You are on page 1of 27

Univerzitet u Sarajevu

Filozofski fakultet
Katedra za arheologiju

Tema: Obre I
Kameno doba Bosne i Hercegovine

Mentor:
Student :
dr. sc. Tihomila Težak Gregl
Edina Kadić

Sarajevo, 2011

SADRŽAJ
Uvod ……………………………………….. 3

Osnovni podaci o lokalitetu ………………………………….. 4

Povijest istraživanja…………………………………… 5

Stariji neolitik - starčevačko – impresso neolitska grupa: 6-17

- Nastambe i ognjišta……………………….. 6

- Pogrebni ritual / pokopavanje………………… 8

- Materijalna kultura (oružje, oruđe i nakit)………………… 11

- Keramika……………………………………………. 12

- Ekonomski aspekt…………………………………….. 16

- Duhovni život……………………………………. 16

Srednji neolitik – protokakanjska kultura i kakanjska kultura: 17-26

- Nastambe i ognjišta…………………………………….. 17

- Pogrebni ritual…………………………………….. 19

- Materijalna kultura (oruđje, oruđe i nakit)………………. 19

- Keramika……………………………………………. 20

- Ritoni……………………………………….. 22

- Ekonomski aspekt………………………………. 25

- Duhovni život……………………………………… 26

- Zaključak……………………………………………. 27

- Literatura……………………………………………. 28

2

začetnica jednog novog talasa arheološke misli. posebno iz perioda neolita i kulta Velike Boginje ili Boginje Majke. upravo je ovaj lokalitet ponudio i jednu lokalnu varijantu kulture. To je posebno važno naglasiti jer je u istraživanjima učestvovala čuvena Marija Gimbutas. Mislim na butmirsku kulturu ( sa svojom antropomorfnom plastikom ) i njenoj varijanti kakanjskoj kulturi. 3 . nalaze i odnose među njima. ovo je i lokalitet koji je ponudio jedinstvenu saradnju domaćih arheologa ( u tadašnje vrijeme jugoslovenskih ) i američkih. koja je ponudila drukčija interpretiranja života ljudi prošlosti. te možda ( koliko god to minimalistički zvučalo ) dati svoje viđenje svega što je vezano za Obre I. Uz to. Tako da ni ovaj lokalitet nije izuzetak.Uvod Obre. kao jedna kompleksna cjelina. u svim aspektima života. sastavljena iz mozaika različitih kultura predstavlja zanimljiv presjek jednog vremena u kojem je počeo napredak čovječanstva. koja je može se reći u svjetskim okvirima ponudila neke nove podatke o životu na ovom području u praskozorje ljudskog uzdizanja. koji bi možda bio i jedna od boljih interpretacija njihove svrhe i funkcije. a tu mislim na nalaze ritona. To je posebno naglašeno u duhovnim aspektima života. u ovom radu sam pokušala što je više svojim riječima opisati situacije na lokalitetu. S druge strane. donijevši i neke kontroverze i pitanja. U vezi s time. i ona je ponudila svoje viđenje problema ritona i upotrebe istih. Također. oko čije se funkcije arheolozi još uvijek nisu složili. i čini se da se neće ni složiti u nekoj doglednoj budućnosti.

Naselja su bila otvorena i bez ikakvih fortifikacija.FAZA I i II ulaze u okvir starčevačko – impresso kulture starijeg neolitika 1 A. 9 2 A. Zahvaljujući ovakvim uslovima života prostor između Kaknja i Visokog je u neolitsko doba bio veoma gusto naseljen. 1971. Benac. udaljen od Obra 6 km 3. Glavne neolitske stanice na tom području bile su: 1.. str. Sarajevo. Rijeka Bosna i njen tok predstavljali su glavnu neolitsku saobraćajnicu u Bosni i spajala dolinu Save (odnosno Posavinu i Panoniju) sa centralnom Bosnom. Kakanj. Osnovni podaci o lokalitetu Selo Obre nalazi se na Raskršću. eponimni lokalitet za kakanjsku neolitsku grupu. teče rubom jedne duguljaste i zatvorene doline. koja dolazi sa istoka i koja se nakon manje od 3 kilometra ulijeva u rijeku Bosnu. a veoma guste šume na istočnoj strani doline odlične uvjete za lov. 9 4 . Obre II. str. Obre II2 Ustanovljeno je da je naselje Obre I imalo dosta izdužen ovalni oblik. Trstionica. te da debljina kulturnog sloja nije ista u pojedinim dijelovima naselja. koji je bio naseljen tokom čitavog perioda postojanja naselja.Neolitsko naselje butmirske grupe u Gornjem polju. i to na osnovu međusobnih odnosa slojeva u centralnom dijelu naselja i prema nađenom materijalu u tim slojevima i to : . Uzvodno dolinom rijeke Bosne dolazi se do rijeke Fojnice. To područje bilo je sjedište mnogih neolitičkih kultura i naselja. Arnautovići kod Visokog. smješteno između Arnautovića i Kaknja i pripada razvijenoj butmirskoj kulturi 5. Obre II. Benac. Na ovom lokalitetu možemo izdvojiti četiri osnovna stratuma. Gornje polje. Svi ovi uvjeti pogodovali su stvaranju jedne veoma bogate kulture u kojoj su se miješali utjecaji različitih kultura. Sarajevo. Prilikom istraživanja lako je bilo razlučiti centralni dio naselja. i prostiralo se na površini od 22000 m² do 25000 m². koja otvara dalje puteve prema zapadu i jugu. u dolini rijeke Trstionice nedaleko od Kaknja. 1971. Raskršće (Obre I) 2. veličine 5000 m². veoma pogodne za zemljoradnju..1 Obližnji brežuljci i padine pružili su veoma dobre uvjete za ispašu stoke. Okolište.Neolitsko naselje butmirske grupe u Gornjem polju. predstavnik mlađe faze kakanjske kulture 4.

Ujedno je to i najstarija neolitska kultura u centralnoj Bosni. Neolitsko doba. 1979.IMPRESSO II KAKANJ II / STARIJI KAKANJ/ Sl ika 1. Hronologija STARIJI NEOLITIK SREDNJI NEOLITIK (6230. Iz nje se neposredno razvila protokakanjska kultura.e. a iz protokakanjske klasična kakanjska kultura.n. Sarajevo. pr..n. Karta rasprostranjenosti3 3 PJZ II. 373 5 .) STARČEVAČKA.) ( 5300 – 4900.5990.g.e.g.FAZA III i IV označavaju početak i razvoj kakanjske kulture Zaključujemo to da Obre I pripada starčevačko -impresso i kakanjskoj kulturnoj grupi.IMRRESSO I KAKANJ /PROTO KAKANJ/ STARČEVAČKA. str. pr.

