SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI

ITS usluga parkiranja

SEMINARSKI RAD

Kolegij: Inteligentni transportni sustavi

Mentor: Prof. dr. sc. I. Bošnjak
Student: Tajana Kordić
Matični broj: 0135087913
Smjer: P i T

U Zagrebu, 22 siječnja 2009.

SADRŽAJ:

1. Uvod...............................................................................................................................2
2. ITS –ukratko...............................................................................................................3
2.1 Zašto ITS parking................................................................................................4
2.2 Negativne značajke današnjeg sustava.....................................................5
3. Prednosti ITS usluge parkiranja..........................................................................6
3.1 Što korisnici dobivaju ovom uslugom.........................................................6
3.2 Korist pružatelju usluge parkiranja..............................................................7
3.3 Korist mobilnih operatora................................................................................9
4. Opis infrastrukture.................................................................................................10
4.1. Pojam i vrsta senzora.....................................................................................11
4.2 Video nadzorni sustav.....................................................................................12
5. Funkcija ITS parking sustava.............................................................................13
6. Strategija implementacije, osvrt na troškove i ostvarenu korist.........15
7. Zaključak....................................................................................................................16
8. Literatura...................................................................................................................17

1
1. Uvod

Poznat vam je onaj osjećaj kada bi automobil najradije ostavili nasred

ceste i otišli pješice?! Svakodnevne gužve i „čepovi“, svakodnevna
kruženja gradom u potrazi za slobodnim parkirnim mjestom troše naše
vrijeme, uzrokuju stres, i najvažnije, troše energiju i bitno doprinose
zagađenju okoliša.

U vremenu kada se na tržištu iz dana u dan pojavljuju nove

informacijske tehnologije, nude se različite vrste usluga temeljene na
potrebama suvremenog čovjeka i mogućnostima i kreativnosti novih
tehničkih dostignuća, javila se ideja kako unaprijediti i riješiti problem
koji nas svakodnevno dovodi do ludila.

Postoji opravdan i realan argument uvođenju informacijskih sustava i

usluga u cestovni promet; od poboljšanja iskoristivosti kapaciteta
prometnica, smanjenja troškova nastalih izgradnjom nove
infrastrukture, smanjenje emisije štetnih plinova i eksternih troškova
prometa, te smanjenjem stresa kod korisnika cestovne infrastrukture.

Sve ove prednosti danas nam omogućuje uvođene Inteligentnih

transportnih sustava.

U ovom seminarskom radu obrađuje se jedan segment ovog složenog

sustava i predlože jedan oblik rješavanja problema parkiranja u
urbanim sredinama.

2
2. ITS –ukratko
Inteligentni transportni sustavi (ITS) i usluge predstavljaju novi
pristup u rješavanju prometnih, transportnih i logističkih problema
kojima se poboljšavaju performanse postojećeg prometnog sustava a
postižu se integracijom informatičkih i telekomunikacijskih tehnologija i
njihovom primjenom na sama transportna sredstva i postojeću
prometnu infrastrukturu.
Riječ „Inteligentni“ označava sposobnost sustava koji se u realnom
vremenu prilagođava svoje djelovanje promijenjenim uvjetima.

U cestovnom prometu, ITS pomaže vozačima pri upravljanju vozilima,

prikuplja podatke o trenutnom stanju na pojedinim prometnicama i
korisnicima različitih usluga pomaže izbjeći gužve i "čepove". U javnom
gradskom prometu (JGP) omogućuje optimiziranje operacije voznim
parkom, a putnicima automatsku naplatu karata i dobivanje
pravovremenih informacija.

3
2.1 Zašto ITS parking

Danas većina ljudi posjeduje automobil i broj automobila vrtoglavo

raste iz dana u dan, pa nastaje problem parkiranja i pronalaženja
slobodnog mjesta za parkiranje. Parkiranje je postalo globalni problem.
Neka istraživanja i ankete dostupne na Internetu pokazuju porazne
rezultate. Parkiranje u velikim gradovima kao što su London, Milano ili
Washington može potrajati i do pola sata. Sličnu situaciju možemo
prepoznati i u većim hrvatskim gradovima. Ukoliko dnevno gubimo pola
sata na parkiranje to znači da godišnje na parkiranje trošimo 180 sati
ili 8 dana.
Postavlja se pitanje: “Da li parkiranje mora biti toliko komplicirana i
stresna radnja?”
Korištenjem postojećih telekomunikacijskih i informatičkih tehnologija i
njihovom integracijom sa sustavima za pružanje ITS usluga moguće je
optimalno iskoristiti postojeće infrastrukturne kapacitete.

4
2.2 Negativne značajke današnjeg sustava

Današnji sustavi u manjoj mjeri imaju implementirana inteligentna

rješenja upravljanja prometnim tokovima što direktno dovodi do
produženja vremena putovanja, gubimo živce na nepotrebne stvari,
zbog pojave stresa i agresivnog ponašanja vozača smanjuje se
sigurnost odvijanja prometa, fenomen „stani-kreni“ na zagušenim
gradskim povećava potrošnju goriva što pak direktno utječemo na
povećanje udjela CO2 u ispušnim plinovima vozila, gužve onemogućuju
brzi odziv žurnih službi, dolazi do kašnjenja i povećanja troškova
dostave, zagušuju se sporedne prometnice.

Slika 1: Primjer gužve na gradskim prometnicama

5
3. Prednosti ITS usluge parkiranja

3.1 Što korisnici dobivaju ovom uslugom

Korisnik na zahtjev dobiva „real-time“ informaciju o raspoloživosti

parkirnih mjesta u određenom dijelu grada što mu pruža mogućnost
odluke: „da li koristiti vlastiti auto ili radije krenuti gradskim
prijevozom“.

Dobiva listu najbližeg slobodnog parkirnog mjesta, skraćuje vrijeme

traženja i nepotrebnog „kruženja“ u potrazi za slobodnim mjestom.

Slika 2: Primjer mogućeg izgleda aplikacije na zaslonu mobilnog telefona

6
3.2 Korist pružatelju usluge parkiranja

Uvođenjem ovog tipa usluge korisnicima se omogućuje jedan viši nivo

usluge, postojeća usluga je „oplemenjena“ i na taj način se podiže
poslovni image pružatelja usluge.

„Zadržavanje korisnika“ – iako na jednom području nema raspoloživih

slobodnih mjesta, korisniku se predlaže alternativni parkirni prostor, na
taj način postiže se bolje iskorištenje dijelova infrastrukture.

Sakupljanje statistike o potražni i iskoristivosti parkirnog prostora u

nekom gradu pomaže u budućim planiranjima novih kapaciteta. Za
uskljađivanje kapaciteta i potražnje važno je znati dnevne varijacije
prometa mjerenih u kratkim intervalima. Raspon vrijednosti iznosi:

R= Qmax - Qmin

Gdje je:
R – raspon gustoće prometnih entiteta
Qmax - maksimalna gustoća prometnih entiteta
Qmin – minimalna gustoća prometnih entiteta

Na osnovu ovih podataka vlasnik parkirališta može modelirati dnevnu

politiku naplate parkiranja, ili razmatrati uvođenje novih mjesta za
invalide, odnosno prenamjenu postojećih u obična parkirna mjesta.

Slika 3: Grafički prikaz varijacija dnevne potražnje

7
 Q – prosječna potražnja u prosječnom danu
Qmax – maksimalna potražnja tijekom dana
CR – propusna moć ili kapacitet koji zadovoljava prometne
zahtjeve uz prihvatljivu degradaciju kvalitete pri vršnim
opterečenjima

Postoji mogućnost kreiranja sustava koji bi automatski dojavio gdje je

parkirano vozilo za koje nije plaćen parking i na taj način omogućio
povećava naplativost i veću zaradu.

8
3.3 Korist mobilnih operatora

Tvrtke pružatelji mobilnih usluga uvođenjem dodatnih usluga

povećavaju profit, usluga predstavlja operatora kao tvrtku okrenutu
zahtjevima tržišta i pružatelju novih benefita modernom i dinamičnom
društvu.
Obzirom da već postoje razvijena infrastruktura, mobilna pristupna
mreža, i razvijene usluge slanja različitih obavijesti putem SMS servisa
ili npr. usluga Web 'n' walk, implementacija dodatne usluge ovog tipa
relativno je jednostavna i ne predstavlja dodatne značajne troškove za
pružatelje usluga mobilne telefonije. S druge strane, ovakva usluga
podiže kvalitetu i opći dojam orijentiranosti kompanija prema
korisnicima.

9
4. Opis infrastrukture
 Komponente ovog sustava su:
 Senzori
 Kamere
 Uređaj za prikupljanje i obradu informacija
 Baza podataka
 Aplikacijski server
 Mobilni uređaji

Slika 4: Grafički prikaz infrastrukture za pružanje ITS usluge parkiranja

10
4.1. Pojam i vrsta senzora

Senzori i detektori su ključne tehničke komponente ITS-a koje

omogućuju prikupljanje informacija. Senzori su dio detektora i
predstavljaju jedinstvenu funkcionalnu cjelinu. Svako inteligentno
ponašanje podrazumljeva sposobnost prikupljanja i obrade podataka o
okruženju u kojemu inteligentni sustav donosi odluke u realnom
vremenu. Senzore možemo definirati kao input-output sustava koje
može reagirati na svijetlo, toplinu, pritisak, električno ili magnetsko
polje, itd. proizvodi određeni signal koji sustav prima, prepoznaje te
koristi u daljnjoj obradi.

Postoje više vrsta senzora:

 strujni i naponski senzori
 magnetski senzori
 akustični senzori
 mehanički senzori
 elektromagnetski senzori
 kemijski senzori
 biologijski senzori.

Postoje i više vrsta detektora:

 induktivna petlja
 radarski sustavi
 infracrveni
 pneumatska cijev
 piezoelektrički
 optoelektrički
 video nadzorni sustavi

Induktivna petlja najčešća je vrsta detektora koja se ugrađuje u gornji

sloj asfalta. Reagira na pritisak podloge te omogućuje detekciju
prisutnosti vozila, gustoće i brzine. Ugradnjom više induktivnih petlji na
nekoj dionici mogu se dobiti podaci o protoku vozila.

Razvojem inteligentnih senzora vezan je ne samo za hardver, nego i za

softverska i komunikacijsko mrežna riješenja. Od posebnog su
značenja sučelja za prikupljanje podataka kontrolnih detektora. U
većini slučajeva inteligentni detektor sadrži hardverska osjetila i
mikroprocesor koji obrađuje podatke prikupljene od velikog broja
naprava i kombinira ih tako da stvara procjenu za neku kompleksnu
situaciju.

11
4.2 Video nadzorni sustav

Digitalni mrežni video nadzorni sustavi su fleksibilni i omogućavaju

prijenos video informacije putem raznih komunikacijskih kanala
(lokalna mreža, Internet, telefonska linija, ISDN, mobilne mreže), lako
se i jednostavno integriraju u postojeće mrežne kapacitete čime se
pružatelj usluge parkiranja ne izlaže dodatnim troškovima već koristi
ono čime raspolaže (lokalna mreža, pristup Internetu, telefonska linija).

Međutim, navedeni sustavi još uvijek su u značajnoj mjeri skupi i u

slučaju automatskog detektiranja zauzetosti odnosno slobodnog
parkirnog mjesta, nesigurni u analizi dobivenih podataka. Problem
nastaje kod pokušaja automatskog detektiranja razlike u prikazu istog
parkirališnog mjesta u određenom vremenskom intervalu. U primjeru
aplikacije na slici 1 koristi se činjenica da vozila imaju veliku zasićenost
boje i po tome ih se može diferencirati od okoline. Algoritam koji koristi
takva aplikacija mora biti dobro definiran i sposoban prilagođavati se
zahtjevnoj situaciji na parkiralištu.
Bez obzira na značajan razvoj kako informatičke tako i elektroničkog
dijela opreme teško je definirati moguća stanja promatranog sustava i
dobiti jednoznačnu povratnu informaciju u obliku 0 ili 1
(slobodno/zauzeto).

Slika 5: Primjer rada aplikacije vezane uz video nadzorni sustav parkirališta

12
5. Funkcija ITS parking sustava
ITS parkirni sustav omogućava dobivanje informacije o zauzetosti
parkirališnih mjesta i udaljenosti korisnika od najbližeg slobodnog
parkirališnog mjesta. Ovo je usluga vrlo važna kada se korisnik već
nalazi u gradu, omogućuje korisnicima da ne „lutaju“ u potrazi za
slobodnim prostorom za parkiranje, ne troše dodatno vrijeme, ne
stvaraju dodatnu gužvu već ih ciljano upućuje na najbliže slobodno
parkirališno mjesto.
Slika 6 prikazuje izgled aplikacije koja obrađuje podatke o slobodnim
parkirališnim mjestima i izgled poruke o slobodnom parkirališnom
mjestu, i trenutnoj udaljenosti od istog, na zaslonu korisničkog
aparata.

Slika 6: Prikaz aplikacije i podataka na korisničkom uređaju

Primjenom ovakvog sustava postoji mogućnost razvijanja i dodavanja

usluge udaljenog rezerviranja parkirnog mjesta te integracije sa
postojećom uslugom plaćanja parkinga preko mobilnog uređaja.

Ovakva usluga također pruža mogućnost jednostavnog dobivanje

informacija o zauzetosti svih parkirališta u gradu koja su pokrivena
sustavom. Na taj način korisnik unaprijed može zaključiti kakva je
„situacija“ u dijelu grada koji je planirao posjetiti te ostavlja mogućnost
odabira drugog moda prijevoza.

13
Kako su svi današnji informacijski sustavi skalabilni i njihov razvoj već
u početnoj fazi pretpostavlja mogućnosti integracije sa već postojećim,
drugim informacijskim sustavima, pa tako i sustavima koji pomažu
vozačima, u budućnosti postoji teoretska mogućnost spajanje ITS
parking sustava sa navigacijskim ili sličnim sustavom koji će izračunati
točnu poziciju slobodnog parkirališta i voditi korisnika do odabranog
(možda već unaprijed rezerviranog) parkirnog mjesta.

