You are on page 1of 27

Univerzitet u Sarajevu

Filozofski fakultet
Katedra za arheologiju

Tema: Obre I
Kameno doba Bosne i Hercegovine

Mentor:
Student :
dr. sc. Tihomila Težak Gregl
Edina Kadić

Sarajevo, 2011

SADRŽAJ
Uvod ……………………………………….. 3

Osnovni podaci o lokalitetu ………………………………….. 4

Povijest istraživanja…………………………………… 5

Stariji neolitik - starčevačko – impresso neolitska grupa: 6-17

- Nastambe i ognjišta……………………….. 6

- Pogrebni ritual / pokopavanje………………… 8

- Materijalna kultura (oružje, oruđe i nakit)………………… 11

- Keramika……………………………………………. 12

- Ekonomski aspekt…………………………………….. 16

- Duhovni život……………………………………. 16

Srednji neolitik – protokakanjska kultura i kakanjska kultura: 17-26

- Nastambe i ognjišta…………………………………….. 17

- Pogrebni ritual…………………………………….. 19

- Materijalna kultura (oruđje, oruđe i nakit)………………. 19

- Keramika……………………………………………. 20

- Ritoni……………………………………….. 22

- Ekonomski aspekt………………………………. 25

- Duhovni život……………………………………… 26

- Zaključak……………………………………………. 27

- Literatura……………………………………………. 28

2

nalaze i odnose među njima. upravo je ovaj lokalitet ponudio i jednu lokalnu varijantu kulture. Uz to. začetnica jednog novog talasa arheološke misli. oko čije se funkcije arheolozi još uvijek nisu složili. sastavljena iz mozaika različitih kultura predstavlja zanimljiv presjek jednog vremena u kojem je počeo napredak čovječanstva. posebno iz perioda neolita i kulta Velike Boginje ili Boginje Majke. 3 . S druge strane. donijevši i neke kontroverze i pitanja. koja je može se reći u svjetskim okvirima ponudila neke nove podatke o životu na ovom području u praskozorje ljudskog uzdizanja. To je posebno naglašeno u duhovnim aspektima života. te možda ( koliko god to minimalistički zvučalo ) dati svoje viđenje svega što je vezano za Obre I. Tako da ni ovaj lokalitet nije izuzetak. a tu mislim na nalaze ritona. koji bi možda bio i jedna od boljih interpretacija njihove svrhe i funkcije. u ovom radu sam pokušala što je više svojim riječima opisati situacije na lokalitetu. u svim aspektima života. koja je ponudila drukčija interpretiranja života ljudi prošlosti.Uvod Obre. ovo je i lokalitet koji je ponudio jedinstvenu saradnju domaćih arheologa ( u tadašnje vrijeme jugoslovenskih ) i američkih. i ona je ponudila svoje viđenje problema ritona i upotrebe istih. Također. i čini se da se neće ni složiti u nekoj doglednoj budućnosti. To je posebno važno naglasiti jer je u istraživanjima učestvovala čuvena Marija Gimbutas. Mislim na butmirsku kulturu ( sa svojom antropomorfnom plastikom ) i njenoj varijanti kakanjskoj kulturi. U vezi s time. kao jedna kompleksna cjelina.

Glavne neolitske stanice na tom području bile su: 1. koja otvara dalje puteve prema zapadu i jugu. Obre II. Sarajevo. 1971. Zahvaljujući ovakvim uslovima života prostor između Kaknja i Visokog je u neolitsko doba bio veoma gusto naseljen. eponimni lokalitet za kakanjsku neolitsku grupu. str. Benac. Na ovom lokalitetu možemo izdvojiti četiri osnovna stratuma. Prilikom istraživanja lako je bilo razlučiti centralni dio naselja. 9 4 . koja dolazi sa istoka i koja se nakon manje od 3 kilometra ulijeva u rijeku Bosnu. i prostiralo se na površini od 22000 m² do 25000 m². Okolište. Raskršće (Obre I) 2. Obre II. udaljen od Obra 6 km 3. Svi ovi uvjeti pogodovali su stvaranju jedne veoma bogate kulture u kojoj su se miješali utjecaji različitih kultura. Obre II2 Ustanovljeno je da je naselje Obre I imalo dosta izdužen ovalni oblik. Arnautovići kod Visokog. Naselja su bila otvorena i bez ikakvih fortifikacija. str.Neolitsko naselje butmirske grupe u Gornjem polju. u dolini rijeke Trstionice nedaleko od Kaknja. Rijeka Bosna i njen tok predstavljali su glavnu neolitsku saobraćajnicu u Bosni i spajala dolinu Save (odnosno Posavinu i Panoniju) sa centralnom Bosnom. Uzvodno dolinom rijeke Bosne dolazi se do rijeke Fojnice. To područje bilo je sjedište mnogih neolitičkih kultura i naselja. Osnovni podaci o lokalitetu Selo Obre nalazi se na Raskršću.Neolitsko naselje butmirske grupe u Gornjem polju. smješteno između Arnautovića i Kaknja i pripada razvijenoj butmirskoj kulturi 5. te da debljina kulturnog sloja nije ista u pojedinim dijelovima naselja.1 Obližnji brežuljci i padine pružili su veoma dobre uvjete za ispašu stoke.. predstavnik mlađe faze kakanjske kulture 4. Gornje polje. i to na osnovu međusobnih odnosa slojeva u centralnom dijelu naselja i prema nađenom materijalu u tim slojevima i to : . a veoma guste šume na istočnoj strani doline odlične uvjete za lov. teče rubom jedne duguljaste i zatvorene doline. Trstionica.FAZA I i II ulaze u okvir starčevačko – impresso kulture starijeg neolitika 1 A. koji je bio naseljen tokom čitavog perioda postojanja naselja. Kakanj. Sarajevo. Benac. veoma pogodne za zemljoradnju. 1971.. veličine 5000 m². 9 2 A.

g.e. Iz nje se neposredno razvila protokakanjska kultura.5990. pr.) STARČEVAČKA. Hronologija STARIJI NEOLITIK SREDNJI NEOLITIK (6230.n.e. Neolitsko doba.FAZA III i IV označavaju početak i razvoj kakanjske kulture Zaključujemo to da Obre I pripada starčevačko -impresso i kakanjskoj kulturnoj grupi.. pr.IMRRESSO I KAKANJ /PROTO KAKANJ/ STARČEVAČKA. Ujedno je to i najstarija neolitska kultura u centralnoj Bosni.g.n. Sarajevo.) ( 5300 – 4900. 1979. 373 5 .IMPRESSO II KAKANJ II / STARIJI KAKANJ/ Sl ika 1. Karta rasprostranjenosti3 3 PJZ II. str. a iz protokakanjske klasična kakanjska kultura.