U ovim iskopavanjima učestvovao je veliki broj američkih i jugoslavenskih arheologa i antropologa. Tatjana Bregant. Marije Gimbutas. izvršeno je na Raskršću veliko sistematsko iskopavanje. Tokom tih istraživanja svoje učešće su uzeli: Dr. Ali taj materijal je nažalost bačen u Trstionicu. Stariji neolitik ( Starčevačko – impresso kulturna grupa ) 4 Tom prilikom prva sonda bila je otvorena pod rukovodstvom dr. oktobra vršena sondažna iskopavanja. a otkopana površina iznosila je 450 m². 1972/73. a treća od strane prof.godine prilikom sondažnih radova na lokalitetu Obre II. godine nije završena sonda VII. a iskopavanja su financirana iz sredstava Fonda SAD . a čitavim istraživanjem rukovodili su sa jugoslavenske strane prof. Čitavim istraživanjem su rukovodili: sa jugoslavenske strane prof. dr. druga pod rukovodstvom Anne Kristin Bohlin – Sterud. i od tad mu se izgubio trag. augusta 1968. juna do kraja su istražene sonde VII. Julijana Sušnik. životinjskih kostiju i raznog kamenog materijala. crveno pečenog lijepa i keramičkih fragmenata. Maria Gimbutas. koja su trajala od 13. Taj događaj. Sarajevo. dr. godine. Irena Rajterič. godine u selu Obre je kopan duboki kanal za polaganje vodovodnih cijevi. Tom prilikom otvorene su bile sonde IV . juna do 25. i od 1967 do 1968 i 1970. bez obzira što je prouzrokovao gubitak vrijednog materijala. crtač iz Sarajeva. arheolog iz Ljubljane.. administrator Zemaljskog muzeja i Slobodan Perišić. pokazalo se da na oko pola metra imamo kulturni sloj sa primjesama gara. gdje su otvorene 3 sonde 4. g. GZM . Ostala istraživanja vršena su u periodu od 1963-1965. i tom prilikom je na površinu izbila velika količina keramičkog materijala. Alojz Benac. a sa američke strane prof. Bogdana Bruknera. dr. dr. a sa američke strane prof. u to vrijeme docent na Filozofskom fakultetu u Ljubljani. 1965. istraživanja su ponovno pokrenuta 1970. Alojz Benac.VII. dr. VIII i IX.5 ) 6 . Prilikom tih istraživanja. septembra pa do 5. Marija Gimbutas. str. U periodu od 25. a dok su gornji slojevi sadržavali tipičan materijal kakanjske kulture ( noge ritona). Pošto 1968. (A.Povijest istraživanja 196o.a u Jugoslaviji za arheološka iskopavanja. maja do 15. je zapravo prvi iznio na vidjelo dana postojanje jedne nove kulture. Analizom materijala iz sonde I ustanovljeno je da bi i donji kulturni slojevi mogli pripadati starčevačkoj kulturnoj grupi sa primjesom jadranske – impresso keramike. Iako se nije kopao cjelokupan kulturni sloj. keramički fragmenti su pokazali da se ipak radi o starčevačkoj i kakanjskoj kulturnoj grupi. Benac. Zatim su u periodu od 12.

Taj kontinuitet se može zapaziti i kod građenja ognjišta i radioničkih postrojenja 5. Ognjište je bilo kružnog oblika. ali sumnjivog karaktera. Tu su pronađena 3 ognjišta. Važno je spomenuti i to da se tokom čitavog perioda postojanja naselja na tom mjestu nije bitno mijenjao stil građenja. Ognjišta su bila smještena izvan koliba. supstrukcija mu je bila od kamenih oblutaka.. Tokom istraživanja otkopana je površina od 606 m² u centru naselja. 5 A. koji bi mogao da pripada kućnom obljepu . Bilo je smješteno u južnom dijelu sonde VIII na dubini od 2. tako da možemo pretpostaviti da je mljevenje žitarica vršeno u ograničenim količinama. Žrvnjišta su bila od kamenih ploča ili većih oblutaka.60 m. Treba ipak spomenuti nekoliko zapažanja prilikom iskopavanja u slojevima I i II stratuma i to: . Benac. 1972/73. 20 metara. koji nam govori da ljudi ovog naselja nisu koristili stupove. već spomenuti nedostatak jama za stupove.Nastambe i ognjišta Centralni dio naselja Obre I obuhvatalo je površinu od oko 5000 m². str. što nam govori da je moglo biti korišteno u zajedničke svrhe. Ognjišta su bila kružnog oblika. Jedino se naišlo na tri rupe u sondi VI na dubini od 1. rađeni od kamenih oblutaka i premazani ilovačom. premazana ilovačom i nekoliko žrvnjišta izrađenih od kamenih ploča i velikih oblutaka. izgrađena od kamenih oblutaka. . Jedno žrvnjište je bilo izuzetno velikih dimenzija. Broj žrvnjišta je bio ograničen. veoma malih dimenzija. Sarajevo. O. .2. što je inače u neolitiku osnova za fiksiranje osnovnih oblika građevinskih objekata. ostaci nešto lijepa.1 najstarije ognjište. nisu primjećeni nikakvi kompaktniji ostaci podnica.11 ) 7 . Ostaci građevinskog materijala u Obrima I su veoma loše očuvani. Na njima su ležali žrvnjevi i neka koštana oruđa. 50 . GZM . a površina mu je bila prekrivena naslagom gline. u kojima tokom čitavog tog perioda nema prekida u stilu gradnje. Tokom iskopavanja nisu ustanovljene rupe za stupove. g. U I i II fazi od pravih naseobinskih objekata pronađeni su ostaci 3 ognjišta i 2 žrvnjišta.

6 A. sjever-jug i istok- zapad. Sarajevo. g.2. 1972/73. Ovdje je zanimljivo to što su uz ognjište stajale i dvije kamene ploče. Izrađeno je na isti način kao i O. Slika 2 Sonda VIII. O. na kojoj je onda izgrađeno samo ognjište. dok su se u ostala četiri kosti (dijelovi lubanje i trupa) nalazile rasute po grobu i bile su pomiješane sa životinjskim kostima i drugim predmetima. također je bilo smješteno u sondi VIII . Prva četiri groba pripadaju samom početku naselja. GZM. 17 8 . Tu se ne radi o pravim grobovima nego o jednom posebnom kultnom ritualu.8) sa ljudskim kostima. Ta četiri kostura ležala su relativno blizu jedan drugom. oni predstavljaju jedinstven nalaz u centralnoj Bosni i najstarije antropološke podatke na ovom području. Pogrebni ritual / pokopavanje Tokom iskopavanja 1968.2. ali samo u istočnom dijelu. u stratumima starčevačko – impresso kulturne grupe (I i II faza) pronađeno je ukupno 8 grobnih cjelina. Jedan ukop je izvršen u veoma plitkoj jami. ali ono što odvaja ovo ognjište predstavlja naslaga pijeska u jednoj jami. Ne postoji jedinstvena orijentacija za sve ukope.. Benac.3 ležalo je u istočnom dijelu sonde III. str. a ostala četiri su za nijansu mlađa. i pripadalo je II fazi naselja. ognjište O-1 (I faza)6 O. drugom je trup bio opkoljen poredanim kamenom. Četiri groba sadržavala su kompaktnije kosture. godine. i to tako što su svi kosturi različito ukopani. U prva četiri groba ukopana su dojenčad u zgrčenom položaju. Bili su orijentirani u tri pravca: sjeveroistok-jugozapad. a kod ostala dva skeleta trup je bio prekriven ilovačom. Tokom iskopavanja 1970. koje su služile za zaštitu vatre od vjetra. godine otkrivena su ostala četiri groba (grobovi 4 .

