalemu
Jevreji slave re~eni praznik morao bi se zapitati jesu li oni
BEHAR 98 9
SEFARDI U BOSNI I HERCEGOVINI
svjesni ~injenice da je to praznik u slavu nekih tamo birvak- dok od nje same ne ostaje ni{ta. Kada takvo odgovorno vod-
tilskih fundamentalista koji su potamanili birvaktilske seku- stvo izostane, ~esto se desi da ekstremizam umjesto faze u
lariste, liberale i globaliste. Nego, u ~emu je stvar? I kod `ivotu postane supstitut za `ivot. Tada slobodno mo`emo
Jevreja i kod Bo{njaka religija je bila osnovni faktor stvaran- govoriti o zastoju u razvoju li~nosti. O izvjesnoj duhovnoj per-
ja naroda. Sljedstveno, tvoja `iva vjera je za tvoje sekulariste verziji. Jako je tu`no vidjeti ljude u pedesetim ili {ezdesetim
njihova istorija, tradicija i kultura. Oni tu svoju istoriju, tradi- godinama `ivota kako svoju nepotro{enu i nesublimiranu
ciju i kulturu vole ba{ kao {to ti voli{ svoju vjeru. Identificiraju seksualnu energiju pretvaraju u nepresu{ni izvor omraze
se sa tvojim mudracima, tvojim junacima i tvojim vje~itim prema svijetu i ljudima, a prije svega prema vlastitim suvjer-
pozitivcima, gade se istih drevnih negativaca kao i ti, pri nicima (koji su ih neodgovorno pustili da ne odrastu i ne
~itanju zajedni~kog kanona raduju se na istim mjestima gdje dorastu, pa mi ih, u neku ruku, i nije previ{e `ao).
i ti, pla~u gdje i ti. Naizgled "sve im je jasno" - ali ne{to ipak Kada takve Petar-Pan vo|e, edipovci koji ne samo da nikada
"ne {tima". Klju~na razlika je nedostatak faktora Bog u nji- nisu do kraja odrasli – nego nedoraslost predstavljaju kao
hovom poimanju svijeta. S druge strane, opet, nemalo takvih cilj i vrlinu, uspiju da se nametnu mladim umovima kao aut-
sekularista zna i te kako pre{i{ati deklarirane vjernike u enti~ni glasnogovornici tobo`e zanemarenih vrijednosti,
domenu eti~nog pona{anja. Kad tome jo{ doda{ koliko je zla katastrofalne posljedice su pitanje dana. Kao {to zna{, po-
u~injeno u ime religije na ovoj zemlji, eto nas pred vratima ku{avam da budem aktivan u me|ureligijskom dijalogu – a
mog li~nog stava o ovom kompliciranom pitanju: Vjerujem sebe do`ivljavam kao teocentri~nog humanistu jevrejske
da }e, ~im vjernici posvete etici onoliko pa`nje koliko provenijencije. Kada mi, danas, predstavljaju nekog potenci-
posve}uju ritualu, i nevjernici shvatiti spiritualne vrijednosti jalnog suradnika iz neke druge tradicije i hvale ga kao
rituala. Bar ve}ina… Do tad, ne ~udim se njima, nego nama. odmjerenog i uravnote`enog, ja odmah pitam da li je re~eni
[to se ekstremista i ikad bio ekstremista. Su-
ekstremizma ti~e, li~no govornici po~esto ne shva-
dr`im da je ekstremizam te tok misli, pa krenu u
nu`na faza u razvoju ~ov- apologetskom tonu, zna{
jeka, a samim tim i vjerni- bio je mlad i sli~no - a ja
ka. Kada ~ovjek tek utvr- se zapravo radujem {to }u
|uje svoje jastvo i poku{a- imati pravog sugovornika
va da odredi granice vlas- u osobi koja je zatvorila
tite li~nosti, da shvati gdje potpuni krug, prerasla is-
prestaje on a po~inju dru- klju~ivost mladala~kog
gi, sagledavanje svijeta u zanosa i stasala u zrelog
osnovnim konturama, u vjernika. Ako mi, pak,
takozvanoj crno-bijeloj te- ka`u da je re~eni oduvijek
hnici, nije nu`no kontra- bio odmjeren, ja se malo
produktivno. Dapa~e, li~- razo~aram, jer: ko nikad
nost u formiranju (bez ob- nije bio vrelo – te{ko da }e
zira na to da li se neko for- Kumplir il minyan, proslava vjerskog punoljetstva, pripreme ikada postati rijeka. Una-
mira kao ~ovjek i kao vjer- to~ svim opasnostima ne-
nik u pubertetu, ili se formira kao vjernik a "re-formira" kao kontrolirane i nekanalizirane ekstaze, tunjavo tinjanje (puki
~ovjek u poznijem `ivotnom dobu) je pod stra{nim pritiskom tradicionalizam) mi se nikada nije ~inilo dostojnom alterna-
i stvaranje "~vrstog" religijskog, eti~kog ili kulturnog identi- tivom. A, ako }emo po srcu, sve mi se ne{to ~ini da i sama
teta izgleda mi kao dobra centripetalna protute`a nebrojen- vjerni~ka baza ima vi{e povjerenja u post-ekstremiste kada
im centrifugalnim faktorima kojima su ljudi u sazrijevanju je u pitanju predstavljanje u me|ureligijskim "deverima",
izlo`eni. Kad ima pameti, odgovorna tradicionalna zajednica nego li u pred-ekstremiste. Narodna intuicija, {ta li?!
vodi svoje ~lanstvo u pravcu pozitivnog iskori{tavanja ove
faze zanesenosti vlastitim identitetom i tradicijom na na~in DIJALOG IZME\U MONOTEISTI^KIH RELIGIJA
koji njima koristi a drugima ne {teti. Na `alost, danas smo
svjedoci apsurdne situacije da u mnogim vjerskim zajedni- Dodiri Kr{}anstva, Islama i Judaizma u [panjolskoj –
cama ekstremisti poku{avaju da nametnu svoju nedozrelu izme|u ostalog, tvoja su znanstvena preokupacija…
viziju cijeloj zajednici. Da sve bude gore, nerijetko se radi o Da, uvijek me iznova fascinira taj period koji se u jevrejskim
najboljim sinovima odre|ene zajednice, o iskrenim idealisti- naukama naziva Zlatnim Dobom [panjolske, kratki bljesak
ma ~iji zanos i karizma plijene. Ni{ta tu`nije (a vala ni ru`ni- prave religijske zrelosti, u kome su (u lucidnim intervalima)
je) od vjerske (kobajagi) zajednice koja nije u stanju da osi- pripadnici svih triju vjera igrali neki relativni ferplej na
gura dozrijevanje svojoj djeci, nego se povla~i za njima i pu{- stvarno zajedni~kom terenu. Da se razumijemo, i to je dale-
ta ih da je vode kad sami jo{ uvijek trebaju vodstvo. Iskusni ko od ideala odgovorne religijske zrelosti kome bismo tre-
vjernici imaju odgovornost da kanaliziraju zanos svojih tek bali da te`imo danas – ali, lijepo je znati da je utopija nekad,
stasavaju}ih suvjernika, obavezu da im pomognu da od buji- ipak, bila blizu ostvarenja. Primjera radi, u usporedbi sa zlat-
ce naprave stameni potok – a ne poplavu koja {teti okolini, nim dobom [panjolske, Osmansko Carstvo se doima kao
10 BEHAR 98
SEFARDI U BOSNI I HERCEGOVINI
period u kome jedan fudbaler sam pipla loptu na trgu, toleri- prepucavanja i nadmudrivanja nego li istorija slu{anja, razu-
raju}i da druga trojica piplaju, svak u svojoj avliji. Za onaj mijevanja i odgovora na re~eno/~uveno/shva}eno. Od Fran-
vakat, izgleda, ni to nije bilo malo. U to zlatno doba [pan- cuske revolucije na ovamo, me|utim, religija u Evropi gubi
jolske mudraci svih triju vjerozakona bavili su se, izme|u status objektivnog znanja o svijetu i ~ovjeku, postaju}i sub-
ostalog, i pitanjem odnosa izme|u racionalnog (logi~ki jektivno ubje|enje, stvar individualnog opredjeljenja. Time je
dokazivog) i postracionalnog (misti~no iskustvo, proro{tvo, i me|ureligijski (do)govor postao manje hitan i bitan, ali
objava), polaze}i od (nekim teolozima i danas upitne prem- upravo u no{enju sa bezvjerjem materijalizma evropski
ise) da je ljudsko znanje jedno, da su logika i filozofija uni- teolozi su, polako ali sigurno, "objedinili front", shva}aju}i da
verzalne kategorije - te da je znanje i iskustvo drevnih gr~kih je ono {to ih ujedinjuje (su{tina) daleko prete`nije od onog
filozofa (a samim tim, naravno, i suvremenih inovjernika) u {to ih razdvaja (forma). Jednako tako, shvatili su da je jedna
ovim oblastima relevantno i iskoristivo. Kao {to bi Einsteinov od osnovnih primjedbi religiji njen "doprinos" sukobu i podi-
genije, da je ro|en u nekom afri~kom plemenu a ne u visoko- jeljenosti svijeta, te su se predali dokazivanju da ovjeko-
industrijaliziranoj Evropi, do{ao do izra`aja u ~injenici da bi vje~ivanje podjela nije nu`ni zahtjev religije same po sebi.
mali Bantu Einstein skupio daleko vi{e banana nego druga Tekovine ovog novog religijskog trenda, me|utim, nisu na
djeca iz sela – tako ni Maimonides (na zapadu odoma}eni vrijeme stigle do ju`noslavenskih prostora, gdje je religija bi-
nadimak za Rabi Mo{e ben Maimona, koji je me|u svojim la jedina organizaciona alternativa komunisti~kom jedno-
arapskim suvremenicima bio poznat po arabiziranoj verziji partijskom sistemu, te kao takva iskori{tena od strane na-
njegovog hebrejskog imena: Abu ’Imran Musa ibn Majmun cionalista, koji su se zacarili nad nekim religijskim zajedni-
ibn ’Ubajd Allah) ne bi bio Maimonides bez duha sinteze ljud- cama svojih etni~kih grupa, kad ve} nisu mogli organizirati
skog iskustva koji je vladao Al-Andaluzom. Maimonidesovo partije s nacionalnim predznakom. Nacionalizacija religije i
remek djelo Vodi~ zablu- religizacija nacije na ju`-
djelih (sistematizovana noslavenskim prostorima
reprezentacija rabinske I kod Jevreja i kod Bo{njaka religija je bila osnovni fak- dovela je do toga da se
metafizike) nezamislivo je kod nas govor o op}im lju-
tor stvaranja naroda. Sljedstveno, tvoja `iva vjera je za
bez aristotelijanskih te- dskim vrijednostima obi~-
melja, Al-Farabijeve teori-
tvoje sekulariste njihova istorija, tradicija i kultura. Oni no do`ivljava kao recidiv
je proro{tva ili Ibn Bad`ine tu svoju istoriju, tradiciju i kulturu vole ba{ kao {to ti komunisti~kog "bratstvo/je-
teorije du{e. voli{ svoju vjeru. Identificiraju se sa tvojim mudracima, dinstvo" ideala; koji bi,
Pitam se koliko islamskih onda, valjda trebao biti
tvojim junacima i tvojim vje~itim pozitivcima, gade se stran svakoj religijskoj
teologa danas uop}e zna
da je Vodi~ izvorno napi- istih drevnih negativaca kao i ti, pri ~itanju zajedni~kog tradiciji ponaosob i svima
san na arapskom jeziku, kanona raduju se na istim mjestima gdje i ti, pla~u skupa (jer svaka bi, tobo`e,
te da mu je izvorni naslov trebala biti zainteresirana
gdje i ti. Naizgled "sve im je jasno" - ali ne{to ipak "ne samo za "svoje" ljude, a ne
Dalalat al hairin. Nedavno
je u Zagrebu, u izdanju {tima". Klju~na razlika je nedostatak faktora Bog u nji- i za "nevjernike").
Demetre, iza{ao integralni hovom poimanju svijeta. Sad je, valjda, kona~no
hrvatski prijevod arapskog do{lo vrijeme da i mi
izvornika Vodi~a, iz pera damo svoj doprinos svjet-
vrsnog hrvatskog arabiste Danijela Bu~ana. Toplo prepo- skom me|ureligijskom dijalogu. Da je sre}e i pameti, mogli
ru~ujem! U to su sretno vrijeme jevrejski i islamski mistici bi prednja~iti u tom poslu i ponuditi svijetu i devletu recept
posu|ivali jedni od drugih ideje te razmjenjivali i prosu|ivali zasnovan na stvarnom, iskustvenom me|ureligijskom
uzajamna iskustva. Najbolji primjer sinteze jevrejskog mist- su`ivotu. Ti si inicirao jedan me|ureligijski ~asopis, i ja
icizma i sufizma je Kitab Faraid al-kulub (Farzovi srca) Ribi stvarno ~ekam tu suradnju k'o ozeblo sunce jer iskreno
Bahje Ibn Pakude iz Saragose. Tad se ~ak i jevrejski eksklu- vjerujem da je teocentri~ni religijski humanizam ozbiljna
zivizam nadahnjivao na islamskim izvorima, pa je tako jedan alternativa kako nacio-centri~nom i nacio-latri~nom poima-
od vode}ih zagovornika jevrejske posebnosti, Ribi Jehuda nju religije, tako i antropocentri~nom humanizmu suvreme-
ben [emuel (h)a-Levi (me|u Arapima poznatiji kao Abu-I- nog materijalizma. Da li je mogu}e voljeti Boga, a u isto vri-
Hasan ibn Levi) usvojio {iitske koncepte a la safwa (odabrani jeme mrziti ljude (posebno one koji ga i sami vole, pa makar
rod, odabrani soj). i druga~ije nego mi sami)? Ja mislim da nije! Stvarno nam je
potrebno neko mjesto razgovora o na{im bitnim razlikama i
Strah po~esto osje}amo prema ne~emu {to ne poznajemo. na{im su{tinskim sli~nostima, mjesto koje ne}e biti identifi-
Slo`it }emo se da je zato dijalog me|u religijama itekako cirano ni sa jednom vjerskom zajednicom per se, niti }e biti
potreban. Svjedoci smo raznih oblika institucijalnog dijaloga obilje`eno "zvani~nom multi-tuti-fruti retorikom" za koju svi
izme|u kr{}ana, jevreja i muslimana na na{im prostorima, izgleda znaju da je vi{e usmjerena na skupljanje poena kod
{to je u svakom slu~aju pohvalna ~injenica. Me|utim, koli- stranih posmatra~a, nego za u{i vlastite pastve.
ko su ti razgovori vo|eni politi~kim diktatom, a koliko stvar- @elim da vjerujem da }e de-ateizacija i re-teizacija humanis-
nom potrebom za tolerancijom i su`ivotom? ti~ke retorike na sjevernom Balkanu doprinijeti uo~avanju
Istorija me|ureligijskog razgovora prije je istorija rasprave, ~injenice da uzajamno po{tovanje, suradnja i spremnost na
BEHAR 98 11
SEFARDI U BOSNI I HERCEGOVINI
dijalog ne samo da nisu strane na{im ~asnim monoteisti~- Itd. Itd. Mogao bih do sutra nabrajati ono {to se obi~no nazi-
kim tradicijama – nego su, zapravo, te`nja svake na{e religije va jevrejskim doprinosom razvoju BiH. Sre}om, ta pri~a jo{
ponaosob, ~im se ista oslobodi straha od zatiranja, progona, uvijek traje. Potomci malog broja bosanskih jevreja koji su,
dominacije i preglasavanja. U eri u kojoj smo se izborili za zahvaljuju}i Talijanima i partizanima pre`ivjeli NDH okupaci-
razli~ita ljudska prava mo`da nije zgoreg da definiramo i ju, jo{ uvijek bitno doprinose napretku zajedni~ke ku}e. Taj
jedno od Bo`anskih "prava", Bo`je pravo da se raznim ljudi- doprinos je uvijek bio ve}i od jevrejskog procenta u
ma objavi na razne na~ine. Ovdje smo da u~imo jedni od stanovni{tvu Bosne, pa je i danas tako.
drugih, uspore|ujemo iskustva i poka`emo Abrahamu da
Isak i Ji{mael, Jakov i Esav ipak znaju da im je praotac jedan, Poznato je, prema nekim nedavnim istra`ivanjima, da
kao i Bog ~ijem je po{tovanju podu~io sinove i unuke... nema niti jednog pravnog dokumenta, niti jedne fetve, koja
bi diskriminirala nemuslimane u osmanskom periodu.
USTA[KA OKUPACIJA I PRI^A O VREMENU Jevrejima je u Osmanskom carstvu bili poprili~no lijepo, a
KAD JE SVAKI PETI SARAJLIJA BIO JEVREJ ~esto i mnogo ljep{e nego li u katoli~koj Evropi. Ilustrativan
je poziv jedrenskog romanijotskog rabina Isaka Sarfatija iz
Po tvojoj ocjeni, budu}i da je broj Jevreja uz genocidnu 1454. godine a{kenaskim jevrejima da napuste katoli~ku
politiku u NDH smanjen na minimum, koliki je njihov utje- Evropu i skrase se u benevolentnom Osmanskom carstvu.
caj na multikulturalnu sliku BiH, i kojoj mjeri su va`ni kao @iva istina! Ne postoji ni jedna jedina osmanska fetva ili cars-
dio konfesionalnog i etni~kog dijaloga u toj zemlji? ki ferman koji bi diskriminisali jevreje u odnosu na druge
Ako je Bosna hljeb, jevreji nisu ni bra{no ni voda tog hljeba nemuslimane. Istovremeno, valja podvu}i, do \ulhane hati-
– ali sol jesu! Jevrejski udio u bosanskom miljeu nikad nije {erifa iz 1839. (kada po~inju reforme u pravcu stvaranja
bio pitanje kvantiteta – nego kvaliteta. Bi li Bosne bilo bez gra|anske dr`ave) Osmansko carstvo nije bilo dr`ava svih
jevreja? Bi! Bi li to bila Bosna? Jok! Mo`da ovo s hljebom svojih gra|ana – nego islamska dr`ava u kojoj su nemusli-
nekom zazvu~i pretenciozno. K'o biva Bosna bi bila "nejes- mani bili gra|ani drugog reda, te kao takvi nisu mogli
tiva" bez jevreja. Hajmo ovako, ako je Bosna somun - jevre- obna{ati javne funkcije, pla}ali su d`iziju (poseban porez za
ji su ~urekot. Mo`e li somun biti bez ~urekota? Mo`e! Je li nemuslimane) i bili izlo`eni ~itavom nizu restrikcija ~ije je cilj
somun? Jest! Je li to to? Jok! E tako je, "me{~ini" i s bosan- bio podvla~enje njihovog inferiornog polo`aja u odnosu na
skim jevrejima. Izbri{i ukus koji je Bosni dalo njihovo carsku vjeru. Na primjer: zabrana jahanja ili pasanja oru`ja
vjekovno prisustvo – i to ve} vi{e nije to. Sve i da su usta{e, u prisustvu muslimana, zabrana odijevanja odje}e i obuvan-
za vrijeme hrvatske okupacije BiH, i pobile sve jevreje (a ja obu}e odre|enih jarkih boja koje su bile rezervirane samo
nisu, nego "samo" osamdeset posto) jo{ uvijek bi Sarajevo za muslimane. Iskreno govore}i, ove odredbe nisu jevrejima
bilo poznato po svojoj (H)agadi; Isak Samokovlija bi jo{ uvi- te{ko padale, jer su zauzvrat dobili ne samo autonomiju –
jek bio neraskidivi dio bosanske knji`evnosti; Isak-eff. nego i dr`avnu za{titu za `ivot po svom Zakonu.
Salom bi jo{ uvijek bio prvi sarajevski ljekar obrazovan na Dapa~e, mo`e se ~ak re}i da su jevreji u Osmanskom car-
Zapadu; a njegov zet, Jakov-eff. Sumbul, bi jo{ uvijek bio stvu bili pozitivno diskriminirani. Na primjer, na jevreje se
prvi sarajevski farmaceut a la franka; dok bi Laura Papo nije primjenjivao najgrozomorniji osmanski instrument rei-
Bohoreta jo{ uvijek bila prva `ena na svijetu koja je pisala fikacije (pretvaranja u stvar, pokretno dobro) nemuslimana:
drame na Ladinu. Salomova pala~a (ona lijepa zgrada sa dev{irma ili danak u krvi. Dok su stotinama godina janji~ari
reljefnim likovima u narodnim no{njama na Titovoj, odmah (i sami porijeklom oteta kr{}anska djeca) "ubirali" kr{}an-
do kina Imperijal), Umjetni~ka Galerija BiH (preko puta sku djecu po Rumeliji (osmanskom Balkanu) i Anadoliji,
Saborne Crkve), ona zgrada na Titovoj (u kojoj je nekad bila, jevrejske su porodice toga bile po{te|ene. Razloga je za to
a mo`e biti da je i sad, buregd`inica pod imenom Semberija) vi{e: dev{irma se sprovodila prvenstveno u selima – a
kao i zgrada pred kojom plamti Vje~na vatra (nekada{nji osmanski jevreji su bili gotovo isklju~ivo urbana populacija.
Grand Hotel Danijela Saloma) jo{ uvijek bi svjedo~ile o sjaju Osim toga, Porta je znala da su kr{}ani vezani za zemlju, je-
samo jedne od vi|enijih sefardskih porodica Sarajeva. Pet zik i kraj – te da ve}ina ne}e odseliti ako zulumi ne pre|u
jevrejskih hramova, {to na ~ar{iji, {to u centru (dakle vi{e odre|enu mjeru. Jevreji su, me|utim, bili daleko mobilniji -
nego li i pravoslavnih i katoli~kih crkava u Starom Gradu i
Centru zajedno), jo{ uvijek bi pri~ali pri~u o vremenu kad je
svaki peti Sarajlija bio jevrej.
Najbolji primjer sinteze jevrejskog misticizma i sufizma
Bjelavski hram Bet Tefila (na Mejta{u) jo{ uvijek bi pri~ao
pri~u o sarajevskoj jevrejskoj sirotinji koja je odvajala od usta je Kitab Faraid al-kulub (Farzovi srca) Ribi Bahje Ibn
da u svom kom{iluku podigne Dom Bo`ji. Dana{nji BKC Pakude iz Saragose. Tad se ~ak i jevrejski ekskluzi-
(nekada{nji Radni~ki Univerzitet \uro \akovi}) sagra|en vizam nadahnjivao na islamskim izvorima, pa je tako je-
pred sam II. svjetski rat, prilozima sarajevskih jevreja, koji je dan od vode}ih zagovornika jevrejske posebnosti, Ribi
ponosno nosio ime Kal Grandi ili ti Veliki Hram, jo{ uvijek bi
Jehuda ben [emuel (h)a-Levi (me|u Arapima poznatiji
bio najve}a sefardska sinagoga ikad podignuta u Evropi. Kal
vje`u ili ti Stari Hram na ~ar{iji, i uz njega skoro pa prislo- kao Abu-I-Hasan ibn Levi) usvojio {iitske koncepte a la
njeni Kal Muevu ili ti Novi Hram, jo{ uvijek bi pri~ali pri~u o safwa (odabrani rod, odabrani soj).
jevrejskom udjelu u zanatima i trgovinama Ba{ ^ar{ije. Itd.
12 BEHAR 98
SEFARDI U BOSNI I HERCEGOVINI
BEHAR 98 13
SEFARDI U BOSNI I HERCEGOVINI
(posebno imama Hand`ar divizije) koji su s odu{evljenjem praznike u koje je zabranjen bilo kakav rad, dok se srednji
prihvatili bljutavu antisemitsku propagandu Hitlerovog dani praznika smatraju polupraznikom – i neki su hitni
suradnika Emina El-Husejinija, jeruzalemskog Velikog poslovi dozvoljeni) u kartanju. Hahamima se to, bezbeli,
Muftije. Jednako tako, na slikama skrnavljena jevrejskog nije svidjelo – i oni izdaju odredbu po kojoj je "u svakoj
Velikog Hrama (dana{nji BKC), iz 1941. godine, vide se i neki jevrejskoj ku}i zabranjeno kartanje na polupraznik". Tu se
muslimani (jasno je to po fesovima na njihovim glavama) na{e mudre nonas (bake) i tijas (tetke) dosjete i iznajme
kako raznose hramske klupe, ili skidaju bakar sa hramskoga avlije muslimanskih kom{inica i serbez nastave da igraju
krova. karata, jer su hahami zabranili igranje u ku}i, a ne u avliji –
Ukratko, bio je rat – i bilo je svega. U svakom `itu ima i i to samo jevrejskoj, a nikako u muslimanskoj. Judaizam je
kukolja, a u svakom ratu ispliva i ned`aset. Zato nasuprot stra{no osjetljiv na zaklinjanje Bo`ijim imenom onako
muslimanskoj usta{koj hala{i i ned`asetu treba staviti "bezveze", bez pravog razloga i nijeta, a po{to je
muslimanske “evlije” iz Drugog svjetskog rata, poput Ah- prosje~nom Bosancu "vala" (Boga mi) svaka druga rije~ –
meda Sadika kog su usta{e ubile u Jasenovcu zbog spa- jedan od sarajevskih hahama u svojoj knjizi Damesek
{avanja Jevreja, ili njegovog zeta, Mustafe Hardage, koji je Eliezer upozorava protiv re~ene prakse sljede}im rije~ima:
i sam hap{en od usta{a i zamalo platio glavom spa{avan- Enmentar el nombre de el [em Jitbarah no es asur davka
je porodice Kabiljo. Ko poma`e progonjenim, posu|uje en le{on (h)a-kode{, salvo en todo modo de la{on es asur,
Bogu -veli jedna jevrejska poslovica – i, uistinu, u toku tanto en Ladino… i ansi en la{on de los gojim: "Boga mi" o
posljednjeg bosanskog rata, Kabiljovi su nadigli izraelsku ke dizi "Tako mi Bog", i ansi si dizi in turkesku "vala i bila".
vladu na noge, kako bi iz sarajevskog u`asa izveli Spominjati ime Boga Blagoslovenog nije zabranjeno samo
Mustafinu udovicu i Ahmedovu }erku, Zejnebu Hardagu na Svetom jeziku (hebrejskom), nego je zabranjeno na
ro|. Sadik. Kada je ova ~asna starice sletjela na izraelski svakom jeziku, kako na Ladinu… tako i na jeziku nejevreja:
aerodrom, tada{nji izraelski ministar unutra{njih poslova "Boga mi", ili ko ka`e "Tako mi Bog", ili ako ka`e na
upitao ju je da li su tada, 1941., kada su pomagali turskom "vala i bila".
Jevrejima, mogli i pomisliti da }e u budu}nosti postojati Namjerno sam citirao i izvorni tekst na Ladinu, da ~itaoci
neka jevrejska dr`ava koja }e se truditi da odu`i dugove – Behara ~uju i koju rije~ jezika kojim je nekad govorila peti-
na {ta mu je Zejneba kratko rekla: Nismo mi spa{avali na Sarajlija. I za kraj, svojevaktile mi je jedan dedo musli-
Jevreje, mi smo spa{avali kom{ije. man ovako objasnio za{to je bosanskim muslimanima
Dovoljno je da je na svakog usta{kog zlo~inca musliman- dozvoljeno piti rakiju, iako bi to po Islamu trebao biti veliki
skog porijekla bio jedan jedini Ahmed Sadik, jedan Mustafa grijeh: Kad je Fatih Sultan Mehmed Bosnu feth u~inio on
Hardaga, jedan Dervi{ Korkut - pa da Sefardi iz Bosne zna- nas je pozv'o u din, a mi smo rekli da nemeremo po{to bi
dnu da nisu d`aba `ivjeli 500 godina i sa Bo{njacima. se ogrije{ili jer mi volimo popit' – a u Islamu je to haram.
Onda je on rek'o: Samo vi hajte vjeri, a evo ja vam dajem
Tvoje zaista impozantno poznavanje islama proizlazi i iz izun da morete pit rakiju… I tako je ostalo do dana
~injenice da si odrastao me|u muslimanima u Sarajevu. dana{njeg. Ova diskrepancija izme|u naloga vjere i
Mo`e{ li s nama, iz osobnog iskustva, podijeliti nekoliko op}enarodne prakse me|u mnogim bosanskim musliman-
zanimljivih/{aljivih susreta dviju vjera. ima nije promakla ni njihovim jevrejskim kom{ijama, pa je
Evo ti par anegdota koje meni uvijek izmame osmijeh na li- stoga jedno {eretskih kodnih imena, koje se u Ladinu
ce. @ene Sefartkinje voljele su da provode vrijeme polu- koristi za Bo{njake, ime Alme{as, ili ti [ljive – k'o biva Ovi
praznika (prvi i posljednji dani praznika koji traju preko {to piju rakiju, iako ne bi smjeli.
jedne nedjelje, a la Pesah i Sukot, ra~unaju se u pune
KNJ@EVNA KARIJERA I ROMAN NA LADINU
14 BEHAR 98
SEFARDI U BOSNI I HERCEGOVINI
BEHAR 98 15
SEFARDI U BOSNI I HERCEGOVINI
Eliezer Papo
16 BEHAR 98
SEFARDI U BOSNI I HERCEGOVINI
bolje sutra) govore jedan drugom (h)alal (ti) mansku instituciju narodnog glasnika. Kad su - [ta si ti zamislio? Ti sam od svih
vjera. Istini za volju, muslimani ka`u halal – a u II. svjetskom ratu Nijemci u{li u Sarajevo, ovu Jevreja da pro|e{ bes trake? A, ne, ne, ne
hri{}ani alal – ali sve druge konotacije su se je ~asnu funkciju obavljao re~eni Nikola Te{ki mo`e kod mene! Jok, jok! Nikako!
odavno izgubile. Radnik. Odmah je uvidio da je posla mnogo – Svijet se smijao od srca – a Nikola je nas-
Neprevazi|ena legenda sarajevskog inata a vremena malo, pa zavrnu rukave i baci se na tavio sa svojom tiradom
bio je bez sumnje Nikola Te{ki Radnik. Ko ga je posao. Na sam prvi dan, kad je pra{njava ko- - Jeste vid'li vi pokvarenog Jevrejina? –
znao – znao ga je pod tim imenom. Bio je malo lona njema~kih vojnika ulazila u grad, negdje u pitao je unose}i se ljudima u lice. Viditel' |e se
u pet kod ringi{pila, kako se to u Sarajevu lije- Aleksandrovoj ulici, Nikola se baci na cestu ko- sakrio? U samu crkvu. Misli crkva }e ga spasit'.
po ka`e – ali uz to, ili mo`da upravo zbog toga, liko je dug i {irok, pa le`e}i pred njema~kim Vrijeme ba{ i nije bilo za smijanje – ali ljudi
i o~i, u{i – i, {to je najva`nije, usta grada. U kamionima po~e vikati koliko ga grlo nosi: Halt! koji su zatekli pred katedralom naprosto su
turska vremena budale su bile vi{e neka vrsta Halt! Halt! Voza~u kamiona nije dugo trebalo pucali od smijeha. Nikola se opet okrenu Isusu:
dru{tvene ustanove nego li li~no stanje duha. da shvati da pred sobom ima bolesnog ~ovje- - Jesil' ti stvarno mislio da te ne}emo pre-
Biti na svoju ruku nosilo je sa sobom dru{tvenu ka. Kamion se zaustavi, vojnik iza|e iz poznat'? Da te ne}emo dojavit'. Glumi{ tu
odgovornost. Budale su bile ventil koji je reg- kamiona i pristupi Nikoli da ga ukloni s puta. nekog vel'kog katolika.
ulisao i popu{tao pritisak u loncu u kome su se Ovaj sko~i na noge lagane pa po~e objavljivati: Usta{ka policija ubrzo prekide zabavu.
svi kuvali. Njima je bolest duha obezbje|ivala Samo dva ~ovjeka u cijeloj Evropi mogu zaus- Nikolu prebi{e na licu mjesta, svijet rast-
bezbjednost tijela – i zato su uglavnom tavit' njema~ku vojsku - ja i Hitler. jera{e – a Isusovom kipu, s mnogo muke,
neometani mogli govoriti javno ono {to je le`a- Jugoslavija ubrzo bi podijeljena izme|u skido{e traku.
lo zapretano duboko u srcima njihovih sugra- okupatora i njihovih doma}ih sluga. Dalmacija s U to je vrijeme po~eo izlaziti i usta{ki list
|ana, {prdati se s onim od ~ega je ~ar{ija stra- ostrvima bila je dodijeljena Italiji – ali je usta{- ’Hrvatski Narod’ koji je sebi u zadatak stavio
hovala, i vikati na sav glas ono {to se po ~ar{iji ka vlada u Zagrebu dobila zadovolj{tinu u oku- obja{njavanje i razlaganje Hitlerove rasne te-
{aptalo. Kada se sve ovo uzme na um, postaje paciji Bosne. Njema~ke su trupe Bosancima, ili orije. Ni tu Nikola nije ~asa ~asio, odnekud
jasno za{to su budale predstavljale vitalni in- barem arijevcima me|u njima, donijele novo nabavi izvjestan broj primjeraka re~enog lista
teres svih segmenata gradskog dru{tva. Jedna NDH dr`avljanstvo. Bosanski Jevreji, sada @ido- – pa po~e vikati po cijelom Sarajevu:
po{tena kasaba kojoj je stalo do imena i ugle- vi, morali su biti izdvojeni od ostatka populacije - Hrvatski Narod dvije kune! Hrvatski
da morala je imati i de`urnu budalu. Nedos- kako je ne bi kontaminirali tjelesnim i du{evnim Narod samo dvije kune! Hrvatski Narod – jo{
tatak iste bi je degradirao u najobi~nije selo. nedostacima svoje rase. Na mnogim je ka- malo pa nestalo!
