WENKO VINSKI.

ZAGREB

ARHEOLOSKI SPOMENICI VEUKE SEOBE NARODA U SRljEMU

.A. -Gl'ObDi. nalez iZ okolice BatajDice

I

Arheol~ki muze] u Za.grebu· euva u 6~joj ranotrednjovjekovnoj 7Jhi'rci neoibjavljenm;laeajan ma·terija-l,· kojti pripada. vremenu velike seobe .naroda, a '!laden je p~j~ _ dl1lgK>g ·.8vjeis!k.og_ rata 'n:eod1l'eden'Og d8ltuma u ()Iko~ci sela :Q a:t a j n i c a (srez Zemun). Sam poloiaj Da-la.usia nije bilo imogu6e pobHie fiksi'l8u, ·na-vodmo je, prema podacima kojima. . raspolaze muej~ n~j& u emjeru 'Baltajniea-Zeixnm~ ali u okOl:ioi. Bartajnice. 0 -okol"n~a na}aza.. tog arheoloSkog marterijala postojj jedi'DO .podatak, da :ist.i potjee& i2g:robova9 koji .su ndalcst seljaci 1S11l!Caijem. naili pri zem[j~m radovdma. Nalu koji se objav"; ljuje.od a) do £)1 priJpa-dao je" nesumn-j;ivo istom ,grohut dok se za nalaz. Oibjavlie.n pod: 'g)2 De zna pouedano, da li je on liz <toga graha oili je pripedao- drogom ~u; medntim i u .~jem s:1'U.caju taj je ·groh hio

. SiDgurno na i6tlom. ovom nala:ziitu. Kaiko, vidnmo, pod'aOi o okolnostima no8ll8lZa veoma su oskud!nJj;, a:li je bar to za}amceno. da je cita'V materijal od a) do g), koji ce oydje.lriu-ooraden, pripadao jednom ire iStom na,laziitu jednog gmba ilJri dva. groba iz vremena velike seOibe n'aroda u ok.-oI!ioi Batajmce, u j'ugoi6fuiCnom Srijemu.

, Nalaz se ·~toji od sli-j.edecm .predm&:

a) Slj~2·tipa naprOvjesia (osl •. 1-7)stoZa.&tog Ie obl:ika, a &astojise od ~ri h~ena pJ.'lO!Vje61la, veza.na. na tjemenom VT'hu sljema 2J8.kovicania . mt. oklru,glu, ploCieu, vrh; k:~je j:e priCvrseena .. gore zatvorena izhOOina ad baikra u oblikuglji'Viee. Sva Cetiri provjesla. pro6.i'ruju se prema oIbodru slje-ma. a svalko :ima 'pO' sredini ialko 'D"ag\Laseu' u'ZduZm .b:cid.:-pri.n:iiOO.vn:m_.aouj.eD1-ULVdetk.u.:p2O'Vj-eeIa se t.r.okutasto raS1jaj.u~ pa hi IShema:ts1m. prikaz svO:.og- od orih. provj~a sliCio ve1ilrom 9tampanom siloy·u ~T( oIkrenllliwn naglavce. SriJplj:i!ne Liu.medu pl'OlVj66~ ~ojdh :lma Cetirit l'OJDbo.idm.og su obliJka. i ispU:D.jene '5U zeljeznim pooeama. ito eu odede veom:a izjeqtme-, a nemaj~ ir~a uiJ.craBa. n~ povdim.

1 Arheoloiki mue-j- Zagreb.' gl. inv. br. ;" (5pis hr. lO/S4).· .

:'. ~lT=:·~i~kr~~eg~r:t~b~!~;~:i=~4!O~i1u NjemaCkoK

arheoloskog Institnte Germ,.ania. 32. :; (1954). PP- i76-182, tab.21, 22, fig. 1, 2:

Zdenko Vinski

Svaka 00 till. plooa je IS po cetrnaest zakovica .pri<CvrScena na provjesla. Ceoni zeUezrri dbmc slj'erna talkrooer je pl"icYTscen na prO'Vje:sla i dbIo.zen je bakre:nim Iimom: na polozaj u scedine cela oIbruc ama Siljatu iZilroainu, vjerovatno ikao ostatak nosohrana, Na sljemu su sve zakovice jednake, 'te imadu jasno :lls'taknute polukugiaeto .ispupcene.glervtice. Na cjelo'kupno] haikrenoj okosnici sIje'lll:a ll'oc;ljivi ISU nesumnjivi ostaci pozlete, majvise \SaJcuV'ani rra ploeici tjemenog vrha sljema, koja je uikl'asenla .peh)lkraJk.rom z vijezdom ; na neknn mjestirna, kako na provjes'~ima, i'a!lco na CeOnrO'lllOibT'lJ.iCU pozlatu j e UIIli'mla <livlj·a patina, ali se poelata a ondje nazare u jasnim tragovime. Provj esla '5U djelomicno uk.·ra:senaornamenrtoon T'iIbilje. iljuske, a ponegdj e i kT'uiiclima. Ornament riblje lj uske je na ·sva ·cffiiri provjesla 'kO'llltponiran u trokutaetirn m()it~V'ima prerte,zno uz 'oiba ruba svaikog !pl"o,vjeslla, .a uoCIljiv je takoder na ISTed~Thi ;po' hrptu, slicnom b'l"idu provjesla, kOInJJXmiilran u jednorn uzduzuom nieu, Pojedirri trokuti povezani su popreeno pun!ktiram:icrn ortame. Na donj erndajelu prednj eg i sitrainjeg 'P·rovj-esIa ,pr'ilk'az;ane su amtiltetii!CThO .po ,d'Vlije ptice gr,ab.iiLiee (jedna ptica je ne, srtraznjem. provjeslu slooije salcuvam:a) 1. po jedna rilba itzmeau (Ilji.h. Ptice i eibe 5U eve jedneike ve'liCine .i. po1oiaj'a. 'TIiijda tiJh ZtlV'of.im.ja pokr-ivena su takodel' oanamentom r:ilblj.e -ljuske, glave i iJcljunovi omedeni su toekicama, aoci nag'Iasene kTuzi'Cllm:a. Na donjesn dij-e'lu 1,ijevOig Ii. desnog proviesla v.ilde se poj edne, IS'lJion'O azraaena fa'll.j;as-ticno oIbh!k'ova'ila Zi'Vlotinra, dug e uske Iglave okreerute nairag,lS na-g,va..senim OOcQID i uhom, te jednako ulkra:semmirije10m. Ci.tav ta.j uikras riJblje ljuslke.1: ikruZica na slj-emu ilzveden je felmikom punk'tieanja, odnosno ipRncitramja.-lI- ·t!oekicama. Bakrend 1im ICeoIlOg loibruoa tij'e'sten je Jp'On:LOCU me.trice (tehnika stancanj a), a Wk"ra§em. je motivom jeo.ID.a.:kili 'P'Hca u dva redia. ·zartirrn bobicama i kruzi6.ma., aEomeden je- rra r'lllboV'irrna omamentom jajastog pruta. Donj i ruib ceonog oIbrui{:a gusto je .iz.busen usporednim rupicarrra, k'Ode su 'na 'Jl'O'lloia'ju i:zmad lornju smjestene u 6b1ilk1l Iuka, Te &U l'wpeSlluzi,le za usivanje koze, kojom je D'e'kad sljem hio podstevljen. 0- Sacuvana je jedna ,oibra..:zna,ploca, i 1:0 hjeva, +akoder. fOO bakra s tragovima po'2!late, ukresena je po ·Ciia'V'oj vanjsicog ;pIloM motivom lj uske, 'kruZica i trokuba, S1!O su itzvedeni jedmom i:ebmillkom kao ·i na provjeslima. Unaokolo 'je oln-azna 'Pj,o,ca iJz{busena 'guiStim rupicama z a pr.isiv8!nje kooue podstave, - Na illjemu 'BU uocljiva djdCllll'riJano znatna <JiSteeenj a ,DIB. 'COO'llIOflll loibrucu i na zeljeznim plocama, lkoje eu . ruzjedene od rae i i's.pueame, pa su :n:a vise .. rnjesta morale him restaur.irane (sI..5 a): nhog' O'v,ilh osteeenja na zeljeznim tp106ama. potpUJSo'tio.}e spoj ,'I)l1ovjesla

Ji. 'nji,hse IDIOTa1!o 'prii{ivr..srtiti rnedusobno-e :po dvije recensme :zakJovice s 'umrtrasnje strame sljema povezane recentnim k,omadic..lima tbaka:rnog lima. - Mj ere: .viaina ~ljema uklju.civsi ilZlboCinu na njegovu vrhu = 20,6.CTIl; sirina ceonog ·obruca = },8 em; prorrrjer ,cecmog ,Oihruca = 19,8 em X 18,5 em;' de'blijin:a.. IbCl'krene okosnice = 0,13 em; pnomjer ploOboe ·ua vrlru = 4,9 om; duzina obrazne ploCe = 13,3 em; pr'omjer glavice. zatkov.iee=O,4-cm.; udailjenost '1Jailwvica jedne od o:ruge=3,5 em do 4,5 em; cnedusobna udaljenost rupica na 'ceoruom oib1'U!cU i na obraznoj p~oci=O,65; teiina ciltavog sljema=eca 1,60ikig.

4

Arheolo~ki spomenici vefike seobe naroda u Srijemu

h) F ralglIlle1Jii U .grumen u (pet 'komad:a): t. j. osta ci zelj'e2lDe ilea r:i~ Cast,eOlklioip'ne zastite (os18), Ihilo od vraJt.'OIbrana (uz Mjem) bilo od kosuli'e. Krurirke oSU ()ikrug-l'og ()ih1ika (u1k.oITk.() ThiS'll !pll"i,g-njerene), a vanjskd

rm je 'p'l1o'IIljer eea 1,5 em. .

c) MalC (.5'1. 9) zelljez.ni j ako ostecen, prel'O'IIllljen u Selt dri'jelova, ·ali ipak d;one!kle cjelovit. Stamje zeljeza je lose, Od Ibaleaka re sacuvana saano zeljezna Q.kiOISmca. UoOlji vi S'U tra'g'ovi drvenih koriea pri Siljku.

Dum'a cca 68 CID.. .

d) Koplje (s110') (zaip'I"a'V'O vrsaik koplja) od wljeza IS oSte6enirrn brljlloo!IIl za nasad, ie lagamo n'alglaseuim hrptom po s redini pl'O!he sjeci va. DuzJtJlia = 29 'om.

e) Umlbo ~sU.. 11) ad snirfa, zeljet2lni, dosra ()?i-tece!Il, ik'OIlve'k:S'llo zaobljem u 'oiMiku stosca, ·aji je .dIO'llji dio okomrt i nesVo UV'l1Ce'!l.. Na vrhu ima ispurpcenje. Od vodoravnog oboda ..s:arCuV'an j e rnamji dio i jedna zelje:zTIla jaca zakovica. ViswJlIa=9,5 om, 'PTlomjer osnoviee bez oblodil. == 12,8 em.

f) Dijelovi kOlllj,sllci.h 2Jval'a 08'1. 12) (dva KOIIIlada) od zeljeza, l)5te~ cene, ikoje iSaCinjavaj'U d'V'ije Sipke. cett.V'l"tas,fJog rpreireza, medueobmo povezame petljama (-cluiina Z"valla 10,5 em), i:e jedan ikolui (unutarnj'i proanjer eca 6cm.) ..

g) Glinena lP'0sud:a, (sl, 13) uoibLrku cupa, i:ribu.sa'STa 5 i;zvi'jenlim vrarom. Taeraossve je boje. Na raanenu je posuda ukrasena u pojesu, s~ri\ne .dk!() 5 em, peeatnisn, ornamerrtom jednakih r.o·mhovaJ, .iSptunjeni-h resetkastnn omeaneotom, Taj je uk.ras ilrompQD1'l"Ul u {)ibliku spojennh trdk:uta-, ea .SiJjc:iJma 'Oikr~nuiem prerna .a,ll'li poeude, Ispod rog'a poj aea i'zu8Jd i!lfuuha pos'UJde UJOcljiVlo je vise lblaJgiJh oikmgla1Stih i:s.pUipcenj·a, srnjestena u Gtarnovi'uom redu .diornekle t-r'Okuta.st'(}. Na grlu IP'O~'e, 'kaJo i na trbuhu'i drru, j,Z'va'Il'a i 'iznuu'a v.:iJdiliivi su !j:'rfllgrovi izrade na !l,orn~ carskom 'kolu. Posuda je d-je1oo11i6no hiila ,ootec.e;lJ:a, te morala lDiti re'~ staurizana. Ishmskijoj re olbh\k vjerovatno !hilO pr8Jrilniji nego sfu je sada nl8Jkiorn !I"lelS'truwraeije. Mj ere: visi'na=12,4 em; promjer dna=6,6 em; naj veci :p!r{)!IIl.j·er trbuha = 13,8 em; promjer Ig·rua = 9 em.

* Eiks.k:lUrs ad T. Naknardno je 1955. g. 'V'l'"si,o Narodmi ID-uzeJj u Ze;rnunu reikJogDlOlsci'ranje terena solbZ'iTOm. na ovdj e oibyru'V'ljem malaz, ·fli j e-uspio ·za sada anJke1'O'IIl. uetamovifi, da ,gruib sa slJemom. valja tra£.ti . istoeno il1i. ;mlOida jugoietocrrood Batajrrice U'Z desnuobalu Dumava, i io od pollQ.fu.j-a :rl'a'Z.'Va'll Kapela na ikloti 111 nilzV10dlniO do k'Orte 95, t, j. prihl-i~n'l> do Driavne eikonomije hr. 3 'Uoa periferiji' Zemuna,

II

Meau .ovdje oibjaMljenim maieri·j·alom mesnrrmjivo je Q·a!l.eko najznacaj:uiji earn Sljem, .pa mislim 'IH'veIliS'tv-eno nj emu posvetiti nar.OO.iItu painju. 0 ·tom, rfipu sljfflIla ip!]saJa su ,k!od ·na-s 1904.-g. Rnc,3 1911. g.

3 Radio, Starohrvatska prosvj eta, VIII, 1-2, pop. 41-55.

5

Zdenko Vinski

HioffiHer4 i 1930. i 1943: ,g. KaI'aIIl'am. ~ PO<V'Od: 1m j e s vj etsiki poznati rralaz dvaj u &ljemQva iipa na provjesle (s1.14, 15), u!z j·oS jedan zeljeznikasno'a'ni:tJm'~ slje:rn, u Naroni, t, j, IT Sv, Vid.'u tlwd Me·1!.ki<w.iea iz 1901. i 1900.. g., 81;0.i.h je p'I'vi 'objario 1903.lg. List." Radie, ina.ce tako ,z8isluian za istraz.1vanje naSiili. 'sfa.r.i!na narocito u Biskupiji, 'U ovome je 'Slucaj·u zauzeo stamoviste <0 slarvenskoj 'P'riJpa-d'noS'ti sljelllJOva :iz Vida, ali je OVlO prema daJl'as.njem ,stainju 3Jsirazivamja; neodrsivo, pa. ga se ne ibi m!ogU.o' dalje uzeti u -oihzir. Hoffillle<r je, U vezi '5 opeeanorn rNnsk'otg VlOjDika i rimskim sljemorirn:a, donio iscrpam IOSVl't zra 'i!a.dasnju glavmi. :loiteraturu 0 tim slj,emov:irma, .a zaitim i tvrdmju, da, se slje!IIl sa si'pkruma upotrebljavao U nimskoj vojsei vee u pl'VlO Idoba caestva, jer -ga se moze 'Pratiti prikSlza'II!og'. u nekoliko slueajeva .na r.imS1cim. vojnicima, 'ali i njihoV'im nepr-ijaitedjama, ma cuvenom Trajamovom stupu, pa i na 'spomeni!ku Ad;a!ill!kI~ss;i. u, DoibrudZi.1 0 tome ce j·os Ika,snije bi,ti nijec, KaJI'arrnan 5mat'l"a,da ibJ s.ijemovi na provjesla .iz Vida !hili phj'en 'sla,veJliSibh Neretlj anu-gusara iIz Hal1ije.8 Do ove 'hiJp'oteze ,do,s-aro je, u'Vidi'Vsi .s jed.ne strane neodraivost Radiceve atrill:mcije; .a .pitajuei .se 5 druge 'stra.:ne kaikO!Vi J:>i ,ger~n.slki 'l1a'Itod~ .nrogli jos .postojarti ,oikiO u,sca N eretve u 7. stoljecu, buduei .da se d'rillJo damiranja po star-ijoj Irteratuei, koja vecim, dri.jeil,oon od veemeaa l..:iJsta darl:ira sljemove na provjesla u 7. S1:0- ljece 1. .pl'liplisu'je .ih Ceemarrima seohe nanoda, 'ali .naroesto, vremenu vlademj a Lsngobaeda u Ihcliji (n. pro Izist, DhilSch-WuIff). I 0 Karamanovoj ·h-itp"Qliem hit ce jos govora, Toliko zasad 0 nasoj domacoj literattmi,

Pl'i .iJstrruhvBmj'u 'Pl'oIhlema podl'lijetla, .I"akHouica ci..-n.OIsilaca sIjeanova tiipa na p'l"ovjesi1a, valja praje .svega uzeti u dbcir, da su '<YVi. sljemovi ['z vremema veljke seobe .naroda u Evropi o rijerrtadnog, podrrietla, da su nastadc u radionieima ·5 kasnoantiiknoen troaarcijom,. ali pod. i&t!.oi:n:im utjecaj em ':ua Sredczemlju, te da ISU nosioei :t'i~h sljem'Ov8. hili uglavnorn pOJgla:V'ice rli 'knez'ovi radiciiith .gezmanskih plemena i tplemel);S'kih '8'<1- veza. Sva je Iiteratuca, ikakiO stardja ta:k:o d mlada, 'U5,tanoIViQa, da ovi sljemo'Vi riikako .rrisufzradivani u ,germaDlSIkim. ra.d.~O'Jli'ca!lD.a,s,to ISU vee istak'h List <i EJberi,9 a ikwslIli'j.a su :is~raziva'nj'a to potvrd'ila. Litell"ahra te ,SiljemO"ve ria provjeela (njem. Spangenhelme, fran. casques a bandeaux) s eVI"OlJl'S!ldh nalaJz:is-ta riaziva takOGeT Mjemo,vi ha1ldenhe.itmskog ti!p~a, p;rem,a, nalaZitstu Baldenheim u Poeajnju !karl StraJS!bo'llJl'1ga, gdje je u igerman-slcim grobovima usranovljen takav sljem (sl, 16) nekako u nsto V!rij~e :Icad Ii. sUemovi~1Z Vjda.10 Hoffsller je zaspolagao ,sa' devet na-

~ Hoffiller, Vjesnik (Zag-reb), n. s, XI, pp.226-240.

~ Karaman, Iz kolijevke hrva tske . proslosti, p. 126 sq.

sta rina, p, 130.

B List, jh.ob. d. Zentral-Komm., N. F. I, col. 251-271. 1 Hoffiller, 0'. C" Ptp.238, n.2, 3, 239, n.1-4.

B Karaman, ibidem.

9 List, 0'. c., col. 263. - Eberl, PZ, I, :po 72. 10 Hoffiller, 0,. C" p.227.

6

Karaman, Ziva

Arheolcski spomenici velike seobe naroda u Srijemu

laza s.lje~()Va tipa Baldenheim u Evropi, a dandanas je njihov broj daolelko veoi, &luiri:i ou se dal.rre ng-lavnom rezulltatima novije ii<teraiure. dok se za stariju Iiteraturu treba klOnsulhra.ti Hoffilleoorva navedena rasprava, Valja napomenuta, da 8U sljemovi na provjesla veoma znaeajni dhI,ioi. <li!J.r:am1ben'Og oruzja, !De samo 'ZJbo:g njibove Tijet'kosti naiaza i dragocjenosti izmdibe, vee ,i Z8.10, j er su oni prototip lZa srednjovjekovne koaj anicke SIje'mQ'Ve ka'roi~'llslll:'Og veemena, tkaJO ;i za sljecrnove zvane ~n:orma!Il5iJcio[ u feudalnoj Evropi, i 110 po srilozasiom 'Oihkku. premda ti nemaju vise umnS'trukcrj'U 'pro'Vjesb (tako rra p,rimffel' rujem iz Tr.nmne u Zema!lj-s!k.Qmmuz.ejuuSa:raje.Vuli sljem uz Save u Nanodnoon rnueejn 11 Beog-rad u, koja. 'S'll za nekoliko stoljeca mladi},

Sljemovi tipa Baldenheim 05U svd medusobno ,tirpolooki- veoma srodmi, ll'aTocito '5 oibzri'l'tom na nj-movu kO!Il.str1I!k.oiju, tehniku T'ada, nacin uJk:raSa'Vanja 'i temlWtilku' ornarnerrta, K'onsi:ruri'ranj su 'U..'lJ.oi£Qll'IIIlITlO prema. shemarna .od cetiri iJi od sesi provjesle. GorbOV1(} uvijek '5U provjesla od crvenkastcg ibalkra,a godjeika.d :i od crvenkeste bronee, zaloovicaena 5U vezama na ze'ljexne :pklce, k'Otr'e eu ia.k,oaer ponelgdje 'llIkr.a~ sene. 2eljeZlID eeoni 'oib'l'uC redo vito je oblozen !biliO 'bruka"t'll1m. hiiloo broncanim lirnom, koji j,e oSTaJnciranjem ukrasen, T:1pi.cne su i balk-rene obracne ploee, njihov ukeas, ik'ao i OIl'aJj na provjesliana, zatim pmlata b-alkre!D'ilidijelorv-a, (k1Q.ZIlla podstava iM., sve 'Ulkratk,o piOpui opisanog sljema iz Bertajuice, ijmji aana 'speai.£j,cll'e znaeajke tipa Bald enheim,

- i to k,QlD'&truikcione sheme ('s1. 37) s ceiliTi provjesle, Izbocina na vrlru U'aSeg sl'jema. croe ·oib.li!ka glj:i'Vlice 'kao i na sljem'll sa sest provjesla <i:z V1id~. te :ODe mau ·s·luzme z a pri.Cvri6iovanje perjanice, kruko je to 'bciJ~ siuCa.j kod rnnogih ,d'ru:gi·h. Voise puta uetancvlj en je i vratob ran od karieasie caJldop.ne zastite. Kako !p'rema speeificnim bakal'nim provje~ sl~m:a i .d'rUgnn k:olll<siiru:kci;jo'llJim Ii- tehni,ckim zna'eaj:kama, taka. :p-rema ukrasu d stiUu, IS'll svi sljellll'Olv.l tipa Ba,ldemheion morali Ibilti :i:z:raaenri u naddonacema, kojesu 'ffna-le pred sobom gotovo jedinstvene UlZQIl"e, a tvoraoci su ih i!zJl:aatiova:1i rpo .i<S'borneulkuL<>'U, §to je «ismdamas POTpUlTlO jasno.

Stai-ilstiJk;B. nadaza sljemova iipa Ba1denheim, Ik~ju 8U precioci.'1i u zadnje vrijeme Eisner i Bouffard;" te :kao posle.cin.ljti: We-rneT',l~ proza slrjedecu sIJiiku: dosad joe 11 E'VDO'Poi uetanovljeno ses1naeSlt nalaz:isia s trukovrirrn sljem:O'vima, od toga po dva :pcimjer'ka .na nalazistima Vdd . i Dolrae Semeeovce ~sl. 17, 18),B dailde ukupno osamnaest sljemova. zaiJim jedam u Ienjing-rsxiskom Ermitezu (lSI. 19), vjerovatno.. naden u FOra/jn.ju (u Njemacko] ill F'rancuskoj)14 !kao devetnaeeti primjerak,

u Eisner, Hist. Slov .. III/IV, p. '( s.qq. (posebni oti5ak, citiram dalje skraceo" Eisner 2), - Bouffard, Ztschr. f. schweiz. Arch. u. Kg., 10, ·p.124 sq.

12 Werner, PZ, XXXIV/V, p.179 sqq, (citiram dalje skraceno Werner 2). 13 Eisner. lPEK. 13/14. pop.145-148 (ohjavljeni prvi puta: citiram dalje

skraceno Eisner, 1). - -

u Ei-sner 1, .p. 146. - 'Taj siJem iz Ermitaza ohradio je Lenz, Ztschr. f. histor. Wa.ffenkunde, II. pop. 130-108.

7

,

Zdenko ViIlSki

. 51.'31

te !!las srl:jeaitskJ. pr.imjeTak k8lO dvadeseei nala.m sljema :titpa Baldenhe.im. Pol:oiaj -u ,proJSltaru o:vd!h nalazista IZOl'll!O pr:ik.~uje ovdje nadopunjena Wer.n.er<:YV.a ikalrla r8lS'p~ralljooosti16 (.g:l. 31),. u ikoju sam iakoder nmao IlIa.Jl1alZ ffiz S:rriJjema. NalV'OOian nailaJzlilSta ISlvr5ltana prema 'D.jihovu dbiljez]u. a U z81gradi se poslije svaikog navodi mjesto u ik:o.jemu se sada cuvaju ti sljelIIllavi. Iz groiborv-a ne, ·;redJoVe···potjeeuslJemovi s -ne-

. . . .