str. GZM. g. Benac. a posebno grob 8. 24 8 A. Slika 4 Sonda VIII Grob 78 7 A. Benac. Slika 3 Sonda VI položaj grobova 1-4 (faza II)7 Posebnu pažnju zaslužuju grobne cjeline označene kao grobovi 7 i 8. g.u ovom slučaju dječji trup je bio položen na podlogu od kamenih oblutaka. 1972/73. str.30 9 . 1972/73.. Sarajevo. Grob 7. jedan “sunčev disk” od pečene zemlje i jedan disk od kamena.. i opkoljen većim kamenim pločama. Sarajevo. Oko te kamene ploče bila je poredana velika količina keramičkih fragmenata. GZM.

U početku to mjesto je bila samo dobro uglačana podnica od ilovače na kojoj se jedno određeno vrijeme ložila vatra. a nađen je i odlično glačan jantarni nakit 9. Kasnije je dio podnice bio prekriven kamenim pločama na kojem je i dalje nastavljeno loženje vatre. tamne i dobro glačane površine. kao i neke životinjske kosti. 31 12 A. 1972/73. Benac. Sarajevo. GZM. Tu je postojalo ( dosta dugotrajno ) kultno mjesto.. Neolitsko doba. a uz drugi dijelovi ukopane posude i tri kamene sjekire ( PJZ II. Mlađe kameno doba i prelazno doba. Ovo je mjesto bilo tačno osmišljeno za vršenje nekih kultnih radnji. Benac. str.Grob 8 . Na taj način dobio se pravi kameni tumulus. Sarajevo. 42 13 A. str. 376 ) 11 A. 1979. ukrašena sa impresso ukrasom jadranskog tipa. koje je povezano sa izvjesnim kultom sunca.Benac. Među kostima ležali su fragmenti veće vaze. GZM. Uz tumulus su zatečeni ostaci još dva posebna uređaja sa uspravim kamenim pločama. 35 10 . str. Sarajevo.4 i njihove blizine glavnom kultnom mjestu A.. Još su se tu nalazile dvije kamene sjekire.12 Što se tiče grobova 1. Sarajevo.najvažnije kultno mjesto. Kulturna historija Bosne i Hercegovine. Benac njihovo prisustvo objašnjava na dva načina: 1) da su ovi kosturi sastavni dio žrtvenog sistema u ovom prostoru 2) ili da su ukopi ove djece izvršena u redovnom kultu mrtvih u blizini kultnog mjesta. 1972/73. g. GZM. g. neka vrsta neolitskog svetišta. (A. 1972/73.. g. str. U jugozapadnom uglu postrojenja otkrivene su razbacane ljudske kosti i dio lubanje. da bi kasnije čitav taj prostor bio prekriven debelim pokrovom od kamenih oblutaka. jelenji rog i gruba posuda ukopana u središte tog prostora. 31 ) 10 Uz prvi je nađen veliki nakit od morske školjke Spondylus.10 Slika 5 Sonda VIII Grob 811 Ovo mjesto je bilo smješteno u samom centru naselja. vjerovatno i najstariji tumul u BiH.13 Materijalna kultura 9 Taj nakit je bio polomljen i takav predmet je stavljen uz ljudske kosti. Benac. str. Dječje kosti na ovom mjestu pokazuju i to da se u Obrima I vrlo vjerovatno vršilo i žrtvovanje djece radi zaštite domaćeg ognjišta.

Posuđe ukrašeno urezanim i udubljenim. poluobrađen predmet od školjke spondylus. Ona se pojavljuje u tri vrste faktura: samo sa pljevom.Kameno i kremeno oruđe je veoma slabo zastupljeno. osim jedne koja je bila izrađena od škriljevca. 1997. i jedna vrlo dobro oblikovana sjekira od jelenjeg roga sa rupom za nasađivanje. a samo jedna je pljosnatog oblika. str. a česti su komadi u kombinaciji kaneliranog i prskanog barbotina. U starijoj fazi naselja Obre i zastupljeni su sljedeći keramički izrazi: a) Barbotinska keramika tipa Starčevo . Sve su bile izrađene od sivkastog kamena. (D.dominantna keramika u ovoj I fazi naselja. pljosnat i uglačan (II faza) . ima nazubljene rubove i na krajevima rupe za vezivanje (I faza) . koštani predmet u vidu plitke kašike. Osnovni oblici ovog tipa keramike su trbušasti lonci sa malim ili nešto višim koničnim vratom i sa ravnim ili prstenastim dnom. kosim ili 14 Lat. Pronađeno je 8 kamenih glačanih sjekira. vrlo glomazan (II faza) Keramika Što se tiče keramike vidljivo je miješanje keramičkih elemenata starčevačke grupe sa elementima jadranske cardium. Tu su još malobrojna šila.impresso kulture. Sedam sjekira je kalupastog tipa. Srejović. granulirani barbotine i barbotine sa naljepnicom. Najljepše izrađevine od kosti su fino uglačane i lijepo izrađene spatule 14. Nakit U I I II fazi naselja od nakita nalazimo: . često s dugačkom drškom.po fakturi i načinu izrade slična je barbotinskoj keramici. koje su specifikum ove kulturne grupe. koja je pretpostavljamo služila za lov. sa pljevom i micom (sitnim pijeskom) i samo sa micom. Savremena administracija. konične posude. b) Ostala gruba keramika tipa Starčevo . prepolovljen. Spatula. glačalice. Izuzev sjekire od škriljevca sve su dobro glačane i pokazuju standardnu tehniku za neolitsko doba. koji se izvodi povlačenjem prstiju preko vlažne gline. Dominiraju okomiti barbotinski ukrasi. Od primjese zavisi i boja stijenke. nakitni predmet u obliku torquesa od kosti. Arheološki leksikon. Koštane alatke i oružja – iako je ovim premetima poklanjana nešto veća pažnja. relativno slabo obrađeno i bez ikakovog retuša. 958) 11 . koji je veoma brižljivo uglačan. nalazi su također malobrojni. kao i obične trbušaste posude. Ukrasi: kanelirani barbotinski ornament. Od kremenog oruđa u stratumima I i II javlja se poneko oruđe i par nožića. privjesak izrađen od tamnog ćilibara sa rupom za vješanje.

