1

AKUMULATORI
Uvod

Elektncni akumulatiori su sekundami hemijskJ Izvori elektricne ehergije, jer pri punjenju elektricnu
energiju pretvaraju u hemijsku a pri praznjenju hemijsku energiju pretvaraju u elektricnu i postaju
izvori eiektricne energije jednosmjeme struje.
Na brodovima se akumulatori koriste kao pomocni i l i rezervni izvori eiektricne energije. Na
manjim brodovima i motornim camcima mogu u luci napajati ogranicen broj potrosaca dok
generatori ne rade. Kod vecih brodova je primjena akumuiatora raznovrsna i vrlo vazna.Koriste se
kao rezervni izvori napajanja u slucaju nuzde, jer u slucaju kvara cj. nestaaka napona u glavnoj
mrezi, automatski se ukljucuje akumutatorsko rezervno napajanje. (Shema br 33) Podnaponski releji
EC915, FC916 , kad nestane napona u mrezi, automatski ukljuce rezervnu rasvjeru u svim vaznim
djelovima broda, navigaciona svjetia i ostaia vazna trosila vec prema vrsti broda (vidi shemu). Na
shemi se vidi da je direktno na napon akumuiatora vezano vise trosila: Automacski sistem
daljinskog upravijanja glavnom pogonskom masinom (propuizivni dizel motor) s komandnog
mosta. stratovanje luckog dizel-generatora, signalizacija sistema dojave pozara, alarmi i ostali razni
signalni uredaii. .sredstva veze(telefoni,interfoni), VHF uredaj i prenosna signaina "Aidis" lampa.
Akumulaton se koriste i u prenosnim uredajima koji se upotrebljavaju na brodu, kao I za prenosne
radiostanice i si.
Iako na brodoviina danas iinamo vrlo pouzdane rezervne dizel agregate, koji se automatski
ukliucuju kad nestane napona u mrezi , ugraduju se akumulatori kao rezervna napajanja za odrectena
vazna trosila. SOLAS konvencija trazi da se uz takav generator, na brodu od 500 BRT i vise, kao
kratkotrajni izvor ugrade akumulatori dovoijno velikog kapaciteta da mogu napajan najvaznija
trosila najmanje pola sata ako zataje glavni i generator za nuzdu.
Na brodovima se najcesce primjenjuju olovni akiunulaton a l i ima i alkalnih akumulatrora (celicnih
i l i Edisonovih i Junger-ovih).

Olovni akumulatori

Olovni akumulaton imaju elektrode od olova. Elektrolit im je razblazena sumpoma kiselina u

destiliranoj vodi. Posude moraju b i t i od materijala na koji hemijski ne dieluje surnpoma kiselina. To
je staklo, pfasticne masc.tvrde gume i dr.
Novi akumulator s olovnim elektrodama treba najprije "formirati".
Formira se akumulator tako sto se prikjjuci na propisani jednosmjerni napon it pri tom se na
plocama (elektrodama) forrruraju slojevi olovnog dioksida PbO2 na "+" ploci (anodi) i cistog olova na
" - " ploci (katodi). Izrnedu anode i katode sada postoji razlika potencijala koja je posljedica
polarizacije elektroda usljed prolaska eiektricne struje. Polarizacija koju smo kod galvanskih
elemenata morali sprecavati depolarizatorima ovdje se koristi za stvaranje razlike potencijaia
t j . e lekrromotorne sile akumuiatora. Ova elektromotoma sila aioimuiatoru daje mogucnost da radi
kao izvor elektncne energije. Sada formiran akumulator moze se prazniti i opet punni jcr je ovaj
hemijski proces reverzibilan.

Kapacitet akumuiatora

Kolicina naelektrisanja koju potpuno napunjeni akumulator moze da preda pri prainjenju, do
dozvoljene granice praznjenja, naziva se kapacitet akumuiatora (Q).Q =Ipr x t pr (IPR i TPR su struja
2
 3

Sumpoma kiselina se prodaje kao koncentrat sa specificnom gustinom y=1.835 (66°Be), a

 4

ponekad i razrijedena sa speciftcnom gustinom y=l.400 (41.4°Be).

