ORISJENTALNI INSTITUT U SARAJEVU ‘YU ISSN 0555-1153 PRILOZI ZA ORWJENTALNU FILOLOGIJU XXVI/1976. SARAJEVO 1978,ADEM HANDZIC RUDNICI U BOSNI U DRUGOJ POLOVINI XV STOLJECA Rudarska privreda u Bosni u ranom periodu turske vlasti nije posebno proutavana. To pitanje je, istina, djelimiéno zahvatano u nekim Sirim radovima iz te problematike ukoliko se radilo samo o izdavenju i analizi izvjesnih turskih izvora iz tog vremena, kao Sto su radavi IN, Beldi¢ana! i R. Anheggera? Znatno bolje je avo pitanje rasvijetljeno za vrijeme bosanke samostalnosti, posebno tudarsko Podrinje® I IZVORI Ovaj rad je zasnovan na turskim istorijskim izvorima. Ima pretenziju da na osnovu pretezno neizdatih i izdatih izvora pruzi jedan opéi pogled na stanje rudarske privrede u Bosni u prvim ‘decenijama turske vlasti, Medu tim izvorima treba na prvom mjestu istaknuti nekoliko kanuna iz vremena Mehmeda I (1451—1461) i Bajezida Il (14811512), koji se odnose na neke rudnike u Bosni, i to ma: Srebrenicu, Sase, Crnéu, Kregevo, Fojnicu, DeZevicu i Du- sinu, Za srebrenieu i Sase postoje dva kanuna od spomenuta dva vladara. Prvi je nastao kratka poslije potpadanja srebrenitkog i zvornitkog podruéja pod tursku viast, tj. neSto poslije 1460. godine. 1. Beldiceanu, Les Actes des premidrs sultans eonservés dans les monuserite tures de la Bibliothéque Nationale 4 Paris, t. Il: Reglements miniérs, 1390—1512, Paris — La Ha- ye, 1964, 2 R. Anheager, Beitriige zur Ge- schichte des Bergbanes im osmami- schen Reich, I, IL, Istambul — Zu- rich — New York, 1943—1940, 3M, Dinié, Za istoriju rudarstea u srednjovekovnoj Srbiji i Bosné 1, SAN, Beograd 1955, i 11, SAIN, 1902; D. Kovatevié, Dans la Serbie et ta Bosnie médiévates: ies mines d'or et d'argent, Analos Economies, So- cietes, Civilisations, Paris 1860, s. 248258; Ista, Trgovina u srednjo- viekounej Bosni, Nauéno drastvo BIEL, Sarajevo 1961; Ista, Uloga ru- darstva u privrednom razvoju grad- sith naselja Srbije i Bosne tokom prve poiovine XV vijeka, GDI Bi XVIIL, Sarajevo 1970,8 se A Barts Sages a esate Jednom kodeksu takvih i slienih bane Lp este u Parizu, a do sada ti Srebrenidg, anew! i Parizu® Druga tr kee, Puts Bublikovan, Jednom dragon, wegornet Potictu iz 1485. ayy kamURa za rudnike, igom Kodeksu Nacionalne bibliotee joj Bosni poznata i : : Dnata dva i i mudnika: Dedevici i Dusinit 8 ° Poinici i dva rene pimon cee pablkowanit, satuvano je j : \ izvora koji sadrze { septs setnije nisu Korigten!, Tone Poastte 0 rudaretva, i specifigni tev. Mukata-deftert net andzala, tj, od 1470, So sada pocnati je opfirn: tim, postoji opgirn| postoji optirni po; ( Popisana znatajniji od Suonnenee 6 Ho eae 2 14 maselja, Za- Zakupe svih znagainijih iovora dréavnih pri ite Aahegger — H +3 — H. Inalei nin-dme-t sultant er en, ht ‘osmanl, Ankara 1g kundet Bablnger, Suttanische Ure eet zur Geschichte der osma. rae Wirtschaft und Staats: e ee img _ Ausgang der Bretart chen Meds Th, des Broberers, Mite : phen Beldiceany, Les actes des emus eats OMe dn Nationale @ Paris, E Behedeon Kretevo ts 148%, goaime? wat : Rudnici u Bosni u drugoj polovint XV stoljeta ae8éem naginu eksploatacije, davani privatnim podugetnicima u vakup na tri godine. Oni ne daju demografske podatke o rudarskim naseljima, ali pruZajuéi novéane podatke o visini tih zakupa, o eje- jokupnoj to] manipulaciji, o zakupnicima i njihovim jameima, ti popisi pruzaju podatke o konikretnoj rudarsko} proizvodnji i zna- gaju pojedinih rudnika. Nafalost, prona’ao sam samo jedan takav defter iz ovog perioda. Odnosi se na cijelu Rumeliju i Anadoliju te manjim dijelom obuhvata Bosnu. U njemu je evidentirano neko- liko takvih zakupa samo za istotne rudnike Bosne: za Srebrenicu, Sase, Olovo i Cajniée. Vremenski obuhvata jedan decenij, od 1468. da 1479. godine. Vet osvajanjem Srbije i Bosne Turci su u pogledu rudnika jmali posebne interese. Oni Zure da se prvo domognu poznatih rud- nika, kao Sto je bio slugaj sa Novim Brdom i drugim znatajnijim rudnicima u Makedoniji.4 To se moglo jasno zapaziti jer je tamo tempo osvajanja bio neSto sporiji nego u Bosni koja je u cjelini, bez jaéeg otpora, potpala pod tursku vlast jednim munjevitim napadom, {i maju i junu 1463. godine. Ne treba posebno isticati da su Turci u Bosni, kao i drugdje na Balkanu, uglavnom nastavili eksploataciju rudneg blaga sa zategenim struénim snagama i istom tehnologijom. Mihailo Dinié, govore¢i o rudarstvu srebrenitkog regiona u ranijem periodu, osvrée se i na prve godine turske vlasti u Srebrenici i kaze da je proizvodnja nastavljena istim naginom, »Organizacija rudar- ske radnje nije se u osnovi mijenjala, i dalje tu postoje valturei, hutmani, a svakako i drugi rudarski struénjaci.«!® Ta konstatacija u globalu vrijedila je, svakako, i za ostale rudnike u Bosni, Medu- tim, kakav je tok ta proizvodnja imala kasnije vidjete se ia ovog izlaganja. Gledajuéi na cjelokupan tok razvitka rudamstva u Bosni, kao 1 u Srbiji, jasno je da je sredinam XV stolje¢a rudarstvo u tim zemljama bilo dostigle najviSi nivo. Turci, kao nomadski i ratmiéki narod, trebali su da nauée i ovladaju zatetenim natinom proiz- vodnje. Veé od objavijivanja kod nas prvih turskih izvora 0 rudar- stvu, tj. od publikovanja éctiri rudarska zakona, kodifikovana za vrijeme Sulejmana Veliéanstvenog (1536), koja je objavio Fehim Spaho,’* kao i nakon objavijenih ievora i radova Viadislava Ska- ri¢a,!7 bilo je jasno da je naSe srednjovjekovno rudarsko pravo znatno utjecalo na kodifikacije turskih kanuna o rudarstva. Na to pitanje se prvi osvrnuo dr Mehmed Begovié. Govoreéi o tome utje- koni, GZM XXV, 1 i 2, Sarajevo 4 Istanbul, BBA, Maliye No 176 (Ox8ira! popis mukata za Rumeliju : Anadoliju, veijeme 1408—1479), “Dr Skender Riza}, Rudarsivo Kosova i susfednth krajeva, Pristi- na 1968, MM, 32 { dalje. 3M Dinié, n.d, str. 90 =F, Spaho, Turski rudarski 20- 191, 199—149 | 151194, Vi, Starié, Stari turskt ruko- pis 0 rudatskim poslovima 4 termi nologizi, Spomenike SKA, 62, LICKEX, Sarajevo 1935; Tsti, Stara rudarsko pravo i tehmika u Srbéji 4 Bosni, Beograd 1938.io Adem Handiié eaju posebno je istakao da je turski tzv. Saski zakon nesumnjivo raden na osnovu nagih srednjovjekovnih uredaba, dokazujuéi to prije svega time Sto su u njemu svi strudni termini predstavljali ili isto nade ili pak iskrivljene njematke rijedi.