Boja je najčešće crvenkasta. a nekad presvučena sa sjajnim sivim premazom. najčešće tamnosive boje. zatim dolazi glina pomiješana i sa micom i sa pljevom. Oblici ovog tipa keramike su veoma jednostavni. 1979. česte su i tzv. Glina je pomiješana sa veoma sitnom micom. koji je na recipijentu bio ukrašen crvenim 15 Ukras karakterističan za Starčevačku kulturnu grupu. ali od onog što je pronađeno izgleda se ovdje najčešće radi o trbušastim oblicima posuda (lonaca) sa ravnim dnom ili prstenastom nogom. (PJZ II. Faktura stijenke je ujednačena tona. Riječ je o sitnim cik – cak urezima. iako sa vinčanskom nema nikakve veze. Oblici su veoma slabo poznati. koja je obično tamne oker boje. Ukrasi: tzv. Posebno mjesto među ovom keramikom predstavljaju žrtvenici na četiri noge. c) Obična gruba keramika – kod ove keramike glina je najčešće pomiješana samo sa micom. str. e) Impresso keramika jadranskog tipa – jasno se razlikuje od keramike tipa Starčevo. tremolo ukras sa dodatkom urezane ravne linije između njih18. a sa unutrašnje i vanjske strane nanesen je odlično uglačan premaz u raznim nijansama na kojem su zatim izvedeni ornamenti. široki tremolo ukras17. ružice. uvijenog oboda i ravnog dna. 12 . tamnije oker boje 2) dio žrtvenika starčevačkog tipa. a recipijent kružnog oblika i dosta nizak. trbušaste vaze sa malo izvijenim obodom i neznatno naglašenim dnom. 18 Motivi ređeni nekim točkićima (geometrijski motivi) i motivi izvedeni u obliku jelove grane. 16 Veoma liče cardium motivima. Među njima možemo razlikovati više varijacija: sitni tremolo ukras 16. Tu keramiku predstavljaju dva sigurna nalaza: 1) konična noga od neke vaze uglačane površine. gornja platforma je četvrtasta. 380 ) 17 Liči na cik – cak motive načinjene urezima školjke.15 d) Bojena keramika starčevačkog tipa – kod ovo tipa glina je pomiješana sa izrazito sitnom micom. koji obično izgleda kao da je izveden rubom morske školjke. Igrala je vidnu ulogu u tzv. Ovdje još spadaju i grubo rađene vaze sa ornamentom u vidu udubljenog i urezanog prepleta i udubljenih kosih linija. ujednačene frakture. Ukrasi: preovlađuju dvije kombinacije: snopovi okomitih linija uokvireni debljim okomitim okvirom i prepleti sa okvirom od debljih okomitih linija. Sarajevo. f) Trakasta bojena keramika – nađeni primjerci pripadaju samo I fazi. Noge kod ovih žrtvenika su obično trougaonog presjeka. Vaze impresso keramike jadranskog tipa obično imaju tanju stijenku od vaza bojene keramike. Ukras: plastične trake modelirane prstom. Neolitsko doba. Uglavnom je riječ o višim ili nižim koničnim oblicima. tremmolo (tremolo) motiv. finoj keramičkoj robi I faze. razna plastična ispupčenja. Po svojim karakteristikama mnogo je bliža vinčanskoj nego starčevačkoj. Površina im je obično siva. prepletenim linijama. Posebna su rijetkost potpuno crne posude. i trakastim drškama. dok je sama pljev ovdje veoma rijedak.

Ornamentika kod ovih nalaza rađena je crvenom bojom koja se otire. 380 ) 13 .19 g) Monohromna / poluglačana keramika – zauzima dosta važno mjesto jer se elementi ove keramike prenose u protokakanjsku fazu. stubastim figurama. Detalji na licu sastoje se od veoma istaknutog nosa i plastičnih izduženih očnih kapaka. Sve se svodi na dva odvojena nalaza: jedne oštećene ljudske statue i jednog dijela antropomorfne vaze. dobro pečena . tanjuri sa prstenastim dnom. i to je razlikuje od bojene keramike tipa Starčevo. poluloptaste šolje. Ljudska statua pripada tzv. Neolitsko doba. (PJZ. str. a javlja se i poneka niska zvonolika noga21. Plastika Veoma rijetki su nalazi plastike I i II faze naselja. g. 52 20 Svi oblici koji su poznati i u danilsko – kaknjskom kompleksu. Što se tiče antropomorfne vaze površina joj je tamnosmeđe boje i dobro uglačana. Sarajevo.veoma čvrsta keramika. - Među oblicima dominiraju visoke. konične i zaobljene šolje sa ravnim i naglašenim dnom. GZM. 21 Ovi oblici nemaju nikakve veze sa monohromnom keramikom starčevačke kulture. niti vinčanskom. 19 A.površina posude osrednje uglačana. Osnovne karakteristike ove keramike su : . zaobljene zdjele i bikonične zdjele sa kratkim vratom20. 1979. 1972/73. Nos i veoma izdužene oči su plastični i vrlo istaknuti. trakama. Sarajevo. Benac. dok ostali detalji na licu nisu izvedeni..

str. 1979. 381 14 .impresso kulturne grupe 22 22 PJZ. Slika 6 Oblici keramike starčevačko . Sarajevo. Neolitsko doba.

Mnogo više pažnje posvećivalo se stočarstvu. Riječ je najverovatnije o naturalnoj razmjeni. Sarajevo. nego o ljudskim žrtvama. koze i ovce. tako da su žrtvenici vjerovatno služili kultu koji je štitio osnovne životne funkcije. i vjerovatno nije igrala neki bitniju ulogu u ekonomici starčevačko – impresso kulture. „Grob 8“ je svakako bio najvažniji kultni objekt ove faze. To potvrđuju jedan disk od pečene zemlje i drugi od kamena.žrtvenici“. i neznatni ostaci graška i leće. Noge i platforma su uglavnom ukrašeni inkrustiranim motivima izvedenim crvenom bojom. koja nedvojbeno potvrđuje dječje žrtve. str. Neolitsko doba. Najvjerovatnije da ovaj kult vodi svoje porijeklo iz jadranske komponente u Obrima I. Uz stočarstvo i zemljoradnju bavili su se i lovom. 385 15 . koje su najvjerovatnije vršene radi prosperiteta i dugotrajnosti naselja. Najviše su lovili jelena. koja je također igrala znatnu ulogu u ekonomici kulture. Nalazi spondylusa i nakita od ćilibara svjedoče o trgovini ove kulture sa ostalim neolitičkim kulturama. Životinjski ostaci upućuju na to da su uzgajali goveda. 23 PJZ. upotrebi žrtvenika. Ekonomski aspekt Na osnovu arheoloških iskopavanja ustanovilo se da je osnovno zanimanje stanovnika Obra I bilo stočarstvo. a ostaci svinje i psa su neznatni. plastičnim izrađevinama i nakitu. a posebno uzgoju krupnije stoke. Kult mrtvih je dokumentiran na osnovu pronađenih 8 dječjih ukopa (dojenčadi). a zatim zemljoradnja i lov. Zemljoradnja je bila mnogo manje razvijena. Duhovni život Duhovni život stanovnika Obra I starčevačko – impresso kulture ogleda se u nekoliko vidova: kultu mrtvih. u kojoj su stanovnici starčevačko – impresso kulture davali neke životinjske proizvode (kožu ili neke izrađevine od kosti) u zamjenu za proizvode koji se nisu mogli naći u tom području. Crvena boja je simbol života.23 Heliolatrijski kult je potvrđen u „Grobu 7“. 1979. heliolatrijskom kultu. kao i nedostatak kamenih alatki. To nam govore malobrojni ostaci pšenice u stratumima starčevačko – impresso kulture. Vidjeli smo prethodno da se ne radi o običnom sahranjivanju. Žrtvenici su izrazita svojina starčevačke kulture. Zbog svojih malih dimenzija najvjerovatnije da su služili kao „ portabl . srnu i vepra.