Kod pripremanja elektrolita treba pripreraiti odgovarajuce posude u kojima ce se
razblazivati kiselina. To trebaju biti neoStecene posude emajlirane, staklene ili plasticine. Kod
pripreme elektrolita treba sipati sumpornu kiselinu u tankom mlazu u destiliranu vodu i stalno
mijesati stakienim, drvenirn ili plasticnim stapom.
ZABRANJENO je sipati vodu u sumpornu kiselinu radi naglog razvijanja velike kolicine
toplote, pa doiazi do naglog kipljenja i izbacivanja elektrolita.
Elektrolit se sipa u celije tek kada njegova temperatura padne na temperacuru okoline.
Pripremljcn elektrolit se sprema u zatvorenim posudama.

Punjenje akumulatora

Kad se akumulator isprazni treba ga u roku od 24 sata prikljuciti na punjenje. [zvor za punjenje
mora imati odgovarajuci napon. Akumulator se veze pozitivrum polom na pozitivni pol izvora za
punjenje, a negativni za negativru pol izvora.

Prije pocetka samog punjenja treba:

- Otvonti cepove akumulatora,
- Izmjenti specificnu gustinu gustinu elektrolita (2U22°Be),
- Prekontrolisati visinu eletarolita koji treba da biti najmanje 15mm iznad ploca, ako
nije treba doliti hemijski cistom (destilovanom) vodom do potrebne razme.
- Ispitati polove izvora za punjenje i akumulatora, ako nisu vidljivo oznaceni,
pomocu voltmetra jednosmjerne struje.

Ispraznjen akumulator ne smije imati napon manji od 1.83 V. Kad se akumutator zeli puniti
napon izvora za punjenje mora biti nesto veci od napona akumuiatora (EMSa). Ako punimo
strujom punjenja (IP), akumulator una unucrasnji otpor (Ru), napon izvora za punjenje ce biti:

Up = EMSa + Ip x Ru

Tokom punjenja zbog hemijskog procesa punjenja tj. stvaranja olovnog dioksida i olova na
elektrodama povecava se koncenrracija elektrolita koji se nalazi u porama ploca, zbog cega se
povecava elektromotoma sila akumulatora i njegov unurrasnji otpor. Zbog toga mora se tokom
punjenja mijenjati ili napon punjenja ili struja punjenja.

Punjenje akumulatora se moze vrsiti:

- Stalnom strujom
- Stalnim naponom

Punjenje stalnom jacinom struje

Pn punjenju akumulatora elekiromotoma sila raste kako raste koncenrracija elektrolita u

akumulatoru. Napon na stezaljkama akumulatora (UA) se mijenja po krivi pnkazanoj na slici br. 6.
Od 2.0 raste do 2.75 V po celiji tokom punjenja, da bi struja punjenja bila konstantna. Ovakva
promjena napona postize se promjenom orpora R (slika br. 5.). Iz slike br. 6. vidirno po krivi
struje
5
 6

Da je punjenje zavrseno zakljucujemo po sljedecim znakovuna:

- na obje ploce se jako razvijaju mjehurici gasa (praskavac).
- gustina elektrolita je porasia i dostigla propisanu vrijednost za, puni akuxnulator od 1.24 -
1.27 g/cm (28aBe) ovisno o vrsti akumulatora.
- napon na stezaljkama akumulatora dok je vezan za izvor za punjenje je UA=2.70-2.75 V, a
UA=2.2 V kad se accumulator odvoji od izvora za punjenje.
- pozitivne ploce su mrke boje a negativne sive.