™ Sto je vise izvora objavijivano sve je ta Ginjentca postajala ubjedijivija. Tako se u kanunu o rudniku Fojniei izridito spominje raniji kraljes zakon © tome rudniku rijetima: >A kraljev zakon o zlatnoj rudi umjesto polovine uspostavio je dvije tretine...! Sandtak-begavi prihodi od Visokog iznosili su tada faktitki mat eg kt Bodisnjc, Sto je znatno manje nego u 1468. godin’ Peo, met na trgu nije bio malen, jer je trini bads sa nijabetom iznosio Sodiénje 9.000 alti. Ostali dio prihoda odnosio se: 2600 ny nijabet t Vcc Visoko 1 Dubrovnik, zatim na ufrove od poljeprivrede u Yisokom, od pSenice, jeéma, prosa, Kapludie, pourtlarstoa foe pao nukleus muslimanskog Ievarta pored stare varoti, kan ote je Sotovo po pravilu bio sluéaj kod drugih gradova. Ovdje taj proces TD No 078, str, 37, kako a skladu s drugim podacima “ TD No 18 (bilj. 11), : © Visokom iz tog wremena. Naime, Rudnict w Bosni u drugoj rolovini xV stolieéa hg) "potinje u svima mahalama, tako da ée muslimanska kasaba kasnije taru krSéansku varoé. i ne RS ccnensea ava, posstia Kell gover 0 rani) radars} de Jatnosti u porijezju Lave i njene desne pritoke Kozice, koju Eis, ofile, satchL, « koja je astera prestala Cooins 1468, aime, Be ce Gon aapibiens Wwania flees | to: selo Veteriéka, MB eiijs Gornja i Donja Vetersa, zapedro od Vitees, 2a kote se fae Pudesk teljeca namdion | sela Vinditiy wakade eee run i Fojnice. Tu, do Viadiéa, jeza. Selo Viadiéi nalazi se sjeverno od “ 0 : ey donsinije naselje Majdan, koje rjetito ukazuje na rant. aes ico. T u kasnijan popisima (1485, 1 1400} ta ge cold Gavohe) Wie a4 ie ie da su rudarska, ; 1 ey delini ‘Keivaje 1 ckvira bieée: Pavlowiea zemlje je Olovo okolnim rudarskim selima gdje se proizvedilo olovo. Pripadala Re carakom asa, Okiyo je bub njelao 4 edini tera ee Bahiji. Godine 1468. imalo. je 128 Kuda poreskih obyezn 7 30 mudJereda. Kasnije se stanovnistvo povecava. Vet 1485. nar se u njemu ukupno 181 kuéa sa 19 mudiereda, od kojih su a slimanske, Isti broj domaéinstava je u njemu i 1499, tj. 182 ki sa 9 mudzereda, od kojih su 2 kuée sa 1 mudieredom bile musli« manske (Hizir, sin Dibuna; Sinmerd, s. Bees Ahmed, s. Milagina). Spominje se i knez naselja po imenu Peirolja.®® ; Ere padaisien 6 prihodima iz 1489, godine saznajemo da je 2 izvodnja olova bila znaéajna. U popisu iz te godine zapisano jes uur Od clova iznosio je 186 milara i 250 ledri. Svaki milar sadrzavao je 61/2 kantara; ratunajuéi kantarom to iznosi 1205 kantara olova; @ svaki milat iznosi po § filurija, prihod = 43.475 akti. Datje, ie zapisano; wlur od olovne rude iznosi 3.728 unca, po 6 = 22. ake, at 3 Promet na ingu, takoder, nije bio malen; trini bad sa nija- betom iznasio je 7.255 akei. Ostali carskki prihodi sastojali su te Od poljoprivrede: pSeniea, zob, proso, jetam, raz, bob, a a, lan, med, sitna stoka, povrtlarstvo — tako da su ukupni godignji prihodi od ovog mijesta iznosili 80.491 akéu.*? 2 Jedan podatak govori da su olovski rudari bili vrsni strué- cy ods Jo8 12 godina Tanije (1477) bosanski Risk = coe eee oor)‘ SBialbeg Ajae-beg Je tu podigao snusliman; temall, 8, Radonje | Sire J0Vmu Dania | nekolike datapet ie merd (novi) musiiman; 2) Alija, Botidara; Mihovil, s, Bodidara | All 38, ajegov brat; 3) Jusuf, a Milasi- na; Sirmerd, 5, Radislava; 4) Hod- kedem’ (novi) musliman i) Karagés (novi) musliman; 5) Jusuf, s, Tomas sa; Karagéz, 5. Mllojina; Alija, s, Radice i Atmadia, asap; 6) Alagbe, s Cvetka; Karagts, s. Dujana: Tskender (novi) imusliman; Mijas, % Radine (1D No 24, fo 27-29), Treba i ovdje Istaknuti kako fivedeni broj ‘muslimana od svega 12 ua sa 11 mudiereda nije ni Je prihade, zajedno sa jednim vrtom, Zaviestao 2a svoj mesdZid u Sara Jevu (H. Sabanovig, Dviie najstarije vakufname u Bosni, POF II, 1951, Str. 35). Ti podaej ujedno govore da Je veé tada i u Visokom pored ba- nje mogao postojati | neki mesdzid, adnosno jasno govore 0 tome da se brojno stanje muslimana jod { ranije nije nikako mogla svoditi samo na Spomenuti broj kuéa, koji se navodi U popisu iz 1488 godine, a ED No O76 (1468), str. 57: TD No 18 (1485), fo 9; TD No 24 (1499), to 2709, faci. sili Zenju ruda ina drugim stranama. njaci. Oni su doprinosili pronalazenju ruda i na Naime, u jednoj zabiljesci u kontekstu popisa Olova stoji: Jae od Krééana iz oveg trga pronafao je Zeljeznu rudu u okviru sela DeSevice. Uspostavijen je tu novi i postalo je to has nageg cara — godiinji prihod od toga iznosi 340 akéi.% *TD No 0—16, str. 47; TD No 18, fo 1; TD No 24, to 3192, © DD No 0—76 (1468), str. 33; TD No 18 (1485), fo 1; TD No 2% (1480), fo 810. TD No 24, fo 89, Ratunemo MW alstnik (fituriju) po 45 akél, koli- o ko je u to wrijeme obigno obratu- Suevaey | Waneran tt eae on glows okruzlo 187 milara, iznosilo bi 42.07 akti Sto se pribligno sake. 5 Isto, TD No 24, fo 8. Isto, fo 9.20 Adem Handiié Osim rudara i stanovnici samog trga Olovo bili su do 1489. na izvjestan nagin povlasteni. Ali, upravo tim popisom dokinute su im bile te poviastice. To saznajemo iz sljedeée zabiljeske: Sta- novnici spomenutog trga su do sada umjesto ispend3e davali 650 unci olovne rude, sada daju ispendZu; a umjesto harada davali su po jednu filuriju, sada — kao i ostala raja — daju harad, ispend3u i usrove.” Citirana zabiljeska je znaéajna, ona predstavija prayu kanun- sku odredbu, ali ona unosi i izvjesnu dilemu. Nameée se, naime, Pitanje: ne radi 1 se ovdje o samim rudarima olovskih rudnika kojima se ovom odredbom dokidaju dosadagnje Povlastice, ili su u pitanju ostali stanovnici tog trga? Samo naturalno platanje olov- nom rudom umjesto ispendie govorilo bi da se radi o rudarima. Druge okolnosti, opet, govore suproino. Kanun 0 proizvodnji olova u Glovu i okolnim selima, koji bi razjasnio tu dilemu, nije pro- naden. A buduéi su izdavani posebni kanuni za sve natajnije rud- nike, to bi trebalo da je postojao i kanun za Olovo. Ako takay kanun nije unesen u popis bosanskog sand#aka iz 1489, u kome su done- seni spominjani kanuni za KreSevo i Fojnicu zajedno sa popisom tih mjesta, te ako je u istom tom defteru popisano i stanovnistvo Olova i stavljena gornja zabilje3ka, onda bi proizilazilo da ono Sto je reteno u kanunima za te rudnike u pogledu polozaja rudara vri- dedi i 2a Olove. Zatim, povlastica koja je ovdje tom zahiljeskom bila dokinuta ne odgovara povlastici rudara KreSeva i Fojnice Kojima je filurija zamjenjivala i haraé { ispendZu, a osim toga bili Su }o8 osloboieni od svih nameta i divanskih tereta, ZaSto bi se rudari Olova izdvajali? Dalje, davanje 650 unci olovne rude umjesto ispendie odgovara broju stanovnilza Olova iz 1468, godine, kada je u_Olovu bilo evidentirano 126 kuéa sa 30 mudzereda, tj. ukupno 156 ispend#i po 25 = 3.900. Upravo toliko je iznosila ranija natue Talna ispendza, tj. 650 unci X 6 = 3.900. Time je jasno da je spo- tmenuta povlastica vrijedila joS od 1468. godine j da se odnosila na stanovnistvo samog trga Olova, a da su aktivni rudari po svemu ingleda, bili izvan toga, tj. povlasteni isto kao i kreSevsko-fojnigki, te da nisu sadrgani u broju evidentiranih kuéa iz 1489. godine. Ta ranija odredba, da je ispendia napla¢ivana naturalno, odra- Zavala je potrebu drZave za olovorn, kao i njeno aktivno uklapanje u trgovinu ¢im metalom. Stanovnicima tog trga, opet, nije predstay- jalo problem da umjesto