Nije da na selu nije bilo du{evnih bolesnika. Je- fanama ve} u prvim danima okupacije osvanuo Sarajlijama nije trebalo mnogo da razu-
dnostavno, tamo su oni bili obi~ni bolesnici, natpis: @idovima i psima zabranjeno. Oni koji su miju Nikolinu igru. Namjerno, kako bi mu
bez ikakve posebne dru{tvene uloge. Nije ih se njema~kim predrasudama po svaku cijenu omogu}ili da {to du`e izvikuje svoj slogan,
slu{alo, njihove rije~i se nisu prepri~avale, niko htjeli dodati i svoje lokalne pro{irivali su slogan niko nije htio kupiti posljednji primjerak lista
ih nije podsticao i ohrabrivao da govore ono {to u: @idovima, Srbima i psima zabranjen - a koji mu je ostao u ruci. Nikola je prolazio iz
drugi ne smiju. U gradovima Orijenta budale su posve}enici Hitlerovog rasnog nauka, ponosni ulice u ulicu i vikao:
bile besplatno pozori{te, narodni parlament. kako su brzo i dobro savladali gradivo, nisu - Hrvatski Narod samo dvije kune!
Stoga i nije ~udo {to su budale postale indika- presko~ili ni Rome – nego su na svoje radnje Hrvatski Narod – skoro nestalo! Posljednji
tor razvijenosti nekog mjesta. I drugdje se grad stavljali natpise: @idovima, Srbima, Ciganima i primjerak Hrvatskog Naroda!
bez pozori{ta smatra ve}im selom. Vele da su psima zabranjeno. Trojica usta{a, u novim uniformama,
Andri}a jednom pitali da li i danas svaki bosan- @idovi ne smiju prodavati arijevcima. svje`e obrijani, ispeglani i ure|eni {etkali su
ski grad ima po jednu budalu – a da je on odgo- @idovi ne smiju kupovati od arijevaca. @idovi se se sred Ferhadije ulice, o~ekuju}i da njihovi
vorio da danas ima po jedan pametan. ne smiju kretati ulicom iza {est uve~e. @idovi ula{teni pi{tolji i paradne uniforme otvore put
Svakodnevna dobro odmjerena kombinaci- moraju nositi `utu traku na kojoj }e crnim ka srcu pripadnica ljep{eg pola.
ja straha i smijeha bile su u Turskoj, izgleda, slovima tog i tog omjera stajati napisano ’Jude - Jesil' vidio – obrati se jedan od njih dru-
najbolje sredstvo za sprje~avanje ustanaka i - @idov’ – samo su neki od rasisti~kih zakona goj dvojici – kako mi se smije{ila ova djevojka?
pobuna. Na koncu, neosporno je da oni krvnici krvave NDH. Nikola, usta grada i njegov um, - Nije se smje{ila tebi – insistirao je drugi
koji su u svome bijesu ka`njavali i budale nikad nije se smirio dok nije na{ao na~in da poka`e – nego meni.
nisu uspijevali dugo zadr`ati vlast. Sarajlije tvr- {ta misli o NDH, njenim zakonima i njenom - Gledaj, evo i ova mi se smije{i – ponovo
de da je osoba kojoj je Bog uzeo pamet ili stra- rasnom ~istunstvu. Jednog jutra Isusov kip, }e prvi.
{an grje{nik ili veliki pravednik. Bilo kako bilo u koji je s pro~elja sarajevske katedrale blagosil- - Meni se ~ini – tre}i i najti{i me|u njima
njih ne treba dirati – Bog ih je sebi obilje`io. jao prolaznike, osvanu oki}en `utom trakom. }e – meni se ~ini da se svi ne{to smijulje.
Ako se radi o pravedniku, Bog }e ga osvetiti – Svijet koji je prolazio ispred katedrale vjerojat- Druga dvojica pogleda{e unaokolo. I
a ako li, pak, o grje{niku – onda mu je to o~ig- no ne bi ni obratio pa`nju na detalj, barem ne njima se u~ini da se svi prolaznici pomalo
ledno bila dobro odmjerena kazna kojoj nije tako brzo, ali Nikola se ve} pobrinuo da im ~udno smiju.
trebalo ni oduzimati ni dodavati – jer Bogu ne li~no skrene pa`nju. Stao je ispred katedrale i - Hrvatski Naroood – posljednji primjer-
trebaju pomo}nici. Bilo kako bilo, Sarajevo je pokazuju}i prstom na Isusa po~eo galamiti ak! – povika Nikola u njihovom pravcu.
dobilo u naslije|e, a potom jo{ i usavr{ilo os- koliko ga grlo nosi. Ivan, odmah shvati razlog zavjereni~kog
BEHAR 98 17
SEFARDI U BOSNI I HERCEGOVINI
osmjeha na licima prolaznika. Njegov selja~ki - Dobar dan, ja se zovem tako i tako, pro-
O jeziku i jo{ koje~emu
um, istreniran da u svakom ~ovjeku vidi nepri- fesor sam srednjevjekovne {panjolske knji-
jatelja i u svakoj stvari opasnost, bez gre{ke je `evnosti na univerzitetu u Madridu i bio bih
de{ifrovao skrivenu poruku u rije~ima prodavca
novina. Okrenu se prema svojim drugovima. Iz
zbunjenog izraza na njihovom licu uvidje da
K ada sam prvi puta ~uo ovu pri~u bio sam
sklon do`ivjeti je kao puko pretjerivanje -
jer nisam mogao shvatiti da je mogu}e
slobodan zamoliti vas da me udostojite
slu{anja neke od romansi koje ste svojevre-
meno…
njima jo{ uvijek nije bilo jasno o ~emu se radi. svakodnevno se koristiti odre|enim jezikom Ovde se nona blago nezainteresovano
- Tako je i bolje - pomisli. Posljednje {to je bez posjedovanja najosnovnijih informacija o okrenula Kalmiju Baruhu s pitanjem:
`elio bilo je da jedan od njih nanju{i priliku da njemu. - Di ondi s’ambizo esti favlar in \i|o?
iska`e lojalnost sistemu koji ga je izveo iz pot- (“Odakle je ovaj nau~io pri~ati jevrejski?”)
pune anonimnosti. Pri~a glasi: Njegov espanol ante-clasico za nonu je
Li~no, stupio je u vojsku da bi se spasio od Izme|u dva svjetska rata otvoren je u jednostavno bio \i|o – jevrejski. Ona nikada
oca pijanca koji, osim kad ga je tukao ili kada je Sarajevu {panski konzulat. Jednom, kada su nije razmi{ljala o tome da su tamo negdje u
galamio na njega, nije pokazivao druge znakove se u blizini konzulata na{le dvije sarajevske [paniji, iz koje su, ponijev{i jezik zemlje stigli
svijesti o njegovom postojanju. U djetinjstvu, Sefartkinje, iz konzulata je iza{la konzulova njeni preci, ostali i neki kr{}ani koji su i sami
batine su bile njegov jedini odnos s ocem. supruga u `ivom razgovoru sa katoli~kim nastavili govoriti {panski.
Zajedno s njim rastao je i o~ev strah da bi mu sve}enikom, gostom iz Madrida. ^uv{i prisne No, tek kada sam ~uo da i Solun, neka-
jednog dana Ivan, tako se zvao, mogao platiti s rije~i {panskog jezika (koji je u Bosni, kao i da{nja “Republika \udija” (“Jevrejska Re-
kusurom za sve batine koje je dobio. Zbog tog {irom nekada{nje Osmanske imperije, bio publika”) - tako nazvana zbog ~injenice da su
straha i ni zbog ~eg drugog batine su se prori- definitivni identifikacijski znak Jevrejstva) iz od Izgona 1492. do Holokausta 1942. Jevreji
jedile – pa sasvim prestale kao da ih nikada nije usta sve}enika - zabezeknuta nona obrati se ~inili ogroman procenat stanovni{tva (po-
ni bilo. Tako je prestala da postoji i jedina veza svojoj, ne manje za~u|enoj druzi, uzvikom nev- nekad, ~ak, vi{e od 2/3 gradske populacije),
izme|u oca i sina. Ivanu se ponekad ~inilo da bi jerice: Vitis, Blanka, pop |i|o? (“Vidje li, posjeduje sli~nu pri~u, shvatio sam da,
mu dra`e bilo kad bi se otac digao i prebio ga – Blanka, pop Jevrej?”) na~elno, nema neke bitne razlike izme|u tele-
samo da ga vidi, da poka`e da je svjestan nje- Kasnije sam ~uo da je Kalmija Baruha, vizora i jezika. I jedno i drugo su samo instru-
govog prisustva. Otac je, ~ini se, uvidjeo da prvog bosanskog Sefarda koji je {panjolski menti - te kao {to je mogu}e koristiti televizor
ignorisanje Ivana boli vi{e od batine – pa mu se jezik i knji`evnost studirao u [paniji, po bez osnovnih znanja o elektronici - tako je
dopalo da ga tako mu~i ako se ve} vi{e nije povratku u rodno Sarajevo, posjetio njegov mogu}e koristiti jezik bez osnovnih znanja o
usu|ivao di}i ruku na njega. Stupio je u vojsku profesor srednjevjekovne {panjolske knji- lingvistici.
da bi pobjegao od zla koje mu se ~inilo, i ve} mu `evnosti, zaljubljenik u jezik Servantesa. Kal-
je bilo jasno da se ovdje od njega o~ekuje da mi ga je, odvev{i ga na Bjelave na kojima su Solunska pri~a veli:
~ini zlo. Sada je on trebao da bude taj u ~ijoj je se djeca sva|ala jezikom kojim je napisan Jednom se u Solunu neki {panski brod
ruci sila. Nije mu se dopadala nova uloga. “Don Kihot”, bez vremeplova vratio u srednji zadr`ao dovoljno dugo da se jedan od ~lano-
Strepio je od `ivotinja koje su se otrzale s lanca vijek. [panac nije vjerovao svojim o~ima i va posade zaljubio u jednu solunsku
u njegovim prijateljima. Stoga pohita Nikoli ne u{ima – jer slu{ati pri~e o govoru {panjolskih Sefartkinju. Djevojka je svoju simpatiju upoz-
bi li nekako sprije~io incident prije nego neko od Jevreja u Sarajevu, iz usta studenata sa nev- nala prvo sa majkom i sestrama – a kada je
njegovih drugova shvati provokaciju. jerojatnim smislom za jezik, bilo je jedno - ali mladi} ove osvojio prostodu{no{}u,
- Gospon oficir, jeste li za Hrvatski Narod? vidjeti djecu koja se u igri koriste jezikom srda~no{}u i neposredno{}u - odva`ila se da
– upita ga Nikola naivno. srednjevjekovne Kastilje, ~uti `ene koje se ga predstavi i ocu. @enama, naravno, nije palo
Znao je da }e ako odgovori odri~no izazvati krajnje ozbiljno, potpuno nesvjesne vanred- na pamet da ispituju mladi}evo Jevrejstvo. Na
buru smijeha kod prisutnih. Istovremeno nije nosti fenomena, sva|aju - koriste}i srednjev- koncu, govorio je {panski - {to je svaku sum-
`elio nikakvo zlo ni tom prodava~u novina za jekovne kletve, bilo je ne{to sasvim sasvim nju ~inilo bespredmetnom. Otac je, me|utim,
koga uop{te nije znao je li blesav ili samo hrabar. drugo. Na kraju, Kalmi ga je odveo jednoj od smatrao vlastitom du`no{}u da provjeri ste-
Razmi{ljao je grozni~avo. Poku{a se prisjetiti {ta ~uvenih bjelavskih kantaderas – `ena koje su pen obrazovanja potencijalnog zeta. No, na
bi uradio neko od starijih iz njegovog sela. Oni bi pjesmom i defom uljep{avale sve porodi~ne sva pitanja o Bo`jem Zakonu i zapovjednima
se i sami pravili blesavi – pomisli. radosti – od svadbe do paridas (babina) ili (u kojima su se po prirodi stvari hebrejske
- Stvarno nisam pro~it'o zadnji broj – birita (obrezivanja). Na putu do stari~ine ku}e rije~i preplitale sa {panskim) ina~e simpati~ni
re~e Nikoli, pru`aju}i mu dvije kune. Kalmi je, ve} ionako egzaltiranom profesoru, mladi} je odgovarao vidnim neshvatanjem.
Nikola je jo{ neko vrijeme izvrgavao ruglu objasnio da se radi o `eni po ~ijem je kaziva- ^injenica da mladi}, ne samo da li~no nikada
novu vlast – a onda je ubijen, kao i toliki nju pribilje`io mnoge romanse, neke su prije nije napravio aluziju na neki jevrejski tekst ili
drugi. Neki dr`avotvorac na{ao je za shodno toga bile potpuno nepoznate u svijetu roma- obred (~ime, u jevrejskom svijetu, ve}ina
da za{titi NDH od Nikole Te{kog Radnika. nistike. Predstavljaju}i se starici, [panac je, potencijalnih mlado`enja nastoji impresioni-
Narod vjeruje da vlast, koja ne {tedi ni poku{avaju}i izgovarati rije~i na srednjev- rati potencijalne tastove), nego, ~ak, nije bio
budale, ne mo`e biti duga vijeka – i, barem jekovni na~in (“`” ili “{” umjesto “j” i sl.), u stanju shvatiti njegove aluzije - pa ni otvore-
ovaj put, bio je i u pravu. izdeklamovao ne{to poput: na pitanja - dovela je djevoj~ina oca do toga
18 BEHAR 98
SEFARDI U BOSNI I HERCEGOVINI
da je posumnjao da se radi o jednom od komi~nom duhu broda koji tone, ali se divno
anusim (hebrejski: prisiljeni – skupno ime za
Popis zabavlja pristupili su popisu i malobrojni
prisilno pokr{tene {panske Jevreja koji su sarajevski Jevreji. U jednoj porodici potu~eni
desetlje}ima nakon Izgona pristizali u Tursku
da bi se vratili savezu otaca). Kako sam nije
znao iza}i na kraj sa tako delikatnim proble-
B alkance uop{te, a Bosance posebno,
krasi posebna vrsta uro|ene rezignacije
za sve {to ima veze s vla{}u. Nije bitno da li
su svi rekordi jugoslovenskog apsurda. Ispalo
je da od {est ~lanova porodice nema ni dvoje
koji pripadaju istom narodu, istoj vjeri - ili,
mom, obrati se hahamu (hebrejski: mudrac, se radi o njihovoj ili o tu|oj vlasti – jer svaka ako ni{ta, bar govore isti jezik. Najapsurdnija
sefardski naziv za rabina) kome nije trebalo vlast je u Bosni nekom njegova – a nekom od svega je ~injenica da se u re~enoj porodi-
mnogo da otkrije da se pred njim nalazi tu|a. ci niko nije morao pretjerano truditi da pret-
~istokrvni (u [paniji su u to vrijeme bili na Zbog ovog neprijateljstva {to ga pro- jeruje, preuveli~ava ili la`e. Dovoljno je bilo
snazi las leyes de limpieza de sangre – sje~an Balkanac gaji prema vlastima, u Bosni re}i puku istinu iz vlastitog kuta.
“Zakoni o ~isto}i krvi” koji su zabranjivali i u Crnoj Gori uvrije`io se obi~aj da se u raz- Nono, Bension, izjavio je da je po nacio-
osobama ne~iste krvi obna{anje javnih govoru me|u pristojnim svijetom vlast i njene nalnosti Jevrejin, po vjeroispovjesti Sefard
funkcija i poha|anje univerziteta) cristiano institucije ne pominju po imenu. Umjesto (ovde se okrenuo da objasni `eni da su Se-
viejo (“stari hri{}anin”). Haham, ne `ele}i imena institucije treba koristiti zamjenicu – i fardi i A{kenazi zapravo isti narod – a da ima-
izli{nom mnogorje~ito{}u kompromitirati to ne mu{kog ili `enskog – nego srednjeg ju razli~ite sinagoge), dok mu je maternji je-
porodicu, ~ija se k}i slu~ajno zaljubila u inov- roda. Sra~unali su, valjda, da to najvi{e po- zik Ladino. Odmah poslije njega, nona Klara,
jerca, mudro presudi da “mladi} nije prisilno ni`ava. Primjerice, Sarajlija }e uvijek prije je izjavila da je po nacionalnosti Sefartkinja,
pokr{teni Jevrej - jer na{em zakonu nikada re}i odvelo tog i tog – nego {to }e se udosto- po vjeroispovjesti Jevrejka – a da joj je ma-
nije ni pripadao”. Nakon {to je cijela pri~a sa jiti da spomene policiju koja je doti~nog ternji jezik {panski. Sin, Solomon, ~ovjek od
mornarom i djevojkom ve} dobrano pala u odvela. Jest da je ponekad te{ko pogoditi o svojim {ezdesetak godina izjavio je da je po
zaborav, pojavi se u Solunu mladi a{kenaski kojoj se instituciji radi – ali poni`avanje insti- nacionalnosti Jevrej - a po vjeroispovjesti Ju-
talmid hahamim (hebrejski: u~enik mudraca, tucija je valjda dovoljno bitno da se malo gosloven. Kad mu je na to popisiva~ica saop-
naziv za ~ovjeka u~ena jevrejskom zakonu izgubi na preciznosti. Ponekad, kad ba{ {tila da Jugoslovenstvo nije religija prekinuo
koji jo{ nije u potpunosti savladao cjelokupnu nema drugog izlaza, spomene se i institucija ju je bijesno:
relevantnu gra|u) koji je krenuo na Istok da – ali tek na kraju re~enice, iza redovnog - Ja po Ustavu imam pravo da vjerujem u
ovlada ~uvenom sefardskom tehnikom u~enja poni`avaju}eg srednjeg roda – na primjer: {ta ho}u – je li tako?
Talmuda. Kazamenteras (provodad`ike) vrlo tog i tog pozvalo u vojsku. - Naravno... ali....
brzo glas o mladi}evoj u~enosti donije{e do Pred sam rat napravljena su u Bosni dva - E onda ja koristim svoje ustavno pravo i
djevoj~ina oca – i on odlu~i da je za njegovu popisa stanovni{tva. Prvo redovni popis koji vjerujem u Jugoslaviju.
k}er najbolje da se {to prije uda za u~enog se u Jugoslaviji ionako vr{io svakih deset - Ali, gospodine, vjeroispovjest je pita-
A{kenaza. Djevojci se dopalo {to je “njena godina, da bi mu uslijedio lokalni, bosanski, nje... – a ne...
sre}a” predmet razgovora solunskih udava~a koji se vr{io pod firmom izbora - iako rezultati - Ja ne shavatam u ~emu je problem.
– i ubrzo bi uprili~ena svadba – vesela i rasp- nisu bili mnogo druga~iji od rezultata popisa. Ovom se ukazala gospa, onom se ukazalo
jevana kao {to je i red kad oboje `enika stupa Na prvom popisu mnogi su na{li za shodno ono, meni se ukazala Jugoslavija. Ja sam,
pod baldahin prvi put. Jedina osoba koja se da iska`u svoj revolt prema podjelama koje gospo|o, ne morate mi vjerovat', Jugoslaviju
nije uklapala u op{te dobro raspolo`enje bila su se de{avale u zemlji pa su odlu~ili da se vidio svojim o~ima, i ja vjerujem da Jugoslavija
je nona – majka mladina oca. Kada ju je sin, deklari{u kao Eskimi ili Indijanci. Drugi, opet, postoji. To je moje najdublje vjersko uvjerenje.
primijetiv{i da ne u~estvuje u unu~inoj sa vi{e razumijevanja za lokalpatriotizam i Na koncu, to je moje ustavno pravo.
radosti, upitao: plemensku posebnost, deklarisali su se kao Nemaju}i ni volje ni `ivaca da se dalje
- Mana, ke te pasa – de ke tienes esta Koman~i, Apa~i i sli~no. U to je vrijeme raspravlja, popisiva~ica u rubriku vjeroispov-
kara de Ti{abeav (“Mama {ta se s tobom Sarajevom kru`io vic o dva prijatelja koja su jest upisa Jugosloven.
de{ava – za{to izgleda{ kao da je ti{abevski se na{la u nekoj kafani – pa, pri~aju}i o - Maternji jezik? – upita ga.
post”) ona mu je spremno odgovorila: ovome i onome, na koncu nado|o{e i na poli- - Srpski!
- Ez ke no intiendu, a esti \i|o no la tiku i popis. Jedan prijatelj upita drugog: Popisiva~ica mehani~ki napisa srpsko-
ki`itis dar – i a un goj la vaz a dar? (“Ne razu- - I dobro, kako si se deklaris'o na popisu? hrvatski – ali je Salamon prekinu:
mijem - onom Jevrejinu je ne htjede dati – a - Ko Indijanac, brate, a ti? - Nisam rekao srpsko-hrvatski - nego srp-
ovom inovjercu je daje{?”). - Ko Apa~. ski.
Ponekad se pitam ne koristimo li sebe - Ohoho, separatisti~ke tendencije... - De{a agora3– prekide ga nona, obra}a-
ovla{ i neobavije{teno kao ona “Kalmijeva” - Ti ni jedne, unitaristo jedan unitaristi~ki. ju}i mu se na ladinu da go{}a ne bi razumje-
nona jezik. – Ali, gdje uop{te tra`iti uputstvo Bilo je onih koji su se htjeli prijaviti kao la – a ti ke ti sali komu lu jaman.4
za upotrebu ~ovjeka. Marsovci. Jedan se osje}ao pingvinom, a
ka`u da je bilo i nekoliko magaraca – ali su
3 Ladino: desha agora - ostavi sad, pusti se toga.
odbijeni pod izgovorom da ove nacionalnosti
4 Ladino: a ti ke ti sali komu lu yaman - šta tebe
nisu priznate u Jugoslaviji. U istom tom tragi-
briga kako ga zovu.
BEHAR 98 19
SEFARDI U BOSNI I HERCEGOVINI
- Ja sam hrvatski govorio u Gradi{ci, {to ~ovjek? Mo`ete svi vi le`at' potrbu{ke i - Mama, samo pitam.
sam mor'o – i vi{e mi ne pada na pamet – smi{ljat' kako se danas osje}ate, i kako biste Bez suvi{nih komentara popisiva~ica
odbrusi joj Salamon. se sutra deklarisali. Iza|i sad pa pitaj nekog pristade i na ovu autodefiniciju – pa nastavi s
- Samo da ne bude poslije 'prcale se tu|e na ulici {ta si ti Lea Kaveson po nacionalnos- pitanjima u `elji da se {to prije do~epa neke
koze – a mog jarca muda bole' – rezignirano ti – svi }e ti odma' re}i da si Jevrejka, mo'{ ti malo normalnije porodice:
zaklju~i nona diskusiju. glumit' Bosanku kol'ko o}e{. - Vjeroispovjest?
Popisiva~ica izbrisa rije~ hrvatski – pa - Ti si kreten – dreknu na njega Lea.- Upi- - Jevrej.
se, prekidaju}i neugodnu situaciju, okrenu {ite slobodno – re~e, obra}aju}i se - Maternji jezik?
Greti, Salamonovoj `eni: popisiva~ici – u sve rubrike; nacionalnost: - Hebrejski!
- [ta ste vi po nacionalnosti? kreten, vjeroispovijest: kreten... - E, sad si ga pretjer'o – prekide ga Greta
- Jugoslovenka. - Mama – obrati se David Greti – malopri- – ne samo da ne zna{ hebrejski - nego kad je
- Vjeroispovijest? je kad gospo|i nije bilo jasno otkud ti Jugo- bio kurs u op{tini, i kad sam te zvala da
- Komunista. slovenka govori{ njema~ki – {ta si joj rekla? do|e{ samnom – nisi htio. Na kraju sam ja
Ne htiju}i ulaziti u nove rasprave o Znate mi smo Jevreji... Jugoslovenka u~ila hebrejski, a ti Izraelac si
ustavnim pravima, popisiva~ica zabilje`i ono - Ti zvu~i{ k'o pravi mali jevrejski Milo{e- i{'o po kafi}ima.
{to joj je re~eno. vi}. – ponovo }e Lea. - Da, ali si ti i{la.
- Maternji jezik? - [to, bil' ti `eljela da sam jevrejski Alija i - Ja jesam, ali ti nisi.
- Njema~ki. mirna Bosna? - Pa {ta o}e{? Gospo|a me je i pitala koji
Ovdje popisiva~ica podi`e pogled. Nije - Mama, jesi li ti sigurna da si ti rodila mi je maternji jezik. Je si li mi ti majka? Jesi.
znala procjeniti da li se to zavitlavaju s njom. ovog kretena? Govori{ li hebrejski? Govori{. Zna~i koji je moj
Posljednja stvar koju je o~ekivala, nakon - Pusti ga Lea – prekide je nona – svako maternji jezik? Hebrejski. Nije me niko ni
svega {to je ~ula u ovoj ku}i, bila je izjava o od vas }e napravit' ono {to smatra ispravnim. pit'o koji ja jezik govorim.
njema~kom kao maternjem jeziku. Preleti Moj brat Hajim je ovako govorio trideset i
pogledom po prisutnima. Niko se nije smijao. devete, ~etrdesete. Da ga je, bogdo, tata Ovdje se i popisiva~ica ve} po~ela smi-
Ponovo spusti pogled na papir, bilje`e}i iskaz poslu{'o – sad bi svi bili `ivi. juljiti. Greta ga pogleda pogledom punim
i konstatuju}i pitaju}im tonom: - Nono, kako mo`e{ nasjesti na njegove ljubavi – pa se okrenu popisiva~ici:
- Interesantno... pri~e? I ti si pre`ivjela – a nisi oti{la za Izrael. - Tvrdoglavo, moja gospo|o, tvrdoglavo.
- Znate - po~e Greta nespretno obja{nja- - Da, tako je tata odlu~io onda, i tako sam - Imam i ja jednog ovakog kod ku}e.
vati – mi smo Jevreji – pa smo kod ku}e gov- ja odlu~ila ~etrdeset i osme. Hajim je oti{ao Svima nam stalno dr`i predavanja. Valjda im
orili njema~ki. gradit' Izrael - a ja sam ostala gradit' Jugo- to do|e u tim godinama, ili je tako vrijeme...
- Zar Jevreji govore njema~ki? – upita slaviju. David }e – ~ini mi se za Hajimom, a ti
popisiva~ica. }e{, po svoj prilici, k'o i nona ti. Bojim se Lea se naka{lja tek koliko da prekine raz-
- Jevreji ne govore njema~ki - potrudi se samo da te ne upita starost |e ti je bila mla- govor. Nije voljela kad hvale Davida u njenom
nona da objasni -Jevreji govore {panski. dost. prisustvu.
A{kenazi govore njema~ki. Popisiva~ica, zaboravljena od sviju, - Kako se ti zove{, sine – upita je popisi-
- Nono, Jevreji govore hebrejski i `ive u naka{lja se retori~ki – pa kad se svi pogledi va~ica, koja se ve} osje}ala poprili~no kod
Izraelu – ispravi je unuk, David. obrati{e na nju upita Davida: ku}e.
- [ta, a ja nisam Jevrejka? – upita nona. - Kako se ti zove{? - Lea Kaveson.
- Mi sad vi{e nismo ni{ta. U [paniji smo - David, David Kaveson. - Zanimanje?
bili Judejski izgnanici. U Turskoj smo postali - Zanimanje? - Student.
Sefardi, Jevreji prognani iz [panije. U Austro- - Student. - Nacionalnost?
Ugarskoj Izraeliti sefardskog obreda. U staroj - Nacionalnost? - Bosanka – odgovori podignutim glasom,
Jugoslaviji Jevreji Sefardi. U NDH @idovi. U - Izraelac. kao da je time `eljela nadoknaditi nedostatak
novoj Jugoslaviji Jugosloveni jevrejskog pori- - Pa, ne mo`e{ biti Izraelac, to je... {ta ja sigurnosti.
jekla (ovdje pogleda Gretu). Sa}emo valjda znam, to je... druga dr`ava.
bit' Bosanci jugoslovenskog porijekla jevre- - Je li vama neko rekao da se ja ne mogu O~ekivala je reakciju. Niko, ~ak ni David,
jsko-sefardske vjere komunisti~kog obreda izjasnit' kao Izraelac – ili vi to onako... iz nije rekao ni rije~i. Izgleda da svim tim
(ovde pogleda Salamona). E pa, gospodo, glave? Jevrejima, Sefardima, Jugoslovenima i Izrael-
samo vi nastavite skupljat' porijekla – al' bez - Pa je li ima{ ti izraelski paso{? cima nije smetalo da u porodici imaju i Bo-
mene. - [ta ste vi po nacionalnosti? sanku. Svima je bilo jasno da njen novi iden-
- A {ta ti fali da bude{ samo ~ovjek? - - Za{to? titet proisti~e iz njene ljubavne veze, ali se
upita ga Lea, starija sestra. - Onako... niko nije petljao. Svak je na jedvite jade
- Pa kad smo svi samo ljudi – {to nas po- - Muslimanka. prona{ao svoju ravnote`u – tako da nikom
pisuju? Evo, ho}e{ ti prva re}i da si po na- - I, jel' imate muslimanski paso{? nije padalo na pamet da remeti tu|u.
cionalnosti ~ovjek, i po vjeroispovjesti - Davide! – viknu Greta.
20 BEHAR 98
SEFARDI U BOSNI I HERCEGOVINI
1 D`. M. Levy, Die Shepardien in Bosnien. Ein beitrag zur Geschichte der 4 Opširni popis Bosanskog sand`aka iz 1604. godine. Original se nalazi u
Juden auf der Balkan Halbinsel, Sarajevo, 1911. Ankari, Tapu ve Kadastro No 477.
2 F. Kar~i}, Društveno pravni aspekt islamskog reformizma, Sarajevo, 1990. 5 H. Had`ibegi}, Glavarina u osmanskoj dr`avi, Sarajevo, 1966, s. 13-33.
3 Kanuni i kanun-name za Bosanski, Hercegova~ki, Zvorni~ki, Kliški, 6 Navedeno djelo, s. 67.
BEHAR 98 21
SEFARDI U BOSNI I HERCEGOVINI
Protokom vremena jevrejska zajednica je numeri~ki rasla i dovati ostatke `ivota. Prije toga, kada je Budim 1686. godine
svoju poslovnu aktivnost usmjeravala ka najkurentnijim su- ostao izvan granica Osmanske dr`ave iz njega su u Sarajevo
vremenim zanimanjima: zanatstvu, trgovini, nov~anim tran- doselile neke jevrejske porodice. Me|u njima je bio i Zevi A{-
sakcijama i njima uslu`nim djelatnostima. Dostupni izvori ne kenazi, obrazovan ~ovjek koji je tada postao sarajevski rabin.16
pru`aju podatke koje su sve zanatske djelatnosti njegovali, Krajem 17. stolje}a, ta~nije 1690./91. godine Sarajevo je na-
dok nas Pavle Rovinjanin 1640. godine obavje{tava da u Sa- stanjivalo 68 punoljetnih, radno sposobnih Jevreja.17 [ez-
rajevu jevrejska ~ar{ija ima mnogo du}ana, kao na pijaci sv. deset pet ~lanova bili su aktivni predstavnici svojih porodi-
Marka, ali ne i sa tako bogatim asortimanom i finom robom.7 ca, dok su tri ~lana bila neo`enjena. Izvan ovog broja evi-
Prema odredbama kanunskog prava pla}ali su za plasman dentirana su dva ~lana koji su pobjegli iz jevrejske zajed-
robe, kao i za kupovinu tr`i{ne takse razli~itog iznosa, shod- nice.18 Prema uspostavljenoj kategorizaciji o pla}anju d`iz-
no vrsti artikla, {to je predvi|eno odre|enim kanunima8 za je, s obzirom na imovinski i socijalni status, bogatoj katego-
sve poslovne aktere. Poslovnu djelatnost organizirali su u riji pripadalo je 8 porodica ove zajednice koje su na ime
okviru esnafskih organizacija koje su svojim statutima reguli- d`izje dr`avi pla}ali godi{nje po 4 dukata, srednjoj kategori-
rale tehniku i tehnologiju proizvodnje, kvaliteta, cijene final- ji pripadalo je 9 porodica. Na ime d`izje dr`avi su pla}ali po
nih proizvoda, odnos prema tr`i{tu, kao i unutra{nju hijer- 2 dukata po doma}instvu, a u statusu donje kategorije pri-
arhijsku strukturu. Posrednik izme|u njih bio je esnafski }e- padalo je 45 porodica koje su godi{nje pla}ale po 1 dukat.19
haja9, a ukupna aktivnost bila je pod direktnom kontrolom Svaki predstavnik porodice i punoljetni, radno sposoban mla-
zakonskog tuma~a-kadije.10 di} identificiran je vlastitim imenom i imenom oca. Nazna-
Trgovinska djelatnost bila je izvor egzistencije mnogih Jev- ~enu identifikaciju prati fizi~ki opis subjekta sa naznakama
reja iz Sarajeva. Kao i zanatlija i trgovac je morao uva`avati boje o~iju, kose, brade, brkova i tena. Vjerojatno u skladu sa
odre|ene eti~ke norme svoje profesije: ne varati na te`ini i modom vremena gotovo da su svi nosili brkove i bradu. Na-
cijeni, po{tivati zakon u smislu davanja taksi i carine. Trgo- vode}i li~ni opis nagla{eno je da je odre|ena osoba visoka,
va~ka djelatnost bazirana na pisanim ugovorima i poslov- srednjeg rasta, ili niska. Sumiraju}i navedene podatke moglo
nom dopisivanju, iziskivala je pismenog ~ovjeka. ^injenica da se ustanoviti da su navedeni mu{ki predstavnici jevrejske
se poslovni ~ovjek susretao sa ljudima iz razli~itog govornog zajednice bili uglavnom srednjeg rasta, sa malim procentom
podru~ja tjerala ga je da upoznaje druge jezike i obi~aje. Sve visokih i niskih, kao i to da su uglavnom imali crne o~i i tamnu
te okolnosti stvarale su od njih obrazovanu vrstu ljudi, res- kosu sa brkovima i bradom. Plavookih i plavokosih u odnosu
pektiranu u aktualnoj sredini. Moglo bi se re}i da su Jevreji, na evidentnu opitnu grupu, gdje ima 70,7% crnookih eviden-
zahvaljuju}i svojoj poslovnoj aktivnosti, bili uglavnom pismen tirano je 29,3%. Ovi podaci mogli bi biti zanimljivi za antropo-
i obrazovan svijet. lo{ku nauku.20 Prikupljanje d`izje vr{eno je pod kontrolom
Po iskazu biskupa Olov~i}a iz 1672. godine Sarajevo je nasta- kadije koji je po profesionalnoj du`nosti morao poznavati
njivalo sto jevrejskih doma}instava11. Taj broj pokazuje ten- propise o osloba|anju odre|enih subjekata od ovog poreza. U
denciju rasta ove zajednice u krugu osmanske dru{tvene za- navedenim popisima takva lica nisu nazna~ena. Uz neka lica
jednice. Demografski porast ove zajednice je evidentan, iako u ovim popisima nazna~ena je i njihova aktivnost. Zabilje`en
su Sarajevo tokom 17. stolje}a pratili brojni negativni eleme- je jedan kalajd`ija i dva graditelja. Zanimanja ostalih aktivnih
nti, koji su usporavali njegov razvoj, ekonomski i dru{tveni mu{kih ~lanova nisu navedena, jer svrha ovih popisa i nije
prosperitet. Tu su ratne neda}e, bilo da su se ratovi odvijali u bila koncipirana u tu svrhu.
ofanzivnom, ili defanzivnom smislu, zatim elementarne ne- Na kraju bismo rekli da sarajevski i bosanski Jevreji nisu bili
pogode: po`ari12, zemljotresi13, zatim epidemije raznih boles- i ostali historijsko-geografska epizoda bosanskih prostora, i
ti.14 Najve}u katastrofu Sarajevo je do`ivjelo 1697. godine, ka- da su kontinuitet svog etni~kog i kulturnog identiteta odr`ali
da je predstavljalo zgari{te, ostalo iza neprijateljskih jedinica do danas, kao {to je neosporno da su ugra|eni u historijski
Eugena Savojskog. Austrijanci su tom prilikom na povratku spomenik kozmopolitizma osmanske dr`ave i njene toleran-
poveli u zarobljeni{tvo neke Bo{njake i Jevreje.15 Sarajevo je cije prema svim pripadnicima monoteisti~kih religija.
docnije uspjelo prevazi}i krizu nazna~enog perioda i konsoli-
7 S. Zlatari}, Izvještaj o Bosni godine 1640. od Pavla iz Rovinja, Starine 23, s. 16 Navedeno djelo, s. 126.
36-38. 17 Cizye defteriza Sarajevski kadiluk iz 169/91. godine. Nalaze se u Dr`avnom
8 Vidjeti: Kanuni i kanun-name... arhivu u Istanbulu.
9 H. Kreševljakovi}, Esnafi i obrti u Bosni i Hercegovini (1463.-1878.), s. 46. 18 Istanbul, Bašbakalnik Aršivi, Maliyedin Mudevver No 1437, 1438, 1439.
