Green Garden • broj 36 • siječanj / veljača 2005. • godina VI • cijena 3 KM

Sobne biljke – odabir prikladnog mjesta

Vrtovi u bocama i posudama
Artičoka –atraktivno povrće
Nove sorte trešanja
Štetnici agruma
BROJ 36 • SIJEČANJ / VELJAČA 2005
 

Riječ urednika SADRŽAJ

Poštovani čitatelji!
Pred vama je novo glasilo, glasilo s novim imenom Green Garden.
Kao i u dosadašnjim brojevima glasila VRT, i glasilo Green Garden
obrađivat će teme iz oblasti poljoprivredne proizvodnje. Novi di-
zajn glasila zadržava stare teme, teme koje najviše interesiraju či-
tatelje.
Prvi broj glasila Green Garden donosi nekoliko vrlo zanimljivih
priloga iz cvjećarstva. Ljubitelji «staklenih vrtova» ili vrtova u po-
sudama mogu pročitati zanimljiv članak o formiranju takvog vrta
i izboru biljaka za vrt. Kako pravilno odabrati mjesto za određenu
biljnu vrstu u zatvorenom prostoru, također možete naći na strani-
cama posvećenim cvijeću.
Uz kalendar sjetve te nekoliko vrlo zanimljivih članaka iz povr-
tlarstva, a izdvajamo prilog o artičoki, rikuli i luku vlascu, ljubitelji
povrća mogu pročitati na stranicama posvećenim ovoj oblasti po-
ljoprivredne proizvodnje.
Za voćare je namijenjeno nekoliko vrlo zanimljivih članaka o no-
vim sortama trešanja koje postupno ulaze u hercegovačke voćnja-
ke, a posebno izdvajamo članak o «Nashi» kruškama koje će ubrzo
doći i na naše prostore.
Na koji način zaštititi marelicu od monilije, kako zaštititi voćke
i vinovu lozu tijekom zime, kako suzbiti smokvina mediča, te sve
o štetnicima agruma, možete pročitati na stranicama posvećenim
zaštiti bilja.
Što koristiti za ishranu stoke u zimskom periodu, odnosno kako
pravilno formirati obrok, stočari mogu pročitati u prilogu posveće-
nom stočarstvu.
Ljubitelje akvaristike vjerujemo da će obradovati članak o formi-
ranju «tropskog i slatkovodnog « akvarija.
Vjerujemo da smo kroz odabir tema uspjeli prvi broj glasila Grin
Garden učiniti zanimljivim većem broju čitatelja, a ako smo nešto
propustili, nadamo se da nam to nećete zamjeriti.
 Uredništvo
JAGLACI – PRAVI ZIMSKI UKRAS 4
POSUDE ZA CVIJEĆE 5
SOBNE BILJKE 6
VRTOVI U BOCAMA I POSUDAMA 8
ARTIČOKA 9
POVRTNJAK U VELJAČI 10
BASF 11
REZIDBA GOMOLJA KRUMPIRA DA ILI NE? 12
ZAŠTITA MARELICE OD MONILIJE 13
HIT SU TRAKE SA SJEMENOM 14
RIKULA 15
ŠTETNICI AGRUMA 16
MLADI LUK 18
NAJTRAŽENIJA MANDARINA CLEMENTINA 19
SREDSTVO ZA OBRADU RANA DRVENASTIH BILJAKA 19
MOSTARSKA MAĐARICA 19
HIT SU PRIMA, GIANT I ISABELA 20
NASHI KRUSKE 21
SMOKVIN MEDIĆ 22
ZAŠTITA MLADIH VOĆAKA OD ZEČEVA 22
JABUČNA KOMA UŠ 23
VOĆNJAK BEZ PLODOVA 24
REDOVITA REZIDBA 24
ZAŠTITA VOĆAKA I VINOVE LOZE TIJEKOM ZIME 25
PITANJA I ODGOVORI 26
HRANIDBA STOKE U PRIJELAZNOM RAZDOBLJU 27
UREĐIVANJE TROPSKOG SLATKOVODNOG AKVARIJA 28
DOGAĐANJA 29
ZANIMLJIVOSTI 30
Glasilo GREEN GARDEN

Nakladnik:
SJEMENARNA,
Široki Brijeg, Knešpolje b.b.
88220 Široki Brijeg,
Tel.: ++ 387 (39) 703 572,
Fax: ++ 387 (39) 705 572

Glavni urednik:
mr. sc. Ivan Ostojić

Redakcijski kolegij:
Josip Brkljača, Nino Rotim, Katica Arar,
Ante Beš, Danko Tolić, Mario Ćubela

Marketing:
Snježana Spahić - Bevanda, dipl. oec.

Grafička oblikovanje:
Damir Šanje, Marin Musa

Tisak:
LOGOTIP, Široki Brijeg

Naslovnica:
Ivan Ostojić

Mišljenjem Federalnog ministarstva

obrazovanja, nauke, kulture i športa broj:
02-15-4905/01 od 21. 08. 2002. godine
glasilo VRT oslobođeno je plaćanja
poreza na promet.

BROJ 36 • SIJEČANJ / VELJAČA 2005


JAGLACI – PRAVI ZIMSKI UKRAS
Vjesnici proljeća u prirodi, uzgojeni u vrtu ili domu, predstavljaju pravo malo čudo. Prve cvjetne vrste koje uz
maćuhice ukrašavaju vrtove u zimskim danima su jaglaci. Svojom ljupkošću i svježinom uspijevaju dotaknuti
mnoge.
Jaglac - prva cvjetnica nakon zime
Piše: Josip Brkljača, ing.
Latinsko ime Primula (pri-
mus-prvi) odnosi se na ranu
cvatnju nekih vrsta. Rod je bogat
vrstama koje se odlikuju velikom
raznolikošću oblika i boja. (Ka-
ćun, jaglac, jagorčevina…, kao
da je mnoštvo imena - slijedilo
mnoštvo vrsta.) Postoje nježne
primule za zatvorene prostore,
vrste koje vole vodu za močvar-
ne vrtove, zbijeni i minijaturni
tipovi za kamenjar, te vrste oso-
bito prikladne za vrtne gredice.
Jaglac je vrlo zahvalna traj-
nica niskog rasta. Listovi su do-
sta široki, hrapavi s udubljenom
nervaturom, a cvat se sastoji iz
mnoštva sitnih cvjetova. Korijen
je vrlo kratak i ne ide duboko u
tlo.
Primule spp.-hibridi, kojih u
posljednje vrijeme ima u svim
bojama i oblicima, su vrijedne
pretproljetne trajnice koje cvatu
Različite boje cvijeta
veoma rano. Sadimo ih u vrto-
ve, ali i u sandučiće i lonce pa su
i sobne biljke. Razmnožavaju se
dijeljenjem nakon cvatnje i sje-
menom u jesen. Najčešće ih na-
bavljamo u punom cvatu i samo
presađujemo.
JAGLACI U KUĆI
Ako ih držimo u kući, mo-
ramo imati na umu da se radi o
izvorno vrtnoj biljci, kojoj odgo-
vara neka hladnija prostorija, u
kojoj temperatura nije viša od
12 do 14°C. Posebno će dobro
uspijevati u zimskom vrtu ili uz
prozor. Ne podnosi preobilno
zalijevanje, ali ni zasušivanje ko-
rjenove bale. Koristite isključivo
meku vodu. Prihranjujte svakih
10 dana tekućim mineralnim
gnojivom za cvjetnice. Uz pravil-
nu i brižljivu njegu, jaglaci će u
dobro osvijetljenoj, prozračnoj i
svježoj prostoriji cvasti dva mje-
seca. Kada završi period cvatnje,
nemojte bacati jaglace koje ste
držali u kući, već ih presadite u
vrt. Stavite ih na polusjenovito
mjesto. Ako ih posadite u vla-
žnu zemlju, bogatu organskim
tvarima, sljedeće proljeće će po-
novno procvjetati. Prilikom pre-
sađivanja, veće grmove možete
razdvojiti.
JAGLACI NA BALKONU
Jaglace možete posaditi u
jednu veću posudu s drugim
cvijećem otpornim na hladnoću.
Na dno posude stavite nešto za
drenažu (npr.šljunak) u visini od
nekoliko centimetara. Posudu
ispunite kvalitetnim supstratom.
Malo strpljenja i mašte bit će
dovoljno da zablista dobra kom-
binacija. Zemlju možete prekriti
mahovinom i zalijevajte kada je
ona posve suha.
JAGLACI U VRTU
Dobro rastu u običnom, hra-
njivom i vlažnom vrtnom tlu u
BROJ 36 • SIJEČANJ / VELJAČA 2005
polusjeni ili na suncu. Malčiranje
u proljeće, zalijevanje ljeti, ukla-
njanje suhih ocvalih cvjetnih gla-
va, neke su od osnovnih mjera.
Okružite ih dobrim susjedima
koji će im pružiti zaštitu, a neće
zasjeniti njihovu ljepotu. Dobro
će se snaći među lukovicama
(narcisi, irisi, zumbuli, šafrani…),
maćuhicama, tratinčicama, pe-
peljugom…
Jaglac kao ljekovita biljka kori-
sti se u liječenju plućnih bolesti,
nesvjestice, lupanja srca. Čaj od
cvjetova povećava broj crvenih
krvnih zrnaca. Liječi začeplje-
nost, histeriju.
Uzima se korijen: tri četvrtine
žlice, na tri decilitra proključale
vode- tri puta dnevno po šalicu
Agrocentri Sjemenarne u Mo-
staru i Širokom Brijegu u po-
nudi «zimskog cvijeća» ističu
jaglace koji se sve više traže
kako za sadnju u vrtovima tako
i posudama. U ponudi su sadni-
ce različitih boja.