Sve su kuće bile jednodijelne. Zidovi su bili građeni od vertikalnih poluoblica ili dasaka i oblIjepljeni ilovačom samo sa vanjske strane. a na uglovima su ustanovljene rupe od stupova.70 – 1. zidovi od drvenih oblica ili poluoblica oblijepljeni ilovačom. Kulturna historija Bosne i Hercegovine. Kuća je bila četvrtastog oblika. Uz istočni rub mlađe kuće zatečeno je ognjište od ilovače. širina oko 2. 24 A. Pronađeno je i 9 vanjskih ognjišta kružnog oblika. Mlađa kuća (K1b) bila je jednostavnije građena od starije K1a. sa još dva nalazišta Kakanj i Arnautovići. koji su premazani ilovačom. Podnice kuća su bile od nabijene ilovače ili od tankih kamenih ploča. Kućni temelji su bili uvijek od kamena. osim jedne koja je imala dvije zasebne prostorije površine od oko 60 m². Mlađe kameno i prelazno doba.Benac. Kuća je ležala na dubini 0. Najvjerovatnije da je izgorjela u požaru.50 metra. a zid je možda bio oblijepljen sa obje strane. a vjerovatno su predstavljali neku spremnicu kuće (zadnja etapa III faze). kult majke pretka. Zanimljiva je zbog toga što je imala dvije razvojne faze.5 metara. stariju i mlađu. 37 25 Starija protokakanjska ili Kakanj I kultura 16 . Uz njega su pronađeni neki ostaci običnih grubih posuda. i vjerovatno da su označavale kult plodnosti. Nosioci starčevačko-impresso kulture u duhovnom životu su stajali pod utjecajem iz tri osnovna pravca: 1) pod širim balkanskim utjecajem u pogledu pogrebnog rituala 2) pod utjecajem starčevačke kulture (plastične izrađevine i žrtvenici) 3) pod utjecajem jadranske komponente (heliolatrijski kult i nakit od Spondylusa). koje je činilo jedinstvenu cjelinu sa podnicom. Važno je spomenuti i to da su uz kuću K1 pronađeni ostaci nekih pratećih objekata. str. podloga im je od kamenih oblutaka.00 m na istočnoj strani sonde IV. sljedećih dimenzija: dužina 4 . 24 Nastambe i ognjišta U III fazi naselja25 pronađeno je ukupno 5 nadzemnih kuća. Kuća-1 (K1) je najznačajniji objekt pronađen u ovom naselju. Starija kuća (K1a) imala je pod od tanke nepečene ilovače. Podnica je bila prekrivena naslagom debele pečene ilovače. Srednji neolitik ( protokakanjska i kakanjska kultura) Obre I u srednjem neolitku pripadali su kakanjskoj kulturi. Plastične izrađevine gotovo je sigurno da su imale kultni karakter u životu stanovnika Obra I.

Na osnovu ostataka ustanovilo se da se možda radi o nepravilnoj građevini. čija je podnica bila izgrađena od kamenih ploča. a samo je u istočnoj strani primijećen podni lijep.60 metara. sa podnicom presvučenom naslagom ilovače.1.90. jedna zvonolika noga. To nam kazuje da je kuća mogla imati dvije prostorije: veću na zapadnoj strani. U zapadnoj prostoriji nalazili su se ostaci kućnog ognjišta.40 – 1.50x3.00. Kuća je bila prekrivena kamenim pločama. Kuća K2 je izuzetno prostrana dimenzija 9x7 m. Kuća-K 4 (K 4) ležala je na dubini 1. Kuća K-1b i prateći objekt (III) Kuća-2 (K 2) paralelna je sa K1 kućom. a svuda okolo su ležali pojedinačni kameni žrvnjevi. Zbog svojih malih dimenzija 3.20 smatra se da građevina nije služila za stanovanje nego da je bila neka ekonomska zgrada 17 .1. Dimenzije K3 kuće: 5.15 metara. uz zapadni rub sonde IV. dio plitkog tanjura i fragmenti barbotinske keramike. sa popločanim podom i manju na istočnoj strani. Ostaci govore da je riječ o lakšoj građevini. Kuća-K 5 (K 5) ležala je na južnom dijelu sonde VIII. Nalazila se zapadno od K1 nastambe. Kuća je bila orijentirana istok – zapad. također u sondi IV. i sastojala se samo od jedne prostorije.5x3 metra (ranije razdoblje III faze).30 metara u jugozapadnoj strani sonde V. Među kamenim pločama pronađeni su ostaci keramike i to: dvije noge od dva različita ritona kakanjskog tipa. sa podom od gline. a zidovi su načinjeni od drvenog pletera (početak III faze). (III faza) Kuća-K 3 (K 3) ležala je na dubini 0. a zidovi od drvenog pletera. Slika 7 Sonda IV. na dubini 1.