GZM . Tom prilikom otvorene su bile sonde IV . Tokom tih istraživanja svoje učešće su uzeli: Dr. Analizom materijala iz sonde I ustanovljeno je da bi i donji kulturni slojevi mogli pripadati starčevačkoj kulturnoj grupi sa primjesom jadranske – impresso keramike. keramički fragmenti su pokazali da se ipak radi o starčevačkoj i kakanjskoj kulturnoj grupi. dr. Pošto 1968. crtač iz Sarajeva. pokazalo se da na oko pola metra imamo kulturni sloj sa primjesama gara. Marije Gimbutas. dr. administrator Zemaljskog muzeja i Slobodan Perišić. crveno pečenog lijepa i keramičkih fragmenata. maja do 15. dr. VIII i IX. Benac. Maria Gimbutas. Alojz Benac. Stariji neolitik ( Starčevačko – impresso kulturna grupa ) 4 Tom prilikom prva sonda bila je otvorena pod rukovodstvom dr.VII. a sa američke strane prof.godine prilikom sondažnih radova na lokalitetu Obre II. Iako se nije kopao cjelokupan kulturni sloj. Alojz Benac. oktobra vršena sondažna iskopavanja. a treća od strane prof. Irena Rajterič. 1965. Marija Gimbutas. gdje su otvorene 3 sonde 4.Povijest istraživanja 196o. str. U ovim iskopavanjima učestvovao je veliki broj američkih i jugoslavenskih arheologa i antropologa. Prilikom tih istraživanja. g. istraživanja su ponovno pokrenuta 1970. bez obzira što je prouzrokovao gubitak vrijednog materijala. Sarajevo. Bogdana Bruknera. (A. septembra pa do 5. a dok su gornji slojevi sadržavali tipičan materijal kakanjske kulture ( noge ritona). i od 1967 do 1968 i 1970. a čitavim istraživanjem rukovodili su sa jugoslavenske strane prof. augusta 1968. godine.5 ) 6 . druga pod rukovodstvom Anne Kristin Bohlin – Sterud. arheolog iz Ljubljane. životinjskih kostiju i raznog kamenog materijala. i tom prilikom je na površinu izbila velika količina keramičkog materijala. a sa američke strane prof. juna do 25. koja su trajala od 13. dr. Ostala istraživanja vršena su u periodu od 1963-1965. U periodu od 25. Tatjana Bregant. dr. Zatim su u periodu od 12. Julijana Sušnik. Ali taj materijal je nažalost bačen u Trstionicu. a iskopavanja su financirana iz sredstava Fonda SAD . u to vrijeme docent na Filozofskom fakultetu u Ljubljani. i od tad mu se izgubio trag.. Taj događaj. 1972/73.a u Jugoslaviji za arheološka iskopavanja. a otkopana površina iznosila je 450 m². je zapravo prvi iznio na vidjelo dana postojanje jedne nove kulture. godine nije završena sonda VII. Čitavim istraživanjem su rukovodili: sa jugoslavenske strane prof. izvršeno je na Raskršću veliko sistematsko iskopavanje. godine u selu Obre je kopan duboki kanal za polaganje vodovodnih cijevi. juna do kraja su istražene sonde VII.

izgrađena od kamenih oblutaka. Žrvnjišta su bila od kamenih ploča ili većih oblutaka. 1972/73. Ognjišta su bila smještena izvan koliba. Ostaci građevinskog materijala u Obrima I su veoma loše očuvani. ostaci nešto lijepa. što je inače u neolitiku osnova za fiksiranje osnovnih oblika građevinskih objekata. 5 A. . 50 .1 najstarije ognjište. a površina mu je bila prekrivena naslagom gline. Ognjište je bilo kružnog oblika. Taj kontinuitet se može zapaziti i kod građenja ognjišta i radioničkih postrojenja 5. Tokom iskopavanja nisu ustanovljene rupe za stupove. U I i II fazi od pravih naseobinskih objekata pronađeni su ostaci 3 ognjišta i 2 žrvnjišta. premazana ilovačom i nekoliko žrvnjišta izrađenih od kamenih ploča i velikih oblutaka.. Tokom istraživanja otkopana je površina od 606 m² u centru naselja. ali sumnjivog karaktera. Važno je spomenuti i to da se tokom čitavog perioda postojanja naselja na tom mjestu nije bitno mijenjao stil građenja. Benac. Bilo je smješteno u južnom dijelu sonde VIII na dubini od 2. nisu primjećeni nikakvi kompaktniji ostaci podnica. Tu su pronađena 3 ognjišta. tako da možemo pretpostaviti da je mljevenje žitarica vršeno u ograničenim količinama. što nam govori da je moglo biti korišteno u zajedničke svrhe.Nastambe i ognjišta Centralni dio naselja Obre I obuhvatalo je površinu od oko 5000 m². GZM . rađeni od kamenih oblutaka i premazani ilovačom. O. Treba ipak spomenuti nekoliko zapažanja prilikom iskopavanja u slojevima I i II stratuma i to: . g. već spomenuti nedostatak jama za stupove. 20 metara. Broj žrvnjišta je bio ograničen.60 m.11 ) 7 . koji nam govori da ljudi ovog naselja nisu koristili stupove. . Jedno žrvnjište je bilo izuzetno velikih dimenzija. supstrukcija mu je bila od kamenih oblutaka. koji bi mogao da pripada kućnom obljepu . Na njima su ležali žrvnjevi i neka koštana oruđa. Jedino se naišlo na tri rupe u sondi VI na dubini od 1.2. Ognjišta su bila kružnog oblika. veoma malih dimenzija. u kojima tokom čitavog tog perioda nema prekida u stilu gradnje. Sarajevo. str.

godine. ali samo u istočnom dijelu. i pripadalo je II fazi naselja. koje su služile za zaštitu vatre od vjetra. Benac. Ta četiri kostura ležala su relativno blizu jedan drugom.2. Sarajevo. dok su se u ostala četiri kosti (dijelovi lubanje i trupa) nalazile rasute po grobu i bile su pomiješane sa životinjskim kostima i drugim predmetima. Slika 2 Sonda VIII.8) sa ljudskim kostima. Ovdje je zanimljivo to što su uz ognjište stajale i dvije kamene ploče.. Prva četiri groba pripadaju samom početku naselja. Izrađeno je na isti način kao i O. sjever-jug i istok- zapad. 17 8 . oni predstavljaju jedinstven nalaz u centralnoj Bosni i najstarije antropološke podatke na ovom području. GZM. ali ono što odvaja ovo ognjište predstavlja naslaga pijeska u jednoj jami. godine otkrivena su ostala četiri groba (grobovi 4 . ognjište O-1 (I faza)6 O. na kojoj je onda izgrađeno samo ognjište. g. U prva četiri groba ukopana su dojenčad u zgrčenom položaju. a kod ostala dva skeleta trup je bio prekriven ilovačom. O.2. a ostala četiri su za nijansu mlađa. i to tako što su svi kosturi različito ukopani. također je bilo smješteno u sondi VIII . Pogrebni ritual / pokopavanje Tokom iskopavanja 1968. Tokom iskopavanja 1970. Jedan ukop je izvršen u veoma plitkoj jami. 6 A. Ne postoji jedinstvena orijentacija za sve ukope. Tu se ne radi o pravim grobovima nego o jednom posebnom kultnom ritualu. Bili su orijentirani u tri pravca: sjeveroistok-jugozapad. u stratumima starčevačko – impresso kulturne grupe (I i II faza) pronađeno je ukupno 8 grobnih cjelina. 1972/73. drugom je trup bio opkoljen poredanim kamenom. str.3 ležalo je u istočnom dijelu sonde III. Četiri groba sadržavala su kompaktnije kosture.