Provjeravanje da je punjenje stvamo zavrseno vrsimo tako, sto akumulator ili batenju koju
smo punili iskijucujemo i od izvora za punjenje i sa potrosaca, ostavimo da stoji dok ne prestane
razvijanje mjehurica (15-20 minuta), zatim punimo najvecom dozvoljenom (propisanom) strujom,
ako se mjehurici srvaraju opet na obje ploce, akumulator je pun. Ako nema vrenja treba nascavici sa
punjenjem jer ako se akumulator ne napuni do kraja moze doci do sulfatiranja ploca. Bez srvarne
porxebe stetno je nadopunjavanje akumulatora jer mogu da se ostete pozitivne ploce. Cepovi se
zacvaraju oko dva ( 2 ) sata poslije zavrsenog punjenja.

Praznjenje akumulatora

Prazniti odnosno opteretiti akumulator se moze tek nakon zavrsenog punjenja. Accumulator
se smije opteretiti samo propisanom strujom i u toku praznjenja se smije uzeti kolicina elektriciteta
jednaka njegovom kapaciteru.
Da je praznjenje zavrseno zakjjucujemo po sljedecim znacima :
- napon akumulatora po celiji kad je opterecen nominalnom strujom je UA=1 .S3 V.
- gustina elektrolita iznosi za stacionarne akumulatore y=l.16 g/cm (20 °Be) ih je jednaka
propisanoj vnjednosu koju dobijemo u uputstvu proizvodaca.EIektrolit praznog akumulatora se
rnrzne kod temperature malo izpod nule (za gustinu y=l.l g/cmJ kod -7.7°C, a za y=1.15 g/cm' kod
-15 C) pa se zimi ili u hiadnim' krajevima treba akumulator odmah puniti. Inace prazni akumulator
treba puniti najdalje u roku od 24 sata poslije prainjenja
- pozitivne ploce praznog akumulatora su dobile crvenkastu, a negativne plavicastu boju.

Neispravnosti kod punjenja akumulatora i njihove posljedice

a) Punjenje akumulatora prejakom srrujom u toku razvijanja gasova.

Posljedice takvog punjenja su:
- prerano istrosenje pozitivmh ploca,
- smanjenje kapaciteta pozitivnih ploca,
i

Obe ove posljedice su uzrokovane naglim izlazenjern mjehurica vodonika iz pora

aktivne mase, pa se otkidaju komadici aktivne mase, koji padaju na dno posude ili se zadrze
izmedu ploca.
- nepotpuna redukcija (desulfatizacija) aktivne mase negativnih ploca uz otezano
izjednacenje unutarnjeg i vanjskog elektrolita,
- smanjuje se kapacitet negacivnih ploca, jer mjehunci gasa koji naglo iziaze izbacuju
napolje cestice mertnog matenjala pa se smanjuje poroznost olova i spuzvasto olovo prelazi u czv.
"tvrdo olovo".
- povecana temperarura moie da osted separatore i stvori mogucnost kratkog spoja,
- znatan gubicak energije i zaco imamo slabo iskoristenje akumulatora
 7

b) Prekomjemo punjenje s manjom strujom u toku razvijanja gasova ima iste posljedice kao
pod a).

c) Nepotpuno punjenje ostavlja jedan dio aktivne mase u sulfatiranom stanju, sto smanjuje
koncentraciju elektrolita i kapacitet akumulatora.
Zapremina olovnog sulfata veca je za 1.5 puta od oiovnog dioksida, a tri puta od spuzvastog
olova. Uslijed takve promjene zapremnine, ploce se krive i pucaju (narocito pozutivna), pa se
skracuje trajnost ploca i smanjuje kapacitet akumulatora.