POSUDE ZA CVIJEĆE
Sobno cvijeće se uzgaja u različitim vrstama posuda, čije dimenzije pri-
je svega ovise od same ukrasne biljke. Tako pojedine biljke vole velike i
prostrane posude, dok druge opet uspijevaju samo u niskim posudama
ili plitkim zdjelicama. Stoga znalci i ljubitelji cvijeća veliku pažnju pridaju
upravo njenom odabiru.
Veliki izbor posuda za cvijeće u AC Sjemenarna
S vima, pa tako i najobičnijim laicima, jasno
je kako biljke za uspješan rast zahtijevaju
dovoljne količine vode i hranjivih tvari. Vodu
dodajemo prema potrebi dok osnovne hra-
njive tvari sobne biljke dobivaju iz komposta
tj. zemlje za cvijeće. Međutim, kada nabavi-
mo navedenu zemlju za cvijeće, trebamo je
staviti u odgovarajuću posudu. Njen oblik i
veličina izravno određuju brzinu i kvalitetu
razvoja same biljke, kao i to kakvo će korije-
nje za svoju ishranu ona uspjeti razviti. Tako
je poznato da biljke s plitkim korijenom, po-
put kaktusa, zahtijevaju i niske, plitke posu-
de. S druge strane, velike sobne biljke poput
fikusa za svoj nesmetan rast i razvoj traže
velike, prostrane posude.
Plastične posude - najlošiji izbor
I doista, plastične posude jesu najprihva-
tljivije s obzirom na malu cijenu, ali one nisu i
najpogodnije. Zašto? Zato što takve posude
nisu namijenjene za velike sobne biljke jer
su prelagane i kao takve prilično nestabilne.
Takve posude se lako prevrnu, pogotovo u
slučajevima kada su neadekvatne tj. prema-
Ukrasne posude
BROJ 36 • SIJEČANJ / VELJAČA 2005
lene i kada se zemlja u njima prosuši. Među-
tim, možemo ih koristiti za manje cvjetne
biljke posebice ako imamo malo veći broj
ukrasnih biljaka. Ali, kako su navedene jefti-
ne plastične posude često i neugledne uz
malo naše kreativnosti i taj nedostatak lako
možemo pretvoriti u prednost. Dovoljno se
poslužiti trikom uz pomoć ljepljive trake ko-
jom oblijepimo posudu, obojimo je, a kad
se boja osuši, skinemo ljepljivu traku i dobili
smo pruge koje po želji zatim možemo obo-
jiti i nekom drugom bojom. Tako uz malo
kreativnosti za kratko vrijeme i najneugle-
dniju plastičnu posudu za cvijeće možemo
preobraziti u šareno umjetničko djelo.
Glinene posude - prikladne
za sve sobne biljke
Velika prednost glinenih posuda je u
tome što ih možemo iskoristiti za sve vrste
biljaka. Osim toga, ponuda tegli i lonaca od
gline zaista je velika. Ali prethodno nešto
trebate znati-zimzelene sobne biljke najbo-
lje izgledaju u jednostavnim, neukrašenim
posudama dok mirisni aranžmani od cvjetni-
ca itekako dra-
žesno djeluju
u uskim po-
sudama jer su
visoke i tanke.
Tako izgledaju
doslovce po-

put buketa u vazi. S druge strane, niskim
cvjetnim vrstama bolje odgovaraju male i
šire glinene posude. Vrhunac su posude od
terakote koja je ujedno nešto više od gline
i koja zbog svog velikog “šarma” predstavlja
najbolju opciju za ukrašavanje domova, bal-
kona i vrtova. Samo kod kupovine svih vrsta
glinenih posuda vodite računa da nemaju
nikakve oštre rubove koji se mogu lako otkr-
hnuti a dobra posuda imat će i dobar zvuk
kada kucnete po njoj. I još nešto, kada se na
glinenim posudama pojave bjelkaste mr-
lje od kamenca i soli iz mineralnog gnojiva
problem riješavate četkicom namočenom u
octu. Istina, kod malo kvalitetnijih i skupljih
posuda ove neugledne mrlje se vrlo rijetko
i pojavljuju.
Keramičke posude -
mnoštvo neobičnih oblika
Danas na tržištu nalazimo veliki broj pri-
vlačnih i neobičnih ukrasnih keramičkih po-
suda, različitih boja i dimenzija. Zapravo riječ
je o ukrasnim loncima u koje možemo polo-
žiti već zasađene biljke zajedno s posudom.
Dakle, ukrasni keramički lonci se rabe isklju-
čivo za “kamufliranje” postojećih neuglednih
i oštećenih posuda. Većina tih ukrasnih po-
suda nema drenažne otvore pa mogu poslu-
žiti i umjesto tanjurića ili drugih podmetača
koji se obično stavljaju pod posude.
Iz navedenog teksta jasno se vidi kako
svaka posuda nije dobra i odgovarajuća za
svaku vrste sobnog bilja. Sobne biljke su
vrlo zahtjevne i kao takve traže maksimum
pažnje počevši od redovitog prihranjivanja
pa sve do izbora odgovarajućeg oblika i vr-
ste posude. Stoga svim ljubiteljima cvijeća
poručujem kako im rado stojim na raspola-
ganju u Agrocentru Sjemenarne u Mostaru
gdje mogu dobiti sve savjete vezane za pra-
vilan uzgoj sobnog cvijeća.