Oko te kamene ploče bila je poredana velika količina keramičkih fragmenata. Sarajevo. 1972/73. g. 24 8 A. str. i opkoljen većim kamenim pločama.u ovom slučaju dječji trup je bio položen na podlogu od kamenih oblutaka. Benac. GZM. GZM. jedan “sunčev disk” od pečene zemlje i jedan disk od kamena. g. a posebno grob 8... Sarajevo. 1972/73. Benac. Slika 4 Sonda VIII Grob 78 7 A. str. Slika 3 Sonda VI položaj grobova 1-4 (faza II)7 Posebnu pažnju zaslužuju grobne cjeline označene kao grobovi 7 i 8.30 9 . Grob 7.

U jugozapadnom uglu postrojenja otkrivene su razbacane ljudske kosti i dio lubanje. Benac. Benac. a nađen je i odlično glačan jantarni nakit 9. Benac. g..Benac. 35 10 . neka vrsta neolitskog svetišta. 1972/73. jelenji rog i gruba posuda ukopana u središte tog prostora. Među kostima ležali su fragmenti veće vaze. Uz tumulus su zatečeni ostaci još dva posebna uređaja sa uspravim kamenim pločama. g.. 31 12 A. Sarajevo. kao i neke životinjske kosti. Sarajevo. U početku to mjesto je bila samo dobro uglačana podnica od ilovače na kojoj se jedno određeno vrijeme ložila vatra. Još su se tu nalazile dvije kamene sjekire. 376 ) 11 A. Sarajevo. Dječje kosti na ovom mjestu pokazuju i to da se u Obrima I vrlo vjerovatno vršilo i žrtvovanje djece radi zaštite domaćeg ognjišta. str. Ovo je mjesto bilo tačno osmišljeno za vršenje nekih kultnih radnji. 1979.13 Materijalna kultura 9 Taj nakit je bio polomljen i takav predmet je stavljen uz ljudske kosti. vjerovatno i najstariji tumul u BiH. Kulturna historija Bosne i Hercegovine. GZM. str. da bi kasnije čitav taj prostor bio prekriven debelim pokrovom od kamenih oblutaka. ukrašena sa impresso ukrasom jadranskog tipa. Kasnije je dio podnice bio prekriven kamenim pločama na kojem je i dalje nastavljeno loženje vatre. str. tamne i dobro glačane površine. 1972/73. g. str. str. 1972/73. Benac njihovo prisustvo objašnjava na dva načina: 1) da su ovi kosturi sastavni dio žrtvenog sistema u ovom prostoru 2) ili da su ukopi ove djece izvršena u redovnom kultu mrtvih u blizini kultnog mjesta. Na taj način dobio se pravi kameni tumulus. Tu je postojalo ( dosta dugotrajno ) kultno mjesto. GZM.Grob 8 .4 i njihove blizine glavnom kultnom mjestu A. koje je povezano sa izvjesnim kultom sunca..12 Što se tiče grobova 1. Sarajevo. a uz drugi dijelovi ukopane posude i tri kamene sjekire ( PJZ II.10 Slika 5 Sonda VIII Grob 811 Ovo mjesto je bilo smješteno u samom centru naselja. GZM. Neolitsko doba. Mlađe kameno doba i prelazno doba. (A.najvažnije kultno mjesto. 31 ) 10 Uz prvi je nađen veliki nakit od morske školjke Spondylus. 42 13 A.

vrlo glomazan (II faza) Keramika Što se tiče keramike vidljivo je miješanje keramičkih elemenata starčevačke grupe sa elementima jadranske cardium. U starijoj fazi naselja Obre i zastupljeni su sljedeći keramički izrazi: a) Barbotinska keramika tipa Starčevo . nakitni predmet u obliku torquesa od kosti. a samo jedna je pljosnatog oblika. Spatula. b) Ostala gruba keramika tipa Starčevo . (D. Arheološki leksikon. 958) 11 . 1997. koji se izvodi povlačenjem prstiju preko vlažne gline. Od primjese zavisi i boja stijenke. Dominiraju okomiti barbotinski ukrasi. Izuzev sjekire od škriljevca sve su dobro glačane i pokazuju standardnu tehniku za neolitsko doba. ima nazubljene rubove i na krajevima rupe za vezivanje (I faza) . relativno slabo obrađeno i bez ikakovog retuša. Koštane alatke i oružja – iako je ovim premetima poklanjana nešto veća pažnja. glačalice.dominantna keramika u ovoj I fazi naselja. kao i obične trbušaste posude. Najljepše izrađevine od kosti su fino uglačane i lijepo izrađene spatule 14. sa pljevom i micom (sitnim pijeskom) i samo sa micom.po fakturi i načinu izrade slična je barbotinskoj keramici. Tu su još malobrojna šila. Savremena administracija. Od kremenog oruđa u stratumima I i II javlja se poneko oruđe i par nožića. Sedam sjekira je kalupastog tipa. koje su specifikum ove kulturne grupe. privjesak izrađen od tamnog ćilibara sa rupom za vješanje.impresso kulture. Pronađeno je 8 kamenih glačanih sjekira. nalazi su također malobrojni. prepolovljen. Osnovni oblici ovog tipa keramike su trbušasti lonci sa malim ili nešto višim koničnim vratom i sa ravnim ili prstenastim dnom. pljosnat i uglačan (II faza) . granulirani barbotine i barbotine sa naljepnicom. kosim ili 14 Lat. i jedna vrlo dobro oblikovana sjekira od jelenjeg roga sa rupom za nasađivanje. Nakit U I I II fazi naselja od nakita nalazimo: . str. često s dugačkom drškom.Kameno i kremeno oruđe je veoma slabo zastupljeno. koštani predmet u vidu plitke kašike. Srejović. koji je veoma brižljivo uglačan. konične posude. poluobrađen predmet od školjke spondylus. Ukrasi: kanelirani barbotinski ornament. Posuđe ukrašeno urezanim i udubljenim. a česti su komadi u kombinaciji kaneliranog i prskanog barbotina. Sve su bile izrađene od sivkastog kamena. Ona se pojavljuje u tri vrste faktura: samo sa pljevom. koja je pretpostavljamo služila za lov. osim jedne koja je bila izrađena od škriljevca.