noveem daju ispendzu olovom, jer se olovo Svugdje moglo dobiti, Stavise, predstavijalo je to povlasticu. Driavi je, to pogodovalo Sto se olovo lagerovalo i akumuliralo na jednom mijestu, u njenom raspolaganju. Ta Ginjenica je ujedno olakSavala trgavinu olovom sa Dubrovéanima, Koji se, poslije proglasenja jsaksa i stroge kontrole u izvozu srebra odmah poslije 1460. godine, sasvim orijentigu na trgovinn olovom. ™ Isto, Rudnici u Bosni u drugoj polovinl XV stoljeca 21 fits ji odnji olova u Olovu pridavana velika en ae Gao (cereus prihoda od olova. Dok Je kako idjeli, godiSnji uur od srebra i srebrene rude ae iznosio ef Kkupno 21.000 akéi, a u KreSevu 17.180 akti, dotle je ae seve. olovne tude u Olovu izmosio godisnje 65.843 akte. Dakle, ‘Od olova trod! od rudarenja u Olovu iznosili su vie nego tri puta Grey od proizvodnje stebra u Fojnici. Kako se ana, olove je ¥ to rijeme bilo mnogo trazeno, narotito uv gradevinarstvu: za et a povezivanje kod zidanja, za presvodavanje kupola monui Sees cokrainih i drugih objekata i u razne druge syrhe. 4i i yatim, oko Olova su postojala sijedeca rudarska sela gdje se takoder dobivalo olovo: Cial, Krujevo | Donje Podgrade. Cigal. U dva popisa evidentirano je razlitito: Gia CAB Ciéal (1489). U tom kasnijem stoji: Set Cee ee Clea Roe a eecvavel sporainje op w Gubroveticia Szvor je has. To je stari rudnik clova; ae De Tae ima jo8 u drugo] polovint XIV stoljeta (1892) pod nazivom GegeH\” Nalazio se, svakako, u neposredno) ae one oe ie malo 27 kuéa sa 1 mudieredom, od h e Ete Sligno je stanje i 1489: 25 kuta sa 3 ET sae 2 muslimanske sa 1 mudzeredom (Sahin, saa we} ae Radivoja i Hasan, s. Radonje). Godi8nji porezi (od poljoprivre jgnosili su 1.342 akée.*! ; i Seve. U popisima jz 1463. 1 1489. godine zabiljezeno je: Selo fuutere crip Zupi Jelaike u Kraljevoj zemlji, cans is dlova, YZna se, naime, da je u dolini Krivaje pastojala prostrana srednjovjekovna Zupa Jelaike! na koja ukazuje danagnje selo, 7e- lake, sjeverozapadno od Olova. Ona je najvise bila foe = jem XV stoljeca prolaskom tuda veéih skupina vlaha’ st ee of su se kretali imedu Krivaje i Sprete prema Maglaja ! Doboju, €ija su podruéja viasi tada dobrim dijelom naselill Danas pete selo KruSevo, ali neSio juznije od Olova, na lijevoj strani Biastice, pritoke Krivaje. Ako ovo Krusevo ipak odgovara nekadaSnjem r¥- darskom Krugcvu, onda je u njegovoj neposrednoj blizini posto}; fla i rudarsko selo Donje Podgrade, koje je bilo depandans rudnike Krugeva. : Krufevo je bilo osrednje naseljeno selo. Godine 1468. brojilo Je 44 ude sa 4 mudéereda, Na tome nivou je ostalo i kasnije; go" dine 1485: 47 kuta, od kojih 4 muslimanske, a 1489: 44 kuée s 3 mudzereda, od kojih 2 muslimanske sa 1 mudzeredom (Sarud?a, s, Radina; Balaban, njegov brat; Husein, s, Miliéa). Cjelolupni pri- hodi carskog hasa iznosili su 2.051 akéa, i to od poljoprivrede (p5e- Draganovié, Katolike erkva u Bo- sni i Hercegovint nekad | danas, 22- greb 194, 38. ® D. Kovatevié, Trgovina u sred= Ajovjekouno} Bosni, str. 26, bilj. 70. "RD No 18, fo 1; TD No 24, fo 9. "Starine XXXVI, str. 140; K.ea nica, zob, grah, proso, jetam, rad, Povrée, lan, med), dok prihodi od rudarstva nisu zabiljezeni.6s Boveri da je tu pastojalo Gornje Podgrade, odnosno ukazuje na Postojanje i nekada&njeg utvedenog grada 4 neposrednoj blizini, Jednog ili jedinog utvrdenja u Jelaskoj Zupi, Donje Podgrade je bilo manje od Kruseva, imalo je 1468, godine 25 tkuéa. Tako se ono krete j ‘Kasnije; godine 1485: 30 kuéa, od kojih 2 muslimanske. 1 1489. bilo Je evidentirano 30 kuéa, ali Je za 9 domaéinstava zabiljezeno Pobjegli, tako da je na kraju iska- Zaha 21 kuéa, od kojih 2 muslimanska mudzereda (iskender, s. Goj- Gina i Sadija, 5, Milohne). Prihodi (od poljoprivrede) iznosili su svega 927 akti godin je.s+ Osim olovnih rudnika, u podruéju Olova bilo Je i Zeljeza, Go dine 1485. navodi se selo ‘Varei rudnik Zeljeza. Selo se navodi u Kontekstu popisa Olova i navedenih Olovskih sela. To je danagnje selo Vruel, juzno od Olova, na izvoru Ljubine, kod Cevijanovida. Bilo je to tada znaéajno selo, imalo Je 79 ‘kuéa sa 5 mudiereda.ss Prihodi u tome popisu nisu nevedeni nj za jedan od spomenutih Tudnika, oito je to podrutje tada bilo u zaktupu. I ovdje je rudar- stvo ubtwo prestalo jer se Varci Kasnije ne spominje kao rudarsko naselje. Cini se da je i u tri slicdeta sela u Podrugju Olova bilo neste rudarske proizvednje: u Ponora, Graboviet 1 selu Trgogeviéu, vjex Tovatho danainje Prgosevo. To izgleda vjerovatno zbog toga Sto su éva tri ta sela u popisima ic 1485. | 1489, popisana u okviry ca: hasa, a u kontekstu Olova i drugih okolnih rudarskih sela. Istina, lzritito se ne spominje da su i ona rudarska, ia Je u Bosni dolaskom turske viasti dosle do zastoja u tudarskoj proizvodnji i da saniranje prilike nije iSlo brzo, rjegito gover, Jodan lzvor, jedan dokumenat o zaleupu Tudarskih jama koje Su, jo8 od propasti bosanske dréave, ostale napuitene. Dokumenat WD, No O76 (1468), str. a9; 4 Ista, TD No 18 (485), fo 1; TD No af “TD No 18, fo 1, (1489), fo. 10, Fiudnict u Bosni 1 déugo) potovini XV. stoljeta 2 vaznos sim nj tu cjelini: ¢ dokumenta donosim njegov teks! Zbog vainosti ovog nag JU ety po ey gol Jpome ebm : ae sale Sole SUF oly)! oS JUL thpabe yo crepe 5 hy a AS Lp Jynae oles slab 2th pny ayy yj one Jem on 2 : } “Lab slags DS? ety a eu ail taney ane aa oe Theale Sled pelt ap Milas y tlt es ae PVasy do oF nine fg. .s axl ia eS ee, ’ Lj Ip) jS Salleys Ips yJl 2235 bly I o% : tery pn oasly dL Cor aaa fe ane sn so ol wyaye 0558 9 498 9 only Yl mena ae ni nl gale ¥ilia) doen hae Rese oman | eyl euelo o a ee ie “3 5 g/d ypanakeallgny tal : ee ye oly nhl eps y Jeo: : cae ae Bh ajlep slo jles cay yl SeLalesbeo! ae Bes osteitis ive ee Hl Jobe gpl pats 9 5 Vgatle eb emul ple cle Yep oly! oop Salopet : a s a)? e jupponaben ane esgee toe at Bo We a otB cal je aah eas a ae sas. |S Yon “ 2 je 4 " 1 gles yy! gate gk than) S abby dyes Hee ee Se VV glee aby sete gaye sadpy adobe ol pees pal aye alia ay lipae go! (Prevod:) sh Prvi zakup. — Prihad od rudnika zlata i saben y Bee : semlji i Zemiji Pavloviéa u Bosni, i to zapustene feet ae vremena kralja ostale napustene, kao i jame koje 1g ee Fudnict zlata, srebra i olova, dakle, jame ispravne i ie pee |, muzimajuct rudnike u kojima se radi, tj. osim mee Su sada aktivne — u zakupu Dubrovéanina Andrije, si Be oO fran, od 15. rebi‘a 11 883 (16, VIT 1478) godine, wu tré oe Sea Cuskih zlatmika i jo 108 zlatuika takse na berat (aK troskavi).