d) Nadolijevanje kiseline je nepotrebno i ako se izvrsi jer je opala koncentracija elektrolita, onda se
jos vise pojaca sulfatizacija ploca koja je sigurno posljedica opadanja koncentracije elektrolita. Ako
se pravilno puni i prazni akumulator koncentracija ce u punom stanju uvijek b i t i ista. Nesto se
kiseline moie izgubiti zbog isparavanja i vrenja. Ako utvrdimo da posiije zavrsenog punjenja
nemamo propisanu koucentraciju, provjeravamo da li je doslo do sulfatizacije ploca.
Pravilo je da se u akumulator nadolijeva samo hernijski cista destilovana voda, jedino kad se
izgubi elektrolit moze se doliti razblazena sumpoma kiselina do propisane koncentracije fizlije se ili
izavri). Nadolijevanje se moze izvrsiti samo posiije nadopunjavanja tj. punjenja siabijom strujom sa
prekidLma, tako da se oslobodi olovnog sulfata SO*, pa se vrsi bolja difuzija-izjednacenje vanjskog i
unurrainjeg eiektrolita u porama aktivne mase, pa se u njima stvore povoljni uslovi da se sav olovni
sulfat raspadne - izvrsi se desulfatizacija ploca- Ako se nakon nadopunjavanja kroz 4 sata ne mijenja
ni napon ni koncentracija elektrolita, ali nije propisane vrijednosti onda se moze izvrsiti
nadolijevanje sumpomom kisjelinom.

Neispravnosti kod praznjenja akumulatora i njihove posljedice

a) Uticaj struje praznjenja na kapacitet, napon i koncentraciju elektrolita akumulatora. Napon

akumuiatora u pocetku praznjenja opadne 2.2 V na vrijednost ispod 2 V zbog smanjenja
koncentracije unutrasnjeg elektrolita (elektrolit u porama aktivne mase). Na ptocama se sada stvara
olovni sulfat (PbSO4) i ako je struja praznjenja veca od dozvoijene, do izmjene elektrolita ce doci
tesko jer je difuzija spnjecena olovnun suifatom koji ima vecu zaprernmnu pa zatvori pore aktivne
mase. Radi velike raziike u koncencraciji vanjskog i unucrasnjeg elektrolita, koja je posljedica
praznjenja preveliicom strujom, smanjuje se kapacitet akumulatora, brze pada napon stezaijki
akumulatora, a koncenrracija vanjskog elektrolita postaje veca od normalne. Normalno praznjenje bi
se odvijalo dugo s konstantnim naponom, koji bi tek pri kraju praznjenja pao naglo na 1.83 V, kada
treba prekinuti prainjenje.

b) Duboko praznjenje nastaje kad iz akumulatora ispraznimo vise eiektriciteta nego sto ima
normalni kapacitet, tada napon i koncentracija akumulatora pada ispod normalne - kazemo
akumulator je iscrpljen. Ako se akumuiator cesce duboko prazni na piocama se stvara mnogo vise
olovnog oksida, koji ima vecu zapremninu, pa se pioce deformisu (narocito pozitivna), aktivna masa
gubi kompaktnost i cvrstinu pa puca i ispada. Na negativnim piocama "spuzvasto olovo" se prevara
u "tvrdo olovo". Sve ovo uzrokuje smanjenje kapaciteta.

c) Sulfatizacija ploca i njeno otklanjanje.

Pod sulfatizacijom ploca podrazumijevamo stvaranje krupno knstalinicnog olovnog sulfata
koji se u obliku debele kore uhvati na povrsini ploca. Njegovo prisustvo sprijecava da se pravilno
odvijaju hemijski procesi u samom akumulatoru. Posljedica je smanjenje kapaciteta, a ako je
sulfatizacja vise prosirena akumuiator je vise neupotrebljiv.
 8

Uzroci sulfatizacije su:

- praznjenje akumulatora ispod dozvoljene granice napona tj. ispod 1.83 V, pa se tako
prazanostavi dastoji duze vrijeme,
- duboko praznjenje kao sto je opisano pod B),
- nepropisno punjenje i praznjenje naroctto u pogledu jacine struje,
- nadolijevanje sumpornom kiselinom umjesto destilovanom vodom ili prejaka
koncencracijaelektrolita,
- samopraznjenje, jer olovni akumulator se sam isprazni ako duze vremena ne radi,
- praznjenje akumulatora pod vjsokom temperaturom, a narocito u slucaju krackog spoja.