str. Po svojim karakteristikama mnogo je bliža vinčanskoj nego starčevačkoj. Tu keramiku predstavljaju dva sigurna nalaza: 1) konična noga od neke vaze uglačane površine. Vaze impresso keramike jadranskog tipa obično imaju tanju stijenku od vaza bojene keramike. a sa unutrašnje i vanjske strane nanesen je odlično uglačan premaz u raznim nijansama na kojem su zatim izvedeni ornamenti. široki tremolo ukras17. tremolo ukras sa dodatkom urezane ravne linije između njih18. Oblici ovog tipa keramike su veoma jednostavni. tremmolo (tremolo) motiv. najčešće tamnosive boje. Glina je pomiješana sa veoma sitnom micom. 12 . 16 Veoma liče cardium motivima. Ovdje još spadaju i grubo rađene vaze sa ornamentom u vidu udubljenog i urezanog prepleta i udubljenih kosih linija. Faktura stijenke je ujednačena tona. Ukrasi: preovlađuju dvije kombinacije: snopovi okomitih linija uokvireni debljim okomitim okvirom i prepleti sa okvirom od debljih okomitih linija. a recipijent kružnog oblika i dosta nizak. zatim dolazi glina pomiješana i sa micom i sa pljevom. Površina im je obično siva. Igrala je vidnu ulogu u tzv. finoj keramičkoj robi I faze. Neolitsko doba. koji je na recipijentu bio ukrašen crvenim 15 Ukras karakterističan za Starčevačku kulturnu grupu. f) Trakasta bojena keramika – nađeni primjerci pripadaju samo I fazi. a nekad presvučena sa sjajnim sivim premazom. e) Impresso keramika jadranskog tipa – jasno se razlikuje od keramike tipa Starčevo. koji obično izgleda kao da je izveden rubom morske školjke. ružice. Posebno mjesto među ovom keramikom predstavljaju žrtvenici na četiri noge. 1979. 18 Motivi ređeni nekim točkićima (geometrijski motivi) i motivi izvedeni u obliku jelove grane. 380 ) 17 Liči na cik – cak motive načinjene urezima školjke. Noge kod ovih žrtvenika su obično trougaonog presjeka. uvijenog oboda i ravnog dna. Ukrasi: tzv. iako sa vinčanskom nema nikakve veze.15 d) Bojena keramika starčevačkog tipa – kod ovo tipa glina je pomiješana sa izrazito sitnom micom. Posebna su rijetkost potpuno crne posude. Među njima možemo razlikovati više varijacija: sitni tremolo ukras 16. gornja platforma je četvrtasta. koja je obično tamne oker boje. tamnije oker boje 2) dio žrtvenika starčevačkog tipa. (PJZ II. c) Obična gruba keramika – kod ove keramike glina je najčešće pomiješana samo sa micom. ujednačene frakture. Sarajevo. razna plastična ispupčenja. Uglavnom je riječ o višim ili nižim koničnim oblicima. česte su i tzv. Riječ je o sitnim cik – cak urezima. dok je sama pljev ovdje veoma rijedak. Ukras: plastične trake modelirane prstom. ali od onog što je pronađeno izgleda se ovdje najčešće radi o trbušastim oblicima posuda (lonaca) sa ravnim dnom ili prstenastom nogom. i trakastim drškama. Boja je najčešće crvenkasta. prepletenim linijama. Oblici su veoma slabo poznati. trbušaste vaze sa malo izvijenim obodom i neznatno naglašenim dnom.

konične i zaobljene šolje sa ravnim i naglašenim dnom. 380 ) 13 . GZM. stubastim figurama. Sarajevo. Sve se svodi na dva odvojena nalaza: jedne oštećene ljudske statue i jednog dijela antropomorfne vaze. dok ostali detalji na licu nisu izvedeni.površina posude osrednje uglačana. 1979. Sarajevo. - Među oblicima dominiraju visoke. dobro pečena . i to je razlikuje od bojene keramike tipa Starčevo. (PJZ. g. Benac.19 g) Monohromna / poluglačana keramika – zauzima dosta važno mjesto jer se elementi ove keramike prenose u protokakanjsku fazu. Što se tiče antropomorfne vaze površina joj je tamnosmeđe boje i dobro uglačana. poluloptaste šolje. 52 20 Svi oblici koji su poznati i u danilsko – kaknjskom kompleksu. str. Ornamentika kod ovih nalaza rađena je crvenom bojom koja se otire.. 19 A. zaobljene zdjele i bikonične zdjele sa kratkim vratom20. 1972/73. a javlja se i poneka niska zvonolika noga21. niti vinčanskom. Detalji na licu sastoje se od veoma istaknutog nosa i plastičnih izduženih očnih kapaka.veoma čvrsta keramika. Nos i veoma izdužene oči su plastični i vrlo istaknuti. Plastika Veoma rijetki su nalazi plastike I i II faze naselja. Neolitsko doba. trakama. Ljudska statua pripada tzv. 21 Ovi oblici nemaju nikakve veze sa monohromnom keramikom starčevačke kulture. Osnovne karakteristike ove keramike su : . tanjuri sa prstenastim dnom.

381 14 .impresso kulturne grupe 22 22 PJZ. Sarajevo. Neolitsko doba. 1979. str. Slika 6 Oblici keramike starčevačko .

a ostaci svinje i psa su neznatni. koze i ovce. kao i nedostatak kamenih alatki. koje su najvjerovatnije vršene radi prosperiteta i dugotrajnosti naselja. 385 15 . Neolitsko doba. Riječ je najverovatnije o naturalnoj razmjeni.žrtvenici“. koja je također igrala znatnu ulogu u ekonomici kulture. Noge i platforma su uglavnom ukrašeni inkrustiranim motivima izvedenim crvenom bojom. koja nedvojbeno potvrđuje dječje žrtve. Najvjerovatnije da ovaj kult vodi svoje porijeklo iz jadranske komponente u Obrima I. a zatim zemljoradnja i lov. nego o ljudskim žrtvama. To potvrđuju jedan disk od pečene zemlje i drugi od kamena. Mnogo više pažnje posvećivalo se stočarstvu.23 Heliolatrijski kult je potvrđen u „Grobu 7“. Ekonomski aspekt Na osnovu arheoloških iskopavanja ustanovilo se da je osnovno zanimanje stanovnika Obra I bilo stočarstvo. heliolatrijskom kultu. Kult mrtvih je dokumentiran na osnovu pronađenih 8 dječjih ukopa (dojenčadi). upotrebi žrtvenika. Sarajevo. Zbog svojih malih dimenzija najvjerovatnije da su služili kao „ portabl . Najviše su lovili jelena. Zemljoradnja je bila mnogo manje razvijena. plastičnim izrađevinama i nakitu. Žrtvenici su izrazita svojina starčevačke kulture. To nam govore malobrojni ostaci pšenice u stratumima starčevačko – impresso kulture. i vjerovatno nije igrala neki bitniju ulogu u ekonomici starčevačko – impresso kulture. a posebno uzgoju krupnije stoke. 1979. Duhovni život Duhovni život stanovnika Obra I starčevačko – impresso kulture ogleda se u nekoliko vidova: kultu mrtvih. srnu i vepra. Nalazi spondylusa i nakita od ćilibara svjedoče o trgovini ove kulture sa ostalim neolitičkim kulturama. 23 PJZ. Uz stočarstvo i zemljoradnju bavili su se i lovom. i neznatni ostaci graška i leće. u kojoj su stanovnici starčevačko – impresso kulture davali neke životinjske proizvode (kožu ili neke izrađevine od kosti) u zamjenu za proizvode koji se nisu mogli naći u tom području. str. tako da su žrtvenici vjerovatno služili kultu koji je štitio osnovne životne funkcije. Životinjski ostaci upućuju na to da su uzgajali goveda. Vidjeli smo prethodno da se ne radi o običnom sahranjivanju. „Grob 8“ je svakako bio najvažniji kultni objekt ove faze. Crvena boja je simbol života.