10 Ta kadijina aktivnost evidentna je u sid`ilima koji su kadijini dnevnici ofici- 19 H. Had`ibegi}, Glavarina..., s. 87; Sid`il tešanjskog kadije u Orijentalnom
jelnog rada. institutu sadr`i ferman o ubiranju d`izje iz navedene godine. Sid`il je
11 Fra Julio Jeleni}, Spomenici kulturnog rada bosanskih franjevaca, Starine izgorio u ratnom pustošenju u maju 1992. godine, a prevod sid`ila uradi-
Jugoslavenske akademije XXXV (1918.), s. 138. la H. ^ar i on postoji u rukopisu.
12 V. Skari}, Izabrana djela, knj. I, Sarajevo, 1985, str. 107, 110. 20 Navedeni d`izje defteri.
13 Nav. djelo , s. 107, 110. & Ovaj referat pisan je u vrijeme rata, u koncentraciji sveop}eg mogu}eg zla.
14 Nav. djelo, s. 109. Nu`na literatura ili je spaljena, ili je bila nepristupa~na. Zato referat ne
15 Navedeno djelo. sadr`i postoje}e podatke koje bi pru`ila literatura za navedeni period.
22 BEHAR 98
SEFARDI U BOSNI I HERCEGOVINI
BEHAR 98 23
SEFARDI U BOSNI I HERCEGOVINI
O
vo je istiniti vjeran arzual, {to ga kao Mahzar podnose ~asni muderrisi, po{tovane kadije, imami, hati-
bi, dobri {ejhovi, ~ija je molitva uvijek usli{ana, serturnaja, hase}ije, serdenge}tije, bajraktari i ostali
izabranici jeni~arskoga Od`aka, trgovci, zanatlije, siromasi i nemo}nici, koji su pod okriljem Bo`jim
nastanjeni u gradu Saraj-Bosni, koji je glavni grad i obrva vilajeta Bosne, koja je ~vrsti bedem za{ti}ene
dr`ave i gvozdeni klju~ carskih krajina, na mjesto milosti, ugledaju}i se u Hadis: "Onima koji ukazuju milost,
smilova}e se Svemilostivi. Smilujte se onima na zemlji, vama }e se smilovati oni na nebesima".
Ima neko vriieme kako je voljom Velikoga glad i razne muke i patnje. Stoga su sa mnogim pa je i ostala fuka-
ra jednodu{no odahnula i tako je mnogo naroda pomrlo i propalo. Samo su se mali i veliki (niski i visoki) do{li
na jedan stepen, zapalo u more nevolja i te{ko}a. U nabavljanju do potpune nemo}i i patnje.
Mi smo se odvajkada zadovoljavali na{om trgovinom i samo znali za svoju du`nost, da svoju du{u hranimo
molitvama za dug `ivot i vladu Padi{aha i da se njemu pokoravamo. ^uvali smo se nedozvoljenih postupaka,
uvijek smo nastojali da budemo u granicama zadovoljstva Bo`je Sjene na ovome svijetu. Nalozima velikih
valija, po{tovanih kadija, zabita i ostalih ~inovnika pokoravali smo se i uvijek bili na braniku vjere i dr`ave.
Stoga je na nas prosipana milost i o~inska briga, te do sada su ponizni stanovnici na{ega grada bili uzvi{enim
carskim Hati-Humajunima oslobo|eni od svih dr`avnih te{kih da}a (Tekjalifi {akaj urfije). Kad bi uzvi{eni
veziri i{li u svoje sjedi{te grad Travnik, oni bi se, prema starodrevnom pravilu, dr`ali reda da u na{em gradu
preno}e tri no}i. Kako je bila op{ta du`nost svega stanovni{tva, da pri njihovu prolazu daje i priredi sve potre-
be u~esnika njihove svite i da za njihovu udobnost `rtvuje imetak i du{u (mal i |an) da ne bi imali nikakvih
pote{ko}a. S toga, ~im bi oni svojom sretnom nogom stupiti na bosanske granice, mi smo se dr`ali reda kao
i prije, te smo skupili potrebnu hranu i dr`ali je pripravnu kroz deset dana, koliko traje put u na{ grad.
I dok je bilo pravilo tako, dana{nji valija bosanski, njegova ekselencija Mehmed Ru`di pa{a, nije po{tivao
prija{nje primjere ve} je trajanje svoga puta u svoje sjedi{te produ`io na ~etrdeset dana. Na jedan dan pred
njegov dolazak zatra`io je veliku mno`inu hrane i zahtijevao da mu se {alje vi{e nego {to je to do sada bilo.
Time je pritisnuo sirotinju i nemo}nike, nije gledao na pa`nju fukare i nemo}nika koji ni u ~em nisu zaslu`ili
njegovu mr`nju i neraspolo`enje, te prema tra`enju dali sve vrste hrane i tako u svakom pogledu udovoljili
obi~ajima gostoprimstva. On je protiv pravila no}io u na{em gradu deset no}i i ponovno tra`io hranu, pa je
uzeo i ubrao. Za to vrijeme je na ponizno stanovni{tvo na{ega grada natovario kojekakve klevete i izmi{ljao
postupke koji }e prouzrokovati kaznu. Do dva dana iza svoga dolaska zatra`io je od stanovni{tva na{ega
grada, uvode}i jednu do sada nezapam}enu novost (bidat), pet stotina kesa. Kako nismo imali snage da to
podnesemo, on je na dva dana prije polaska u svoje sjedi{te bez tu`itelja strpao u zindan Jevreje. Po{to nije
bilo mogu}nosti da se dade tra`ena globa i kako nije bilo nikakva mjesta optu`bi, niti je bio posrijedi kakav
prestupak ili prekr{aj, on je tu kaznu udesio samo zato da napuni svoju haznu. Da bi do toga na svaki na~in
do{ao, on je poglavice (reis) Jevreja i kr{}ana, koji su nastanjeni u pomenutom gradu, kojima je od Fethe
Fatihove data za{tita i sigurnost pohvatao i bacio u zindan, te im na vrat metnuo lance i lisi~ine. Mu~io ih je
na razne na~ine, polio ih je vrelom vodom i najzad po~eo je s mu~enjima kakva se ne pamte i kakva ~ovjek
ne mo`e da podnese. Od njegova nasilja i mr`nje procvilila su njihova djeca i porodice toliko, da se je njihov
pla~ i jauk ~uo do svih sedam nebesa. Ali se spomenuti nije nikako smilovao, nego se je sav zalo`io za to, da
uzme ove globe, koje se nisu mogle platiti. ^etiri-pet puta sa hiljadu poni`enja moljen je da mu se dadne pet
hiljada gro{a, ali to nije ni{ta koristilo, ve} je odlu~io, da ih svezane provede u svoje sjedi{te, grad Travnik. U
zoru predao ih je s lancima i lisi~inama svojim sejmenima, a i on je sam s njima po{ao. Po pravilu do{lo je i
malo i veliko na glavni put s namjerom da gleda alaj (parada). Spomenuti sejmeni poveli su se krivom mi{lju,
pa su svoje pu{ke uperili na pomenuto stanovni{tvo. Kada su opalili svi su se zaprepastili, pa se je svako,
samo da bi spasao `ivot i du{u, razbjegao desno i lijevo i izbezumljeni i poma`u}i ostavili su sejmene. Kada
su pametni ljudi za to saznali, oti{li su spomenutom pa{i, da ga o tom izvjestimo i zamolimo, a kad smo na
tu gre{ku ukazali, on je jo{ vi{e planuo i nije htio nikako da oprosti ve} je rasr|en oti{ao u grad Travnik. Iza
toga je poslao bujrultiju, navode}i stvari koje se nisu dogodile, te je ~ak dodao da smo, Bo`e sa~uvaj, na njega
topovima pucali i opsjedali ga. Kada nas je sve tako obijedio, mi smo ponovno {erijatskim ilamom izvjestili
pravo stanje stvari, i premda na nama nije bilo nikakva prestupka ni gre{ke, molili smo ga za pomilovanje i
opro{tenje. Ali ni tu nam nije udovoljio ve} dovodi sejmene iz arnautluka da spomenuti grad (Sarajevo) poru{i
i muslimanske `ene i djecu pognjavi (pobije). Osim toga razaslao je u kotareve bosanskog ajaleta bujrultije,
kojima je zabranio, da se u na{ grad donosi `ive`, kako bi iz svoje savr{ene zle namjere jo{ vi{e gla|u upro-
pastio ljude, `ene i sirotu djecu. Jer kako je ova fukara nastanjena u na{em gradu, njima je potreban pazar,
koji se svake hefte kupi iz drugih kotareva, pa tako zanatlije i ina~e muku mu~e nabavljaju}i `ive` za jednu
sedmicu. Pored toga je pod imenom raspravljanja o krajini kod sebe sabrao kapetane i ajane - i samo da pro-
vede svoju samovolju i osvetu sastavio je jedan mahzar, koji prikazuje na{e r|avo vladanje. Zatra`io je od njih,
24 BEHAR 98
SEFARDI U BOSNI I HERCEGOVINI
da na taj mahzar stave svoje pe~ate, pa kako su se oni protivili, jer o tom nisu imali ni pojma, on ih je silom na to
natjerao. Zatim se je usudio da taj mahzar podnese na podno`je uzvi{ene Porte, te nas tako sve objedi i potvori.
Stoga se usu|ujemo da putem ovoga mahzara prika`emo pravu istinu i zamolimo da Njegovo Veli~anstvo Padi{ah
iz milosti prema narodu ne usli{a i ne povjeruje u ovakve neistinite stvari i da uka`e svoje vladarske bezgrani~ne
milosti ubogom narodu i nevinoj djeci. U ostalom, zapovijedanje pripada onome koji je dostojan da zapovijeda.
Molimo Boga za pomo}.
NAPISAO SIROMAH:
Sejid Nuruddin, Nakibul A{raf.
Ovo je ovako i ja sam na to svjedok.
Muhamed el Vaki, biv{i kadija u Dubnici (?)
Dosta je nama samo Bog, divan Ii je On Staratelj!
Essejid Abdulah, biv{i kadija u Lov~i (Albanija).
Rob, koji moli za uzvi{enu osmanlijsku dr`avu.
Muhamed, biv{i kadija u Mostaru.
Dosta je nama samo Bog, divan Ii je on staratelj.
Prvi potpisnik ove isprave je pradjed Fadilpa{i}a, poznati Fadil-pa{a, sarajevski [erifovi}, a za njim slijede: 15 kadija, 1 muf-
tija, 5 muderrisa, 2 dersiama, 3 vajiza, 28 hatiba, 4 mualimu sibjana, 1 muteselim, 13 mutesarifa i zaima, 2 mustahfezana, 17
dervi{a, 52 trgovca. Zatim slijedi vojska, i to: 17 ihtijar-od`aka, a od vojske Jenji~ara: 6 serturnaja, 12 hase}lja, 36
serdenge~tija, 24 bajraktara , 9 seratika i 1 bez naznake zanimanja. Svega 249.
BEHAR 98 25
SEFARDI U BOSNI I HERCEGOVINI
Rad i kulturno djelovanje Laure Papo, izme|u dva rata, Auditorij kojem se Bohoreta obra}ala nije bio malen: sit-
me|u sefardskim Jevrejima bili su veoma zapa`eni. ni trgovci, zanatlije, poku}ari, radnici, ljudi srednjeg i si-
Bohoreta je stekla ugled i popularnost ne samo svojim roma{nog stale`a, ljudi bez egzistencije. Za njih je Boho-
prosvjetiteljskim radom, nego i pozori{nim komadima reta stvarala, njima upu}ivala svoje poruke, njih bodrila i
koje je pisala na {panskom ladino jeziku, koji se govori u htjela da zasmije svojim lijepim humorom. Sagledav{i
Bosni. Svojim spisateljskim radom Laura Papo je htjela dru{tvenu nepravdu tada{njeg vremena, pro`eta huma-
sa~uvati od zaborava i potpune propasti one kulturne nisti~kim idejama, nastojala je da pomogne onima koji-
tekovine {panskih doseljenika koje su s njima `ivjele, ma je pomo} bila potrebna. Bohoretu silno zabrinjava
umirale i nestajale. Blagodare}i, Bohoreta nije samo sve ve}i porast sirotinje i sve manja mogu}nost da joj se
~uvala mnoge sentencije i romanse, nego i obi~aje, pomogne. Istina, postojala su karitativna dru{tva, bilo je
no{nje i mnogo folklornog blaga. Naro~ito je `ivo znala dosta anonimnih dobro~initelja, ali zar su oni mogli kor-
naslikati likove ljudi koje je sretala u svakodnevnom jenito rije{iti problem bijede i besposlice koje su svaki
`ivotu i koji su `ivjeli u njenoj sredini. Opisivanju malih dan izrastale? Bohoreta osje}a da korijen zla i na~in nje-
ljudi, zarobljenih pod teretom neima{tine, sirotinje i govog rje{avanja le`e na drugoj strani. U jednom od svo-
brige, prilazila je o~ima pjesnika, sanjara i vidara, huma- jih popularnih predavanja nagla{ava "da je radni~ka kla-
niste koji vjeruje u ~ovjeka, u njegove sposobnosti, vital- sa nosilac progresa". To je razlog da se Bohoreta svojim
nost i optimizam. U njenom literarnom radu, pored ro- radom priklonila jevrejskoj radni~koj zajednici "Matatja".
mantike i sladunjavog folklora, bilo je i realizma, ironije i Pisala je za one koje je proces raslojavanja i pauperizaci-
sarkazma preko kojih se sagledao `ivot i kazivala istina. je tzv. srednjeg stale`a potisnuo u bijedne ku}arke, koji
26 BEHAR 98
SEFARDI U BOSNI I HERCEGOVINI
su `ivot provodili u neima{tini i te{kom tavorenju. Za ~udi kako se neko mo`e usuditi da pi{e sa toliko diletan-
ovakve ljude okupiti se na sijelu "Matatje" bili su prava tizma, nepoznavanja ~injenica i ignoracije. ^lanak Ber-
sve~anost i doga|aj. Tu je Bohoreta primana iskrenim nar`ikovske vrvi od napada na sefardsku `enu koju ona
odu{evljenjem, a za uzvrat ona im je poklanjala sve svoje uop{te ne poznaje. Studija je najprije pisana na njema~-
stvarala{tvo, intelekat, strast i gorljivost prosvjetitelja. kom jeziku. Na insistiranje Dr. Vite Kajona ona prevodi
Pozori{na djela kao {to su: "Esterka", "Shuegra ni di ba- ovu studiju na {panski jezik. Dana 18. XII. 1931. godine
ru buena", "Renado, mi nuera grande", nastala su kada Bohoreta je ovu studiju posvetila kulturnom dru{tvu "La
je velika ekonomska kriza u svijetu do{la i do nas. Pos- Benevolencija".
ljedice te ekonomske krize bili su krahovi, ste~ajevi, ot- ^itaju}i ovu studiju pred na{im o~ima o`ivljuju likovi na-
pu{tanje s posla, nezaposlenost. Bohoreta je sagledala {ih majki, baka i svih onih `ena koje su nas okru`avale u
svu bezizlaznost toga polo`aja i stanja. Ona apelira na djetinjstvu. Za njih Bohoreta ka`e "Nedoku~ive su bile u
mlade ljude da izu~avaju razne zanate, da poha|aju svojoj ljepoti. Skromne `ene sa ~ijih lica je zra~ila ljubav
stru~ne i srednje {kole. Otvoreno se buni protiv favorizi- prema domu i djeci, koje su `arile ljepotom, iako im na
ranja trgova~kog stale`a, protiv snobizma isticanja ~elu nisu blistali pravi biseri. One su strpljivo podnosile
doktorskih titula, pod svaku cijenu o{tro napada sklapa- svoj `ivot, u ~asovima nesre}e bile su jake, u te{kim
nje brakova samo radi miraza i sticanja bogatstva. isku{enjima nepokolebive. Da bi sa~uvale svoju porodicu
Okomljuje se na netrpeljivost u porodici snahe prema i ishranile svoju djecu, nisu prezale ni od najte`eg rada".
svekrvi ("Shuegra ni di baru buena"), na nepo{teni odnos "Sefardska `ena je gorda", pi{e Bohoreta, "ona nikada
bogata{kog sina prema sirotoj djevojci bez miraza koja ne odaje svoju neima{tinu, jer ne `eli da je sa`aljevaju".
se zaljubljuje u njega i vene ("Renado, mi nuera grande"). Ove `ene su umirale tiho i ne~ujno, kao {to im je cio `ivot
Veoma duhovito Bohoreta tretira socijalne probleme ta- bio i tekao: skromno i radino, ~utljivo i tiho. "Za sefard-
da{njega dru{tva, uspjeva da iskarikira i naruga se ta{- kinju njen dom je bio jedno malo kraljevstvo", ka`e Bo-
tini, sva|i, netrpeljivosti, zavisti i ostalim manama pred- horeta. Bohoreta je bila najstarije dijete u brojnoj porod-
ratnog malogra|anskog dru{tva. Prenose}i `ivot po- ici Levi. K}i malog trgovca, skromnih materijalnih mo-
rodice na scenu, njene krize, probleme, procvat i raspa- gu}nosti, osjetila je ve} u najranijem djetinjstvu te`inu
danje, gledaocima se pri~injalo da vide sebe u nekom ~u- neima{tine i oskudice. Otac se seli sa cijelom porodicom
desnom ogledalu. Sve im je bilo blisko, drago, shvatljivo, u Carigrad, gdje Bohoreta zavr{ava francusko-jevrejsku
poznato. Njene misli, rije~i i poruke primane su bez rez- {kolu Alliance Israelite. Povratkom u Sarajevo prilike se
erve, kao od majke ili nekog prisnog prijatelja. nisu izmijenile, niti pobolj{ale. Pa ipak u porodici, u kojoj
Glumci-amateri okupljeni u dramskoj sekciji "Matatje" je Bohoreta odrasla i gdje je pro{la prvu {kolu `ivotnih
sa velikim entuzijazmom pripremali su njena djela. Sa borbi i tegoba, bilo je mnogo harmonije, ljubavi i strepnje,
njima Bohoreta sara|uje, a ~esto, oblikuju}i pojedine tako da je Bohoreta stvaraju}i svoje pozori{ne komade u
likove, neke uloge pi{e za odre|enog glumca. Tako jed- njih utakala harmoni~nu atmosferu tog porodi~nog
nom od najtalentovanijih i najpopularnijih glumaca, tu- `ivota.
ma~a karakternih uloga u njenim pozori{nim djelima Knji`evnu vrijednost Laure Papo Bohorete ne treba
posvje}uje svoj pozori{ni komad "Renado, mi nuera osmatrati strogim mjerilima dana{nje svjetske ili na{e
grande" ovim rije~ima: "[alomu Danitiju koji umije da literature, nego kao pojavu prve sefardske obrazovane i
zasmije i da raspla~e sarajevsku publiku i kojeg mnogo pismene `ene u na{oj sredini. @ena koja se izdigla iznad
volim. Bohoreta, 1933. godine." vremena i sredine u kojoj je `ivjela. @ena koja je osje}ala
"Matatja" je izvodila pozori{na djela protkana folklorom, potrebu i sposobnost da literarnim putem svoje poruke
kao {to su: "O`os mijos", "La pasensja vale mu~o", toj sredini ka`e. Njena djela predstavljaju nam dragocjeni
"Tjempos pasados", "Avia de ser", i druge. Ovim komadi- izvor za prou~avanje folklora, obi~aja, vremena, psi-
ma glumci su do~aravali osebujan `ivot sarajevskih se- hologije i jezika kojim su govorili sefardski Jevreji. Kalmi
fardskih Jevreja. Spomenu}emo jo{ kra}e pripovijetke Baruh, bez sumnje najbolji poznavalac `ivota, kulture i
Laure Papo-Bohorete: "La paparoza di tijo Kako Mon- jezika sefardskih Jevreja, o njoj je kazao: “Laura Papo je
tiera", "Dulse de rosas", kao i crtice "Disjues di las poznata i divna radnica i vjerovatno jedan od najboljih poz-
hadras", "Dotas", "Tija Merkada di Jahilo Finci". Pisala je navalaca sefardske usmene tradicije u Bosni". To je jedan
i pjesme, od kojih su sa~uvane samo neke. Najljep{e su: dokaz vi{e izuzetnih sposobnosti ove zna~ajne `ene.
"Madres", "Violetas", "Humanita". Bohoreta se ogleda i Preuzeto iz: Ovadija, Rikica: "Laura Papo Bohoreta",
na polju publicistike. Godine 1917. pisala je studiju o Spomenica - 400 godina od dolaska Jevreja u Bosnu i
sefardskoj `eni kao odgovor na uvredljivi ~lanak Hercegovinu, Odbor za proslavu 400-godi{njice od dolaska
Berna`ikovske "Die Spaniolin in Bosnien". Bohoreta se Jevreja u BiH, Sarajevo, 1966., str. 305. - 307.
BEHAR 98 27
MUZEALIZACIJA KNJI@EVNE BA[TINE
Historijski okvir
Kulturni identitet grada Mostara razvijan je, oblikovan i I ljudi i prostor na kojem su `ivjeli, svjedo~ili su sudare i
potvr|ivan kroz vi{estoljetnu povijest, a najvidljiviji i naj- mije{anje kulturnih i civilizacijskih nanosa kasnog bosan-
poznatiji dijelovi tog skupa elemenata koji ga ~ine "uspo- sko-humskog srednjovjekovlja, osmansko-islamskog
redivim sa samim sobom“, nepobitno su u oblicima razdoblja (1466. – 1878.), austrougarskog vladanja (1878.
neimarske i knji`evne ba{tine. Historijska procedura kul- – 1918.), te razdoblja kraljevine (1918. – 1941.) i socijalis-
turizacije obuhva}a vrijeme od 550 godina, od prvog spo- ti~ke Jugoslavije (1945. – 1991.). U interregnumu, od
minjanja 1452. godine2, ispunjeno kontinuiranom smje- 1941. do 1945., Bosna i Hercegovina bila je pripojena tzv.
nom razli~itih povijesnih razdoblja, kulturno-civilizacij- Nezavisnoj Dr`avi Hrvatskoj.
skih obrazaca, jezika i pisama.
U pisanom naslje|u Mostarci ba{tine }irili~ne, latini~ke, Mostarska knji`evnu ba{tinu
arabi~ke i hebrejske tekstove, ispisane na bosanskom,
hrvatskom, srpskom, te latinskom, turskom, arapskom, Najplodnije knji`evno razdoblje, svakako je, ve} i po samoj
perzijskom i {panjolskom (ladino) jeziku mostarskih Se- dugovje~nosti, vrijeme osmanske uprave Mostarom. Knji-
farda. Najstariji sa~uvani mostarski tekstovi su epitafi `evni tekstovi pripadaju razli~itim jezicima i autori su im
urezani bosan~icom u srednjovjekovnim ste}cima. pisci razli~itih etni~kih pripadnosti, gledaju}i iz pozicije da-
1 Izlaganje na Nau~nom skupu "60 godina Muzeja Hercegovine u Mostaru",
na{njeg vremena. Pod pisanom i literarnom ba{tinom va-
Hotel Bristol, Mostar, 19. januara 2010.
lja promatrati sve historijske, pedago{ke, disputacijske,
2 Po pismu Dubrov~ana od 3. IV. 1452., u kojem se navodi da se Vladislav filozofske, knji`evne i `urnalisti~ke oblike, te prijevodnu
Hercegovi} odmetnuo od svoga oca Hercega Stjepana i zauzeo Blagaj knji`evnost. Osim rukopisa i knjiga, u ba{tini zna~ajno
i dvije kule na mostu Neretve (… et do castelli al ponte de Neretua…). mjesto zauzimaju listovi, ~asopisi, kalendari, almanasi,
U: dr. K. Jira~ek, Die Handelstrassen und Bergwerke vom Serbien leksikoni, i sli~na gra|a.
und Bosnien während des Mittelalters, Prag, 1879., str. 79
28 BEHAR 98
MUZEALIZACIJA KNJI@EVNE BA[TINE
Me|u najstarijim poznatim autorima mostarskog (blagaj- u pravilu trajno ~uva, stru~no obra|uje i daje na kori{te-
skog) porijekla nalazimo sljede}a imena: Ali-beg Hercegovi} nje arhivska gra|a;5
[iri, unuk Hercega Sjepana (u. 1550.), Kandi (zabilje`ena BIBLIOTEKA (knji`nica) je javna ustanova, koja slijede}i
pjesma iz 1552./53.), Zijai Mostarac (u. 1584./85.), Ali dede op}eprihva}ene ciljeve dru{tva i na~ela stru~nog rada, na-
Bo{njak (u. 1598.), Dervi{-pa{a Bajezidagi} (u. 1603.), bavlja, obra|uje, ~uva i daje na kori{tenje knji`ni~nu gra|u;6
Med`azi [ani Mostari (u. 1610.), Dervi{ @agri} Mostarac (u. MUZEJ je stalna ustanova koja sakuplja, vrednuje, ~uva i izla-
1640.), Adli ^elebi Mostarac, Husein ^atrnja, Kalimi Mostari, `e javnosti zbirke predmeta, umjetnina, dokumenata, pre-
Ubejdija ibn Zirai i Hasan Mostari (kraj. 16. – po~. 17. st.), nose}i ideje pohranjene u njima i stvaraju}i znanje o tome.7
Ahmed Dervi{pa{i} Sabuhi (u. 1641.), Ahmed Ru{di Mostarac U sve tri vrste institucija, uz evidentne svrhovite razlike
(1637. – 1699./1700.), Sulejman Mevlevija Mostarac (u. 1653.), njihovih temeljnih razloga postojanja, nerijetka je kombi-
Ahmet-aga Ar{inovi} Zirai (po~. 17. st.), Mustafa ef. Ejubovi} nacija svih nabrojanih aspekata u pogledu tretiranja knji-
– [ejh Jujo (1651. - 1707.), Fevzi Mostarac (u. 1747.), Ahmed `evne ba{tine, a koja se u svakoj od njih, barem u nekoj
Mostarac (u. 1748.), Ibrahim Opija~ (1678. – 1726.), Rahmija slu~ajnoj ili namjernoj selekciji, nalazi.
Mostarac (kraj 18. – po~. 19.), Prokopije ^okorilo (1802. – Za razliku od arhiva i biblioteka, koji obra|uju, ~uvaju i da-
1866.) i Joanikije Pamu~ina (1810. – 1970.), Omer Humo ju na kori{tenje ono {to su prikupili od ba{tine isklju~ivo u
(1820. – 1880.), Mustafa Sidki Karabeg (ubijen 1878.), Ali slikovnom, rukopisnom i knji`nom obliku, muzeji otvaraju
Fehim D`abi} (1853. – 1918.) i brojni drugi. {iri horizont prikaza autorove ba{tine koja uz djelo akcep-
U austrougarskom razdoblju djelovali su i va`nija djela tira i samu osobnost, koja postavlja pitanja konteksta pros-
objavili vrlo plodni pisci Svetozar ]orovi} (1875. – 1919.), tora i epohe, pa su nerijetko pojedina~ne muzejske zbirke
Aleksa [anti} (1868. - 1924.) i Osman \iki} (1879. – 1912.), knji`evne ostav{tine obuhvatile, uz rukopise i autorske
Osman Nuri Had`i} (1869. – 1936.), Ivan Mili~evi} (1868.- primjerke objavljenih knjiga - prijepise, pisma, osobne do-
1950.), Abdulah Bjelavac (1857. – 1905.), Hasan Nametak, kumente, priznanja, diplome, povelje, plakate i sli~no, ali i
Mehmed D`elaludin Kurt (1876. – 1944.), ali i Musa ]azim kompletne biblioteke s kojima se pisac slu`io, namje{taj
]ati}, ro|en u Od`aku (1878.), u Mostaru je ostvario naj- njegove radne sobe, uporabne predmete (nalivpero, tintar-
plodnije pjesni~ko, prevoditeljsko i uredni~ko `ivotno raz- nice, nao~ale, odjevni predmeti i sl.), pa sve do stambenih i
doblje izme|u 1913. do 1915., kada je umro. ambijentalnih cjelina u izvornom ili, ~emu se sve vi{e prib-
Najzna~ajnija djela u prvoj Jugoslaviji napisali su Hamza jegava, kompleksnih rekonstrukcija kojima je nebitno {to
Humo (1895. – 1970.), Nika Mili}evi} (1897. – 1980.), Abdu- ne posjeduju ni jedan jedini izvorni predmet (npr. Dom
rezak Hivzi Bjelevac (1886. – 1972.), Husein \ogo Dubravi} Marina Dr`i}a u Dubrovniku, rodne ku}e /u izgradnji/
(1880. – 1961.), Ilija Jakovljevi} (1898. – 1948.), Jovan Ra- Antuna Gustava Mato{a – u Tovarniku).
dulovi}, Vladimir ]orovi} i Alija Nametak (1906. – 1987.), a u Primjetno je da su muzejske postavke knji`evnih ostav{tina
drugoj Jugoslaviji Abdurahman Nametak (1908.-1982.), Ivan potpuno otvorene onoj dimenziji knji`evnika koja je, tako-
Alilovi} (1925. – 1983.), Smail Bali} (1920. – 2002.), Hivzija re}i, prognana iz knji`evnosti - muzejski izlo{ci te`e rekon-
Hasandedi} (1915. – 2003.), Vlado Pulji} (1934. – 2008.) i Alija struirati knji`evnu i osobnu biografiju – zadiru}i pod-
Kebo. (1932. – 2008.) jednako sna`no i u prostor i u vrijeme knji`evnikova `ivota.