15 Werner 2. fig. 2.

s

Ar.heoloski spomenici velrke seobe naroda u Srrjemu

laZJiMa Baldenheim (151.16) (Strraaholl'l'Ig), GiiHlilIllg.en (si1. 20) (Stu:t-tgrurt), GaJD.lmelrt~ng,en (.5L 21) (Sigmrumgen), Ptlan~g (IS'L 22) (M:aJi.rrz) , Stossen (.sl.23) (Halle), Szentes-Beeelchat (lSI. 24) (Szentes) jedna dhll"8IZna plloCa., a !pO Werneru Ii onaj u ETm<irtazu ~s.J. -19) (Lenjrng'rad): s poprista gots'ko-ruzanrSlke biofke iz 552.g. potjeee j edria obrazna ploca nalazista Frasassi (Fabriano): u naselj u Narona,=Srv, V'~d (Wien) (ito U pozna-

o

31. 37

tom a'ntiikuocrIl .g radskom naselju, koje je unisteno tek poeetkom 7. sto.lj eca po SIRlvell'ima), nadema su dva sljema (!s'l. 14, 15), a u postrimskom zidu naselja Torricel'la Peligna ~sl. 25) (Ancona) jedan primjerak;

. sljem iz MiOlllte Pagama= GiuJ1ianova (sil.26) (Berlirn) ustanovljen je u ostavi, a vjerovatno 'SU ostava 1''0'5 oba sljema ,i:z Dolnich Semeroveca (5L 17, 18) (Bratislava); u r:ijeka.ma,je:zerima i mocvarnom t,lu slueajni su nalazi sUe-morya Chalon-sur-Sadne (sl. 27) (Berdin), rijeka Sadne 'kQd St. Bernarda (s'l. 28) (New YOM), Vetze'ronce (sL 29) (Grenoble) i na Zenevskoen j ezeru (lSI. 30) pm uscu "R'one (Zurich); ria rnjestuea t:rlV1ovanje sjeveenog nalazista Tuna na otoku Go;Hruud'll (Stckholm) nadeni

9

Zden ko VillSki

su taJk~a-er ostaoi jed;nog mjema.16 Izostavdosam slj em :iz Bremena, j er ne pripada ovoj IskUlpUni sljeml(JlVa is haik:aT'nim pr'O'V'jeslifunaf1

Dataranje navedenih sIjerrD!ova moze se relativno toellO odredirti prerna groibljima na redove, Naj!ho[je je to. mOlgluce s 'na:lazom grO!bova Planig u Porajnju, gdje ie ustanovljen Hje,po oeuvan S:ljem u geobu s ibogatimprrr.looruma, koji je datiran z'lairnkom Diza'.lltsk'Og cara Leona 1. (457 -4 74); Ke8's1er idaItilJ:"a -taj gr:oib oko 500. g .. tS To j e svakako i vrijeme 'kada su 'ovU ,slrreIll!oVli doss G']gwI'IIl'O llU!portJrelhu u SrechJ..j'Oj Evmpi. U isto vrij eme ide i .grohlje GtiHllingen 5 posnatian sljemrorrn.19 Dok se slje:m lz g-roibUa Ba:1cLenheti:m da1ira najkasnije u 6. 51oiljece, 'Pokusall:iau neki njemaJoki ar-heolozi datirati sljem Iz 'gl'o!bJj,a u Stossenu 'kaJS'Il,ije u 7. stoIjece,2D aJJi je Kessler ustamovio, da 8U u'kralsi 0elQiIlih obrnca sljem'O'Va iz Stossena { Planiga (lSI. 23, 22) tijelsieni USiJOIlil matmcom,n pa iSU i .izradi vami 'Il1s'ho vri] e:me (± 5(0); ;nax:l'alj e su W'e:rner i Bo'uffard 'IlJoCilri srodmoet UkT8JSa sI~emoya Monte Pagano - Dorl.nci.e Semerovce, Vezeromce - Zenevtsko jezero (d. 26, .17, 18, 29, 30), :z;atrillll is 11., Cirri lSe, istom ma.tricom -taJlmaell" izeadeni ukrasi 'ceI()lDJi,h oibru:ca sl}emova BaldenheimVid ('pri'lljeraik. sa ses.t lHiov:jesla) (sl, 16, 15) TM.2Z Mnoge ana1ogiJje'meau oviim sljemovima ''''1''00 j'e i Eisne'l'.23 GroibOlve na;laZii,sta Gajm:ruerli~eu valjadoduse ·darb~ratti, premaostafim na!lazima, 'i!zme&u 600 . .g. do u prvu polovicu 7. 'stdl'j.eca, a!Li j'e.,ia.'lllloGrnj1 sljem hilo i:z;lli'ZaJIl, ie ,n;esumUljiV'o dulje u wp();treihi;2~ 'zhog krscanslcih lu1krasnih motiva na njenru kao i na pr:ianjerlku liJz Mi0lIl1e Pag ana ;poveziv:a;1ose rad'O ova dba s1jeu:ua (13121, 26).25 B.ilt ce, da su oni l"e'I.a:trl!vno najka'8n:ija d'Ya. primjenka tipa BaJI.den:heim, ;i'aiko j e vjerovatno, da su iz:raaenri 'pl'iblriino dstovremeno S olsia,lma. Groibl{)lYl€)' nalaeista Szenies-.Be,reikha:t s nala:z;omOlhraZille ploee, Hampel :iJO'C[)IO danrra u 6.lsrtolfjecet2~ a oibrazna pl10'Ca u Frasassi-u dosla je, 'kaiko' zmarno, 552.g. u zernlju. Ostale slj~ove rtipa Baldenheim treha_vr:emens!hi odrediti .prema ovirn 'p:ci!mj'erci.m:a, jer su po 'SvU'lll tipoloskiJIIl :zna·ca!jkama nas1tali U istim radi'Onica:ma,a D1ji'hove 'OIk·()!lll'osti

1& Werner 2, p .. 182. - Werner je IS pravom iztucio zeljezni sljem sa zeljeznim pravjeslima i siljciroa, naden u rijeci Weser kod Bremena kao znatno kaenijl (Werner 2, 'II. 8). .premda ga je .TOS ubrajao 193.5. g, roedu ove sljemove u svojoj krrjizi, MiiIl~daHerte austrasische Gra:bfunde, p. 67 (citiram dalje skraceno Werner 1) .. - Cf. Eisner 1. p. 146, n. 2.

17 Werner 2, n.B, - Werner j e (ibidem) tvndio, daje sljem u New-Yorku Ialsifikat, ali je to kasnije opozvao. [a sam zato un io i taj sljem u njegovu kartu rasprostranjenja, ravnajuci se prema Bouffardu. - Cf. Bouffard, o, C., p,125, n,9.

18 Kessler, MZ, XXXV, 'p, 12.- Cf. Elsner 2, p. 24,

19 Eiener 2, ibidem. - Cf. Veeck, Die Alamannen in WtirHemberg,p. 8&. -

Lindenschrnit, A. u, h. V., Y, pp.45-62. 20 Eisner 2, dibi-dem.

2t Kessler, OoC., p,8 ·sq.

22 Werner 2, p, 192. - Bouffard, o. c., p. 125, sa Eisner 2, p, 13 sqq .

•• Eisner 2, p.24, n.102.

'5 Werner I, ,p.67. - Ubisch- Wulff, Jhrb. d, Preuss, Kunstsamml., 24, p.

222. - Mariani, Not. d. scavi, 1897, 'Pp .. 412-417. ~6 Hampel, Alterthiimer etc., I, p,80& .

• 1 Eisner 2, rp. 23.

10

Arheolo§ki spomenici velike secbe uarcda u Srij'emu

naflaxa tie :pruzaj-u mogucrrosti 'za ,kaikorvo drugo dabiranj e. Prema svenru ,;izgleoo, ,dasbemove tiJpa Ba,h::lemheimvalja d,aiJirati u drugu polovanu 5. .stoljeea i u citaVlO 6. -sto}jece do o:ko 600. g., a pocetkom .tIri. najkesnjje tokom pl1"ve ;pdJJo'V'ilne7.lSiloljeea ti Soljem:ov.i nestaju 11 ~raho'V'ima. Prema tome me !pOISt.oji ·J]i raelog, .(La se S!1j,e<Illorv-e iz 'Viirdoa da1hra iz'ravno u 7. secljece - kako :ih jedairi.rao List -, vee najkesnije u polovinu 6.lStoJijeea,2T ako ne Ii eanije.

Dok .gu 'II -starilj1oj 'li1erarf:uri uciJlljemi pokusaji relatirvne ·kTC}U.o1ogije sljelIIlQva tilpa Beldenheim," ikoj.i nisu uvj'eI'lbjilV'i., u noviJjoj -se literatura od toga odustalo, osian 'OIpce opravdame m,p'oteze Eisnerove, koju priliva6a i Bouffard, da ·su moguce s1jem<OlV'i IS ceti,ci provjesla nesto star-iji 00 onah sa Se.srt: provjesla, kako je to vee Il'Blgaaoo List;29 anamje ~e uvjerlj ivo, ,da ibi sljemo:vi :sm<lJSliloJg oibl'iika moocia lbi1i :milam rod OO1Ji~ v.ise dkrU!gl101g, odmosno htmuiJsfemicnO!g <oIb!UIka, Ika!O sto su rio -na pr. sljemovi naJatz'iMa Dolnie Semerovce." Uvn:djelo se, naime, da su svd 'O'Vi sljem'O'Vi tipoloSki iloli!ko srodmri., pa se g lsrvna painja u,smjer.iQa analogij ama .s lOStaiban slj'ElI:JIlIav.ima tog nemena. K>Om.paTativn-a metoda -daje j<llSJl!iJe p'l'edodZhe. 0 l_Poorri!jci!lu IOVIOg tipa sljema!i ve&u mog-uonost Qlch-ed;i:v-am1ja raclllimrica. K apsolutnoj ik.r>onoi'Oog.ilj:i sljemJoiVa tiJp-a Baldenheian rpri1ciJonJiJo je u 'ZBldnje vnij erne rnnogo Eisner, lllZevsi u <dhZli'r i glavrm ;s,taniju !l:i,iera,jmru. On datira U!po~rdbu ovih sljem'ova u 5. i 6. stOlljoee:e, te narkBlS'nrje u pocetak, 7.stoljeca, i 110 s ·obzi'I"Olll na geohove .ilSia:knuiIih .ratnnka, u 'kOljima su sljemtOvi nadeni, dok vrij eme tl'Ej.ja:nja i>ZTa.dibe tib. sljem:ova Eisner stavlj a u vremenski raspon od 100--150.g.3l

Nosrooi. sljemlQlva tlJpa Baldenheim prvenstveno su svekako germanslka piemen'a u Eveopi, jer 5U is:bi -ustanovljern 'na pOOrucju Alamana .i Buegunda u Srednjoj Evropi te GO'ta ' Gepida u Podamavlju. Pr:i.poo:rui!Iljese, da uaT.Oci!to tnak:ii iz aJlama'Il·s'kih grobova !po>kaZ'llje gotske llijecaje, g,ro je Ii razurnljivo, aiko se 'sjeihln'O, da 5'U Alamamd hili jedno mjeme pod protektoratom Istocnih Goia. Sljemo'Vli s podrucja evropskog Sredozenrlja rrisu IpollOOaRl,o. darlri.rami, a nazal<OlSi neme ondje Sl10fbnili nail8!Za, pa. .ih je l.Zato rdj'ekmticTl!o -stari:ja hteraiura 1p'ri'Pi.siva1a pevenstveao Lang'OibaJMma ·U Hal~j'!i i drutill"ala prekasno u 7. si>olj'ece.32 Zaslugom Wemerovoen i 11 veei IS ranijdm pretpostavkama 'Henniinga i Moretna je ovo ~S'pTav1l:je'IlO,3S tee je -da'IlBJS ,O'bjasn.jen:o.,da su !baS sljemavti 1j)pa Baldenheirn izr.adivalJlli. 'g'O't.olV'o,siligul"nl()u Hal-i:ji, ailii·u.vnijem.e vladamja Istocnih Gaia u 5. i 6. &t.'oIjecu, .pa njih vaJja iaJkooer smatrati nosiociena sljema <tiJpa Balden'heim, ia'ko nije 'bU.-o dosad ustanovljen lli'jedam iz,Ta:Z.Ho i&toCnog'ot·ski gooOni nalez u HaUij:i. Mednzim.; takav sli"em 'P'r'ilkaa.am je nesumnjsvo <na jsi'OC-nlOlglorts·k,O!Ill novcu na gla:vi: vla-

.8 Henning. Del' Helm v ; Baldenheim, p.1&. - Ebert, ibidem.

,g List, o. c. col. 2&7. .

;!() Eisner 2, 'p .. 39.

31 Eisner 2, 'P·,35.

32 List, ibidem. - Ubisch-Wulff, ihi-d.em.

3. Weruer 2, p.182. - Henning, o. C., ,p-.85. - Moretti, Not. d. scavi, 1928, p.47.6.

11

Zden.ko Vinski

dara Baduile (= Totila, 541-552) (iSl. 32), na kojeg je .prvi ulkazao Fuchs,H a 'cuva 'ga Museo -deHe Tenme u Rirmu; manje je j<llSaJTI, ali takoder veoma vjerovatan pr.]kaa;· iJo:g 81jema.na [lOYCU j'stOCDlOgo.Wk,'og vladara Atalazike, (527-543),a~ kao ina drugim tpri'm'jeraiID!a takova novca s p:r.iikaJriirna. vladaea Teodahada (umro 536. g.), ria (lGo'je je . uk8lZ'ao Werner." Ovd 18'U .i!kolntografs\ki·prikalEi iHjema tirpa Baldenheim svakaiko TaJn:i:jo1 ad zamllimJlj<iV101g ;pr':i:kBJz.a sljemorva ria ,praiitocima ,langolbardJs'kog vladera A,g::i!luHa (591-615), n'a ,reljefnoj plocici od ,po.zlacell'og !bakra i'z kastela VaJ. dJi: NieYIo!l-e (u rnuzejm Barrgello u }i1ireD!2Ji'), ma 'kioju se vee ukaJ21i'Vailio ,U mnogo riavr-ata 'U ISrf:aT.ijlOj Htera.ruri;37 :bas rna osnovu nje .pripi<SiJvallo se nalase sljemlOva tipa Baldenheim iz srednje 'Halije (na p.r. Moarte PaJg.aTIlo) L8!TI1g.dba·rdiirrna i ,datri.ra1o .ih se da!kaooo u 7. sto[jeee. Tek 'Ilhondeman i Werner dokatzah LSU, da sljemovi u Langobarde rie prarpadaj-u tfriJpu Baldenheim - iaJk.o je 1!ll!00guOO, da, I5U La;ngdbwrtli na;isl1.i! i lila: +aj tip, 'd!oSalVsi U lb:i'zanii'D'sku 11a'1Ii111 trinaesi ,godi'Ila 'Pool:ije sloma lst'O.cnih Gorta -, vee do-ug-om tipu sl'j-emovana zeljezn:a provjesla, kcoj:i iploi}eoe IS Ponrta, a. dosao je ik Langobarddma Ii u Ijoo.lIll()!In slucaju k GepiJd!ima pod aVaJl'LSIk.om d!ormina'OiJj1om, 'POI S"ViOj pri:E!oi posre . ..: c10vaJDjem Avara." Tise &ljellll'OIvU U ItaJilji misu .izraai-vaIi', 8] neupotrebllj arvaj u i,h u Halilj-i rri Ist:O'CIlIi: Goti, prerrsda au orri blOre'V1iILi' lila Ponau. Kod' LaThg'odJarrcLa ustanovlj ena -8U fragmenti takova sl'jema U nekropole Castel Ti-OISilD!O, Ii 1'0 l2iaStHa nosa i 6·t'O.zas1i vrh, sljema.39 Olarvna je znacajlka ·tih ~~Ijemlo'va rrepostojanje tk'Ulg'li:ca'siili. "z;alkovtica, te omotavanje provjesla 'ika1.oie sljema Zicol1ll, 910 irip Baldenheinn , ne poznaje, kalk!o je ·t,o jasno ,ra,z']oQ.1,O W.erner/o :i 110 na drva rp.nl'IDijell:.ika sljem!(wa ,od zel1jeza i'z groihorv·a u Kerou (sl. 33), s:ro ih on da+n-a u 6. stoljece, Ova!IIlJO prnpada jos jedan slJjem »pontskog« oibiljeij a, omotem na sviim deset zellj'eznim priO'Vtje.sl'ima Iko~ol1ll umjesto vooan, a .po1jeee iz gepi~d.sike neh'opr0,le Bandul de C&'lIlIp!ie (= Mezoband) (oS1. 34)., k'oj'u Wenne» dabira u arvaesko vnijeme (poslij e 5"68. g.).41 POI tip-u ri. konstrukeiji pOlJlltsiki .j'e tip sl.jema IPOneMiosroicl.:Ml ba'MernheiTIllSkome, .a'li S8 i(Jllli medusobno .iIp-a.k veoma l'BlZ1JiikmJju u n'acimu 1izrad\he <iJ u sti1u uikrasavamja, s;io ·S'VaJkalko .d~a'Z1rje ll"aJZli5i:te radionice, Eisner 'se takoder barvio tim SljemJovltma, S10 \S'U. is~,uvre'llleni IS iha!Id~heiJm\Slkim, aU potjecu siJgUl"D!O Iitz -dI'U!gi,h ,ra,dJi,QlIl'i'ca, ie donosi j05 neikioolci:kJo pr.ll1llljeT'a,42 'koje

12

)4 Fuchs. Kunstd. Ostgotenzeit, p,82, fig. 54. 35 Fuchs, ibidem, fig. 55.

:<0 Werner 1, ih id em. :_ 0 no snji istocnogotskih vladara cf. Altheim, Krr'S·e d. alten Welt, I, p.98 sqq.

37 List, o. c. col. 259 sq. _. Hoffiller, 0" c., p'.230. _ Ubisch- Wulff, o. C., p.200.

38 Thordeman, Armo-ur from the Battle of Wi·sby. p. 266 sqq. - Werner 2, ibidem.

39 Mengarelli, Mon. Ant., XII, cO'I. 282, fig. 162, 161 (groh 119).

40 Werner 1, !p'. 66. - Werner spomiuje (ibidem) idio UlLStite nosa sljema iz langobardsks riekropole Nocera Umnra.

uKovaos-. Dolgozatok. IY, p'p,.265-389 (grob 10). - Cf. Werner 1, libidem. u Eisner 2, p. 10 sq. - Tri neobjavljena srodna zeljezna sljema s Ponta nalaze .se u zbirci Diergardt u Kolnu ('PiJsmeni podatak dugujem F. Fremersdorfu, Koln).

Arhe.oloski spomenici velike seobe .naroda U Srijemu

ostavljam ovdje PC) stra:ni:. Pojava sl'jem.orva na Pontu vee je ·r:a.ruJe pdhlliC1J.i!1a ipOZO.rll!OJSii IS.trrruiIDj,aik:a, 0 ~eJllU je -kcdrras vee U svoje v;rijeme pisao RoHill·er.43 Svio-V'i slljemorvi 'nWs'u 'lmraziti rtirpoVli. na provjesle i1i kalko ,ih Hoffille1" naeiva )&lJj~vi sa siptkama<, Silo je u !s:lu.caju ovdh pontsksh prjjmjer·ruka mazda i h. . .e;lji It-ermrun. Vee en, prije Bio££iUera, poibUJdi:li ListoV'U i Hennimgovu paznlju ·!pr,i\kazri. sljemova saetavljend od s.upika pniikazana ma Tl"a!jaJDOVlOlIll. stupu, k!Q~e List pripisuje DaCamima i Sa,,~ailima. H Uvezi s Hoffilllerovcm napnijed navedenom tvrdnjom 0 upot'relB:i TiJh slj-emcn"1a .'U rimslkoj vojsci "Vee U Teajanov» virijeme, U misljenj.a 'sam, da su 'takove sljen:t..QIve 'upotreib·Lja-valH rimsllci vojnici S81mo u ,da'clcim ratiJoVlima, vj eeovatno [ka.o nep·ni:jaiellj$·k.:i p1ijen, stio Be moze zaklj-ll!citi 'PO 'Pojedin~ nwpr-ijed crtirandrn pzikaeima s~fjemova nur:aJa:nolV11l 'stupU.1 na spemereilkm AdamJd'i.:ssi,·ru'i nije pll"P'vjeren!o da Ii $e tu rwdi .,0' ikIollistruJkciji praV'ih p:}'Ioyjesila iM eamo !()·,de!koll1l U QlbilrlJku sitplkri" a' to !potonje' smaeraen v.jerova'hlijim. Sve d!olk se ne pdkaie lU'PoTrelha trukoV'ith s~jemova tog vremena Ii ma nimsleim epornendciana ,dirugdje:, iZVWD ,da:ck:og podrueja, i sve dlOile dok !SoC' neiskopa: ta'kavs-ljeim urrimskroon :gDoibu, -ostaje spomenuta tvrdnja HofHlller-ava ogranicena jedi'lllO rna Trajemovedadke 'ra{ave, a mace je one 'Za'r.imslkru· vojsku, ·sst8!l"ij-eg .dolba earstva Isatmo Iripeteza.

\ Vain08. su lisVra2ii:vanj.a Al£01d.dje!V'a 00 kalsnoam.:tilkarim. sljem:orvima, h j er je ujemJU. 'UlSpj.elo ,aeik'azaii, da jpodrdjetlo sllj.ema tipa Beibdenhedm treha 1raiHi 11 PeTtzij-Ii sasemidskog vremenar" 'Prilblizuo !pod kraj :5. siJoil!jeea. j e, l1lallime,carSk'a .T[!IIlsika vojskapreuzelaneke itSiuCme oblliitke oruzjca - taiko na 1>1". lSalJ:!Ill:at,glki ~1Jip rnalea S ip!rsotenaiStom 'jaiJ:>uciCIOm na baJ:Calk:u48- -:, a. od Perzijaneea, pored. V'Ojnih emblems, mnogo toga u SViOj!Oj dk101pndj opremi. AHcHdi upoeorava na:roelto na pmazeria:DJSikiJh ololopljenah 'V'OTnliik'a '13a. s:rozai5lmm s1jemovima na provjesla prika:zamJhn. na Gale1ijovom sJ.aro1uku u Solunu." U veai sa sasanidskdm s1Jemovima veoma je IZlOacaj.an ['ZIVr'S;n'o u~curvan salSalDitd'Ski Sljem (s1..35)IS1;0-za·sta 'obHka ~ce1Jiri baik,a'l'1}.a pl'oVljesla i. 'br.ojnim zakovicwmlB.. ma zeljeznoj ~a±orti i :eeonom IQlhl'U.oCU S ukrasom 'rilblj.e ljuske u tekstilno] azveldhi; nalaziee U 'IIlIW2;,eju '11 Bagdadu;a pof}ece oS .nalaJZis-ta Nimive. Nedavno .ga je oihja.-V:1o Wer.ner,50 pored V:~C il"anije ipoz-nata erodma rtri $ljema IS mesopotamslkih n.a:lruzista u Bl"iiaa:1~:kJom muzeju, StO' ·lh vee'

. spominje Is:tarJja ,Lite.ra,tura 0<1. Hennmga ,daUe.u Za:tim valja uk'8!Z=arti j10s i ma dva neulkraserna zeJUezn:a sljema 5.,s··tohjeca 1iz Egipta, jedaJIl s eeti:ri, 'a drllbo-;i sa 'sest zeljeznih IproV'jesla, 52 ikl()lji predstavljaju na'j-

~. Hoffiller, o. C" 'Pp. 23?sq., 234 sq.

-" List, o, c., col. 259.

-'l! Hofflller, Q •. c., .p •. 23S 'sq.

4l!. AlfoLdi, Acta Archaeol., V, 'PiP-~ 99-144. 41 AlfOldi, O. G., p. 99 sq.

t8 Hundt, Festschr, 100 J. RGZM, III, p. 114 . . 49 Alf01di, ovc., p. 121 sq.

51)_ Werner 2,p. 184. tab. 4. 5, 6.

51. Hennin-g; o. C., p, 7:;- sq., 1ig. 32-34. - Cf. Hoffiller, o. c-, p.233,

. 52 EbeFt-, PZ; I, ip •. 16:; sqq., tab. XVII .. (Muzej u Leydenu.) - Dittmann.

Germania,24, p-. 54sqq. (Muze] u Kairu.)

1.3

Z.denko Vinski '

stamije pr-ianj eeke tih sl<j'€lIil!ova na samem S:re.a.l(rz,enriju,a W-ertiJ.er ih pripisuje 'ea:lsn~cima \k_'ws'nol"imSlk.e-ramQibi<za,nrl::ske V1bjske:.'53' om 'S.U jednostavnuiji .od Ibailidemheri!m.slk'ih, nemaj-u provjeslaod 1bakrai rrisu ukr-a.seniP:orred AJ.;foldWalba-:v:ro sed Werner jus l"aisik9,sno lnirademm cu!VenoUn provancijalmisn paradmdan sljemo-viID!a -t~pa Bucilimpesia (uMa,gya1" Nemzeti Mtizeuarm) i -tipa Deume (u RijlkLs M useumu, Leiden) ~~ iz r1mlSbb. rrud!i!onfuca 4. ,~Oiljeca, kiO~~ nemaju dodrus.e provjesla, ali su ,iJpaik. po svom ,u\J~}r8Js'U, iurl;ijecamiod s!aSa:nli!dSllcih. sljeIDQI'va. U to v.1'tiJj-eme raden je -i hUlgaio nk.rasea s;Uem na!la:ziSta Coneesei (naIl'l;lIZ!l se u Er'IIlliiaziI) kao i OOXI jednostaMIrilji kaJs.DJoamiJiik:n.i slje[Il'ovl (Dunapearte'le, Pferooe,W<Otrms i·td..). s:uo li:h'spomIllilije Ii 'sriarija li-t.eraiura,;!iCl ma prelazu od 4. ma 5. m-oIjece i:zranuj'e se u: !.kaJSiIllQcim:s:klim pro~Il1cidalnim .radionicama zeljezme sljemove, lD.a K10jciJma -se vec mazis-u 'J?)JI'Ve PlQlj<l!ve dvaju 1e'dniOlsta'vnib. ze1lje!zmili !pr:orvljesJla, Ika!ko ito :Z!oro,'O, .V1ildiinJo, na, pl'1itrr.tje:rciImaJ lSI nala!Zi.Sta Dl1iIJ.a1perniBle (Intercisa), koj e je :ohja'V~Q ·Ma·rtolll;56 'QlValID.O prilpaida i Ollajtre6i ietlj~n\is1jem jlz, Vjjda,51- nadens oba primjerka rtiJp"a Ba.!ldenheim, toe; po W ermeeu, ~. ze11!jezni Sij,eID,'olVli 5. 'S£olllje4 u banackim.groboYiiiroaBreizetrllheihn i Tni'V!ieres.58 Dalljnj.i T'aZV1O'j ip;ravili ;lje.in1Qivla na p1~jeslla na Sr'eidoo.emljllI pod Idooninacij1om Bicanta, va~ja,. poQ - Wern'e+ru,5.11 Trazu'i-i u, hlilZa'nisllcim: radnonncama 5. i 6.IS1:\oJj,eca, u kO'j.iml8. se preueeta oSa\S'a!Il1i~%-:a shema s cetriJri: prorvj'esla ''P''ro'si~rla ,i naehenm sa s.esrt pD'oVlje~;[a. Ika[ko 1'0 ma.JIti,fesrtira;jl!I -alba .spomenuta ,p.lim:jerka, jz Egdrpta" _SljemkYvri mpa Baldernlreitrn ;predstavljaju_ naroci1,o ukzasene primJj erk e:hi'z'(iJ!lIt.s!lci'h Sllj emova 8- lb.8!ka-rmm P.l'IO'Vlj esl1i{ID!a., 'koje se ~adivallo. ;po vVerneTll, SQ _u1ta!liji l21a vladanja Iemooom Gorta. HI()/1mqv.ist~. medru-bim, iTaziradl~onice s'ljecmOlVa 11 EgricrJrtrul!l [ :do:oom ibooljn_e a!IlaJIogije :iJz' ko;p-nsikQg 'UTlijetll!OJg' Qibl1:i'a u -vezi s- 'uikra,so\ID, Ceonri_.h'Olbru,Ca s1jeiln:Ova ibarr,denh.eimsk'olg tipa"ik;oj::i: je IsiUsiki veoma srodan IgortloiVO ara svima prilIIlje'raitma. Laszlo, :p~en;plO~,ta:vllja. cia 5'11 u radri.'Olnieama AlelksarndtllijeiZJrade1lli ukra'SQ ce!O'milh oh'l"'!l{?a slljem0lV'a- ¥1d (-s ceth·i pzovjesla), Gii,uli1Il1ge'Il, GaTIlll]H}riingen i is piflimjerka u Enmi,tazu (sl. 14, 20,.21, 19). a '1,1 ramonticaa:n:a A'llItriJoruuje. ukrasi eeioillh dbrtl!ca sljemoy~ VUld' (sa ~e5t provjeela)' Hail,denheim i Ch31lQn;"'Mllr-Sad'lle (lSI. 15, 1,6, 27),.02 Po" HOiI'mqvllistu ibi~e '00 -u 5. ti 6.s11c:ljecu, (k'alIDo j nzna GaJija talco i Havena p<?d jailcim. UJtj ecai] em ikorpi!sikith elemenata, :s-iJ(). .na vtQclii .i Bouffard, pa je-m 0- guce ·i 1'0, da j.e u.1K:ras'ena oplata ilzradii'V'acna 'U E'g;ipm: dOlSJla =trgovinom U' EvootpU, ~dj e -xa,paJdlnci. majstoa-i njome irkrasavaju slj em (tako na tpr.

