You are on page 1of 2

Eneolitik – pjz III

- Kulture ranog eneolitika izrastaju iz neolitičke tradicije i znače njihovu


daljnju egzistenciju (Potiska-Herpaly-Tiszapolgar grupa)
- Srednji i kasni eneolitik => kulture koje su strana pojava na ovom tlu =>
Badenska kultura (širenje kompleksa); Černavoda III kultura u Banatu,
Boleraz kultura u Bačkoj; sve posljedica migracijskih kretanja
- Najranije pojave:Tiszapolgar kultura – vrijeme prelaza iz starije u mlađu
fazu Vinčanske kulture (V. Tordoš u V. Pločnik); to je razdoblje ujedno i
rane Salcuta kulture; Crnobuki U Pelagoniji i rane Lasinjske kulture i SZ
djelovima Jugoslavije
- Gornja granica: Vučedolska kultura – pojedinim svojim fazama u našim
krajevima te karpatskom bazenu pripada ranom brončanom dobu
- Na prijelazu C u D1 stupanj vinčanske kulturedolazi do ekspanzije Bubanj-
Salcuta-Krivodol kompleksa (manifestacija južnobalk. I anadolskok
podrijetla). Ta ekspanzija eliminira vinčansku kulturu u čitavoj istočnoj i
južnoj Srbiji, Kosovu i sjevernoj Makedoniji (Kosovo i Makedonija – ne
izvorni B-S-K kult., već njeme varijante)
- Istovremeno se spušta kasnopotiska Herpaly-Csöszhalom-Gorzsa, a zatim
Tiszapolgar-manifestira u Vojvodini do Dunava
- Tako je kasna vinčanska k. na početku D 1 stupnja prostorno ograničena
na područje Šumadije, Mačve ?, Srijema i SI Bosne
- Zap. Srijem, Slavonija i SZ Hr.. te dio Sjev. Bosne – u završnim razdobljima
živi Sopotska k. (Sopot III – mlađi horizont)
- Srednja Bosna => neolitik završava kasnom fazom butmirske kulture, a na
jadranu kasnom hvarskom kulturom; u Makedoniji neolitik završava s
Crnobuki kultura
- Herpaly-Csöszhalom-Gorzsa smjenjuje Tiszapolgar kultura koja se dalje
preobražava u Bodrogkeresztur kult. Koja rijetko prelazi granicu
- Vinčansku k. u srpskom Podunavlju, Srijemu i Banatu smjenjuje rana
badenska k.;dakle smjenjuje ne samo Vinču (D2), već i sopotsku k. (Sopot
III) u istočnoj i djelomice srednjoj Slavoniji, a kasnu lengyelsku u
jugozapadnoj Bačkoj i Baranji
- Granice badenske k. pokazuju daljnju tendenciju rasta i u područje Potisja
(Bačka i Banat)
- Badenska kultura nakon rane ili pretklasične faze (Boleraz i Fonyod
horizont) prelazi u ranoklasičnu (u svim krajevima dobro zastupljena)
- No u prostoru južno od Dunava život Badenske kulture nakon te etape
prekinuti u korist Kostolačke k. (lokalni derivat Badenske k.) => kostolačka
k. aplicira strani dekorativni stil – brazdasto urezivanje
- Kostolačka kultura prisutna je u Srijemu, istočnom dijelu srednje Slavonije,
istočnim i središnjim dijelovima sjeverne Bosne, te u znatnom dijelu uže
Srbije
- U SI Srbiji – prisutna rumunjska, Oltenijska varijanta kostolačke kulture –
Cotofeni kultura
- Sjeverno od Dunava i dalje egzistira klasična badenska k.
- Lasinjska k. smjenjuje Sopotsku u srednjoj, zapadnoj Slavoniji, SZ
Hrvatskoj, srednji dijelovi srednje Bosne; a u SI Bosni smjenjuje kasnu
vinčansku k.
- Lasinjska k. u dijelovima zapadne Mađarske smjenila je kasnu lengyelsku
k., ali tu smjenu izvršava zajedno sa ranom badenskom k. dijeleći s njom
transdanubijski prostor
- Lasinjska k. traje čitav rani, srednji i djelomično kasni eneolitik
- Retz- Gajary k. je stočarska, nomadska i polunomadska populacija koja se
selila periferijama karpatske kotline => živjeli su na tlu drugih k. i pored
drugih k. => dolazeći u takve kontakte nastaju regionalni tipovi =>
Višnjica tip i Kevdere – Hrnjevac tip?
- Kasni eneolitik => Vučedolska kultura - njenim mješanjem s drugim
populacijama, prije svega sa nosiocima zvonastih pehara =>
ranobrončanodobska k. - Ljubljanska k.
- Bubanj – Salcuta – Krivodol kompleks => nalazišta u j. Srbiji i Kosovu
(bubanjska k.), Pelagonija (eneolitik Pelagonije ili Crnobuk-Šupljevac
grupa), Bugarska (Krivodol grupa)
- B-S-K kompleks od Transilvanije sjeveru do Pelagonije i Albanije na jugu
- Kraj Bubanj- Salcuta k. u sjevernim dijelovima kompleksa uvjetovan je
prodorom novih grupa, moguće i novih etničkih zajednica (indoeuropljani).
Razvoj je prekinut kretanjem nosioca Cernavoda III k. čije daljnje kretanje
uz Dunav formira Boleraz grupu kao ranu fazu Badenske k.

Jovanović – Rudarstvo i metalurgija eneolitskog perioda Jugoslavije

- Vrijeme u kojem je nastala primarna prerada metala ispunjeno je


postepenim tehnološkim usponom
- Neolitsko razdoblje=> znatan napredak proizvodnje kamenog i koštanog
oruđa (tehnološko usavršavanje vidljivo po masovnoj i kvalitetnoj izradi)
- Raznovrsnost tipova oruđa=>dokaz za prethodnu specijalizaciju prema
funkciji oruđa
- Poseban značaj je imalo glačano masivno oruđe (teške sjekire, čekići i
duga djetla) => prema učinku i načinu izrade poslužili kao neka vrsta
prototipa za stvaranje prvih metalnih oruđa
- Istraživanje izvora sirovina=> zadatak proizvođača oruđa od najstarijih
perioda => rudnik kremena Mauer kod Beča (jedna od varijanti lengyelske
slikane k.); rudnik cinabarita Šuplja stena kod Avale (iskorištavanje već od
razdoblja vinč. Grupe)
- Eneolitska proizvodnja metala
- Vrijeme potrebno za obrazovanje razvijene prerade metala bilo je znatno
kraće u usporedbi sa uvođenjem agrikulture u JI i središnjoj Europi
- Početna metalurgija i obrada bakra i zlata nije jednostavno budući da
podrazumijeva sljedeće: a) prethodna tehnološka znanja, b) pribavljanje
sirovina (primarno rudarstvo metala) i c) usvajanje novih tehnika
proizvodnje metala
- Novost koju odmah od početka uvodi metalurgija jest promjena same
uloge sirovine;ta osova se obavlja