Ideologizirani kulturno-prosvjetni sistem Socijalisti~ke Jugo- Otuda se u muzeju vidno mjesto daje prepisci a ona uklju-
slavije restriktivno se odnosio prema duhovnom i knji`evnom ~uje niz drugih biografija preko kojih se pribli`ava i "o~i-
naslje|u posebice ako je bio pro`et vjerskim misaonim hori- tava" intimno i politi~ko vrijeme epohe…
zontom; u tom smislu izrazito se negativno odnosio prema, i Mala usporedba: Biografije i autobiografije, knji`evno i pub-
ina~e "nepriznatim", bosanskim muslimanima. U obzoru sis- licisti~ki pisani memoari – danas su ponovno na cijeni i, oso-
temskog obrazovanja, nije postojala knji`evnost bosanskog bito u podru~ju engleskog jezika, objavljuju se u vrtoglavim
srednjovjekovlja, osmanskog razdoblja, a iz austrougarskog nakladama. Publicisti~ke i romansirane biografije sve su
razdoblja "propusnice" su imali isklju~ivo srpski i hrvatski ~e{}e prisutne na repertoaru knji`evne ponude u Hrvatskoj
pisci Bosne i Hercegovine. To stanje je trajalo sve do kasnih i Srbiji.8 Primjera, mada rijetkih, ima i u nas, u biografskim
osamdesetih godina XX. stolje}a. romanima Josipa Le{i}a.9 Vrlo je zanimljivo mi{ljenje zabi-
"Pospremanje" knji`evna ba{tina? 3 Sintagma posu|ena iz teksta zagreba~kog prof. dr. Vinka Bre{i}a
(”Kako pospremiti knji`evnost”, 2006.)
4 Op}a i nacionalna enciklopedija, knj. 2, Proleksis d.o.o / Ve~ernji list,
[to bi valjalo misliti i uraditi u nakani muzejskog "pospre-
Zagreb, 2005., str.208
manja knji`evne ba{tine"3, njezinog izlaganja i tretmana 5 Isto, knj. 1, str. 303
kao "op}ekulturnog dobra naslije|enog od predaka"4, ka- 6 Isto, knj. 11, str. 52
BEHAR 98 29
MUZEALIZACIJA KNJI@EVNE BA[TINE
lje`eno u "Razgovorima sa Borhesom" Richarda Burgina, u je Muzej nakon nezapam}enog ratnog razaranja 1992. –
kojem ~uveni knji`evnik ka`e: "U mnogim mojim pri~ama i 1995., iseljen iz zgrade Medrese, najzna~ajnijeg dijela pros-
pesmama sredi{nji lik je knji`evnik. Pa, `elim da ka`em da torija u kojima je bio smje{ten u doba osnivanja (1950.), pa
knji`evnost nije obogatila svet samo daju}i mu knjige, ve} i je sada zbijen u Spomen ku}i D`emala Bijedi}a, predla`e se
razvijaju}i novi tip ~ovjeka, pisca."10 Gradu da rekonstruira u ratu te{ko stradalu zgradu biv{e
Djevoja~ke {kole i u nju smjesti temeljne muzejske postav-
Knji`evna ba{tina i knji`evnikova ostav{tina: ke te trenuta~no najstarije kulturne institucije u Mostaru.
tradicionalne zbirke i virtualna spremi{ta Odjel knji`evnosti nu`no je potpuno rekomponirati na na~in
vra}anja temeljne zamisli iz 1960., tj. ku}i ]orovi}a mora se
Potpuno je nedvosmisleno da se pod knji`evnim naslje|em
vratiti unutra{nji stilski izgled i sadr`aj koji simulira `ivotni
podrazumijeva tekst, ono {to predstavlja knji`evnohis-
ambijent knji`evnika ]orovi}a i [anti}a; nu`no je pristupiti
torijsku gra|u i koja zanima historiju knji`evnosti kao znan-
stvaranju novog prostora (u sklopu rekonstruirane Djevo-
stveni prostor. Iz perspektive muzeja, naslije|e jednoga
ja~ke {kole kao novog Muzeja Hercegovine?) u kojem bi
pisca nije samo pisani trag, njegova umjetnina rije~i, njegovo
muzealizirana knji`evna i druga pisana ba{tina Mostara
zapisano pa potom arhivirano djelo; danas je, nakon ruskog
potpuno zrcalila kulturnu ina~icu ukupnog identiteta Grada
formalizma i strukturalizma, ponovo o`ivjelo zanimanje za
po{tuju}i historijske, kulturolo{ke, nacionalne, jezi~ke i
njegovu biografiju i sve ono – predmetno i duhovno – {to je
knji`evnoformalne paradigme u kojima su stvarani tijekom
konstituiralo jednu cjelovitu sudbinu, koja je, upravo na
svih razdoblja, a ne samo austrougarskog i etni~ki jednoz-
tragu citata iz Borhesova iskustva – "razvila novi tip ~ovjeka,
na~nog.
pisca". Takvo naslje|e ne mogu prihvatiti institucionalne
prirode arhiva, biblioteka, zavoda za prou~avanje knji`ev-
P.S. Ostalo je neodgovoreno na mogu}e pitanje kamo
nost, pa ~ak ni "~uveni" misteriozni policijski arhivi. Takvo
smjestiti zbirku Hamze Hume? To je pitanje po`eljno, jer }e
knji`evnikovo naslje|e – podjednako njegova pjesma i njego-
otvoriti pitanja, prije svega, bo{nja~kog samozaborava. Gdje
va lula, njegov rukopis romana kao i njegov probu{eni {e{ir
je, u Mostaru, ro|en Dervi{-pa{a Bajezidagi}? Gdje su `ivjeli
– smje{taju se u muzej; jer: muzej izla`e na{em pogledu
Mustafa ef. Ejubovi} i njegov u~enik Ibrahim Opija~? Gdje je,
predmete u osobitu rasporedu, u rekonstruiranu historijsku
u kojoj ulici ro|en Osman \iki}? Mo`da }e nas to podstak-
sekvencu, ili u epohu - koja nama, danas, govori o putovima nuti, da barem mo`emo upitati jo{ uvijek `ive nasljednike ne
prije|enog razvoja i naslagama identiteta odre|enog vreme-
tako davno umrlih, u historijskom smislu, Mustafe Sidki Ka-
na i odre|enog prostora.
rabega, ili u najnovije vrijeme – Hume, Nametka, Hasande-
U novokoncipirane zbirke suvremenih muzeja ili zavi~ajnih
di}a, Kebe!
knji`evnih zbirki ulaze, uz tradicionalne, i suvremeni oblici
informati~kog doba: audio i video-kasete, diskete i CD s digi- Umjesto zaklju~ka
talnim izdanjima rukopisa, knjiga, ~asopisa, ali i filmskim i
dramskim oblicima u kojima je knji`evnikovo djelo dobilo Predstoje nam zadaci prvorazredne kulturolo{ke prirode
novo ruho, novu medijsku mogu}nost beskrajnog, virtualnog i redefiniranje na{e kolektivne memorije. Nju }e podupi-
spremi{ta. Digitalni oblici, obzirom na brze mogu}nosti dis- rati konkretni zadaci tra`enja, identificiranja i rekon-
tribucije (nosa~i teksta, slike i zvuka, Internet) i {irokog spe- strukcija (u nu`nom pronala`enju novog prostora ili kapi-
ktra kori{tenja, zahva}aju {iroki prostor klju~nih ~ovjekovih talnog investiranja u izgradnju novog Muzeja Hercegovina
interesa i o~ekivanih odgovora kroz kulturnu ponudu - od s cjelovitom panoramom vi{estoljetne mostarske knji`ev-
znanstveno-istra`iva~kog i edukativnog do turisti~kog i kul- nosti, do otkupa knji`evnih zaostav{tina i ku}a zna~ajnih
turolo{kog. pisaca), zatim prou~avanja i prire|ivanja izdanja antolo-
gijskih, izabranih ili sabranih djela mostarskih pisaca,
Ku}a Svetozara ]orovi}a Suvremene tehnologije i elektroni~ke obrade, digitalne
obrade i digitalna izdanja otvaraju prostor novim djelatno-
Odjel za knji`evnost Muzeja Hercegovine smje{ten u ku}i stima muzeja, prije svega prostor virtualnog muzeja –
knji`evnika Svetozara ]orovi}a, otvoren je (1960.) s temelj- izuzetno bitnog osobito za rijetke ili nedostupne rukopise,
nom idejom da se ukupna bogata mostarska knji`evna prijepise, izdanja, kriti~ke valorizacije, fotografije, ~aso-
ba{tina reprezentira zaostav{tinom dvojice mostarskih i bh. pise…, po cijelom svijetu rasute knji`evne ba{tine koja se
pisaca Svetozara ]orovi}a i Alekse [anti}a. Iza 1970. Odjel u zadnjih nekoliko desetlje}a vrlo plodonosno iznosi u
je pro{iren postavom Hamze Hume, prou~avana u sklopu kulturnu javnost.
srpske knji`evnosti, te historijskim pregledom {tamparstva Temeljno pitanje na{eg odnosa, posebice i iznad svega pita-
u Mostar od 1872. do 1941. godine. Dodavanjem nove gra|e, nje dr`ave i njezinih institucija, prema kulturi – najdoslovnije
iznevjeren je po~etni koncept memorijalne ku}e kao auten- je pitanje na{eg postojanja i na{eg opstanka, a pod na{im
ti~nog ambijenta u kojem su `ivjeli, stvarali i umrli pisci izu- opstankom podrazumijevam svakog ~ovjeka u Mostaru i u
zetno bogatog i zna~ajnog knji`evnog naslje|a. Obzirom da dr`avi Bosni i Hercegovini. Jednostavno, propast kulture,
koja se o~ituje na svakom koraku, propast je ove dr`ave.
10 Bergin, Ri~ard: Razgovori sa Borhesom, De~je novine, Gornji
Milanovac, 1981., str. 166
30 BEHAR 98
MURADNAMA DERVI[-PA[E BAJEZIDAGI]A
BEHAR 98 31
MURADNAMA DERVI[-PA[E BAJEZIDAGI]A
ljubavi izme|u mu{karca i `ene, te onom koji podrazumi- savufsko razumijevanje prirode spoznaje preveo u pro-
jeva tesavufski modificiranu poemu gdje profana ljubav stor prirodne filozofije oslobodiv{i je naslije|enih me-
postaje misti~ka Ljubav. Kult ljepote postupno se pret- tafizi~kih proizvoljnosti aristotelske tradicije i tako otvo-
vara u kult misti~ke ljubavi prema apsolutnoj "Ljepoti“, rio prostor za oblikovanje renesansnog i modernog poj-
Bogu, odnosno u ljubav prema Stvoritelju te vanjskim i ma svemira. ^ovjek je mikrokozmos Bo`anske Ljepote i
unutarnjim duhovnim ljepotama ~ovjeka. "Ljubav se Ljubavi. Duhovno srce je ~ovjekovo sredi{nje vrelo
izdigla iznad poriva tijela i srca da bi postala duhovna dis- Spoznaje. Stvarala~ka imaginacija /hijal/ mjesto je sus-
ciplina.“ Zadr`avaju se stari klasi~ni opisi ljepote `ene ili reta ljudske i Bo`anske Ljubavi. Ovako pojmljena priroda
mu{karca, ali im se bitno modificira namjera i poruka ~ovjekovog bi}a odraz je epistemologije ~istog platoniz-
djela. Primjeri strastvene ljubavi preobra`avaju se u ma u islamskoj misti~noj tradiciji, koju poznajemo iz
primjere pedago{ko-didakti~ke naravi. Oni to mogu, jer djela El-Gazzalija i drugih klasika, ali i iz sukladnih
nestaju svi dijelovi koji govore i opisuju fizi~ku strast. Sna- refleksija u bliskim tradicijama, kao {to ~itamo u djelu
`na tradicija ljubavne poezije u perzijskoj knji`evnosti, primjerice Leibniza, naglasio bih.
sklonost k unutarnjem tuma~enju teksta /te’vil/ i filozofs- Zanimljivi su ciljevi prijevoda s perzijskog koje Bajezidagi}
ka stremljenja k spoznaji "tajne“ istine, otvorili su vrata isti~e. Prosvjetiteljski namjenjuje svoj prijevod narodu
tesavufskoj i ibnarebijevskoj interpretaciji pojma ljubavi i kako bi na turskom jeziku bio svima dostupan, za op}e
u poeziji. Metafore misti~ke naravi postupno prerastaju u dobro. Bajezidagi} iskazuje skromnost u smislu svojih
prepoznatljive terminolo{ke odrednice, pa ve} tada nas- pjesni~kih dosega. Lako su usporedivi toposi s onima
taju terminolo{ki rje~nici. Navedenu teoriju i terminolo{ki srednjovjekovne i ranorenesansne europske poezije,
sustav usvajaju pjesnici u svim islamskim zemljama. isti~e Kadri}. Poglavlje "Tevhid“ je kumulirani topos ne-
Sredi{nji pojam i "lik“ perzijske izrecivosti Svetog, toposa danas
misti~ne poezije je {ahid koji pred- Povijesno je tesavuf prisutan u knji`e- vrlo rijetkog, ina~e sastavnog dije-
stavlja mladu i lijepu osobu. ^ak i la diskursa sakralnog ekspresiv-
mladi} mora biti obdaren ljepotom vnosti na turskom jeziku od samih po- nog podstila u knji`evnosti. Lirski
tijela, ali i uzorito{}u islamskog ~etaka. Javlja se ve} u prvom pisa- subjekt prelazi iz lirskoga "ja“ u
odgoja. ^itava emotivna skala u nom djelu Turaka muslimana pod lirski "mi“ jer glasom kolektiva ve-
opisu lijepe osobe tek je izraz divl- naslovom "Znanje koje daje sre}u“ li~a opjevane autoritete. U nastav-
jenja ljepoti Bo`jeg stvaranja. ku lirski subjekt relativizira sebe i
koje je napisao Jusuf Has Had`ib. Jo{
[ahid posvjedo~uje ljubav prema svoja djela mole}i Boga za pomo}.
Bogu. Ogledalo je {ahid. [ejh je i u vrijeme sultana Selima Javuza izda- To je topos pobo`nog blagoslova.
Hermes /sabejski Poslanik Idriz, na je fetva o pravovjernosti Ibn Arebi- U autobiografskom poglavlju "Se-
za koga se prenosi da je podu~en jevog u~enja. Tesavufski stru~ni regi- beb-i te’lif“, Bajezidagi} govori to-
zikru kao putu k samospoznaji/ i posom nagla{ene skromnosti. On
star u Bosni sre}e se ve} u 15. stolje-
njegova slika, a murid /u~enik/ je koristi i retori~ki inventar za pru-
onaj koji o~ekuje sjaj bo`anskog }u, jo{ od otvorenja Isa-begove tekije. `anje slike idealnog ~ovjeka, onog
Svjetla u svojoj "svjetiljci“ – srcu koga se hvali, kao i slike idealnog
/"Allahu nuru-s-semavati ve-l-erd“/. Srce murida je krajolika, umjesto realisti~nog kada govori o stvarnoj
istodobno ogledalo /staklenka/ drugom vjerniku kroz koje osobi i prostoru. Bajezidagi}evo spominjanje pjesni~kog
treba bljesnuti plam Spoznaje, precizira Kadri} osnove nadahnu}a, kao dijela isijavanja Bo`je milosti i druge filo-
tesavufske spoznajne metode. Treba re}i da se ovdje zofske opservacije u djelu, Kadri} dr`i zanimljivima za
nalazi i prostor mogu}e i ~este manipulacije misti~kim shva}anje op}eg karaktera poezije, gdje rije~ "{i’r“ etimo-
tradicijama gdje u~itelj neupitno{}u autoriteta podre|uje lo{ki vezuje uz spoznaju i osje}ajnost vi{e razine. Ovdje
u~enika u svrhu svog, iako duhovnog, ipak u`itka. No, ka- moram ulo`iti prigovor. Izvorno "{i’r“ ozna~ava osjetilno,
ko autor citira Magribija, "U svoj ljepoti vidim samo Nje- iskustveno znanje, pa ga Kur’an suprotstavlja kao ni`eg
ga, ne misli da mi je do lijepog lica stalo… Ti mo`da sun- reda onom koje je ste~eno istinskom poukom, "‘ilm“.
ce vidi{, a ja Lice cijelo…“. Stoga u ovoj tradiciji nema indi- Stoga mu se ne mo`e etimolo{ki pripisati samo ono
vidualiziranih opisa, lik voljene osobe posve je {ablonizi- zna~enje koje nudi Kadri}. Perzijska refleksija arapskog
ran i idealiziran. Svaki atribut voljene osobe ima preciznu pojma, naime, nije izvor.
simboli~ku vrijednost. Oblikovan je gotovo hermeti~ki zat- U uvodu u prijevod Bajezidagi}evog prijevoda "Sehana-
voren tesavufski terminolo{ki inventar metafora su- me“ Kadri} ustvr|uje postojanje posebno "kodiranog“
kladan onima u anti~koj perzijskoj knji`evnosti. metajezika tesavufskog poetskog diskursa. Jezik tesa-
Ljubav prema stvorenom je metafori~ka, odraz zbiljske vufske poezije i s psiholo{kog aspekta predstavlja pod-
ljubavi prema Stvoritelju. Stvoreni svijet je metafora Bo- ru~je "vladavine terminologiziranih metafora“ vi{e razi-
`je ljubavi. Kako se umom ne mo`e obujmiti Bo`je bi}e, ne. Tesavufska ideja Ljepote i Ljubavi je univerzalna i
o Bogu se ne razmi{lja izravno ve} razmatraju}i Njegova stoga sli~na onima u anti~koj Indiji i Gr~koj te judaisti~-
stvorenja. Prisjetimo se ~asom kako je El-Gazzali ovo te- koj filozofiji kao i predislamskoj Arabiji. Nasuprot ideji
32 BEHAR 98
MURADNAMA DERVI[-PA[E BAJEZIDAGI]A
da je rije~ o vi{ezna~nosti leksema, Kadri} tvrdi da kon- koji je potisnut iz javnog `ivota. No on nije nestao, jo{ je u
tekst neutralizira pretpostavljenu potencijalnu "vi{e- upotrebi. Metafore koje upu}uju na spoznaju su{tine
zna~nost“ odre|ene lekseme i aktualizira "tra`eno“ odre|enih pojava, ontolo{ke metafore, prirodne su u ljud-
zna~enje. Opredijelio se stoga za doslovnu stru~nu kon- skoj viziji stvarnosti pa o njima ne razmi{ljamo kao sti-
tekstualiziranu interpretaciju poeme opremiv{i prijevod liziraju}im metaforama. Ontolo{ke metafore sastavni su
rje~nikom terminolo{kih leksi~kih jedinica kori{tenih u dio spoznajnog procesa u ljudskom umu, a logika jezika
"Sehanami“. Lijepo je biti ~itatelj Kadri}evog djela i uvje- neke apstraktne pojmove najneposrednije iskazuje kroz
riti se da tuma~enje makar ove poetske tradicije ima metafore, vje{to nas podsje}a autor na zaboravljene
snage oduprijeti se Derridaovoj de/kon/strukciji. Jer, temelje spoznajne prirode ~ovjekova uma.
prisjetimo se, Allah objavi Furkan, Sverazlikovnik koji Kadri} razmatra i pitanje eventualnih homoseksualnih i
razlikuje sve pojmove o kojima govori i to na na~in teks- pedofilskih aluzija tesavufske knji`evnosti. Pori~e tu mo-
tualnog samoodre|enja. Svaki pojam odre|en je nizom gu}nost dokazuju}i da svi tarikati u tesavufu polaze u svo-
re~eni~nih odredbi koje zajedno stabiliziraju njegovo jim osnovnim pravilima, zapisanim u pravilnicima pona-
zna~enje. Islam po~inje kontekstualnim tuma~enjem. {anja "telkin-namama“, od hadisa u kojem Poslanik zab-
Ponegdje se u Kadri}evom prijevodu ipak postavlja pitanje ranjuje po`udno gledanje u lica dje~aka i djevoj~ica. Pod-
jesu li leksi~ke jedinice tesavufskog stru~nog registra ba{ sje}a na prisutnost istog motiva, gledanja u lice lijepog
na svim mjestima nedvojbeno simboli~kog zna~enja ili dje~aka, u anti~koj gr~koj te predislamskoj perzijskoj i
mo`da ponekad, s obzirom na kontekst dijela poeme, arapskoj kao i srednjovjekovnoj europskoj knji`evnosti
imaju i doslovno zna~enje bez simboli~kog odre|enja. Da gdje se javlja blagonaklonost prema takvom pona{anju,
li se u pri~i o ~au{u, koji propada i uop}e ne pristupa ali ~esto uz osude po`ude. Zanimljivi su u tom kontekstu
duhovnom putu, ljepota djevojke citati djela povjesni~ara Gelibolulu
kojom je o~aran mo`e prevoditi Kadri} govori toposom nagla{ene Mustafe Alija iz 16. stolje}a koji
po~etnim velikim slovom Lj, ili potvr|uju praksu zabrane i ka`nja-
skromnosti znanstvenika tvrde}i za se
njeno lice po~etnim velikim vanja homoseksualnog pona{anja
slovom L, kada on u njima ne vidi da je laik u tesavufu kada stru~nu her- mlade mu{ke posluge "gulama“
odraz Bo`jeg stvaranja? S obzirom meneuti~ku interpretaciju prijevoda tek- na osmanskom dvoru. Povjesni~ar
na narav teksta i terminolo{ki sta prepu{ta stru~njacima za tuma~e- Gelibolulu govori o gulamima i s
stru~ni registar, poema predstavl- nje tesavufskih tekstova. ^ak i kada je obzirom na njihovo etni~ko porijek-
ja tipi~an primjer hiperteksta, gdje rije~ o tesavufu kao predmetu znanst- lo uspore|uju}i grupe po izgledu i
se iza svakog termina krije po- venog istra`ivanja u cilju tuma~enja po moralnim svojstvima, gdje su
sebna pri~a i posebna vrsta poet- mladi Bo{njaci visoko plasirani po
zna~enja, a ne "tek“ prevodila~kom pot-
ske i misti~ke realnosti teksta. To oba kriterija. Kadri} nam daje i pri-
hvatu, poetskom diskursu ili duhovnom
je tekst vrlo razvijene mre`e jevod fetve Bajezidagi}a kojom za
intertekstualne hijerarhije citata, iskustvu, Kadri} je dokazao da je kadar homoseksualizam i pedofiliju /gu-
aluzija i op}ih tesavufskih motiva, suvereno tuma~iti tesavuf. lam-dostluk/ propisuje javno prok-
isti~e autor. letstvo i kamenovanje. ^ak i kad bi
Radnja se u tesavufskoj poeziji u se doslovno izvan konteksta prevo-
biti odvija u Srcu onoga koji je na putu Spoznaje. Naizgled dio i tuma~io Bajezidagi}ev prijevod opet bi se do{lo do
konkretne imenice u tesavufskom stru~nom registru ~i- zaklju~ka da poema opisuje nefizi~ku vrstu ljubavi, osim
taju se kao apstraktne imenice. Termini su zagonetke ko- ako se svjesno ne bi mije{alo razumijevanje pojmova
je se same odgonetaju i postaju odgonetkama zbiljskog ljubav i seksualnost, argumentira Kadri}.
smisla tesavufskog teksta. "Analizu poema iz tesavufskog Autor jedno poglavlje posve}uje i u`itku ~itanja. Jezi~ki
stru~nog registra treba po~eti prou~avanjem teocentri~- u`itak u tesavufskim djelima le`i u nepredvidivom se-
no, a ne uobi~ajeno antropocentri~no oznakovljene poet- manti~kom preklapanju leksika iz stru~nog tesavufskog
ske slike svijeta. Svijet tesavufskih termina nije fiktivni registra i op}eg leksika, ka`e. Dodao bih samo da je to
svijet odre|enog autora, ve} je to konvencionalizirani sis- su{tina dra`i jezika uop}e gdje, naro~ito prelaskom u
tem znakova za iskazivanje odre|enog stava i svjetonazo- vode prijevoda, tu dra` "ku{amo“ na nu`no stvarala~ki
ra“, sjajno ocrtava Kadri} temeljne stvarnosti tesavufske na~in. Mo}na jezi~na analiza je i hijal i zeuk. Kadri} go-
spisateljske kulture. Kadri} ustanovljava semanti~ku ne- vori toposom nagla{ene skromnosti znanstvenika tvrde-
prozirnost teksta na leksi~koj razini osmanske poezije. }i za se da je laik u tesavufu kada stru~nu hermeneuti~-
Funkcionalno raslojavanje leksike u osmanskom jeziku ku interpretaciju prijevoda teksta prepu{ta stru~njacima
najlak{e se raspoznaje kroz stru~ne registre kao {to su za tuma~enje tesavufskih tekstova. ^ak i kada je rije~ o
administrativno-pravni, vojni, medicinski, muzi~ki, gra- tesavufu kao predmetu znanstvenog istra`ivanja u cilju
|evinski, astronomski, tesavufski itd. Iste lekseme u raz- tuma~enja zna~enja, a ne "tek“ prevodila~kom pothvatu,
li~itim stru~nim registrima ozna~avaju posve razli~ite poetskom diskursu ili duhovnom iskustvu, Kadri} je
pojmove. Najproblemati~niji je tesavufski stru~ni registar dokazao da je kadar suvereno tuma~iti tesavuf.
BEHAR 98 33
MURADNAMA DERVI[-PA[E BAJEZIDAGI]A
Adnan Kadri}
Objekt ljubavi
u tesavufskoj knji`evnosti:
Muradnama
DERVI[-PA[E
BAJEZIDAGI]A
(Odlomke odabrao Senad Nani})
UVODNA RIJE^
Tradicija bosanskih narativnih mesnevija u 16. vijeku
34 BEHAR 98
MURADNAMA DERVI[-PA[E BAJEZIDAGI]A
STUDIJA UZ KRITI^KU OBRADU RUKOPISA Zulejha ga ne uspijeva osvojiti i privoljeti na tjelesnu ljubav,
a pribli`ava mu se samo preko “uzritske” (~edne) platonske
I. UVOD U RECEPCIJU TESAVUFSKE KNJI@EVNOSTI ljubavi, one vrste ljubavi koja pravo upotpunjenje dobija tek
u duhovnome svijetu. Doista, navedene dvije pripovijesti, po-
“KOKETNI ^EMPRES, LEPTIR I SVIJE]A” sebno obra|ivane i dora|ivane i u razli~itim poetskim vari-
(O kultu Ljubavi i Ljepote u orijentalnoj knji`evnosti) jantama unutar okvira perzijske knji`evnosti, predstavljaju
liniju koja, samo uvjetno govore}i, povijesno odvaja dva
Poezija na osmanskom jeziku uglavnom preuzima i, ~ini se, posve razli~ita pristupa (i perioda) u pisanju ljubavne poezije
tek neznatno modificira velike romansirane arapske i perz- na perzijskome jeziku – period starog ciklusa pod utjecajem
ijske ljubavne epove. [to se ti~e preuzimanja motiva iz perz- perzijskih klasi~nih djela i islamski period.
ijske knji`evnosti, poezija na osmanskom jeziku prvo dora- Kult ~edne (uzritske) ljubavi u orijentalno-islamskim knji-
|uje modificirane poetske uzore iz postsasanidskog perio- `evnostima razvija se u dva pravca: prvi pravac jeste pravac
da i kasnije, a potom razvija vlastiti poetski izraz. Naime, di- uobi~ajene, profane ~edne ljubavi izme|u mu{karca i `ene,
nastija Sasanida 641. godine okon~ana je prodorom arap- dok drugi pravac podrazumijeva tesavufski modifciranu
skih osvaja~a koji su sna`no promovirali novu, monoteis- poemu o razli~itim likovima, gdje (profana) ljubav postaje
ti~ku religiju, uvode}i neka nova pravila razumijevanja (misti~ka) Ljubav. Zanimljivo, kult ljepote u misti~koj poeziji
odnosa me|u spolovima, kao i promjene u na~inu mi{ljen- razvija se kroz opis ljepote poslanika Jusufa. Navedena poja-
ja i osje}aja. Nastaju brojni romani u stihu, ta~nije duga~ke va zbunjuje brojne istra`iva~e fenomena ljubavi u orijental-
narativne poeme u mesnevi-stihu, kao {to je [ahnama od noj knji`evnosti, osobito one koji ne poznaju (ili ne prihvata-
Firdusija, Vis i Ramin od D`urd`anija (1010.-1074.), Husrev i ju) koncepciju misti~ke Ljubavi. Ideal ljubavi u oba slu~aja
[irin od Nizamija (1141.-1204.) itd. U navednim djelima pre- predstavljaju vjernost i ~ednost, dok je pojam Ljepote uni-
te`no se opisuju pojave i doga|aji u aristokratskim krugov- verzalni fenomen koji, zbog svoje {irine, obuhvata i
ima. Ljubav kao tema obra|ivana je s posebnom pa`njom, mu{karce i `ene, i kozmos i zemaljske stvari. Kult ljepote u
idealna `ena se predstavlja kao vjerna i pouzdana majka, a orijentalnoj knji`evnosti postepeno se pretvara u poseban
mu{karac kao pouzdan ~ovjek i mu`.1 kult misti~ke ljubavi prema Apsolutnoj Ljepoti (Bogu),
U duga~kim narativnim ljubavnim poemama poku{ava se odnosno u ljubav prema Stvoritelju i izvanjske i unutarnje,
poetski {ablonizirati predstava / slika idealne `enske ljepote, duhovne ljepote ~ovjeka. S obzirom na datu koncepciju
kao i ljubav izme|u mu{karca i `ene. Ljubavna pri~a o pojma / kulta Ljepote i kulta Ljubavi u tesavvufu, neminovno
Husrevu, carevi}u iz porodice Sasanida, i [irin, ne}akinji je i sli~na misaona orijentacija u knji`evnosti i islamskoj filo-
kraljice Mehin Banu, ima dosta pripovjednih obrata, ali je u zofija morala biti zaodjenuta u misti~ki duh (katkad ~ak i u
biti “poetska” slika `ene predstavljena sa dosta pa`nje i osoben “misti~ki idiom”). Takav kult podrazumijeva neku
po{tovanja. @ena se idealizira, kako u prekomjernoj strasti vrstu misti~ko-simboli~ke konvencionaliziranosti jezika
tako i u prekomjernoj vrlini; bez obzira na vrstu ljubavi, sve je kojim se `eli opisati navedena koncepcija pojma (posre-
podre|eno bra~noj zajednici. Susret Husreva i [irin pun je dovane) Apsolutne Ljubavi i Apsolutne Ljepote. Cilj ljubavi
vatrenoga izgaranja i bio bi posve ostra{}en da kraljica Mehin naprosto prestaje biti ciljem tjelesne naravi i postaje poseb-
Banu nije postavila uvjete [irin da ni u ~emu ne popusti nim stremljenjem duhovne naravi. Rije~i kojima se pred-
Ferhadu prije samog stupanja u brak. [irin se svo vrijeme stavlja nova koncepcija ljubavi prema Bogu dobijaju novi,
bori protiv vlastitih nagona, bez obzira {to dopu{ta par “beza- misti~ki smisao. Po{to ljepota ~esto izaziva ljubav, i prema
zlenih” poljubaca. U spjevovima koji izvorno nastaju u arap- osobama od krvi i mesa, ona op}om misti~kom konvencijom
skoj poetskoj tradiciji, ta~nije u ljubavnome spjevu Lejla i postaje i ljubav prema Bogu i ljubav prema “bo`anskom u
~ovjeku”. Kako to dobro obja{njava jedan od istra`iva~a i
Med`nun, kao i u sli~nome spjevu Jusuf i Zulejha, veli~a se
teoreti~ara orijentalne poezije Robert Surieu, ljubav se
pojam uzritske ljubavi (~edne ljubavi), gdje silna `udnja ne
izdigla iznad poriva tijela i srca, da bi postala duhovna disci-
tra`i ispoljenje u bilo kakvoj vrsti tjelesnoga u`itka. To je, ust-
plina i jedan od puteva koji vode do misti~kog sjedinjenja 2.
vari, neka vrsta “orijentalne” platonske ljubavi. U uzritskoj
Takvo misti~ko tuma~enje pojma Ljubavi i Ljepote u tesavuf-
poeziji se ~ak i zagrljaj mu{karca i `ene ograni~ava tek na
skoj knji`evnosti svoje utemljenje ima u poznatoj pripovijesti
emotivni izljev osje}anja, bez fizi~ke strasti i `udnje. Ideju
o poslaniku Jusufu, koji je opisan kao najljep{e Bo`ije stvo-
uzritske (~edne) ljubavi ne treba poistovje}ivati sa pojmom renje vremena u kojem je `ivio. Takvom tesavufskom
“neostvarive” ljubavi koja se katkad ~ini glavnom poetskom razvitku kulta Ljubavi, a uz to i kulta Ljepote, i u perzijskoj je
preokupacijom brojnih pjesnika na orijentalnim jezicima. knji`evnosti donekle pogodovao princip tuma~enja vjere
U ljubavnoj pripovijesti Jusuf i Zulejha, koja se djelomi~no “metodom tevila” / metodom “iznutarnjeg” tuma~enja teks-
temelji na kur’anskoj pripovijesti o zaljubljivanju `ene egi- ta. Unutarnje (batin) tuma~enje teksta, u pravilu, nije u
patskog vladara u poslanika Jusufa, Jusuf je oli~enje “{a- suprotnosti sa izvanjskim propisima vjere. Navedenu pojavu
hida” (svjedoka i osvjedo~enja bo`anske Ljubavi), on je “vo- u knji`evnosti mogli bismo uvjetno opisati kao svojevrsnu
ljena osoba”, vrhunac fizi~ke ljepote i islamskoga odgoja. misti~ku sakralizaciju pojma uzritske (~edne) ljubavi. Da bi
BEHAR 98 35
MURADNAMA DERVI[-PA[E BAJEZIDAGI]A
se bolje shvatila navedena pojava u orijentalnoj knji`evnosti, profanog poimanja pojma ljubavi. Takvu teoriju u opisu Lje-
mo`da treba spomenuti i neke zanimljivosti na razini pote i Ljubavi nalazimo i kod Sadija u sljede}em primjeru:
tuma~enja op}e sakralne tradicije i svetih tekstova na
Kad promatram obraz tvoj, na priliku mjeseca stvoren, o
podru~ju tada{njeg islamskoga dijela Irana. Naime, vrlo
moj idolu
ra{irena {iitska interpretacija vjerskih propisa temelji se na
Ja zapravo promatram istinski odraz bo`anske milosti
unutarnjem (batin/ ezoteri~kom) tuma~enju Teksta, a spoz-
(Sadi)5
naja tajni i njihovo tuma~enje po~iva na koncepciji slije|enja
imama. H. Corbin ukazuje na mogu}u povezanost ezoteri~- Andaluzijski mistik i filozof Ibn Arebi (1164.-1240.) teorijski
ke koncepcije “tuma~enja tajne” u {iizmu sa ezoteri~kom razra|uje i opisuje pojam duhovne ljubavi. Duhovna ljubav
koncepcijom tuma~enja teksta u sufizmu (posebnoj vrsti podrazumijeva posebnu vrstu ljubavi koja nema za cilj
u~enja i teorije o spoznaji i ljubavi prema Bogu).3 Pitanje ezo- fizi~ko dostizanje objekta ljubavi, ve} samo duhovnu vezu
terijskog tuma~enja teksta ~esto se osporava u krugu tradi- posebne vrste – vezu u ime Boga. Takav poetski zadatak u
cionalnih, ortodoksnih vjerskih u~enjaka, ali se razli~ita lirici na orijentalnim jezicima nametao se stolje}ima i kroz
interpretacija koja ne odstupa od principa propisa islama, poetska ostvarenja razli~itih pjesnika.