kult majke pretka. koje je činilo jedinstvenu cjelinu sa podnicom. Kulturna historija Bosne i Hercegovine. Kućni temelji su bili uvijek od kamena. Nosioci starčevačko-impresso kulture u duhovnom životu su stajali pod utjecajem iz tri osnovna pravca: 1) pod širim balkanskim utjecajem u pogledu pogrebnog rituala 2) pod utjecajem starčevačke kulture (plastične izrađevine i žrtvenici) 3) pod utjecajem jadranske komponente (heliolatrijski kult i nakit od Spondylusa). Mlađe kameno i prelazno doba. Važno je spomenuti i to da su uz kuću K1 pronađeni ostaci nekih pratećih objekata. 37 25 Starija protokakanjska ili Kakanj I kultura 16 . Kuća je ležala na dubini 0. Zidovi su bili građeni od vertikalnih poluoblica ili dasaka i oblIjepljeni ilovačom samo sa vanjske strane. a zid je možda bio oblijepljen sa obje strane.50 metra. a vjerovatno su predstavljali neku spremnicu kuće (zadnja etapa III faze). Mlađa kuća (K1b) bila je jednostavnije građena od starije K1a.Benac. Srednji neolitik ( protokakanjska i kakanjska kultura) Obre I u srednjem neolitku pripadali su kakanjskoj kulturi. Najvjerovatnije da je izgorjela u požaru. Podnice kuća su bile od nabijene ilovače ili od tankih kamenih ploča. sljedećih dimenzija: dužina 4 . koji su premazani ilovačom. Plastične izrađevine gotovo je sigurno da su imale kultni karakter u životu stanovnika Obra I. širina oko 2. stariju i mlađu. str. 24 A. Zanimljiva je zbog toga što je imala dvije razvojne faze.00 m na istočnoj strani sonde IV. Uz istočni rub mlađe kuće zatečeno je ognjište od ilovače. sa još dva nalazišta Kakanj i Arnautovići. i vjerovatno da su označavale kult plodnosti. Starija kuća (K1a) imala je pod od tanke nepečene ilovače. Kuća je bila četvrtastog oblika. Kuća-1 (K1) je najznačajniji objekt pronađen u ovom naselju. zidovi od drvenih oblica ili poluoblica oblijepljeni ilovačom.5 metara. a na uglovima su ustanovljene rupe od stupova. Pronađeno je i 9 vanjskih ognjišta kružnog oblika. podloga im je od kamenih oblutaka. osim jedne koja je imala dvije zasebne prostorije površine od oko 60 m². Podnica je bila prekrivena naslagom debele pečene ilovače. 24 Nastambe i ognjišta U III fazi naselja25 pronađeno je ukupno 5 nadzemnih kuća. Sve su kuće bile jednodijelne.70 – 1. Uz njega su pronađeni neki ostaci običnih grubih posuda.

Ostaci govore da je riječ o lakšoj građevini. Kuća je bila orijentirana istok – zapad. Kuća K-1b i prateći objekt (III) Kuća-2 (K 2) paralelna je sa K1 kućom. dio plitkog tanjura i fragmenti barbotinske keramike. (III faza) Kuća-K 3 (K 3) ležala je na dubini 0. Slika 7 Sonda IV. a zidovi od drvenog pletera. Kuća je bila prekrivena kamenim pločama.1. Kuća-K 4 (K 4) ležala je na dubini 1. sa podnicom presvučenom naslagom ilovače. Zbog svojih malih dimenzija 3. U zapadnoj prostoriji nalazili su se ostaci kućnog ognjišta.00.90. jedna zvonolika noga. na dubini 1. i sastojala se samo od jedne prostorije. a samo je u istočnoj strani primijećen podni lijep. sa popločanim podom i manju na istočnoj strani. sa podom od gline.50x3. Kuća K2 je izuzetno prostrana dimenzija 9x7 m. Među kamenim pločama pronađeni su ostaci keramike i to: dvije noge od dva različita ritona kakanjskog tipa. uz zapadni rub sonde IV. Na osnovu ostataka ustanovilo se da se možda radi o nepravilnoj građevini.40 – 1.30 metara u jugozapadnoj strani sonde V.60 metara. čija je podnica bila izgrađena od kamenih ploča.1. Dimenzije K3 kuće: 5. Kuća-K 5 (K 5) ležala je na južnom dijelu sonde VIII. a zidovi su načinjeni od drvenog pletera (početak III faze).5x3 metra (ranije razdoblje III faze). Nalazila se zapadno od K1 nastambe. To nam kazuje da je kuća mogla imati dvije prostorije: veću na zapadnoj strani. također u sondi IV. a svuda okolo su ležali pojedinačni kameni žrvnjevi.15 metara.20 smatra se da građevina nije služila za stanovanje nego da je bila neka ekonomska zgrada 17 .