SOBNE BILJKE
odabir prikladnog mjesta
U svakom stanu ili kući postoji bezbroj mjesta na kojima biljke možemo
uspješno uzgajati. Potrebno je samo odabrati pravo mjesto za određenu biljku.
Piše: Josip Brkljača, ing.
T o ne znači pravilan izbor mje-
sta na kome će ljepota biljke
najviše doći do izražaja nego
i odabrati biljke koje će u tim
uvjetima moći normalno napre-
dovati. Da bi se postiglo i jedno
i drugo, moraju biti ispunjeni
određeni preduvjeti: biljkama
treba osigurati prikladnu tempe-
raturu i potrebnu svjetlost. Pro-
stori u kući ili stanu gdje najčešće
držimo biljke su: hodnici, dnevni
boravak, kuhinja, kupaonica, a
vrlo često i spavaće sobe.
HODNICI
Hodnik je prvi dio stana ili
kuće koji svaki posjetitelj vidi, a
biljke u njemu pridonose stva-
ranju ugodne atmosfere do-
brodošlice. Hodnici mogu biti
i neprikladna mjesta za biljke,
obzirom na to da su često uski i
nedovoljno osvijetljeni tako da u
njima biljke ne dolaze do punog
izražaja. U hodnicima su često
niže temperature nego u ostalim
prostorijama. Čestim otvaranjem
i zatvaranjem ulaznih vrata stva-
ra se propuh i razlike u tempera-
turi. Ako se u hodniku nalazi još
i stubište koje vodi na kat, topli
će se zrak kretati prema gore, te
također stvarati propuh.
Biljke za hodnik ili predvorje:
• Aspidistra elatior
biljka lijene domaćice
• Chlorophytum comosum
zeleni ljiljan
• Cissus antarctica
sobna loznica
• Clivia miniata – krasna klivija
• Fatsia japonica – sobna aralija
• Hedera helix – obični bršljan
• Tradescantia fluminensis
riječni puzavac
Krasna klivija sa svojim ta-
mnozelenim jezičastim listovi-
ma i jarkonarančastim cvjetnim
glavama, biljka je izrazite ljepo-
te. Hlad hodnika ili predvorja
produžit će vrijeme njezina cvje-
tanja.
Svaka biljka zahtijeva posebno mjesto
BROJ 36 • SIJEČANJ / VELJAČA 2005
DNEVNI BORAVAK
Dnevni je boravak najpo-
pularnije mjesto za biljke i bilj-
ne aranžmane, s obzirom na to
da se tu najčešće odmaramo i
provodimo najviše vremena te
uživamo u okruženju koje smo
sami uredili. Prostorije za dnevni
boravak su uglavnom svijetle s
mnogo prozora i najčešće okre-
nute prema suncu. Najčešće je
riječ o većim prostorima u koje
je najbolje smjestiti visoke biljke.
Takvi prostori se vrlo često griju,
a grijanje isušuje zrak, te je tada
biljkama potrebno osigurati do-
datnu vlažnost.
U topao, dobro osvijetljen i
dovoljno prostran dnevni bora-
vak možemo smjestiti sljedeće
biljke:
• Begonia rex – begonija
• Codiaeum variegatum pictum
kroton
• Dieffenbachia maculata
pjegava difenbahija
• Dracena marginata
obrubljeni zmajevac (dracena)
• Euphorbia pulcherrima
božićna zvijezda
• Ficus benjamina
suzna smokva (fikus)
• Ficus elastica – gumijevac
• Ficus lyrata – lirasti fikus

Staklenici idealni za cvijeće
• Hydrangea macrophilla
hortenzija
• Kalanchoe blossfeldiana
kalanhoa
• Monstera deliciosa
monstera
• Philodendron bipinnatifidum
– dvostruko urezani filadendron
• Rhododendron simsii – azaleja
• Yucca elephantipes
juka, liljan palma
Dracena je izvrsna biljka za
dnevni boravak. Dobro podnosi
temperaturna promjene. Zahti-
jeva jaku, ali difuznu svjetlost.
KUHINJA
Većina ljudi dobar dio vre-
mena provodi u kuhinji. Dok
domaćica u njoj priprema jela
ili obavlja neki drugi posao, bilj-
ke pridonose stvaranju ljepšeg
i ugodnijeg ambijenta. Kuhinje
koje su dovoljno osvijetljene, a
temperatura u njima ujednače-
na, prikladne su za mnoge biljke.
Razina vlažnosti u kuhinjama
obično je visoka zahvaljujući
pari. Listovi biljaka postanu brzo
BROJ 36 • SIJEČANJ / VELJAČA 2005
masni i prašnjavi, pa ih je potre-
bno češće čistiti. U kuhinjama
bolje uspijevaju biljke s debelim
i sjajnim listovima. Biljke u kuhi-
njama potrebno je redovito za-
mjenjivati novim.
• Begonia rex – begonija
•Chrysanthemum x morifolium-
krizantema
• Coleus blumei
ukrasna kopriva
• Epipremnum aureum
scindapsus
• Hedera helix – obični bršljan
• Impatiens walleriana
vodenika
• Saintpauilia - ljubičica
• Tradescantia fluminensis
riječni puzavac
• Zebrina pendula
srebrna puzavica
Vodenika je vesela biljka koja
slobodno cvate. Postavljena na
kuhinjski stol, gdje obitelj obje-
duje, unosi dah ljeta.
SPAVAĆE SOBE
Mnoge spavaće sobe su
okrenute prema istoku, te je
njihova prozorska daska pogo-
dno mjesto za manje zahtjevne
biljke. Biljke na tim mjestima ne
smiju biti zaboravljene iako se
jutarnja ustajanja često odvijaju
u atmosferi žurbe i utrke s vre-
menom.
Biljke koje mogu biti posta-
vljene u spavaćoj sobi
• Cyclamen persicum – ciklama
• Fatshedera lizei
debeli bršljan
• Fucsia – fuksia
• Jasminum polyanthum
kineski jasmin
• Maranta leuconeura erythro-
neura – maranta
• Pelargonium x hortorum
pelargonija
• Saintpaulia –ljubičica
• Spathiphyllum wallisii
jedarce
Ciklama je biljka kojoj po-
goduje svjež zrak i jaka filtrirana
svjetlost. Prikladna je za spavaće
sobe u kojima povremeno može
biti i «zaboravljena».
KUPAONICE
U stanovima i kućama novije
gradnje kupaonice su s više svje-
tlosti a i temperatura je tijekom
cijelog dana ujednačena. Posto-
tak vlage u zraku u kupaonicama
je obično visok, što pogoduje
rastu biljaka. Na prozorima su
često mutna stakla koja stvaraju
difuznu svjetlost koja pogoduje
mnogim biljkama. Međutim, če-
ste promjene vrijednosti tempe-
rature (prilikom kupanja naglo
raste a kasnije pada), negativno
djeluje na biljke a i pogoduje ra-
zvoju mnogih bolesti.

Biljke koje se mogu postaviti
u kupaonici ukoliko za to postoji
dovoljno prostora
• Adiantum raddianum
brazilski gospin vlasac
• Asplenium nidus
gnjezdasta paprat
• Calathea makoyana
pametna biljka (kalatea)
• Carex morrowii – japanski šaš
• Chamaedorea comosum
palma
• Chlorophytum comosum – ze-
leni ljiljan
• Cissus antarctica – sobna lo-
znica
• Cyperus alternifolius – uskoli-
sni šilj
• Epipremnum aureum - scinda-
pus
• Ficus pumila – puzajuća smo-
kva (fikus)
• Nephrolepis exaltata – kovrča-
va paprat
• Peperomia scandens – puzaju-
ća peperomija
Zeleni ljiljan je biljka kojoj je
potrebna jaka difuzna svjetlost.
Kada dovoljno izraste često slu-
ži kao dobar zaklon od sunčeve
svjetlosti.
 
VRTOVI
U BOCAMA
I POSUDAMA
Uzgoj biljaka u bocama ili drugim sličnim posudama
zahtijeva puno pažnje ali i strpljenja. Dobro i pravilno
zasađen vrt u boci privlači veliku pozornost, a s druge
strane ne zahtijeva posebnu njegu.
Piše: Josip Brkljača, ing.
O
no što treba naglasiti jest
da je pravilan izbor bilja-
ka i posude od presudne
važnosti. Za vrt u boci ili terarij
mogu se koristiti različite stakle-
ne posude, raznih veličina i obli-
ka (različite staklene boce, razli-
čite staklenke, zdjele i akvariji
za ribice, veće čaše od konjaka i
dr.). U prodavaonicama cvijeća i
opreme za cvijeće mogu se pro-
naći staklene posude različitih
boja (zelene, žute, smeđe) pose-
bno rađene za vrtove. Koristite
Vrt u posebnoj posudi
čisto prozirno staklo ili ono di-
skretno obojeno.
Sadnja biljaka
Nakon odabira posude slije-
di sadnja biljaka. Biljke se sade u
potpuno suhe posude. Na dno
posude najprije se stavlja sloj
sitnog pijeska do visne 2,5 cm.
Ako se koriste boce s uskim gr-
lom, za sipanje pijeska koriste
se lijevci od kartona. Na pijesak
se dodaje sloj treseta debljine
5-8 cm. Ako je otvor na posudi
veći, sadnja je jednostavnija, a
svakako najlakša ako u posudu
možemo uvući šaku. Za sadnju
u bocama uskog grla koristi se
poseban alat koji se najčešće im-
provizira. Najčešće se na štapić
pričvrsti mala žličica koja uveliko
olakšava sadnju.
Prije same sadnje potrebno je
napraviti plan i raspored biljaka
u boci. Pazite na to kako će boca
biti izložena – da li će se vidjeti
Priprema boce
za sadnju
samo s jedne strane ili cijela. Prije same sadnje biljaka
Odabranu biljku za sadnju boca se mora pripremiti za
pripremite na način da je izvadi- sadnju. Bocu iliposudu prvo
te iz posude, rastresite joj korije- isperite vodom i deter-
džentom. Nakon toga je
nje, ako je potrebno skratite ga
i odstranite suvišnu zemlju. Žli- ponovno napunite vodom
com napravite rupicu u tresetu, u koju ste dodali malo
postavite biljku držeći je između varikine ili nekog drugog
dva štapića, a onda ju polako dezifekcijskog sredstva kako
učvrstite. bi se uništile gljivice. Potom
je ponovno dobro isperite i
osušite.
Njega biljaka u posudi •••
Nakon sadnje biljaka pre-
krijte kompost tankim slojem si-
Biljke za vrtove
tnog pijeska. Po stranicama po-
u boci
Vrtovi u boci ili posudama
sude ulijte malo vode, kako bi sa
idealni su za nježne biljke,
stakla isprali eventualne ostatke
posebno za one kojima je
zemlje i ovlažili kompost. Biljke
potrebna velika vlažnost
u terariju lagano ovlažite prska-
i one koje su osjetljive na
licom. Nakon sadnje posuda je-
propuh i suh zrak. Osim
dno vrijeme ostaje nepokloplje-
toga, izbor se odnosi na
na (nekoliko sati), a nakon toga
biljke koje sporije rastu,
se stavlja čep ili poklopac.
kako im posuda ubrzo ne bi
Ako se unutrašnjost staklene
postala pretijesna. Cvatuće
posude ili boce zamagli, a magla
biljke treba izbjegavati jer je
se kroz dulje vrijeme ne povu-
ocvale cvijetove teško ukla-
če, otvorite posudu i pustite da
njati, te će trunuti unutar
se posuda prozrači. Promjene u
posude. Prije sadnje biljaka
temperaturi zraka uzrokuju pri-
provjerite jesu li posve
vremenu kondenzaciju, ali kada
zdrave i nema li na njima
su biljke zasađene i kada se zrak
štetnika.
u boci ustali, daljnje zalijevanje
i prozračivanje postaju nepo-
•••
trebni. Ovakav vrt postavite na
Biljke pogodne za
mjesto do kojeg dopire dovoljno
vrt u boci jesu:
• Adiantum raddianum i
jaka svjetlost, ali obratite pozor-
A. Hispidulum – brazilski
nost da ne bude pod izravnim
gospin vlasak
utjecajem sunčanih zraka. To je
• Begonia bowerii – tigrasta
najčešće u blizini prozora.
begonija
• Cryptanthus spp. –
zemaljska zvijezda
• Ficus pumila minima –
minijaturni puzajući fikus
• Fittonia verschaffeltii i F.
V. argyroneura – fitonija i
srebrenastožilna fitonija
• Pellaea rotundifolia
– okruglolisna paprat
• Peperimia caperata –
smaragdna peperonia
• Selaginella kraussiana i
S. martensii – papratnjače
AC sjemenarna - veliki izbor vrtova u puzavice
posebnim posudama
BROJ 36 • SIJEČANJ / VELJAČA 2005

Piše: Nino Rotim, dipl. ing.
I doista se radi o zanimljivom
povrću koje je ostavilo traga
u mnogim starim civilizacijama,
iako i dan danas jednim dijelom
predstavlja mistično i nepoznato
višegodišnje povrće. Kako u Her-
cegovini vlada velika potražnja
za njenim sjemenom, morali
smo angažitrati i našu nabavnu
službu da posegne put Italije
koja je ujedno i rekordni proi-
zvođač na Mediteranu ( s čak 56
posto udjela proizvodnje). Me-
đutim, to ne znači da je artičoka
manje popularna i u Španjolskoj,
Francuskoj i Grčkoj, gdje se sve
proizvedene količine vrlo brzo
prodaju. Iako se najvećim dije-
lom uzgaja na Mediteranu, izni-
mno je popularna i u SAD-u te
Argentini. Stoga slobodno mo-
žemo reći kako se danas artičoka
uzgaja diljem svijeta i kako je s
pravom uvrštena u vodeće svjet-
ske luksuzne namirnice.
Može li se artičoka uzgojiti
u Hercegovini?
Dakako da može, a što naj-
bolje potvrđuju dijelovi obitelj-
skih povrtnjaka čiji su vlasnici
imali sreću da nabave i posiju
dio njenog sjemena koje je na-
bavljeno i distribuirano na na-
šem podneblju. Inače, općenito
gledano, može se reći kako se ar-
tičoka može uzgojiti u područji-
ma gdje srednje zimske tempe-
rature nisu niže od 5 stupnjeva
C. Posebno dobro uspijeva u po-
dručjima bez velikih kolebanja
temperatura, naročito u vrijeme
zametanja cvatova. Artičoka do-
bro podnosi umjerene vjetrove,
posolicu i malo zaslanjena tla.
Stoga joj najviše odgovaraju
priobalni tereni, uz samu obalu
Sjeme artičoke
BROJ 36 • SIJEČANJ / VELJAČA 2005

mora a koji su zaklonjeni od bure
i juga. Zato i ne začuđuje kako se
u Dalmaciji artičoka počela or-
ganizirano proizvoditi na površi-
ni od 10 hektara, s tendencijom
daljnjeg rasta. Naročito se njena
proizvodnja proširila na Hvaru,
Visu i Braču te u dolini Neretve i
Konavlima. Zbog blizine navede-
nih područja lako se da zaključiti
kako i južna Hercegovina može
osigurati optimalne uvjete za
uzgoj ovog nadasve zanimljivog
ARTIČOKA
povrća. Jasno je kako se kod nas
preporuča uzgoj za potrebe do-
maćinstva, iako bi se veće količi-
ne ovog povrća mogle plasirati i
na tržište.
atraktivno povrće
Kako se uzgaja artičoka?
Artičoka se uglavnom uzga-
s prizvukom luksuza
ja vegetativnim putem jer se na
taj način sortne karakteristike
prenose u potpunosti. Obično se
radi o vegetativnom uzgoju pu-
Riječ je o zdravom tem zelenih reznica koje se uzi-
maju od starijih, dobro razvijenih
i s gospodarskog biljaka. Međutim, danas su stvo-
gledišta zanimljivom reni novi kultivari koji se mogu
uzgajati iz sjemena. Navedeni
višegodišnjem povrću način uzgoja se posebno prakti-
cira u Izraelu i Kaliforniji gdje je
koje je svrstano u luksu- organiziran jednogodišnji uzgoj
iz sjemena na izrazito velikim
zne namirnice. Posebice je dojmlji- proizvodnim područjima.
S berbom se počinje kada
va njena ljekovita vrijednost koju su se vanjski zeleni listići počnu
uočili stari Egipćani, Grci i Rimljani. odvajati od središnjih, koji su još
zatvoreni. A osim cvatnih pupo-
Uostalom, u Europu je došla kao va u ljekovite svrhe se koriste i
listovi te korijen. A znanstvenici
delikatesa na kraljevskim stolovima. su dokazali da artičoka osvježa-
va ten, uravnotežuje organizam
Artičoka postaje sve traženija povrtnica i bistri glavu, pomaže jetri i žu-
čnom mjehuru, omogućuje bo-
lju probavu masnoća te snižava
kolesterol. Osim toga, štiti od
ateroskleroze, gihta i probavnih
smetnji. Zanimljivo je da je za
snižavanje kolesterola zaslužan
sastojak cinarin zbog čega se
artičoka preporuča i u sprječa-
vanju angine pectoris, moždane
kapi, astme, alergija i reumatskih
bolesti. Dakle, osim u kulinar-
stvu, artičoka je iznimno cijenje-
na i u zdravstvenom smislu. Sve
to objašnjava zašto je riječ o vrlo
traženom povrću ne samo kod
nas nego i u cijelom svijetu. Sto-
ga, požurite i iskoristite priliku
jer je i ove godine u Sjemenarnu
Mostar stigla ograničena količi-
na sjemena ove visoko cijenjene
povrtne kulture.
 10

POVRTNJAK
U VELJAČI
U odnosu na prethodni mjesec sjetva i sadnja povrća
dobiva veće značenje, što se podjednako odnosi na
otvoreni i zaštićeni prostor. Osim toga, približavanjem
proljeća potrebno je izvršiti i pripreme oko izbora povr-
tnih kultura, nabavke sjemena i gnojiva.
Piše: Nino Rotim, dipl. ing. Veliki izbor sjemena povrća u Sjemenarni Mostar

Približavanjem toplijeg vre- nabavite novo sjeme jer nije sve-

mena u povrtnjaku se lagano in-
tenziviraju radovi. To se posebice
odnosi na sjetvu u zaštićeni pro-
stor s ciljem proizvodnje prijesa-
dnica koje se nakon potpunog
razvitka sade na otvorenim ili za-
štićenim prostorima. Međutim,
kako se najviše sije hibridno sje-
me, a ono nije jeftino, savjetuje-
mo svim uzgajivačima da strogo
vode računa o gustoći i dubini
sjetve, ali i o pravilnom izboru hi-
brida povrća. Osim toga, ukoliko
u svojim zalihama raspolažete sa
sjemenom od lanjske proizvo-
dne godine provjerite u kakvim
je uvjetima ono čuvano. Jer sva-
kako trebate znati da ukoliko
su u tijeku čuvanja sjemena bili
povišeni temperatura i relativna
vlaga zraka može se dogoditi da
dođe do slabljenja životne sna-
ge sjemena tj. dolazi do pojave
gubitka klijavosti. Stoga ukoliko
imate dvojbe poželjnije je da
jedno hoće li nicati 50, 60 ili 70
posto posijanog sjemena.
Osim toga, skupo hibridno
sjeme nabavljajte isključivo u
provjerenim sjemenskim kuća-
ma koje na svojim sjemenskim
artiklima imaju odgovarajuću
deklaraciju. Inače, podaci s de-
klaracije su iznimno važni. Na Presadnice rajčice Presadnice salate
njima je osim imena hibrida, ka-
tegorije i godine proizvodnje na-
vedena i klijavost sjemena izra-
žena u postotcima a označen je
i broj sjemenki. Istina, ponekad
je označena samo gramatura ali
veliki proizvođači povrća već do-
bro znaju kako u 1 gramu rajčice
ima 300 sjemenki, u 1 gramu pa-
prike 150 sjemenki i slično.
Osim proizvodnje prijesadni-
ca, tijekom veljače obavlja se i
sadnja krumpira, proljetnog če-
šnjaka, luka (arpadžik), artičoke,
šparoga i rabarbare. U Hercego-
vini je posebno aktualna sadnja

Sjetva povrća u zaštićeni prostor u toplijim područjima

ranog krumpira koji se već po-
četkom svibnja nalazi na poli-
cama trgovina. Dakle, dok se u
Hercegovini mladi krumpir vadi,
u sjevernijim dijelovima zemlje u
tijeku je sadnja i to pretežno ka-
snijih sorti krumpira.
Presadnice radiča
Dakle, bliži se vrijeme kada
će u povrtnjaku biti veoma živo
i vrijeme kada uzgoj povrća (pri-
jesadnica i konzumnog povrća)
biva vrlo profitabilan. S druge
strane, ljubitelje neobičnog i ri-
jetkog povrća obavještavamo da
je u Sjemenarnu Mostar pristigla
veća količina ovog sjemena. To
znači da i ove godine možete
posijati sjemena iz neobičnog
svijeta tikava, tikvica, paprika,
rajčica, krastavaca, kineskog ku-
pusa i ostalog povrća koje inače
nemate priliku kupiti na polica-
ma trgovina ili na tržnicama. Po-
red toga osigurali smo i dovoljne
količine sjemena kikirikija, slanu-
tka, artičoke ali i sjemena najče-
šćih vrsta ljekovitog i aromati-
čnog bilja.

BROJ 36 • SIJEČANJ / VELJAČA 2005

 12
REZIDBA GOMOLJA
KRUMPIRA - DA ILI NE?
Hercegovački proizvođači krumpira pred njegovu sadnju
tradicionalno, osim naklijavanja vrše i rezidbu gomolja.
Međutim, postavlja se pitanje je li to, sa stručne strane
gledišta, opravdano ili je pak riječ o sasvim neprihvatljivoj
mjeri pripreme gomolja za sadnju.
Piše: Mario Ćubela, dipl. ing.
I doista, u Hercegovini se pri-
je sadnje krumpira tradicionalno
vrši i rezidba gomolja. Uglavnom
se primjenjuje kod krupnije kali-
braže sorte Jaerla, ali i kod osta-
lih sorata koje se sade na ovom
području. Osim kod nas, rezanje
gomolja se prakticira i u susje-
dnoj Dalmaciji te na otocima
dok idući prema sjevernijim po-
dručjima ono postupno opada.
Moglo bi se reći kako se gomolji
krumpira režu zbog nedosta-
tka dovoljnih količina zdravog
deklariranog sjemenskog ma-
terijala, zbog bržeg množenja
kvalitetnog sjemena ili zbog
ekonomske svrsihodnosti kada
je riječ o proizvodnji merkan-
tilnog krumpira. Bilo kako bilo,
ono što je od bitnog značaja, sa
stručne strane gledišta, a što mi
upravo trebamo i upozoriti je-
ste da samo rijetki proizvođači
krumpira rezidbu gomolja izvo-
de na pravilan način.
Krumpir na naklijevanju
Pravilna rezidba
gomolja-temelj uspjeha
Pravilna rezidba gomolja
obavlja se desetak dana prije
same sadnje. Već naklijali go-
molji režu se po duljini tako da
približno jednak broj klica (oka-
ca) ostane na svakoj polovici.
Drugim riječima, reže se duž osi
gomolja od vršnog dijela ka pu-
pku s tim da nakon svakog reza
nož trebamo dezinficirati 70%
alkoholom ili pak potapanjem u
2% rastvor formalina. Međutim,
krupni naklijali gomolji se u po-
jedinim dijelovima naše zemlje
režu i poprečno s tim da se u tom
slučaju odsijeca samo vršni dio
koji i sadržava najveći broj klica.
Ali, od bitnog je značenja da kod
spomenute vršne rezidbe težina
odsječenog dijela s klicama ne
smije biti manja od 25 grama jer
lakši odsječak neće dati normal-
no razvijenu biljku. Spomenimo
i kako posljednjih 20-tak godina
Posebna pakiranja sjemenskog krumpira
u Americi prakticiraju strojnu re-
zidbu s tim da se gomolji režu na
odjeljke s klicama težine 40-50
grama.
Što s gomoljima
nakon rezidbe?
Kako smo i naveli, pravilna
rezidba se vrši desetak dana pri-
je sadnje. Postavlja se pitanje što
s rezanim dijelovima gomolja,
gdje ih smjestiti i što je uopće
svrha tako rane rezidbe. Sve će
nam biti jasno ukoliko u obzir
uzmemo činjenicu kako sami
postupak rezanja predstavlja ve-
liku povredu gomolja a rezano
mjesto idealan “ulaz” za prodor
bakterija i gljivica koji u lošijim
uvjetima sadnje čak mogu prou-
zročiti propadanje gomolja. Sto-
ga, krumpir treba što prije smje-
stiti u uvjete koji će omogućiti
stvaranje zaštitnog sloja upravo
na tim prerezanim dijelovima
gomolja. Jer kada se stvori taj za-
štitni sloj ili kalus, i samo sjeme
će biti puno sigurnije, odnosno,
spremnije za sadnju. Inače, kako
bi potakli tvorbu kalusa, krumpir
trebamo što prije nakon rezidbe
smjestiti u prostoriju gdje se
temperature kreće od 14 do 16
stupnjeva C i relativna vlaga zra-
ka od 80 do 90 %.
BROJ 1 • SIJEČANJ / VELJAČA 2005
U zemljama gdje se
gomolji krumpira
masovno režu
zaprašivanje reza
fungicidima protiv
gljivičnih bolesti koje
izazivaju trulež
gomolja uobičajena
je praksa.
Koriste se fungicidi
na osnovi :
tirama, mancozeba,
tiabendazola i dr.
I što bi na kraju zaključili nego
da se sa stručne strane gledišta
rezidba gomolja ne preporuča
jer uvijek postoji mogućnost od
prenošenja virusnih oboljenja.
Zato je uporaba cijelih gomolja
svakako najbolja ali i najskuplja
jer zahtijeva i veći utrošak sjeme-
na po jedinici površine. S druge
strane, praksa je pokazala opra-
vdanost rezidbe ali provedene
uz poštivanje navedenih pravila
počevši od momenta rezidbe pa
sve do čuvanja tako pripremlje-
nog sjemena do sadnje. Istina
je i da se svježe izrezani gomolji
mogu odmah saditi ali samo u
dovoljno zagrijano tlo. Ukoliko
takve gomolje posadimo u hla-
dno i vlažno tlo dolazi do njiho-
vog brzog propadanja što će se
manifestirati praznim mjestima
na parceli. Ali, uvijek ima “stru-
čnjaka” koji će ustanoviti da je
ipak sve do lošeg sjemena...
Orginalno sjeme

ZAŠTITA MARELICE
OD MONILIJE
Piše: prof. dr. Ante Beš
Za razliku od nekih drugih
vrsta (šljiva, breskva, nektarina,
jabuka) koje se u posljednje vri-
jeme sve teže mogu prodati na
našim tržnicama, marelica se
uvijek može prodati i to po veo-
ma povoljnoj cijeni, primjerice 3
– 4, pa i više puta višoj nego što
se prodaje šljiva. I pored toga
kod nas broj stabala marelice
iz godine u godinu opada, a ne
postoji ni neka veća zainteresi-
ranost poljoprivrednih proizvo-
đača da podižu komercijalne
zasade marelica. Razlog tome,
prije svega, treba tražiti u činje-
nici što je marelicu teško zaštititi
od napada štetočina, primjerice
žilogriza, odnosno od napada
uzročnika bolesti od kojih na
našem području izuzetno velike
štete nanosi monilija.
Monilija –najznačajnija
bolest marelice
Monilija sigurno spada u
najznačajnije bolesti marelice
zbog koje gotovo svake godine
dolazi do velikog propadanja
cvjetova, sušenja vrhova rodnih
grančica, odnosno djelomičnog
propadanja vršnih dijelova kro-
šnje, te truljenja značajnog broja
plodova. Ukoliko napad monilije
potraje više godina uzastopice,
može doći do potpunog propa-
danja stabala marelice.
Napad gljivice uzročnika mo-
nilije manifestira se u dva posve
različita oblika ovisno od vreme-
na napada, odnosno organa ma-
relice kojeg gljivica napada. Na-
ime, u proljeće monilija napada
cvjetove od kuda preko stapke
BROJ 36 • SIJEČANJ / VELJAČA 2005
cvijeta prodire u mladice. Drugi
oblika napada monilije vezan je
za plodove na kojima dolazi do
truljenja, Iako i jedan i drugi oblik
bolesti može pričiniti ozbiljne
štete, ipak je mnogo štetniji onaj
oblik koji izaziva sušenje cvjeto-
va i mladih izboja.
Zaraza u vrijeme cvatnje
Zaraza cvjetova, a nešto ka-
snije i mladica, posebno ako u
vrijeme cvatnje vlada kišovito i
prohladno vrijeme, može dove-
sti do propadanja izuzetno ve-
likog broja cvjetova. Zatim, što
je još značajnije, bolest zahvaća
mladice koje od vrha počinju
provenjavati. Kasnije se prove-
njavanje širi prema osnovi mla-
dice i zavisno od jačine napada
suši se manji ili veći dio mladice.
Ulaskom gljivice u tkivo mladice
stablo marelice postaje stalno
inficirano. Mnogi voćari prove-
njavanje mladica često pripisuju
djelovanju niskih temperatura.
Međutim, iako, posebno kada se
radi o sortama marelice koje ra-
nije cvjetaju, može doći do šteta
od mraza, sušenje cvjetova i pro-
venjavanje mladica koje je prou-
zrokovano monilijom moguće je
razlikovati od sušenja koje je na-
stalo zbog niskih temperatura.
Štete se često
pripisuju mrazu
Naime, kada se radi o izmrza-
vanju, obično su zahvaćeni cvje-
tovi, odnosno mladice na cijeloj
voćki, dok je sušenje navedenih
organa izazvano monilijom,
izuzev u slučaju veoma jakog
napada, ograničeno na pojedi-
ne dijelove grana. Dalje, na sta-
13
Marelica spada u najprofitabilnije voćne
vrste koje se gaje na našem području.
Nažalost podizanje većih komercijalnih
nasada onemogućava veći broj štetnika
ali i monilija – najznačajnija bolest mare-
lice.
blima koja se redovito ne štite odrezane suhe grančice treba
od napada monilija više godina uništiti, najbolje spaliti.
uzastopice s vremenom se poja- Suzbijanje monilije primje-
vljuje smolotok koji je iz godine nom fungicida najbolje je obavi-
u godinu sve obilniji zbog čega ti u dva roka. Prvo tretiranje naj-
napadnuto stablo postupno sla- bolje je obaviti neposredno pred
bi i obično na kraju propadne, jer otvaranje cvjetova jer se fungi-
dolazi do sušenja vršnih dijelova cidu koji se koristi za suzbijanje
krošnje, a zatim i debljih grana. monilije obično dodaje i neki
Najkritičnije vrijeme napada insekticid za suzbijanje tripsa.
monilije je faza cvatnje posebno Drugo tretiranje izvodi se u vrije-
ako je u to doba vrijeme kišovito me precvjetavanja, dakle kada je
i prohladno s visokom zračnom otpalo oko 50 % latica.
vlagom. Naime, ako voćka uspije Budući da monilija postaje
nezaražena proći to kritično ra- brzo rezistentna na čestu upo-
zdoblje i plodovi porastu, nema trebljavane fungicide, to fungi-
više mogućnosti da gljiva prodre cide češće treba mijenjati. U pra-
u mladicu. Međutim, kasnije, vilu fungicid koji se koristi kod
kada plodovi počnu zrijeti, do- prvog tretiranja ne koristi se kod
lazi do njihovog inficiranja. Osje- drugog tretiranja već se zamijeni
tljivost ploda na infekciju je veća s nekim drugim, s tim da su im
što je bliži zriobi. Zaraženi plod djelotvorne tvari različite.
dobije smeđe pjege koje se šire
i prodiru u meso ploda što ubr- Od većeg broja pripravaka
mogu se koristiti: Bavistin FL,
zo dovodi do njegovog truljenja.
Ako se takvi plodovi ne uklone s Konker SC, Ronilan DF, Teldor
SC, Systhane, te mnogi drugi
grane, oni se tijekom ljeta suše,
mumificiraju i ostaju zalijepljeni pripravci.
za rodnu grančicu.
Suzbijanje
Suzbijanje monilije vrši se
primjenom ne pesticidnih i pe-
sticidnih mjera zaštite. Primjeri-
ce, značajna nepesticidna mjera
sastoji se u tome da se na stablu
marelice uklone svi mumificirani
plodovi, što treba obaviti još u
vrijeme vegetacije. Pored sasu-
šenih plodova treba odstraniti
sasušene grančice, ili sasušene
vršne dijelove grančica. Kod od-
stranjivanja suhih dijelova gran-
čica treba rezati oko 10 – 20 cm
ispod suhog dijela jer je gljivica
zahvatila i dio zelenog tkiva. Sve
sakupljene mumije plodova i Zaštita protiv Manolije u cvatnji
 14

HIT SU TRAKE SA SJEMENOM

mlje i zaliti. Za kratak vremenski
period dolazi do razlaganja trake
zbog čega se razvija i “ekološka
Da se snovi mogu ostvariti znaju svi povrtlari koji su već sijali eko trake sa sjemenom. energija” koja pospješuje poče-
Dovoljno je u kvalitetno pripremljeno tlo položiti trake koje se potom pokrivaju ra- tni rast sjemena.
Navedene trake su dosta pri-
hlom zemljom. Ostalo je dječija igra jer nema ni prorjeđivanja ni presađivanja biljaka. kladne za sjetvu sitnijeg sjemena
povrća čiji ravnomjeran raspored
tvu. Što to znači? To znači da na gredici nije lako izvediv. Osim
su u navedenoj traci sjemenke toga, sjetvom eko trake ostvaru-
posložene na pravu udaljenost, jemo i manje zbijanje tla u povr-
što u mnogo čemu olakšava tnjaku jer u ovom slučaju nema
sami moment sjetve. Među- redovitog prorjeđivanja i presa-
tim, navedene trake se koriste đivanja biljaka, te time i nepo-
samo kod sjetve na otvorenom trebnog gaženja zemlje. Što na
i u slučajevima kada smo zemlju kraju reći nego bravo Franchi...
prethodno kvalitetno obradili,
odnosno, fino-mrvičasto usitnili.
Osim toga, tlo treba biti i dobro
nagnojeno jer je razumljivo kako
će biljke napredovati samo uz
dovoljnu količinu hranjivih ele-
menata. Pošto smo traku polo-
žili na pripremljeno i prikladno
Posebna sjemena za “preciznu sjetvu”
nagnojeno tlo dovoljno ju je
lagano prekriti slojem rahle ze-
Mladen Karačić, dipl. ing. sjetvi povrća, javljaju se i prve

U prigradskim naseljima, ve- poteškoće. Sjemenarnini Agrocentri u

ćim i manjim mjestima, po-
sljednjih godina izgrađeno je i
još uvijek se gradi mnogo kuća.
Obično je riječ o vikendicama čiji
vlasnici nastoje pobjeći iz grad-
ske gužve i odvojiti jedan dio
stresne svakodnevice upravo
za odmor uz hobi vrtlarenje. To
nije pojava novijeg karaktera jer
Mostaru i Širokom Brijegu u
Pregusta sjetva- ponudi sjemena povrtnica
simbol amaterizma za ovu sezonu nude i povr-
tne vrste sa sjemenom u tzv.
u povrtnjaku
I doista, najlakše je nabavi- samorazgrađujućim trakama,
a od povrtnih vrsta tu su: mr-
ti malo više sjemena kojim se
doslovce pokrije površina povr- kva, peršin, blitva, salata, luk
tnjaka. Ali, tada upravo činimo

je ona potvrđena i primjerima,
odnosno, trendovima iz susje-
dnih zapadnih zemalja. Uosta-
lom, svaki dan nas mediji “bom-
bardiraju” proizvodnjom «zdrave
hrane» i prednostima uzgoja po-
vrća u obiteljskom povrtnjaku.
Zbog toga navedeni vikendaši
uz kuće obično kupuju i okolne
parcele na kojima uz ukrasne
vrste drveća i grmlja planiraju tj.
uklapaju vlastiti obiteljski povr-
tnjak. Ali, pošto se većinom radi
o “novopečenim gradskim po-
ljoprivrednicima” koji nisu vični
Traka sa sjemenima
kontra učinak u vidu postizanja
pregustog rasporeda biljaka na
maloj površini. Svakako, pre-
gusta sjetva je veliki problem u
povrtlarenju. Stoga je poznata
sjemenska kuća Franchi odlučila
pomoći svim početnicima u hobi
vrtlarenju.
Sjemenske trake –
precizna sjetva
Na tržištu su se pojavile tra-
ke različite duljine (najčešće pet
metara) u kojima se već nalazi
sjeme povrća spremno za sje-
KORIJANDER
popularni začin u kuhinjama mnogih restorana
Nino Rotim, dipl. ing. prorjeđivanje na razmak od 15
Iako ne osobito atraktivna cm. Nakon što sjemenke sazo-
začinska biljka mnogim jeli- re, cvatovi se režu i sjemenke
ma daje osobit ukus i njegova suše.
je uloga u kuhinji vrlo važna.
Uzgaja se uglavnom zbog sje-
menki, ali u posljednje vrijeme
sve više dobivaju na popular-
nosti donji listovi koji se koriste
za ukrašavanje mnogih jela.
Korijander ima jak i osebu-
jan okus koji se ne mora sva-
kom sviđati stoga se preporuča
prije kušati jela s korijanderom,
pa se onda odlučiti za uzgoj u
vrtu.
Korijander se uzgaja iz sje-
menki, sjetvom u plitke kana-
liće početkom proljeća. Sporo
niče, ali kada se pojave mlade
biljčice preporuča se obaviti

BROJ 36 • SIJEČANJ / VELJAČA 2005


RIKULA-zeleno blago naših predaka
Rikula, rukola, rikola ili riga je zapravo brzorastuća salata koja je često znala krasiti
vrtove naših baka. Iako je njen uzgoj vrlo cijenjen u Dalmaciji i Primorju, sve češće se
može naći i na našem jelovniku. To je i razumljivo ukoliko je poznato kako se radi o
vrlo ljekovitoj biljnoj vrsti.
Elvedin Čolaković, ing.
P ovjesničari kažu kako je ruko-
la u prehrambenom smislu
rođena Rimljanka. Stari Rimljani
su je voljeli ne samo zbog ga-
stronomskih nego i zbog ljeko-
vitih svojstava. Uostalom, bila je
najvažniji sastojak sirupa protiv
kašlja i lijeka protiv skorbuta. Čak
su joj pripisivali i afrodizijačka
svojstva. Stoga, više nego raduje
činjenica da njeno sjeme danas
možemo bez većih poteškoća
nabaviti u bolje opskrbljenim
poljoljekarnama. Samo trebamo
znati kako obično nalazimo dvije
varijante, ranije navedenu brzo-
rastuću salatu latinskog naziva
Eruca sativa i divlju salatu latin-
skog naziva Diplotaxis tenuifolia.
Da ne bi bilo zablude, riječ je o
dvije varijante rikule i to divlje i
kultivirane (stoga na Franchi vre-
ćicama i stoji natpis coltivata).
Kod “divlje” rikule listovi su samo
malo više nazubljeni a ukus je ja-
čeg inteziteta i malo više ljutkast.
Inače, obje biljke dobro uspi-
jevaju u vrtovima te se mogu
uzgajati na gredici uporedno sa
salatom ili špinatom.
Tehnologija uzgoja
Rikula se može sijati od ve-
ljače do rujna u više navrata uz
razmak redova 15 do 35 cm. Po-
što se može uzgajati gotovo na
BROJ 36 • SIJEČANJ / VELJAČA 2005
svakom tlu, pogodna je i za kraj-
nje, neiskorištene dijelove vrta.
Međutim, najbolje je uzgajati na
sunčanim mjestima i poluhladu
s tim da samo vodimo računa da
biljka ne oskudijeva u vlažnosti.
U protivnom, zbog velikih vru-
ćina i suhog tla biljka prebrzo
procvjeta i formira žilave i gorke
listove. Za 40 do 60 dana ruko-
la se može brati i to tako što se
lisne rozete čupaju i peru te po
potrebi prodaju u vezicama. Po-
red toga, listove možemo rezati i
prodavati slično kao što radimo i
s matovilcem. Obično se po če-
tvornom metru postiže prinos
od oko 2 kg. Treba znati i da riko-
lu, osim uzgoja u vrtu, možemo
za potrebe domaćinstva proi-
zvesti i u posudicama na balko-
nu ili terasi.
Način pripreme
Rukola je idealna kao pro-
mjena ili dodatak standardnim,
redovitim salatama. Međutim,
kada smo se malo potrudili i
već je uzgojili, ne trebamo stati
samo na salatama. Stoga je mo-
žete svježu pomiješati s kuhanim
krumpirom i maslinovim uljem.
Rukola se može pripremati i na
lešo, poput blitve ili špinata, s
maslinovim uljem, češnjakom i
peršinom kao prilog uz ribu pa i
mesne obroke. Osim toga, mladi
i sitno nasjeckani listovi rikule
služe i kao delikatesni ukras za
15
od lipnja do kolovoza i odlikuje
se karakterističnim mirisom koji
potječe od eteričnih ulja koje
najviše sadržavaju listovi. Riječ
je o eteričnom ulju koje sadržava
citronel i citral zbog čega cijela
biljka ima intenzivan miris koji
podsjeća na limun. Zbog svoje
limunasto-gorke arome mati-
čnjak se najčešće upotrebljava
kao dodatak zelenim salatama
i salatama od svježeg povrća.
Koristi se i kao začin jelima od
ribe, divljači i gljiva. Zbog svog
citronskog mirisa koristi se i u
pripremi slastica umjesto limu-
na. Inače, matičnjak ili Mellisa
officinalis je od davnina poznata
i kao ljekovita biljka. A pošto se
od matičnjaka može napraviti i
kvalitetan čaj, koji djeluje umi-
rujuće, možemo zaključiti kako
je ovih prohladnih dana upravo
došlo i njegovo vrijeme.
Sjeme rikule
jela od riže, tjestenine i krumpira.
I što je najvažnije, ne zaboravite
da je kao i ostalo lisnato povrće
bogata vitaminom C, a u 100
grama rukole ima svega desetak
kalorija.
ČAJ OD MATIČNJAKA
Matičnjak je višegodišnja
biljka polugrmastog rasta s 50-
120 cm visokom, uspravnom ze-
ljastom stabljikom. Biljka cvate Matičnjak
LAVANDA
počeci uzgoja i u Hercegovini
Iako je lavanda biljka ka-
menjara sredozemnog po-
dručja, sve češće je nalazimo
i u unutrašnjosti. Na području
Hercegovine prije nekoliko
godina počeo je eksperimen-
talni uzgoj na nekoliko loka-
liteta. Često je nalazimo uz
okućnice u obliku grmova.
U široj praksi koriste se
cvjetovi lavande. Cvjetovi la- Sjeme lavande
vande dolaze u sastavu raznih U narodnoj medicini
čajeva, kao sedativ, halogog, koristi se kao sredstvo koje
aromatik, a ponekad samo pospješuje izlučivanje mo-
radi uljepšavanja čajne mje- krače, za umirenje, protiv gr-
šavine ili kao korigens mirisa. čeva u predjelu trbuha i dr.
 16
Napisao: prof. dr. Ante Beš