Sarajevo.70 . koja karakterizira mlađi neolitik. Nađeno je svega 3 sjekire. relativno tanko. Dovoljno je spomenuti da je u sondi IV (0. oružje i nakit ) Kameno i kremeno oruđe . (A. a među njima i pojedinačni žrvnjevi.85 metra) sakupljeno 127 nožića i 27 strugača. samo je jedna pljosnata sjekira. Imamo samo jedan nalaz ljudske lubanje28 u protokakanjskoj fazi. Većina ognjišta bilo je izgrađena od kamena i gline26. Pogrebni ritual U III i IV fazi naselja do sada nisu pronađeni nikakvi ljudski ostaci. kao i velika količina otpadaka. Kremeno oruđe III i IV faze doživjet će svoj pravi procvat. O-8 i O-4 27 ležale su kamene ploče. Sada su ravnomjerno raspoređena dva osnovna oblika kamenih sjekira: kalupaste i jezičaste. Jedna jezičasta sjekira je od lakog. U III fazi uobičajen tip čine izduženo. I dalje su kremeni nožići većinom manjih dimenzija i nedovoljno oblikovani. masivni kremeni noževi sa visokim retušom. i to u običnom kulturnom sloju. a također i neka kombinovana oruđa (nožić i strugač istovremeno). O-5.u III fazi nalazi kamenih sjekira nisu česti. u odnosu na I i II fazu. a uz O-6 nalazila se velika količina kamenih oblutaka. Većina ognjišta imala je kružan oblik. Veoma važna je pojava velikog broja šila sa lijepo obrađenom glavom. ali i ostale su vrlo zastupljene. Koštane alatke i oružja – najbrojnija su šila i glačalice.Ognjišta i žrvnjišta U III i IV fazi pronađeno je ukupno 11 ognjišta. Krajem ove faze pojavljuju se i prvi veliki noževi. g. Benac. jer su nalazi nešto raznovrsniji. O-7 i O-8. Preovlađuju kalupaste sjekire. veće životinjske kosti. 1972/73. U III fazi pronađeno je ukupno četiri žrvnjišta.. Ostaci velikog radioničkog mjesta pronađeni su u istočnom dijelu sonde V. Koštane glačalice također svoj pravi procvat doživljavaju u III fazi. a samo jedno ognjište pripadalo je IV fazi naselja. koji su bili dio radioničkog mjesta. Do svog punog izražaja došao je u IV fazi. tako da nam je pogrebi ritual ove faze nepoznat. javljaju se pravilno obrađeni nožići. 18) 27 Uz O-4 ležala velika četvrtasta kamena ploča. Na nekim glačalicama su probušene i okrugle rupe29. Izuzetak predstavljaju dugi. Uz ognjišta O-2. Tu su ležale velike količine kamenja. 29 Vjerovatno za vezivanje oruđa. Materijalna kultura ( oruđe. ali samo su rubovi bili učvršćeni kamenim oblucima . i ono pripada posljednjem periodu IV faze. 28 Vjerovatno je riječ o mlađoj individui. U IV fazi situacija je malo drugačija. Ognjišta O-4 i O-5 bili su možda dio jednog većeg ognjišnog sistema. bijelog magnezita. Ognjišta 4. 5 i 7 su izgrađena od gline. 26 Izuzetak su ognjišta O–4. GZM. odnosno supstrukcije od kamenih oblutaka i glinenog premaza. dobro glačano šilo. Najčešće su bile one glačalice izrađene od uzduž prepolovljene. i to 10 je pripadalo III fazi. U IV fazi više se izrađuju glačalice od rebara. sa retušem sa obje strane. sa različito zadebljanom glavom. U III fazi. 18 .0. To je čitav antropološki inventar.

Boja fakture ujednačena – smeđa. Od ornamenata za protokakanjsku fazu je posebno karakterističan tzv. granulirani i metličasti barbotini primjerci barbotina sa naljepcima.Pored prethodnog tipa.U izradi ove keramike upotrebljavala se isključivo mica. razna plastična ispupčenja (prstenasta i druga). To su: viši lonci zaobljenog profila. javljaju se još dva nova oblika: trbušasti sud sa cilindričnim vratom i vrsta kupe sa izvijenim gornjim dijelom. a) Barbotinska keramika . trakaste. koje ponekad prelaze u neku vrstu tunelastih drški. . . c) Monohromna keramika – u ovoj fazi dolazi do svog punog izražaja. interesantna su još dva tipa glačalica: a) masivne glačalice od nožne kosti. trbušaste vaze zaobljenog profila i konične zdjele sa neznatno izvijenim obodom. Pojavljuju se oblici koji su karakteristični za kakanjsku kulturu. Pronađeni su sljedeći primjerci: . crvenkastosmeđa. c) monohromna keramika. b) Obična gruba keramika . a ne o nekoj masovnijoj proizvodnji. Drške su isključivo široke. b) male. sa uglačanim međuprostorima. Nakit – radi se o pojedinačnim primjercima. a boja fakture je ujednačena kao i kod barbotinske keramike. Trakaste dvostruke drške. a javlja se motiv tzv. prskani barbotin. sa rupom za vješanje (IV faza). zastupljen na gruboj keramici.U ovoj fazi pljev je nestao iz upotrebe. Veoma interesantan je primjerak barbotinske robe na kojoj se pojavilo ispupčenje u obliku životinjske glave. sivosmeđa. ružice. koštani prsten (III faza). Pored trbušastog lonca sa manje izvijenim ili naglašenim vratom. . Kod monohromne keramike mnogo 19 . i sada se glina samo miješa sa micom. Faktura se odlikuje vrlo sitnom micom i ujednačenom bojom. b) obična gruba keramika. ali javlja se oblik i niske prstenaste noge na grubim posudama. privjesak od veprova zuba. Dno posude je obično ravno. pljosnate glačalice pljosnatog oblika. nepravilan privjesak od kosti. tamnosmeđa i crna. Ukrasi: plastične trake blizu gornjeg ruba posude. oštećen veći privjesak od veprova zuba (IV faza). sa velikom rupom za vezivanje (IV faza). Keramika Starija (III) faza (protokakanjska faza ili Kakanj I) Keramika III faze dijeli se na tri osnovne vrste: a) barbotinska keramika tipa Starčevo. Pored ovog ukrasa javljaju se kanelirani barbotin.

tamnosmeđa. . 59) 20 . Ukrasi: 30 Ovi svi motivi su štrafirani ili su kombinovani sa štrafiranim međuprostorima. zdjele sa zaobljenim trbuhom. Oblici monohromne keramike: . U srednjoj fazi kakanjske kulture nestaje u potpunosti barbotinska keramika. a ako nema takvog premaza. 1972/73. a boja je u tom slučaju uvijek tamna.. . više šolje kakanjskog tipa. površina je sasvim osrednje uglačana. GZM. b) monohromna keramika. razni ritoni.se koristi crni sjajni premaz (firnis). rombova i trouglova30. Benac. Ovi svi oblici posuda imaju tunelaste drške i lijepo oblikovane prstenaste noge. zaobljene šolje kakanjskog tipa sa ravnim dnom. a pred kraj III faze pojavit će se i zvonolike noge. Oblici skoro identični kao i u III fazi. Ukras: smjenjuju se plastični i urezani motivi. Sarajevo. a) Gruba keramika – faktura grube keramike obično ujednačena – boja je smeđa. daniloidne kupe sa prstenastom nogom (tzv. tanjuri sa uvijenim obodom ili sa zarubljenim obodom. bikonične zdjele. crvenkastosmeđe i tamne boje. okrugla i dvostruka ispupčenja). tulipanske kupe). radi se o raznim ispupčenjima ( ovalna. a glina je miješana sa micom. . pa djeluje kao polugruba. Plastični motivi su vrlo jednostavni. daniloidne kupe sa ravnim dnom i izvijenim gornjim dijelom. . g. . Srednja (IV) faza (Kakanj II) Faza razvijene ili klasične kakanjske kulture u kojoj dolaze do izražaja sve osobine kakanjske kulture. U IV fazi tako razlikujemo dvije osnovne keramičke vrste: a) gruba keramika. a njego mjesto sad preuzima obična gruba keramika. tanjuri sa nešto zaobljenim profilom. Drške su trakaste. samo što se u ovoj fazi javljaju zvonolike noge kod polugrube keramike. a urezan u vidu urezanih traka. Neki primjerci ove keramike su ovlaš glačani. i . . što je važna karakteristika kaknjske keramografije. (A. .