tako da nam je pogrebi ritual ove faze nepoznat. Benac. Kremeno oruđe III i IV faze doživjet će svoj pravi procvat. sa različito zadebljanom glavom. Koštane alatke i oružja – najbrojnija su šila i glačalice. U IV fazi situacija je malo drugačija. jer su nalazi nešto raznovrsniji. Ognjišta O-4 i O-5 bili su možda dio jednog većeg ognjišnog sistema. a samo jedno ognjište pripadalo je IV fazi naselja. (A. Izuzetak predstavljaju dugi. I dalje su kremeni nožići većinom manjih dimenzija i nedovoljno oblikovani. Preovlađuju kalupaste sjekire. i ono pripada posljednjem periodu IV faze. i to 10 je pripadalo III fazi. javljaju se pravilno obrađeni nožići. O-8 i O-4 27 ležale su kamene ploče. Sarajevo. Ostaci velikog radioničkog mjesta pronađeni su u istočnom dijelu sonde V. bijelog magnezita. ali samo su rubovi bili učvršćeni kamenim oblucima .u III fazi nalazi kamenih sjekira nisu česti. oružje i nakit ) Kameno i kremeno oruđe . u odnosu na I i II fazu. 18 . Većina ognjišta bilo je izgrađena od kamena i gline26. i to u običnom kulturnom sloju. Imamo samo jedan nalaz ljudske lubanje28 u protokakanjskoj fazi. Do svog punog izražaja došao je u IV fazi. Najčešće su bile one glačalice izrađene od uzduž prepolovljene.. Uz ognjišta O-2.70 . masivni kremeni noževi sa visokim retušom.Ognjišta i žrvnjišta U III i IV fazi pronađeno je ukupno 11 ognjišta. GZM. Materijalna kultura ( oruđe. Jedna jezičasta sjekira je od lakog. U III fazi pronađeno je ukupno četiri žrvnjišta. samo je jedna pljosnata sjekira. Veoma važna je pojava velikog broja šila sa lijepo obrađenom glavom. 28 Vjerovatno je riječ o mlađoj individui. koja karakterizira mlađi neolitik. Krajem ove faze pojavljuju se i prvi veliki noževi. a među njima i pojedinačni žrvnjevi. kao i velika količina otpadaka. ali i ostale su vrlo zastupljene. Sada su ravnomjerno raspoređena dva osnovna oblika kamenih sjekira: kalupaste i jezičaste.0. 26 Izuzetak su ognjišta O–4. veće životinjske kosti. 5 i 7 su izgrađena od gline. U IV fazi više se izrađuju glačalice od rebara.85 metra) sakupljeno 127 nožića i 27 strugača. 29 Vjerovatno za vezivanje oruđa. koji su bili dio radioničkog mjesta. To je čitav antropološki inventar. U III fazi uobičajen tip čine izduženo. 18) 27 Uz O-4 ležala velika četvrtasta kamena ploča. Na nekim glačalicama su probušene i okrugle rupe29. a također i neka kombinovana oruđa (nožić i strugač istovremeno). relativno tanko. a uz O-6 nalazila se velika količina kamenih oblutaka. dobro glačano šilo. Ognjišta 4. Koštane glačalice također svoj pravi procvat doživljavaju u III fazi. 1972/73. Dovoljno je spomenuti da je u sondi IV (0. U III fazi. sa retušem sa obje strane. Pogrebni ritual U III i IV fazi naselja do sada nisu pronađeni nikakvi ljudski ostaci. Tu su ležale velike količine kamenja. O-5. O-7 i O-8. odnosno supstrukcije od kamenih oblutaka i glinenog premaza. Nađeno je svega 3 sjekire. Većina ognjišta imala je kružan oblik. g.

. sa rupom za vješanje (IV faza). Kod monohromne keramike mnogo 19 . i sada se glina samo miješa sa micom. . Boja fakture ujednačena – smeđa. Pronađeni su sljedeći primjerci: . b) Obična gruba keramika .U izradi ove keramike upotrebljavala se isključivo mica. a boja fakture je ujednačena kao i kod barbotinske keramike. Ukrasi: plastične trake blizu gornjeg ruba posude. privjesak od veprova zuba. koje ponekad prelaze u neku vrstu tunelastih drški. javljaju se još dva nova oblika: trbušasti sud sa cilindričnim vratom i vrsta kupe sa izvijenim gornjim dijelom. oštećen veći privjesak od veprova zuba (IV faza).Pored prethodnog tipa. sa uglačanim međuprostorima. Faktura se odlikuje vrlo sitnom micom i ujednačenom bojom. Pored trbušastog lonca sa manje izvijenim ili naglašenim vratom. b) male. nepravilan privjesak od kosti. . pljosnate glačalice pljosnatog oblika. Keramika Starija (III) faza (protokakanjska faza ili Kakanj I) Keramika III faze dijeli se na tri osnovne vrste: a) barbotinska keramika tipa Starčevo. koštani prsten (III faza). granulirani i metličasti barbotini primjerci barbotina sa naljepcima. trakaste. a javlja se motiv tzv. c) monohromna keramika. Pojavljuju se oblici koji su karakteristični za kakanjsku kulturu. sa velikom rupom za vezivanje (IV faza). To su: viši lonci zaobljenog profila. Dno posude je obično ravno. a) Barbotinska keramika .U ovoj fazi pljev je nestao iz upotrebe. interesantna su još dva tipa glačalica: a) masivne glačalice od nožne kosti. crvenkastosmeđa. tamnosmeđa i crna. razna plastična ispupčenja (prstenasta i druga). a ne o nekoj masovnijoj proizvodnji. prskani barbotin. c) Monohromna keramika – u ovoj fazi dolazi do svog punog izražaja. trbušaste vaze zaobljenog profila i konične zdjele sa neznatno izvijenim obodom. sivosmeđa. ružice. Od ornamenata za protokakanjsku fazu je posebno karakterističan tzv. ali javlja se oblik i niske prstenaste noge na grubim posudama. Pored ovog ukrasa javljaju se kanelirani barbotin. Drške su isključivo široke. Trakaste dvostruke drške. Veoma interesantan je primjerak barbotinske robe na kojoj se pojavilo ispupčenje u obliku životinjske glave. Nakit – radi se o pojedinačnim primjercima. b) obična gruba keramika. zastupljen na gruboj keramici.

Oblici skoro identični kao i u III fazi. . pa djeluje kao polugruba. U IV fazi tako razlikujemo dvije osnovne keramičke vrste: a) gruba keramika. Sarajevo. daniloidne kupe sa ravnim dnom i izvijenim gornjim dijelom. a glina je miješana sa micom. rombova i trouglova30. 59) 20 . Plastični motivi su vrlo jednostavni. zaobljene šolje kakanjskog tipa sa ravnim dnom. Srednja (IV) faza (Kakanj II) Faza razvijene ili klasične kakanjske kulture u kojoj dolaze do izražaja sve osobine kakanjske kulture. a urezan u vidu urezanih traka. a njego mjesto sad preuzima obična gruba keramika. tamnosmeđa. GZM. . a ako nema takvog premaza. tanjuri sa nešto zaobljenim profilom. više šolje kakanjskog tipa. što je važna karakteristika kaknjske keramografije. samo što se u ovoj fazi javljaju zvonolike noge kod polugrube keramike. Oblici monohromne keramike: . okrugla i dvostruka ispupčenja). . . Neki primjerci ove keramike su ovlaš glačani. tulipanske kupe). Drške su trakaste.se koristi crni sjajni premaz (firnis). a pred kraj III faze pojavit će se i zvonolike noge. crvenkastosmeđe i tamne boje. a) Gruba keramika – faktura grube keramike obično ujednačena – boja je smeđa. . Ukras: smjenjuju se plastični i urezani motivi. b) monohromna keramika. razni ritoni. Ukrasi: 30 Ovi svi motivi su štrafirani ili su kombinovani sa štrafiranim međuprostorima. 1972/73. .. . zdjele sa zaobljenim trbuhom. bikonične zdjele. g. i . Ovi svi oblici posuda imaju tunelaste drške i lijepo oblikovane prstenaste noge. površina je sasvim osrednje uglačana. a boja je u tom slučaju uvijek tamna. (A. daniloidne kupe sa prstenastom nogom (tzv. U srednjoj fazi kakanjske kulture nestaje u potpunosti barbotinska keramika. Benac. radi se o raznim ispupčenjima ( ovalna. tanjuri sa uvijenim obodom ili sa zarubljenim obodom.