Znaci sulfatizacije su:

- povrsina ploca dobija svjetliju boju, od olovno sive prelazi u bjelicastu na negativnoj
ploci,a pozitivna Tamno smeda prelazi u svjetlo smedju boju,
- povrsine ploca su hrapave, kod dodira prstom osjeca se sitni pjesak (kristalici sulfaca),
- povuce li se nozem po povrsini negativne ploce ne ostaje svjetao metaLni trag,
- unurrasnji otpor akuraulatora se poveca tako da pri punjenju takvog akumulatora napon
naraste i do 3.0 - 3.5 V (UA = EMSa +1• Ru)> a kod praznjenja je napon ispod normalnog

- koncentracija elektrolita je smanjena, kao i kapacitet.

Otklanjanje sulfacizacije se sastoji u tome da se olovm sulfat ponovo pretvori u spuzvasto

olovo tj. olovni oksid i sumpomu kiseiinu .
Praktican postupak desuLfatizacije je sljedeci :
Sulfauzacija ploca kod akumulatora moze biti djelimicna i potpuna, a u zavisnosti od
velicine sulfatizacije posioje razliciti nacini njenog otklanjanja. Pri otklanjanju djelimicne
sulfatizacje iz akumulacora se izlije elektrolit i ploce isperu nekoliko puta vodom, manje clanke
treba promuckati da bi se odstranimlo sto vise sulfacirane kore sa ploca. Zatim se akumulator
napuni elektrolitom od 5 - 6 °Be i puni i prazni sa strujom koja je jednaka 1/5 normalne srruje
punjenja dok ne nestanu posljednji znaci sulfatizacije. Nakon toga se ispere destilovanom vodom,
zatvm se nalije elektrolitom nomalne (propisane) koncentracije i napuni propisanom strujom
punjenja. u slucaju porpune sulfatizacije, ploce se vade, sulfat se mehanicki ostruze s povrsine
ploca, zatLtn se ponovi sve kao i kod djelimicne sulfatizacije.

Utvrdivanje gresaka u olovnom akumulatoru i njihovi uzroci

1. Znatno niza koncentracija elektrolita u pojedinun clancima pri kraju praznjenja ili punjenja
pracena s osjetnun povecanjem napona na kraju punjenja, pokazuje da su clanku ploce bile ili su jos
uvijek u kratkom spoju ili da su jace sulfatirane.

2. znatno veca koncentracija elektrolita postignuta na kraju punjenja ukazuje da je poscojao kratak
spoj u clancima neko vrijeme, pa je neko dolio sumpomu kiseiinu da izjednaci koncentraciju u
ostalim clancima, sto se nije smjelo uciniti.

3. Postoji surnnja da u clanku postoji kratak spoj izmedu raznoimenih ploca. Treba pregledati
akumulator sa svake strane i utvrditi da li ima aktivne mase ill strano tijelo izmedu ploca i
konrrolisati visinu aktivne mase na dnu posude. Na surnnjivim mjestima treba izvaditi separatore i
dobro ih pregledati, jer ako su osteceni onda je sigurno na torn mjestu doslo do kiatkog spoja. Treba
 9

utvrditi da nije doslo do krivljenja poca pa su se dodirnule i l i ih je spojila aktivna masa na dnu
posude.

4. Znatno veci napon na kraju punjenja pojedinih clanaka znaci da su ploce u znatnoj mjeri
sulfatirane, ili da voltmetar ne pokazuje dobro.

5. Smedi i mekani talog na dnu posude je znak da je aktivna masa izbacena iz ploca u kratkom,
vremenu. Uzrok je cesto dolijevanje pod jakim razvijanjem gasova i l i stalno preduboko praznjenje.

6- Sivi i cvrsti talog na dnu posude je znak da vec doze vremena postoji spoj izmedu negativnh
ploca sa talogom. eventualno preko jedne otpale krajnje ploce.
i
i

7. Pozitivne ploce imaju svjetlo smedu boju umjesto tamno smede, sto znaci da su sulfatirane, a ako
su jace sulfatirane onda imaju bijele pjege (knstalizovani olovni sulfat). Uzrok tome je nepotpuno
punjenje ili preduboko praznjenje.