ipak, uva`ava i po{tuje. Teorija “{ahida” u biti upu}uje na “svjedoka koji posvjedo~uje
Kao rezultat nove metafizi~ke spekulacije, ali i kao produkt ljubav prema Bogu” ({ahid = svjedok). Dakako, postoje i
promjene u obi~ajima i moralu, novi, tesavufski koncept kulta druk~ija shvatanja pojma ljubavi u knji`evnostima na ori-
Ljubavi i kulta Ljepote {iri se i poetskom adaptacijom perzi- jentalnim jezicima. Ibn Hazm, koji zastupa onaj drugi krak na
jskih klasika iz sasanidskoga perioda. Naprosto se zadr- skali razumijevanja ezoterijskog i/ili egzoterijskog poimanja
`avaju stari, klasi~ni opisi ljepote `ene ili mu{karca, s tim da pojma ljubavi, dr`i se doslovne interpretacije koja podrazu-
se bitno modificira “namjera i poruka djela”. Neki primjeri mijeva i ljubav prema Bogu a i ostale vrste ljubavi koje mogu
strastvene ljubavi u knji`evnosti preobra`avaju se u pou~ne biti i misti~ke naravi, ali i ne moraju. Ibn Arebi je svojom inter-
primjere pedago{ko-didakti~ke naravi. Nove verzije starih pretacijom Ljubavi u tesavvufu dodatno razvio misti~ku teo-
perzijskih ljubavnih pripovijesti dobijaju posve novi, tesavufs- riju o voljenoj osobi kao o {ahidu - svjedoku ljubavi prema
ki duh. Poezija nagla{ene strastvene ljubavi, kao i opisi lje- Bogu. Stekao je velik broj pristalica u raznim krajevima
pote koji impliciraju strast, podi`u se na vi{u, tesavufsku ra- islamskoga svijeta. Sna`na poetska tradicija ljubavne poezije
zinu recepcije, nestaju svi oni dijelovi i opisi koji govore o u perzijskoj knji`evnosti, sklonost ka unutarnjem tuma~enju
fizi~koj strasti, a razuzdanost se osu|uje i opisuje tek toliko teksta (te’vilu) – hermeneutica spiritualis u naj{irem smislu,
da se udovolji pedago{ko-didakti~koj nakani djela. No, ni kao i naklonost autoritetima te, na kraju, vje~ita filozofska
takav pristup opisu ljubavi nije uvijek unificiran: psihologiju stremljenja ka spoznaji tajne istine, ~ini se, otvorili su vrata
opisa ljubavi u drevnoj perzijskoj knji`evnosti, koja se kasnije tesavufskoj i ibnarebijevskoj interpretaciji pojma ljubavi i u
uveliko odra`ava u poeziji na osmanskom jeziku, nije jednos- poeziji. Ranije metafore misti~ke naravi postepeno prerasta-
tavno definirati. ju u prepoznatljive terminolo{ke odrednice, po{to se brojne
Kejkavus sin Iskenderov jedan je od predstavnika stare psi- aluzije i mogu}e referencije kakva pojma svode tek na osnov-
hologije u interpretaciji ljubavi u perzijskoj knji`evnosti 11. nu - tesavvufom kontekstualiziranu i konvencionaliziranu in-
vijeka. U djelu Kabusnama on daje vrlo neobi~ne opise i sav- terpretaciju, ta~nije na jedno i osnovno referencijalno
jete u ljubavi. Ima tu utjecaja i islamske koncepcije ljubavi, ali misti~ko zna~enje odre|enoga pojma. Ve} tada nastaju djela
i predislamskih obi~aja i ideja u knji`evnome predstavljanju i “terminolo{ki rje~nici, traktati i spiskovi rije~i” za potrebe
pojma ljubavi i seksualnosti4. Filozofski kult ljubavi nadilazi daljeg prou~avanja, razumijevanja i pisanja sufijskih tekstova
~istu `elju za fizi~kim u`itkom u svim svojim varijacijama. razli~ite naravi i tematike. Navedenu teoriju i terminolo{ki
Ipak, vrlo te{ko je dati jedinstvenu definiciju filozofskog stava sustav usvajaju brojni pjesnici u svim islamskim krajevima, a
o kultu ljubavi u perzijskoj knji`evnosti tog tzv. “prijelaznog skoro svi pjesnici divanske poezije u Osmanskom carstvu
razdoblja”, odnosno u periodu ulaska perzijskih pokrajina u pi{u jezikom i terminolo{kim aparatom ve} modificirane
islamski kulturolo{ko-civilizacijski krug. ^ak i kod Omera sufijske poetske tradicije.
Hajama nalazimo platonske filozofske opservacije, kakva je i Teorija “{ahida” postala je jedna od vode}ih teorija u pred-
opservacija o gledanju u lijepo lice i sli~ne pojave. U nekim stavljanju naravi Ljubavi u orijentalnim knji`evnostima uop}e,
djelima o~ituje se staro perzijsko “sujevjerje” o tome kako a tesavufska terminologija nezaobilazna za pravilno razumi-
lijepo lice uvijek “donosi sre}u i uspjeh” u `ivotu. jevanje spomenutog koncepta kulta ljubavi i ljepote.6 To je
U poimanju i interpretaciji ljepote u poeziji 12. stolje}a, koncept duhovnog puta gnostika (‘arifa) u potrazi za spozna-
naime, sre}u se osnove za tuma~enje sredi{njeg pojma i jom Istine. Zapravo se tu radi o nadaleko poznatoj filozofskoj
“lika” perzijske misti~ke poezije. To je teorija “{ahida” koja teoriji hermetisti~kog tuma~enja spoznaje, poznatoj i na
u biti predstavlja “lik” mlade i lijepe osobe. ^ak i ako je to
mladi}, on mora biti obdaren ljepotom tijela, ali i uzorito{}u 3 Corbin, H. Creative Imagination in the Sufism of Ibn 'Arabi, Princeton 1969.
islamskoga odgoja, budu}i je ~itava “emotivna skala” u 4 ^ak se daju i neke aluzije i savjeti koji se otvoreno kose sa islamskim
opisu “lijepe osobe” tek izraz divljenja ljepoti Bo`ijega na~elima vladanja.
5 Cit. prema: Surieu, Robert, Serv-e naz. Esej o ljubavi i obradi erotskih
stvaranja. Sli~ne stavove nalazimo u idejama panteisti~kih
tema u starom Iranu (preveo sa engleskoga: Antun [oljan). Otokar
filozofskih pravaca ~estih u perzijskoj poeziji tog vremena. Ker{ovani, Rijeka, 1968., str. 78. Vidi detaljnije u nastavku rasprave.
Ljubav, i sa aspekta filozofskog i sa aspekta op}eg misti~- 6 Pojam a{-{uhud u koncepciji Ibni Arebija jeste neposredna spoznaja pod
kog poimanja tog pojma, nadilazi granice ovosvjetskoga, pla{tom duhovnog zrijenja.
36 BEHAR 98
MURADNAMA DERVI[-PA[E BAJEZIDAGI]A
Istoku i na Zapadu. Sabejski Hermes po nekim isto~nim filo- u~enika ili sljedbenika, jasno ispoljavanje “ovosvjetske”
zofima jeste poslanik Idris. Hermes / Idris je, prema istim naklonosti rije~ima ne{to je {to se formalno kosi sa na~elima
predajama, podu~en vlastitom zikru (molitvi Srca) koja pred- morala, obi~aja i vjere. No, uvijek se povla~i jasna granica
stavlja put ka samospoznaji. Hermes je u filozofiji odraz vlas- izme|u ~edne duhovne ljubavi i ~edne osjetilne ljubavi.
tite slike u ogledalu. Ogledalo je {ahid. [ejh je istodobno i Ljubav kao temelj postojanja svijeta svakako podrazumijeva
Hermes i njegova vlastita slika, dok je murid (u~enik na putu neku vrstu ljubavi me|u ljudima, a sre}a koju ~ovjek osjeti pri
Spoznaje) inicijacijom stavio “lampu pod staklenku (Srca)” pomisli da je voljen zapravo je prirodno stanje duhovne sre}e
o~ekuju}i da u njegovu srcu zasja svjetlo Bo`anske Upute ~ovjekove. O navedenim stanjima raspravljali su i Platon i
(Bog je svjetlo nebesa i zemlje... )7. Srce murida je istodobno Sokrat, ali i brojni filozofi poslije njih. Oni to nazivaju najuzvi-
i ogledalo drugog vjernika i staklenka ({i{e) kroz koju treba {enijim ciljem ljubavi i ciljem postojanja svijeta10. Brojna su
da “bljesne plam Spoznaje”. Onaj koji poma`e da se ta spoz- djela arapskih filozofa koji su razmatrali navedeni fenomen
naja “upali i bljesne” mo`e biti i {ejh, ali i ~ovjekovo promi{- ljubavi, uglavnom po uzoru na gr~ke filozofe i sa izvjesnim
ljanje o Bogu kroz razmi{ljanje o stvorenjima (tj. {ahidu – koji modifikacijama kulturolo{ke naravi. U poeziji je postojao i po-
svjedo~i Bo`ansko Savr{enstvo / Kemaliyyet). [ahid, svjedok seban `anr uzritske ljubavi pisane na razli~itim orijentalnim
i osvjedo~enje Bo`anske Ljubavi i Ljepote, po brojnim sufi- jezicima.
jskim u~enjima, jeste sami ego koji kontemplira sufija, kon- Uzritska ljubav je i po Ibn Arebiju osnova idealne ljubavi me-
templiraju}i teofanijskoga svjedoka (Kontempliraju}i = |u ljudima, jedna od polaznih stanica od koje se kre}e ka
Kontemplirano). Mjesto teofanijske forme zapravo je u uzvi{enim stupnjevima Ljubavi prema Bogu. Corbin smatra
podsvijesti (ili bolje re~eno – u nadsvijesti unutarnjega oka) da je pojam ljubavi kod sufija mogu}e ostvarivati na dva
onoga koji kontemplira Bo`ansku Ljubav i Ljepotu. Tako “{a- na~ina: kroz asketizam i kroz ljubav prema ljudima koja isk-
hid” postaje arhetip ispoljavanja Spoznaje Boga, odnosno lju~ivo podrazumijeva Ljubav prema Bogu. Kult Ljepote u
Bo`anske Ljubavi i Ljepote u sufijskoj poeziji. Sli~nu teoriju tesavvufu ispoljava se na isti na~in i on je podre|en te`nji ka
razvijaju Suhraverdi i Ebu-l-Berekat Bagdadi (u. 1165).8 Apsolutnoj Ljubavi / Stvoritelju. Konvencionalizam sufijske
U knjizi As‘ada E. Khairallaha Love, Madness and Poetry. An poezije postao je univerzalna koncepcija pojma Ljubavi, a
Interpretation of the Magnun Legend (Beirut - Wiesbaden “geografija” sufijskih pjesnika postala je univerzalna misti~-
1980.) uo~ava se pozitivan znanstveni oprez u analizi razli~itih ka poetska geografija11. Zato gotovo iste sufijske termine i
poetskih varijanti poznate legende o Med`nunu i Lejli. Pored simbole nalazimo i u arapskoj i u perzijskoj i u osmanskoj
izno{enja mi{ljenja razli~itih autoriteta u tada{njoj orijenta- poeziji i knji`evnostima na tim jezicima op}enito.
listici, sam se autor posebno osvr}e na D`amijevu poetsku Ako bi se analizirala teorija i koncept “{ahida” (svjedoka
verziju navedene legende, verziju koja je u osnovi klasi~na ljubavi prema Bogu) u orijentalnim knji`evnostima, zapazi-
sufijska poema prepuna misti~ke, tesavufske simbolike. Vi- la bi se sli~na interpretacija zaljubljenosti ~ovjeka u Istinu.
{ezna~nost raznih dijelova poeme i sufijski simbolizam nisu Pjesnik Magribi (umro 1406./7.) ovako u stihovima obja{-
posljedica slu~ajnog nizanja i kontekstualiziranja simbola, njava svoju ljubav prema lijepim licima:
ve} se tu radi o precizno razra|enom sistemu ozna~avanja. U svoj ljepoti vidim samo Njega; stog nemoj pomisliti
Elementi platonskog ljubavnog “zanosa” mije{aju se sa ide- da mi je do lijepog lica stalo.
jom ljubavi prema Bogu. As‘ad ljubav Med`nuna i Lejle u Takve su misli daleko od mene: u svemu Njega vidim
D`amijevoj verziji pri~e tako|er definira i kao neku vrstu Ti mo`da vidi{ sunce: ja ~itavo Lice vidim.
uzritske (~edne) ljubavi, koja postupno biva “mistificirana” Kamo god svrnem pogled, drugoga ne vidim do Njega.
odre|enim terminolo{kim leksi~kim aparatom i prerasta u Sve {to od Njega vidim, vidim samo po Njemu.12
misti~ku, odnosno sufijsku Ljubav. Ljubavno “ludilo” kod I znameniti sufijski pjesnik Feriduddin Attar (umro 1220.)
Med`nuna i nije pravo ludilo, ve} se radi o njegovom gubitku sli~no pi{e:
kontrole nad vlastitim egom u svojoj Ljubavi. Kako to Svjetlo vjernika blistavilo je Njegova lica,
obja{njava As‘ad, sufijska interpretacija i kodiranje teksta od- Mrak nevjernika sjaj njegove kose.
vija se na isti ezoterijski na~in na koji sufije ina~e tuma~e ~ak Atomi {to ple{u u ovom i drugome svijetu
i Kur’an, metodom te’vila – izvo|enja unutarnjeg zna~enja Zraka su sunca s Njegova lica.
Teksta. R. A. Nicholson9 skre}e pa`nju na slu~aj poznatog U ova dva svijeta promatra{ ti slike
sufije [iblija koji je sam tuma~io vlastite izreke o tesavufskoj Dvaju lukova Njegovih obrva.
ljubavi. As‘ad tako|er navodi, kao realan, i problem mogu}e ^itav veliki potres Uskrsnu}a
dvostruke recepcije D`amijeve poezije. Me|utim, ~ak i u Ra|a se iz zanosa Njegova treptaja.13
slu~aju “nemisti~ke interpretacije” nikako se ne mo`e pore}i 7 An-Nur, 35.
~injenica da fenomen opisa uzritske (~edne) ljubavi ne podra- 8 Corbin, Henry, Svjetlosni ~ovjek u iranskom sufizmu (prev. Hafizovi},
zumijeva fizi~ku strast koja je sama sebi cilj, ve} se i u takvoj R.), Sarajevo 2003, str. 48-50.
9 As-Sarag, Abu Nasr, Kitab al-Luma' fi-t-tasawwuf. Ed. R.A. Nicholson,
(nefizi~koj) ljubavi postavlja za cilj svojevrsno “duhovno
Leiden 1914.
ispunjenje”, duhovna ekstaza i unutarnji do`ivljaj ljubavi. 10 Vidi detaljnije: Da'if, Shawqi (1999.) Al-Hubb al-'uz riyy 'inda'l-'Arab,
Uzritska (~edna) ljubav naziva se i “ljubavlju odgoja”. Ako se Al-Qahira.
analizira fenomen uzritske ljubavi u orijentalnim knji`evnos- 11 Vidi detaljnije: Schimmel, Annemarie, Geografija pjesnika (prev. Enes
tima, prvi zaklju~ak koji se name}e jeste da je tu ljubav Kari}), Sarajevo 2004.
12 Cit. prema: Surieu, Robert, Serv-e naz. Esej o ljubavi i obradi erotskih
prete`no “razgovor” koji gotovo i da ne podrazumijeva bilo tema u starom Iranu (prev. A. [oljan), Rijeka, 1968, str. 78.
kakav fizi~ki kontakt. ^ak i kad taj razgovor ispunjava srce 13 Ibid.
BEHAR 98 37
MURADNAMA DERVI[-PA[E BAJEZIDAGI]A
Na sli~an na~in i ostali pjesnici izla`u svoj stav o Ljubavi tim kontekstualizacijama misti~ke ljubavne poezije. Poljubac
zasnovanoj na teoriji “{ahida” (svjedoka ljubavi prema Bo- u misti~koj poeziji predstavlja dodir sa misti~kom spoznajom
gu). No, visok stupanj apstraktnosti pojmova koji se koriste koja je posljedica osje}aja zadovoljstva od “slatkoga razgovo-
u sufijskoj poeziji stalno proizvodi “dvosmislenost” u re- ra” sa ljudima koji su dosegnuli Apsolutnu Istinu.
cepciji. Kod pjesnika kratkih nenarativnih poema te{ko je Sufizam se pro{irio svuda u islamskome svijetu i zauzeo
utvrditi spol kojem se obra}a pjesnik, ali ne i op}i kontekst posebno mjesto u intelektualnim i umjetni~kim krugovima
lirike koji tu pjesmu ontolo{ki kontekstualizira. Ljubavne u dru{tvu. Duhovna ljubav D`elaludina Rumija prema
romansirane narativne mesnevije pisane su ~esto u mis- [emsu Tebriziju detaljno je opjevana u Rumijevoj poeziji.
ti~kom stilu, a voljena osoba (Jusuf i Zulejha i sl.) postaje Svima je danas manje ili vi{e poznato da se tu radi o misti~-
simbol misti~ke, metafizi~ke Ljubavi. koj Ljubavi dviju osoba koje streme istinskoj spoznaji Boga.
U ljubavnoj poeziji, treba i to ista}i, nema individualiziranih Misti~ku poeziju vrlo je jednostavno i `anrovski razlikovati
opisa, a lik voljene osobe je posve {abloniziran i idealiziran. od poznatog `anra hezeliyyata (raskala{enih pri~a) i tayyiba-
Zna se mjesto i simbolika gotovo svakog atributa voljene ta (lascivnosti).
osobe. Voljena je osoba i “kumir”, ali i “od roda hurija”, “li- Op}enito promatraju}i, pri klasifikaciji pojma ljubavi u knji-
ca poput mjeseca”. Voljena osoba probada svojim “prodor- `evnosti na osmanskom, kao i na ostalim orijentalnim je-
nim pogledom”, “strijelom od obrva”, “strijelicom iz oka”. zicima, naj~e{}e se sre}u dva pojma:
Lice je rumeno “poput ru`e”, oko pospano “poput narcisa”,
zubi su “biseri”, usta mala “poput pupoljka”, stas je “stas 1. ‘ - istinska, stvarna ljubav,
~empresa” itd. Navedene usporedbe sre}u se i u poeziji na praiskonska ljubav prema Bogu. Bog je lijep i voli ljepo-
perzijskom i u poeziji na osmanskome jeziku14. Zaljubljeni tu. Ta vrsta ljubavi je bez interesa i strasti, ljubav prema
uvijek govori o svojoj patnji, o tuzi, dertu, prolijeva “krvave Stvoritelju svega stvorenog. Sa ljubavlju prema Bogu
suze”, njegovo lice “vehne”, ne `eli “lije~nika”, preklinje vo- ostvaruje se istinska spoznaja svijeta i stvarnosti. Svaka
ljenu, unaprijed ne o~ekuje pozitivan odgovor, sagorijeva u ljubav koja ne uklju~uje ljubav prema Bogu nije zbiljska
ljubavi. On je pogo|en isku{enjem ljubavi, izgubljen, usam- i praiskonska. “Robovanje Bogu” jeste ljubav du{e
ljen, `edan susreta, raspolu}ena srca, njegov uzdah “baca prema Bogu koja, po svetoj tradiciji, po~inje onog
svijet u vatru”, tuga mu “stas povija”, zarobljenik je ljubavi, trenutka kad je Bog stvorio du{e u praiskonu i upitao ih:
opijen a{kom. Voljena osoba idealizira se poput idealnog zar Ja nisam va{ Gospodar?, a one mu odgovorile: Da,
lika Jusufa pejgambera, ona je odgojena i ne uzvra}a pog- ti si na{ Gospodar. Udaljavanje du{e od praiskonskog
lede, ne primje}uje poglede naklonosti. Osoba koja se voli zavjeta Bogu jeste udaljavanje du{e od praiskonske,
ne opisuje se fizi~kim opisom izuzev opisa lica, gdje se “zbiljske” ljubavi .
uglavnom daju usporedbe op}e naravi koje ne variraju 2. ‘ – nestvarna, posredna, re-
ni{ta posebno, gotovo da se ne odvajaju od uobi~ajenih tra- lativna, metafori~ka, simboli~ka ljubav, “izvedena” ljubav.
dicionalnih usporedbi sa elementima u prirodi. Ljubav koja nije ljubav prema Bogu naziva se izvedenom,
U spomenutom, gotovo hermeti~ki zatvorenom tesavufsko- posredovanom ili posredni~kom ljubavlju. Za nju se
me terminolo{kom inventaru oku{avali su se brojni perzijski koristi vrlo zanimljiv termin: ‘ –
i osmanski pjesnici. ^empres je u anti~koj perzijskoj tradiciji metafori~ka ljubav. Ljubav prema stvorenom je u biti me-
simbol `ivota i mladosti (sveto Zaratustrino drvo). Usne su tafori~ka, nestvarna, nezbiljska, odraz zbiljske ljubavi pre-
kao rubin crvene. Rubin u anti~koj perzijskoj poeziji simboli- ma Stvoritelju. Naime, svijet i sve {to je stvoreno jeste
zira vino, a biser (u sintagmi biser zubi) samo je daleko pod- metafora Bo`ije ljubavi. Termin (ovosvjets-
sje}anje na simboliku “velikog praska” u drevnim isto~- ka ljubav) nije suprotan terminu a{k hakiki (ljubav prema
nja~kim teogonijama u kojima biser “puca da bi iz njega nas-
Bogu): ta dva termina se prepli}u i opisuju pojam ljubavi
tao svijet”. Kontrast blistavoga lica i crnih uvojaka (kose, u njegovoj ukupnosti. Ta~nije, da nema zbiljske ljubavi, ne
obrva, o~iju) podsje}a na usporedbe iz starih poema koje su
bi bilo ni metafore takve ljubavi. Metafora naprosto ne
pisane pod utjecajem manihejskih u~enja, gdje je taj kontrast
mo`e ni postojati ako ne upu}uje ni na {to. ‘
dualisti~ke predstave svijeta ili kakva objekta zapravo odraz
(nestvarna, relativna ovosvjetska ljubav) jeste posredova-
borbe sila sjetlosti i sila tame. Ovi kli{eizirani izrazi, dakako,
na ljubav, “simboli~ka” ljubav, ljubav prema svemu {to je
imali su vi{e utjecaja na perzijskoga pjesnika obrazovanog na
Bog stvorio, metafora zbiljske ljubavi – ljubav prema
klasi~nim i drevnim perzijskim poetskim uzorima, nego {to
stvorenjima kao metafori Bo`ijeg stvaranja, a ona uklju-
su imali utjecaja na pjesnika koji je samo koristio poznati lek-
~uje i sljede}e vrste ljubavi: ljubav prema prirodi, ljubav
si~ki inventar za opis ljepote i ljubavi i nije bio previ{e upu}en
prema `ivotinjama, ljubav prema blagodatima i lijepim
u daleku simboliku nekih motiva u opisu voljene osobe. No,
stvarima, ljubav prema ~ovjeku (ljubav prema velikanima
navedeni inventar postepeno se oboga}uje i novim kulturo-
iz svete tradicije, ljubav prema velikanima iz historije isla-
lo{ko-civilizacijskim asocijacijama: pojmovi sjedinjenja (visal)
ma, ljubav prema vjerskim autoritetima i sl., ljubav prema
i razdvajanja (firak) dobivaju nagla{eno tesavufsko zna~enje.
bli`njima i ~ovjeku op}enito: ljubav mu{karca prema `eni,
Sjedinjenje je zapravo sjedinjenje s Istinom, s Bo`anskim u
ljubav `ene prema mu{karcu, ljubav mu{karca prema
spoznaji Apsolutnog, dok je razdvajanje (firak) pojam koji uka-
mu{karcu - ljubav oca prema sinu, sina prema ocu, u~i-
zuje na to je ~ovjek za tren do`ivio susret sa Bo`anskim Svi-
jetlom, Spoznajom, a onda opet bio vra}en u sfere zemalj- 14 Usp.: Isen, Mustafa & Macit, M., Horata, O., Kiliç, F., Aksoyak, I.H.
skoga iskustva. Beskrajne su asocijacije koje se nude razli~i- (2002) Eski Türk Edebiyati El Kitabi, Ankara, str. 296-300.
38 BEHAR 98
MURADNAMA DERVI[-PA[E BAJEZIDAGI]A
telja prema u~eniku, u~enika prema u~itelju i sl.)15 SUFIZAM U OSMANSKOJ KNJI@EVNOSTI
Ibn Arebi jo{ prije skoro hiljadu godina daje detaljan opis
tesavufske ljubavi u djelu Mekanska otkrovenja, u poglavlju sa osvrtom na sufizam u bo{nja~koj knji`evnosti
“O spoznaji stupnja ljubavi”16, obja{njavaju}i razli~ite stup- na osmanskome jeziku
njeve Ljubavi, ali i razli~ite vrste objekata ljubavi u sufizmu.
Nazivi poglavlja u djelu, iako tek posredno, sami po sebi Sufizam se u knji`evnosti na turskome jeziku javlja jo{ sa
daju posebnu klasifikaciju ljubavi, kako slijedi: O bo`anskoj prvim pisanim djelima na turskom jeziku. Ideje sufizma
ljubavi (o tome kako Bog voli ljude i o na~inima ispoljavanja sre}emo jo{ u Kutadgu Biligu (Znanje koje sre}u daje),
te ljubavi), i O bo`anskoj ljubavi po / u kojoj mi volimo duga~kom pedago{ko-didakti~kome poetiziranome djelu
Allaha (o tome kako se Bog voli kroz ljubav prema ostalim Jusufa Has Had`iba napisanom u 11. stolje}u.17 Ahmed
ljudima, bilo da se radi o metafizi~koj ili fizi~koj ljubavi), Jesevi, Junus Emre, Ahmed Edib Jukneki i ostali pjesnici na
koja se dijeli na dvije vrste, kako slijedi: turskom jeziku tako|er koriste tesavufske motive u svojim
- duhovna ljubav (koju posjeduju samo ljudi “koji imaju djelima. Na perzijskom jeziku i u turskome okru`ju D`e-
znanje i pamet” da razlu~e {ta je Bo`ija uputa i Zakon, laluddin Rumi pi{e svoje vi{etomno djelo Mesnevi Ma‘nevi
odnosno sveto u Ljubavi, a “duhovno se voljeti” mo`e koje predstavlja jedno od temeljnih djela svjetske sufijske
svako stvorenje, bez obzira na to o kojem se spolu radi poezije do danas. Teorija o “{ahidu” (svjedoku Bo`ije ljepote
– ta~nije, objekt ljubavi / ono {to se voli kod mu{karca i i ljubavi), dakle, prelazi kasnije i u poeziju na osmanskom
`ene u duhovnoj ljubavi jeste ljudska pokornost Bogu i turskom jeziku. Navedena tesavufska teorija o “{ahidu”
djela koja su Bogu draga); nailazila je na brojna nerazumijevanja, tako da su pjesnici
- uobi~ajena uro|ena, tjelesna ljubav (koja se dijeli na “koji bi se vi{e udubili u mistiku” naprosto bili protjerivani iz
dvije vrste: a) op}a ljubav prema fizi~kim likovima zbog svoga kraja zbog nerazumijevanja (ili nerazumljivosti)
uobi~ajene, uro|ene `elje / puke potrebe za ljubavlju, a “poruke” u {irim slojevima dru{tva. Brojni osmanski pjesni-
ne radi voljene osobe; b) pojedina~na ljubav prema ci, osobito u drugoj polovici 15. stolje}a, bili su izlo`eni inci-
likovima, koja se vezuje za pojedina~ni lik, kakav je dentnim “neznanstvenim hajkama” na teoriju o “{ahidu” u
slu~aj sa Med`nunom i Lejlom itd.).
poeziji. Osobito je omalova`avano i kritici podvrgnuto u~enje
[to se ti~e uro|ene ljubavi prema likovima / osobama, ona
i djelo Ibn Arebija. Stoga je u vrijeme sultana Selima Javuza,
~esto poprima elemente “duhovne ljubavi” onog trenutka
brata `ene velikog vezira Ahmed-pa{e Hercegovi}a i tetka
kad svijest o ljubavi kod zaljubljenog (a{ika) prema onome
Ali-bega Hercegovi}a, izdata i sljede}a pravna decizija (fetva)
{ta / kojeg koju voli (ma{uku) poprimi elemente metafizi~-
o pravovjernosti Ibn Arebijeva u~enja:
kog poimanja smisla Ljubavi kao jednog od na~ina ispolja-
Znajte da je veliki [ejh, slavni upu}iva~ u Istinu, Pol svih
vanja Bo`ije milosti. Stupnjevi takve misti~ke (tesavufske)
gnostika, predvodnik svih onih koji ispovijedaju transcen-
svijesti mijenjaju se i postaju vi{i ako je osoba koja voli
dentno jedinstvo bo`anskoga Bitka, Muhammad lbn ‘Ali Al-
(a{ik) ve} na putu istinske spoznaje (hakikata) Bo`anske
‘Arabi At-Ta’i Al-Hatimi Al-Andalusi, savr{eni dijalekti~ar i
ljubavi koja sve obuhvata.
Motiv duhovne ljubavi {ejha prema u~eniku i u~enika prema izvanredni savjetodavac, napisao slavna djela i izveo brojna
{ejhu isklju~ivo se zadr`ava na metafizi~koj razini. Motiv “top- ~udesa, te da je njegovo svjedo~enje Istine prihva}eno od
ljenja” u~enika pred {ejhom i {ejha pred u~enikom podrazu- strane znalaca Zakona i mjerodavnih ljudi. Onaj koji ustaje
mijeva utapanje u “more spoznaje” Boga. Za duhovnu ljubav protiv njega, taj grije{i; ko ustrajava u svome osporavanju,
Ibn Arebi iznosi sljede}u konstataciju: duhovna ljubav je sre- taj u zabludi ostaje, a Sultanova je du`nost da ga kazni i iz
dina izme|u bo`anske i uobi~ajene ljubavi. Ono {to je bo`an- zablude izbavi, jer Bog je nalo`io Sultanu da nare|uje
sko u toj ljubavi to i ostaje, a ono {to je lik to je promjenljivo i ~injenje dobra, a zabranjuje zlo.18
prolazno. ^ovjek koji se utapa u Bo`ansku Ljubav postaje Nakon navedenog pravnog mi{ljenja, koncept o {ahidu kao
“Duh (bez tijela)”. Onoliko koliko se ~ovjek utapa u bo`ansku svjedoku Ljubavi prema Bogu pro{irio se gotovo na sve
ljubav, toliko njegova ljubav poprima osobine duhovne ljubavi, poetske vrste, o tome konceptu se pisalo u stru~noj litera-
a sam put ka Bo`anskoj Ljubavi uklju~uje duhovnu ljubav i turi; {tavi{e, po tom konceptu je pisana poezija i u tekijama
prolazak kroz razli~ite faze zaljubljenosti du{e na putu vjere i i na Dvoru. @elimo napomenuti da se u poeziji na visokosti-
spoznaje. Pojava an|ela / meleka i u fizi~kom liku, po Ibn liziranom osmanskom jeziku (u “dvorskoj” poeziji) ne
Arebiju, pokazatelj je ~injenice da i “~ista” duhovna ljubav koriste samo lekseme preuzete iz perzijskog jezika, ve} se
mo`e poprimiti (ob)lik. Lik i oblik vrsta su blagodati; Bog se preuzima i sami koncept opisa a{ika (zaljubljenika) i
voli i bez interesa, ali i zbog blagodati koje dodjeljuje ~ovjeku. ma{uka (voljenog) / Ma{uka (Voljenog).