str. . . Šibenik. . tanjuri. preovladavaju 3 mišljenja: • da potječu iz Dalmacije. isti tip zdjele sa naglašenim rubom.33 31 A. (butmiroidnim). koji se pretežno javljaju na plitkim tanjurima. . Danilski riton. 23 21 . Među posudama dominiraju sljedeći oblici: . zaobljene zdjele. sjevernoj i središnjoj Italiji. koji vezan za njih došao je na obale rijeke Bosne najvjerovatnije dolinom rijeke Neretve. RITONI Veliku kulturnu nepoznanicu u kakanjskoj kulturi predstavljaju kultne posude ritoni na četiri noge. Kulturna historija Bosne i Hercegovine. koje često upotpunjavaju njihovu formu. Benac.31 Dosadašnjim istraživanjem je utvrđeno da su ritoni i kult koji su predstavljali. sivosmeđe i oker boje. 53 32 O. klasični ritoni kakanjskog tipa. sa zadebljanjem na trbušnom dijelu stijenke. Drške rijetke i tunelaste. Rak. bili rašireni na prostoru središnje Grčke i Tesalije. tanjuri sa zakošenim i zaravnjenim obodom. Ukrasi: karakteristični su rebrasti ukrasi. Mlađe kameno i prelazno doba. a često je vanjska površina premazana crnim sjajnim premazom. • i da potječu iz središnje Albanije. u središnjoj Albaniji. Danilski riton. Kada se želi ukazati na izvorno porijeklo i područje ritona u pretpovijesno vrijeme. i naravno u središnjoj Bosni. u istočnoj jadranskoj zoni. U ovoj fazi zabilježen je jedan zoomorfni protom butmiroidnog tipa.32 Oblik kultnih vaza. . . 2008. sa uvijenim obodom. Šibenik. tulipanaste kupe. b) Monohromna keramika – boja također ujednačena. smeđe. . tamnosmeđe.. a i sam kult. Rak. loptaste vaze (lonci) sa cilindričnim vratom. ali javljaju se i prstenaste i zvonolike noge.. • da potječu iz Grčke. crvenkastosmeđe. 20 33 O.dominiraju plastične trake sa otiscima prsta ili nekog grubog predmeta. 2008. Dno ovih posuda je najčešće ravno. te razna plastična ispupčenja i veoma rijetke plastične ružice. str. bikonične i konične zdjele. str.

34 O. 2008. Rak. Šibenik. dijelovi recipijenta i drške ritona). koji je će u IV fazi biti glavni motiv pri ukrašavanju ritona. ritoni su bili višestruko ukrašeni i morali su djelovati najdekorativnije u okviru keramike kakanjske kulture. Mnogo više se javljaju tragovi crvene boje. ali u upotrebi ostaje i dalje urezani geometrijski motiv. str. koja se otire. Također on spominje Crvenu Stijenu u kontekstu mogućeg puta kojim je riton s jadrana došao u srednju Bosnu. 3. sa nešto savijenim. str. Danilski riton. Ritoni Kakanj II (IV) faze II faza kakanjske kulture prepoznatljiva je po obliku masivnijeg ritona na koničnim nogama. 2008. kakanjski tip. valjkastim nogama.Alojz Benac tvrdi da su ritoni na 4 noge i oblici njihovih nogu u kakanjskoj grupi čisto jadranskog porijekla.33 35 O. dosta primitivan tip. a recipijenti dosta plitki.. Šibenik. 2. sa masivnim koničnim nogama. Na taj način. 41 22 . Ritoni su najčešće bili ukrašeni štrafiranim trakama. daniloidni tip. osim kakanjskog koji je imao znatno dublji recipijent. 4. niti dekorativne ornamentike s Jadrana izvedene u tehnici udubljivanja i urezivanja. koji je dobio ime kakanjski riton. a u manjem broju štrafiranim trouglovima i snopovima urezanih linija. Danilski riton. sa vrlo niskim i vrlo širokim nogama. unutrašnjost recipijenta i donje površine ritona.U ovoj fazi kakanjske kulture mogu se izdvojiti četiri posebna tipa: 1. tesalski tip.34 Ritoni protokakanjske faze / Kakanj I (III faza) Ritoni protokakanjske faze neposredno su zamijenili žrtvenike starčevačkog tipa.. Ali osim ritona u Kaknju nema ni traga bojenoj keramici.35 Dominira ukras „bodljikave žice“. U III fazi nedostaje potpuno motiv „bodljikave žice“. Rak. Pronađeni su pojedinačni dijelovi ritona (noge. S njom su bili presvučeni donji dijelovi ručke. i najverovatnije da su služili istom kultnom obredu. Drške su sve trougaonog presjeka. sa lijepo zaobljenim i savijenim nogama. tako da su samo napravljene grafičke rekonstrukcije.

smrt i ponovno rađanje (mali medvjedići).37 Oba ova simbola nesumnjivo simboliziraju život. g. Animalni prikazi ritona bili su temeljeni najvjerovatnije na dvjema osnovama: krvi (crvena boja) i instiktu. M. 36 A. ali i samu „Veliku Majku“. GZM. A.. Danilski riton. 1972/73. str. TABLA XXVIII 37 O. Rak. smrti i ponovnog rađanja. 35 23 . Odnosno rađanje. Gimbutas u ovim ritonima vidi lik medvjeda. Taj simbol rađanja. Prema njoj medvjedica predstavlja simbol smrti i regeneracije (obnavljanja). ali sigurno je da nisu bili korištenu za praktičnu upotrebu. Sarajevo. 2008... Benca. 163. Rodovsko uređenje nesumnjivo je držalo do kultova koji su se odnosili na plodnost i rađanje. 36 Slika 7 Ritoni Tačnu namjenu ritona nije moguće utvrditi. oblik ritona podsjeća na nekog rogatog bovida. Benac. bio je povezivan i s Božicom Majkom. Šibenik.

Osnovno zanimanje ostalo je i dalje stočarstvo. 399 24 . Neolitsko doba. O neprekinutim ekonomskim odnosima s regionom pokazuju nalazi: • jedan fragment keramike. koji se ne može pripisati domaćoj keramografiji. pa tek onda slijede lov i zemljoradnja. Sarajevo. desno: slike II faze kakanjske kulture. (PJZ. sa prvenstvenim uzgojem krupne stoke. Slika 8 Tipološka tabela keramike kaknjske kulture38 Ekonomski aspekti Situacija u III i IV fazi naselja Obre I nije se mnogo promijenila. Trgovina u ovom periodu stagnira. koji jasno svjedoče o razmjeni. str. • 3 komada opsidijana. • i jedan dugačak nož od bijelog kremena i izvanredno retuširan. 1979. ali ne u potpunosti. Duhovni život 38 Lijevo: slike I faze kakanjske kulture (protokakanj).