%* ill re teatkovi (resm-i Borat) Lnosill re " BBA, Maliye, No 176, fo 168 ee Sear istrativni troSkovi | Moat Ps iti, komparirajuéi ee cee Gruge vakupe, da cu administratival24 Adem Hanazié Povodom ovog zakupa izdato je sa Porte sljedeée uputstvo Sarajevskom kadiji, koje je u kontekstu gornjeg dokumenta i 2a. vedeno u Mukata-defteru, Tu se u obrazlozenju gomieg zakupa, u obliku marginalne biljeSke, ka%e: Pod tim uslovom da zakupnile kristi napustene rudarske jame u spomenutoj Kraljevoj zemlji Zemlji Pavloviéa i da otvara nove jame gdje postoji moguénost nalaza zlata, srebra i olova, te da s rudom slobodno raspolese, s tim da se u aktivne rudarske jame ne mijeia — radile one sada. ii ne radile. A zapovjednici (zakupnici) rudnika neka svaki dan u oknima rade. Neka odmah nadu 200 radnika Prema tamo uobiéajenom pla- Conju i neka ih uposle, te neka im od sebe isplaéuju ajihoou zaradu. Zlata koliko proizvedu da ga drugom (stranom) ne prodaju, nego da ga tu pradaju po odredenoj drzavnoj cijeni. Isto tako srebra Sto Proisvedu da ga drugom ne prodaju, nego da ga predaj kovniel prema odredenoj dréavnoj cijeni. A olovnu mudu meka prodaju ko god zazeli, O ovo} stuari napisana je naredba kadiji Mevlana Nu. manu u Sarajevu u tome smislu ako se od navedenog datuma pro- ivodnja poveta da primi obratun od spomenuteg Andrije prema detalinom knjiZenju. A za proizvedenu kolidinu koja bi otpadala ma dan neka mu se (Andriji) plati dnevno po 30 akeie® ‘Ovaj dokumenat je vazan i zhog toga Sto daje izvjesna obja- Snjenja o samom naéinu | procesu iproizvodnje. Narosite je vaino ove dodaino razjanjenje. Ono je, po svojim odredbama o kontroll Proizvedenog zlata i srebra, adekvatno sadriaju prvog donesenog zakona 2a Stebrenicu i Sase, neSo poslije 1460, godine, gdje se Soven! o kontroli proizvodnje i o zabrani izvoza tin proivoda od stranih trgovaca, narotito Dubrovéana.? Promjena viesti u Bosni (1463. god.) predstavijala, Je, o8ito, velit Potres i u procesu rudanske proizvadnje. Tako je davanje u zakup i prihoda predstavljalo uobitajeni naéin novtane realizacije, ipak kroz prvih 15 godina osmanske ylasti nije se naSao pogodan interesent koji bi od driave zakupio navedene rudnike. U dokumentu se naglagava proi cakup zapuStenih rudnika u oblasti bivSe Kraljeve zemlje i u zemlji Pavioviés, dok se u istom mukata defteru kod drugih wakupa, tj. za rudnike koji su lezali neSto istotnije, izvan tih oblasti (istogna Bosna i zapadna Srbija), nigdje to ne isti¢e, premda su takva knjigenja bila znatno ranija, podinjala Su od 1468. godine, U taj prvi zakup nisu, dakle, spadali znagajni tudniei srebra u bosanskom Podrinju (Srebrenica, Sase i drugi manji rudnici iamedu Srebrenice i Zvornika) koji su pripadali obla- Sti Kovateviéa, kao i nekoliko tudnika s desne strane Drine. , Namete se pitanje: &a je u ovom potetnom Periodu bilo sa Bar odniom ostalih, tj. aktivnih rudnika w srednjof Bosni, koji su DU izuzeti i ovog zakupa, Jasno je da navedenim davanjem u zalcap " Beldleeany, n.d. 4. 1, p. To 05. Rudnict u Bosni u druge} polovini XV stoljeta 25 jena i sama rudarska proizvednja w tim oblastima. i Pavone dakle, spominju se rudnici koji u to vrijeme ta imjenica nam je poznata joS iz prvog spahijskog — BA 4680. godine ucolem ae avi otome izvorn zapisani rud- 4 ‘odie kao akktivni rudnici. To bi znatilo da je Osmanska driava fame prvom period organizovala nudarsku proizvodnju u eo j Bosni ne putem uobi¢ajenog davanja u zakup nego se direktno Fotain ‘angazovati postavijanjem svojin slwZbenika (emina i nazira) { mobilizacijom zatetenih rudara. este * Analizirajuéi gornji dokumenat potrebno se osvrnuti ini Yisinu navedenog zakupa. Obzirom da postoje novtani podaci iz ‘ovog vremena o drugim rudnicima moguée ieee ee BS h im framcu- iti kvantitativne relacije ovog zakupa. Suma z Bee etna iznosila je 403.000 akti. To znamo otuda Sto je od mekih zakupa u navedenom defteru mukata oznagena cijena zlat- mika. Tako je 1475. godine rudnik Zeljeza u Cajnitu, zajedno sa Jersansiom dzizjom i drugim porezima stanovni§tva u samom tngu ajnifu, kao i sa tri rudarska sela u okolini Cajmiga, licitiran w tri Pecine za 3,100 francuskih zlatnika s naznakom: jedan zlatnik = = 45 akéi, tj, 139.500 akzi® NaveScu jos novéan vrijednost ste- renih rudnika srobreniskog rudansiog bazena (Srebrenica, Sase, Wrenih rudnika srebrenidkog 1g fevanje, Budimir, Ljubodinje?), i nekoliko rudnika s desne strane Fe Wajate, Conte Karan’, Jagoinie. Clava, Bohbrina, Pop) kag i vige okolnih sela koja su predstavijala rudarska cate i spad: ci Sto je sve Cinilo j tvenu mukatu. Cijena lala u carski has, a Sto je sv ne zalupa sv rudnika i ostalih prihoda kretala se u eet 1468. do 1478. gocine izmedu 971.520 ((.468) i 1,239.640 a ee Prema tome, zapustena rudarska okna u srednjoj Bosni ae Susjedni rucnici Zeljeza, odnosno priblizno za pola iznosa ‘kol Dili licitirani srebreni rudnici u Podrinju. i RUDNICI U PODRINIU Prvo je rijet o srebrenitko-zvornitkoj oblasti. ‘Kako je poznato, i nasa rudnik bio je Srebrenica sa susjednim rud- m Sasama. Ovdje, Isao i u ostalim okolnim rudnicima, proizvo- de najvise srebro i neSto olovo. Kolonija dubrovatkih trgovaca 3€ bila najbrojnija u Srebrenici ostala je tu i nakon potpa- @ Pod tursku viast. Prvi kanun o tim rudnicima, izdat nesto 1460, godine, odnosio se upravo na strogu kontrolu i autos srebra. Taj kanun ima znataj opéih zakonskih odredaba o i Proizvodnji. Po sadrZaju je skoro identiéan sa tadanjim Maliye, No 176, fo 146. No 176, fo 101 1 102.Rudniet_u Bosni u drugo} polovini XV stoljeta 27 “Fait hasim zemljama, : eéim dijelom od ranije primilo islam. Vjerovatno 8, Zaplanina i Rudnik, Zalon = Beaton i dooeliens aug: ranije islamiziranih mjesta. manje polovine tih stanovnika, istina, vidljivo je krééansko feo, To stanovniditvo vet je bilo poviasteno, tj. dobilo je bilo uafijet kasabskog muslimanskog sianovnistva — nije plaéalo tev. mi Gift, od kuée po 22 akte. Za razliku od Visokog, gdje se u Skovima proizvodn je, Se mora dati draayi,i = i ij d e Aa Sect Cre ee , Bodine su izdatj i kanuni 2a tudnige Mivina krSéanskim mahalama pojavijuju anuslimanski stanovnicl, kanun 9 Srebrenjci izvora nastavljaju me ovdje, kao uostalom po pravilu, muslimansko se naselje formiralo # eS r kerSéanske varoSi, tako da je i daljeé varoS sa katolitkom © Srebrenici.7® itovetni sa navedenim tala kompaktna, samo s tom razlikom Sto se ‘erievom Sv. Marije Srebre Hs cape ; ; i stanovaika u krSanskim mehalama stalno smanjivao, Ipak no- ae i ida bi : ee tro canbe skseuje ve nekadainji znaéaj tog trga. Krstan- bain fe : ‘ske mahale su po broju stanovnika bile, istina, malene, ali je njihov ae hina Se : gove ‘roj bio zmazajan tj. 24 mahale, a sa filuridzijama koji su posebno oe ee perioda. All, moze. popisani, Srebrenica je brojila 25 krSCanskih mahala. Neke su jo Imah pouzdano reti da Garaals od Ponies, Kresevat gone, f Medal, eee alle datstve ne esa i nekadanyi prospertet eee MA jen relan daxstva, posabno od kovniee, kero Tn iz 1585. godine, Postoje, istin: i 1519, godine, samo oni nev Samo nominalno postojale, fako u jednoj je zabiljeZena samo jedna ‘kuéa, u drugoj dvije, a najyise u jednoj je zabiljezeno 15 kuéa, $ tim Sto je Dzemat filurid%ija, kontinuirano popisan kao zadnja mahala, brojio 45 kuéa sa 16 mud?ereda. Sve mahale su imale nazive po imenima mahalskih starje&ina, adekvatno mahalama u Visokom. Tako je u Srebrenici 1533. godine bilo upisano ukupno 260. kuéa Poreskih obveznika sa 51 mudzeredom. Od tog broja 36 kuéa je Otpadalo na muslimanski daemat, 197 kuéa sa 36 mudéereda na tev. Staru taju, upisanu na harad, k, su stanovnici bili nastanjeni u en nukleus musi 2 24 mahale, dok je na Dzemat tiluriddija otpadalo 45 kuéa sa 16 mu- Distuanmtee aaeoas 4 muslimanskog naselja Glereda, od kkojih vie jedna kuéa imala ba&tinsku zemlju. U nastavku Biace eee : t, kao prva mahala, q 5 OV0g popisa navode se u okviru varo& jo8 dvije nascljene mezre goding (p25 ot Tanlle podignuta ‘deamija ince ae ae (Donji Kozlin i Jakov ili Gornji Kolin), sa ukupno 5 kuéa {1 mu- dint mujeain Anse n/oP! Slutzbenici imam i hatib Megan Ue oe Weredom. U okviru ove druge mezre fratni enkve su posjedovali Hecin’ Abtned 5 ‘reba napamenuil- as see chal & svoju ba8tinsku zemlju: bastina Cidavica u posjedu fratara e518) erkve Svete Marije.* Do 1583. godine Srobr _ Do- enica je pogel: ij sols Heenan oe mj r z al izacij hiStva vob je big dentine clemente, Islamizactjom domateg stanoy- ” F. Babinger, p anne Babnwer, nae Boe | Mille 20 1 Atrhem na 10. cnet _ Sto se tige dréavnih prihoda od rudarstva, oni su bili znatajni. 13; Beer, inaleli, ad, p. 1 Arata kalhane su 7 akéa na tee Godinc 1519. ukupan prihod od rudarstva i kovnice iznosio je godi- ENT peut th da) tT, Bate, Hoot CokrbaI se od taloga. ‘Troe Snje 477.032 akée. Taj iznos se poveéavao sa jo$ jednom stavkom ana, n.d. 0 koo: nee ats ee od i jedan clatnik.” Taj sto i jedan zlatnik, zaéio je zapravo ake po ledri. Go= 401 filurija, koju su plaéalj rudari iz naslova svojih litnih poreza, ai8nyi prihod dréa nost 4000 ake, 7 Hane tex oe Dalinji i veéi dio ov Rovort 0 bedda aa nrodatiy odmiaae fuplieny robu na trgu u Srebrenicl, ‘ola se taksativno navodi. Zavrde- tak Kanuna glasi: Buduéi je pojuo- Kovactevié popisujuéi ovaj pila. jet Proglasio ovaj zakon o tedri. to Je takoder Porta tzdala oou kawuns ones { neka se po mio) postuma, ie ibidem, 213, sare, oe POTD No 17, str, 2, 4 ha ime izvjesne povlaStenosti davali su filuriju umjesto svih tajinskih poreza, a u smislu veé vazetih odredaba za druge # A vrijednost jednog zlatnika iz 1519. godine iznosila je To drugim rijetima znaéi da je te godine u srebrenidicim ma aktivno radio sto i jedam rudar, Godine 1533. nalazimo podatke drugog karaktera, DrZavni MSH} prihodi od Srebrenice iznosili su ukupno 92.692 akte, Koy- * Vidjeti odredbe kantun-name za rudure Fojnice w bil}. 32. 7 TD No 171, str, 4.Rudniei u Bosni u drugoj polovini XV stoljeca 29 Interesantan je i sljedeéi podatak koga treba istaknuti. Medu Gm fluridzijama spominju se dvojica krstjana: Ivan krstjan i Wla- av krstjan. A gna se da je nesuprot apéem mazivu geber (pl. ) za sve krStane, maziv krstjan oznaéavao bogumile, taénije peaumilske redovnike-*’ Prema tome, struktura rudara bila je raz- Heita, pored popova nalazili su se | bogumili. Treba samo naglasiti ‘da se pop Radivoj ne moze nikako smatrati fratrom iz crkve Sy. Marije, jer fratri nigdje u defterima nisu evidentirani zajedno sa gajom zato Sto su stanovali u erkvi, mijenjali se | misu wlaéali rajin- ke poreze. Osim toga oni ‘su u tim popisima uvijek oznatavani kao jcokis. Ovdje se radi ili o popu glagaljasu, ili o pravoslavnom popu. Sase, ranije srebreni rudnik i trg u nahiji Srebrenici; danaSnje stoimeno selo sjeveroisto’no od Srebrenice. Tako se nalazi u blizini, ovaj rudnik, tini se, nije bio depandans Srebrenice. To dokazuje j izdavanje 1488. godine posebnih kanun-nama za te rudnike. Isto tako se u popisima nigdje ne spominje da je Sase jamak srebrenié- kkog rudnika Godine 1519. ukupni dréavni prihod od rudnika iznosio je 220.698 akéi, dodajuéi tome i iznos od 28 zlatnika, tj. filurija.* I ovdje se, svakako, 28 zlatnika odnosi na litni godiinji pores rudara; dru- gim rijetima taj podatak govori da je te godine u rudniku radilo 28 rudara, Veé 1533. imamo i demografske podatke. Iz njih vidimo da je tada Sase predstavljalo srednji rudarski tng sa ukwpno 132 kuée i 16 mudzereda. Od tog broja 24 kuée s 1 mudzeredom bile su mu- slimanske,*t 91 kuéa sa 15 mudgereda su Ginile staru krééansku raju, a 17 kuéa sa 4 mudiereda su filuriddije, tj. bivie, za koje je, kao i kod Srebrenice, evidentirano: filuridzije Sasa, koji su na osnovu Carskog fermana upisani na haraé, Nema sumnje u to da oni pred- Stavijaju rudare, a samo su ufivali poviastice filuridiija koje su upravo tim popisom bile dokinute, Medu ovim biySim filuridzijama takode se spominje pop, tj. baitina popa Dure u posjedu Jakova.* Ukupni prihodi — koji su se sastojali od rudarstva, trnog badéa, litmih poreza stanovnika, kao i nedto malo od usrova poljo- Ptivrednih proizvoda — iznosili su 103.201 aktu. Najveén stavicu Predstavijao je wsur od distog sreb: 27,760 dirhema po 3 akée = = 83.579 akci. Zatim je dio od: trinog badge, badéa na prodaju grla, ukupno = 20.000; ie hoda kathane = 1.000% dio na neato m od monopolij carske banje u samoj Srebrenic) — B00 ak fe reéi polovina je pripadala car= Hak-begova. Dalje, u tto stoji da i godisnje,* dok se ovdie tal pe aéi, U meduvremenu su se propisi u pide; Smanjivanje prihoda na toj stavel ete Pionice u tome meduvremenu znatno Posebnu painju ovdj sucgydiel pane: yell eit na anu emat fil ale pa Poked popisa reseno: Déemar fiumasinr eit Za niega je di S% na Osnovu carskog fei ja & samoj Srebreni¢i, der u najranijoj srebre- : inika sljedeéim rijetima: i nithovim eee rnezo, urbari, vi8i midi a ue broju filuridiija, odnosno tudec ut, SomParirajuti ave podatke o Pe Tudara iz 1533, 3 Bodine o plaéenoj sto i jednoj filueiii Sa podatkom iz 1519, 0M. T. Okié, Les Kristians (Bo- vud Hranié; Musejn, s, Ivana; Hu qe pneduvremenu faktiGki smanjio 2a 41. 7 tae yee Ute Parjaits) de Bomie @aprés _sejn. Radinit; Husejn, njegoy brat; © Kalhani, govorio bi o sade oo T taj podatak kao i ona a ocuments ros Se ae Matié; kender Beet menu. rske djelatnosti u tome vre- = Miinchen 1980, 100-303, Jusuf, lijas | Suleiman su sinovi a ‘Abdulaha (= bodijeg roba), sto sa- ees se 2. kriva ime oca keieanina; dalje Mu- Navodim od nth nove musli- _stafa Je teklid, Karagiz je doblac, a ¥iusejn, s. Bozita; Evrenos, Kasim je netiji gulam (Coviek, slu- ola; Alija, s Radasa; Da- gah 7 Up. bili. 7, Babinger, n.d, 31; Anheager a ght a dy 12: Belaiceany,Radnici u Bosni wu dru, 80) polovini XW stoljeca Bere 7 dréavnim prihodima od 7.868 akéi.