Odnos ~ovjekov prema liku i slici u duhovnoj ljubavi op}a je Opis ljepote je tako|er {abloniziran, bez obzira da li se radi o
metafora odnosa ~ovjeka i prema Bogu. Navedeno shvatanje “mu{koj ili `enskoj” ljepoti. Iste su metafore, ista pore|enja,
ljubavi u tesavvufu odrazilo se i na knji`evnost pisanu u tom
stru~nom registru, na razli~itim orijentalnim jezicima. 17 Kutadgu Bilig (Znanje koje sre}u daje) jedna je od prvih pripovjeda
ko-didaktikih poema u turskoj pisanoj knji`evnosti 11. stolje}a. Ujedno je
15 Unaprijed napominjemo da se pojam "ljubavi" u na{oj analizi razlikuje od to i prvo knji`evno djelo Turaka muslimana. Autor je ove poeme Jusuf Has
pojma "seksualnosti". Had`ib. Djelo je dovr{eno u Ka{garu 1069.-70. godine. Posve}eno je
16 E{-{ejhu-l-ekber, Muhjiddin Ibn Arebi, "O spoznaji stupnja ljubavi", U: vladaru isto~nih Karahanida Abu Ali al-Hasan Tabga~ Bugra-hanu.
18 Cit. prema: Hafizovi}, Re{id (1995:62) Ibn Arebijevo filozofsko-
Izbor tekstova iz djela Mekanska otkrovenja II (prev. Ibri{evi}, S. &
Ahmetagi}, Ismail), Sarajevo 2007., str. 353-503. teolo{ko u~enje o logosu (doktorska disertacija), Bemust, Zenica.
BEHAR 98 39
MURADNAMA DERVI[-PA[E BAJEZIDAGI]A
iste aluzije – isti koncept i teorijsko utemeljenje pojma a{k sku poeziju. Ali Dede Mostarac napisao je velik broj raspra-
(ljubav). Naprosto je nestalo formalne granice u opisu “mis- va i poetskih djela u kojima dominiraju tesavufske teme i
ti~ke” i “lai~ke” ljubavi, izuzev u sufijskoj terminologiji koja motivi. U 16. vijeku brojni su se stanovici Mostara u popisne
bitno obilje`ava odre|ene pjesme. Katkada sam kontekst po- deftere upisivali kao “sufije”.
eme, ~ak i terminolo{ki, ostavlja mogu}nosti vi{estruke re- Abdullah Bo{njak Abdi poznat je kao Komentator Fususa
cepcije. Koncept opisa “{ahida” (svjedoka posrednika do Lju- , ~uvenog tesavufskoga u~enjaka Ibni Are-
bavi i Ljepote) traje koliko traje i divanska poezija na osman- bija.19 Sar? Abdullah je bio poznat kao “Komentator Mes-
skome jeziku. Svaki divanski pjesnik implicite je uklju~en u nevije” D`elaludina Rumija. Posljednja dvoji-
navedeni leksi~ko-pojmovni koncept opisa Ljepote i Ljubavi. ca pjesnika i komentatora bili su po svojim komentator-
^ak i u slu~ajevima pisanja parodija na neke pojave, kao i na skim nadjevcima poznati u ~itavome Carstvu. Za Salahu-
sam koncept idelane ljubavi (Sünbülzade Vehbi, Sabit i drugi), ddina U{{akija Bo{njaka neki histori~ari knji`evnosti ka`u
pojmovno-leksi~ki inventar za opis ljepote i ljubavi ostaje isti. da je napisao “oko 200 knjiga” na turskom, arapskom i per-
Sufijski stru~ni registar sre}e se u Bosni ve} od 15. vijeka. zijskom, a smatrao se jednim od najboljih poznavatelja te-
Isa-begova tekija jedna je od prvih zajedni~kih ku}a savvufa u svoje vrijeme20. Detaljnija istra`ivanja ukazuju na
otvorenih za javne kulturne i vjerske aktivnosti ljudi u to da Salahuddin U{{aki Bo{njak, za kojeg pisci tezkira bi-
Sarajevu. Sli~no je i sa ostalim ve}im mjestima u Bosni 15. lje`e i to da je porijeklom iz poznate sarajevske porodice
stolje}a. Bosanski vojni zapovjednici gajili su simpatije {ejhova, ima preko 70 ve}ih djela, od kojih neka imaju vi{e
prema tesavufskom u~enju. Jedan od prvih bo{nja~ko-mus- od 500 strana. Treba skrenuti pa`nju i na njegov obimni po-
limanskih pjesnika na osmanskom jeziku bio je Jakub-pa{a etski opus na orijentalnim jezicima (u Divanu i izvan njega).
Bo{njak, pobjednik u boju na Krbavi 1493. godine, koji je za Komentirao je i dotad neka manje komentirana Ibni Are-
sebe volio re}i da je dervi{. Ne ulaze}i u to da li se radi o bijeva djela. Sarajevski pjesnik Muhamed Nerkesi bio je
afektiranom toposu nagla{ene skromnosti gdje se leksema inspiriran sufijskim djelima, {to se vidi i u njegovoj Hamsi
dervi{ mo`e koristiti u zna~enju “ubogi, siroma{ak” ili se, (kodeksu od pet cjelovitih djela). Ahmed Ru{di Mostarac –
pak, mo`da radi i o pripadnosti odre|enom redu, mo`e se Sahhaf bio je tesavufski pjesnik kao i Sulejman Mezaki iz
slobodno re}i da je navedena leksema ve} bila u upotrebi u ^ajni~a. Sufijski motivi se sre}u i u divanima sarajevskih
bo{nja~koj poeziji 15. stolje}a na osmanskom jeziku. Gotovo pjesnika: Mehmeda Fevzije, Ali{ira Feriduna, sarajevskog
su svi bo{nja~ki pjesnici na orijentalnim jezicima poznavali kadije Abdulkerima Samiija, Mahira Abdullaha Bo{njaka,
tesavufski stru~ni registar. Ali-beg [iri Hercegovi} (unuk Mehmeda Re{ida, Asima i ostalih. Osman [ehdi, utemelji-
Hercega Stjepana Vuk~i}a Kosa~e) koristi lekseme iz tesa- telj istoimene biblioteke u Sarajevu po~etkom 18. stolje}a,
vufskog stru~nog registra, zatim Nasuh Matrak~i iz Visokog bio je poznat po svojoj u~enosti i sklonosti ka pisanju su-
(po~etkom 16. stolje}a), pjesnik kronograma na mostu Meh- fijske poezije, isto kao i njegov sin i pjesnik Ahmed Hatem
med-pa{e Sokolovi}a u Vi{egradu Muhamed Karamusi} Bjelopoljak. Vehbi Sto~anin i Mejli Gurani tako|er su pod
Nihadi duboko je inspiriran tesavvufom, Hasan Zijai Mosta- utjecajem tesavufskih ideja i poetskoga koncepta. Tesavuf-
rac pi{e velike narativne poeme i svoj Divan pjesama prepun ske termine vrlo ~esto sre}emo i u poeziji Fadil-pa{e [eri-
leksema iz tesavufskog stru~nog registra. Ahmed Sudi fovi}a, kao i u kra}im pjesmama njegovih suvremenika iz
Bo{njak iz ^ajni~a bio je dvorski pjesnik i komentator perzi- 19. stolje}a. U 19. stolje}u u sufijskoj poeziji osobito se
jskih klasika, uklju~uju}i i komentare klasi~nih tesavufskih isti~e Arif Hikmet-beg Sto~anin.
poema. Ahmed Vali Novopazarac tako|er je sufijski pjesnik, Ukratko, brojni su bosanski pjesnici koji su u svojoj poeziji bili
Dervi{-pa{a Bajezidagi} bio je i bosanski namjesnik i sufijski pod sna`nim utjecajem ideje tesavufskog vi|enja pojma
pjesnik, Dervi{ @agri} pi{e podu`e i vrlo provokativne misti~- Ljepote i Ljubavi u poeziji. Dervi{-pa{a Bajezidagi} Mostarac
ke poeme, mostarski pjesnik Kamili komentirao je tesavuf- samo je jedan od njih.
19
40 BEHAR 98
MURADNAMA DERVI[-PA[E BAJEZIDAGI]A
Dervi{-pa{a Bajezidagi}
GAZEL O SUDBINI
(prijevod: Safvet-beg Ba{agi})
Gdje pomo}i ne imade Svemo}noga Gospodara
Tu opravit ne}e ni{ta tisu} svjetskih pametara.
Ako Allah samo bude jednom robu na pomo}i,
Bilo dobro, ili ne bilo, sve }e mu za rukom po}i
Pa`nja udes ne odbija, zalud ti je trud i muka!
Odre|enu sudbu ne}e otkloniti tvoja ruka.
Neka tisu} pancijera od ~elika na se me}e,
Smrtnik ne}e odbit strijelu s kobnog luka kobne sre}e!
Ne brini se - su|eno je dobro i zlo na svijetu.
Gledaj “Ve nahnu kasemna” {ta Bog veli u ajetu.
Bo`ija se volja vr{i, kako ho}e, ‘nako tvori,
Astrolo`e, {ta se mu~i{ zalud ti je gledat gori.
Sve je divno, bez pogre{ke, {to Umjetnik Vje~ni {ara
Savr{enstvo umjetnosti sve je, {to on slika, stvara.
Ako `eli{ sretan biti, udesu se svom pokori.
Dervi{u, dobro pamti, hazreti Pir tako zbori. Istanbulski rukopis Muradname, po~etak djela (AEME)
II
Munad`att, pjesma tiha pokajanja Za Tvoju vje~nost u upravi, dokaz ovo je:
- Kome vlast pripada – Bogu, Jednome24
O Gospodaru bez sli~nosti s bilo ~im i bez poredbe
Svetost Tvoju doku~iti 21 - pomisao je nemogu}a, bez 45) Ti si Prvi, Tebi po~etka nema
osnove Ti si Posljednji, za Tebe kraja nema
40) O Gospodaru, samo si Ti onaj koji sebe poznaje Dostojno Tebe nije moje robovanje
Nek niko nikada na ovome putu u zamor ne zapadne Dok mojih poslova neispravnih puno je
(BR 43a)
Tvojoj mo}i i mudrosti nema granice Strast prizemna mene dolje obori
- Usahnut }e more prije nego {to rije~i nestane 22 Nepokora mi stas povi i slovo “nun” ( ) sa~ini 25
Ti si Vladar - Tvoja vladavina vje~no traje 50) Neprestano, no}u i ujutro ja grijehe ~inim
Sve prolazi - vje~no je Viso~anstvo Tvoje Spominju}i to, svaki dan bolno uzdi{em
21 Glagol irmek u tesavufskom stru~nom registru ozna~ava dostignu}e 23 Ajet: Sve {to je na Zemlji prolazno je. (Ar-Rahman, 26)
odre|enog stupnja kroz spoznaju Bo`ije svetosti. Navedeni stih mogu}e je 24 Stih koji u podlozi ima kur'anski ajet: Na Dan kad }e se oni pojaviti, kada
uvjetno ~itati i na sljede}i na~in: (Sti}i do Tebe Allahu ne}e o njima ni{ta skriveno biti. Ko }e imati vlast toga dana? - Allah,
nemogu}e je, s brigom i oprezom), ali, po{to ni u BR rukopisu koji grafijski Jedini i Svemo}ni! (al-Mu'min, XL:16)
registrira geminaciju (udvajanje suglasnika/ te{did) nema nigdje navedenog 25 Grafem "nun" ( ) u ljubavnim mesnevijama simbolizira "povijeni stas neke
znaka, opredijelili smo se za u tekstu navedeno, prvo ~itanje kao osnovno. Oba osobe zbog tuge i `alosti". Navedena grafijska simbolika toliko se ~esto
~itanja u skladu su sa zadatim metri~kim obrascom Muradname. upotrebljava u navedenom kontekstu, da se katkada mo`e analizirati i kao
22 Stih koji u podlozi ima kur'anski ajet: Reci: Kad bi more bilo mastilo da se
posebna vrsta stereotipa u okviru poetskih stereotipa u ljubavnim mesnevijama
ispi{u rije~i Gospodara moga, more bi presahlo, ali ne i rije~i Gospodara
Bo{njaka u 16. vijeku.
moga, pa i kad bismo se pomogli jo{ jednim sli~nim. (al-Kahf, XVIII:109)
BEHAR 98 41
MURADNAMA DERVI[-PA[E BAJEZIDAGI]A
Okre}u}i se od pokore Tebi, trena svakoga 70) Kad du{u dervi{a ~as su|eni zgrabi
Udovoljavah svome nefsu 26 sklonom zlim djelima Od tada{njeg `ivota i roda on }e se oprostiti, ruke
oprati
O plemeniti i milosrdni Gospodaru
O Bo`e, koji jesi za{titnik svome robu Kur’an drugom njegovim bliskim u~ini
Du{i njegovoj vjerovanje omili
55) Milostiv budi i za stanje se moje pobrini
Na put na koji ja ne mogu uputiti,27 Ti uputi Nek mu saputnik izdisaj bude na kraju svega
Vojnik-{ehadet: la ilahe illallah 34 – nema boga osim
Uspjeh i pomo} od Tebe, mojim drugom u~ini Allaha
U more samilosti sve utopi (AEME 4b)
Na Dan pro`ivljenja Ti ne postidi
Grudi moje ~e`njom 28 prema Tebi prosvijetli Me|u stanovnicima mah{era 35 ne ponizi
Dobrotom svojom bi}e moje u ru`i~njak pretvori
Oprosti mu prijestupe i nemoj ga kazniti
Dom srca mojega hramom u~ini 29 Kad sudi{, dobrotom svojom presudi
Kabu 30 du{e moje svjetlo{}u posve ispuni
75) Smiluj se tu`nome, o Svemilosni
Sa ovog ogledala srca moga pra{inu o~isti
Samilost i oprost kakav pristoji, Ti uka`i
Ovo oko du{e moje blistavim u~ini
(AEME 4a)
^ine}i ga dostojnim poslani~koga zauzimanja
60) Svjetlo{}u tajne spoznaje, Bo`e, Ti
Dostojnim ga u~ini velikoga susreta i d`enneta
Tminu neznanja u vjeri 31 sa srca otkloni
Ljubav prema Tebi u vjeru i ibadet mi pretvori Nek se vo|a vjerovjesnika za njega zauzme
Bo`e, ne prepusti me samom sebi, Ti me za{titi Nek ono za ~im traga na oba svijeta prona|e
Srce moje izvori{tem svjetala u~ini 230) ^as bih kasidu ~as gazel izricao
Riznicom skrivenih tajni moje bi}e u~ini Sve bih u ukrasima i nedosti`no govorio
65) Razmi{ljanje i spominjanje Tebe meni omili Nekad je to zlatnik, nekad ogrta~ sve~ani
U~ini da du{a u spoznaji Tvojoj tajni te`i 32 Broj poklona za mene se umno`i
(BR 43b)
S blago{}u na moje stanje pogled baci Na kraju, vladar koji prave vrijednosti cijeni, zna
Uto~i{te Svoje blagodati Ti zaklonom u~ini Daju}i darove bez ra~unanja i brojanja
(BR 48b)
Pribje`i{tem i potporom mojom stalno budi Odgovaraju}om u~ini Has-odaju 36
Kad sam nemo}an, pomo} mi pru`i Bezgrani~no dobro~instvo ukaza Dervi{u
O Bo`e, tako Ti istine svjetla vjerovjesnika Dervi{ postade blizu padi{aha
Vladara Jesriba 33 iz Arabije, Muhammeda Sve misli{, trun~ica se suncu pribli`ila
26 Prema tesavufskom u~enju to je nefs (strast, duh) u ~ovjeku koji je sklon neprakticiranja vjere i vjerozakona.
zlim djelima (nefs-i emmare bi's-su'). 32 U tesavufskom u~enju sintagma mahrem-i ra z ozna~ava osobu koja `udi da
27 Aluzija na ajet: Ti, doista ne mo`e{ uputiti na pravi put onoga koga ti `eli{, spoznaje tajne Bo`ije emanacije.
- Allah ukazuje na pravi put onome kome On ho}e, i On dobro zna one koji }e 33 Vladara Medine.
pravim putem po}i. (al-QasaTimes Trans, 56) 34 Rije~i [ehadeta: la ilahe illallah - nema boga osim Allaha.
28 - velika `elja na putu Spoznaje. 35 Ehl-i mah{er = stanovnici Mah{era, oni koji }e biti pro`ivljeni na Dan
29 Aluzija na beyt-i ma'mu r (Ku}a sre}e), jedan od naziva za Kabu. pro`ivljenja.
30 U tesavvufu Kaba je srce okrenuto Bogu, mjesto susreta s Bogom. 36 Kane-i kass, posebna odaja na Dvoru.
31 Leksema cehl (neznanje) koristi se u stihu u smislu nepoznavanja i
42 BEHAR 98
MURADNAMA DERVI[-PA[E BAJEZIDAGI]A
235) Po~e dru`enje padi{aha i dervi{a Ne spavaj, na nefs 45 svoj sebi~ni dobro pripazi
U upravi svijetom stvar odgovaraju}a Razmi{ljaj 46 i ne robuj “onom zlu o kome se ovdje
zbori” 47
Padi{ah i dervi{ su na svijetu ovom
Ne{to o ~emu se govori u srcu i na jeziku svakom Slije|enje strasti ovakvu na kraju “korist” daje:
Da ~ovjek sam tra`i patnju i muke bezbrojne
Nema vi{e takvog cara koji toliko o dobru razmi{lja
Izgled mu je k’o u cara, a `ivot k’o u dervi{a Nefsu svome ne uga|aj, ne ispoljavaj /duhovno/
neznanje
Onaj {to nefsu uga|a do`ivjet }e kajanje
Pjesnik: Mevlana Bina’i ( )37
Djelo: SEHA-N
NAME-II BINA’I ( ) 465) Na kraju, `udnja za lijepom osobom i pi}em je
Na oba svijeta to se potvr|uje
BINAIJEVA O DARE@LJIVOSSTI KNJIGA
Ono {to kao odgovor ima stid i kajanje
Prijevod sa perzijskog na osmanski turski: A u naslije|e dobija patnju i pla}anje dugova
Dervi{-pa{a Bajezidagi}
Prijevod sa osmanskog turskog na bosanski: Dok iskrena prijatelja ne bude, na put se ne ide
Adnan Kadri} Ka`u - Iskren prijatelj, pa onda Putovanje! 48
BEHAR 98 43
MURADNAMA DERVI[-PA[E BAJEZIDAGI]A
44 BEHAR 98
POETSKI GLASOVI
Esad Jogi}
Vrtoglavica du{e
Pjesni~ki smjerokazi `ivotnog temeljca
BEHAR 98 45
POETSKI GLASOVI
di u razli~ite slikovno semanti~ke interakcije, ponekad i leksi~ko ustrojstvo sapeto u kontekstu, zatim lako do-
metafori~ke: kapljice mjese~ine, zvjezdano nebo, opojne ku~ive metafore, ostati prepoznatljivi i dostupni (cvat
mjese~ine; tu su naravno i behari, razli~ite vrste boli, ljubavi, `ivota sjaj, rumeni san, suze progonstva). Jogi}
nesnosne samo}e (te duhovne egzistencije), "la|e se zna izraziti prijem~ivo, pjevno i recitativno, dakle,
ljubavi" i tako dalje. Ne bez zna~aja su i mladi mrtvi rat- estradno, {to je jo{ jedna vrlina ovoga pjesni{tva koje u
nici ({to se dirljivo referira na zadnji rat), te u tom smis- na{e doba uglavnom nastaje na temeljcima apsurdiz-
lu uvijek razoru`avaju}a maj~inska bol. ma i emocionalne ravnodu{nosti, u doba kada se pjes-
nici ne opu{taju i ne iznose svoju du{u na tepsiji kao
Uporabom vezanog stiha (mjestimice u tercinama) Jo- jedini polog svoga poetskog postojanja.
gi} otkriva vje{tinu u razmje{taju nimalo banalnog
rimarija, dakle, ne}e koristiti izrimarene rime te }e Sead Begovi}
PRESUDA U KNJI@ARI
46 BEHAR 98
POETSKI GLASOVI
BEHAR 98 47
POETSKI GLASOVI
48 BEHAR 98
POETSKI GLASOVI
BEHAR 98 49
ESEJ: TOKOVI MISLI
1 Vi{e o tom problemu vidjeti u knjizi "Rod i politika povijesti", autorice Joan 2 "(...) u onoj mjeri u kojoj historija `ene uspije u~initi vidljivima `ene u po-
Wallach Scott, 2. poglavlje: Rod: korisna kategorija povijesne analize, str. vijesti, u~init }e vidljivima i mu{karce, (...)", misli Lydia Sklevicky. (Skle-
47-73 i 10. poglavlje: Jo{ neka razmi{ljanja o rodu i politici, str. 237-256. vicky, 1996:17).
50 BEHAR 98
ESEJ: TOKOVI MISLI
BEHAR 98 51
ESEJ: TOKOVI MISLI
NAJMO]NIJE @ENE NA SVIJETU "britanska prva dama" koja ima veliki utjecaj "iza scene". Navodno da
je Cherie odgovorila mu`a od toga da ode s vlasti i prepusti primamljiv
Da bi netko bio popularan, bogat i mo}an, mora imati prist- polo`aj svom glavnom suparniku u laburisti~kim redovima, ministru
up va`nijim institucijama. Institucionalne pozicije koje ljudi financija Gordonu Brownu.
7 "Ina~e na listi se nalaze i `ene iz svijeta zabave i show businessa te
zauzimaju, "dobrim dijelom i uvjetuju njihove izglede za
kraljice i ostale plemkinje. Od `ena plave krvi, najvi{e je plasirana jor-
stjecanjem i o~uvanjem vrijednosti kao {to su vlast, bogat- danska kraljica Rania, na 13. mjestu, dok je britanska kraljica
stvo i presti`" (Mils, 1964:13). Elizabeta II. tek 22. ^ak jedno mjesto iza barunice Margaret Thatcher.
Utjecajni ameri~ki poslovni magazin Forbes objavio je Od ‘zabavnjaka’ najbolje su plasirane Oprah Winfrey kao 62. i
spisateljica knjiga o Harryju Potteru JK Rowling, koja je na 85. mjestu"
sredinom 2004. popis najmo}nijih `ena na svijetu. Con- (http://www.htnet.hr/vijesti/svijet/page/2004/08/23/0527006.html)
52 BEHAR 98
ESEJ: TOKOVI MISLI
tada{nji premijer Velike Britanije i njen mu`, Tony Blair, itd. ta, osobito u zemljama u razvoju. Razdiobe izme|u `ena i
Da su se `ene koje nose atribut "najmo}nije" `ene svijeta u mu{karaca nastale su djelovanjem socijalnih i politi~kih
svome djelovanju ograni~ile samo na sustav rodbinskih ~initelja.
odnosa – na obitelj i iskustvo doma, ne bi se na{le na popisu Vi{e istra`ivanja na koja se poziva Joan Wallach Scott otkri-
najmo}nijih `ena svijeta. Zato se koncept roda povezuje i s la su "da je apstraktni pojedinac, temelj liberalne demok-
ostalim dru{tvenim sustavima; kao {to su politika, gospo- racije, mu{ko (...); deklaracije o ljudskim pravima pokazale
darstvo, mo}. su, u svojoj namjeni i u praksi, da su ograni~ene na mu{kar-
ce (...); odre|ene profesije i aktivnosti (me|u njima je kao
(IZA)ZOV PRIVILEGIJA I PRESTI@A POLITI^KE MO]I takva dominantna znanost) ponovno su prikazane kao mu{-
Wrong razlikuje ~etiri posebna oblika mo}i kao namjernog i ke; (...) a oznaka ‘radnik’ se na koncu odnosi na proizvodnu
djelotvornog utjecaja. To su snaga, manipulacija, uvjerava- sposobnost i vje{tinu mu{karaca iako malokad nosi u sebi
nje i vlast. Razmotrit }emo, ukratko, vlast kao oblik funkcio- jasnu oznaku za vje{tine i iskustvo ‘radnice’ (...)" (Scott,
niranja mo}i. 2003:249). Podre|eni dru{tveni polo`aj `ena razmotrit
Povezivanje mo}i s promicanjem vlastitih interesa temelj je }emo na nekoliko primjera diskriminacije znanstvenica.
ve}ine suvremenih analiza mo}i. U tom smislu nastoji se iz-
boriti, ~esto i nedopu{tenim sredstvima, za {to povoljniji (Ne)vidljivi profesionalni plafon
dru{tveni polo`aj koji }e omogu}iti ve}u i djelotvorniju mo}. Za profesionalni polo`aj znanstvenica u literaturi se koristi
Tako se mnogi nastoje izboriti ne samo za {to ve}u mo} nov- metafora stakleni plafon (glass ceiling). "Ne radi se o stro-
ca, nego i politi~ku mo} koja u sprezi s prvospomenutom pu", poja{njava Katarina Prpi}, autorica knjige ‘Sociolo{ki
afirmira vladavinu plutokracije. Stoga je bavljenje politikom portret mladih znanstvenika’ (2004.), "nego o plafonu u zna-
odavno postalo najunosnije i najpopularnije zanimanje. ~enju najvi{e to~ke ili gornje granice, pa metafora slikovito
Od patriotskih motiva i zalaganja za op}e dobro u du`nosti po- iskazuje nevidljive granice profesionalnom postignu}u
jedinih zastupnika u Hrvatskom saboru, na primjer, gotovo istra`iva~ica" (Prpi}, 2004:61).
ni{ta nije ostalo. Ili kako je to metafori~ki i lucidno kazao Ma- Empirijska istra`ivanja profesionalnoga polo`aja i uloge
urice Duverger: "Nikakvog utjecaja nemaju religije u kojima znanstvenica, bez obzira na njihova teorijska polazi{ta, ko-
su sve}enici manji vjernici od pastve" (Duverger, 2001.229). ri{tenje metoda, bez obzira na {irinu i dubinu razmatranih
Naprotiv, politika, kao i ekonomija, po~inje funkcionirati na istra`iva~kih problema, te ostala obilje`ja sociokulturne
tr`i{nim na~elima. To potvr|uju i neke politi~ke afere u slike pojedinog dru{tva do{la su do istih ili vrlo sli~nih
Hrvatskoj krajem 2004., ~iji akteri zahvaljuju}i medijima ra- osnovnih rezultata.
zotkrivaju sami sebe. Tako saznajemo da su neki vlastoljup- Prema Katarini Prpi} (Prpi}, 2004.), dugoro~no su`avanje
ci bili spremni dati stotinu tisu}a eura za saborski mandat. spolnih (rodnih, op.a.) razlika je neprijeporno. Gledane u po-
Neodoljivom (iza)zovu privilegija i presti`a politi~ke mo}i, vijesnoj perspektivi one se smanjuju, ali dana{nji polo`aj i
odolijevaju vrlo rijetki. Atraktivnosti mo}i dru{tvenog polo`a- uloga `ena u znanstvenim organizacijama i zajednicama,
ja koja se sve vi{e svodi na mo} novca ne odolijevaju ni oso- prema brojnim empirijsko-istra`iva~kim nalazima, pokazu-
be s iznimno uspje{nim znanstvenim, umjetni~kim, poslov- ju zamjetna zaostajanja za njihovim mu{kim kolegama.
nim, sportskim karijerama, bez obzira na spolnu pripadnost.
Antropolog David Gilmore, prema Fritjofu Capri, prou~avao
je slike mu{kosti diljem svijeta – ‘mu{ke ideologije’, kako ih
naziva – i na{ao je zapanjuju}e kroskulturalne sli~nosti (Ca-
pra, 2004:234). Osim poznatih obilje`ja mu{kosti – fizi~ke
snage, ~vrsto}e i agresije, Gilmore otkriva da "pravi" mu{-
karac, tradicionalno, vi{e stvara nego tro{i, vi{e daje nego
{to uzima; mu{karci slu`e drugima, ~ak su pretjerano veli-
kodu{ni (Capra, 2004:234).
Vremenom se mu{kost po~ela mjeriti posjedovanjem ma-
terijalnog bogatstva – zemlje, stoke i novca, te putem mo}i
nad drugima, posebice nad `enama i djecom. "U moder-
nom dru{tvu", prema Gilmoreu, "mu{ka se ‘veli~ina’ sve vi-
{e mjeri materijalnim bogatstvom: ‘Pravi mu{karac u in-
dustrijskom dru{tvu je tako|er i najbogatiji mu{karac u ~et-
vrti, najuspje{niji, najkompetentniji (...) On ima najvi{e ono-
ga {to dru{tvo `eli ili treba’" (Capra, 2004:234). Tako mu{- Da su se `ene koje nose atribut "najmo}nije" `ene svijeta
karci, ~esto i svojim povla{tenim dru{tvenim polo`ajem, u svome djelovanju ograni~ile samo na sustav rodbinskih
marginaliziraju i diskriminiraju `ene. odnosa – na obitelj i iskustvo doma, ne bi se na{le na
popisu najmo}nijih `ena svijeta. Zato se koncept roda
DISKRIMINACIJA @ENA
povezuje i s ostalim dru{tvenim sustavima; kao {to su
@ene kao politi~ka manjina i marginalizirana ve}ina, diskri-
politika, gospodarstvo, mo}.
minirani su ve}inski dio populacije u najve}em dijelu svije-
BEHAR 98 53
ESEJ: TOKOVI MISLI
Polaze}i od navedenog istra`ivanja (Prpi}, 2004), koje se te- @ena je malo i u strukturi mo}i u znanstvenoistra`i-
melji na respektabilnom broju izvora uglednih svjetskih i va~koj djelatnosti
hrvatskih autora, razmotrit }emo profesionalnu marginali- Rije~ je o ulozi `ena u znanstvenim zajednicama, bilo da se
ziranost znanstvenica. Koliko je ta marginaliziranost pojava radi o va`nim i utjecajnim tijelima nacionalnih akademija,
imanentna pro{losti ili/i sada{njosti, zaklju~imo iz teksta znanstvenih dru{tava, u savjetima/uredni{tvima znanstve-
koji slijedi. nih ~asopisa i publikacija, u recenzentskim panelima/gru-
pama, ili je rije~ o financijskoj potpori za rad na istra`iva~-
Istra`iva~ice sporije i rje|e od istra`iva~a stje~u... kim projektima.
"Istra`iva~ice sporije i rje|e od istra`iva~a stje~u znanstve- I u tijelima Europske unije (EU), koja odlu~uju o znanstvenoj i
ne stupnjeve i, posebice (naj)vi{a znanstvena i nastavna zva- tehnolo{koj politici, svega je nekoliko `ena. U Europskoj
nja (...). Stoga je njihova kvalifikacijska struktura lo{ija, a skup{tini za znanost i tehnologiju10 u 1997. godini bilo je sa-
udio me|u nositeljima visokih zvanja jo{ manji od zastuplje- mo 7% `ena. Pozivaju}i se na jedan izvje{taj Europske komi-
nosti u ukupnom istra`iva~kom kadru. [tovi{e, (i) tu se for- sije iz 2000. godine, Prpi} isti~e da je zastupljenost znan-
mira tipi~na profesionalna piramida: {to je vi{e zvanje, `ena stvenica u pravilu malena i u tijelima nacionalnih agencija za
je to manje. Tako je prosje~an udio `ena u ukupnom profe- financiranje znanstvenih istra`ivanja ~lanica EU. Izuzeci su
sorijatu zemalja EU u 1999. godini bio 26%. Pad udjela je savjeti za biomedicinska istra`ivanja u nekim zemljama.
o~it od docenata, me|u kojima je bilo 32% `ena, prema
izvanrednim i pogotovo redovitim profesorima – 28% i 11% Slabija pla}enost znanstvenica nego znanstvenika
`ena (Laafia i Larsson, 2001:5).8 Jasno je da su razlike me|u Znanstvenice su slabije pla}ene nego znanstvenici, ~ak i za
~lanicama Unije velike, pa je `ena me|u redovitim sveu~i- posao istoga ranga.
li{nim profesorima u 2000. godini bilo od minimalnih 6.2% i "(...) istra`ivanje jaza u pla}ama izme|u ameri~kih znan-
6.3% u Austriji i Nizozemskoj do maksimalnih 19% u Fin- stvenika i znanstvenica pokazalo je da se razlike koje se na
skoj i 19.3% u Portugalu (...)" (Prpi}, 2004:61-62). razini sustava istra`ivanja i razvoja smanjuju – od 28% u
1979. do 23% u 1995. godini - i po izvedenim kontrolama
Zaostajanje znanstvenica za znanstvenicima o~ituje individualnih i kontekstualnih faktora ipak ne gube, mada
se i u dobivanju ostalih kolegijalnih priznanja su manjeg opsega" (Prpi}, 2004:63).
Navodimo primjere zaposlenja na "(...) uglednim sveu~ili{ti- Tako redovite profesorice na elitnim sveu~ili{tima u
ma ili u drugim visokorangiranim znanstvenim institucijama, dru{tvenim i bihevioralnim znanostima u SAD-u imaju za
trajni akademski/sveu~ili{ni polo`aji, ~lanstvo u nacionalnim 10% manje pla}e od svojih kolega istoga ranga iz iste
(i inozemnim) akademijama znanosti, nacionalne i me|u- ustanove (Prpi}, 2004:63; Long, 2001:216).
narodne znanstvene nagrade, presti`ne stipendije i sli~no. Predsjednik ameri~kog sveu~ili{ta Harvard, Lawrence H.
(...) Samo je 11 `ena me|u 457 dobitnika Nobelove nagrade, Summers, govore}i na konferenciji o ekonomiji, "izjavio je
od njezina ustanovljena do kraja dvadesetog stolje}a. (...) da priro|ene razlike izme|u spolova mogu objasniti za{to
^lanica nacionalnih akademija znanosti u svim je zemljama mnogo manje `ena ostvari uspje{ne karijere u znanosti i
vrlo malo, (...), a HAZU se sa 6.3% akademkinja uklapa u te matematici, za razliku od mu{karaca."11 Navedena izjava
svjetske trendove. Najve}i udio `ena u svom ~lanstvu imaju Summersa, vjerojatno nije tipi~na za sve njegove ameri~ke
turska (14.6%), islandska (12.3%), latvijska (11,6%) i norve{ka kolege, znanstvenike i sveu~ili{ne nastavnike, ali je zabri-
(11.1%) akademija znanosti" (...) (Prpi}, 2004:62). njavaju}a i neshvatljiva.
Sudjelovanje `ena u razdiobi organizacijske mo}i Ne diskriminiraju `ene samo mu{karci, nego i `ene
tako|er je minimalno Navodimo jedan primjer u kojem `ena diskriminira `enu,
@ene razmjerno rijetko zauzimaju visoke pozicije u strukturi zahvaljuju}i nacionalnim i vjerskim predrasudama, svom
mo}i i utjecaja u znanstvenim i istra`iva~kim institucijama. To dru{tvenom polo`aju i mo}i koja proizlazi iz njega.
se odnosi ~ak i na rukovode}e polo`aje na razini pojedinih Na natje~aj jedne zagreba~ke osnovne {kole za zamjenu
organizacijskih jedinica u istra`iva~kim ustanovama, a nek- privremeno odsutne nastavnice javila se nezaposlena nas-
moli na rukovo|enje cijelom ustanovom, isti~e Prpi} poziva- tavnica.12 Kandidatkinja je ispunjavala sve uvjete natje~aja –
ju}i se na brojna izvore. U Njema~koj `ene zauzimaju 5% imala je zakonom predvi|enu stru~nu spremu, pedago{ku
rukovode}ih polo`aja u industrijskim istra`iva~kim institucija- izobrazbu, polo`en stru~ni ispit. Imala je i vi{e od toga –
ma; a ukupan udjel `ena me|u menad`erima u industrijskom vi{egodi{nje iskustvo u nastavi za predmet za koji se natje-
sektoru dvostruko je ve}i – 11%. Samo 3% in`enjerki prema cala, te zahvalnicu za sudjelovanje na `upanijskom natjeca-
15% in`enjera u Francuskoj obna{a visoke hijerarhijske uloge nju u~enika iz istog predmeta. Nakon {to je ravnateljica saz-
(Prpi}, 2004:62).9 Sudjelovanje `ena u razdiobi organizacijske nala da kandidatkinja ispunjava sve uvjete natje~aja predvi-
mo}i je sve manje, {to je rukovode}i polo`aj vi{i. |ene zakonom, upitala ju je: "A koje ste nacionalnosti"?
8 Laafia, Ibrahim and Anna Larsson (2001): Women in public research and European Communities.
10 European Science and Technology Assembly.
higher education in Europe. Eurostat. Statistics in focus, Science and
11 Jutarnji list, 19. sije~nja 2005., str. 64.
technology, (9-7):1-7.
9 EC – European Commission (2003b): Women in industrial research: 12 Nezaposlena nastavnica je po~etkom devedesetih godina pro{loga
Anlysis of statistical data and good practices of companies. Luxem- vijeka, tako|er, bila `rtva nacionalne i vjerske isklju~ivosti. Protjerana
burg: European Commission, Office for Official Publications of the iz svoga doma u Bosni i Hercegovini ostala je `ivjeti u Zagrebu.
54 BEHAR 98
ESEJ: TOKOVI MISLI
"Hrvatske", odgovorila je gospo|a. "A vjeroispovijedi"?, pri- |er, smatra ‘prirodnim’ i zaslu`enim. Osim ostalih i pojedine
upitala je ravnateljica. Gospo|a nije bila katoli~ke vjeroispovi- mo}ne, privilegirane, nacionalno i vjerski pristrasne osobe,
jedi i poku{aj zaposlenja nije uspio. Odlu~ili su uvjeti koji nisu me|u njima i `ene, te privilegirane dru{tvene skupine opte-
predvi|eni zakonom. Odlu~io je Conditio sine quae non rav- re}ene su negativnim predrasudama i stvaraju mit o "krvnoj
nateljice – katoli~ka vjeroispovijed. I ovaj primjer pokazuje da ~isto}i, superiornosti i isklju~ivosti", {to tako|er zna~ajno
je mo}, bez pravde, nasilje. Rije~ je o diskriminaciji zbog utje~e na diskriminaciju oba spola/roda.
"pogre{ne" vjeroispovijedi koju kandidatkinja, prema kriteri- @ene su kao politi~ka manjina i marginalizirana ve}ina, dis-
ju nacionalno i vjerski pristrasne ravnateljice, nije smjela kriminirani – ve}inski dio populacije u najve}em dijelu svije-
imati. Zanimljivo bi bilo vidjeti kako bi ravnateljica postupila u ta, osobito u zemljama u razvoju.14 U prevladavanju diskrimi-
slu~aju da je kandidatkinja, primjerice, bila ateistica. nacije `ena nu`na je izgradnja i njihova individualnog i kolek-
"Svaka privilegirana skupina" isti~e Max Weber, "razvija ‘mit’ tivnog identiteta. Pritom bi osnovni materijal za tu izgradnju
o svojoj prirodnoj i po mogu}nosti ‘krvnoj’ nadmo}i" (Weber, bio podre|en dru{tveni polo`aj `ena i insuficijentnost njihove
1999:63). Krv je bila i ostaje bitnom vrednotom i zna~ajnim mo}i.15
elementom u mehanizmima mo}i – u njezinim manifesta- Razumljivo je da navedeni oblici izgradnje identiteta,
cijama i ritualima; osobito u dru{tvima u kojima postoji nag- tijekom vremena, podlije`u promjenama; da identitet otpo-
la{ena, otvorena ili prikrivena, nacionalna, vjerska i rasna ra, na primjer, mo`e postati legitimiraju}i identitet, kako bi
diskriminacija. racionalizirao svoju dominaciju, itd. Usto, Manuel Castells
A {to re}i o pojavama {utnje intelektualne i gotovo ~itave jav- smatra da niti jedan identitet nema, per se, naprednu ili
nosti u dru{tvu u kojem srednjo{kolska profesorica13 radi nazadnu vrijednost izvan svoga povijesnog konteksta.
kao higijenska radnica i napla}uje upotrebu javnog zahoda; Nema istinske demokracije i slobode, nema rodne jedna-
{to re}i o diplomiranim in`enjerima koji su se prekvalificirali kosti i razli~itosti, bez jednakopravne raspodjele i upotrebe
u zanimanje voza~ tramvaja i voze tramvaj, o diplomiranim politi~ke i ine mo}i. Stoga te institucije p(ostaju) jedan od
in`enjerima i ostalim visokoobrazovanim kadrovima koji rade najva`nijih izazova ne samo nacionalnim vladama, nego i in-
kao trgovci na tr`nicama, o doktoru znanosti koji je polo`io stitucijama civilnoga dru{tva, intelektualnoj i ~itavoj
ispit za voza~a teretnih automobila kako bi zara|ivao za `ivot, dru{tvenoj javnosti.
o ... I sve to dok se nagra|uje kriminalno, a ka`njava moral-
Literatura
no –po`eljno pona{anje. Sve se to doga|alo, ili se jo{ uvijek Arendt, Hannah, (1996.): Eseji o politici, Zagreb, Antibarbarus.
doga|a i u Hrvatskoj, upravo u Zagrebu. Duverger, Maurice (2001.): Politi~ka sociologija, Osijek – Zagreb - Split,
Panliber.
Zabluda je da }e biti velike koristi od organiziranja mega kon- Capra, Fritjof (2004.): Skrivene veze, Znanost o odr`ivosti: objedinjavanje
gresa znanstvenika; od kojih se o~ekuje pokretanje neisko- biolo{ke, spoznajne i dru{tvene dimenzije `ivota, Zagreb, Liberata.
ri{tenog znanja, pozivanje prije svega, mladih znanstvenika Castells, Manuel (2002.): Mo} identiteta, Informacijsko doba, Ekonomija,
dru{tvo i kultura, Svezak II., Zagreb, Golden marketing.
iz inozemstva da se vrate u zemlju i tako stvore kriti~nu ma- Foucault, Michel (1994.): Znanje i mo}, Zagreb, Globus.
su znanja koje }e proizvoditi mo}; ako, kako to ka`e Josip Galbraith, J. Kenneth (1987.): Anatomija mo}i, Zagreb, Stvarnost.
Haralambos, Michael; Holborn, Martin (2002): Sociologija, Teme i perspektive,
Kozarac u "Mrtvim kapitalima", "(...) truhnemo u komodnosti, Zagreb, Golden marketing.
jer ne}emo da znamo da je ~ovjek, najvredniji kapital u svakoj Harmon C. Christopher (2002.): Terorizam danas; posebno me|unaslov: Uloga
zemlji" (Kozarac, 1979). ^ovjek, bez obzira na spol/rod, rasu, `ene terorista (str. 227-239), Zagreb, Golden marketing.
Kozarac, Josip (1979.): Mrtvi kapitali, Zagreb, Mladost.
naciju, vjeroispovijed. Long, J. Scott (ed) (2001.): From Scarcity to Visibility: Gender Differences in the
Careers of Doctoral Scientista and Engineers. Washington, D.C.: National
Umjesto zaklju~ka Academy Press.
Mils, Rajt (1964.): Elita vlasti, Beograd, Kultura.
Rod je tvorbeni element dru{tvenih odnosa izme|u spolova. Mutahheri, Murtada (1997.): Prava `ene u islamu, Zagreb, Me{ihat Islamske
Upu}uje na artikuliranje mo}i, na borbu za bolji dru{tveni zajednice u Hrvatskoj. Prijevod: Murtada Mutahhari, The Rights of Women in
polo`aj. Dru{tveni polo`aj, upotreba znanja, sfera utjecaja, Islam, Teheran, World Organization for Islamic Services.
Novali}, Fahrudin (2003.): Rasipanje budu}nosti, poglavlje: Bioeti~ka diskrimi-
va`nost i zna~aj poslova koje obavlja stanovita osoba, us- nacija `ena – Rasipanje njihovih svestranih mogu}nosti, Zagreb, Alinea.
pje{nost u privatnom `ivotu i javnom djelovanju, pojavljivan- Prpi}, Katarina (2004.): Sociolo{ki portret mladih znanstvenika, Zagreb, Institut
je/eksponiranje u medijima, neki su od elemenata koji odlu- za dru{tvena istra`ivanja.
Scott, Joan Wallach (2003.): Rod i politika povijesti, Zagreb, @enska infoteka.
~uju o posjedovanju, ja~anju i upotrebi mo}i. Sklevicky, Lydia (1996.): Konji, `ene, ratovi, Odabrala i priredila Dunja Rihtman
Tko je u povla{tenom dru{tvenom polo`aju smatra ga legi- Augu{tin, Zagreb, @enska infoteka.
Weber, Max (1999.): Vlast i politika, Zagreb, Naklada Jesenski i Turk.
timnim. On svoj vlastiti polo`aj prihva}a kao ne{to sasvim Wrong H. Dennis (1988.): Power, With a New Preface, Oxford, Basil Blackwell.
‘prirodno’ i zaslu`eno. ^esto se tu|i inferiorni polo`aj, tako- Yuval-Davis, Nira (2004.): Rod i nacija, Zagreb, @enska infoteka.
13 Prema jednom dnevnom listu u Hrvatskoj na blagajni javnog zahoda Legitimiraju}i identitet uvode dominantne dru{tvene institucije s
na Trgu bana Jela~i}a u Zagrebu radila je, ili jo{ uvijek radi, profesor- namjerom da pro{ire i racionaliziraju svoju dominaciju u odnosu
ica zemljopisa. prema dru{tvenim subjektima. Identitet otpora organiziraju oni sub-
14 @ene zahtijevaju politi~ku mo} na zakonit na~in, ali je nastoje izboriti i jekti koji su marginalizirani i diskriminirani u dru{tvu; subjekti kojima
~inom nasilja protiv nevinih – ~inom terorizma. "Njihova zna~ajna se dominira. Njihov se otpor ogleda u prevladavanju dominacije koju
broj~ana nazo~nost u ve}ini teroristi~kih i pobunjeni~kih skupina" prim- uspostavljaju dominantne dru{tvene institucije.
je}uje Christopher C. Harmon, "izazov je nekim pretpostavkama o raz- Projektni identitet se izgra|uje kad dru{tveni subjekti, temeljem njima
likama izme|u mu{karaca i `ena u mnogim dru{tvima, i potvr|uje dostupnih kulturnih materijala grade novi identitet kojim se redefinira nji-
sna`nu privr`enost nekih `ena politi~kim, ekonomskim i dru{tvenim hovo dru{tveni polo`aj u dru{tvu. Pritom, oni tra`e preobrazbu ~itave
pitanjima, od anarhizma do prava `ivotinja" (Harmon, 2002:197). dru{tvene strukture. "To je, na primjer, slu~aj kad feminizam iza|e iz
15 Manuel Castells (Castells, 2002:16-22) razlikuje tri oblika i izvora izgrad- rovova identiteta otpora i prava `ena kako
nje identiteta: legitimiraju}i identitet, identitet otpora i projektni identitet.
BEHAR 98 55
PRIJEVODNA KNJI@EVNOST
Mohammed Shoukri
Kov~eg
Prevela: Lejla Sunagi}
Navikao je svake ve~eri da sjedi u svojoj omi- veli za sebe. Kada ustane iz svog mauzoleja, ***
ljenoj kafani, stavlja kutiju crnih cigara na stol ulazi u atelje da radi. Pribli`io mi se, a onda me iznenadio pita-
i da, po obi~aju, naru~uje kafu s mlijekom. njem:
Trlja cigaretu prorje|uju}i njen gusti duhan *** - Ho}e{ li po}i sa mnom?
prije nego {to po~ne pu{iti. Sam je u ovom Zaustavio se ispred njega, prljave odje}e, s - [ta si rekao?
gradu. Njegovi malobrojni prijatelji dolaze mu bradom, ozbiljan, mr{av. Pogledao ga je pa`- - Ako ho}e{, po|i sa mnom.
iz rodnog grada ili se s njima tamo vi|a preko ljivo, zatim mu se pribli`io, uzeo ga za ruke i Izrazito mr{av, ozbiljan, ~iste odje}e, gledao
vikenda. Za lijepog vremena, sjedi na terasi sna`no poljubio. Ispravio se i rekao: me prodorno u o~i, pa re~e:
kafane i promatra prolaznike ili se, pak, preda- - Ve} dugo vremena te tra`im u svojim snovi- - Ve} dugo vremena te tra`im. Imam silnu `e-
je meditaciji. Njegova spava}a soba je obojena ma. Nikada se vi{e ne}emo sresti. Sigurno! lju da bude{ moja. Mo`da se vi{e ne}emo
u tamnosme|u, zavjese su crne i guste, spu{- Uputio mu je duboki pogled, a zatim nastavio sresti. Po|i sa mnom. @elim te. Otkrit }u ti
tene i danju i no}u; druga soba je njegov ate- s masom prolaznika. Ostao je na trenutak tajnu koja }e ti mo`da biti va`na.
lje – tamnoru`i~asta, sa prozirnim svijetlopla- za~u|en. Neki mu se nasmija{e sa terase ka- - Jesi li lud?
vim zavjesama. Uve~er, kada se vra}a ku}i, fane. Drugi se zaustavi{e zure}i u njega i - Imam za tebe jednu veliku tajnu.
pije ~a{u toplog mlijeka ili supu u koju dodaje smije{e}i se. Konobar ga upita: - Potra`i lu|akinju kao {to si ti da joj otkrije{
~ehno izgnje~enog ~e{njaka. Ve}ina pribora je - Gospodine Nadile, {ta to bi s njim? svoju veliku tajnu.
u njegovoj kuhinji od grn~arije ili drveta. - Ne znam. Nasmijala sam mu se i krenula dalje okre}u}i
Namje{taj u spava}oj sobi, jednostavan i sta- - Da li vas poznaje? se da vidim da li me prati.
rinski, nabavio je u prodavnici rabljenih stvari. - Ne znam.
I krevet je drveni. Izuva cipele i u mraku sjeda - ^udno. I `alosno. Sigurno je poludio. Ovaj ***
na sofu na podu. Dok pu{i, slu{a azijsku na- grad se pretvorio u grad lu|aka. Zaustavljao sam i neke druge. Ismijavale su
rodnu muziku, ili klasi~nu, evropsku. U pono} Posjetioci nastavi{e {aptati okre}u}i se pre- me i vrije|ale. U blizini [pansko-marokanske
ima svoju seansu. Ulazi u kov~eg obu~en u ma Nadilu. Konobar je stao ta~no ispred nje- banke vidio sam na ulazu zgrade nju: plavu,
ko{ulju i pantalone, bos. Zatim zatvara pok- ga. Nesvijesti mu se. Magli mu se pred o~i- tu`nu, blijedu, izgubljenu i neupadljivu. Tak-
lopac. Kov~eg ima otvore sa strana i na pok- ma. Iza|e iz kafane. Pogled mu se polako bis- vu figuru volim. Odje}a joj nije pripijena uz
lopcu. ‘’@ivi le{, a ne mrtvac koji `ivi’’, tako trio dok je sporo kora~ao. tijelo. Mrzim kad nose pantalone. Razmi{ljao
56 BEHAR 98
PRIJEVODNA KNJI@EVNOST
sam da je uzmem sna`no za ruke, kao {to je da je jo{ uvijek `iv. Volim `enu koja sanja da Pogledala ga je bespomo}no. Nakon izvjesne
mene stisnuo onaj lu|ak, i da je poljubim. bih joj mogao oteti njen san. Zapravo, `ena je ti{ine, zatra`io je od nje da mu vrati klju~.
Mo`da ne}e po}i ako tako uradim. Bit }e do- oteti san. Tako je ljep{e. Predala mu ga je suznih o~iju, a zatim po~ela
voljno ono {to sam rekao i drugima: Rije~ima ne mogu opisati svoj gnjev. Boji{ se jecati.
- Ho}e{ li po}i sa mnom? mrtvaca, a mo`da si ga sama ubila! Luta{
- Kuda? ulicama ovog grada kao {to lutaju bijesni psi, ***
- U moj stan. a meni je muka od vlastitog `ivota. Ugledao sam je na istom mjestu. Nasmije{ili
Dala mi je da ponesem njenu korpu punu smo se jedno drugom.
odje}e, a ona je i{la pored mene. Kod ulaznih *** - Nisi se vratila po svoju korpu.
vrata je prije ulaska pogledala u {estosprat- Predve~er se vratio u svoj stan da se odmori. - Izvini zbog onog pro{li put. Otputovala sam
nicu. Otvorio sam joj vrata lifta, a zatim sam Te ve~eri nije imao posla. Iza vrata je na{ao u Tetuan.
joj dao korpu. maramu kojom se njegova sestra pokriva. - Nije va`no. Znam {ta te upla{ilo.
- Pritisni broj 3. Ja sam navikao stepenicama. Dolazi jednom ili dva puta mjese~no da mu Krenusmo. Neka tiranska `elja me tjerala da
U{ao sam prije nje i upalio lampu u hodniku. o~isti stan i uredi razbacane dijelove namje{- saznam njegovu tajnu. Ovoga puta je bilo
Dao sam joj znak da u|e u mra~nu spava}u taja. Zatekao je i brata i sestru. U kaminu su vina u stanu. Uveo me je u atelje da mi poka-
sobu. Jedan snop svjetla je prodirao iz hodni- gorjele gran~ice, a pored kamina je le`ala `e slike. Likovi na njegovim slikama su duho-
ka. Sjeo sam na nisku sofu i upalio malu hrpa od komada kov~ega. Brat je ~eki}em vi a istovremeno i ljudska bi}a. Nemaju ni
plavu lampu. razbio kov~eg. Gledali su ga iznena|eni dok mesa ni krvi, ali hodaju i okupljaju se na trgo-
- Imam pivo, viski, d`in. je on promatrao plamen, a zvuk pucketanja vima, vi~u, protestiraju i gestikuliraju. Ima
- Vino, ako ima{. gran~ica mu raspirivao tugu na licu. Zavjese prikaza iz lova na obalama, od kojih su neki i
- Si}i }u u prodavnicu da ga kupim. su bile spu{tene. Zraci proljetnog sunca os- o{te}eni; boje na slikama su mje{avina blije-
Kada je iza{ao, pa`nju mi privu~e neki dugu- vjetljavali su jedan dio sobe. Htio je da de `utopepeljaste i jarkocrvene; prozor je
ljasti predmet. Promatrala sam ga nekoliko sjedne, ali se sjeti slike kov~ega, pa ljutito razbijen, a more uzburkano. Kad sam upitala
trenutaka. Postadoh radoznala. Ustala sam i ode u svoj atelje. Na{ao je sliku na svom za zna~enje slike na kojoj je ~ovjek razapet s
pribli`ila mu se. Jo{ jednom sam ga pogle- mjestu. Vratio se u dnevnu sobu i sjeo. Zapa- jednim ekserom u ~elu, a s druga dva u sto-
dom procijenila prije nego {to sam ga dodir- lio je cigaretu gledaju}i zami{ljeno u dijelove palima, dok grupa duhova zuri u njega, rekao
nula. Drhtavom rukom sam s njega sklonila kov~ega koji gore i one koji jo{ nisu gorjeli. A mi je:
bijeli pokriva~ – kosa mi se nakostrije{i, za- onda ga brat upita: - Ljudi se ujutro probudi{e i na|o{e ga raza-
drhta mi tijelo! Otr~ah zadihana prema vrati- - [ta se desilo s tobom? petog.
ma da ih otvorim. Osjetih neku neobja{njivu Pokazao je prema komadi}ima kov~ega. Vratila sam se na sliku kov~ega.
snagu kako me vu~e nazad. Zateturah se, - Eto, to mi se desilo. - Zna~i, zbog ovoga ima{ kov~eg u ku}i.
skoro da padnem. Silazila sam niz stepenice, - [ta zna~i kov~eg u ku}i? - Kad sam zavr{io sliku kov~ega, otkrio sam
preska~u}i, zapinju}i. Svjetlo se ugasi. - Kupio mi ga je ~ovjek koji voli kov~ege da da u njemu mogu raditi svoje duhovne
Udarih u zid. Uhvatila sam se za ogradu. Vra- mu ga naslikam. vje`be.
ta jednog stana se otvori{e. Zaustavih se - Da li kov~eg mora biti pred tobom dok ga - Duhovne vje`be?
skamenjena. Iz jedne osvijetljene ta~ke po- slika{?
javi se djevojka. Pozdravila sam je. Klimnula - To je realisti~na slika. ***
mi je glavom i upalila svjetlo u stubi{tu. Moja - Ali ti tvrdi{ da je apstrakcija konkretnija od Spava u kov~egu oko sat vremena, odmara-
uznemirenost se sti{ala. Silazila sam polako, ne~eg konkretnog. ju}i se i opu{taju}i `ivce. U njemu skuplja
a djevojka je i{la iza mene. Sudarih se s njim - Da. snagu da bi se mogao koncentrirati. Isti
na ulaznim vratima. Djevojka je pro{la pored - Pa? {panski stolar napravio mu je drugi kov~eg u
nas. - Sliku je nau~io kupac i treba da bude njegovom stanu kriju}i se od radoznalih sus-
- [ta se desilo? Ne}e{ ostati? naslikana po njegovoj `elji. jeda, kao {to je to uradio i prvi put. Nije puno
Izustila sam isprekidanim glasom: - Ali ti nikada ne slika{ konkretne stvari. ~itao, ali kada po~ne ~itati knjigu, ne zaus-
- Ne... Hvala... Idem. - Da. tavlja se dok je ne pro~ita. Nismo mnogo
Izvadio je iz d`epa 50 dirhema i stavio mi u - Pa? pri~ali. Kupio mi je arapske i francuske roma-
ruku. - Eto. ne. Njemu za ljubav po~ela sam mu praviti
Pogledala sam ga ne{to smirenija. Suzdr`ala - Za{to si ga naslikao? dru{tvo za vrijeme njegovih duhovnih vje`bi.
sam se da ne zapla~em, ali me je jo{ uvijek - Zbog 5000 dirhema. Prvi put kad sam legla u kov~eg, strepila sam
bilo strah. Zahvalila sam se i oti{la. - Nisam to znao. od straha. A onda sam po~ela s pravim du-
Upalio je lampu ostaviv{i svjetlo u hodniku. - Nisi imao pravo razbiti kov~eg. hovnim vje`bama.
Sjeo je da zapali cigaretu i popije vina koje je - Ta~no.
kupio za nju. Slu{a ezan jacije iz daljine. Voli Zatim mu se obratila sestra: ***
ga vi{e od sabaha. Produbljuje njegovu sa- - Nije lijepo imati kov~eg u ku}i. Ostavio mi je pismo i 300 dirhema na stolu.
mo}u, kako on tvrdi. Pogledao je prema nje- - Za{to? Draga Naima, nadam se da me ne proklinje{.
noj korpi i kov~egu s kojeg je spao pokriva~. - Doziva {ejtane. Otputovat }u daleko. Napu{tam ovaj grad
@iv insan vi{e voli da umre, a mrtav bi volio - Ko ti je to rekao? kao {to su ga napustili svi koji su se nadali
BEHAR 98 57
PRIJEVODNA KNJI@EVNOST
umrijeti u njemu. Kletva ovog grada je ve}a posla. Uzmi {ta god ho}e{ od namje{taja, Uzela sam stolicu i prislonila je uz vrata.
od njihove. Kako sam samo volio besku}nike ako ti treba. Ostavi klju~ kod vratara. Pisat }u Pade mi na pamet da bi Nadil, mo`da, mogao
ovog grada koji se okupljaju oko svakog bratu da do|e i uzme ga. @elim ti sve ono {to biti d`in. Ma, ne! Suvi{e je pametan da bi
pristiglog novajlije i u`ivaju u novostima koje i sama sebi `eli{. Ljubim te. poludio. Grije{im. Gledam u kov~eg a srce mi
on donosi! Poistovje}uju se s njegovim zlo~i- ^im sam pro~itala pismo, obuzeo me jeziv ludo lupa. Suvi{e je pametan da bi poludio.
nima, pro{lim i sada{njim, pothranjuju njego- strah. U sobi se po~elo smrkavati. Upalila Grije{im. Ne~iji koraci se pribli`avaju vratima.
ve tuge, ba{ kao {to na ulicama razumni ud- sam svjetlo i u sobi i u hodniku, i po~ela sku- Nagnuh se da vidim. Jedan od stanara
jeljuju besku}nicima. pljati svoje stvari u korpu. Sva sam se tresla. zgrade prolazi pored vrata. Posljednjih put
Nije mi obi~aj ostavljati one koje volim. Mis- Uhvati me osje}aj kao da je neko u stanu. pogledah u kov~eg, pa iza|oh. Na vratima
lim da se vi{e ne}emo sresti. Vjerujem da ti Oti{la sam otvoriti ulazna vrata, a onda sam zgrade sjetih se da sam klju~ ostavila negdje
je bolje da se vrati{ u Nador. Ve} si imala se vratila u sobu da brzo pokupim stvari. u stanu.
problema jer nema{ ni li~nih dokumenata ni Za~u se {kripa vrata. Po`urih da pogledam.
58 BEHAR 98
PREPORODOVA IZDANJA: FE\A [EHOVI]
BEHAR 98 59
PREPORODOVA IZDANJA: FE\A [EHOVI]
U Donjem ^i~evu ima jedna mala d`amija s najmanjom munarom u Hercegovini, uz nju je bio mekteb, za
rata je sve sru{eno. Uz d`amiju je mezar Hamida i Bademe Budalice, koji su `ivjeli uz tu d`amiju i koji su
zaklani ispred svoje dvoje djece. Zar se oteta imovina Alije Selimovi}a mo`e usporediti s otetim `ivotima te
obitelji, sa stravom koju ta djeca i danas pro`ivljavaju. Ne mo`e, nikako. Njihovo prezime Budalice, od tada,
a ovo govorim s velikom ljubavlju prema svojem narodu i s obzirom na njegovu naivnu prostodu{nost, posta-
lo je za mene sinonim bo{nja~kog naroda.
"Alija balija ovo je zemlja Srbija i seli u Tursku dok ti je vri- hovi} }e u svom romanu uporno nagla{avati tu cikli~ku
jeme“ - zlokobne su i prijete}e parole koje su jedno jutro neminovnost, neki povijesni usud koji se neprestano po-
osvanula na ku}i promu}urnog trebinjskog poduzetnika navlja – ustalilo se re}i svakih pedeset i kusur godina.
Alije Selimovi}a. Bio je to najjasniji znak da je njegova Na`alost, u toj neminovnosti, u Drugom svjetskom ratu, i
obitelj, kao i preostale bo{nja~ke obitelji u Trebinju, pod onom ratu devedesetih, najdeblji kraj su izvukli Bo{njaci.
znakom izravne prijetnje te da }e to stanje ugro`enosti Sre}om, bo{nja~ki narod ima ~udesnu regenerativnu
vjerojatno rezultirati progonstvom. Uzalud mu je bila sva mo}, mo} da se uzdigne kada ga bace na koljena, da pr-
mo} i ugled koju je kao uspje{an trgovac stekao u prijer- kosno stane pred zlo~inca, da se i golih ruku brani. Pone-
atnom Trebinju, uzalud, jer zlo koje se namjerilo na kad treba u~initi hid`ru da bi se spasila glava, kako je to
Bo{njake nije vr{ilo selekciju, nije bilo podjele na u~inio Alija Selimovi} i ostali Trebinjci.
nepodobne i podobne, na one s vi{e novaca i na one s ma- Treba iskreno re}i: na{ Mujo, taj na{ stvarni i fiktivni
nje, svi su morali oti}i, svi su bili balije, ili... ~ekala ih je "(b)Alija" ni{ta ne shva}a (pogledajte u kakvoj razjedinjeno-
zaista neizvjesna sudbina. U slu~aju Alije Selimovi}a, fik- sti se koprca na{ narod nakon rata) dok mu se ne stavi no`
cionalnog junaka [ehovi}evog romana "Dr` se (b)Alija", u pod vrat. Tek onda progleda, ali za neke od nas je tada ve}
biti stvarnog lika koji danas ne `ivi u Trebinju, izbor kasno, jer o{trica no`a, kad zabljesne, ostavi trag na na{im
izme|u ~uvanja svoje uspje{ne "Zanatske radionice“ i vratovima. Iako }e [ehovi} upozoriti na nespremnost srp-
mo`ebitne smrti nije bila upitna. @ivot je ne{to trajnije i skih susjeda i nekada{njih kumova da pomognu sugra|a-
vrednije, ne{to {to u sebi nosi snagu obnavljanja. Uos- nima Bo{njacima, nevjerojatan je broj likova razumnih tre-
talom, onaj koji je bio uspje{an u Trebinju, bit }e uspje{an binjskih Srba u romanu, koji su u jednom trenutku, kada je
i bilo gdje drugdje. To dokazuju i neki drugi Trebinjci koji srpsko razbojni{tvo prevr{ilo svaku mjeru, ~ak krenuli u
su uspjeli i u progonstvu kao i fiktivni lik iz ovog romana. javni prosvjed. Me|utim, ukoliko ih je veliki broj bio svjes-
Me|utim, stravi~an cilj etni~kog ~i{}enja je postignut. tan doga|anja utoliko su u velikom broju na kraju i ustuk-
Naime, Trebinje je prema popisu iz 1991.g. brojilo oko nuli pred zlom. Ovdje se ho}e re}i da nije dobro generalizi-
5500 Bo{njaka, danas tek stotinu. rati, a [ehovi} majstorski ukazuje da treba osu|ivati poje-
Zabrinjava istovjetnost i cikli~no vra}anje poruke: Alija dince i politikante, nikako ~itave narode.
balija se uzvikivalo nekad, a bome se uzvikuje i danas. [ehovi} }e lako, beskompromisnim nizanjem ~injenica o
Nedavno sam svjedo~io ru`noj zgodi kada se hrabrom tijeku otimanja Selimovi}eve imovine, uvesti ~itatelja u niz
trebinjskom imamu Husein ef. psovala majka i uzvikivalo apsurdnih podvala koje srpska birokracija i politika, na ~elu
"Balije, zapalili smo vam d`amije“. Koja je razlika u tim sa zloglasnim Vojvodom, ~inila da bi Selimovi}u otela ste-
uzvicima nekad i danas? Nekad je to bio slu`beni stav ~evinu. Na primjer, nakon jednog doga|aju u Poreznoj
srpske politike, a danas je izraz provokacije raspame}ene upravi, gdje se Alija tu`io {to porez mora pla}ati dva puta,
trebinjske omladine. U romanu, jedan od Alijinih savjetni- u biti podmititi stranku na vlasti, optu`en je za {ovinizam,
ka, drug Jovo, biv{i visoki "funkcioner" u Trebinju, upozo- za naoru`avanje Hrvata i Bo{njaka Trebinja, a njegova Za-
rio je Selimovi}a na ono {to ga ~eka: plja~ka te bagre je natska radionica ozna~ena je kao skladi{te oru`ja. Uz to
vazda bila najve}i motiv za ~injenje zlo~ina i nasilja. Plja~- vlast mu je `eljela poturiti fuziju s propalim poduze}em
kat }e nemilice, kao {to je to bilo i za pro{log rata. U tom Metal itd. Alija se nije, poznato je bilo, kako navodi [ehovi},
je tragedija Balkana, u tom plja~ka{kom mentalitetu. [e- svrstao ni uz jedan politi~ki program, te je javno bio napa-
60 BEHAR 98
PREPORODOVA IZDANJA: FE\A [EHOVI]
dan od strana~kih vo|a iz svog i hrvatskog naroda. Govorio pa tko ne bi bio kada se trebinjski arhitektonski ponos, Ar-
je: politiku ne volim, niti me zanima, ali volim imati prijate- slanagi}a most, danas zove Perovi}a most. Me|utim, povi-
lje me|u pametnim politi~arima. Srbi su mu prije izbora jest i kultura jednog naroda, koji ostavlja svoje neizbrisive
nudili mjesto ministra privrede, a Bo{njaci ulogu babe Fik- tragove, ne mo`e se tako lako izbrisati. Ovaj roman upra-
reta iz Kladu{e. Bez obzira na Alijin konformisti~ki i opor- vo se trudi skinuti naslage la`i i prljav{tine, te kroz doku-
tunisti~ki stav namjera vlasti bila je izvesti progone s najis- mentarno-fikcionalni predlo`ak otkriti istinu. Istina za
taknutijim predstavnicima bo{nja~kog naroda. [ehovi} }e, [ehovi}a nije jednostrana i on u Srbima vidi pozitivne stra-
kao {to je iscrpnije i slo`enije radio u svom petoknji`ju "Ili- ne, kao {to ne}e prezati da u svome glavnom junaku pre-
jasbegovi}i", opisivati i psihizam Trebinjaca, njihovu urbanu pozna slabosti i mane. [ehovi} }e prikazati i nje`nu Alijinu
kulturu i njihovu snala`ljivost. prirodu, njegov odnos prema Trebinju i vezanost za grad
Opisana je i dirljiva bliskost Alije i njegovog voza~a i tjele- njegove obitelji. Briga za sina jedinca Omara, koji je s njim
snog ~uvara Nede (onaj koji }e Aliju otrijezniti i uputiti ga ostao u Trebinju, nakon {to je `ena s k}erima oti{la u En-
da jasno sagleda stvari. Njegov lik je glas razuma koji }e glesku, dirljive su sekvence romana koji }e ~itatelje prib-
o svom bossu misliti kao o naivnoj pizdi ) Opisano je i pri- li`iti glavnom liku. Glavna Alijina briga bila je sa~uvati sina
jateljevanja s profesorom Ne|om, uvjerenim liberalom od regrutacije i poslati ga na sigurno, negdje u inozemst-
kojeg je Alija vi{e puta spa{avao od progona komunisti~- vo, izvan "ostataka Jugoslavije“ Osje}aj ljubavi mije{ati }e
kih vlasti. Ne|o je novu srpsku vlast nazivao avetinjskom, se sa Alijinom slutnjom zla koje neminovno dolazi i tu }e
a njenog vo|u, [ehovi} ga imenuje Vojvodom, opasnim [ehovi} pokazivati odlike svojih prija{njih romana, na tim
kamiond`ijom. Naslov knjige izveden je iz povika Dr`’ se mjestima prepoznajemo njegov jasni odmak od dokumen-
Selimovi}u, Dr` se Alija – upu}enog od bliskog Alijinog tarnog, a ono {to on nazna~uje kao fikcionalno u biti je ono
prijatelja iz Beograda, nekada{njeg partijskog du`nosnika {to pospje{uje romanesknu intrigu i dr`i budnost ~itatelja
na visokoj poziciji, prilikom rastanka na sarajevskom nad tekstom.
aerodromu. Rije~ je o jo{ jednom u nizu Alijinih zagovor- Treba svakako re}i da sudbina Alije Selimovi}a nije najgo-
nika me|u Srbima koji su svjesni pogubnih Milo{evi}evih ra sudbina koja je zadesila Bo{njake u BiH. Njegov slu~aj
te`nji za velikom Srbijom, ali istodobno participiraju u je zanimljiv upravo zbog njegove nepokolebljivosti da ist-
njegovoj novoosnovanoj vlasti. Upravo }e on Aliji jasno da- jera pravdu na ~istac, a ovaj roman je hollywoodski nasta-
ti do znanja {to se sprema, ~ime [ehovi} jo{ jednom uka- vak jedne od najmu~nijih sudskih trakavica u BiH. Prva
zuje da nije bilo rije~i o spontanoj pobuni Srba ili gra|an- presuda Trebinjskog suda, kojom se Aliji dodjeljuje od{te-
skom ratu ve} o jasno definiranoj genocidnoj strategiji ta, po rije~ima Fe|e [ehovi}a, mnogim Trebinjcima je uli-
dirigiranoj iz Beograda. la nadu da se stanje zna~ajno popravilo i da je povratak
[ehovi}ev roman je vrijedno svjedo~anstvo onoga {to se u mogu}. Uz to, ta presuda je bila va`na i za sve Bo{njake u
Trebinju doga|alo uo~i i za napada na Dubrovnik. Dok je BiH jer je pokazala da se tu|a imovina ne mo`e neka`nje-
Sarajevo spavalo dubokim snom, 1991. godine u Trebinju no oteti. Me|utim, [ehovi} to nagla{ava nekoliko puta, to
se opasno kuhalo, a nevjerojatno je da ve}ina Bo{njaka to se nije ispunilo zbog prevelikog protekcionisti~kog stava
nije primijetila te da su i nakon o~itih dokaza o tome {to Me|unarodne zajednice prema tzv. Republici Srpskoj. S
se priprema neki jo{ uvijek vjerovali u narodnu Armiju i druge strane, Alija Selimovi} je dio svoje imovine sa~uvao,
komunisti~ke ideale. To vjerovanje [ehovi} utjelovljuje u djeca mu nisu zaklana, `ena mu nije silovana... uspje{ni
liku Alijinog oca Alage, koji je ponosan na sina i dr`i ga za posao je nastavio u okolici Dubrovnika. Oca Alagu su pre-
jedini pravi oslonac obitelji Selimovi}a, ali vjeruje da }e tukli nakon ~ega je zavr{io u komi i uskoro preselio na bo-
JNA za{tititi Bo{njake od progona. Ponavljamo, [ehovi} je lji svijet. Iako je izgubio oca, ustvrdit }emo da je Alija
majstor kada govori o zlu kojemu se te{ko oduprijeti i koje mogao pro}i puno gore, jer imovina se mo`e nadoknaditi,
se kao cikli~ka i permanentna zaraza {iri i na one koji u d`amije i ku}e se mogu sagraditi, ali oduzeti `ivot se ne
njega ne vjeruju. Po autoru romana, zapravo po razumije- mo`e vratiti. Dug fiktivnom liku Selimovi}a vi{e-manje
vanju lika Alije, iskreni i nepotkupljivi biv{i komunisti, iako lahko je vratiti, ubijenog oca nitko ne mo`e vratiti. Tko }e
ideolo{ki zagri`eni, bolji su i od najpo{tenijeg ~etnika. Ta- vratiti dug u krvi? U Donjem ^i~evu ima jedna mala d`a-
ko|er, najgori ~etnici bili su oni koji su mijenjali dres, iz mija s najmanjom munarom u Hercegovini, uz nju je bio
komunisti~ke u velikosrpsku ideologiju, kako 1943., tako i mekteb, za rata je sve sru{eno. Uz d`amiju je mezar
1991. "Izvrnut }urak naopako“ – po rije~ima [ehovi}evog Hamida i Bademe Budalice, koji su `ivjeli uz tu d`amiju i
lika Jove, starog uvjerenog komuniste, kada opisuje novi koji su zaklani ispred svoje dvoje djece. Zar se oteta imov-
identitet Alijinog kuma. ina Alije Selimovi}a mo`e usporediti s otetim `ivotima te
Uz spomenute, pojavljuje se lik starog partizanskog Gene- obitelji, sa stravom koju ta djeca i danas pro`ivljavaju. Ne
rala koji se psihi~ki slomio kada ga novovjeki Vojvoda tra`i mo`e, nikako. Njihovo prezime Budalice, od tada, a ovo
da otkrije spomenik ~etni~kom vojvodi iz Drugog svjetskog govorim s velikom ljubavlju prema svojem narodu i s ob-
rata. General ga je, naime, 1943. osudio na smrt zbog zlo- zirom na njegovu naivnu prostodu{nost, postalo je za me-
~ina nad muslimanima i partizanskim obiteljima, a sada ne sinonim bo{nja~kog naroda. I zato nije bitno spomenu-
se trebao ispri~ati i rehabilitirati zlo~inca. Fe|a je kao pi- ti ime i prezime stvarnog lika ovog romana, jer, postoji
sac povijesnih romana osjetljiv na falsificiranje povijesti – bojazan da bi time ozlijedili i uvrijedili djecu Hamida i Ba-
BEHAR 98 61
PREPORODOVA IZDANJA: FE\A [EHOVI]
62 BEHAR 98
PREPORODOVA IZDANJA: FE\A [EHOVI]
najve}u zamjerku “mudrom tajkunu Aliji” kojoj su djelomi~no nasjeli i ~lanovi njegove 2.
istakao njegov “krivi izbor kumstva”. Osim obitelji. Bio je, naime, posve siguran, s ~im
uobi~ajenog sarkasti~nog smijeha, svoju se, u razgovorima s Ne|om, slo`io i Beli, da A sve je zapravo po~elo potkraj 1990., kada
izjavu popratio je uperenim ka`iprstom u se vlast odlu~ila oteti imovinu Selimovi}a i je vlast u Trebinju, poslije prvih demokrat-
gradona~elnika, koji je, kao podboden, da ne}e birati sredstva da to i ostvari. skih izbora u Jugoslaviji, preuzela stranka
ustao i, bijel u licu, napustio dru{tvo. Prilike koje vladaju u gradu kao stvorene su ve}inskog naroda na ~elu s Vojvodom, koji
^ovjeku nije toliko te{ko odre}i se biv{eg za otima~inu, ru{enje i progon. Ru{itelji ne se do tada kao vlasnik kamiona bavio pro-
prijatelja, koliko podnijeti bol u du{i priz- znaju kako se gradi, ali znaju za prastaro dajom drva za ogrjev na dubrova~koj pijaci.
nanjem da je neko prijateljstvo tako dugo na~elo: da bi se ne{to veliko i ~vrsto U Hrvatskoj se ve} bila dogodila kninska
sasvim iskreno shva}ao svojim sru{ilo, treba potkopati temelje. Alija je, balvan-revolucija, pa je i u prvim koracima
nepogre{ivim izborom. svima je to u gradu odavno znano, bio nove vlasti u Trebinju bilo lako uo~iti da i
Alija je, dakle, vidio s prozora kako mladi temelj tog divnoga trebinjskoga poslovnog ona poslu{no slijedi namjere svog vrhov-
brat zajedno s gostom ulazi u ured. Mogao ~uda skromno nazvanog Radionica. O~eki- nog vo`da iz Beograda. U Trebinju se nije
je i on ostati u uredu i razgovarati s ku- valo se svakoga dana kada }e ta silna vojs- dugo ~ekalo s progla{enjem SAO Hercego-
mom; uostalom, to je nedavno, unato~ sve- ka i paravojska, skupljena u Trebinju s vine, kako je to u Hrvatskoj ve} u~inila ista
mu, i u~inio, ali sad se bojao da tu silnu kolca i konopca, krenuti u osvajanje Dub- stranka na vlasti u Kninskoj krajini. Velika
gor~inu koja se nakupila u njemu ne usm- rovnika, da bi se u gradu stvorila jo{ “po- zla i nesre}e obi~no po~inju gotovo beza-
jeri na njega. Ne, ne `eli tako postupiti, tim godnija” klima za pripremljenu `etvu zlenim znakovima. ^vrsta vjerovanja u ne-
vi{e {to se prili~no udaljio od svoje prvotne zlo~ina. Kako god da je bilo i kako god da ka na~ela i njihovu svevremenost i nepro-
procjene kumove “izdaje”. Eto, i on je sve }e biti, u svemu {to se sada njemu doga- laznost ljudima postaju po~esto ko~nica ra-
do jutros mislio da je ~vrst, da }e i dalje |alo jasno je naslu}ivao zlu kob koja }e zumu da na vrijeme otkriju zabludu i izbjeg-
odolijevati nasrtajima zla, da ne}e “prista- domalo zadesiti ne samo njega ve} i narod nu vlastitu nesre}u. U studenom te 1990.
jati” i “kupovati” neprijatelje, kao {to je, po kojemu je pripadao. godine uspje{ni poduzetnik Alija Selimovi}
mi{ljenju ve}ine sugra|ana, to uspje{no Zagledan preko krajolika djetinjstva u ne- pozvan je u op}insku Poreznu upravu kao
radio za komunisti~ke vlasti, ali poruka da daleka znamenja svoga grada, njegove vlasnik poduze}a, ~ija se vrijednost procje-
mora sutra oti}i iz svog grada, iz svoje ku- stamene stra`are, brda Leotar i Gljivu, a u njivala na desetine milijuna njema~kih ma-
}e i poduze}a, nakon svega do`ivljenog, bi- njihovu krilu obrise grada, `va~u}i gorko raka, a koje je nosilo skromno ime Zanat-
la je odve} jasna i uvjerljiva. korijenje svoje tuge, pitao se kako zamisli- ska radionica. Odgovorna osoba u Poreznoj
- Moram! Moram... - ponavljao je i stao ti grad iz kojega }e, kao i on, morati zauvi- upravi primila ga je veoma ljubazno, kao da
pred otvoreni prozor, s pogledom na poz- jek oti}i profesor Ne|o, Jovo, Lazo, Marko se ni{ta nije promijenilo, i nakon duljeg pri-
nate ba{tine Selimovi}a i, tamo dalje, na ili: urar Izo, doktor Faruk, doktor D`evad, jateljskog }askanja roditeljski blago ga
ledinu kuda je stoka pasla i na njoj se vadi- doktor Ekan, fotograf Nikola, pa i onaj nje- upozorila na neispla}eni porez u pro{loj
la pr`ina iz velikog kratera oko kojeg su se gov susjed u Bregovima, s kojim nije imao godini.
djeca rado igrala. To je krajolik njegova dje- vremena upoznati se i ne zna “kome li pri- - Moji iz ra~unovodstva sve su uredno
tinjstva koji u njemu vazda budi uspomene. pada”, “na{im” ili “njihovim”, kako Ne|o platili! - rekao je Alija, posve uvjeren da je
Htio je dugo tako stajati i pri~ati s krajoli- govori. Tek po ~ovjekovu strahu mogao je tome tako.
kom, otvoriti mu svoju ranjenu du{u, da uz nesigurno naslutiti za{to svako jutro strepi [ef Porezne uprave mu je uz osmijeh uzvra-
njegovu pomo} na|e mo`da odgovor na pi- ho}e li pred ku}om nasuprot svoje u tio da ne treba brinuti i da }e to njih dvoji-
tanje za{to mora bje`ati iz svoga grada, Bregovima ugledati Alijin Volvo kao znak ca lako rije{iti. Ponovio je to i kad je ispra-
svojega zavi~aja i zbog ~ega je tako okrut- ohrabrenja ustra{enom. }ao Aliju iz ureda. Iako nije sumnjao u
no ka`njen. Gotovo nitko od Alijinih brojnih Sad je mogao zamisliti toga susjeda kako ispravnost svog ra~unovo|e, ozbiljno je
znanaca u gradu, pripadnika ve}inskog na- ustra{en i nijemo, iz jutra u jutro, prikiva istra`io mogu}nost neke pogre{ke. Sve je
roda, ne}e biti protjeran iz grada, ne}e svoj pogled na prazno parkirno mjesto, jer bilo u redu i nekoliko dana nakon toga po-
postati `rtva i nema nikakva razloga stra- Nedo }e ve} sutra odvesti Volvo u selo. Vidi {ao je o tom obavijestiti {efa Uprave.
hovati, ali svejedno, nikome od njih ne pa- sad Alija to ra`alo{}eno, prestra{eno lice, - Nije u redu - po~eo je {ef, opet uz
da na pamet, bar u ~etiri oka, kradomice, kao da stoji tu s onu stranu prozora, usred smije{ak i nastavio: - Uz malo dobre volje,
{apnuti mu znanu istinu da ga gone iz slike njegova krajolika. stvari se mogu srediti.
grada, ne zato {to druk~ije vjeruje u - @ao mi je, neznani supatni~e i prijatelju - Tad mu objasni da je vladaju}a stranka
jednog, istog Boga, ve} da bi mu oteli imo- {aputao je Alija - ali kad moram i}i, kad o “mnogo potro{ila” oko izbora i da bi bilo
vinu {to ju je “krvavom mukom” stekao i glavi mi rade, kad moram. Kad moram! - dobro ako bi on “sa svoje strane” dao
vratiti ga tamo gdje je bio prije dvadeset i kriknuo je, iskrivljena lica, pred tu`nom prilog. Na koncu mu je, kobajagi usput,
pet godina, “kad je po~eo bez i{ta”, vi{e slikom dragog krajolika. spomenuo da se po ~ar{iji uvelike govori o
gladan negoli sit. Taj krik kao da ga je prenuo iz snovi|enja. izda{noj nov~anoj potpori Selimovi}a
Stavove nekih po kojima }e njegovim S prozora je vidio kuma kako se srda~no strankama bo{nja~ko-hrvatske koalicije u
odlaskom iz grada prestati svakodnevni pri- opra{ta od oca mu Alage i ulazi u svoj protekloj izbornoj kampanji, {to doista nije
tisci na poduze}e, ~ak i na ugro`eno man- crveni Opel karavan. bila istina. Htio je to Alija odmah re}i, ali
jinsko stanovni{tvo, smatrao je zabludom, naglo mu je sve postalo jasno. U pola
BEHAR 98 63
PREPORODOVA IZDANJA: FE\A [EHOVI]
re~enice prekinuo je gostoljubiva doma}ina “demokrati”, ozbiljno je upozorio Aliju da Zagledao se u povr{inu tamnosme|e
i, pravdaju}i se poslom, napustio njegov }e “ta bagra svoje folklorno ~etnikovanje teku}ine svog fild`ana i rekao:
ured, tek rekav{i mu da }e jo{ o svemu raz- zastra{ivanja gra|ana pjesmom o Dra`i i - Kajmakali je, kako tvoj babo Alaga ka`e.
govarati. Iz Porezne uprave uputio se ravno svetom Savi, ubrzo zamijeniti prikrivenom Poslije kafe prijatelji su nastavili ozbiljan
svojoj, nedavno sagra|enoj ku}i u grad- otima~inom”, a ne}e dugo potrajati “kad razgovor o neosnovanim optu`bama Porez-
skom naselju Bregovi, odakle je u duljem }e sve to ~initi sasvim otvoreno, pomo}u ne uprave, politi~kim, kako je kum, biv{i
telefonskom razgovoru, upoznao svog pri- hladnog i vru}eg oru`ja, naro~ito hladnog”, gradona~elnik naglasio.
jatelja u Beogradu, koji je obna{ao visoku naglasio je cini~no. - Tra`e lovu? - nastavio je doma}in ironi~-
du`nost u dr`avnom ministarstvu unutra{- - Plja~kat }e nemilice, kao {to su plja~kali no. - Za stranku i za sebe? Ne brini, kume,
njih poslova, o tome {to mu se doga|a. Pri- i za pro{log rata! Ako treba klati, ubijati ili ni{ta ti ne mogu nauditi. Mogu te izazivati
jatelj ga je saslu{ao i rekao da to ba{ i nije progoniti zbog plja~ke, oni }e i to ~initi. U i poku{avati da ti ne{to iskam~e, ali jo{
ne{to bezazleno, savjetuju}i mu da “ne po- tom je tragedija ovog Balkana, u tom nisu prava vlast, niti }e to, vjerujem, na{i
pu{ta bandi, jer ako im danas pru`i prst, plja~ka{kom mentalitetu. ljudi gore u vrhu ikada dopustiti.
sutra }e mu tra`iti cijelu ruku”. Govorio je kako se to, na`alost, odnosi na Iako je Alija na sva politi~ka zbivanja ne{to
- Ne popu{tati! - rekao mu je i obe}ao da }e dobar dio naroda kojemu pripada, ali da je druk~ije gledao i bio blizak mnogo o{trijem
preko nekog ~ovjeka u trebinjskoj policiji to, manje ili vi{e, svojstveno svim narodi- stajali{tu, tako|er biv{eg predsjednika
doznati ne{to vi{e o svemu i potom ga naz- ma na Balkanu. Opra{taju}i se od gosta jo{ op}ine, prijatelja Jove, nije kumu htio pro-
vati. jednom, upozoravaju}e ponovi da je kod turje~iti, obrnuo je razgovor na sutra{nji
Koliko god da je taj razgovor s prijateljem “te bagre” plja~ka vazda bila najhitniji vikend kada redovito sa suprugama zajed-
na njega smiruju}e djelovao, osje}ao je povod za ~injenje nasilja i zlo~ina. Taj dan, no idu u Lastvu na ve} nadaleko poznato
potrebu da ~im prije, istoga dana, razgo- sje}a se, bio je petak, kada se redovito, janje}e pe~enje.
vara sa svim svojim prijateljima u gradu. malo iza podne, sastajao sa svojim - Koga je sutra red da plati janjetinu? - zap-
Bez prethodne najave po{ao je u Komandu vr{njakom, biv{im predsjednikom op}ine, itala je kuma u {ali.
vojnog garnizona k prijatelju pukovniku, neposredno prije izbora, kojemu je bio i - Pa zna se - odgovorio je Alija na isti na~in
koji se slo`io s rije~ima njegova beograd- vjen~ani kum. Nije ga zatekao u kafani i i dodao: - Moj kum, biv{i predsjednik!
skog prijatelja da je to s Poreznom upra- po{ao je posjetiti ga u stanu, nedaleko od Bilo je vrijeme popodnevnih Vijesti na tele-
vom po~etak planskog nasilja nove vlasti, centra grada. Kao i svih proteklih godina, viziji, koja je u kuma, otkad Alija pamti, uvi-
jer se ve} i u vojsci po~inje jasnije primje- na ku}nim vratima do~ekala ga je kuma s jek bila “upaljena”.
}ivati utjecaj nove politike. Pukovnik ga je velikim srda~nim osmijehom i svojim - Jeste li za malu mezu i rakiju dok gledate
ipak uvjeravao da se JNA, zbog svega {to uobi~ajenim: Vijesti?
je ~ini posebnom u dr`avi i dru{tvu, ne}e - Ba{ mi je milo da zajedno popijemo kafu! - Mo`e, mo`e! - prihvatio je doma}in.
odre}i svoje davno utemeljene uloge. Istog Jo{ dok je razgovarao s doma}icom, kum Ja sam doru~kovao burek kod Rame!
dana u posjetu svome bolesnom prijatelju, se pojavio u hodniku i nestrpljivo zapitao: Hvala, kuma. Mogu samo malo ~init kumu
biv{em predsjedniku trebinjske op}ine, [ta je bilo s tim kretenom u Upravi prihoda? dru{tvo.
drugu Jovi, ~uo je i njegovo mi{ljenje. Ovaj Ne ~ekaju}i odgovor gosta, nastavio je: - Znam ja, Alija, {to ti voli{... - htjela mu je
put Jovo mu se u~inio mnogo `e{}im u ^etni~ina, moj Alija, mo`da i gori od svoje- ne{to re}i i zastala: - Kako ono u
predvi|anju skore kataklizme {to }e se ga glavnog vojvode u Sarajevu. Dubrovniku ka`u?
“poput smrtonosnih vjetrova sru~iti na Ju- U{li su u sobu za dnevni boravak i nastavili - Ka{tradina! - odgovorio je.
goslaviju”, koju je davno prije izbora, “za razgovor. - E, ka{tradina! - ponovila je kuma i hitro
Milo{evi}eva mahnitanja po Kosovu”, naz- Kurvin je to sin, znam ga dobro. A prije oti{la donijeti bedricu suhe ov~etine.
vao “biv{om”. Dosljednost je ono {to mno- mene su ga primili u Partiju. Kakvi su to Na televizijskim Vijestima, kao i obi~no,
gima nedostaje da bi bili voljeni i cijenjeni. ljudi?! - iskreno se kum i{~u|avao ljudskoj pojavio se vo`d Milo{evi} i po~eo govoriti o
Jovo je oduvijek bio dosljedan, mislili su ta- prevrtljivosti. - A {ta Jovo ka`e, jesi li svra- svom svetom zadatku o~uvanja Jugosla-
ko mnogi Trebinjci. Onda davno, imao je }ao do njega? vije. Smrknuti kum je naglo ustao i ugasio
petlje javno re}i da je komunizam, kojega Ka`e isto {to i ti, kao i svaki normalan televizor.
je i sam stvarao, gotovo potpuno suprotan ~ovjek - odgovorio je Alija. - Oprosti, ali mi se ne gleda tog tipa.
onome kako ga je on kao mlad i neiskvaren A kako je Jovo? - zapitao je doma}in. Vratio se za stol i nastavio o Milo{evi}evoj
zami{ljao. - Sve slabiji. dvoli~nosti, “koji s jedne strane govori o
- Alija, to je pogre{ka koja me boli, ali je - Jest! - slo`io se biv{i gradona~elnik i nas- spa{avanju Jugoslavije, a ispod `ita bratimi
priznajem - govorio je Jovo. tavio: - Tako se i meni neki dan u~inilo. @ao se s ~etnicima”.
Priznavanjem vlastite pogre{ke, ma koliko mi je one jadne mu `ene. Mora da ga nosi - Ima na{ Jovo pravo! Partija bi morala da
izgledalo bolno i te{ko, mnogo ju je lak{e do zahoda u naru~ju kao dijete. ga zaustavi - zaklju~io je doma}in.
podnijeti od ponekad i dugogodi{njeg ne- Kuma je u{la k njima s kafom i fild`anima Kum je udugo nastavio kuditi Milo{evi}a
uspjelog uvjeravanje sebe i svih oko sebe na pladnju. “koji se name}e i ne bira sredstva da dobi-
da je za to kriv netko drugi. Jovo je doista - Evo mladi}i, bujrum - rekla je i stavila pred je neograni~enu vlast”. Nije to bio prvi put
bio takav. Me|u ostalim, “nepopravljiva ko- njih pladanj s kafom. Biv{i gradona~elnik da slu{a tako o{tre rije~i o ve} okrunjenom
munjara”, kako su Jovu nazvali doma}i ulio je najprije Aliji, pa onda `eni i sebi. vo`du u Beogradu.
64 BEHAR 98
PREPORODOVA IZDANJA: ENES KI[EVI]
BEHAR 98 65
PREPORODOVA IZDANJA: ENES KI[EVI]
uz onu ve} dokazanu karakteristiku o misaonosti. Pred `ivotu ("~im otvori{ o~i / otvorio si knjigu / zemlje i ne-
nama je posve potpun pjesnik slikovne i pojmovne ba", "Svakim otkosom / kosac se pokloni / zemlji").
recepcije. U pjesmi "Zavi~aj tijela“ zra~i osje}aj maj- Zaista je interesantno saznanje da Ki{evi} i kada je
~instva. Treba naglasiti da je Majka za pjesnika prvi vi{ezna~an – razvija jasno}u, dakle, on je neposredan i
oblik koji budu}i ~ovjek do`ivljava kao iskustvo du{e, kad je u najmanju ruku raspolo`en za misaonu dvos-
kao arhetip svih arhetipova. On je tako|er i majstor trukost. Nikad bespomo}an, nikad kao pjesnik koji
vezanog stiha i takve }e pjesme biti s vrlo uskla|enim ne{to pori~e, sumnja i bespomo}no ironizira. On pris-
rimarijem. Rije~i u njega naprosto poteku, kao da se no{}u ne{to afirmira, a ve} poznato uzdi`e kao `ivotno
izlijevaju u jezik on za svaku od njih na|e pribje`i{te osjetilne pojave. On u sebi pjesniku nosi i ne{to nad-
(konak). Njegova rije~ nije nekontrolirani psihizam ili osjetilno, dakle ono {to uvijek nadilazio puko osjetilno,
prolazni vjetrokaz rije~i koje se istro{e ve} pri njihovu a to je ve} na pragu metafizi~kog, jer, po~esto se
izgovaranju. Ki{evi} je kao majstor lirske vrste `an- odnosi na ono unutarnje du{evno: "[to je oblak vodi /
rovski nadahnut – spomenimo samo sentenciozne, to je du{a vinu /oni i u padu dodirnu visinu". Poetska
aluzivno asocijativne i misaono dotjerane forme i sad- dosjetka koju svakako treba citirati tako|er je o vinu:
r`aje koje govore o vinu te ~ine u na{oj knji`evnosti je- "Vino ili ja! – vri{tala je `ena / Ja stajah – k’o Isus na
dan nevi|en kompendij ili glosarij koji je do sada mukama. / Po|oh je zagrlit, no ona uzma~e /i samu
uglavnom bio raspame}en, dobrano pod utjecajem vi- sebe zagrli rukama." Izme|u do`ivljenog Ja i odnosa
na, no, ovo pred nama je uzvi{eno i mudroslovno govo- spram objektivnog arbitra u pjesmi on uva`ava pjes-
renje i pjevanje o vinu koje nadilazi i sam opojni utje- ni~ke predod`be i kao izraz, kao do`ivljaj i kao svijest o
caj vina, i napokon, daje mu pribli`nu, ako ne i to~nu materijalu. Sr`ne misli zamjenjuje domahivanje dra-
ocjenu, ne onu enolo{ku, ve} onu civilizacijsku. `esnog i ljupkog i nadasve impresivnog metafizi~kog
zaklju~ka. Mo`e se slobodno re}i da se ponekad spu-
Spomenimo jo{ i to da je poetika, ona ki{evi}evska, (to {tao u sami centar gnoseolo{kog vlastitog iskustva i
je prepoznato) i dalje elitarno neupitna. Oduvijek je bio spoznaje – stje~u}i ih talentom za jezi~ne prefiguraci-
sklon gustoj (osobitoj slici) koja rasprostire kontroli- je: tajanstvenih krajolika du{e i onoga {to se mo`e poj-
ranu misao. Misao je to koja ne bira granice svijeta, miti samo kao ~udo i san. Dobro se sakrio u bitku i na-
ona ih prelazi i udomljuje. Njegove dosjetljive, ali to~no {ao na~ina da za njega izna|e i lijepu dra{kavu rije~.
locirane kalambure o vinu, te haiku poezija, kad ih ~i-
tamo, umah nam je jasno da pjesnikova spokojna Kad pjeva o vinu pjesnik ga tretira kao jo{ jedan te-
misao ne luta, ona je odraz za~u|uju}e refleksivnosti i meljni element postanka svijeta (uz zemlju, zrak, vatru
trenuta~ne reakcije koju nije potrebno korigirati. ^ita- i vodu), naravno tu su jo{ i apstraktni u~inci neba, ali,
ju}i njegov sakralno duhovni opus tako|er nam je pos- isto tako u vinu vidi povijesnu snagu i strah. Nadalje, on
ve jasno da je rije~ o pjesniku iznimna nadahnu}a, pa i je posve svjestan povezanosti vina s krvlju, s ne~im
kada transcendira sasvim obi~ne pojave i stvari te ih esencijalnim, ali i s krijepo{}u te uz Dionizijsku bes-
trajno ozna~ava kao vje~ne. Izri~ajna ekonomi~nost u mrtnost, a ne toliko u smislu zna~enja i va`nosti kale`a
haiku pjesmama podrazumijeva postupak koji u ovu Kristove krvi u Euharistiji - zatim uz prolijevanje krvi,
egzoti~nu pjesmu uklju~uje samo ono {to je apsolutno neke `rtve i sli~no. Ono {to se smatra pijanstvom pjes-
neophodno i ne ~ini se suvi{nim – ono {to bi odvra}alo nik zaobilazi {armantnom duhovito{}u, jer, pijanstvo
pa`nju. Na ovom mjestu vrijedi citirati Vladimira Devi- nije predmet njegova pjevanja i ono se uop}e ne mo`e
dea, ponajboljeg poznavaoca haiku poezije u nas: "Go- opjevati bez negativnih i bizarnih, rekli bismo klini~kih
voriti suvi{no zna~i biti bu~an i brbljiv, vulgaran i drzak. motiva. Dakle, zaklju~no, vino je za Ki{evi}a simbol
Te su njegove pjesme odraz plemenitog poklonstva spoznaje, eliksir uzdignu}a, radosti i bo`anske ljubavi,
a ne crnilo propasti, depresije i fizi~ke muke. Za Ki{e-
vi}a ne}e biti neva`no ako spomenemo da su sufijski
Zaista je interesantno saznanje da Ki{evi} i pjesnici poput Hafeza uspore|ivali tekiju i mejhanu,
kada je vi{ezna~an – razvija jasno}u, dakle, on ljubav i vino. Oni neskloni takvoj komparaciji mogli bi iz
toga izvu}i pregr{t negativnih pretpostavki, ali ~itaju}i
je neposredan i kad je u najmanju ruku raspo-
Ki{evi}a oni ne}e ispijati pjesni~ki "delanac“. I upravo
lo`en za misaonu dvostrukost. Nikad bespo- u ovakvom, mjestimice humornom ozra~ju, Ki{evi} is-
mo}an, nikad kao pjesnik koji ne{to pori~e, pisuje svoje lapidarne stihove o vinu – bez la`ne moral-
sumnja i bespomo}no ironizira. On prisno{}u nosti, bolesne pokore, la`nog patosa i pijane himni~-
ne{to afirmira, a ve} poznato uzdi`e kao `ivot- nosti. On je ostao mudrac u vinu bez bogova vinskog
podzemlja. On nam vino (opijenost ljubavlju) nudi kao
no osjetilne pojave.
bo`ansko ~udo `ivota. Uostalom, on je takav u cijelom
svom opusu.
66 BEHAR 98
PROMID@BA
BEHAR 98 67