404 25 . posebno plodnosti zemlje. kao i crvena boja.39 Josip Korošec postavio je tezu da su ritoni na četiri noge služili u kultu vode. sve nam to govori da je moguće da se radi uporedo o zemljoradničkom i stočarskom kultu. Jedini pouzdani materijal za kog se može tačno utvrditi da je korišten u ritualne svrhe su kultne posude . Neolitski stanovnici naselja. Njihova zainteresiranost za plodnost stoke i zemlje je logična. Sunce je također izvor života i plodnosti. Zaključak: 39 PJZ. Sarajevo. 1979. Druga činjenica je ta da je kod ukrašavanja ritona važnu ulogu igrala crvena boja. str. koji su izrađivali ritone bili su stočari i zemljoradnici. Samo što se ovdje više ne vrše ljudske žrtve radi prosperiteta naselje. a nema ih na području gdje je prije cvjetala starčevačka kultura. nego samo neke kultne radnje vezane za plodnost zemlje i stoke. Neolitsko doba. prenijeti iz starije faze naselja Obre I. zoomorfni izgled ritona i crvena boja koja se otire . a neki pak smatraju i to da su služili kao lampe. simbolizira „boju života“. Tako da se o tom kultu ovdje ne može govoriti. Od antropoloških ostataka u čitavoj kakanjskoj kulturi pronađeni su samo dijelovi lubanje mlađe individue u Obrama I. Heliolatrijski kult. dodavana nakon pečenja. i da su pri tim kultnim radnjama glavnu ulogu imali ritoni. te da bi oni trebali služiti istoj svrsi kao i u starčevačko – impresso fazi. bilo u svakodnevnom životu ili u određenom kultnom ritualu. odnosno određen kult životne vječnosti. koji je objedinjen u zajednički kult plodnosti.Treba odmah spomenuti da u kakanjskoj kulturi uobičajni kult mrtvih kakav smo vidjeli u I i II fazi naselja Obre I nije zastupljen. Na to sve nam ukazuju i to da su na jednoj masivnoj koničnoj nozi ritona iz Kaknja „bodljikavom žicom“ izvedena dva koncentrična kruga. Nezgoda je u ovoj činjenici ta što su kultni ritoni svojstveni jadransko – egejskoj oblasti. koji bez sumnje predstavljaju sunčev disk. zato ih je u genetskom pogledu vrlo teško ili nemoguće vezivati za ovu grupu. Crvena boja kao što sam prethodno napisala. Na taj način je za kultne ritone vezan u kakanjskoj grupi i određeni heliolatrijski kult. Neosporna je činjenica i to da su ritoni.ritoni.

koji je tačno osmišljen za izvršavanje nekih kultnih radnji. impresso keramika jadranskog tipa. Duhovni život stanovnika Obra I u starčevačko – impresso fazi ogleda se u nekoliko vidova: kultu mrtvih. god. obična gruba keramika. obična gruba keramika i monohromna keramika. U starijoj fazi bili su zastupljeni sljedeći keramički oblici: barbotinska keramika tipa Starčevo. jer je pronađen samo jedan nalaz.e. kakanjski ritoni. osim toga jedna kuća imala je dvije prostorije. Građevinski materijal ovdje je mnogo bolje očuvan. a posebno za stočarstvo i lov. god pr. i 4 žrvnjišta. Namjena ovih ritona u potpunosti nije razjašnjena. Što se tiče keramike vidljivo je miješanje elemenata starčevačke kulture i impresso (cardium) elemenata. Nalazilo se na krajnjoj granici starčevačko – impresso kompleksa. Možda će u neko novije vrijeme ova dilema biti u potpunosti razjašnjena. velika je mogućnost da smo na pravom putu do rješenja ove kultne nepoznanice. jer se na tom mjestu nalazilo dosta dugotrajno kultno mjesto. odnosno Kakanj I i II. U III fazi bila je zastupljena sljedeća keramika: barbotinska keramika tipa Starčevo. heliolatrijskom kultu (kultu sunca). koja su najvjerovatnije žrtvovana pri osnivanju samog naselja i za što su stanovnici ovog naselja također mislili da će im donijeti prosperitet i blagostanje. Sami ritoni kao i kult vezan za njih bili su rašireni po cijeloj jugoistočnoj Europi ( na prostoru središnje Grčke i Tesalije. Tokom iskopavanja nisu ustanovljeni nikakvi ostaci stupova. Ostaci građevinskog materijala su veoma loše očuvani.Naselje Obre I nalazi se na Raskršću nedaleko od rijeke Trstionice. dok obična gruba i monohromna keramika ostaju i dalje u upotrebi. pr. trakasta bojena keramika i monohromna (poluglačana) keramika. Pošto su neolitski stanovnici bili stočari i zemljoradnici. upotrebi žrtvenika. U III fazi pronađeno je ukupno 5 nadzemnih kuća. središnje Albanije. U keramiku kakanjske faze spadaju kultne posude na četiri noge.n. neka vrsta neolitskog svetilišta. U IV fazi nestaje barbotinska keramika tipa Starčevo. Naselje predstavlja veoma plodnu dolinu okruženu šumom. ostala grupa keramika tipa Starčevo. III i IV fazu naselja obilježavaju protokakanjska i kakanjska kultura. bojena keramika starčevačkog tipa. plastičnim izrađevinama i nakitu.e. Najvjerovatnija pretpostavka je ta da su bili vezani za kult plodnosti. središnjoj Bosni. a unutar naselja pronađena su samo 3 ognjišta i nekoliko žrvnjišta.itd. Zna se samo da su bili korišteni u kutnim radnjama. O pogrebnom ritualu se ne može govoriti. Vjerovatno je da se radi o prvom tumulusu u BiH. Posebno treba istaknuti Grob 8. dio lubanje mlađe individue u protokakanjskoj fazi izvan konteksta. što je predstavljalo njihovu perifernu granicu i pogodovalo spajanju ovih dviju kultura. Izvan naselja pronađeno je 9 ognjišta kružnog oblika.) i u Italiji. koja se ulijeva u rijeku Bosnu. Literatura: 26 . Starčevačko – impresso kultura u Obrama I vremenski je trajala od 5230 do 4990. Vremenski trajanje ove kulture bilo je od 5300 – 4900. U starčevačko – impresso fazi ( I i II faza) pronađeno je 8 dječjih ukopa (dojenčadi). Ovo je jedini nalaz u cijeloj kakanjskoj kulturi. tzv. koja je bila pogodna za zemljoradnju.n. koja su imala radionički karakter. a sam riton ima po nekima zoomorfan izgled.

1971. Benac.Neolitsko naselje butmirske grupe u Gornjem polju. Sarajevo. Beograd. O. D. Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine. Veselin Masleša. A. Centar za balkanološka istraživanja.. Sarajevo. Obre I – Neolitsko naselje starčevačko – impresso i kakanjske kulture na Raskršću. Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. 1979. A. . Srejović: Arheološki leksikon. A. Benac.Neolit. Gradska knjižnica „ Juraj Šižgorić „. 1997. Benac: Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine. 2008. Prahistorija jugoslavenskih zemalja II . Sarajevo. Savremena administracija. Kulturna historija Bosne i Hercegovine. . 1972/1973. . . . Mlađe kameno i prelazno doba. Rak: Danilski riton. 27 . Sarajevo. 1966. Šibenik. Obre II.