23 21 . koji vezan za njih došao je na obale rijeke Bosne najvjerovatnije dolinom rijeke Neretve. loptaste vaze (lonci) sa cilindričnim vratom. 2008. 2008. tulipanaste kupe. bikonične i konične zdjele. klasični ritoni kakanjskog tipa. Drške rijetke i tunelaste. u istočnoj jadranskoj zoni. RITONI Veliku kulturnu nepoznanicu u kakanjskoj kulturi predstavljaju kultne posude ritoni na četiri noge. Danilski riton. . . Mlađe kameno i prelazno doba. isti tip zdjele sa naglašenim rubom. tanjuri. Benac. te razna plastična ispupčenja i veoma rijetke plastične ružice. 20 33 O. u središnjoj Albaniji. . . Ukrasi: karakteristični su rebrasti ukrasi. b) Monohromna keramika – boja također ujednačena. (butmiroidnim). a često je vanjska površina premazana crnim sjajnim premazom. Šibenik. koji se pretežno javljaju na plitkim tanjurima. sa uvijenim obodom. sa zadebljanjem na trbušnom dijelu stijenke. Rak. str. i naravno u središnjoj Bosni. sivosmeđe i oker boje. Rak. str. . U ovoj fazi zabilježen je jedan zoomorfni protom butmiroidnog tipa. str. a i sam kult.33 31 A. Kulturna historija Bosne i Hercegovine. .dominiraju plastične trake sa otiscima prsta ili nekog grubog predmeta. Dno ovih posuda je najčešće ravno. Šibenik. • da potječu iz Grčke. koje često upotpunjavaju njihovu formu. . sjevernoj i središnjoj Italiji. Danilski riton. Među posudama dominiraju sljedeći oblici: . crvenkastosmeđe.. smeđe. 53 32 O. tamnosmeđe. preovladavaju 3 mišljenja: • da potječu iz Dalmacije. zaobljene zdjele. ali javljaju se i prstenaste i zvonolike noge.31 Dosadašnjim istraživanjem je utvrđeno da su ritoni i kult koji su predstavljali..32 Oblik kultnih vaza. bili rašireni na prostoru središnje Grčke i Tesalije. • i da potječu iz središnje Albanije. tanjuri sa zakošenim i zaravnjenim obodom. Kada se želi ukazati na izvorno porijeklo i područje ritona u pretpovijesno vrijeme.

Drške su sve trougaonog presjeka.Alojz Benac tvrdi da su ritoni na 4 noge i oblici njihovih nogu u kakanjskoj grupi čisto jadranskog porijekla. koja se otire. sa nešto savijenim. Na taj način.35 Dominira ukras „bodljikave žice“. sa masivnim koničnim nogama.U ovoj fazi kakanjske kulture mogu se izdvojiti četiri posebna tipa: 1. Rak. unutrašnjost recipijenta i donje površine ritona. 41 22 . 2. ali u upotrebi ostaje i dalje urezani geometrijski motiv. Šibenik. str. tako da su samo napravljene grafičke rekonstrukcije. niti dekorativne ornamentike s Jadrana izvedene u tehnici udubljivanja i urezivanja.34 Ritoni protokakanjske faze / Kakanj I (III faza) Ritoni protokakanjske faze neposredno su zamijenili žrtvenike starčevačkog tipa. 34 O. Rak. ritoni su bili višestruko ukrašeni i morali su djelovati najdekorativnije u okviru keramike kakanjske kulture. 2008. sa vrlo niskim i vrlo širokim nogama. Šibenik. S njom su bili presvučeni donji dijelovi ručke. Ali osim ritona u Kaknju nema ni traga bojenoj keramici.33 35 O. tesalski tip. valjkastim nogama. Mnogo više se javljaju tragovi crvene boje. 3. koji je će u IV fazi biti glavni motiv pri ukrašavanju ritona.. Danilski riton. daniloidni tip. sa lijepo zaobljenim i savijenim nogama. a u manjem broju štrafiranim trouglovima i snopovima urezanih linija.. kakanjski tip. koji je dobio ime kakanjski riton. Ritoni Kakanj II (IV) faze II faza kakanjske kulture prepoznatljiva je po obliku masivnijeg ritona na koničnim nogama. dosta primitivan tip. Također on spominje Crvenu Stijenu u kontekstu mogućeg puta kojim je riton s jadrana došao u srednju Bosnu. Ritoni su najčešće bili ukrašeni štrafiranim trakama. i najverovatnije da su služili istom kultnom obredu. dijelovi recipijenta i drške ritona). 4. str. Pronađeni su pojedinačni dijelovi ritona (noge. a recipijenti dosta plitki. 2008. osim kakanjskog koji je imao znatno dublji recipijent. U III fazi nedostaje potpuno motiv „bodljikave žice“. Danilski riton.

TABLA XXVIII 37 O. Sarajevo. Animalni prikazi ritona bili su temeljeni najvjerovatnije na dvjema osnovama: krvi (crvena boja) i instiktu. 1972/73. Danilski riton. A. 36 A. 36 Slika 7 Ritoni Tačnu namjenu ritona nije moguće utvrditi. 163. GZM. Rak.. g. Rodovsko uređenje nesumnjivo je držalo do kultova koji su se odnosili na plodnost i rađanje. Taj simbol rađanja.. str. Šibenik. ali sigurno je da nisu bili korištenu za praktičnu upotrebu. Prema njoj medvjedica predstavlja simbol smrti i regeneracije (obnavljanja). smrt i ponovno rađanje (mali medvjedići). Gimbutas u ovim ritonima vidi lik medvjeda.37 Oba ova simbola nesumnjivo simboliziraju život.. Benac. bio je povezivan i s Božicom Majkom. 2008. oblik ritona podsjeća na nekog rogatog bovida. 35 23 . Odnosno rađanje. smrti i ponovnog rađanja. Benca. ali i samu „Veliku Majku“. M.

399 24 . Sarajevo. str. Osnovno zanimanje ostalo je i dalje stočarstvo. Slika 8 Tipološka tabela keramike kaknjske kulture38 Ekonomski aspekti Situacija u III i IV fazi naselja Obre I nije se mnogo promijenila. Neolitsko doba. O neprekinutim ekonomskim odnosima s regionom pokazuju nalazi: • jedan fragment keramike. Duhovni život 38 Lijevo: slike I faze kakanjske kulture (protokakanj). 1979. desno: slike II faze kakanjske kulture. • 3 komada opsidijana. sa prvenstvenim uzgojem krupne stoke. pa tek onda slijede lov i zemljoradnja. ali ne u potpunosti. Trgovina u ovom periodu stagnira. • i jedan dugačak nož od bijelog kremena i izvanredno retuširan. koji se ne može pripisati domaćoj keramografiji. koji jasno svjedoče o razmjeni. (PJZ.