14

53 Werner 2, PIP. 1S8-, 192.

Sol Werner 2, ibidem. -Hamipe:l, Zis.chr. f. histor. W.a.ifenkunde, ll-;-p.192

sqq., fi-g.1-8. - Evelein, PZ, IIr, p.144 .sqq., tab. is, 19, fig . f, 2. .

, 55 Ho.ffiller,o. c.,p .. 235 .sq. _ .

56M.arion, PZ, IV, ;po 185, fig. 3, 4.

51 List, 0'. c., col. 2.5..1, _fig. 219. - Hoffille.r, o. c., p.235 sq., fig. 41.

68 Werner 2, ip" 192. '

59 Werner 2. ibidem.

ooWe.rner 2, ihidem.

81 Holmqvist, Kunstprohleme d. Merowiugerzeit, pop. 129 sqq., 133-13" ~2 Laszlo, AE, LI. PIP" 144, n.5, 147,n. 2.

'.

Ar:heoloski'spom,enicl- velike-' seobe naroda u S:ijemu

onaj rz Ch&1im..,sur-Saane).,63 Hadaonrce slJeIIlllO'v8.' i.ipa Baldenheim ii ltitlij:i 5. i 6. ,stollj-eea valja, 'PO Holmqvistn, 6'-1. ,ogra-n:ieiiti na Ravenu <]z vremena lsroonili Gota !i, ~relID!a rome', ne VTl:Se !iJz vremena Lanrgoihard.a.

Po ,dlosardasnj:em :sta~j-U: .iJstraiJivanja je pojava sljema, 5 thalka'tnian peovjeslima, odnosno ±ipa Baldenheim, dOVOIlj'IlQ j-rumo odredena i mora se difereneieati od iti.p~ s~j~l()va na reljezna provjesle na podrucju P'OIl1ia...PcKl:rri!jetLo ti-h >SiljeiJ,llJOVa na zeljezna provjesla !hit ce- takoder ira,'IlSIko, pa je vee pblS~srt;y1Oln, Parla." (katk:o to ~ J>Qtvrauj11l p'rilka2li na partskoan n!OiV'CU' ,ilzMeslO!pIOIiamilj.e)8CS ISrtU1gaJO iaj (Wp slje!I1Ii8. !k turl!)rkim .narodima Sredillrre A.zije;, Ig:dje je on takoder ,udomacen. naSto j e. na pr. upoeorio Le Coq6G (15:1. 36); vjerovetno j e diOsR'O i odanle taj SljOOl p-reiklO Sa:rm!ruta na Porrteve do u-podeueje Dacame, ;r>a se xm ~Q 1000aZa.v,a na p,l'Iika~a,liz, ,d~ih Ira~ova, Q [k;Olj'ilma j e 'n"aprijed hHQ _rijeC.i. I Humi su, narvodno, po~a"VaJ.il s,}jem"kJOijeg' "w uJk.raSalval!i -rncjom liB -pasjiom IglaV10m, a!l:i 'Il!8m dh1i&: .tog' sljema Dlije poznat." Zdj-eznIi Sljem s Ponta oibllOOtfam ·-ZifOOlID. i bez zakovica (tip:a Kero, '51. 33) ,doilaizi preko E'rdet1j a 0B'a'P--duil ... de Cample, ~l. 34) :1 u Ita1ij'U'k Lani{)lhardrima (Castel Tr~!ino). a osnova rmr je. hila V1j'etr'oV'aTnJo ktoinMa" na kJoju su ~pricvrieene k-o-vne Slpke l11i ProlV1jesla. Ta[kav sHean je »ist'oCnl( s'ijem, uostalom i ma .glavi j~_'hBJCa-rartI;mlka pIl'f:i1k'azam. 11 j ednom od medaJ.jona' na ·zlain.ocQle vrCu(hr. ~)ctryenog blaga iz N8Jg~-SzeiIt: ... Miiklosa :u Banatu, !lS'rporz-naiog i inace zbog ,s,,"ojm nmolglQlbmlojruh pontskih i :ixanskilh oStilslkili znaea.jka. Za_ ra::zJl.tlIfuu ()Ie om ~1jemova, doiezine podrucj'n ,rimskog carstva siljem. lila haikar.na provjesla 11 'Upotrehu -tek u sesanadsloe 'vni1eme putem Egri.:pta u raddoniceBseanta, ie preko .Italije ;5. i 6. ~-oilJeCa k8J<?'»zapa:din{~ S:ljem

u Sredaju E'V!'9pu 'sa .speeiflcnim.-tmla·ca,jka:n;ta tiJpa_H~dell'heIiIm. •

. Ov:dijeoJbJa!y,ljenis~jem Iiz:0iklQ'ltioe BataJrrliOOe'lima ceHri provjesla kao s:IjelIlJOfV'i nalaziS-ta TO:rTice1laPeligna Ii Zen.evsko jezero, 'te jedam lZ Vi!da (<>iha iz Dolnrch Semerovaca (!Sl. 25, '30, 14, rr, is). Po Eisneru hili' hi ,ilipolh)lskd naITsrtacijli' o!blioi rt1'Pa Ba1ldeDlheiim OM po1u!kugJrusi'Og, 1:. j. hemisieri'ckog QibIli'ka '5 cetirip'rQviJesla (Dolnie Semerovcel;" izr<l;denj p(lllO'vllinom~. 8t<:i.}jeca., a zatim se jprema tome iek dzradivado ip,odkTaj 5~5f.ro1jeca iI _11 6.,sio·1jeeu one slje!IlllQIVe:lst~iQig iQib1i!ka sasest .provjesla, kojih ima :najrv1.,Se. Na.§ S!ljemIT'esi:toiasboJg dbllrikai ib.iii: ce po iz-radibi - isiloV'rleme.m sa s1jemo'vUlI1l:a Tomce[Jla Pe1ilgITla, Ii Z-enervlsko .jeeeeo, te s <Jsta,.J:imstozBJStimprimferima. a ne- IDQze hiti tipo16.ski ;ka!S'niji od nji,h, je'rc i:maeetil1i prorvjesla.SljemQlvii iz Vlida "SiU -,olba lSrtoza'SrVO!g .olbLika; OlIla.Jj na sest provjesla naden je doduse na :nHem 'Ilu.rvoOlu_od oaoga na cetiri, aM :nJjtihove si,rartrug'rafsikeolkolnosii n'a'laza. D'~ ,dolkazlLJu jpB.:k zato !Ileik,u

63 Holmqvist, ():c., -po 243 sqq, - Bouffard, - o. C" ~.12? sq.

6& Holmqvist; 0.: c., p. 140 sq. > -

65 Werner 2, W . .18B, 193.

66 Le Coq, Yon Land u. -Leuten in Ostturkistan, p- 172->sq .. , fig.3t.'

67 Kondakov, Ocerki i zamjatki etc., ,p.92. - Altheim, Attila u, d. Hun-

nen, p.88. .

68 Hampel, Alterthumer, III, t-arb.292. - Cr~Hampel, Coldfund v. N~.gySzent-Miklos, vrc br.2 b.. fig. 3, p.112. - Mavrodinov, AH, XXIX, .p.125.

69 Eisner t, p, 148. - Eisner 2, p.39.

15

Zdenko Vinski

deternuinarrtu za ra{IlJije ilIik.<;I.lSIIlli&e vzij eme, karl su {)\llJi dasH uremJJju~ jer je ta] teren IllJOig810 Ihi,ti p-ri razaeanju. Nerone vee .ispretueen. Po snilu izraidlbe 1i sl.jem;ov:i potjecu i:z lietorvremen:ili. .r.a,dIDo-ni'ca, herz dhzira na 1moikollll'Qst, da jedan 1im~ ce:bir.i provjeela, a d;rlUgi S&':Jlt. j cia se ponesto ra~zlik1.l!ju nnednsobno .u pojedinostima ukrasa: vjerovatno je, da su oba SlljeaTI:8J d'oSla .prilh1iZn1o U i:sto v'rijeme u zemlju, a to Je moral110 ib'i1ti ,ne '11' 7. ,srolijeeu, ka1]Qo mli,sle Ii'st i Ka\raman, rOvee svallf:aJk:o .prrtjeZ;B.!VirSetka 6.lsrtQl1jeca, sio ilstitce pored Henn.inga i Eisner." Po rnojem m:i!slj-emj'U ,~a S1jema .iz Vida valja Idaiir~ti . U ipl'VU poloviou 6. ,stol1jeea, a ma njJi!h'ovG uze ·da1niram!je, uV'C'z.]" 's njihovirn nosiocirna, osvmrut cu se kasnaje jo,s j ednom, V j e.ru'jern da je otpeilike ;5 vidsk.im pnimjercinna itstQ~re'lll1eTIlo .],z.rac1.en .i sljean dlz STijem,a, ocemu ell takoder na ,ik!raJju ,p.c&uSati dondjeti svoj .zaklj,uC;<iik.

Po svom 'stoza!&1Jom iohliik:u je nas sljem naj·sllii!niji onome s na1a?isLa Tornicella P elti:g:na (811. 25),' a zatim 'Gnome III Ermi:ta~u (sl, 19) ,. te p'OII1,e,Sto .i onima iz Plamr~ga i Stosisena (ls[.22, 23);. umtuta.rrrja liIl~jCl nj eg.()Iviih :p:rolVljes!la, sto 100000aU!ju ze1Ije211e-p1oloo, <":ini 'prema cooiIl'omdbrru.cu· kwt, k&o &to Je riJo Vrild~'jiylo nasljelIDu,s CB,tJi,ri provjesla ruz Vlidct., pa i na ondma s nalazista Dobnde Seanerovce, Tocricel'la PeHg:n:a, Giil:tlin'gem, GarrnrrnC1l"timtge:n i Zenevslco j eeero (lSI. 14, 17, 18, 25, 20, 21, 30). Ukra1s provjesla ma .naS·.€IIl1 sljemu oponasa rililju Ijusku, a-shn€m j e u razhicnim 1l'1()jkUJt~ti'm !k'OOIllpO'zicijama,. najslidniji je uk rasu -provjesla.sljema Torzicehla PeLitgna ri pr.irrn:jert.ka u Ermiiazu, srodan je :stilrsk:i :5 nekim pojedinostime ukrasa sl'jemova Dodnde Seenerevceva-ponesto :S'11cm'os-ni :irma mjeS1!irlruic-:ll/o :i IS onirn nil' shjemQviana Gammerlilllgen, V&eronce (81.21, 29) itd, Z.vje!:ndo1Hci ukras ploeice ijemen.og vrha veoma je-.s;lic.an onome ma spomemrtom Slj'eIDlu u E.mnriftazu. Moti'v ·rjjbi}~e Iju:s!kie - r aden razlicirtirrn. !teh'niIk-ama, aili po ,ilSitom ukzasnom, htijenju - .tipri.,ean .j e -ornaarrent 5. sbd1jeca. i .to me samo na sljemQIVlima vee ~ na drugim. naleeima v.eE:ke seobe naroda, .na ip rieajer na ·oikoV"ima 'nala'z'a Levice (Leva), ikojeglS,e po AHolJdill,prirpti!suj'e Hunirna'" Ii dr.

Znaeajam je p:ri!kaz pUce IgraJhi'lci.rc.e na. nasem Sil,j-emu 6&1. 1. 7). na- . roOOit>o,ikad se uzme u dh71vr spoenemrto Heaning-Moretni-Wemerevo g ledE3:te, da su sljemovri tirpa Ba'ldenheim p(dekli ri.'z radioarica u HaJ.ri.iji pod' vladavinom Isrfioenih Gaia. 1'3 Poenato j e, da 'S'U Go-ti rpcikaJ~ivar1;i 'pticu gralbil[,cu, navodno -orla"n.afiliulama ~ kOrpCarrna u razli.ciiim va:nija:niama .o1b!Iilka a. rfelhnrl.!ke rada i Ida su ovaj rnobiv ptice graiIii1f:i:ce, koji je zapravo 'skirt's'kog podrijetla, rprellI!Zdlina Pomtu, te da su Iga .donijeli u E-V':i'IOipIU, ,g;dje Iga je izmedu 400~-600.lg.ipOlPirimi:o od njiJh mero-wn:s"kri nalkit.74· Ovdje je taj moniv -.s-tIi[iSkii vezan IdoduSe-z~uJa:.aJS\nLnaCiI!l rada na saanom Hjeenu, t. j. n.a tehniku pumcieam.ja, klo~a je Wia udomadena u .sred.ozemn'Im (.n.egC'l'manslkicrn) -radnonicama ItaE:fe, aJ.i rnotiv ptice

16

70 List, o-c., CIY}. 251 sq., 267. - Karaman, ibidem. 71 Henning, o. c., p.85 sq. - Eisner 2, pl. 23.

72 Alf6l,di, AH, IX, p. 24 sqq., tab. XIII, 12.

73 "Werner 2, .p. 192 ,sq. - Henning; o, C" p. 84 sq. ---Ma"ietti, 'ibidem,

74 Kuhn, Vorgeseh. Kunst Deutschlands, 'P·.166. - Thiry, TPEK, 1955, p.82.

- Kondakov, o, C" ?'P. '34, 57 sq. -'

Arheoloilki spomenici velike seohenaeoda u Srijemu

g·ralhiliice, pI'1iikazan u nasem ,&lUrcaj u anbi:teiircno, dalje 'RaSlu:hbi. cia j e lzI"'aaelU za germanslei udcus, j er j etaj motiv ,f]piJca'll i -za m€ll"'O!V'i'Il&ki suI stvaranja j os u 7.,S'toljecu, a ptica :gr~lilica je zapravoveeana uz nekrScanske -simhol:e (u GetmalU'a na pro uz haga Odnna), za Ira:zliku od goouiba!i -pauna [kao s:irrlllhdie k.TScaJll'stva na Sredozemlju.." Rilbe pnikazame naobim poov:j'es'liuna 'U!Z ptiee .gra{bihce (5'1. 1, 7) mog u !hiti doduse i swhoJ.i krsca'1llstva, aJri. poja va I1i!be u nakrtu veLike seobe naroda 'De mora nruzno potjecari !h'as S8!!J}!O a_,z [kITug.a krSeauskog 'kasnoerutiknog Sredozemlja, vee .neovisnood rejega •. po starim ,skirts!kim prdod23hami.<:\. izravno IS Pdn::Pa, kako 'S'tl to tvrdili Kondaikov Ii SaiJin.T6 M'Ouirv famtasticne z.i:Vloti'nje s unatrag okrenunom g.J8Jv-om, 'sto se ra.zalbira. na Iijevem Ii -deenom ipr()lV1j~lu naseg' sljema (~1. 1. 3, 4), :i:aikoder je tiIpi&n za umjetnieku 'simJbiQl1iiku 'Velike .seobe naroda, a ikao a:n·aih)igJilj.u_ navodirn pri:mje:re 'kod Salina (VriJl1ley-Sain"t-Etienne. Inzing' IiM.).'7 Ana:1og>irre za nakia; udbhku !riiheSIU £ihu'le 6. lS't'o[jeca, ito 1~$ltoono!g'O!t5ke (Firell'ca), alaenamske (Bdlach) i me;rJQV'ilus.ke (Vlil'ley-Sa,unt-Ertri:enne), gdjekad s eihom 'na pnici glralhilici (Ma,rch81epo<t) . .'B Za !pEen gta,hHieu· !.9U a,mf1ogi'je veoma hr.oj:ne[).a fiJhulama i kopcama 'tog vremena, 'ogra'Illi;cit .en se na d.vrije: .filhllia dz Ke'rea. (sl. 38) 'i kJopCarz Ita1ije (sl. 39).'1'9

M:oti'Vli .ptica naceonorn loibrucu' nasega sljeIl1a ('sI. 1 .. 7) potPl1TI'Q su drugacij i Ii naJj!Sr'Od.'Ilijli. su SlVaJkaikiO s onarna na jednom-dijelu ooo:nog ohrUica s.1jema u Er!Illlirtaz.n ~st i9), ia&o 'j,e na ovom ;pohmjemu ceoni ohrU!c lbOigat j'o:s i drugim enotaviana zu,Yiotin'j,&ki·h pr.ikruza,BO kojd. nedostaju nasem 'ce:onlQm ,a1hrncu, ug'lavnom jedmolicno trkrasenom. M'oiJivi ptica suereou ee j!O'S na ukrasirna 'ceionih obruca sljemova Monte Pagano, GiiH1ilnigen Ii Gammemngem., kO!lllibirrliraruim ornamenfom pticevgrozda (sl, 26, 20, 2-1) d.;td.; ikao ,i 'Ilav.eclln.i0~ltailiih sljemova, -osim primjerka iz Cheilcn-sur-Sacne (s.J.27), ikoji iana narooito do:zenu tk1om:pOlziciju figuralnog ukrasa, ka.o ;i ukrasa ,ceQ'nli.hdhrtl!ca iz Baldenheirna a. onog na seS:f pa-ovjesla ,yz Vida, sto imaeju Qlba uLed,UlsOOmo-g"oto'V'O jednak. 'ukra'S komponaran u medaljonima'" (sl. 16, 15). Motive ptica .u oS{tiJsk'olj -ilrom:po~. ziicij-i. poput orrih s ·cecmih ooruCa sljemlOva tipa Baldemheieu iuma{ri Holmqviet Ikaoikopisk~i utjecaj i doista se ruogu naci analogije, kako na pnikaaima k_ioptskog terk15ll~la; rfa,kJO Ii ina pojedinim spomenicirna u Raveni. (sravna ma PI'. pojedhl'OISIti 'lJJkJra!Sa:Ma!J.os;]miJjan'oval 'p,:dj'e&talja u ravenekoj lka,tedrali) .. 82 'Ukras r.ilbje Ijus'ke -na oorazlloj ploei naseg

. ,

7~ Werner, Hay. Vorgeschichtsblatter, 18/19, p.'5 ·sqq. ..

, 7ll Kondakov, 0, C" pp.25 ISqq., 145. - Salin, Revue archeologique, 1938,

p.58 sq. .

77. Salin, O'.C., 'P' 60 sqq., fig. 6, 7 .

• 78 Fuchs, o. c., fig. 62. - Kuhn, o. C., fig.459. 2. - Salin, 0.C'., fig. 5~-

ThIrY, o, c., tab. 20, 89, 90. .

19 Thiry, O'. c., tab.1?;, 1. - Salin (B-.) , Altgerm. Thierornamentik, fig. 418. - 0 ptici grabilici na nakitu velike seobe naroda vidi jos Thiry, Rhein .. Forsch. z, Vorgesch., III, passim.

80 Lenz, o, c., col. 10.6 sqq., fig. 5-1.4.

61 Laszhi, O'. c., p, 140· sqq.,· tab. VI. -Bouffard, o. c.,p.. 125 sq. .

• 82 Holmqvi>st,. o. c ... p. 133. - 'Dimaed, Ornamentik d. iigypt; WoU'wir,ke-reren, tab. XIII,45, 46. - Volbach,. Spatant, u. friihmitt. Stoffe. Kat. RGZM, 10,

2

Zdenko Vinski

sljema'lffi0,ze se prafiti n na 'Oibra!ZIlIim plocama §'ljemuV'a nalazesta Vci:d .. Oammeetdngen, Pila;ll'ilg~ Torricefla Peligna ('51. 14, 21, 22, 25), Frasassi :iid. Kaiko v:j!d1'lilio ip·rema -njegovim ulorasnim motdvuraa je sl.jem ruz, .Srijema ocigledno pevezan S ostallim sljemo:vima ti'Pfl Bald en heien , jer p:rotiv ove ,tvrdnje ne govor.i .nijedan wDgumena.t, dok sv.i arg urnen'ti, kojirna raspolazemo, .b:.il:o 'S obzirom ma koustrukciju sljema, biiJ.ro is obz irorn na 81tH 'i nkrasavanje sljema, id u uprilog napr'ijed 'iznesenoj tvrdnji: sljem 'iz okolice Batajnice j e xlvadesefii -Iprimjerak sljem·ov.a tipa Baldenheirn, ikoji je dosad ustarrovljen u Evropi.

>': E!kstk u r!sad II. Ovaj r'u.kOlpi!shio je vee dovrsen ka:d samprimio najll'ov.ilju raspravu ,0 sljem.o:vri:ma ltip,a Ba'ldenheim, koju je napisao Paud Post u crtsopl.i,su 34. Be'l'1ioht del' Ro:mriJs,ch-Ger.mMliDschen Kommissian (1954.), tpp. 11?~150. popracenu ibrojnim ·s,liikama,. il8 se nalknadno morarn ina nj u osvrrnrti, PiOS± je opsirno 'dhraidi'o sljemove 5 b:afka,rnicrn. provjessima, ,1 to s gledi:sita strucnj aka za oruzje, .imaj uei u vddu prvenstveno proili>lema·nikutehrui!ke ,i kO'n-srtrukcUe,. a osta'vlj aj-uci po str-ani, probleme uk,rasa"vamj,a .. .Posavsiod oiblik.a antiknih sljenrcva 'cm;PT!il<1!zi sljemovirna na pnovjesla, anaI.iziTatju6i: 'raJzliike· medu onima !S haJkarrrilffi Ii zell'jez:rlii'm !pro'vjesHma_!na temekju opseznog ma'terijal8. sljem!Ova.1koje· 'sam Ipr,e!tez;nli:m di:jelom napri<jea Ibio spomenuQ. N e- ulruzeCi ovdje usi&tema:bslko r.efer.ira!nje Postove raspravev.pisame pedanmo ,i IS mnogo er.udici!je, jer hi -to islo II okvi.r j edne zasebne recenzije, za,dri8'G Ihi'h .se samo .na nj egovim ;zaJkljncci;ma, lilk!.QI1:iJkQ seone ticunaseg sljeena. Post daV'odi podmij etlo sljemailipa.sihaikwrn:imJpro.Vj~.:g.tiiJIlauvezu.Sa erednj'oa!Zli'j'sktian sistemom Iamela dk.lOlp:ne 'zast'ite (p, 133 sqq.),. pretpostavlj ajuci, da.nru.j e pr.aO'bl.i!k (:s1.40) ·z.a:p.ra,vQ okosnica provj esla -(Spa:ngengeriist) TI.a k'Ozna''Vom sljeffil,l (p.138 sq., f~g~ 29). i,t,o u vez i S ·pri,mjercima~ KoJje smo maziwaki maipnijed. »:i,s:t,ocni«' tip rna .pr. Kerc; Bandul dell Campiie ,j_;td .. , s::l. 33" 34). Post me .pr'ih vaca mavedenu Wernerovn koncepciju l'a'zvoja. narocito . s -obrz,ir·o-m na sasanidski sljem s ne lazista Ninive ('.51. 35) (!P, t31 !sq . .), ali i;cr u .nasern .silu,ca'ju nije prvenstveno vazrso. 11'1aJce se mjegovo stanovuste ,ipak uglavnom vne protivi -rezul'tatnna novije l'i1€lratU;De, koj,om sam -se IS·tUZiJo-. U 'pjtaarju -radionicaSljemova s haka,rnian p:t"Qivjes.l:ilIlla, ;]sTIce Post, da ulkzasi ceoDlih 'ohruCa nisu za .nj'ih mjeroelervmi, j er '5U orni .z;:la'tacI,,'skii, ane ol'lllzar$i proizvod (p.t40). ali, dakako, me negiina oin.jenl-ctl, da 'stI. svi s1jemoV!i ·filpa s haikarnim provjeslama nasi ali u rad.iomicarna, 'koje SIll pl"ostorno uzeomedene (p, i44.)~ te da jm je v rjj eme upotrehe hhllQ5 .. ii 6. st-oiljece (opp.143, 145). Ne' odredivsi radiondce ipob lize·, on ,ib. ,dov:ddi u vezu, IS ohzir:am na '5ti.} stvananj a,

~ s nrtjecajera B:i!zanfa. kala, raJIlIoihizam-tsiki .()Ibli!k sljema. sto su ga preueela gerrnanska plemena .. (p. 1491.

* Kakou canigradskim rad'iomicarna rrije dosad ustanovljen mjedam takav, a ni "sli'Ca:n sljem, .misljenj·a sam, on valja 'P0jam Bizarrta, s a-rheo1oEikog \gle'disi~,ilpltk prosir:irti -na Sredoeemlje, s ·obzi:r.om -na 'sv~l i

tab, to, 19~, tab.1::!, 226, 227. - 'Weibel; Two thousand yeare of textiles; fig. 5. 6,34~ 48, :;,7. - Komdakov, 00. c., pp. 11.2, 156 sq., 303 sqq, :-- Voll:iach, Elfenbeinarbeiten etc., RGZM. Kat., 7, p.68 sq., t.a·b.43.

18

'.

Arhecloskrepomenlci velike seobe narodn u Sri jemu

na rai1l'oibitzantls.ku Ital'iju, gdje :su ii sljem-ovu. - uz same arheolo,ske nalaze ultalij:i ,i Sredll'j6j EVfO'pi - .dokumeniir:alli TIa .istocnogotskom novcu: POiSt ukazuje (u hilje-soi 74 a)i 'napriJk:az~lljemovu s; prevjesliuna na zapednogotskom novcu U Reinhaetovo] r aspravi, .koja je sada lolb,ravljena (Jaihrlb. f. Numism, u. Geldgesch., 2, :po 43, too.ll. 1, 7-10). Va'lja n:marti ,u vndu 'cim'jenicu, da je T;oit~la p:r:rkazan 'sa sljemom na novcu (5;1. 32)'i .da je opr.ij,e svoj e Ismrti u bitci 552.,g. Ik1o;d Tag:imae823. il1'OSi~O po

bpi,su Prokopija (GOit. ra,t IV, 52, 18) Olkl,opnu zaiH(irtu. Na [b'ojillroon )po,lju »Busra GaiUorU1Ill« (Frasassi) nadena je. jedna pozlacena ohrazna ploc.a, k!()ija je 552. g. dosla u zem'lju kao svjede'k .tog dogadaja. Za Bebieara na rpr. iM N ansa nisu takovi slj-emovi dokumenbiram, .iako ibi ih se mQig110 kod mjih locel"lGirv·arti. Ne'zillamo tocno rui -n:o kak ve su slj,emove nosille ibizairtsike vojskovode tmda i Ikaik.va je tipa +adasnja c»!ga1.e·a caesarroia« u Canigradu, :k,:oja ce hirti vj erovatnjje :ka-ShoOa'lliri1kn'i slJeim P'Oiput onog' na poenatom xla,vnom rnedabjorru (iizTacteill nalk:ol1 'P'olhjede Belli~ zarovema d Vanda,Lima). n a ikoj emu -se il'wza1b ir a s dbj e stram e oklopljen J ustinijamov pontret, oini :se,s anrtiiknll.m slje;m!O'Ill0[k-icen. peI'lj amioom. S3 SV'R je p . .r'.iJliika, .da 'J,e ,sli1can sil!jem., Ibe-z k'ofns:truk.cij'e rprovjesla, hio rrakoder ne, g'lavn oklopljena cara Jws't~mja,na,kalko j e on ipr.iika'zan TIa ikonjamjOkom apomeneku, sno je PI() opdsu EI"oikopija (De aedif. 1,2) 'bio nekad ,?,o'siavi}jen na stupu 11Stpred sv. Sofije. Ovim mojim si:mlh01lirClki nevedendan primjerora z~alp'ra'Vlb· .smo se po1f.p'lln,o p'I'!.H)IUz~H opet naprijecl

navederrom Wernerovu tumacenju. .

* Rl'Ii:pOffi]D!jem, da Pos'tova znacajna raspravadonosi tocan 'ka:tadlo<g sv1lh sljemova- tupa BaJ~deD'helim s mjihovirn cr:teziana ~koj:imra se ovdje kor.irS1:rirrn), i ,to ojeve;oma lkm.'liSlJla !prino,va 'no.vuj.oj Iiterafuri, V ru'lja jedino ispraviiti njegov metoean podatak 0 sljem<QI.,,~ima jiZ V,rda, !k:oj'i ruisu grohni nalaei (pp. 127 sq., 143), s'ro -iITla'ce ne rumaajuje znacaj kata:lo'ga. Post je svojoen ;1'alsiprritv-om «lao dragocjen pril10lg il~draz:irVairj'U, ko,Yi ce dobro ;POlshiz,i;ti, Dl0 ik:o,nalcno rj esenje dat ce -ipaik TIO'vi a:rhe~loSki ll'a:lazi slj€!t.n101va, :pro ~o'gu6l!Qlsti stD' to'Gnije [rsir;aze,rlJi na xerenu, StIO, nazalost, nije bioslucaj ,5' !nastln. ;srijem'skrim na'lazom. - Na!pQlJllinjese j'oiii to, da j e nedavno uspjelofocno listlfaZilti -najno.viji grobni mJa\Z s pozlacemUtm §lj-elffi,om na seSlt pl'lolvjesJa tip-a Bal1denheim rna nalaeistu Morken kod K01na. T,ltj grOib saldrziornzj e :i :bizaill!os%i dartnik 6. :Slnol.j e.lia (po.da::taik 'du:gujem K.Bohneru '11 Bormu, ,k.oj,i ce ioibja'Vlirtj u. eijelosti ovaj vaZm:i .materiijal), To je najnoviji Inala:z slj'en'ia tipa Bruldenneim i mj ega valja ika!O dvadesetprvi primjerak unej eti riaknadno jos u kartu f;8J,S-

.prols'tra!I.ljell'Ositi -till s-ltj-elIDova u Evropi (i8131). ..

~ U Al"heol,osklQll1'l mnzeju 'n Spliitu- Ipronactemasu nedavmo .cetil'ti hakrena IproV'jes[a ,old j ednog sljeroa .tipa Baldenheim, ·koja pokazuj u srodaru ornennerrtiku 's lhatajniCktim.sJjemoIli, kao :i nnotivi pnice graibiHeel i ·:ni'be. (Na ovaj me je 'nailaz uP0Z10riO i tdalo· rni ga ma ·uv:i.,d B. Ga!hri-

8~a Taginae ili Tadinae, d. Schmidt, Abh. d-Preuss, Akad. d. WiG,s., 1~43', to, p.3.

83 Daltmr; Byzantine Art. a. krchaeol., p. 684, n. 5, fig. :]9, 265, 271. ~ Schuhart, Justinian u. Theodora, 'po ior, fig .. 6 (snimak medaljona u Njem. arh, inst.

u Rimu,. original ukraden iz Cabinet des Medailles u Parizu}, , .

19

Zdenko Vinski

oevie'U SpI1irtu.) Tatj do sadaneprepoznati os'teCenl sljem naden je vee odavna u Sa:lcmi, lito .za;jooiuo 's novcem crura justirrijuna (Bulic, Bullettino uu-ch. stoe, dtahn.., XXXI, 1908, ip.164), aIH susta;vnoj.os n~jreobja'Yljen. Veoma j e wj erovatno, da potjece 'iz .iste radiondce kao i onaj baltaJjnic,klL To j e, dakle, cetvrli prilmjera!k. riaden u JUlg,oSilaviji \i. dvadesetidrugi p1rimjBr'a1k u Evropi, pa je 'rmID toga ~i ovdje registniran naknadmo u spemenu'toj 'karti rasprostranjenostt (s], 31).

* U MalgYalr Nemzeii Miizeum u Budirnpesti d.OISP'l!O je 1943. osehuj an gl"oib.ni. nalaz jJZ Selence (Bacstijfalu)u Ba'~oj (Csallanv D., Af, 80, 2, 1953, 'P'~ 133 sqq.}: ia!j rnatenij ail valja da!tiJrati u 7. stol'jece, zbog t~pi,cn'iili. protdkeS'zfhe1ly,slcih -pr:i'l'oga, ,kojli dodusereisu kutzigurski, kaJk.o 110 tumaci CSaJllany, 'Vee nesunmjivo ramoavanski. Qgraruicrut en se ovdje na .to upozorrei semo ma postojanje ostataka s'ljero.a u tomgrobu, kO.Ii re naZa!1ost unisten, jer je ad slj ema eacuvana sarno jedma obrazna ploea, navodno od Ibronce,ti'poloski ponesto srodna obreznirn plocama slijema tipa Bal:den1he'·iJm (o, c., 'Pp. 134,. 138 sq., trub. XXXV, 2). Kako ~var:itaJko'Ve sljemove ne 1llpatreb1.ja'YaJju,nalJ.:neee se mog ucnostrda se tu 'rad:i mozda !O rabnom rpl,ujenru :illisl., iako ostaje otvoreno pitan:je 'ka:kovu tipu sljema pripada zapravo primj.e:rak naden u Selenei, j er na vedena ob razna ipll,oCa' j os mije dokaz .postoj BiIl'j a 51j eena ha!ldenhe:iJinsmog tipa. SHean slucaj 'Prechsiavlja i nalwz Szeged-Othalom (Ceal-

lany D., Dolgozaeok, XVII, 1941. IP. 168, iafb. XXXVII, 2). .

11 U Vojvodanskom muzeju u Novom Sadu nalaee se j,os dva novo otkr-ivena necbj arvljena sfjerrna. nadena 1955. u Berkasovu u Srijemu (podetak, d.ugruj em R. Rasajs!kolID.u Vrs.cu). aha su prim.jer'ka jednako radena '00 ip·o:zlacem.'OIg zel&eza, a ub<l!sena BU vehkim zaikavicruma :i poiudragam kamenjem, 'fro su svelkako ka'sl.l1oaO:l'tikni paradni sljemovi, posvo] Ipri:bici rporpust ,omih 'nruprij,ed .spomemrtih IS na lazdsta Budimpesta, Deurne i :t. d. (vidi ibiilijesKe54--57), a gT6ki ,uarbpi:s .iskucan na Ceo.ITOOIl o\b·riUCU U'ka~uje .na ranobizantsku radionicu naStedozem.1ju. Oni pripadaju orro] ,stkutpilIlJisljemova, Ikoja neposredaro prethodi skrupilD.i baddenheiarusloih ,sljemO'va.

20

III

VTa:m:mo 'li .se-sad opet seanome nadazu iz olcolice Batajm:ice, valja se 'OSYl'!Iliulti i na iOsial1i popraeni manerij al, .koj emu je prilpad.a'O ovdje obradem s'lj,em. N:ije dod use potreibIllo, u veei ·s time, uci u poj.edinosn i iraiiiri. veci !broj anMo,gi!ja, jermeterijad kaJo iaikav daje nam dovoljno jasnu .. _ ,s,1uku.

. flrwgm.enti zeljezne 'kari;caJsie oklopne zas.tite .(51. 8) SIll U taJ.koV'u srtamju 'StlISll'Uti !U ,gru!lne!D.e~ da me omogucervaju tocnilji ·opisolhlika ovog objekta S okrugl'im Ika'l"iJkama. Po .svoj prihici se tu neradi ·0 ostacima karlleaste 'kO'sulje, vee 10 rkan,c8JS1:om zE"1jeZfl!0In vr atohr-anu, kakav je u vise navrata !bi:a. ustamovljen :U ,g.rohO'v..ill:n:a UJZs'ljemulve iirpa Ba'ldenhemn,na pro IS na,Ja:zista Baldenheien, Gamrneetingen, Plamig, Vid8" Hd.

84 Henning, o. C., p, 4: - Sehliz, Fuudber. a. Schwab en, XI, .p. 47. - Kessler, o. C" pp.n, 10, fig, 2, 8. - List, o. c., col. 258.268, n. 1, ·tab. IV, 5.

Arh'eo!oski spomenici veli.ke seobemaroda u Sr'ijemu

Mac, premda znartno ostecen, rnoze se j asno 'ni'PCAloski odrediti kao spata (spatha) (&:1. 9) velike !Seohenar,od.a.. On je U svom sadasnjem starrju j.ednostavem, iako, je moguce, da su mu bai1Ca!k i ko:ci·ce.hile ukraisene~ Poznamo je vee lz Fortre1}ovih vr emena, da se sperta naje razvila od :rrimskog gla;diusa, vee. cod dugog 'ka~sD!ola:teDJskog tipa maca, OdniOISIlO po Svedu Be·hmeru 'i od .dtllgog maca sarmateko-a.larrskog podrijetl{L s Ponta, gxlj e rpre'1JJZ1ilmaju Go·ti to -oruzje (Behmerov imp IV) i Ul~rasa:vaju ;ga -pon-tlsk-om tehoikom 1. ·ZV. polzhromnog Is1rila. S ovurn maeeviraa srcdni ISU i rnaeevi Alamana u Srednjoj Evr{)fpi (Behmerov tip liT) ;85 '0'11 !Se med:urtim susrece izvan alamamskog podrueja u Poduna,vIj·u, ,db:icuo IS mamje ukralsa, na pr, Ikod Ge:pida. Ovo se oruzje, t. j. GUgJi dvosj ekli ma·e naz van spata, u 5.;i 6. ,S't:oljeeu nalazi u grobovirna poglavdca germansknh plemema., .naden je gdljekad ea zlatnom oplanom na halca!ku, u rpojedim·jm sJucajev-ima i oogato uikrasen ,U'laga'lljern a1- mamddna, kalcedoma ii1d. Doika:ZaIl:.o je,-.da 'Sl1 . U EV'l'IOIpu Istoeni Gorm doerijehi za .A:til1ima. vremena u 5.,s,tOl}jecu 'taj .naoin urkrasevanja 5 Porrta ] predali ga merovinskim radionicama (talko 'ne, ~,rimjer i nacin u[kra~ savamja na pozneeoan Hilderihovoen maeu), kako je to ustanovio Bo:hner, klQljidrlferernci,ra '1ri fipa ukraserui;h sparta U 'VTemensk.om raartnaJk:u od !po[QJV.ime 5. dopoil'o!Villle 6. ,sl!oll'jeca.86 Spata je oruzj e :rruD.<QJgih. ge,rm.an>sik.~h pI emena , i ie5ik'O je 1~iolgu6e po tome loru.Zlju samome uOinJiti hlilm etmck<u dcier!mmam:tu .nj eg'01V:iili. nosileca, pogu41OYU aiko ie ono neukraseno, ikao sto je to nasprj'mjerruk. h: Ra1kovea :u Snijerrsu rpotjeee nada1j,e jedan 'bollj.e oeuvan primje'l':ak,s:pa!te, 'ohja:Y:ljen u svoje vzijeme kod Hoff:Hle:r:a medu kaJslIli()rimsik:inn O'l'11z',jetm ~s.I. 80) ,81 medutirn pnipisao h.ih je g errnaruskin; !ptlemen.ima i «[atirum ,tu spestu tek u Iprvu ,pollOvinu 6. s:t,@ljeca. Areiho},o&lci arruzej -u Za;grehu-pOIsj-eduje' pored tog-a TO'S Se51t

.necfuj.a!v:lj.en1h jednostavmih i ne1likT'aseIllM p,"l'Iimjeraka spate, koje eu u~larvtnlOlD. ;sl1licajnri. [l{tila?:i i to, j edna iz Zemuna (sL 85), jedna IS· Kermadma IkIQ1d Jalk1ova, 's 'oCuv:anim dicm1jrim dijelom erebrnih kOIf,ica, nadena u.groibu (odaade p'o-ij.eou j'D-selva wska j ednosjeona maea) (sl. 82, 83·, 84), dvije li!z SI'iijemsike Microvice (~l. 86,S?), jedna iiZ Nestina ~st 88) i j edna liz Il10ka (s1.89). 0 'io,ill o,ruzju ibirt 6e j:OB kasuirje govora, Te spate mog u -P0Sl1uii:tik,ao ana,1olg,iJja spati 1m: Batajmice, a tipl()loSlki ih va.lj.a datiJra;t'l 11 -vnijeme ad aruge polovdne 5. do rpoce1!ka d.ruge polovine 6. stoljeca, t. j. BehanerlQ!V_u 1ri1puJIL(LBo.h.rnero'VU. iJirpu. -III (aaalegij a 51,1 spate Ii; ·nalaz'ilSta: Bruseil-Berner-rin;g, Baos.eJ-Gotterlbarmweg, Basel-c-Klein-Hti , ningen, GWltrilngem Hd., sve iz alaanan.sikilh. J?eITmropdlaokIQ. 500. g.).8'8 Srod:ne j edmostarvme >B!paie .nasim p,rimjerci,ma nadaze se u ,g·roiborvri.rrna sUJSljeoo'Og Podunevlja, i .to ,dva p,rim(jooka iz nekropole KrilSzomibOl:r,89

85 Behmer, Dais zweischneidige .Schwert a. german. Volkerwanderungs-

zeit, pop- 21, 53 sqq., 69 sqq.

86 Bohner, Bonner Jah]lD., 148, .'P' 244 sqq,

/'11 Hoffiller, Yjesnik (Zagreb), n. 6. XlI, p. 104 aq., fig. 39.

"88 Behmer, o. e., p.198, tab. VI, 1, VII, 3, X. - Bohner, o, e., p.241, tab. 41. 1, 4, 5.

sil Torok, Dolgozatok, XII, p, 170, tab. LXI, 244, LXVI, 310.

21

Zdenko Vinski

tri prdmrj er'ka i<z mekropole Veresmort-Mar'O'Syere:srrnart,90 te pet p,cimry-ezake, ;iz 'uekrrOipiOJe Szentes-Ber-ekhat.'? Ove iri nekeopole vailj a .nesumnlj1i'V10 pr-ipisati Cepedima od ·zavlrSetka 5. do pnceltk.a 7.151:oljeea, a u po'tomjoj 'je, Ika!ko je spomennrto, nadena takoder ~ jednaolxraena pllo~a, ll'azal,o'srt u ostecenoen grlQ!bu (5'1. 24).92 Prip'OlIIl.!i'njemjos, cia je ukrasena sparta Bohnero.vaiipa lIT nadema u .istosn grobu s citiramim sljemDm (IS:1. 20) u nelkT!o;poH Gtl'lli'l/jongeil (.d.atira!lla u7. stoljece), fkaoi bog ato ulkrasene spa'ta Bohnerova .tipa II 'sa ciniranirn sl.j emom (sl, 22) u Iits'tom g.robu na!la2lis-ba P,lwnig (daitirano oIk() 500. g.); 'Ob!oje s'u kmeievslki

gridbovi Alarmruua. .

Koptlj-e (.51. 10) ovog na'laza je lagan:iije (Speereisen), .pa lje po SiVOj pl"~boi: s1uiillo 'Z·a bacanje, kailoo je to 'i!xvtoriltna lJ)otV'rdemro zaGote, Ge~ pikle Ii d::ruga g ermameka -pletn·ena tog vreanena.t" OVidJje 'Oibjaytl'j~llJom p'liiIIrtjer1k,u nedostaje domfjid:i1O 1:uljika za riasad, Nase ik.<>tpil'je aIDa donek'le ·o'bLik Yrb-i'llog 'lilSia, a kao ain·a[-ogije mavodim vise 'kiop'lja itz n-eikl'i()lpoleIQ~S!zOlID1bior.94 te jedno koplje nekrepole Veresmoet-Ma.rosvereStmari:,95 nadallje Is.r'Oo.llle pr imjeeke iz Vd.:cia, nadene >sa sljemom (&1. 14) n.a 'cetilri 'pf'ovj'esl'a" sto ih Listdoduse da:biira u 7. saoljece, alIi je k,'oplje ob~lti:ka vrhi'lliog hista, 'PO Werneru, dati.rano U .df'l1gu 1pol'oV'.iJn'll 6. srtJoojeea ]iZ ail,.ruITlaJUiSikli!h. neikI'lopo!la Bulaoh, Mengen Ii Hai!lfiIllg·en.96 Obhci kopalja seobe narode, ±na1oe rrisu :prtiIkll..adnli, oslonecca daxir-anje, za -J'!a1Z.liku 00 o'wilh kalsuij\ih kardlilIlsllcih.

Naproitiv uanlbo ([sl. 11) 'Ou g:tilta mioze 15e 'Ylrelffi,elIlSikli jasmije .odreddti, Njelg.ov .napzijed. 'oJpi~a!llioih'l;ik ti'p-ream j'e 'za 6. stoljece i pf'VU po'l.ovinu 7. Sluol.jeca, k~o -u Is'redmtjioervrIOips'roo:m Poduuavlj a i u Ital1iJji,po Abe.rgu jos 'pi'lj.j.e Lamg.obarda;" ,t,atko ma mre'l"ova.rnskoim poa1rucj'u, suO'tiS!ti!Oe fTancuski anheolog Sailtin;98 'ovaJj 'b:p umba s!h,c,'Doda1iravVeTuer n,a 'Primjer~ oirna li'i; ailaanareskih a (biu:rlgundskilh 'neik-rOlpO'la (Biila>ch, HaiUinge.rn, Chae-nary}, rt.e pretpostavhje, :da je earn stri.'t tlii'O tispupcen rrz·alOlbl}jenio zaoikruzen, a 'sva!kaJkio "od .dirva.99 Talko j e rnoa-ao iozgleo.aii .i s.ti1 u grl()!hu i:z oikolice Bai.qjj·nice. Merovimske neloropole Orsoy .i Krefeld-Cellep :sadrie nekobko anail'OgIlIiJJ. 'OIhl,jka ,ulIuh'a :DaSeIDu.100 Vazna analogrja za naS

0(1 Roska, Ge.rmania, 18, p. 125 sqq., fig. 4 B, C, D. .

~1 Hampel, Alterthiimer, Il,pp. 776 sq., 781 sq., Hl, ian.454. 1, 456, D,E. F. In Hampel, o , C" II, p.774, nr. tab.453" gro& 15. -_ Hampel datira ovu ne-

kropolu u 6. stoljece (0. C" 1, pc. 806), a Roska nekropolu Yeresmort-Marosveres. mart 1.1 6.-7.5.toljece (0. CO, p, 130). - Gepidskl grob nalazista Va-lea lui Mihai ea.drii 'Stpatu i datiran je novcem vec u 5.otoljece. CI. Roska, AE, XUY, p. '305, fig. 148-.

83 Lindenschmit, Deutsche Al tertumskunde, p·.171.

n Torok, QI. c., .p. f.69, tab. LIlI, 3-30, 24, SO, 229, LVII, 29. !Ill Roska, Germania, 18, p. 125, fig. 2, H.

96 Liist, o- C., col. .251, 26.7, fig. 22:0. - Werner, Dsa alemannasche Graber·

feld v . Bttlach, !p- 62, fi.42.

97 Aberg. Goten u. Langobarden etc., p. 94, fig. 149.

98 Salin, La civilisation merovingienne, II, p·.328, fig. 15?, b. Qg 'Yerner, o. C" p.65, n. 69.

100 Bohner, Bonner jahrb., 149, tab. 5,7, tab. 7; 5. -' Steeger, German.

Funde etc., fig,53. - Taj oblik umba traje ·do u 7. stoljece. Cf. Werner, Sitzungber.d. Bay. Akad. ,d. WiS5., 1954, 1, p. 11, Hg.3, 4 (nalaziste Mttnchen-Giesing).

22

"

A rh.eeloski spomenici velike seohe naroda u Srijemu

:na.l.~z ta!koder je Ii ,sr,ehtolffi, ukrasend umbo a.z ,s'pomen:utog ibog,a.'t'G>g ,gI1olba ea sljemom (sl. 22) .ispetoan adarnanekog kmezauz Pllan:iga u Po.rajnj u, sin j-e ,daJhra.n novcem u rvrijerne oko 500. g.,101 :pa se po feme Y.i;di, . Ida .ie ,olbJIilk 1.llIi;llba POPUit !naseg a !biro U upotrebi u cilta Vlom 6. ,s~'OIj ecu. Kaodstovreanene :amailOlgije, rpored ruJ1J1\ba;i:z j edmog ,gr'Oba u Bail-denne".irrn'u,t°2 Iva1j a navesti j10s pet tpl'imj eraka zelj,ezllID umba istooTIopodJuna:~slkih 111aila,zista Vereemort- Marosver-esmaet, 103 Szentes- Bere,klha,PO-l ,IiMS0Oilllbor, 10.5 dalkle liz tr~jlU gerpidJS!k:itb. nek.nopola,

Eolnjsike zv:alle (:&1. 12) kalO 'reikv11ri't 'k'olhj'a'Diilka iz maseg grolbnog nfl.Ja:z.a, pl"edSlt~.rvlj'aJ'U jednostarvniji "tim> s kolutima, 100 drugog opa IS 1>J.'!etCKama,ali "Oiba '5U .zastupame U ,groibov1ma veilike seobe maroda i same po se[b.i ne pruzaju mogu.cll'os:ti uzeg ,drutci:ralIllja 1llIl;Utrur llog vremena, ZvaJle :su ·'ntOOlladlski elemenat, 'a rnas.tirp je pl"e:la;zan ·dblik kalko od Iatenslcih ialklo .i &Z!iljBikIirh, 't. j. rpoi1l'cSkilh 'oibil'ilka.l0~ Kao ana'log iju noa'V'odillll zeljeiZne zVaJle 5 .. stdljeca .i!z ihiUlIllSk'i:h 'nalla!za Levice (Ley,ap07 u Slo.vaOkIoj •. t~ nale ;ilZ: :pnr.e JP1Od'ovilfle 7. st'Orl&eca ,geTanaIIi!sikrog ~gr!oIha, 'nallazTsta Eich:l'och u PO'l:"av,n:j'u, ooo:je je iistovremeno '8 malazistem Gammertimgen,1°8 pa z.vaile 'U Namcy-u 109 itd. aha :t'iJpa zvala dokumentia-ane '811 u 1ronij,mclcim genmanekrrn grdb()lvima Sre:dnje Evrope d Podunavlja.t'" a, daika!k:.o, u 'kasmijdm k!OOl~.a'n,i.Clkllin grobovilJIlakelSzthelyske ku'l'Vure,.lH Poipooo ama.Iogme zeIjezile xVa!les koil1J6ma, ~ka.ro sto je nas 'pnimjerak, llilooe se naci 'Ii II meJ'1OfVlim's:kiJl1l Igrro!hlQlv'ilma ·tog vrernene. na RaJj;ni, talko() na pr. n-a :£ ra,rnacikillIl ;na!l.aJz'is1ti:n:i,a Onsoy :1: KlJ."ef ell,d-Stra:h.l!.IU, 112 'oibiliI1'Q kao prnlog u g robu. ikoilljatruilka, a ponekad i u g'l'oihu komj.a; ralZh!6ni'h zvala 1Jma ii. u arlaJIDa'll'81kim me'kropolaana, ikaro 8110 j e 10 ,sll uca] u 'kicmry SJ:IriiCkrim ,groho'Vlim,a u Baselnr (Klein-Hun.ingen, Be·r:nel:r.ri1filg).113 Po tim rpcimjercima v.iJdirm!o 'j'8JS[l1() ,Z/I1,ainu raspoestranjenost malaca hala u ikionjani1clcim ,grl'loihov1ma vel1ilke seobe .naroda.

Glli'I1'ellla posuda (rs:l.13) Qi'v1d'je .o1hj arV1I,jema potjece nesumnjivos 'i'st~lg m.rrelSta nadaiZa; alri n.~j.erisiig'ThI'lfiiO porCV1rden,o, da je nadene U ls"i'OID gIiOibu S :olSltwlim malf:eri.(j:alliom. Po svojum rtripoJ.oSkirmzn:a&j!k:ama predstavdja ger~,am'sfku Ike'l"amiJk'u :iJ~;f.oga: 'Vlrer.tnen.a lao Ii ,Cilta'v nadaz, Napcenmje se,

.101 Kessler, o. c., ,pp. 6, 12, flog. 2, 9. 1()2 Hennisrg; o. c., :p. 5, i:.ro. Vil, 2.

100 Roska, o. c., 'p. 128, fig. 3, 1 a, 4, 9 a. ....

1Q4, lIMIliJ'>eI, o. c., IT, p.p.7?S, ?SO, m, talb.458, 5, 459, a. '.

106 Torok, o. e., 'P' 169, tab. L VIT, 308. - Drugi umbo ove nekropole (tah~ LXVI~ 3(8) je 5to-zastegob1ika, ali nije zaohljeno konveksaa, pa je tipoloski .rarriji od na vedenih analogija.

lOG Posta, Arch. Studien etc., II, p.3?'()'. - Forrer-Zschille, Die Pferdeirense,. 'P. 9.

1(}7 AlfOl-di, AH, IX, p.71, tsb. XIJI, 1.

108 Werner 1,. pp .. 55 sqq., ~4 sq., ta!b.21, 2-1 a.

. 1G1 Salin-France Lanord, Le fer it I'epoque merovingienne, po. 2;19, fig. 59

~:dolje).

uo Veeck, 0'. c., IP' sq. - Laur-Belart, Ur-Schweiz, X, 4, 'p. 70 sqq., fig. 48, 53, XII, 1, ]p.10, - KubHsc.h~k, Jhrb. I. AUk., Y, p.48 sq., tall. III, 1, 3.

ill Hampel. o. c., I, p .. 243 sqq., fig. 574-578, III, teh. 94. 5~ 271, 4. - Korek, Dolgozatok, XIX, !p'~ 97. - Ljetopis- lA-ZU, 55, ta·b.-XXXV (gorce).

1:1% Bonner, o. c., p.l73, fig.7, 9. - Steeger, o, c., filg.55.

'11'3 Laur-Belart, Ibidem.

23

Zdenko Yinski

d8l1g·er!:m.a.i:Il.5ika Ikeit'aunilka ;dj"e:100h1ii(S.n0' iana ISlV'Oj e 'poidrilje,tIo U ls'kd1O:pu barball'!~z'i'r;ame aniilke, (ll8!IiOOi.to 'S roiD:ztir.mn na Iatenske ~pr{o,v:iincij alIne· oblike, kako su to Ul~aIDloV']1LBenilDlge:r i Alfoldi narocHo -za, Gote.1l4Za JI'iaZl~iku od Jc:uglasti(h of hilklorucnm lob!1~ka 'germanske keramikevkao i 'ii!J)i1onib vrceva IS j edmom drsk'OOll, 'f.:reiba analognju k 'nas'em 'PrimjeT'ku -traii'ti u n:ellcim 'ohJ1i'oiuna \kalSni0ani~kll'og na:lruz:is.ta Lcanvfail u, 115 koji pO: A:lftHd,iru :nJJsu r~ki. Aln';;ul'dgij,u za o.hiLiikuase posude .daj u 'nann pnirnj erci ke'ramike 'i'z :geptidSkiih. nekropola K1s'z'Om!hor16 i Vercsmoa-t-Marosveresma·r.'t.1l7 SUi!l peca1tDlogOr:llaa:nem.rta, sastavljenog od. niza rugla'Y'D'OIIll jednaikih Uti'salIUti,h If!o:mihova" djeluje doaiekle ID!reZmSTo na nasoj 'ipoIs,udi, a najlblh~a analogija \i"e U1ktras Ina j ednoj posudi gepidske rielcropole H6dmelZovasa.rheJy-Gor21saYs te ma dvi'je posude gepidske -nekr:opole Szentes-BeretkhM.119 Taka:v 'llIk'ras trtisrju'tog pe'Ca1JTI<og onnamerrta nervodi Torok i ria drugim na:lazi,gmma Gerpild\a,120 a HaTI1!peJl ga rlovodi u vezu s ukresom ,gemna:ns1ke .keramik e uanerovinskom hugU.121 Peeatni donek'lesrodan ormamerrt susrece 'se u JUJg'oslav'iji j'os ma jedmoj meolbj avIjenoj posudi 'neipo~nariIOig na!laJiista ,U Nerodmom rrruzeju u Beogc-adu, koja j e, nesummjivo IgeT"IDam!S'ka ;i srodma je 'baJt81j'nj,Cko,j, ie na je<bl'Om fragmentu pO'sude liz 'la'n!g!oIbwI'dslke nekropole J(ramj. 'ikajasadrrzi,. illni set ,t·aJkone:!." iJStotOU'og,otsK.'e :i alamaneke pl".irrnjes-e.122 Inoce nije pecatni uikrrus (komhimiram IS (b[aJgim (ir5pupcemj'ima) iilpi;can 11 Pk:dunavlj,u za keraimilklU Gota"Yee 1lIg1a:vnlQ'Ih !se'ITlaiaZli-na-IPO's'U'cia:.tn:l'a:-'gepci:uslkri'h nekropola 6.,stoillje,ca', pa ce i ova nasa posuda hi£. veoana. vjercvatno tvorevima Gepida,

IV

Na temelju svih 'O'Vd~e aznesenih podataka i analog'ija vallja cita·v gn-obni lnila\Z (sl. 1-13) 1:Z .oikloilice Batajnnce Q'ati:rat/i -u 6. M:orjeee, '8: pripadao j e uesumnjdvo rrutmilk:u-!kolIlj allliJcu. S i()J:)lZi;r1om na s:lj'em, kojeg BU nosihi ]sldjuoivo eanno ikne'Z'Orvi .j;l,i urugi li'srtaLkllllJti v:oj'Iliaki rpoglavari, kao viidljivi !hojm sljem, mora se i taj 'g;riolbn'i- malaz p,ripti$:a:ti co;vjeiku~ k:ojri je vrS110 i'a1kDiY1l Iunkcij u. Poenerto je vee -:irz sta rij e literature. a dokumenriramo je to i dzvonima (Tacit, Prokopije, Ag a.tija, IGa'Udijain~ Grgur TUl',51ki iltd.),123 ;da rSuGermalJ)'i velilke seobe naroda pretesno r.a:tova;1i g'oIrogla.rvri, ,i:e da S'1l i'os U 6. -stoljecu nosile samo isteikmrte hc-

l1fo Beninger, Del' westgotisch-alanische Zug etc. Mannus Bihl. 51, p. 91. sqq. - AIHHdi, o. c., p.41 sqq.

, 115 . Alfoldi, o. C., p.52, tab. XXIX, 1- 116 Tdrok, o. c., p .. 166. tab. LXVI, 224 . .111 Rcska, o, e., ,po .123, fig. A, -B.

ars Banner, MAGW, LXIII. p. 378, tab. IV, 2.

1~9 Hampel, o. c." II, p.784, III, tab. 463, 8, 9. - Csallany (D.), AE, III, ser.

II.. tab. XXXIII, 9:.

1:20 Torok, 0,. e., P . .172.- Banner" o. crr . .12.

m Hampel, o. c., I, p- 134 sqq. - Cf. Lindenschmit, o. c., p. 480, tab. XXXV, 6. - Werner 1, p. 87, tab . .11, A, 14.

122 Lo,z·a:r,GM];)S; XX. p'p.~i85> 222, tab. XVIII, 12, -Ze:i.ss, Gerraama, .14, pp.21-23.

123 Henning, o. C" p.8.1 sq. - Bouffard, o. c., p. 121.

24

Arheoloski spomenici -velikeseohe naroda u Sxijemu

\

nosti sJjemro'Ve (P'rolkorpije, Perz. rat. II, 25). SigUJrDO je, cia su vl adara llima:li uz sljem bogato ulkrasen:o oruzje i :polZllaeelfiu QkhJlpn'Uz'a.Sutim, talco na pr. ~otill'a 55'2.~. ('S'ra'VlIli Prokopcje, Got. rat. IV, 31). Sam Teodenih ,oihiIc.no j e ·.rk'QlTIloigraisiki -pil'lilka'z'aIll!helZ S1jema. ali 'se j asno razaJ.)ira ljuska,si.i ·oikJo\p na Teoderihovu portretu loouvan na zladnom medadionu iz Seniga·Hu1a:e, s:to se malaei u Museo delle Temne u Rimu.1:23a Poznato je, 'da ISU LS'Voen:L Corti lpori opsada Rima 537. g. vee tkOirilSrti~i 'oik,1opnu ·zastinl,l u veeem lhl'loljru, ,8Jli .su nu'u vjerovatno popeianihi teoc ;u 1talliji,d!()ik su je La!ngi()lba,roi rpOiZrna:valli vee U Panouuj.i olko550. g. S'ljem,o~i It]pa Baldenbeim IEm, :premado,sad.as:njem s ta'nju llstraZivaJD'ja dzra.deni u itstocn9,g()lnstko~ lia!liji, i to U radioruicama, ikloje ruisu hi1e germameke, aii za ulp'otre!bu I'stolCnJilh Cota .i losrta1;iJh geemansk'ih plemern,skiih saveza, s,no su hilLi 'U dodir-u ;$, moGn·irrn. GoltJima od Teoueriha d!aJje. Nas s'ljem nilje u p'r1olt"iiVll1'0IS'ti IS 'OV1QlIIL tezom, je~-uJkl!aSni mrorro:v ptica .gtraib'ihca (81. 1, 7) . na !p.redrrjem i straznjem !procvjesllu, k'a;o i fantasticna z.ivotirnja (sl, 1 .. 3,,4) '5 ·olk:rell1:utom. gilavoun na Jijervom i -desnoan pro'v'j'eiS[lu, daje 'nalSl1utiti illstQIC~'n{)lg'otski ukus. Gli!Il~ua posuda (1S1. 13) j e, IDapl"oii:v, rad gepudskih Ilorn1ca1ra, dolk 18'.e-OISlta1i ze:Ljeznri. materrjal (s~. 8-12) sam po sebi ne rnoze b!1izeefuIiiCkri 8Jti!ilbuiraJti.

Podrucj e Sruj ema !bi1o j e - pnij e ervarsko-siavenske seobe - u 5. i 6.Is:to,Jjeou ru!g'laV1Jl!OIIll p'OldJJOZmlO Istoonim Goo/Ina i Cepidema, koji '5'U zapravo Ts!konSiki srodma plemena (isra.'V'I1i jordam, Get. 17). NlljemlQ~uee rrvijek sug urmo od redimi, da 1i su naolazi 1JS,toeuo.g;ol{:lglkli :iJli geipiiiCllSki, 1,(ak'o je rOO U svoje v:rijeme vee uocio BrnlnsTIlrild.l24 Na!lruz iz okolice B8Jt8Jjn;ice vadja rpri!pl~sa:ti li!li Istoenien Cotima iIi Gepidima,a:li IS 'Olbzir.oan ma ,gepiidski tip posude, kOlji rrij e 'zap,azen -u ,g;()ihs-kim nalazima Podumavlj a, nadaz ee hi"rfi .gotovo sigunno .gepiidslki. Pored toga ~relba [mati u vidu triC:imjeuice: 'a) Iklotd predavarekih Cepida vee je ustanoviljena jedara loibrazrna plroca sljema tipa- Baldenheinn (Sserstes-BerekhciJt), sto dokazuje 'U1potrelhu 1riJJ. sljemorva.-lkdct ,njilh; h) nas nalaz d[Jla n~jb~{)j·nij·iJia.nait'Olgija s gepidskim ma.te.rirra]iOIDJ., bez o~,:rira na sam s!;jem; c) Cepidd su clullje boravihi u Srijeenu-od IstoOnirh- Cota .. Pored ovih 'ci11lljeTIJi;ca tireha is pravom pretpostavsti utjecaj iz kuHuruo, premoone isd:r!)CnrOlgo-nske ItaJije ma Gepide, STO ee m00e dbjars,nirti .i IS 1p'ovij esnim >zlhirvanljem. Inaee je iek IPI()[ll!o6u :pJOiV'ije;snih podalDaika12~ moguce b'loize vremenslkd deternuinarabi malaz iiZ okohice Batajnice.

Gelpi,dli 'Be ,paja:vlju:ju -n SJl'ijerrn'11 - -ta,da~:is·tocno:'ri.mSk.oj pokrajini Paanonia Secunda - '00 473. g., a u neposredmom su dodrru s IrSiJaon.:irrn GoiTima 488. Ii 489.,g., :k,a,d .iili_ je n:wime .potuikao Teoderih p'riHkom 'SV'Og o£lJl.aLSka u HaJliju: Teoderilioi'va J..siJoClD.o:gotska dJrzava u ltaJi:ji urpr.avlJa on 490, g.dallje Dailmac~j'OTIl ii .pokr ajmom Sa'Vifom-;---a~od 50-4~ ,g. li Srijemom, k:oJeog Teodenih naziiva Paamonaa Ssrmieneie - (Kasiodor, Val'. III,

123:1, Fuchs, Die Antike, 19, 2, p.122 sqq., fig: 11.

121 Brunsmid, Yj.esn.ik (Zagreb), n. s, VIII, p.209 sq.

125 Za lpovijesne podatke: Sisic, Povijest Hrvata, I, pp_ 16&-173. - Sisic, Prirucn.ik-iz.v:.o.ra,_I, p.138 sqq. - Nodilo, Histor ija sr. vj., II, 'P'P' 187-215, 371 do 400, - Granic, Vojvodina, I, ,pp.93-9-7. - Alfoldi, Uutergarrg+d. Romerherrschaft, 2, pp.91-104.

25

Zdenko Vinski

23), :it'o t8 Ulpra.vnim 5reruS:tenl.u Si1rmli'UlIIlIlI, sto riraje i-poslije Teou.er.:ihro've sm r-ti -sve ido 535.g. Sl"irremsilci Gelpridi su u sluwi Teoderiha od 504. 'SlViE:!J Ido 523. g., :k:ad uh Je on vecim «[ij elom nasel io u zapadnogotsku Galiju,gdje su se oni odrzala do 555. g. U io vrij eme .dakle Srijem rrij e pod. vlasfi drzave Cepida ea 'srediStem u Bana-tu i Erdelj u, s kojom ISU povezumi i Her-uli, -ali ovi }Jiot0rnjri. su ,aJk:TIiJVIll.i doduse .oko Singi,aunuma, no u Srrjemu se jedva spominju, Bos}ije Teodorihovc smrti -pokusaju 530. g. Gepi'cLi ponovno pr.iiklju'ci:h Sraj em svojoj ,dd,a'v-i, u'cemu iih ti(prijeCi ist ocn ogotsk i vo jskovoda V iii'gilS:. Pocenkosn ]S'tocn-o goislkor..ib.iJzautslcib. r'atova 5'35. g. napustaju .relativno ibl'2o Istoeni Coti Srij em, ali ,dr.z.e do ·Dik.iO 540. ,g. panoosku pokra'jirru Serviu sa Siscrom. Sirmrurn 'bude r1:ctd pnivrem·e;nlO ;podci:nj en J U!slri'D.!i jarm, ·raiko u.ib !"'Z,o. postaju 'gospodaa-i :Srijerna Gelpi:dll .. Iste 5:;5. ,g., karl Istocni Govi 'napU's'iaju Sirmi urn, povuk.u se oni Ii lIZ Salone, oko k,oje 'trajn :ra'tov1 jos sl'ij edecih ,godina. U Dal.maciji, ·gdje Istocni Coti ,guibe tada postepeno 'Via'st, pojavljuju se -oni dorluse IjIOS j ednom 548-. g. na 'd,bah, ali. ikoIIlaC:n'O 55.1. g. dolaxi dalmauinska oibci.'la pod: vrh!ov.niiSt-v'o Bilza:nia, korri j e ,definitilV'Ilo slomdo obpor Istocnsh Gdtau H8.Jlij.i te!k 155. g.Oko 536. g. vladaj u Sin-miuenosn. Gep!i:d.i, ik.,olji iSru ,n~olll ii'S,t.gC'ITO@Oltskog pov}.ai:em.ja. ll'sli u Scijem. piU't,eim kJ'loz Sr:iij,em rpreibalci!].i. 'Sill GelPi~i S1alvelD.e preko Duneeva 551. 'g. na hiza\l1lus1k;o rt1o. Gepi:dirrUa j e uspjevalo visekratno iodbi+i Langobarde '1.1 Paarouniju 547., 551. :i 566.'g.,:te orri vladaju Srijcmom sve do njlilhove .kataistrofe 567. :g., za Vila.d.runaa KWl1ooll'untl:a, 'k-a:da neetaj e 'lFOIpceoi,t-arva .g epidska dria1va pod pl1."iiLskom llam,;g'olbaJrk.ll~:ko,"a'V.a;l"Isikog sarveza, u 'koje,fuu ,SIU i Slaveni .imal.i lS'Vo!i udio, Potucen'i Gep!idi odlazc j ednrim diij-e- 1101ffi s LWI1Ig'olba'I"IdllIIl:a 568. g. u HaJ1iju,. a IdJj!t10mlitCno ostaju pod vlaeti Avara u :i'SidCnom dijelu Parronske nlzine; .tamo je na nj ilidoduse joo 600.g.u Potisju n-aisla lbizant<ska vojsk a (Teofalik, VIII,· 3).126. Ostaci Gepid,a Ihrane se joOS IJ)osllije 56.7. g, m,jestimtii!lIlo 'U malom opsegu, a'll ,hez uspj eha, ,a 5?L~g . -dorrose ~u!Iri.tI:n.llrIl'dorv necalk. Reipti1a 'i ihilSk'UP TraIUl'r.ilk b1lago vladan-a KmmrrnuIl'da u Cas-ig rad. To Ije vrjjeme katie ISU nesrali GepiJdi liJZ .pdll~tiOkepovije.s:ti. Bf'UJlsIDiid s !pT'avom p're-bpo'8fa'VIl~a. da je K UJIlJimfU)U,d1oV10 sj ediSrte bi~lo' u -samom Sirrniniumu, ,oil:> j arv irvSri neikd'liJko pr.imjer-aka njegova novea, i 1:-0 s .. nalazista Sirm.ium, Bungenae (Novi Banovei) i Teutohurgimm (Da;Jj),ik.oji je Ibio [korvam 'U Siimui'UrrLU.127

Plrean:a ovim 'P"OfVoirresn1im pedJacilIna {),vidje obradeni nalaz Iilz okoldce Batajmice vaillja .dalti.lf'arti u ·pif'VTU polovanu 6 .. 'SrtOlljeea. Nije vjerovatno, -da jesi'l[em tbio vee nosen 'U prvim 1JtO'ribama Isvobrui!h Gat'a i GepiJda 448. Ii 449. g. Pretpostarvimo 'li, da je sljem ··iz,raden 'u is.toonag,6.mkdj ItaliJji u TelO.tterr:rhofV1o vrijeme, d!Qs'aIQ, 'j,e rtalj primjel"ak ~li'je504. g. u Srijem.. Ako je 'taj sljelID. nosio ri5ri:alknurti rarn~k Isrijemslki:h Cepida, na :pro ikao aslOO<m!Og'otsikru dar, mogao je i,srtj b1.,ti zakopen u tplTVo.j ce~irni 6. siJOi~jeCa, t. j. do 523.g. MOIglUce Ij e talkoder .i to, da je-gepidslci rartn.i1k

126 Much, HOO'p!S RLGA, II, ,pr.157.

1.27 Brunsmid, Shena Buliciana, p. 671 sqq., fig. 1. - AlfoI.d:i, Untergang, -o. c., 1, p:p.19, 24,. 30. - HorffiHe.r, Ber. VI. into arch. Kongr ess, Berlin, p.5·19. - Stefan, Die Mtinzstatte in Sirmium unter den Ostgoten u. Gap-iden (1925), nije mi ,pris,tupacno'.

26,

'.

Arheoloski spomenici ve Iik e seobe na roda u Srijemu

dlos ClIO Idol tog sl[j ema 'U dk'rsaj-i'ma 530. g. ,iib mozda 'P'rillikom istocnogotske evaikuacij e Scijema 535. g. lkao p:1ijelll. NwjV'je:rOlvamnija ije, IIllO.guonoet, -da je groibfIlli rna~az tiJz 'OIkdlirce Batajurice ~fd. 1-13) dosao U zemlj,u567. g. u vezie gepidsk.im Sllioonoin,a iaj datum hii ee i terminus post quem non, kad je Itaj na.laz zelkopan, jer ISU kasDlirj'i datumi jedva i nnoguci,

Oba sljem:a JiiZ ~il(:la (18'1. 14, 15) fbilt ce 'PO S'VOIT !pr.iiliici losiavsnma 1'5- toon:iJh GOIta, -kloji r$iU rdda1i Nan-om; '00. 430.'g. baireJn do 535: g. U to vri&eme dbsla. su i oba slrrema lQ/IlalffiOlil1i 'ffioZda i nesto kasmije' za i'stloCnog·otls'ko~bizanitsjki;h Ira,tova na ohali, ,cak u vri'jeme Ikad ISU Totil ina brodovi ;pod vodstvom 1ndulfa boravi'Ii 548. g. na dalmatinskoj 'dfra,u-,128 mednrtirn rito je manje vrj'ell"l()lvatn!(}l. jer lIlije uetanovljeno, cia Ii je IrndiuJlf btiJo tada ;i u Naeoni. Prema 'tome v.aaja datieami oba s1jema .liz Vida u vmjeme iLsiioOn,olg-otlSike rokJtupacije Nairone, ,dalkle ,pi-1JbliZn'o u prvucetvrt 6.:si:oljeca. Kaik:o je vee naprijed spomenuto, bit ceda ;BU ova oba S;ljema Dlbp,rili.ke ilSri:OlVll'emelllO ra deani ~ nasirn prrilffijerlkom, sDo· je d:oSao u zemilj-u u dkohnli Barl:'a[jni~e. (* To vrajedi rpog'ot{)V'lU i za ,nedbja1vJjelThi

sljem 1Z Solin a.) .

B. Osvrt na ostale nalaze Iz Srijema iBaranje

I

Sti'jem je vee ranij e rpoibu1dio paznju arheolog a radi 'znacajr.nih naIaza nalkiia ':UzVll"elffilena velilke seobe nau-oda, Qib.ja:v:Lo i~ joe Brunsmid i piJ"riJpis:a:o ih Is~oIOnim Gomma i Gepild!irrrm,129 d:e 'upucujem na iaj cntirami BrUJusmidov rad, .k ao preduvjet zaowdje irzJnelse'Il.a ,dall~nja r-azrnartramja. Na'laze novca rbog veemena 'u Srijemu 'lSi:nte1s!ki je- pr:iikaJZao Aifoldli.130 lIIsltrunl()!V1iJvsi pored gepsdskog movca i liiSvoonOlgiO'bslki I1O'V,a'c na va.z'l1O'Di :rraaazistu N 'OY Ii BalD OY eli (Hw'gelIl.a1e).I31 Brunsmid ~e oibljarv,Uo, da podsjenim rwklrartlko prema metom spomenutoanmj egovu .ratlu,132 sLiJj.edec.e "p,rim!jer!ke JIlalldt'a: :pa;r velukih £iJbu'la od scebmog .g'la,t'lc.'Oig l,slkucall'og li.nta iz 1'1 Q k a (B. m:g. 31); 'jedrru veliku 'L~jevan'U pozlacenu Ei!bu1u od srebme sHit.iJne ukrasem; motivom spiralne [oz ice ;i ,gl'a:naiima sa ZI()I()'rnorfnim zavd6tkom noziee is 'grcfulja u RQvina,ma (B. £i.g.35), zaiim pan; ¥eJliOO~h libjecv:f1JThib pozl.ac.ell1iih £iihula_ od srebrne sHJtine, u1krasellle rovasenian ornememtom riaikoder sa zoomorfnim !zavll"Setikom noZi-ce ,iIZ.:gll'!oihova 111 Z e ID.1l ill '11 (B. fig. 34), -nadene ·z,ajedno sa srebrnom predicom i dva '_zjla~a zrma od derdana (E. fig. 3,3); 'nadalje nekoJ!ilk'O, madeaiih £iihUJla i:z Nov ihBa.no-vac.a (IS rpolozaja »Gra·dlina«), 'i to d_'vije 00 srehr-iliOgo glartkogiskucanoglim·a (B. fig. 32,1,3), rfe tlvij e .lJje'Vane (E. f1g.32,

1211 $isic, Povijest Hrvata, I, !p. 173.

U9 Brunsmdd, Yjesnik (Zagreb). n. s. VTII; passim (ova] njegov rad ci tiram

-dalje kraticom B.).

130 Alfoldi, Untergang, o. c., 1,W- 21-36. 131 A11<:Hd1, o. C., -po 2:4.

uz B., W.21O-·22O. Nadazi iz ·Siska, siQ, ih joe objavio Brunsraid, kao.I oni necbjavljeni, ne ulaze u ",]clQP ovog rada,

27

Zdenko Vinski

II

6, 7), od koji.h Je jedna bilR. pozladena, a druga rpoka;zuje tragove emej'la i mogla. ~bi balti mesto ikaerrija ; s ietog TI'alruzi~sta j'oS -slijedeee rnal.e fiJhu:le: jedma POIput iptice s dvij e fgli:lfve ptica ~rruhi~ica na z:a'Vrserteima (B. fig. 38), 'jedma dbaitka ptioe u lijetu i ,dv.ije dhlika cikade (E. £~g. 37,

. seed'ina :i gore), 1e Ik'onaiSnlQ jedna ibrioocaai,a li.jev8illa fi:bula (E. f.ug.32, 8), koj u va1jadiferem:cirati od ovog germ:anakog nakita, j er se u novaje vnijeme pokruza,JIQI, :pp Wenneru, da je ona 1ca'suiji'priIIIllje,ralk ·na:kita 7 .. s~OIljeca iz vremena seobe juZinih Sla:vena.133 Misljenja sam, ,da nahrojena od Brunsmnda (;}jj:arVlljEmi ~1 potjeoe od IS1'Oooih Gata, a mognce i od Gepida (f:iJbu:le RO'Vme, Zemun, premda, to pO' iipo11!Osk1ni. znacajlkama ~1J:ij'e zajanneeno), j edino rtaik,o zvana »5" fibula (E. fig. 37 dolje) iz Vi:n~ovaca nesumnjive je n,alkii Laa:I!g'olbaJI'da.

Preostaje ~.os ru(pCYtptirn.iJtiJbar.:ern._ u skici sJiJku .na'laea i:z Srijema i nj egove okolice sa lS!1ijede6im materjjalom nakiJt:a: -

NOV.1 B a mo v ci. Aa-heal'OSkimuze:j, ZaigreD. SluCaijni .neilazi jedam,aesi fraJgmena:ta m,allenih filbula (sl. 41-51), od 'kojib. je vee i.ri spomeDUIO mrimog red Brunsmid ;13>i'dvi\je fiibnlte su od srebra ,dldk. 's.u ostale od hronce odmosno ISlLimine Ihjev:alIle', pojetl-inaoo.o se opazaju trciJgavi !po~ srebravarrja i pOizJlate, na najvecetn fcagmerrtu filbule vidlj iv je motiv k ruzica .s toe'kJoin U lSrl"etci'imi, jedam z a vrsetak TlJo,z~ce 'je zoomorfam. V j erovatno eu ave £iibu.le 'ils1xJoolOg'O:Dslke 'i gepid:slke.Dva: od mavedenih fr~~ menata predistavljaju nedovrsene pninnjerke s:laJbo L~jev.-aillJe, moida i odlhwcene, 1eilnrdiciraju iJIlIogu6uosi, dasuovi 'P.rimjerci fibula .iz radeni u nOlvdbaJIJ:Qtv:a:Ckorm naseljm, t. j. u V'aino.m ka'$IIl:o~m·trilknom fkrust.e:lu dl1lJl1a'Vskog 'iliJmesa, zvano Buegemae, kojiJ 'ie. na demasnjem !po'}'oiaju »Gradlima« odronjen U Dunay ~taj po}.ozaj nazivaj-u u selu :j.os »PUJrger'l:, kao il'a.dicija naziva Burgenae). - S tog natlazrsta. valja epomenuti j05 1 :fiiibulu (vis. 3,9 om) od (br:once (sl. 52) :dbhtka !price 'graIbilice (oela) rastvorenili krHa, wkraseJl:u 'ID'oJt:i'Vlom 'kruZica IS toekom U sredimi (kao Ii. j edna netom .spomell'uta £iibula [,s1 41]),. Sto pr:ei<llSrta,vl'ja. Pl'IoiJzvo.d ha1rha:rizirane .runtiJke, ne {·ol:ilkn prema rr.inn.skiilll kruiikopre,ma iponitsikim. li!s:toCnogotskim predodwama is rnerovirisk.im analogijama 6.,sioljeca;135 na:dalje tre!ha uka,zarhi ma dvije malene j ednostavneerebrne predice (si\l'. 2,2 em i 1,8 am), sto ih je vee spomenuo BrulIlsmi.d.136 (sl53, 54), te broncani 1rn

c133 Werner.,. Rein.enk.e,::.Eestscruift,p.154, tab. '30, 44. .

134 B., pp. 212, 217, 219. - Mjere fragmenta izostavljam. Crtezi su u mjerilu 1 : 1. U ovom poglavlju rezervirao sam upotrehu skracenog naziva »fibula.o(, bez ohzira dali je ona iskucana, .i li lij.ev.a,na,za t. zv, Iuene .fibule (Bilge}. fibeln), kao tipican nakit ze.n.ske nosnje seobe naroda. To vrijedi i za Brunsmidove primjerke: R. fig. 31, 35, 34, 32 (1, 3, 6, 7, 8). Ako je fibula kakovog drugog tipa, tada je to u tekstu posebno nazaaceno.

135 Thiry, Rhein. Forsch , o, c., .p.54 sqq., tah.22, fig. 512-5"20. -. Ovu je fibulu vee objavila 'Patek, Diss, Pann.jser .. II, 19, p.2'21, tab. -XX,-r, ali s netocnim podatkom nalazista Siscia, sto ovime ispravljam.

136 Brunsmid, VjeiSnik (Za.greb) , n . s. V, p. 159, fig. 12, 4.

28

Arheolosk'i spomenici velike seobe naroda u Srijemu .

(dtui. 5,2 em) ikao ostataik jedne veee s.hone .predice (sl, 55), zatim na broncanu apliku IS 'ptrcom na vrlru, 'lIkTasemu trukod:er motivom ocruZica s ItoCkJOOll ueredini (51. 56), popul1stiliisn1cki Isrodni-h h1rQlTIca!1J.ih ukrasnih igala WZ Feneka i Di.a1sa1$T iz 5. do 6.'stoljeca. POlredtoga obja-vl'jujem j'o~ !d--vril}e osebujme iblr.oncame l-i'j,evane (.8'1. 57, '58) ovalne ~opCe s ukras;nim nastavkom 'radenicm na proboj ('duz. !Svaoce cea 5 em), jednoj nedostaj e tdilo Icfurruca predice Ii 'trm; one 'SiU u'Poloski tS rodme beo jruian 'takiOlv1rrn ko¢arrna 11 Magyar Nemzeti Muzeumu, nadene u okolini Keszthellya, u Pees-Gyarval'iOS1l, te u~va\r:sikJim 'g!'!olhOlvfu:ua,. nalazista KaiSiSa (u madarskoj Baranji), ,gdjeop-051:oji amalogan pnimjerak nasem ne-ostecenome. Fettich ISI1Ilartra, da eu ovakove Ik'opCe JokaJrni 'proizvod s . BlanlliOJg j ezeea 6. ,do 7. stoljeca - u vezi ,s rrjegovom kulturom Marti· novka - ka!O !~ malkiJt ulk,rasen 'motivima lkoncemrt,riohilI Ikrruzica!s ·t()lckoin u sreruimi.138 Zamifllllld~:irva tSIU .i 'OIkJl"llJgtla !ktOV'illlSika og'ledala od srehrnaste slLirijne, ;i to jedno ·cita'Vo (8'1. 59) (pol'iQIllJj.e[' 5,4 em) i cetiJri fra,gtlnemia (sl, 60-63), SVO .su sva 11a poledini ukTas'ooa osebujenum 'zade!hl~·anjima. Ovalcva iog/le/darla tiIpicna '5U 'za ,huwke--i--'g:otske nalaze 5. stoljeca u Podumavlju (na p'l'!icrnjer UntersieibeIlihrUJI1'n)1S9 i 'r'amlh2i'ta 'S'11 od aartiknih, a potj eeu IS Kavkaza i cak iz Kine.140 rz jugoslavije poznato .je jedno anadogmo og ledeilo :ilz mekropole seobe 'nB,JI.'iooa: u KraIltju.140& S na:laziMa NaVli Banovci rposJi:dji jlo5 sedam nepoznaaih ibronca'Iliih primjeraka nkrasa U loiblAu coca.de, ailli ce oni hiti ohj avljeni na drugom mjelSltu s osta'lisn na1a:zirrna oilkaxla u J Ulg'osla'viji.140b

K·o r m a di n Ik old J ako 'v a. Arheo}o~i rrruzej, Zagreb. Na 1-00n poznatom :prethist'orijlSkom lD.alaJri:Siu naislo se i na g ermanske .nalaze U 'g:r-oihoVliJIna;, sto nisu !hili IsEste;mats!k.i ilStraZemi.l41 Osvrnut etl se samo na znacajnnje .pr:im:jerke:. jer sada mlje rnoguce oibjavirti sve rraawo.snje nall!a,ze iOlg vtreanena, Zn.a·caij:na je raasivna ocopea (Iduz. 5~8 omlod.brorree s pos.re!hr'etll:om .ipr:edico.m i IS pO'Zlla.ri:om. na tl'!IlIU 1 na ovalnoj plOiCloi ($1.64), ·ukrruSem·ace'lijama (1:. j. preg'radcima) 'za uJla,gaDlje almandina, }coji Ise' u .jedmoj jos. nazire. Rijedak jen-alaJZ 11 Srijemu veliko u!kra!Slll'O zrmo od ika!J.cedana (duz. 3,9 em), probuseno po <lruZ1ni (81. (5), ·a pri'Paldalo je vjerovatno derdamm. Ovakva uik.ra!Sllla zrna poznata su ~iJz grdhlQ!va ·saI'Illl.'a,miih Jaa:iga na primjer ru. ,susj,ecllD.!Olj Ba!okOlj:i da1je

- u Uga:r.sknj,l4.2 'a spominju 1:h .s gotskrh nalazisia Ponte Ii Podunavljar':"

m Fettich, AR, XXXI, ,p,162; tab. 31, 3. - Hampel. D,C., I. fig~ 1046, 1047. 138 Fettich, 0" C" pp.167, 171 sqq., tab. XXXI. XLIII, XLIV, XLV. - Hampel, 0" C" III, tab. 276, 16. Cf. H8Jm'Pel, o. C., 1, p. 304 sq.,.fi.g. 748-2'58. 764.

1.38 Brunsmid, o.c., V, p, 16:0 sq., fig. 116. - Kubitschek, o. c.,p. 48, tab. y,

J, 1t,. -cr. Hampel..o, c., I, 'P.269-·sq. .

1.40 Jenny, PZ, XIX, ;pp.347-362. - Neustupny, Obzor praeh., IX, p. 145qq.

- Ktihn, Actes de la HIe Session (Zurich 1950)~ p.308. .

1.4030 .. Zmane, jhrb. d .. Zentral-Komm., N. F. Il, cOlI.247, f1g.201 d',groh 37. UOb Vioski, Zikiiadenrschmuck aus Jugo~lawien, u stampi [hrb. RGZM,

Mainz. . . .

• 141 S~p'er, Arheol. vestndk (Ljubljana), III, 1, p.27 sq.

U2 Parducz, AH, XXV, tah. XXVII, 3.6-38; AH, XXVIII, tab .. XLIV, 11. 13; XLV; 14, 15; XLVII, 4.

1.43 Kovrig, AE. LXXVIII,. p.119. - Csallany, o. C" p.154. - Fremersdorf, (;Oldschmuck Sammlung Diergardt, Katalog etc., p.32.

29

30

Zde.nko Vinski

u nasim kraje"Vima nadena sudva jedmaka :primje:r:ka u spomenutoj meiklI"o'poh. u KCl"am[j·u.U3a. Cesalj {duiL cca 6.1 em), od 'k.osfi, s drvije si>I"alIle nezarpean, 'wkJraSeiIl po sredirri rrrotivosn ko.ncelTIJtTli'0nih kiruZ:iea (sl. 66)~ kUlltUJrino jediolbro' ka,sne 8!ntiike, na(la'zi g a se i 11 g'ermansikim g robovima, i Ito ponativrse 11 gepidskian (aia pr:i:m!jer Kis'Z,omibo'r 87 dVrOlzilllpcana p'riIDljer:kit).lH Br'O'll'oa\l}apl'ectiea (sit. 4 em) na'felhrena ma vanjskoj s'iJrani, 'koj'oj medostaje iTfn ('SJ. '67), cesee se nall'azi u g emnemsk ien grobovirna tog v remena. Ostali ,g€Jran.anlSlki rnaternjal 'i:z gT'O!ho'va na Kormadinu (mamj e knipee, kR!rieice', plocice, lose saeuvani privjesoi i :iJg!le~ nozevi, skalT',e:) me ,dozV'olj-a:vaju neku bliz'u e'tn'j,cku artri!bueij'n, kao .ni oDuz'je 0- kojemu ce ihi:ti j·o,s orijeai,. Prerna anailog ij arna S nekropolom Kis,21on11bOf ibi.f ce ov:i grahovi vjerovatno ,ge~p]dski.

D .o,n oj:iJ P e t ro v ci (kod Ruane). Arhe,o,1oski m uzelj, Zaig1re:b. Sl!ucaja\n na'laz jedme mausnice (sl, 68) ',ord fi'n1Olg 'zla1ta 'g;r'ozrdoBk()lg tlp,a (viis. 2,850111, . tez .. 2,90 ,gr.) inkrasene Igr8mulacij.om i pravim biJSerima'. .Istog je :tirpa IneSivo veca, osteeena .nausnica (vis. 4,4 em, tez. 4,80 gr), ma koj oj 'S!U hilsel'li I(Jtp'a~ (ISiL69). Na'sla senesto ZBJpruG!l1Jilje'u ;slelu Er d e v i'k i 'ellya se u Ispom,emu1uiIll muzeju. Oba ;811 p\rimje-rika Ik,valiteino raden nakit, ;koiji pre,disrta,yljagrwdslki ~l.aJtalfi.slki rad, sto nij e mogno mastati u, »!bal'!ba!l'IskiJU« .radnomioima, vee potjece '1.;Z 'kasnuarutikmirh, ,O.dnOSIJ10 ral)!oib~zantskiih 'r'a.d.ion:ica.H5 Nedervno je'll'aihafcerna opravdana hipoteza;H6 da ,8U '~JV.e :dvije nausnice iaradene u ,samom Sirm iumu, koji je morao ·i!l11.ani da:tarskiih r adiorriea a rte dvij e nausnice mog'le GJi pobjecati jz Sill'In,.iruima vee rzrhog geog'raisike hili;zi;ne QiY'i!h srtijemsk'ih ,naUa-zista. Bassiama !Be i'r-azi '1;l ,hliz:ini Petrovaca, allri. kalko j e .imaJ.a vise zmacaj vojncg ~log'6ra, koj-i 'nestaje u 5. 'Sit'O,l:jeeu. dolaz.i za radionice maurje u oibzir.Veroma je vjeI"Ova:tIH),"da 'SIU U 5. stolj ecu, :barem 'P1rjje 441. g., kad je Atila zaposj eo Sitmium, Ipo~·ed'inti pr.imj erci s:i<l'mij,skih nausnica mOigh ;izlg'tedalti'lpo!put ovih. dvi:ju.M'oguce je,dalkako, da sn 'orne radene, :preuna :ralll'dhl~zalllrbsU(oOm .stidu -u Sirmiuanu .i kasnije· u 6. 'stoHecu u vrij eme ~ils,t0cnlo,gotlslke, g epidske i hizanis!ke· uprave 'fog g,rada sve do 'umistenja Siatminrrma 582.1g. po' Avalr:ima: Sig urno je, anedtutim, d.aovakve, nausnice ;dolduse .nisu zastupane u !ge:rmalIls.k:iln gl'dbo'Virnat' ali one piredsta1v}tj a&'u :pro1iotlip z a jednostavmi'je i 'I'! Uis6ciI1'O' i2'raden~ ia'k,ove kalslnije .nausnice, ;kako'Ve 'Sill IbrdjnOou1s1a:noiV1ljene u avarsko-e'lavemskim g.r-ohQiV'~iJma 'ke.sZ!thel)"lsike ,lk.uiture U Panonskoj jnjzini;':"

S 1"1 j e m ska Mit roo vi c a. Arheoioslci mnizejvZag reh. U KIrajiskdj ul.ici hr. 96 madene j5U pri rdlg'O~'aDJju vrta dvij e br'oncane 'PTec1ilCe, jedna je gilauka ('51. cO), iana 'i:l"n sa 'Z'oQlffilQlri:Il'im za;vrse)~k{)lm (s:i,r~ 3,3 em), a ,drugOtj (si'r. 3,2 em), kQj'a-~j'e ma 'prednjoj strani nesto nareb.rena, ne-

U3a. Zmauc, 0-. C" col. 248, Jig. 202 a, grob 40; col. 249 sq., fig. 205 a, grob 50. 1440 T0'l'ok,o. c., p.157. - Cf. Hampel, o. C., I, p.268, III, tab. 451, 1 .. -

Csal'lany, 0'· c., p. 152. .

H5 Kao analog iju navodim j ednu ostecenu zlatnu nausnicu Britanskog muzej.a, bez ozn ake lokaliteta. Cf .. Marshall, Cat. of jewellery Brit. Mus"

p.309, tab. LV,' 2683. .....

146 Vincski-Gasparini, Starohrvatska prosvjeta, TII"Ser. 2,. p.26 .

. 1.47 Hampel, o. C." I, 'po 350 sqq., fig. 906-914. - Ljetopis, o, C" tab. XXllI. gore, pr ilog II, gore.

"

Arheoloski spomenici veHke :5.eohen!u~odu U Srjjemu

dostaje trn (;s1. 71). Osim 'toga postoji ,i,z ovoggrad.a j0'5 j edma shona p.red'ica (sir; 3,1 em), ibeiZ u.SCuyail,o<g trna (,s1. (2), ona je Ijepsa i masiwnija ii .s prednj e .najSitfe strame li!ma dva ilSipurpcenja,gdje je :lezaovu.,h_ iroa, a ~Sltraga ima ,dvirje -usice 'za sipku, .koja je 'dr:za:Ja iT'll; rrtikrase.na j e .izvama spiralnosn vitiiootrh.Sve .fri predice eu lijevane, a ,proiz-vod su vremena seobe naeoda, rtip:uone .za germanskegroibove. Popratm nalazi l1Z nj ih .niSiu,ci!l11 se, usrtaUtorVilje'l1i.

R a k '0· va C. ApheQ~oski muzej, Zagreb. Na DJ:l'du Struoiea 11 vinogradu dva ISII'uc.aj'lla nalaza: j edma £ilbula fdfl.lZ. 11.1 em) .ad gila~kog isklicanog sroornOig lama (sl, 73), neulcrasena, srodna je £i.bulacrna i-z· Ho'ka (B. fiig.31, kojima·je :duzirna cca 22 em). ali .mamja i j;e,dinrolstaJYIlija; jedaia

p.recfi.ca (sir. 3,5 em), s koje je iZ'g;'lu>Hen Ih"Ji. ad bronce presrebrena (.51. 74) i aneuk.rHlsena. Oba primjeeka 'vaIja.os obzia-omna .tipic:un fibulu, pripisa'ni Istocnim Gotima,. j er Gepidinem·a'jn ia:kovih fibula, aJi se I1{l.:l'la-zi nil taik:!Ove preddce 'kaJk,o u i:stl)!oll'c)ig'O:rS:kim i:ail{io' i u gel_P':iJdfski:fn nadazirna, H7a.

N es tri in. Magyar N emzeti Muzeum, Builiimpesia. Sllu.caj an nalaz j edne zlamne .Iktoip{ie (d1iZ.4,8 em) s produzenim tmnom i s '~ktrug!loin plo{Sieom (lSI. (5), :kolja je p01cli:jeljena na sedarn ceE1a. jedna tikdo dr-ug.e, uk.rasena Cll'veni.mkamelllo,Ul, yljerova'tnoa1hna:ndinam, s,uo<, j e 'dje}ornicno d!slpa:o 'i,z njih, Ohjavio j u j e AlfcHdi14S .-5 opsirnim dok uanerstaeijom .SitwtilSltii'ke mailaza ovog {ipa naki.1ta,149 ko-ji .ie veoana rasirem u hUllIskQ-'gO'usiko vrjjeme -na Pontu, u· Poduna'V'lljui ·U Halij~i.uo Mamj i pr:ian:jerci 'ovakvlilh .kapCH s:1uzili au i. Ikao. ·ukl'8Jsna iko'Pca na ·dbu&i.1.51 N as .prmmi'era!k :bi!t ee i,sioCllOigoilSki nalaz, ka.o lema rrjernu ti'pol'oski s:r:odnama.lsli'V<na. :zialfrna kopca 'S tcertve 1"OIUJgllMlo'lTI. ploeicom u N arodnoen

muzeju 11, BeOlgra:du, 'koju j e -u 15'Voje vr.i'jerne ohj avio RiegLU2 .

V in k 0 'V'C i. Gra:dski muzej, V,in'korvci. S:lllGa~jan nalaz jedne broncame fjilnrle (dmz. 5,5 em}, :uJkrase!ne jednostavnim, Ireibrrus:i:i:m ·rov,a,s,ein.ilin oenamenaosn .TIn. za(gla.vfn'Oj pllQ1eici (511. 76) i rna. nozici. P!Qlt!p-lllniih anal!o;g:i,ia nisam za njn masao .. Tipoloski je donekle srodma j edna poutsika. f~.hHda na Kri'll1u/~3 ,teo 'iz U,garSike j edna fibula poznatog g·o·ts:kog nala.zi:$ia Puszta Ba1kod1H i jedna fibula i:z gepi,dSlke nekropole Kilsz;omhor.Ul:; Fibtnla iz Vin!k·()ivaca jeostavstina hiilo' Js:i'ocni'h Gota bao Gepida.

Potpunosdi radi olhjavi}juje Be ,ovcilje }os nekoliko nalazatO!g vremena.s po.d:rnoj a. jugoslavenskog dijela Ball"anje:

Bel i M a n ast ir (P61m1o!nos1tor). Muze] Slavonrje, Osijek. Ne-

da'VffiO Je rradena na iskopu ta'J]l~o§nje ciglane (.$1. ??). vjerovatno U uni-

147a Csallany,. o. c. ppc. 144, 15ft , ...

148 _Alfoldn, AH; IX,. 'P. 87; tab, XX1V, 5 . . 149 Allold'i, c. C.,p. 61 sqq,

~50 AIHHdi, ibidem, - HaIDJPel, o.rc., r, 294 sq. -Beninger, o. c., p.3t..sqq. - Aber.g, Coten u, La n.go.b a nd en, p. 7sqq. - Fremersd.orf, O,C ..• p.:;4~ - Gctze, Cotische Sehnallen, passim, - Riegl, Sp.iHr.1:imische Kunst-Industrie, p. 172 sqq, 151 Beninger, ibidem.

152 Riegl, o. C., tab. XII, 5 .

. 153. Salin, Altgerm.Thierornamenhk, fi,g.37.

lU Ha.mpeI,o, C., Hl.: tab. 1 ,2.- Beninger; e, c., .p. 20 e , 1~1i Torok, o. c. tab. L, 88.

31

Zdenko Vinskl

ste'niom .gro!hu jerdna'srehrna fliib:wla (dmz. 12;2 em) ad iskncanog ~ilma; za,gla'vn-a pJ;ociea je ,popttiiloC;k.ili· (E. 'fig. 31), ahi sa sr-eb rnam apili'kacijaana nanjenom vrhui na pocetku Dloiice. Bogalii&e' je zadeaa u odnosu s jednostavmim prilmjerkQmi2;' Rakovca i 'Ila~lbLiza1e ·qbim _filb-Ullama na)lruza KJoi1ui kod Somhora.156 Menu hl"oj'mmnaJa'Z'lma f~b1l'1a od iskucanog ls-relbrnog lima sr-odna je fbelomanas·tir..ska filbula ]05 onima g.robnih nalaza Perjamos, Mezo-Kas'z.ony i dr. u Podunavlju.':" zaMm primjercima oiz Frameuske (Sirl"a,sho'llJrg. Arcy-Ste~-Res:titu~),158 pa i ·pojedimJII. fibuIama ,tog 'nipa's P'onta.l~UOvirrn t1pom filhu:la cd sreihl"nolg Iima, koje !S'U ostarvstnna GO!ta~ podrobno Ise !bawo Alher'g, 160a· njihova ;sia,lis'tik:u naiaza za P.odunavlje ISlo1ii1i su Beninger i K!ovr~g,lSl ali bez .ne laza iz jugosla;v;i(j e, ik:aJkJo :s!Hjede: Sisa1k, Beli M.a:nmsti:r, KOllut, HoJk, Ra1korvac. N ovi BatIl'oV'ci i, kao· posljedni nalae, Grocka· do Brestovika, na Dunavu u S rib iji (jedna velika £iib ula, 'ne,oIbj a:'Y'~j ena, N a!l"dani muzej, Beog l"afd) ..

Bat i na ·(Kiis-Ko8Zleg). Mu.zej u Siimeg-u (zap. Mad8JrlSlka).· Dvije f'ilbrule ('51. 7'8, 19) oderebea, nesumnj ivo par (duz. svake '1 em). One.su slucajan ·nalaz i pl"edi&t·a::vilja'j'U rijed.atk:lP,r~jer prethodnog obllika -. k lliipu fihu:le IOd :i!s.kuca:nog. Lima (sto smo (g·a netom 'siplQIlleniuli); na tim filbrulama ,s!e, maime, moze j().S: uociti ostatak taiko 'zvanih samostnijela (Armbrust), rdoik. f.ilbulle odarebmog .iskucamog Iiana u Podamarvdju ye~ imadu ,svesa:rnirr na 191i. Tipologrjom 'ova,!k·()IV1ilh ti'hwla -. one iSU se T'8JZville,()'d fiiblU.la'tiipa IS ,okrenu·trolll. ll'oi;I,cOOIi., kl()j,O'j" se .p.ridruiio samos-tl'lijel - havxLi eu se Sa'Linltlll i Beni'TIlger;lS3 «xvaj potonji je ba·tirnske priun'jeJ]~ke daIt:~raQ u 4. 'siQllj'eee pr"em:a anadogrjama fi1bula l'Z pozruate nekropole Ma:ros-Sz.e;n1t.-Anilla u Erdelju, Ik()j a je vjerovatno z·arpa:.c1n:ogortska. F-i1hule 1Z Bzutine nesumn'j ivo '~m anatno TalI1ije odenih tipa.Ilok, a vailja iLh 'datira:ti 'u dru:gu polovicu 4. siolje6a i do u prelazno VTjjem~ od 4. -na 5;ISo!-oilj.ece. Po svo] prillici ;S!U one ItakiOaer g'o:tski nakit, sto se -po~avllJjru:je'na Pontu J: u Erdelju u d.rug:oJj 'poro'vici 4. stdljeaa, a Coti eu ga dOln-i<j'eJli Vee :nelgdle oko 400.g. 'sa sobom u Sredmj u Evropu.

. U vezi ,s:ge,rmaDlski.mlnalkilt-om ,i'z Sri.jema ·treha jos 'sumarno upozoriti ma sredne .rri:a!la,z€ ilZ VojYloldi'ue163a. i Becgrada, k'Oji prelaae (zapr:arv'o .()ikv]r ovoga ·r.a,da, a navodim jih k.aiko slrjede Ibez ·prei:enzrje na

150 Velenrajter, Naueni zbor nik Mat.Srp., 1, p. 259sqq., fig. '7-12.

157 Hampel, 0, c., III,t.&.h. b, tah.44, 1. - Cf. Salin, o, c, fig. 23,.24.

1~8 Aberg; Franken u, Westgoten, fig, 68., 69.

159 Fzemersdcrf, o, c., tab.B.

160 Aberg, o. c., p. 41. .sqq., tab. I, karta n.

161 Beninger, o, c., p. 15 sqq.,; fig.1.- Kovrig, ibidem. . .

162. Salin, o. C,., p. 7 sqq .. - cr. A.lmgren, Nordeurop. Fibelformea, Mannus BiM." 32, p,,250,sqq. - Brenner, VII. Ber. RGK, p.264isqq. - Tipoioski je BrO-dan i j edan oblik rimske provineijalne Iibule na,sjIil primjercima 1Z Batine, iako on ne mora biti njihov prototip. cr. Almgren, o, C" tab. I, 20. - Kovrig, Diis'S. Pann.iser. II, 4, tab. XII, 130.

163 Beninger, o, e., 'P. 13, fig, 2.- cr. Szekely, Fol. Arch., Y, p . .100 sq., tab. I, I., II. 1.

163a. Za, os t ala. nalazista, v, Iankulov,. Vojvodiua, I, 'P.85 i karta nasuprot p. 80. - Mano-Zisi; Seobanaroda, izlqiha, Vojvodanski .muzej, p.8 sqq. - M'aterijal nalazista iz VQjvooine, kojeg cuvaj-u vojvodanski muzeji nisam ovdje mogao uzeti U obzir za ip'uhlikaeiju.

32

Arheoloilcl spomeniei velikeseobe naroda u Srijemu .

_potIptHlIi hroj nailamSta. To je ,grahni matezijel 1':2': Baokog MO'no.sira (Bodrogh-Mon'OSror.sz.eg),koji po mojem misljenju nilje jaziski, vee VljerovamQ istoen'Ogotsk:i, a i~sto i:wko je iSTOOn-ogotski i na.'lruz iz Kolurta.18<' Neobtaden je .navodno ge:fun~lci mwtel"tjal naden ma aero-deomu -u SomIboru (GrBldski muaej Som!hor ti univerzstet Szegedin). Iz MClIgyar Nemoz-etiMUz·eruma u BudimpeSti ;pOImata su mi dva vama gotska nalasa, i toilz Ka'l"8:v-ukQva (Bacsord8JS) i· Z1ll81eva (O_ker).1tHI Klmsthi'S-vO'risches Museum u Helm. posjeduje ·g{)ms.ki D's1az, naden u BeOigradu~16~ a ondje je nedavno naden j'oi jed8JIlID.OV~ germamtSki nakirt,

koji nije ohjavljen, Narodni In11!Zej . .