Slično sustavu elektronske naplate cestarine, moguće bi bilo ostvariti

automatsku naplatu parkiranja na osnovu prepoznavanja pametne
kartice koja će biti u ili na vozilu.

Kvaliteta ITS parking sustava je u tome što utječe na velik broj ljudi.
Teško je danas zamisliti život bez vozila i gotovo svatko tko vozi ima
manji ili većih problema sa parkiranjem.

Ova usluga može obuhvatiti sve vrste parkirališta, otvorena, zatvorena,

garažna, uređena i neuređena. Na taj se način osigurava mogućnost
rezerviranja parkirnog mjesta kako ne bi gubiti vrijeme i novac u
traženju, smanjuje se osjećaj stres, smanjuju se prometne gužve i
zagađenje okoliša.

14
6. Strategija implementacije, osvrt na
troškove i ostvarenu korist

Troškovi implementacije ITS parking sustava inicijalno se odnose na

nabavu opreme - servera, preklopnika, senzora i kamera, operativnog
sustava, baze podataka i aplikacije za parking, te na održavanje iste.

Veza između komponenata sustava ostvariva je preko postojeće

telekomunikacijske infrastrukture odnosno spajanjem na postojeću
infrastrukturu mobilnih operatora.

Strategija razvoja i implementacije ITS parking usluge definirala bi se u

ovisnosti o dnevnim, tjednim i mjesečnim zahtjevima za korištenjem
pojedinih parkirališnih zona. Podatke o potrebama i iskoristivosti
kapaciteta moguće je prikupiti u suradnji sa pružateljima parking
usluge.
Na osnovu sakupljenih informacija moguće je kreirati i različite
cjenovne razrede vezane uz različite periode u danu ili tjednu i na taj
način za periode u kojima je potreba za brojem parkirnih mjesta
izrazito velika stimulirati veću uporabu sredstava javnog gradskog
prijevoza.

Implementacijom ITS parking sustava postiže se bolje iskorištenje

postojećih parkirnih kapaciteta što direktno utječe na visinu ostvarena
zarada.

15
7. Zaključak
Rast potražnje za transportnim i prometnim kapacitetima brži je od
fizičkog povećanja kapaciteta što dovodi do primjetnog pada kvalitete
usluge. Vrlo brzo dolazimo do točke kada se fizički više neće biti
moguće širenje prometnica i stvaranje novih parkirnih mjesta. Rješenje
problema zagušenja prometnica i parkirališta moguće je primjenom
novih tehnologija i usluga koje su objedinjene u Inteligentnim
transportnim sustavima.

Kako se informacijska i komunikacijska tehnologija danas u vrlo brzo

razvijaju i iznimno su zastupljene pri ljudskim djelatnostima, logično je
da se Inteligentni transportni sustavi i cijeli spektar usluga koji su u
mogućnosti ponuditi baziraju na postojećoj dobro razvijenoj i stabilnoj
fiksnoj i mobilnoj komunikacijskoj infrastrukturi (PSTN, ISDN, X.25,
ATM, GSM, GPS, itd.).

Jedna od glavnih zahtjeva i karakteristika dobro dizajniranog sustava je

njegova otvorenost i spremnost na dodatnu implementaciju novih
tehnologija kako one dolaze na tržište. Dobro dizajniran ITS sustav
pretpostavlja mogućnost oplemenjivanja novim uslugama bez obzira
da li će se koristiti već postojeće ili potpuno nove tehnologije.

Proširivanje ITS sustava uslugom parkiranja koja je ovdje opisana

predstavlja značajan benefit svim zainteresiranim korisnicima –
proizvođačima opreme, mrežnim operatorima, pružateljima prometnih
usluga a posebno korisnicima prometnica.

Sa gledišta mobilnog operatora, mogućnost diferenciranja od drugih

operatora koji pružaju iste vrste osnovnih usluga, bit će u ovakvim
„malim“ detaljima, novim uslugama koje za korisnike znače bitne
uštede vremena i kod korisnika stvaraju osjećaj da se pružatelj usluge
brine o njegovim potrebama.

U današnjim uvjetima tržišnog natjecanja i borbe oko svakog pojedinog

korisnika takve „male“ diferencije mogle bi biti od presudnog značaja
za opstanak na tržištu.

16
8. Literatura
1. „Inteligentni transportni sustavi“ prof. dr. sc. Ivan Bošnjak

2. Internet: http://www.itsnetwork.org/en/introduction/
http://www.prometna-zona.com/
http://www.ericsson.com/hr/etk/dogadjanja/mipro_2008/1252.pdf
http://mafpz.fpz.hr/~goldh/ITS/ITSmain.htm

17