bilo u svakodnevnom životu ili u određenom kultnom ritualu. str. Neolitski stanovnici naselja. dodavana nakon pečenja. prenijeti iz starije faze naselja Obre I. zato ih je u genetskom pogledu vrlo teško ili nemoguće vezivati za ovu grupu. a nema ih na području gdje je prije cvjetala starčevačka kultura.ritoni. posebno plodnosti zemlje. 404 25 . Od antropoloških ostataka u čitavoj kakanjskoj kulturi pronađeni su samo dijelovi lubanje mlađe individue u Obrama I. sve nam to govori da je moguće da se radi uporedo o zemljoradničkom i stočarskom kultu.39 Josip Korošec postavio je tezu da su ritoni na četiri noge služili u kultu vode. kao i crvena boja. Druga činjenica je ta da je kod ukrašavanja ritona važnu ulogu igrala crvena boja. Sarajevo. odnosno određen kult životne vječnosti. koji su izrađivali ritone bili su stočari i zemljoradnici. Njihova zainteresiranost za plodnost stoke i zemlje je logična. nego samo neke kultne radnje vezane za plodnost zemlje i stoke. 1979. Zaključak: 39 PJZ. Nezgoda je u ovoj činjenici ta što su kultni ritoni svojstveni jadransko – egejskoj oblasti. Heliolatrijski kult.Treba odmah spomenuti da u kakanjskoj kulturi uobičajni kult mrtvih kakav smo vidjeli u I i II fazi naselja Obre I nije zastupljen. Neolitsko doba. zoomorfni izgled ritona i crvena boja koja se otire . Crvena boja kao što sam prethodno napisala. Neosporna je činjenica i to da su ritoni. Samo što se ovdje više ne vrše ljudske žrtve radi prosperiteta naselje. Tako da se o tom kultu ovdje ne može govoriti. te da bi oni trebali služiti istoj svrsi kao i u starčevačko – impresso fazi. a neki pak smatraju i to da su služili kao lampe. Jedini pouzdani materijal za kog se može tačno utvrditi da je korišten u ritualne svrhe su kultne posude . simbolizira „boju života“. Na to sve nam ukazuju i to da su na jednoj masivnoj koničnoj nozi ritona iz Kaknja „bodljikavom žicom“ izvedena dva koncentrična kruga. Na taj način je za kultne ritone vezan u kakanjskoj grupi i određeni heliolatrijski kult. i da su pri tim kultnim radnjama glavnu ulogu imali ritoni. koji bez sumnje predstavljaju sunčev disk. Sunce je također izvor života i plodnosti. koji je objedinjen u zajednički kult plodnosti.

obična gruba keramika. tzv. Literatura: 26 . dok obična gruba i monohromna keramika ostaju i dalje u upotrebi.e. pr. osim toga jedna kuća imala je dvije prostorije. Posebno treba istaknuti Grob 8.n. Ovo je jedini nalaz u cijeloj kakanjskoj kulturi. Što se tiče keramike vidljivo je miješanje elemenata starčevačke kulture i impresso (cardium) elemenata. a unutar naselja pronađena su samo 3 ognjišta i nekoliko žrvnjišta. koja su najvjerovatnije žrtvovana pri osnivanju samog naselja i za što su stanovnici ovog naselja također mislili da će im donijeti prosperitet i blagostanje. O pogrebnom ritualu se ne može govoriti. Duhovni život stanovnika Obra I u starčevačko – impresso fazi ogleda se u nekoliko vidova: kultu mrtvih. a posebno za stočarstvo i lov. U III fazi pronađeno je ukupno 5 nadzemnih kuća. jer je pronađen samo jedan nalaz. U IV fazi nestaje barbotinska keramika tipa Starčevo. heliolatrijskom kultu (kultu sunca). velika je mogućnost da smo na pravom putu do rješenja ove kultne nepoznanice. Ostaci građevinskog materijala su veoma loše očuvani. Naselje predstavlja veoma plodnu dolinu okruženu šumom. Sami ritoni kao i kult vezan za njih bili su rašireni po cijeloj jugoistočnoj Europi ( na prostoru središnje Grčke i Tesalije. U III fazi bila je zastupljena sljedeća keramika: barbotinska keramika tipa Starčevo. U starčevačko – impresso fazi ( I i II faza) pronađeno je 8 dječjih ukopa (dojenčadi). trakasta bojena keramika i monohromna (poluglačana) keramika. god. Nalazilo se na krajnjoj granici starčevačko – impresso kompleksa. god pr.itd. Izvan naselja pronađeno je 9 ognjišta kružnog oblika. jer se na tom mjestu nalazilo dosta dugotrajno kultno mjesto. upotrebi žrtvenika. a sam riton ima po nekima zoomorfan izgled. središnjoj Bosni. Zna se samo da su bili korišteni u kutnim radnjama. Vremenski trajanje ove kulture bilo je od 5300 – 4900. Tokom iskopavanja nisu ustanovljeni nikakvi ostaci stupova. Pošto su neolitski stanovnici bili stočari i zemljoradnici. dio lubanje mlađe individue u protokakanjskoj fazi izvan konteksta.) i u Italiji. odnosno Kakanj I i II. Namjena ovih ritona u potpunosti nije razjašnjena. Najvjerovatnija pretpostavka je ta da su bili vezani za kult plodnosti. Građevinski materijal ovdje je mnogo bolje očuvan. središnje Albanije. bojena keramika starčevačkog tipa. U keramiku kakanjske faze spadaju kultne posude na četiri noge. neka vrsta neolitskog svetilišta. kakanjski ritoni.Naselje Obre I nalazi se na Raskršću nedaleko od rijeke Trstionice. U starijoj fazi bili su zastupljeni sljedeći keramički oblici: barbotinska keramika tipa Starčevo.n. impresso keramika jadranskog tipa. koja je bila pogodna za zemljoradnju. Starčevačko – impresso kultura u Obrama I vremenski je trajala od 5230 do 4990. Možda će u neko novije vrijeme ova dilema biti u potpunosti razjašnjena. III i IV fazu naselja obilježavaju protokakanjska i kakanjska kultura. ostala grupa keramika tipa Starčevo. Vjerovatno je da se radi o prvom tumulusu u BiH. obična gruba keramika i monohromna keramika. što je predstavljalo njihovu perifernu granicu i pogodovalo spajanju ovih dviju kultura. koji je tačno osmišljen za izvršavanje nekih kultnih radnji. koja se ulijeva u rijeku Bosnu. koja su imala radionički karakter.e. plastičnim izrađevinama i nakitu. i 4 žrvnjišta.

Benac: Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine. Prahistorija jugoslavenskih zemalja II . Obre I – Neolitsko naselje starčevačko – impresso i kakanjske kulture na Raskršću. . Gradska knjižnica „ Juraj Šižgorić „. Benac. 1966. Sarajevo. Benac. A. O..Neolit. Šibenik. 1971. . Sarajevo. D. A. Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine. Obre II. Srejović: Arheološki leksikon. 1972/1973. A. 1979. Mlađe kameno i prelazno doba. . 2008. Rak: Danilski riton. Centar za balkanološka istraživanja. Kulturna historija Bosne i Hercegovine. .Neolitsko naselje butmirske grupe u Gornjem polju. 27 . Sarajevo. Sarajevo. Beograd. Veselin Masleša. 1997. . Savremena administracija. Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine.