Eneolitik – pjz III

- Kulture ranog eneolitika izrastaju iz neolitičke tradicije i znače njihovu daljnju egzistenciju
(Potiska-Herpaly-Tiszapolgar grupa)
- Srednji i kasni eneolitik => kulture koje su strana pojava na ovom tlu => Badenska kultura
(širenje kompleksa); Černavoda III kultura u Banatu, Boleraz kultura u Bačkoj; sve posljedica
migracijskih kretanja
- Najranije pojave:Tiszapolgar kultura – vrijeme prelaza iz starije u mlađu fazu Vinčanske
kulture (V. Tordoš u V. Pločnik); to je razdoblje ujedno i rane Salcuta kulture; Crnobuki U
Pelagoniji i rane Lasinjske kulture i SZ djelovima Jugoslavije
- Gornja granica: Vučedolska kultura – pojedinim svojim fazama u našim krajevima te
karpatskom bazenu pripada ranom brončanom dobu
- Na prijelazu C u D1 stupanj vinčanske kulturedolazi do ekspanzije Bubanj-Salcuta-Krivodol
kompleksa (manifestacija južnobalk. I anadolskok podrijetla). Ta ekspanzija eliminira
vinčansku kulturu u čitavoj istočnoj i južnoj Srbiji, Kosovu i sjevernoj Makedoniji (Kosovo i
Makedonija – ne izvorni B-S-K kult., već njeme varijante)
- Istovremeno se spušta kasnopotiska Herpaly-Csöszhalom-Gorzsa, a zatim Tiszapolgar-
manifestira u Vojvodini do Dunava
- Tako je kasna vinčanska k. na početku D 1 stupnja prostorno ograničena na područje
Šumadije, Mačve ?, Srijema i SI Bosne
- Zap. Srijem, Slavonija i SZ Hr.. te dio Sjev. Bosne – u završnim razdobljima živi Sopotska k.
(Sopot III – mlađi horizont)
- Srednja Bosna => neolitik završava kasnom fazom butmirske kulture, a na jadranu kasnom
hvarskom kulturom; u Makedoniji neolitik završava s Crnobuki kultura
- Herpaly-Csöszhalom-Gorzsa smjenjuje Tiszapolgar kultura koja se dalje preobražava u
Bodrogkeresztur kult. Koja rijetko prelazi granicu
- Vinčansku k. u srpskom Podunavlju, Srijemu i Banatu smjenjuje rana badenska k.;dakle
smjenjuje ne samo Vinču (D2), već i sopotsku k. (Sopot III) u istočnoj i djelomice srednjoj
Slavoniji, a kasnu lengyelsku u jugozapadnoj Bačkoj i Baranji
- Granice badenske k. pokazuju daljnju tendenciju rasta i u područje Potisja (Bačka i Banat)
- Badenska kultura nakon rane ili pretklasične faze (Boleraz i Fonyod horizont) prelazi u
ranoklasičnu (u svim krajevima dobro zastupljena)
- No u prostoru južno od Dunava život Badenske kulture nakon te etape prekinuti u korist
Kostolačke k. (lokalni derivat Badenske k.) => kostolačka k. aplicira strani dekorativni stil –
brazdasto urezivanje
- Kostolačka kultura prisutna je u Srijemu, istočnom dijelu srednje Slavonije, istočnim i
središnjim dijelovima sjeverne Bosne, te u znatnom dijelu uže Srbije
- U SI Srbiji – prisutna rumunjska, Oltenijska varijanta kostolačke kulture – Cotofeni kultura
- Sjeverno od Dunava i dalje egzistira klasična badenska k.
- Lasinjska k. smjenjuje Sopotsku u srednjoj, zapadnoj Slavoniji, SZ Hrvatskoj, srednji dijelovi
srednje Bosne; a u SI Bosni smjenjuje kasnu vinčansku k.
- Lasinjska k. u dijelovima zapadne Mađarske smjenila je kasnu lengyelsku k., ali tu smjenu
izvršava zajedno sa ranom badenskom k. dijeleći s njom transdanubijski prostor
- Lasinjska k. traje čitav rani, srednji i djelomično kasni eneolitik
- Retz- Gajary k. je stočarska, nomadska i polunomadska populacija koja se selila periferijama
karpatske kotline => živjeli su na tlu drugih k. i pored drugih k. => dolazeći u takve kontakte
nastaju regionalni tipovi => Višnjica tip i Kevdere – Hrnjevac tip?
- Kasni eneolitik => Vučedolska kultura - njenim mješanjem s drugim populacijama, prije svega
sa nosiocima zvonastih pehara => ranobrončanodobska k. - Ljubljanska k.
- Bubanj – Salcuta – Krivodol kompleks => nalazišta u j. Srbiji i Kosovu (bubanjska k.),
Pelagonija (eneolitik Pelagonije ili Crnobuk-Šupljevac grupa), Bugarska (Krivodol grupa)
- B-S-K kompleks od Transilvanije sjeveru do Pelagonije i Albanije na jugu
- Kraj Bubanj- Salcuta k. u sjevernim dijelovima kompleksa uvjetovan je prodorom novih grupa,
moguće i novih etničkih zajednica (indoeuropljani). Razvoj je prekinut kretanjem nosioca
Cernavoda III k. čije daljnje kretanje uz Dunav formira Boleraz grupu kao ranu fazu Badenske
k.

Jovanović – Rudarstvo i metalurgija eneolitskog perioda Jugoslavije

- Vrijeme u kojem je nastala primarna prerada metala ispunjeno je postepenim tehnološkim

usponom
- Neolitsko razdoblje=> znatan napredak proizvodnje kamenog i koštanog oruđa (tehnološko
usavršavanje vidljivo po masovnoj i kvalitetnoj izradi)
- Raznovrsnost tipova oruđa=>dokaz za prethodnu specijalizaciju prema funkciji oruđa
- Poseban značaj je imalo glačano masivno oruđe (teške sjekire, čekići i duga djetla) => prema
učinku i načinu izrade poslužili kao neka vrsta prototipa za stvaranje prvih metalnih oruđa
- Istraživanje izvora sirovina=> zadatak proizvođača oruđa od najstarijih perioda => rudnik
kremena Mauer kod Beča (jedna od varijanti lengyelske slikane k.); rudnik cinabarita Šuplja
stena kod Avale (iskorištavanje već od razdoblja vinč. Grupe)
- Eneolitska proizvodnja metala
- Vrijeme potrebno za obrazovanje razvijene prerade metala bilo je znatno kraće u usporedbi
sa uvođenjem agrikulture u JI i središnjoj Europi
- Početna metalurgija i obrada bakra i zlata nije jednostavno budući da podrazumijeva
sljedeće: a) prethodna tehnološka znanja, b) pribavljanje sirovina (primarno rudarstvo
metala) i c) usvajanje novih tehnika proizvodnje metala
- Novost koju odmah od početka uvodi metalurgija jest promjena same uloge sirovine;ta osova
se obavlja