'U Beogradu cuva, pored vee pozna.te isli:oCn.Qgotske ziaibilie 'k10!pCe16ea (ona ne potj.eee iz Beograda, vee .navodno iz K:ru:Sevca), a-oS jednu neobjavIjenu orlovsku !kopeu nepoenatog nallazi.s.t~ mozda iz Srijema Jtli sj everne Sr!b~je>, pa de )ZMQ i dorrosim ~a tommjestu (151. 94): kopea radena .00 lij,evane bronee s tragovima pocl.wte i tako .zvanrum. rovasenim viticasnm ornameioonna predDJjoj strani pra v'dkutne' "ostecene" uikrasne plOiCice, ikojoOj medostaju almandimi, predica odlomljena u cijel'Osii, ali g.}ava orla sacuvana (najveda du-

..... k v 9)0'"

:Z1na ; apee eca . "em. va:J prlmJe ...

Talk 'Hema ·-aIlla,lo.gij a medu kopCatni'a 1Jz HalHje, vee je iStilll5ki najsrodn;iji· <>r1~ kopcama 'gotskog tipa na Pontu (Kerc,. GurzuI, Niikopol = Rusiija tip B, po Gotzeu); pticje wIa ve kopea i'Zgepid:sk~!h grab-ova (Saentes .. Natg'yhegy) drugcije 5U ·abHlkovalle od uruSeig primljer.ka .or1oV'slke Ikopee, koje, 'ce tbiij., vjero .. vatno osta'vstina Istncn;i'h Gota kits .. n'og '5~· do ranog 6.s-tQIjreca.188b

-SI.94

1M Gubitza-Trencseny, Kepes .kalauza Bacs-Bodrog varmegyei etc., p.8sqq. = Gubitza, A£,. XIX, p.264sqq .. ; ... AE, .... XXIIr ·p.-338$qq. - Of. biljesku 156 za Xolut.

165 Fetrich, Vezeto Magya.r Nemzeti. Muzeum, rp. 114 sqq, - Beninger, o. C.,

p. 34.sqq., fig. 10. .

1l1li Beninger, o. c., p.48 sqq., fig. 21, 22. U8a, Riegl, ibidem. .

180b .Gatze, o. c.,p. 14sqq., fig. 14, 15, tab. IX-XI. - Csallany, o, e., p.144, tab. XXXVI,. '1;,.,.3. - Aber·g, Goten u. Langobarden, !po 6. - Crtez orlovske kopce -dao mi 'je na upotrebu fl. Mano-Ziei u Beogradu 1950. g., te .mu zahvaljujemna Ijubaznosti,

33

III

Zdenko Vin~ki

ArhelQ~orSi.kti muzej u Zrug,reibu posjeduje, pored .nevedenog iIt~i:ta. taikoder i specifione :oibl:iJke,olrlllzj'a :i!z vreanena velnke seobe naroda sa srijffiIlJs:kilh na~.aziSfa, Ho !S'e dosad jos misu uzirna'[i 1.1 Lra'Zmrutra:n1je. Kalk'O je Inrupri'Jed. spomenuto, ,olbjarvljroo. j e sarno j edan mac QlZ R a k ° v C a1&1 (isii. 80), Ii. to IS :iJsrtOIg po,llOzaija na brdu StruC1Jca odakle potjece iona metoan ~jav,1jena s rehrna f:ill:mla (sl. (3); -to je spata (duz.O,90m) IS, uscuvanom brot1l'crunom. n:ar'eib renoan j aibuCicom, lie otvororn korica 00 sir®rn{)lg, sprijelcla ;prozlacecrmg lima i dij ellom Isreihrnog zlij,eJba od korica' (Orthan:d). Osrtrica spate dolhro je radena, vjerovacno vod darnasoiranog oelilka. - Iz g!l::01borva .na Ko r ill ad in u kod jakova potjeee, pored naprijed spoenemucih .nalaca, j edmo tesko kopl'je ('$1. 81) {)ibliika [oworova Iista (dui:. O,39m), ikorjemlU IS,U amadcgna 'Vise koplja gepidske nekropole M:SiZ,omfuotr,16B nadalje i:djeizna spata (duz. 0,83 rn) IS iQocuva:n.m:n donj ian di;je[,om srebrnih k_,mica (sl. 82), . te dva ISllaiho .saeuvana uska jedmosjeena zeiljeZlIla .maea (uui. 0,75 m Ii: 0,66 m); ovi portoll'ji tipovi (81. 83, 84) su ma'ce ~zralziiIto konrrarricJk.o rOfrrtlzje seobe nar:oda.169 - U Z e m unu nadena je i:eljezn.a 's!paia (&1. 85) (duz.O,.86m), u Srijem,sik.o;jM:itrovi ci 2' ,sIpai:e (sl. 86, 8?) (duz. 0;86 mi 0,92), u N eSili n u 1 sparta (~.l, 88) Dduz. O,94m), sve ·ce-tiri od i:elje:za, re u H<o.k u j edma spata (sl. 89) (duz. 0,91 m) od damasciranog ·celiJka, S ostankocn oeuvane j ednoetervne ja[bllcice.

TirpOi}rOiSrkru klrusri..f1JkaC'i:jrl.l. ovog ,orruzja dao sam Ill<llprijoed u ye.zi sa spetosn 6s11. 9) iz Batajnice, ka.o i analogaje s Ol-uzjellll :ilz igepidlSlki:h nekrropOila 'PIn ,dhradi ihataljm.iiCkog na[&za.VaI1ja ih prerna rtipoll(),gi~Q datirati u vinijeme 'ad 5. do 6 . .srnoaj,eea. KaJk.o- se tu radi samo 0 Sllucruj'n:iJm nalaziana i kaiko je OIVO ,()tl'flL.z;je pretezoo ·jednosrta'VID:o ihe:z oo'auvamih ibaJ~ca1ka, po ~Qlj:im'a bi se d!OlJ1ekrle iIflrogla .dlJlIl!i'jetib'liZa ai:ri!bru·dj a, me moze se rpO samian spatama, U nljiihovom starrj u kako '511 dlolSp'jel:i u rmnze], ,Q!dreJdri:ti, da Ii ,sru 1l!j:iJhO'Vi .nosioci Ib~li Gepidli iil:i I~~oCn'i Gob. buduci Ida SiU i jeldini ;i ·,ci<I"U!gi ilzr:act~va1i i wpoitreihl"j"avH,!i lia!koV'o O!rlUzje.

Meduuirn IS dva iSU od tib. $ri~jemrsfk:ih. [laJ:a'ziSota zaJj,a.mJCelDfQ, ustanovIjeni InaJlruzri malkita, preana koj iana j-e moguce ,odrr'edi'ti~ da jespa;ta iz RaJkoV'ca (!S11. 80), IS obzirom na gotsku srebrnu £i1b1Jl1.u~ vj erovatno istoonogatSka,cUolk ce lQrI'1Uzje s K'OIl'crnaci:ful'a Cst 81-84), u vezi 15 popeatnim iamosnjim nalaaima ;i spomemnrtinn anaJ.ogijama .i.~ ge'pirlslkilh nekrropola, hirhi gepildJslkro.169a Zan~mh..i'Va je poj-a'vad·to, da jedna spata (sl, 85) po-

161 Hoffil ler, Vjesnik (Zagreb}; n. s. XII, 'P.104'sq., fig. 39. - Za analogije

-cf. Veeck, o· C" ,p. n,sqq., ta.b.68, A, 2, 3, 4, 69, B, 3.

1.68 Torok, o. c. p. 169. tab. XLV, 65. XLIX, 300, LVI, 63-64, LVIII, 332. 169 Hampel, o. c., I, p. 188.

1"93, .Iz .~urcina u ?rijem~ poistoji_jo.§ jedan ~Irdmjerak zeljezne spate bez ukrasa 1 dijelova korica, a eUV;:L ga. Vojni muzej JNA u Beogradu. Tu spatu spominje Mano-Ziei, o. C" p.9, no. 55. Iz Surcina navodi Mano-Zisi, o, C" p.10. no. 69, takoder dvije zlatne nausnice ovog vremena.cah nisam mogao ustaneviti gdje 6e one sada nalaze, Mezda potjeeu one i spata sa susjednog nalazista Kormadin?

34

"

A,rheoloski spomeuici velike seobe naroda 11 Srtjemu

tj-eee iz Zemuna, od'allde .imamo poznaJti InalkiJt g robova, ,ko'jeg j.e <hja vio Bl"urnSmiJd (E. filg. 34, 33), ataj· hi mogao !biti ill:i gepidski Hi.istomogotiski, :pa ostaje i .tu otvoreno p:iiamlje nosioca zemunske spate, Calk alko hi se moglo isiluCaijlIl.o ustanoviti da je 'OIIla nadena 11 istian ,groiJ:x>rvirrna s tim makitom, sto je -zrusads:amJO moguca preepostavka. Na'Pro!fivooje spate (iSI. 86, 87) i1z Srijemske Mitrovice, prema raspoiodivirn podacima, ne pdrtjecu s istog pol-ozalja ig'ldj.e su nadene dv.iij,e ~r()lIl'cane .predi'ce, pa ova pretpostavka za .njih,()Iilpaa,a. Ista je pretpostavka, rnedutim, dopuStema u sl1lJcaj;u lll'esltiaIlSIke Ii ill'odke spate (~l. 88, 89), koje hi U QIV'OID sluCaljJu .h~le iSitOOnOogiO:iJsike, jer jemestinska kopea po svome isrtiilu V1jerovatno gotska, a ~(l'OOke sT,eIh,rtUe Iibule su sirgUJrll<O potekfe i'Z igotskih radionica .

IV

U vezi IS p.i:tanjem nosilaea ovdje objavljenog anheoloskog mater i, j ail a , mora se uzeti u oIhzir niJz mogucnosti lJ."aJdioni;clkiih utjecaj a na no'Sllljru Ii modu, te .tr!govaCike i'llfmitraailje, dan-ova, 1plijena ·_rf1d., pa nije lslkljluJCe.no m.i tOo,' da se nade [S\td~nQ.gotsk.i naJlcit IU gepidskom groou (rtak..o rra pr, jedma gorbslka Iibule, u 'gepiJdskloj IllmopoH Kiszomibor)171) iH()!brrnmJtOo~ ;pltiemd81 j.e ova potOOlJja moguenost nesto manj e uvj edjliva , r.adi sikrofIllillii'jeg kmwtwrttlQg srtv.ar'a.rnJja ·naooi.'ta U Cepida 00 hOlgart:ijiih i dotjeram.ijlilb. Pl'101zV1oda nljilhorvih mo6nijruh rodaka Isioonih Gota,. na,roc~tQ .oltJk.ad !()iv1: .rasp-Ollaz'll: Ikwltur!n:im in"Vem:taJr.om Irad:iJom'ca HaLije. To Ulvje:rlj.i:vo ,cloka,ruje iba'taljllliekJinaiil'Z S11jema na !p1.'iovjes1a U gep~dslk'om g'ro1hu, doik. je napeotiv manje vj erovatmo, da hi gepidska posuda 'dosla

u ilisiO'c.n.'0Ig'ortslki g.["Iob. '. . -

Prernafome We hi sve 1()IV'dije i'znesetn.e etniclce a:trilhuciJje zap.ravo relait:i:Y\1lo s.i;gurne, -s dhzci..r"om rna glarvne nosioce Istoone Cote i Gepide,. vee prema srud.:aSn'j:errn ISJtupinju rastrdivanja, na temelju iiIpotloSkilh krite1ri:ja,.1 iou ,olk:v.iru mfogucTIlolSlti povdjesnah podataka, koji odreduju vremeusk.i eipsolutno ta] arheoloski matenijad,

BTU!IlSunid j e u svojem 'raodu 111 0 ST'.iJj ertllJSik>omuaik:iiu IS pravom bio veoma opreeam "g1e1de odredivanja ei!niJCJIce prilpaJd1nosti. nosilaca tog nakrta, a taj'loib1ja:v'Ij-'eni natkiit .:iJz Sl'1~je!Il1a, kao i .omaj iz SiSka, pobudno je paziDju i\IllQlzelIIille arihe:01lolgi'je Ii. eesce je citiram U litter8!turL Vee je Hampel donao ill10cke fiibule u ISlV10jem vleJilkom kaifato.skom d.jd,u,112 a SaJIllin -u S'V'Oijoj tiipol'olSlkoj !IYUJhJiikadji il}oCke .i zeorunske frrmJ:e.173 B.retIllDIer .spolIl1i!nJje· PO'IlJOJV1Il'O d'loc'ke ik:a!o i 'osrtaiJe !S urnamno;' 74 a u dj e I u RJiegll-Zimmell"mamm.:orvu nailazi Ise ponevno ina i'loerke i zeemmske pTimjerlke~175 Alb-eng domosiereojuepecija'lnu tipclog iju gotskih fti'hula Ev-

110 Torok, o, c., tab. LXI, 131. - Cf.· Bott, Bajuwariseher Schmuck der

Agilolfingerzeit, ·p.22. 171 B., p. 210.

172 Hampel, (10. c., 1. fig. 787, 788, In, tab. 8. 173 Salin, o. c., fig. 25, 41.

tH Brenner, o. C" .pp. 273, 280.

17~ Riegl-Zimmermann, Kunstgewerbe d. frtihen Mittelalters, fig. 4, tab.

VIII, 2.

35

Zdenko Vins-ki

rope, trvretrvsi :il1'aiSke, .po&eJdi!Ile novobanoveeke, zernurrske primjeTIk·e i :rOlV.i.mtslkiu filbu:luu svoju irube[~u I, a. j'O'g .jedan kasndi TIiO'v4amov:alClci . prirrnj'eraik u .svoju tsbelu V;175 '001 je tako upotpunio ,geOlgll'af&'e kaete rcus!pr:os<tranlje!Il!OsrO. ovog rti!pa nakiea u Evropi, Aher:g p'ripisuje pr.imjerke fci.lbruiia od iglatlk'olg iskucamog ILima (na p.r. Up :nok) ranijem -srvalrarnJju,a :I.iljerv3JflIe, uikir-ruselIle filhu.il.e (napr, 'hp Zemum i Rovin·e) neSito kasnijem stvaramju ,g'O'tSik:.ilh radionica 5 . .srt,ollijeea :na temelju iipoo.oo\ke kl8.!Sif.iika!cij e .osta,l,oigWn.a:1og'Il'Qlg rnaitenij al~177 u vezi 'sa Sabimovom tipol.Olgl!j'om,ikv(jlom se ibio vee Ikor.itstio RrumSnrid. JOB je Kuhn U svojem karta!l,()Is.k'om djellu. Q mer.ov]nSlkrian. fiJbuJlama U P:olraj'nlju178u)kazao' na £.ilbru!lu iliz Rorvci.na, 'UVl'lSltivsi je u svoj ,ramji »tirp Aqtrilejac ·daJtiLra:n od 450 . do 550. g., kalo .i ma .rovasene £iJbruJle lliz Zemuaia, .datiraneoko 500. g.

Iak.o je kheIig :n.a,ce!1no-,pripisaJo epomenute 'sriljem.s:ke fillnrle zapadnogotskrm .radionicarna 5.,sfuilijeca, vailja lUaJglaSiti, da 5U 'Dtovri.'ja J!Slt'I"a,;zi!vamja ukazaila aia osnovmu ,ciJutjecnicu, da -illlj,e rnoguce u Podunarvlj u sig mrno rtipoll!()lski diferencieati zapadnogotske od isd:()IOD'OIgortSloh filbu1la,i,9 j er su -i Istoeni Gorti madrvruli @oojotYe jedn'a!k'e' :dhhlike filhU'la (IDa pr, :tip Hoik), .a po~'onJje ISJUV'eeri.z pOlvij'eSlnilh .razlogu, svakako uPodunavl'ju Icasnije od zafpaJdmtQIgtoDs\lcih. .F.iihu1le od .iskucanog srebrmog' tirrnaZeiss180 IS .praJV1OID. me Ismaltra:'za!pa;dm.:o1goilsik.:iJma; na ,00S'noV'u opazanja na rpoidJU!na'VIskim lIl,aJ..aJZiStim:a iohi,On.'O iSU one povezane u groibovLma IS £ibulama u dbJ.Wku ciLkrud.a i IS !im'Vlitnskim ,olgi1e1d.'a!liana !S narebrenim ukraSIQlIU/81 kao Sto 'ili imamo u Novim Ba;novcim.a,a 'vailja ilh datirati u sredirru 5. ,s1lolj-eea. Ost.aJ1i; ovdje ,Qlbjavl1jeni materijal - osian rpojedirnih primjeraka, silo .su bilo mestoteaniji Ibilo ka'sniji - datiraano surname od pnve lpo10'Y'ime 5~ Is,t,oI1jeca do 'u lPoce~ke 6.ISltOllj-eca, t. j. 'U hUlll'sko i u iist1JoCnOgOlt.skio vnijerne vl adarrja. Toliiko se za sada moze ikalzaii 10 tim n.aJla!Zirma, £::dji ISU u ScijeuI1!u - .gd'je ·tl'1eilJ<l. Zapad'ne Gote iSkilijuCiti - doSili u zemlju !ll:ajra'nlrj·e 441.lg~,. tZa Atillirne 'oIkupacij'e Sirnmiuma, kald.a Sill lsioon:i Goti UlZ Cepide, Atil1im.i vazadi, pa 8've do 535. Ig., ika!da Istocni Goti ostavljeju Scijem. Sarno om nalazi, koje su Gepidi preuzeli od 1stOOn1,h Gata i o~ mallaai koje so rnose srrnamrarti ,ge.pi'dskil'~a, mogl isu doci -u zeanWju sve do ru "vrij'eme Iamgobardske ci. avarsko-slavenske najezde, za1vrse:t'k'om ic1~()Ig desebljeca dNllge polovine 6. !S<to~je6a.

36

'.,

*DODATAK

Ne La z u .iz Zmaj e v ca (Vo·roilmari). P:riUiikQIIU terenSllciJh i!srbraZivamJjau- Ben-anji- 11:- l1liPnJ}U 1954._jg~-loib±sao sam .prtrmi hr,ezu<lja!k Vcfur.h.egy, smjesten sjeverno j,Zlna'd lSe~,a Zmajevae i preteZll'Q' zasaden

176 Aberg, Franken -u. Westgoten,p. 24bsq., no.9, 10, 30, 38, p.255, no. 25·. 177 Aberg, o. C., pp.55-62.

1.,.8 Kuhn, Germ. _Bugelfibeln etc.,. Rhein. Forsch, z. Vorgesch., IV, 11>" 98, tab. 64, 4, 16, p. 104, fig. 12, 1. (Kod Kuhna za zermmsku fibulu pogresan podaiaJk .Sisak.)

[79 Torok, o. C" no. 24. - Konig; AB, LXXVIII, p. [20, 180 Zeiss, (). c.,p. 12.

181 Kovrig, ibidem.

Arheoloski spomenici, velike seohe naroda u Srijemu

vinogradiena. Hilla j e ·to peirodna utvirda 'u/z .ruk arv Dunava, Ik.!o~i je sada .i!s1.lJSeTI. Na Varhegyuirrna,ptovI's,iIlJSlkih tragova prethistoriske i nimske keramike. 'te r-ianske opeke .i kameneh emtfknih ulornaka ; ISlluZioje .kao rirrrusilci kaetel ma :1imeSlu u kasnoantikno vrij eme (Ad Novas ?)182 i vjerovatno dalj e 11 sredmjean viljelku.183

U vmog radu josipa Pillisl ma Va!:rhegyu us,fanoviIjelIl'o je 'vee i p'r'lje vise r.HucajIrih malazsa, .. od koj:ih 'S11 za. OValj Iad zmacajn], p'rvensi!veno jedma gJlimena ip'OSruda Ii dva ukrasna okova, pa ih zato ovdje ·oibjalv-

Ijujem, '. . .

Glmena posuda (1SI1. 90) U oib'lilku malenog i masivnog vrca, sivk.astocnne hOlje, radena slobodnim 'l"UJki()llll. Ima usko auo, .i:zihoc.elIl. 'lbrbuh, a veluka dspupcena ·rtlJcka spaja se ·S ,gornji1m'OftvtoNmofij'i je .rub profiJi.ra'll prema vani, te ,size do rtrlhuha. Ukras-a nema. Mj ere: vis, =8,5 em; prornjer dna = 4,5 X 4 em; najveei prOlDIjer iribuili.a = 6,7 em; promjer grla = 6,4 em. V rc je maden .ieancdu 1936. i 194t. Ig. Be.z lJ'OIprwtnih. nalaza.

Tilpo}.oski je ovaij vrcie srodan ipOIZ[lalf:lQ{[l1 dblilku YTca So drsiklO!In [;Z hUl!lJSIkiOig i giQItskOtg vrremena - ovom keeamfikom potanje su se bavidi Beninger i AJ.foldi~84 - .iako su ti v1"cevi radeaui na kOllu i ponek ad uikra.s·eni, a edee ISUP'Ol'vezami ,naIlalZ'ID:na fiJhlll'Ja od slI"eihrnog iskucanog lima, eilkaJda.,.narellirelJlih kOlY.i!1lJSk:ih ogiledala i &.185 Na,s prim,jeraik doduse je r aden !helZ Ikolla i predstarvlja ibaTiba-ri'Z:irrarnlOopmnasrurtlje oibli'ka keramilce maiazista Bekescsaba i IfhsrteTe'llye; koji je, po Alfoldi«, ceSCe UJsiarnorvlljem u MadaTsk:Olj .186 U +0 seva-ijeme nailazi dalcaiko i na gruhu jedncstavnu Ikeramirku radenu 1S101bodnom rukom ·u gToiboyima 5~ stoljeca, ;k8JO na pro Uutel"sie!henlbrunn-i St-raze,187 te ipOtred TIlje Ii ona~()IV'1_l na ;k,oiJu radenu kerrrumilk'1.1-, vise ili - anamje iba:rba'I'·i!z.iJraCl:m, rz. vremena propasti zapadnoeimskog carstva, ii to crIaJr-ociiJo u tkMlteilima poduaavskog Iimesa .. Sk,lapu ove lO\BJcaJrSke IProi2-vodn:je kasnog 4. stoIj eca, a pogotovu 5.,sto().l'jeca yaJlj a !pr.iJp:iJsati i Yl'iCie 'S VarheJgya, Ipremda ga ~.e, prema .sadasnjem ,siarrrju Istrazivamja, ,tesko bllze efini,cki odrediti.

U .istom vimogrradu, ma Varheigyu, madem je dobro 's'a!cu'V'8:n zlrnilIJtl novae, i to IsolHdus carca Teodozdj a II. (408-450). Na aveesu (811. 91 a) p'rilkaJzaJ1l1() 'je frontabno lpoprsje rfJog can-a, narqpa.sgla;sri DN .. .THEODOSIUS PF AUG;'~a reversu (s]. 91 b) vi:dlj-iv je sjedeoi ,lilk sa sljemom na

182 Graf, Diss, Pann.; ser. I, 5, p. 112 navodi naziv Ad Novas za zmajevacki kastel na dunavskom ldmesu (-v. njegovu-kartu u-prilogu) , medutim, poslije Grarra Radnoti i Barkcezi, At, LXXVIII, na .karti p. 97, fig, 1 ne sporninju taj naziv. - Na Varheg-yu su 1942. g. iskapali madarski arheolozi Dornbay i Nagy rimsko vojnicko grohlje s .kosturima, a nalazi se navodno cuvaju u muzeju u.Pecuhn.

163 Sa zmajevaekog Varhegya potjece po svoj primm nalaz konjaniCkog groba avarskog vremena, koji se nalazi u Magyar Nemzeti Mrizeumn u Budimpesti, cr. Hampel, o. c., T, ,p. 815, II, 'P. 844lSqq., III, tab. 498-5'00. - Za nalaze iz Zmajevca d. Cubitza-Treneseny, o. c., p.74.·

184 Beninger, o. c., p, 102sqq. - AW:Hdi, ARt IX, P: 41sqq. - Cf. Csallany,

o , c., p. 125 sq. .

,185 Pittioni-Weninger, Niederdonau, 29, p.13.

188- k1H:Hui, o, C't p.48, ll'o"'98, taih .. -XXVII, 2. --.~Dor:n'Yay,- Do],g,nzaidk, .XfI, p. 93. sq., fig. 2, 1-

~67 Beninger, o. C't p.86, fig. 39. - Nel1s,tupny, 0.· C" ·p.1S sqq., fig.4, 5.