®” Krupanj je bio Btoimene nahije i, razuriije se, pripadao je carskom hasu. 1548. u tome rudniku je bilo aktivno 30 tudanskih pedi sa le #eljeza od kojih je naplaen pore od 180 aktl, tj. po 6 akdi e pedi. Bohorina, DanaSnje selo sjeveroistotno od Zvornila, takkoder je d ranije poznat rudnik. Bohorina je bila SiediSte istoimene nahije. @ je bio rudnik srebra. Zaleupi tog rudnika Spominju se od 1468, 1475, 3 dalje. Medutim, veé u prvim popisima u Bohorinl ney ena, © rudarskoj djelatnosti. Treba spomenuti da su postojels i r i ina imala je ukupno » medu Kojima miji; 2atim 13 mustimanskih kuéa baStinskoj zemlji — sa ukupnim Selo Donja Bohorina je bilo vete. u iti€ki porezi GSko je onda tai odgoves kart 1. vide nego duplo od Prihoda iz 1533 aes ae ee Cra, Je posto; strani Dy U srebrenigko-zvornikom @lijeve strane Drine kao da je rudnik Djevanje bio najznaéajniji. Je danasnje istoimeno sel a ce endalo je nahiji Budimir (Ludmer). Godine 1519 cn ga se kake: Selon Djevanje kod 4vornika, na rijeci Drini, rudnik Fe srebra i olova. Od ngega se ne uzima harad, ispendza i usroui; Hand # od kude po 52 akée, [tj] etamika 14, Po 52 akée = 828 akéi fi 0d) rudnita 95 akaiv U gornjim podacima sve je reteno, ti. rudari su plaéali filuriju Melatnik) koja je iznosila 52 akée. Zatim rudara je tu bilo svega i avn drZavni prihod sastojao se, dakle, od lignih poreza dok je sam rudnik davao simboliéan ptihed, tj. rudarska ii ji é saju. Zato se Djevanje 1533. godine ie kao rudarsko naselje. Te godine ono se po} neSto ved je je ukupno 29 kuéa, od KrSé: hasa, imalo je 5 ik i ukupan dréay, So me it Poplsima (1548) broj kage nea jednes, Bavodi Jeao rudnik: gare se uzg Jeena ‘mezra:u blicini rudnéke Zajaée.ss Krupanj, 1 Krupanj je oa ral u nije poznat Kao rudarsky js i SRalih okoinih rudnika’ srebra Krupnju se pros | a 1 kuéa qevililo 2eljezo, Kmupanj je 1 prv be P ji_prihod carskog hasa Odine 1533. je zavedeng: gers we Polovini XV; dalje znaci da ‘ni 1519. godine nije se u njemu se odtéana basay ren hr eeee, i pieeovo stanovnistvo sastojalo od 14 filuridéija (rudara), nego 1 Kucu, od Sega 74 erste é , ctapn: to da je od tih stanovnika bilo 14 rudara. od kojih su anskih kuéa, Mratinei, U nahiji Budimir nalazilo se i rudarsko naselje Mra~ lahasnje sela zapadno od Bratunca. Za njega znamo da je bilo AD No 173, fo 8. “TD, No 171, str 8, No 280, fo 52, "TD No 173, fo 3, No 193, to 9. “TD No 171, str. 3.. "1D No 175, t0 9 "TD No 260, to 90,7 32 aici u Hosni u drugoj polovini XV stoljeéa 33 rudnit otuda Sto je 151 i 8 alatnilea,™ tj. fil a oe ike naplac j¢ to naselje nije bilo ni u sandZak-begovom hasu, pri- Dlevania i Hlapoviea, napla a i usrovi, Ovdje se) i i timarskim domenima. Meee lees 0 Sto je dstaknuto kod Djevannt Kako je veé istaknuto, Zvornik je u ranijem periadu aoe Jan dokaz d, ije bilo rudarsko haselje! niji rudarski tre u Podrinju Ta se ni _kasnije nema izrigitin ral su sé u owoj oblasti proizvodili. Kada 533. sela je imalo ukupno: ‘(Poslije 1460. svojom Kanun-namom o Srebrenici proglasili manska. U 24 krSéanske anu) na izvoz srebra, u Zvorniku se trgovalo ostalim ie, Crimicurova, a 3 kute su imale metalima, narotito olovom. Zato se 1476. godine spo- Henosio je 2.055 akei.*s j Ful njemu veliki drZavni prihod od prometa olovom. Prihod Hlapoviéi (Hal, ri f parte neta tim metalom iznosio je prosjetno 20.000 akéi godisnje, ato. Kako eee) ener 2 Bahiji Budimir, danas 1 je 5.000 pripadalo zvorniékom subasi, predstavnilu sme, Hen! pores stanovnika u vlatnicine si ele, tS: godine napla sandZak-bega, some je tada Zvornik pripadaa# Inate, ilurija. To bi bio jedini dokax Yat eet? Je 10 zlatnikg godiinji promet na trga bio je vrlo znagajan u poredeniu HH Melle, Godine 1533, zavedeno sey wie uapor bilo rds drugim trgovima u Bosni. Prihod od trénog badya davan illo je 28 ieuga sa 4 mudsereds Poreat grrei@koj nahiji, a bros jto viljeme u zakup 7a 68.000 u tri godine, tj, na godinu je iznosio je 2.000 akeis? ” Ne prihod’ carskom hhasu alo po 22.000 aki.!® Daljnje podatie o Zvorniku vidjeti ‘u Da je u nahi, imi as 4 publikovanom radu, nalazimo “dokare doen SY stoljecu Postojalo jo rudnika Be se calulivan|a eurnee Podrinju o tome imamo Pedruéju od 1468, do 1475. i 4 yl je podatke. Prva knjizenja tih zakupa datiraju jo8 iz jula tninju rudnici Budimir j Lj s & godine. U jedinstvenu mukatu spadalo je vise rudnika ste- ine i Hlapovici. Y tog izvora, dutie M f@kog rudarskog bazena, kao { nekoliko rudnika s desne strane konkretno naselje Budimir, kao centar isto i, u nahijama zapadne Srbije koje su pripadale zvorniékom ‘radarsko i Mratinci i Hlapora faku. U navedenom Mukcta deftoru zabiljezena je aljcdece: ioak postojala tee ihode rudnika: Srebrenice, Scsa, Djevanja, Budimira, Ljubodinja, ebati rasvijetliti, Prihode od skete na Drini, zajedno sa prihodima od rudnika: at spomenem Jo8 jaa aie, Crnée, Karamana?, Jagodnje Glave, Bokorine, te rudnika nije blo rudnik sn aaa 4 prihod od deset sela,™ kao i hassa podrutja Koja su jos i : Srijeme pokojnog sultana Murada-hana™ pridodala rudniku Crnti © depandansi (yamak), te dréaune prikode od zaostavitina osoba je umre bez nasljecinika (beytill-malj, prinode od nakmada via Saree snika za icdriavanje odbjegle stoke (yuva), te prihode od nainada a Je zabiljcieno: selo Dalogott rug en, Pio Je 308 aktivan fanika 2a isdrZavanje uheaéenih odbjeglih robova (kadlewn) zaku- hiji Osat, u Zemiji Kovateowee nik Zeljeza, carski has, Hi su: Kasim Schirlu sin Durmifa iz Srebrenice, knez Jovan i Mar- od 540 akéi Rudarstye fe a i drZavmim pi odon Rovonastanjeni stahovnici Novog Brda i Dimitrije sin Koste — svakako odnosio na ostale izdisaju, a broj kuéa bo umomoéstvo spomenutog Dimitrije — od 1. muharrema 873 im rudara. Ubrzo je { 2 VII1468) godine u tri godine, za 960.000, kao i taksu na berat prestala rudarska dj i ¢ ios aidsat oe ijelatnost, (Dolgosta) ne spominj Od 11.520 akei (1,2%), ukwpno 971.520 akéi.0°7 i po tome Sto to ripadalo sand3; TD No 18, fo 14 WS Det oko navede— wots nace pe Oy. UP. D. Kovadevié-Kojié, Zvor- nih rudn'ka s desno strane Drine GATE), sredndem wifeku, koja su kao carsk! has pripadala BiH XVI, 1956, 1935. tim rudnie'ma. Moglo se ublelrati Ge TD No i6, to 279, samo selo Trbositje kod Tekeriga a A sore No 176, fo 175b. (Lowaica). land2é, Zvornik x drugoj rs es ae > 1D Mme "BBA, Maliye No 17 p H XV iu XVI vijeku, GDI Suiae Nia Ty ele oS toa z ae XVUL, Ssrsjevo 1970, 141106, “ BBA, Malive No 176, fo 10a, "TD No 173; to 2. ae No 0-76, str. 4s, > Prilozi za orijentainu filologijuAdem Hanazi : Fudnici u Bosni u drugoj polovini XV stoljeta rudnik je bio napuiten i posto su mu se vitlovi wo je bilo upisano kao i ostala raja, da plataju we. Tako je bilo zabiljezeno. I sada je isto tako zave- Dalj | usrove i resmove.t Ue; iste te prihode Hladilo ata). U podruéju Prete (Catald%a) i staro zakcupili su: Dimitrije, spe oe ee 880 (4. V 1478) godine “4 Be ous 2 den es Gate ont ae iz Belasice, u tri godine, 2a 1.100.000 ape, ge n™ Si Prvojéina ipavodi sljedetim rijetima: selo Hladinowiéi (Celjadinoviéi?) 