8. Pozitivne ploce mogu imati crvenu boju i biti hrapave sto znaci da elektrolit sadrzi gvozde koje je
rnoglo doci u kapajucoj vodi sa plafona, prasinom itd.

9. pozitivne ploce su nagrizene i zuckaste i crvenkaste boje s minsom hlora, koji se sigumo nalazi u
elektroliru.

10. pozitivne ploce su produzene i prosirene sto znaci da elektrolit zagaden azotnom ili sircemom
kiseiinom, moze biti da je i previse opterecivan akumulator pri praznjenju. Tada ploce imaju emu
boju zbog necistog eiektrolita.

11. negativne ploce poslije pravilnog punjenja imaju svjetlo sivu boju (olovno sivn), aktivna masa
ispunjava resetkaste orvore, a kod kutijastui ona je tijesno pnljubljena uz prforiram lim.

12. Elektrolit je smede boje u slucaju prejakog nadopunjavanja jer se otkinute cestice akt'ivne mase
nalaze u elektroliru.

13. Elektrolit je crn sto se vidi kod mnogih baterija i nema stetnih posijedica.

14. povrsina elektrolita je prekrivena prljavom sivom bojom sto pokazuje daje u clanku vec duze
vnjeme kratak spoj.

Unutrasnji otpor olovnih akumulatora

Unutrasnji otpor kod akumulatora ovisi od dimenzija ploca i njihovog medusobnog rastojanja, kao i
od koncentracije eiektrolita. Ovaj otpor je kod olovnih akumuiatora vrlo mali, posijedica je trenja
iona pri prolazu kroz elektrolit, zatim elektricnog otpora samih ploca i najzad ovisi o materijalu koji
se nalazi izmectu ploca. Zato sto je unutrasnji otpor vrlo malen opasno je napraviti kratki spoj
izmedu elektroda jer ce vrlo velika stxuja kratkog spoja izazvati veliko zagrijavanje ploca te ce
prouzrokovati oStecenje koje moze akumuiator onesposobiti za dalji rad.
10
 11

2. Accumulator se mora puniti svake cetiri nedjelje cak i onda kada se ne upotrebljava,

3. U slucaju ako se akumulator suvise isprazni treba ga odmah puniti i nikad ne dozvoliti da stoji
prazan,

4. S vremena na vrijeme kontrolisati koncentxaciju electrolita i uvijek odrzavati onu gustinu, koja je
fabrikacijom propisana, najcesceje oko 28°Be.

5. Klontrolisati kolicinu elektxolita u posudi, obratiti paznju da njegov nivo bude uvijek na 10 - 15
mm (zavisi od velicine akumulatora). Dolijeva se samo destilovana voda, iznad gomje ivice ploce.

6. Paziti na cistocu kiseiine upotrebljene za elektrolit.

7. Stezaljke i spojnicu uvijek ocistiti i namazati uijem ili mascu da ne oksidiraju.

8. Nakon 30 normainih punjenja preporucijivo je isprati akumulator i naiiti sa novim elektrolitom i

poslije jednog punjenja i praznjenja staviti ga u upotrebu.

Lose strane olovnih akumulatora

Osjetljivi su na vece struje pri punjenju i praznjenju, jer se time izaziva krivijenje i kvarenje ploca.
Opasno je naciniti kratak spoj posto mu se moze nanijeti kvar.Vrlo su osjetljivi na potrese uslijed
toga sto iz ploca vrio iako ispada aktivna masa koja odlazi na dno suda, tamo se talozi. i cesto
prouzrokuje kratak spoj raznoimenih ploca. I najzad snabdijevanje akumulatora elektrolitom
zahtjeva vece iskustvo i paznju. Ne upotrebljavaju se kod prenosnih radio stanica. Pri punjenju se
oslobacia eksplozivm gas praskavac.

Celicni akurnulatori

Osim olovnog akumulatora nasao je opstti pnmjenu u praksi samo jedan celicni akumulator. Slicnih
akumulatora imamo uglavnora dvije vrste:

- nikl-gvozdeni akumulator (Edisonov) i

- nikl-kadmijum akumulator (Jungerov),
i

koji se medusobno razlikuju po sastavu aktivne mase.