37

Zdenko Vinski

gla:vi, Zez.LO!IU u jeclinod i rnacem u dmg"oj ruoi, a stit je IS H.jeve strame liika, .nampis glals.i IMP XXXXII COS xvn PP CONOE. Sol±dUJS j·e-!ko'V1BID. u Carig radu negdje pred oclraJj zivota ·TelQldol:zija II., vjerovatno vee ok,o 440 . .g.188 Peomjer z1airiiika = eea 2 om, tezina = 4,5 gr. Spomimjem uspu't, da je Pwli,sinaSao jos pornesibooiba'cnih prirnje1ralk:ci l'irnSlk'OIg ka'snoCCljr.sik,blg novca(Druo!kJ}edj<iln, Konstantin i ·dr.). MeaU!tim, veoma je rijed,alk i u jugoslaviji bez analogija nalaz jednog para nkrasnih okova, 51"00 i:h je Ptil.iS.i masao lZaJj,oono rp1resaau'juai rh)lZoU u vimog eadu, 1932. g., a1li hez OJrruJgiih IpQp.ratn:ilh 'Oibjek.arta. 'Ocevidom saan .se uvjerio, da je snjesto nalaza oikJQVa u. 'VlimtQgu-a:ldu '1lidaillJ"e'Ilio 40,-50 ik.lQlra~ka ·ad mj esta na.:l8Jza opdsamog zlaronitk:a Teodozija, pa i:a:j solidus ,ne ·moze 'neposredaro posluziti za dalfliranje okova,

Svaki od oba uikrasnaokova (sl. 92 a, 92ib, 93 a, 93ib) .iz radena od fin.og-i veoma iantkog zlataog Iima.tsastoji se Old po 2 polu!kruzna dijela, medusobno povezama preckom tako, da jsu ;zaprav,o .vireza'DJi od jednog !k.lomaJda, Iima: ·:iIZl'la:d rpa."eCke se rialaai riaileenljena pert1lja tOO .iste kl(W1ilIle, koj a 'je u sadasnjem 'stamju nesto pirignijeeena .. Rulhov.i 'o'k:ova-iS'u S'vaJgfd.je ukraseni 'p'seuJdlOlgr:amuJ..irarn:im !Il-i'ZlQIIlll;Slk ucamilh 'Si'tn:iIh .ispupcenj a. S goeruje IsrOram.:e okova uJ.nzelrui isu aillilliarn!d:ini umedusobno odijeljene ee .. Iij e, .i to po sest lIla. ,sivaik:6m !po!lmlkru2mOOll .clij·elu, te j edam na peillji (sl. 92 a, 93.a), dak]e ukupno po il'linaesi na svakom okovu. Almandini su IPlliolSinaiooo'Uisen:i, rOr:oik.-utasiolg, ovalnog i r:o:rnhionog ,QlbLika, b'Oje od tammo crvene do Isvi!jerHo IlJ}utbica!Slt.e. Poledica okova ('S'l.92JJ, 93 [b) je glai!ka i podl1oz.ena IbI'!OIn1Ca!ll'oon, sada :ko'1"0ic1iranom :ploOCicom, .nakojn je :pricv:riSeelIl. z lartni illlm ,ok-ova zavinut po rubovirna. Na umrtan-njian ruborviana okova 'Uoo~j-i've eu JI"Ulpice z.a tamke zs'kovice ili za prisivam'je oiko:va. - Broneana 'pOldlu!ga Ije -oSiteCe[la~ ,d;je,l'OtIIli!ono mestaila, ma jedmoj stramipolluJ~uZmog 'di!jela je'dlllO!g 'oklo~a-('sl. 93' a) ·zlrutni .je Jim 'pl"ObllSen i ostecen, Mjere (za obaokova j edmalke}: iDaJjv,e·ca duzina = 4.,9 em; najveca .s.iJriJIla = 3 om; sildna rpr:e:ake = 1 em; duzima petlje = 1,3 _am; visina pertihe = cca 0,3 om; feZ-IDa meostecenog okova = 7;50 g.r; ieZllna ostedeiUOg okova = 7 :gr.

Ovum ·uJkrrusni·m okcviena ~rO,grU6e j·e-oo·redliti f,unikei'ju. Po s'voj pr-i~ Hci 'SoU ovi okovi Ibilli :stn.jeSteI1i' na ik·oa.-i,cama spate hunskog vr-emena, a ·kl"OIZ mj.ilhove 'SIC ipet1'je provlacilo eemen, ooOlji je ,drl.alo konice (Hiemenhailieir aIll. der SCihwem:scheiide).laaa. Nesumnjivo je, daO'vaj par okova

188 Taj podatak dugujem B.Zmajicu (Zagreb). - Navodno je ranije naden takoder u Pilisijevu vinogradu jos jedan zlatnik cara Teodozija, ·te jedan IanCalSti zlatni riakit, ali je ohoje nazalost riestalo.

188a. Tihelka, Acta Musei Moraviae, XXXIX, p. 67 sq., tab. III, 6; on opisuje riedavmo ilska,panrl. kneaevski grohni nalaz prekrasne spate eeobeneroda 50 10· kaliteta Cezavy kod Blucina, .nazivajuci okove. korica spate, nadene in situ, kako je gore navedeno, Podatak dugujem J. Werneru (Mtinchen). Za ostale primjere ukrasnih okova koriea. spata y. Bohner, Bonner jahrb., 148. tah.38', 2. 40., .1,- 4, 5..-6,_ .41.. 4. - Spata napzijed mavedenog knezevskog-groba sa Sljemom tipa Baldenheim iz Planiga pokazuje okove iste funkcije, v,. Kessler, o. c. fig. 7, fig. 8,. 1, d. Zie. .daljne analogije MZ, XXVIII, p . .118 sqq., fi,g.9 (po-;datak dugujem H. Bottu, Mainz).

38

Arheoloski spomen ici velike seobe na roda u Sr ij emu

(koje po Iunikoi'j.i rpOvezuljemo.s oeuzj em) pr ipada skupini riakira t, zv. [pollih.l'l0!D1iIl'olg etila, Sito Ipol~j·ece [S Pon:ta.1S9 Postoje 'Qva stnlska smj era ipd1i:hwOllIlJ.i:j,e: j edam lSi v~dlljiyiom .~laj"tDJom pBlzadi:nom, gd)je -je u vecim odstojanjima ISIllllj esteno u eelrjaana illi ispupceno i1i [pi1o's[larto ibruS,eno crveno polu1draig,o lkaanenje (airnandrni i «Ir.), a ,drUJgi dbicnosia'v~ja ceHje,s, pomajvise ~tan'ke lPilocice hrUiSeruim orveenim kame'1ljem j edmu tiik do dl"UJge, rtak!o"da te celiije poikr1va,ju gotovo c.i.Jta,vu 'zlatnu pocaWillJll. Za pojalC,aIllje lblli'es-ta'VOlg IkololristickOig efeikta uporrebljavado se ponekad rtalk'oder !kalIIL~je i staklena pasta ·zelene· i ttruge !ho:je. Ovaj rprvi tSiIITjer .poIlrilhr()lmije Ik!rOlllloll1o,Slki je nesto !stax.i:ji, a mjemu pripadaju i :zm,ajI6va&i okovi, Po:lilhr:omrni ~Iti:l nastao je na POl1l!tu u hosporamskim ·zlatrur:slkilm radionicama, odalklle ISU ga preU'ze1i Goa ~ aU:ni, a u vrij eme oko 400. 'g. za vladavino ·H1i1na dosize Podunav'lje naki:t iz:raaen ovirn ,stii!lom190 lkao lpoITJ.Jtsik,o kuJHmrtno ;dolhr:o. Za At~1i:na vladamj a hila je U .nj egovol] IPrrutDJjli upot: .. eiba poliihromije :U ve'liko] modi, 's iim ee stilom UJ"kJrasaiVa1o tkolll1;siku opreami, mac eve .i n-emenje obuce, sto izri'cit-o spoa'Ilillnj e P .mlsiko, pmi opisu IS'V'O~ e posjete (448 . .g.) ArtiIli'll<OIID. -diViOll"U.1.91 LstOlcni Gortl imalisu !ZiIl.artnog udjeila, !kaQ A,iti!Ji.rni -va!zcdi, u h1lffilSlk.olj ,dria'vi i nastavilli su nakom raspada humske dri.a!veilzrrudlhOlIll nalkita ·u iJ>olihromnom L$1iri[:u, preua;v,5.l. ga kasnaje meJrQ!VmSK:O'm lku1turnom '81v.aramjlu. Oottslki veliki na,laizi hla:ga u Podumavhju 5. lStolljeca:, )ka.o na 'Pr~ Petrosa i Sz:illagy~So,m.Jlyo192 iSlv}ed.o.ce .nam o 'visolcim dostigrmeimaa pontskog zJaiiare'tva, /koji :S'U j,os' 'U ·h wnslko vrijeme vladanj a dosli u zeml'ju, a polihroenrja se 'U Dljlima .Oldra:z.uje U evoane kiceillome cvatu, Iako u oVom:e b.laJgu nema \b:liz.ilh .alua[Q[gija S nasian okovima, moze .i'h S6 naci [u istovremenim malazima jedmaikog IpoliihJr.QIIIllIl[og ,sti.lla., a :t·o [5:U diademi i ulomci ckova Il"aaem:i m:emlti,cOOm iehlIlilkom kao-.ZlDl.ajeva:Cki oik.a.v.i, t. j. od irunik.:o,g- 21larhnoo/g Ilima IS ilSiklUcalIlim ndzovirna Isirtn.ihislp:l.llpC~ja, urua· seni almaadimima u medusobno ,Qldiljdj,enim ceJ1ijama, tako da .je vidl.j.iv:a !zlanna IPOlZa!cli'n.a, a Ipodilo,zeni ,S'U redovito- bTOiJ1lCarrtom ploeioom, Geogr:a:fsooi je iIl'aj!b:1iii malaz Pecsiiszog Gkod Peeuha), za'tirn Csorna, o!ba s diadeenirna, te N8Jg"y1s:z@kisolS 'S dk'()lvima od k'ornj,sk.e opreme, sve u Maumrskoj;193 ·uz IOiVe Hock.riolrt -u Slesko'j"·~ Concesti. u Moldavskoj, s dijell<O'vima IdiaJclema i oikOlva.194 Nada;tje en IS Poauta pozaati diadems u Kereu (:liz groba ·u joo1nOlj kartaikomibl "UJZ' MiiridaJto'V'olhrdO'), ite -u ~iH·· grull'U', :k:IOlj,a se ,eerSc-e navodi u Jirtell'·a.rturi;195 oni se narocito istic.u zlbog bogatog uJk.'raGa'VatIlja crvemim ikannelThj"em, te portjec'U"\5· [pOOT::U!Cj a. prvo-

189 Jenny, KUJ1st d. German en, ,p.16 .sqq. - Brenner, o. C" p. 269 sqq. - Fremersdorf, o. c. p. 8.

180 A lfdldi , O. c., p. 12 sqq. - Rostowzew, Iranians a. Greeks, p.172.sqq. - Maculevic, Pam. Cos. Ermitaza, II. :p.40sq .

. 191 P.r:i5kOIS, Exc. de legat., IP.144, 18sqq. (ed. ,de Boo-r). - Cf AU61di, o. c., p.13. - Stem, Ceseh. d -. spatrdm Reiches, I. p. 439~- Altheim, Attila 11. die

Hunmen, p-p.117-12t. . .

192 Odobesco, Tresor de Petrossa, passim. - Fettich, AH, YIlI, 'Pp.58-71- .1.113 Alf61di, o~.c., [PO 76 sq., tab. ill, VIII, XY.

1.940 Alf6ldi, o. c., p, 77, tab. XIX-XXI. .

19~ Fremersdorf, o. C" p.37, tab. 2 .. - Alfoldi, o. C" p. 76, tab. VII.

39

40

Zdenko Vinski

birbno-g ,sredi:sta polihaomnog stila, Ika,o iokov.i ,iz kuegana kOid. Novogrig'orje-vike i Sceribartaje k'Oilovi1ne,;196 analogija iz Rusije iIl1.8., -dakako, jos znatan il:)(r:oj, aLi je ImierB.lVura za :to jedva dcstupaena, rOlS[IDolTI!ih podatalka, koj e j e josuspio ,pcikurpiti Alfoldi. Calk u kurganima preiko Voll.ge kod. Berjozovke i jos ,da'1je rprema Uralu ikod Sipova naalazi S'e na amalolgije·,od kl()lji'h je veoma rtri.ipiean .herjozovsiki dia,dem.191 AHol'diJjeva de teza, da iSU ovakovi nalazi ostarvstina Huna, zajedno s rtrpi'cnim amoncam.ian kO'tlicima i refleksnien itipQm luika/9B dok je Wenner mis:l:jenja:, da iTeiba uzeti U .obzi1' j.os alamsko-sarrnetska i germamska

plemena, 199 .

OblHk zrnajevaokih 'ok-ova podsjeca ponesto ma t. ~'V. fjjhule tipe j.ednakih l:rnku (gleicharmig·e Biigelfi!be1n),199a. Sio .su !bile U upotrebi u 6 . .iJ 7. .stoljecu u Itailiji za vladanja Lamgobarda, iako-one misu Iangobardsloi .naki't, vee, c~lliise.; ikalS!Il!a.anhklIla \ba,stina. N a priikaJzima carske illuSke rpraJi:nje .na Ikag;nor1!ltJJsik;oj plocici od S.10Ill0V.e kQlsti, koj a se cU'va u r:iz'llIici ikatedrade u Tnieru, razaibiru ,se fihule jedna!ldh r mku .POl11.kruznog' ·dblika, jO's ISllicni:je 'oibliiku lIl:aslih ok()lva;199b medutim, iesK.'o je odrredsti, da li 'postoji meka ipoveaanost sacno s obzirom ,na Islionos't OIbHika. Nilje islkiljucelIlo,da su rp:oj.edini 'oih1i.ci IkalSnoan·tilknog na'ki.ta sl1l.ZHi za uzor i7JradivacLma Inasili okova, 'hilo Ina P'C)1J1'tu,tbillo u Podunarvdju.. ali ovo je zasad .sanno .nagadacrje, j er ee tu eadi '0 ukrasu oruzja .

. Dariiramje ulkrasniholkova, vjerovatno od kOlrica spate .iz Zroa:jervca rrije ,teSkofilk,s·irati. CitiJrami analogmi ·nalazi nalkita iz Podunavlj a su svi ,gotoV'o istovremeni, veoma vj erovatno i,z p rve ipolovine 5. etoljeca .i, prema omome ·sto anheologija ,moze darrdanas zakljUlci,ti, onisu dosH u zemhju najkasrrije odma1hnrukon raepada Inmeke drZave U Pamonskoj ni:zini. Porrtske analogije mogubi.ti o vima i'stovremene, ali.i nesto .ranije iesradene, laiko se <SIpom,enuti diaodemliz Kerca datira u pUlTIo·-4. stoIjece.2oo Kerc je gotovo najvaznije seediste poJi.hrom:nog .stila -oln je po -Rostovcevu 'helemtSko-sarmatskog poclrij.ettla201 - sa 'SJV1Ojim hrojnian nailaeima iz ikatrukomha u Hospi+almoj UJHci~ ikoji su datirani zla;tni'ci'lll8:

Kcnstanoija II. (317-=.:361) i Valentinijsma III. (424-455),;pa ih je Spicyn datirao u4. i 5. stoljece, a to je Spicymovo datiranj e potvrdio naiknadno Ma:culevir? svoj irn ilStraiivan:j:ima.202 Kercki TIala1zi predstavljaju siJgwra,n

196. Alfoldi, a. c., p. '2'8, tab'. XXII, XXV.

197 Minajeva, ESA, IV, pp. 195 sqq., 2.06 sqq., fig. 2, 25, 26. 32. - Cf. Benin-

ger, o. c., p.8'2'. - Alfi:Hdi, o , e., p .• 59. -

19B Alfoldi, o.c., p'p. 34 sqq., 18sqq. - Cf.Werner, ESA, VII, p. 33 sqq. 199 Werner, a .. c., p.'48, n.42.

199a. Fuchs-Werner, Langobardische Fibeln au'S Italien, ,pp. 33 sqq., 63 sqq .. - Aberg, Goten u. Langoharden •. p. ?O,sqq. _ Srodne su i fibule s rucicom (fibules . ansees) iz franaekih grobova, kao i iz ostave MUY'Ben lez-Malines-

Cf. Loe, Belgique ancienne etc. IV, ,pp .. 30, 150, fig. 19,. 6, 121. .

199'b Delbrueck, Consulardiptychen, p.266, fig-. 4. Taj podatak dugujem

K. Bohneru (Bonn).

'00 Fremersdorfvibidem.

:101 Rostowzew, 0 .. C., pp. 183-186.

'02 Spicyn, Izvestija imp. arh. kom., XVII, p. U5 sqq., .£ig. 1-48 .. _ Maculevic, o. c., P: 48 sqq.

:Arhe.oioski spomenici veIike seobe narode u Srijemu

kronQlloSiki oslonac, pa je i Minajeva datirala Sipovo i Berjoeovku 1:1 avo vrJij'ertte.203 Ukrasne olkove iJZ Zma:j,evca, poput onih rprOlSrh:rrTIO najbliZih InalalZa Peosiis<zog, Csorma, N8Jgys,zek.s6s~SzeI1te'S-Nrugyhegy itd., v8.iljaprem.a ar'hoolo$:k.im podaeima datirati u -kaano 4. stolj'€6e sve do p.dloVline 5.lstoilje6a. :to j. 0IIl:i su u Podunavlju hilU u upotrebi uveijerne od Jl!esto prjJje400.g .. do oko 453. :g. P0,S'V'6j ipriilid su zmajevaCki okovi radeni i'li d:oo upontsk'im ,Hi vee u podunavekrim ,radiornicam"a, a rijihovi rrosioci ;biJi su Humi iIi. Goii .• a mozda. i Alamri. TOOni!je Be me moae a.,tr.ibuiraIti ta!j ,sirucaja!ll m.alaz,lkoji je dosao, u zelln:iju. kada su d111:Uavski kasteli ina paIDO!I$kom dijetlm himesa paUi pod ",last Huna, Osvrnemo li se 'ua povijesna zhivanja vadja uz'eti u ohzi'r podalaik,da se hnmske oete pro ipurta pojavlj'uju u OV.Lm krajevima vee 388. :g., karla je ipomocu huns~1Jh lkO!nj anilka calI" 'Teodcsije 1 uspio sv ladati 'l1egdrj e izrnedu Dunava .iSaIV'e usmrpatora MalIDSima.2Q4 Oko 424.-425. ig. iJ?red.a'O je ugovorom r:i!1lllS:ki vojvoda Aecllje' svom savezrriku lnmekom vladairu irnenom Rlla, stricu AttIe" ipamo'll'Sku pOIk,ra.jitIl'u· VaJieriil:l.,205 koj a je-obuhvataf a BaIF<ltIl!ju, 'pa je 'kB:iSItel na Varhe.gyu tada veo mogao duo u hunske ruke, 'KCinaCIl'() je AJtila -44-:1. g.'zaUlzeo Sirmium i Singii<:J.UITlum,206 a U njegove je veijeme, okada je ratovao ma Ballkam:sikom ,pdlu0i,Qlku, neS1l1Illm;jiYoBaranja m01rwlahiti cvrseo Ipod ,n:j,egovoID vlasti. Truda je v:l&'clao ist,ooll'orimsocicrur Teodoaije II.,C;ijii j e. solidus naden u Istom VI'TIi0lg:r'a!du, a 'talj hi movac mogaobrtidstovremen is ukrasnim okovjma maca u,slu'ca,ju. da je OiD dosao onamo 11 vrij eme Atillina--vladaD'j:a. kada je ~aJim.e Teodosije -dao [ko1Vruti ~!ia.rt:nilk. k~ji je vmogao doci u opticaj neposredno iza 44O.g. Ni'j,e nemoguee ,doduSe ni to, 'Cia je z.latnik; nesto mlacti od okova 'spate, koja se IpO 8'Vojrp.rillcijos maIm usemlji ne:iJsrtrazelI1lolggJI'idha. Nosioc oveepate eudjelovao je mOiguCe pri zauaimanju kastela u Zmajeveu, pa 'ie t.om p:nili:koIU rnogao J srradeti trzanom 5.sidljeCti. Vodimo Ii :racuna 0 Gotitna, {reba imati u vidu, da $U Goii ,Qlk'O 4OO;:rg. s jedneseranekao fcederafi 's'luZili u Timskoj vojsei na dunavskirn kastelilina. dOtk su IS druge 'shamehil:i Isno&ri Cotikao vasali Huna 'II nj'iJhoYo!j pra'tnji, kada ISU pocetkom 5. s~t:oljeca Huni p:rela'z~li Dwna'V.201 Terminus a quo 'hio !Didakle i IS povijesnog vidmog' kuta 400. g., a feranimus post quem 453.g. Talkose UlglavnrOlin ipOViijesni podaei

ovdje 'podU'daJrarju IS al'lheolo®kima. '

Nap 0 men a : Rukopis idoda'tak dovrseni 511 1954. g., osim kasnijeunesenih, eksknrsa Ii II. - Naerti 1-2 - S. Sohaj i K. Vinski-Ga's-parini; ostali crteii - V. Pazdera i V. Ma.zwanic; sve fotografije- J. Pavelic.

203 Minajeva, o, c., p. 209. 2M A1theilIl, o- c., p, 83.

:il(I Altheim,o. c., p, 83 sq.

2(16 Sisic; O.C., p. 160. - yernadskY,· Ancient Russia, p.Ut.

rot Marquart, Osteurop .. uvostasiat. Streifztige, 'P' 372. -.Novu, i vaz.nu puhlikaciju prof. Wemera, ~Beitrag'e zur Archa.ologie des AtblB:-~e~ches(t u izdanju Bavazske akademije-znaaosti, 1-956, niJe" bil,o.-moguce__:korhSititl-ll-=ov:om radu (napomena u korekturi).

41

Zdenko Vinski

EOP1S UPOTREBLJENIH GLAYNIlIH KRATICA

AE = Archaeologiai Ertesito

AH == Archaeologia Hungarica

A. u. h.V.= Alterthumer unserer heidnischen Vorzeit

ESA = Eurasia Septen trionalls Antique

GMDS = Glasnik muzejskog drustva z.a Sloveniju

IPEK == jahrbuch fur prahistorische und ethnog raphische Kunst

] AZU = jugoslavenska akademija znauosti i umjetnosti

jh rb = [ahrbuch

MAGW == Mitteilungen del' anthropolegischen Cesellschaft im Wien

MZ = M.ainzer Zeitschrift

PZ = Prehistorische Zeitschrift

RGK = Romisch-Cerrnanische Kornmission

RGZM == Romisch-Cermanisches Z.entral-Mnseum

RLGA . = Reallexikon del' germanischen Alter turnskunde Ztschr = Zeitschzift

42

T. I

rc0> ... ~, ~ ~ ~ ~ .. ~ ~ .... ~

._... ,... • ••• _ •• ~ , •••• ~ I~ -:: *' •• I ..•• , :: 41 .. :::' '

O '; '·r ..... • • .. #. .. , .. ,.._ • • .. ... 'J '.: .

":.t i' " ••• ~~ ••. ·.O-T··· '.'l'~··s·"~A....A.'{··'."''''_'' • .: .. -,".:' 0

"... .-.. • • ~...,.... ...-. -,; ,. • { I

-" • .". , • Y. .'P ' ...... , •• -,...~ " •

.... ~ . .. -,(__. . .._ .. .... .,.. . -.:.. _" .

.. : ~ ~~.. .. · .. -: ....... ~ .. \ 0

.. . "... .. : .~~.. '. . \ .. . ..

. ., .. . . .. .. .

.................. ~... •• .. I • .,

. - ~ : ..' : \. .', . ~... .. :,: ~: .. ~ .

ti,J_ ._ • .,-. .-- • .. .. .. •

; .. -.or ,..: .. :""'''.. -,. ~ ..' • .....:.

.S~ ;..; ~ J.',;'i:,. :!" .~-:-o·. : "

••• ~, . ~.. to- ":'lo ~.. - ..... - ..

• ~. '\ I-r-r.. .':.'. r: . .A. .: •• ;..... >'0 :.;.

... ~... " ... ~ J ~'Iw"" .. .. 1:

O ,·· ··• .. ·I./~· _ -: ." ~ t ·-.1 ~ - .-, --.". J.,~

~ •• :._,~.: •• ,. :...:;: ... t • .l .. :.!.:r •. ,t,.ll4·fJ,;-~·· 0

1f.~ ... '\..A.... • ., ,1 •• (,.,. .,. 'J\'" _o '".... .

\'-1-'" s:» Jt:~': ":t • .,. ~h-: ~f' .... .1 ....

o '.-"W~ ~. r- '. ',: __ .0: ..,A~: _.,,_.: '0 r .

,,_J: »>: '..: ~,,~ """'L .J. .,. • \..,I

.. . . \: . : '. . ,.. ~

O .. · . ... I.. .... .-. .'" •• .-

C'''V·V'~'·'·./··'l :t'~I' ~~ :~ ~t" V°-": :i '0

-=,~~.",-"'_o'.' ., .. ""~ '0/ ,.0' '.' , •• ~- .. " ... ' •.

-0 . .' .. - '" . .\. .'. ,.' .~ e

C "·r· ...... "". -r-- ... .-..". ,. •• ,.."e ..... '", .e· •••

. '\ ...... .. . .

" •••• '\ •••• ~ .' •• t ~'.· .. ·' •• J ..... ·- .. ••• .. ··-r 0

.: ...to 0;:. r, .... r, #. •

O .. ~. ~... ...... .. ... -- ..... ,. ·-1'· •• ,'" ........

• .... '.. .. ." I. •••. • .... •

-"r- ..... ~ ..... -.. ;0' 0 .,. " •••• • ••• , ... 0 0

'- .. .' .\. .:. .... ..'':.

O ,-_ .. '·r ' .. r: ., --:.. .,.- .~.

. ). "., .. ., . ". .

.,,..., _- .. ~ ., ..•... ~ :.-

O ., _. '_, ,.".,_ ~. . .

I A. ~ ..... :. :... .. : • .,: ..

" ..... " .... , ..... , .. , ...... - ...... ' ....... 0

O I" 1.,.'.....

-I.' ... ..... .... ••• '. _ ••• ,_ ........ , - ... _.,,' -.-

"of •••••• __ /», ~ ••• : •• _ ••••••• •·•• •• t/···.·:

O ..... -.... ....... .... r- ~. • ... \. .'

.. . .. .. --_..._ .. -. -... ,

.0 ~ ,.;." •. _ .. ' ' ". 'I" • '.-.,-~"" 4··· -·

O t/I' , _ 4 ~ ......•• J'"., .........• '

, • ~ • ~ 0\ •• .'..

•• f ....- '......... • ..

• •• •• _<II ... • .t.· " .e 011.. :t •. 0

-... '-. _...... ....... ......~~ . ...... .

O · .,:; ... r: .> :. _.:; .~ ...

... ~... ~.. .... ... -.-_ .~.

i :;. 'i:" ."#:.. -- .. ..;. ..: 0

~ :;,4- -.",.- ·"4·-~· ... '." .;..# .. t '

-_.. .. .-. ·0

• • ..... " f " •• _ •• - ...... f ..... ..-

. .- " .. .

\ F , It. ~ .. -.,.-

...._..,. ' , 0 .I~· .' 0

" ." io;" _ .t '·'·0'-

...... "_ •• ' ..... "4'''

o o

2

... -

:n

T.n

T. III

3

36

T.IV

4

T.V

5

58

T.VI

5 a

59

T.VII

·6

.. r ........ · ,. .~

. \ "', ~ . "". ~ ",'

"'". .~: ~ ","< v .' ~' •

:~. '" .' ~~.' '.

, ,

8

60

T.VIII

7

1 1

61

T.IX

13

12

9

10

62

14

16

T.X

15

17

JR

63

T.XI

19

20

21

64

23

25

T.xn

26

27

L4

65

T.XIII

28

30

29

35

6(1

32

36

67

XIV T.

T.XV

38

33

39

34

40

68

42

41

44~·

47

50

45

48

69

T.XVI

43

46

49

51

T. XVII

52

53

54

55

58

57

70

59

Go!

65

?:1

T.XVITI

60

62

63

T.XIX

66

70

71

67

72

75

72

73

68

T.XX

.

\

I ~ ~

I \,~r'l

i ~i t·

\ I

\ \

76

69

73

T.XXI

. '.

78

77

79

74

80

84

83

82

81

?5

T. XXII

85

T.XXIII

83

87

89

76

92 a

913

91 b

933

T. XXIV

92 b

93 b

77