13.200 ake (1,2%), ukupno 1,113,200 ae Me takeu na berat of Beljeza, sa 17 kuéa i 1 mudZeredom. Zatim, nakon 17 godina A fo je kao selo Kladilo rudnik Zeljeza sa ukupno 18 kuéa jereda, od kojih 7 kuéa sa 2 mudzereda mustimani, Godine NeSto promijenjene nayed M lene prihi ae (bosanske) { dva s desne strane Dring, athens puanika § Ujeve ered ee ea nieu, Sase, kao i prihode od + Konkretno rudnike: Srebre. gabiljeZeno je: selo Hladilo, drugim imenom nike i dra kao i prihode od Malone tréne pristojbe 1 monopolije enom Vrh Praga, pripada Boréu i Prati, rudnik eljeza, car- thr ' drvenog ugljena, prihode od. poljomrie enn enone od alfenja has 4 nahifi Budimiru, te rudnike Pop + Cees ee Sela i monopolije JoS od ranije je postojala dilema oko Citanja i ubiciranja ovog Poreze dzizju i ispendin navedenip reson remade lerSeanske ‘odnosno Vrh Praée, prema dubrovatkim izvorima,” Kako sku proceduru hoju je proves srebrec tee eet ministrativno-sud- seo se nalazi u izvoriinom podrugju Prate. Po- din, aaleupili sw u tri godine Kasim Shia sais, Mevlana Bedrud. dinje navedene godine imalo je uiupno 16 kuéa sa 3 mudzereda, nice Dubrovtanin Mecin od eas SESH sin Durmiga iz Srebre- pith su 6 kuta sa 1 mudéeredom fbile amuslimanske, Na pro- : ‘ma 883 (4. IV 1478) godine yju Zeljeza utente pestolane janes panko Ce A aa lan godisnji uSur od Zeljeza, a je cal D akei, tj. 60 ak¢i za samokov, « 20 akti za Zeljezo.™ 72 207-000 1 tig taku na berat od 10.800 ake, ukupno 911.80) akéi.tie Celopek, Takoder u izvoriinom podrutju Prate nalacio se i Tako je lieitacija naveden fiona a e mukate ostala. na Sani a oben iymicseci nameinuo se nals Nisa a } (HE geek oe ai 478) ponudio u tri godine Jo3 60.000 akei Tudnik Zeljeza Celopek. Godine 1485. zabiljezene su u njemu samo ; ukupno 972.520 aki tit ‘Auée, kri¢anska i muslimanska. Isto stanje bilo je i 1499, a go- ii prihod je iznosio samo 142 akée.!% Graboviea. U istom podrutju je bio i taj Zeljezni rudnik, 4 maleno naselje. Godine 1485. samo je tu 6 kuéa, 1 je mu- a; a 1489. bile su upisane samo 4 krs¢anske, sa prihodom “0d 518 akei,tt pe 1472) godine, iste pri ni , Prihode zakupili - Epeciaien) Mehmeda sina Akane i Maran ee taksu na berat od 14.640 akej a i ; ‘ ji 1 Meviena —Muhjieidin, nat TD No 16 (1485), fo 1; TD No 24 Videgradu, rudniks Zeljeza, u oleviru earskog hose eon eee Risen Vidor’ crn bostn (1480), £0 10, naseljeno selo. Godine 1485. imalo je 19 Kote wordt tO stednje Q vilajeta tako se spominje 22. im'Up, K. Jiredek, Die Handel- od kojih 4 muslimanake i alo je 19 kuéa poreskih obvernika, | 477. godine u citiranom Mukata -—strassen_ und Bergwerke von Ser je broj kuéa imalo 1 e | carski prihod od 2.663 akte godiinje. Isti Tu (BBA, Maliye No 176, fo bien und Bosnien wahrend des Mit~ ‘@ imalo i 1489: 19 krSéanskih j 5 muslimanskih, tega znamo da je takoder telalters, Prag 1879, 30; H. Sabano- gu & bile bec zemlje (bennak), a u okvitu tih 5 hare wee B godine popisivan bosansiki san- vié, Bosanski _paSatuk, Sarajevo 4 mudiereda.1* ‘uta Zivjela su i kao Sto doznajemo i potpunije 1958, 131, bilj. 56, emin: lana, Medutim, nje- 1 Samokov — kovatnica ma vo- deni pogon, ‘kkarakteristika sudar- skih_mjesta, Vidjeti: Oblast Bran- kovida (priredili H, Hadtibegié, A. ‘Handwi¢ } E. Kovagevid), Orijental- ‘nj institut, Sarajevo 1972, 858, 'D No 24, fo 10. ‘TD No 18, fo 1; TD No 24, Tako je to maselje 1489, fo, eno rudnik, sol orage to maselj . formalno zabilj : Z ee _Proizvodnja je u njemu faktigk: a rea "05 pail rOtnonuey 1o saznalemo iz interesantne biljeike o njemis Ranije Je spomenuto selo bilo rudnik Zeljeza. Ali, kada Je Meviana Vilda: 1 T= % Isto, No 176, fo 101b, im Isto, No 176, Bt Isto, fo 11. Ce de ee TD No 0-7 #1 Isto, *® Isto, No 176, to 101b—1023. 18, str. 33, 40, 47, "8 °TD No 18, fo 1,U Bosni u drugo} polovini XV_ staljeta i, od svake bila mala ili velika dr¥ava je urimala po Takoder, promet na samom trgu relativno nije bio je visina badia ajniéa u to vrijeme radila su joS éetiri rudnika ji Samoboru scla: Krizevo, Mrkovié i Klusti¢, te 4 Pedataka © njemu nema, Ostalo nam je jos | : Podrutje Cajniza fe wovom periodu bile axtivne Det eljennig ereezo00 zemlji, Ty, Fudnika, selo Buje. Cajnise y nabiji Samobo: me u. } 1 brovatkih izvora, Cajnite a Tanijen, mustramo Hi ga na osnovy dye vjerovatno odgovara KrZeveima, danainjem zaseoku pominje se 1468, godine kao bazar pmlc imalo vedi znada} ‘kod Cajniéa, ‘To je bilo znatajno naselje. Imalo je 1468. ragemltereda. Teint bed any Om elno oe a sa 14 mudiereda, To je bio vedi bro} domasnstava pads asela 4 to} nahiji, tenosig WS 30.000 ene godine imali evident.ranth ku¢a veGina trgova u Bosni, Rad U Cajnigu nije mnoge Clea a Mrgovi: Hriar, Vratar, Prozor, Graganica (u Uskoplju), Ko. dataka. % d (u Neretvi), Mostar, Cernica, Pljevija, Jele’, Ustikolina, Prata é Petrié svi su te godine imali manje od 90 zabilje, fa poreskih obvernika.t# je imalo 115 kuéa sa 1 mudéeredom, od To znaéi da je znatno poraslo u medue mu od 9 godina, odnosno znati da je rudarska proizvodnja pMapredovala, Te godine je na podrudju Kriseva radilo 819 a taljenje (prihod drzavi 2500) i 10 satokova (prihod dréavi 1.000). Ukupan dréavni prihod od sela iznosio je 8.854 Godine 1477, natno povecalo, - - Tada je brojilo ojih su 5 kuta sa 1 muds Mrkovié, biljezeno Mrkovié (1468) 1 Mrkovice (1477), danagnje Mrkovit, sjeveroisto¢no od Cajnita, Imalo je prve godine ia psa 4 mudzereda, a 1477: 20 kuéa, sa drzavnim prihodom od 6 akéi. I u njemu su radile peéi za taljenje, 19 peti (driavi 150). Karadie, kome 4 je zajed, filurija, osim pristojoe ae Da bi rik Da bismo dobil; Eedisnii prihod treba ukupnom selo GluSié sjeveroisto%no od Cajnita. To i latnika, 4. 1.2% 2g administrativne 1 rudarsko naselje sa 7 kuéa (1468), odnosno 6 kuéa soe pros Sa 45 ald! Kolito i pon é th obveznika (1477) i sa prihodom od svega 489 akgi.t Jon nities rudnik Zeljeze u nahiji Poblatje, danaSnje istoimeno Tan Oene od Goradda, To je bilo vece naselje, od 40 leuéa (1468), J i ing ¥ 7 kuéa sa 10 mudSereda i prihod od 2.786 akdi godi- stva, iznosio je aie aeee 1 ), oi i ni u njemu dva samckova (driavni prihod 250).3% Ptihod carskog a emt j , jama i zokupima éajniékog rudarskog podrugja naj- (15.545) sadrzav, i. Ti Hi Pronadeni podaci datiraju iz 1475, godine. ‘Tu se kate: Prihode Peel (furun-i a tka Zeljeza y vilajetu Hercegowini zajedno sa krééanskom dii- { frugim porezima samog trga Cajnite, zatim sela: Mrkovié Pribud (ranije) timar Grnaga, dizdara turdave Samobo > (ajednitki) timar Hijas-bega Nukrice, Kovaéa i j Sela Butja x nahiji Poblatje — timar Mustaje iz Ovée . mustahfiza u terdavi Samobor — zakupio je w tri godine: sin Abdullaha iz Novog Pazara, od 1. zilhidZe 879 (8. TV 1475), Koja protiée kroz Caj: Mokovi), a od svake je bile rasute peg 2a talj == TD No 0-7 = 1D 76, str. 1—106, 19 TD No 076, str. 47; TD No =D No gue 7D No 6) to. 1 ha 2D N08, to Ba. 5, fo 8, cae coos Mo goa? 976, str. 47; TD No 12 TD No 0-76, sir, 47; TD No fo3 5, fo 23,38 = Adem Hanazie " intabulirano u Bosni'w drugoj polovini XV staljeéa 39 east u defter 10. rebi a 3.100 francuskih stainike fe dt #80 (13. VITL1475), uz cijenu og no, dakle, S127 elaine tM DTG Od 37 clatnica azo Dorda, koja je imala zemljiine posjede, i inl se, tirski karakter."