Nikl-gvozdeni akumulator

Ovaj akumulator kog je konstruisao cuveni americki elektro-tehjiicar Edison, zasniva se na potpuno
drugim hemijskim pojavama nego olovni:

a) Posuda ovog akumulatora je od obicnog rebrastog poniklovanog gvozdenog ili celicnog lima
cetvrtastog oblika. Zato kod njih nema opasnosti da se razbiju kao sto je to slucaj kod olovnih
akumulatora gdje su posude od stakla ili od ebonita ili plasticne mase.
 12

b) Elektrolit - kao elektrolit sluzi 21% kalijeva luzina (KOH) specificne tezine 1.20 kg/dm3, tecnost
bez boje i mirisa.Povrsina elektxolita u akumulatoru treba da bude 10 mm iznad vrha ploce,
Elektrolit sluzi kao veza izmedu pozitivnih i negativnih ploca. Posto u hemijskom pogledu elektrolit
nije kiselina nema opasnosti od gasova koji bi stetno uticali na metale i Ijudski organizam, a to je
jedna od velikih prednosti celicnih akumulatora pred olovnim. Kalijeva luzina ostane za vrijeme
punjenja i praznjenja prakticno nepromijenjena, njena koncentracija je prakticno uvijek ista.
Elektrolit je potrebno zamijemti poslije 250 - 300 praznjenja.

c) Ploca celicnih akumulatora se sastoji od nosaca aktivne mase i aknvne mase. Pozicivne ploce
obicno su deblje od negativnih, a ni po cemu drugom sem po vanjskom izgledu - ne razlikuju sa od
negativnih, Sastoje se od poniklovanog gvozdenog rama, u koji se ucvrscuju paketi (kesice) sa
aktivnom masom. Paketi su prizmaticnog oblika. Zidovi tih paketa su izradeni od tankog
poniklovanog lima koji je izbusen sitnim rupicama. Aktivna masa koja je u nepresovanom stanju
fina prasina, umetne se u paket u obliku briketa.Zrna aktivne mase su krupnija od otvora i zbog cega
ne mogu ispadati, a tecni elektrolit slobodno prolazi kroz otvore u aktivnu masu stupajuci s njom u
hemijsku reakciju. U hemijskom smislu aktivna masa negativnih ploca uglavnom je gvozdeni
hidroksid. Aktivna masa pozitivnih ploca je ugavnom nikl hidroksid, kojem se primjesa kao
posredni sastav dio pilotina mkla i grafita, da bi se dobiia bolja elektncna vodljivost. Ploce celicnih
akumutatora traju mnogo duze nego ploce olovnih akumulatora. One izdrze-1500 punjenja.

d) Raspored ploca, separaton, izolacije prema posudi - sve pozitivne i posebno negativne ploca
jedne celije medusobno su vezane. Zajednicka veza izvodi se izolovano na poklopcu posude kao
pozitivm odnosno negativni pol celija. Pri sastavljanju akumulatora negativne ploce se stavijaju
izmedu pozitivnih. Pozinvnih ploca je uvijek jedna vise.Krajnje ploce su pozitivne i obicno su
spojene sa sudom akumulatora. Da bi se izbjeglo slucajno dodirivanje neganvnih i pozitivnih ploca,
izmedu njih se stavljaju eboniti stapici ili preforirani separatori od ebonita talasastog oblika ili
plasticne mase. Krajnje ploce su izolovane od celicne posude sa sire strane tankira ebonitnim
plocama, sa druge strane ebonitrum drscima posebnog oblika, koji drzi ujedno i cicav sistem pioca
na okupu. Na dim posude nalazi se nosac od izolacionog matenjala. Svaka posuda ima poklopac sa
tri ocvora, od kojih dva sluze za izvod pozitivnog i negacivnog polja, a treci za dolijevanje
elektrolita i odvod gasova.