* I u Gorazdu se, dakle, istite pri- Zatim je nakon d oe aleudn vije godine ovaj : skele na Drini, r Mevlana a raaakt Bornjeg kenjievaja ae Pe Povetan za 400 ‘od navedenih trgova u ovoj oblasti bili su Borat i Prava. jeta Boones se ttina, Doznatog pod imenom Vitdan one fanijem period odriavad jake poslomne veze sa Du- fences ye ne lth cabin Patty Dopisivaga vilq. wise, tu je u 4. i 5, deceniju XV stoljeéa postojala Sto tenost u tri godi 1 882 (22. VI 1477), 400 slainine Btavige, tu je § t0 1 clam = Go ak teuPR® (eajedng sa taksom) 9549 4 Dubrovéana.™ To je ipak bio mali ing sa oko 90 kuéa, 08), : 3.542 zlatnitea, 90 kuéa i 26 mudzereda, te sa drzavnim prihodima od 5: 87 kuéa od kojih 4 muslimanske i prihod : Panis ajuéi kerse, 6 sa tri manja susjedna sela) od 11.989 akei. Slitno je stanje 2 inu Radislava j Milesi si Ueitirana i data u ga ‘akon pet eouan ukupno 86 kuéa sa 8 muddereda, od kojih (6. 1111478) w tri godine 2 4 i : skih sa 2 mudzereda, Prihodi su iznosili 10.580, od éega €ani iznos govori o tome tin ijenj = ¥ni bad? sa nijabetom iznosio 3.550 akéi.i Nakon 16 mijeseci i, Prata je u ranijem periodu bio znagajan trg preko kojeg je diem: I 4 Ipak, Cataldza, kako ga ce ak T 884 (27, WIT 1479), 182 fovori nazivaju, bio je najmanji od trgova u oyom podrutju. viru 2eljeznih rudnika (Cajnise, Goray Ieuéa se keretao sljedeéo, prvo (1468): 74 kuée sa 10 mudzZereda, Periodu izmedu 7. i 9, decenijy RV ce | (1485); 70 kuéa, od kojih 3 muslimanske i drZavni prihod od 970 akti, i ma kraju (1489); 71 kuéa sa 10 mudéereda, od kojih @ bile udovitke, 2 7 kuéa sa 3 mudzereda muslimanske. Prihod ‘ostao uglavnom isti: 5.958 akti, od Gega je na trini badz otpadalo 00 akdi.1* Na kraju da rezimiramo sljedeée: 1) & svega proizilaci da rudari u drugoj polovini XV stoljeta “isu bili dovoljno stimulisani. To narodito vrijedi za period ylada- Vine Mehme syrstani u red da to datira od 1477. godine kada je Bosnu Popisivao Meviana Vildan. To je kasnije za Bajezida II ispravijeno Kanunima za KreSevo i Fojnicu, te im je opet bila propisana filurija “UMjesto haraga i ispendze, kao i dato oslobodenje od avariz-i di- z, Paniye. Ali, to su, ipak, bile minimalne povlastice. Te povlastice ‘atim dolazi Gorazde. ‘Ono je u ranijem periody imalo Su, koliko se vi ile opée, za cijelu Bosna da ne kazem da su ikem, koje su vjerovatno nasieetsed le joS Siru primjenu. Zelirn zato da naglasim, Sto je sada jasno, enika krétao (1468) od dad! fg a ovdje prezentirani demograiski podac! o rudarskim naseljima ne avni dohodak od tog ee “Sbubvataju i kuée rudara, odnosno filuridzija. Oni su, bez sumnje, 4 Popisivani u posebnim, tzv. diizje defterima. Jer, bilo bi nejasno Thelogigno da se za jedno rudersko naselje u slu#benom popisu #f, od 15.545 ices (Larqys PROG % Isto, No 176, str, 73, D. Kovatevié, Trgovina..., , fo 14sb—1480, i, Trg st a on wig, Trgovina uw str. 128, sm Ho N0 176, fo 1460 16, str. 0 gy rf? 1-2: TD Noo F ovjekovna) Bosnl, str, 76, ‘TD No 0-76, siz, 86—7; TD a Ne ot 35 a TD No 18, fo 55; TD TD No 0—76, str. 86—7; TD No 18, fo 5; TD No 24, fo 258. fo 55; TD No 24, fo 958-9.u Bosni u drugoj polovini XV stoljeca ni podaci o prestanku aktivnosti pojedinih manjih ii jasno govori o konstaninom opadanju ove privredne jj polovini XV stoljeéa. Rudarska tehnika i alati su s q odnosu na Zapad, a djelovali su j drugi faktori, tako Pee net cakupa. Jasnu { priblizno n ituacij 2 9 bilo u sialnom opadanju. Za vrijeme sultana Sulej- Ger deftert mink wa} i 1566), kodificiranjer. i donogenjem nica zakonskih j f vo} ~rani, ona je dozivijavala ivjestan preporod. Po- ‘se proizvodnja gotovo u svim rudnicima, odnosno vidlitv veéi pritisakk drzave. Tako su se u tome vremenu mije- je drzavnih prihoda od te proizvodnje, umjesto ranijeg fa (jedne desetine) driava je od tog vremena uzimala jednu fod Gistog prihoda. Takvu situaciju zapaZamo u svima rudni- i prema popisima iz 1528—30, i 1540—42. godine, i se tih godina zapaza povetanje proizvodnje zlata u Fojnici Fee ne leviestan natin, pkkoja je uzlavnom dostizala jednu polovinu od proizvodnje srebra Sroka malo 3 izvje- tome rudniku — kao i veta proizvodnja srebra u Kregevu. sine i Visokog, bio vee podigao svoju dia mansko groblje,1®° dok uy isto vrijem . e nije tu bilo ni jedne muslimanske Hauer y oe ee z ‘i 6, je ee Yeno'u Sarajevu samo pet kuea anuslimarekifuse 1100 tabilie- Zusammenfassung DIE BERGWERKE BOSNIENS IN DER ZWEITEN HALFTE ; DES XV JAHRHUNDERTS \jem demogratskih i drugih pod, De tiegende Beit de auf den tirkischen Archivs- ual at jer vorliegende Beitrag wurde auf den inijel © JOS jasnija predodzba o oe hale e ee i Guillen begriindet. Winleitend wurden die frithesten verdffemtlichten sprinijelo razvitku gradova u ranijem peniodu, jer se pokasaie ( uingsakte iiber die Berewerke in Bosnien sowie die nicht enijt mudarski tngovi_ od a en Quellen, enistanden vor dem Ende des XV Jahrhun- ostalih koji nis : a ia od eee ees Gers, erwihnt. Besonders wurde auf die Bedeutung der tiirkischen jnjem reevitku zategenth varodl, pa | i ae €-Verzeichnise (Tapu defterleri), sowie der Verzeichnise stanovnitoe um, Warasti nova baza u tome Soviet pa Pachten der Bergwerke (Mukata'a defterleri) hingewiesen. sLvO, Pa oe (asabe) dalje razvijati na dnc S ist bekannt, dass die Tiirken in Bosnien, wie auch anderorts confesionalnoj strulsturi, Balkanhalbinsel, die Exploitation der ‘Eree durch die an- en Fachkrafte und diesolbe Technologie fontgesetzt haben. T Arbeit bemithte man sich darum besonders folgende hen festzustellen: welche aktiven Bergwerke die Tiirken hier #fen haben, was fiir Er2 in jedem Bergwerk erzeugt wurde, die Produktions-Eifektivitét der einzelnen Bergwerke war, bosnischen Bergwi ‘n wurden hauptsichlich folgende mgt: Silber, Blei, Kupfer, und Eisen, in minderem Masse old, wie auch die anderen Metalle als Nebenprodukte. Tn gab es zwei ausgepriigte Bengbaugebiete: das mittlere Bo- Nd das bosnische Drinagebiet, Cajnigu bila matajna i inja srebra u srednjo- newporedivo je za- im mitticren Bosnien waren in dieser Periode folgende fe un EE Sabanovit, Dvige najstax. a Je vakujname y Bosni, POF Tl, Sa- Tajevo 1052, str, 10, 2129 “TD No O96, fo a1. D No 157; TD No 211