e) Napon ~ celicnih akumulatora je manji od napona olovnih akumulatora, srednja vnjednost jedne
celije iznosi 1.2 V. Da dobijemo isti napon treba zato 60%vise celija nego kod oiovmh.Kod
punjenja poraste napon na 1.6 i l . 8 V. Kad napon poscigne tu vnjednost akumuiator je pun. Za
vrijeme praznjenja napon brzo opadne od 1.5 na 1.3 V zatim lagano od 1.3 na 1.1 V.Kad napon
postigne vrijednost 1 V kazemo da je akumuiator prakticno izpraznjen, treba preidnuti praznjenje i
odnijeti akumuiator na punjenje. Vrijeme punjenja akumulatora iznosi oko 4 - 7 sati, a vrijeme
praznjenja je 4 - 5 sati.

f) Unutrasnji otpor celicnog akumulatora je veci od unutrasnjeg orpora olovnog akumulatora istog
kapaciteta, pa radi toga kratki spoj nije toliko opasan. U praksi se obicno uporrebljavaju tri vrste
akumulatora po velicini unutrasnjeg otpora:
1. Normalni za praznjenje slabijom strujom koji se.upotrebljayaju u telefoniji, signatizaciji i
si.
2. Akumulatori sa smanjenim unutrasnjim otporom za vecejacine struje praznjenja.
3. Akumulaton sa vrlo malim unutrasnjim otporom.
 13

g) Kapacitet - celicni akumulator ima za istu tezinu veci kapacitet nego olovni akumulator To
narocito vazi za akumulatore sa brzim praznjenjem, s obzirom na zapremninu izmedu njihovih
kapaciteta nema nikakve razlike. Kapacitet celicnog akumuiatora ne zavisi od struje praznjenja kao
kod olovnog akumulatora,posto se on vrlo malo mijenja sa strujom opterecenja. Tako npr. celicni
akumulator koji ima kapacitet 100 Ah kod 5-casovnog punjenja i tro-casovnog praznjenja daje 95
Ah.

h) Stepen konsnog dejstva - Posto je raziika izmedu normalnog napona (1.2 V) i hapona punog
akumulatora (1.6 V) velika, a pored toga nastupaju t sekundarne pojave, stepen konsnog dejstva
gvozdeno mklenog akumulatora je manji od olovnog i iznosi: ampercasovni oko 70%, a watcasovni
oko 50%. Posiije 40 punjenja stepen konsnog dejstva poveca se za 8 - 10 %.

Glavne prednostf celicnih akumulatora u odnosu na olovne

1. Nije osjetljiv na vece struje praznjenja koje cak mogu nekolilo puta da prevazilaze normalnu
struju, !
2. Kratki spoj izdrze za kratko vrijeme bez losih posljetiica ,
3. Nije osjerijiv prema gustini elektrolita,
4. Moze se ispraznici potpuno do 0 V i ostavtri da stoji u takvom stanju vise mjeseci, pa se ipak nece
ostetiti,
5. Konsrrukcija je jaka, solidna, te je stoga ovaj akumuiator vrlo pogodan za transport,
6. Samopraznjenje je vrio slabo, prakticki skoro neprimjetno.
7. Za isti kapacitet laksi |e od olovnog akumuiatora,
8. Trajanje ploce je vrlo veliko. Svaka pioca izdrzi oko 1500 kompletnih punjenja i praziijenja,
9. Za vrijeme hemijskog procesa izbaci se iz njih vrlo malo aktivne mase,
10. Gasovi koji se stvaraju pri punjenju nisu ni stetni ni opasni.

Slabe strane celicnih akumulatora

1. Srednji napon jedne celije iznosi oko 1.2 V, te je radi toga potrebno za odredem napon vise celija
neso kod olovnih akumulatora,
2. Za isti kapacitet celicni akumulator je 2 - 3 puta skuplji od oiovnog,
3. Stepen korisnog dejscva kod celicnog akumulatora je mnogo manji nego kod olovnog (70%).