ŠTETNICI
AGRUMA
Agrumi predstavljaju veoma pogodno stanište za mno-
ge štetne organizme. Smatra se da u svijetu na agrumi-
ma živi više stotina štetnika (grinja, kukaca, nematode i
dr.). U našim uvjetima taj broj je daleko manji.

K
od nas značajne štete na
agrumima pričinjava ne-
koliko vrsta štitastih ušiju,
nekoliko vrsta lisnih ušiju, štitasti
moljac agruma, miner lista agru-
ma, voćna muha i neke vrste gri-
nja. Većina od navedenih vrsta
ne živi isključivo na agrumima,
već imaju veći broj biljki hrani- Narančin crvac Štitasta uš na agrumima
teljica.
sišu sok ili lista i mladica, a neke asimilacijska sposobnost napa- neko od mineralnih ulja koje se
Štitaste uši i iz ploda. Na napadnutim biljka- dnutih biljaka, a plodovi umrlja- smije koristiti i u vrijeme vegeta-
su poznati štetnici koji ugla- ma dolazi do žućenja lišća, koje ni čađavicom teže se prodaju i cije (Bijelo ulje).
vnom žive na drvenastim bilj- kasnije otpada, a jače napadnu- imaju manju tržišnu vrijednost.
kama, prije svega na voćkama i te biljke zaostaju u porastu. Kako Suzbijanje štitastih ušiju je Lisne uši
ukrasnom drveću i šiblju. Neke neke od štitastih ušiju (narančin dosta otežano, a na našem trži- u našim uvjetima na agrumi-
od njih, primjerice narančin cr- crvac, grbava maslinina štitasta štu nema dovoljno djelotvornih ma se često javlja crna uš agruma
vac, limunov crvac, grbava ma- uš) obilno izlučuju mednu rosu insekticida. Najbolje je zaštitu i zelena lisna uš agruma. One po-
slinina štitasta uš, lovorova šti- (slatki sok) na koju se naseljavaju usmjeriti protiv mladih ličinki, red agruma mogu napasti i neke
tasta uš, oleandrova štitasta uš, gljivice čađavice, to čitavo stablo sredstvima na osnovi organo druge biljne vrste. Na agrumima
crna štitasta uš agruma i koma može biti prekriveno crnom pre- – fosfornih jedinjenja. Odabra- su prisutne u vrijeme vegetacije
uš agruma, živeći na agrumima vlakom. Zbog toga je smanjena nom pripravku dobro je dodati i agruma, jer napadaju samo mla-

BROJ 1 • SIJEČANJ / VELJAČA 2005


Lisne uši na agrumima
do tkivo lista i izboja. Napadnuto
lišće se kovrča, a izboji deformi-
raju.
Štitasti moljac -
(Bijela mušica agruma)
Zadnjih nekoliko godina šti-
tasti moljac agruma je stalno
prisutan u nasadima agruma, a
kako se javlja u povećanoj broj-
nosti predstavlja veoma značaj-
nog štetnika agruma. Imago, po-
sebno ličinke intenzivno sišu sok
iz lista, što iscrpljuje napadnuto
stablo. Štetnik obilno izlučuje
mednu rosu na koju se naselja-
vaju gljivice čađavice. U slučaju
jačeg napada gotovo sva stabla
u nasadu su crna od čađavica. To
u velikoj mjeri smanjuje asimila-
cijsku površinu, što uz iscrplje-
nost zbog sisanja sokova dovodi
do slabijeg razvoja voćke. Pored
toga plodovi umrljani čađavicom
gube na estetskom izgledu, teže
se prodaju, a cijena im je dosta
niska. Štetnik češće napada za-
sade s gušćom sadnjom i donje
grane, te unutrašnjost krošnje
gdje je zbog slabijeg provjetra-
vanja veća vlažnost.
Suzbijanje štetnika može se
vršiti tijekom veljače i ožujka pri-
mjenom bijelog ulja, odnosno
tijekom vegetacije primjenom
insekticida koji dobro djeluju
Štitasti moljac na lišću
BROJ 36 • SIJEČANJ / VELJAČA 2005
na štitastog moljca, primjerice
pripravak Confidor SL 200. Tre-
tiranje treba kvalitetno obaviti
ne štedeći insekticidnu tekući-
nu kako bi se dobro natopili svi
dijelovi krošnje, posebice do-
nja strana lista. Praćenje pojave
odraslih, a i djelomično smanje-
nje njihove brojnosti vrši se po-
stavljanjem žutih ljepljivih ploča,
koje privlače moljca.
Miner lista agruma
je štetnik novijeg datuma.
Naime, miner se kod nas pojavio
iznenada i to u visokoj brojnosti
unatrag nekoliko godina. Izne-
nadna i masovna pojava uzne-
mirila je proizvođače agruma,
posebno mandarine, koja se kod
nas najviše proizvodi. To je relati-
vno sitan leptir, čija gusjenica živi
uglavnom u listu agruma. Hrani
se središnjim mesnatim dijelom
lista, pri čemu pravi vijugavi ho-
dnik, koji se stručno naziva mina.
Štetnik isključivo napada mlado
sočno tkivo, uglavnom mlade vr-
šne listove. Na napadnutom listu
ostaje pošteđena pokožica lista
koja je u početku napada pro-
zirna, odnosno srebrenkasto se-
defaste boje. U toj fazi oštećenja
veoma podsjeća na oštećenja od
puževa, odnosno na njihove ka-
rakteristične sedefaste tragove.
Kasnije pokožica lista posmeđi i
jače oštećeni listovi se suše.
Miner lista agruma moguće
je suzbijati primjenom određe-
nih insekticida, primjerice pri-
pravcima: Confidor SL 200, Decis
2,5 EC ili Sumialfa 5 FL. Zavisno
od intenziteta napada potrebo
je izvesti 2 – 3 tretiranja, a s tre-
tiranjem treba početi od sredine
Štete od lisnog minera
srpnja kada obično kreće novi
porast agruma, tzv. druga vege-
tacija.
Voćna muha
(mediteranska, breskvina)
– napada plodove većeg
broja biljnih vrsta, primjerice:
mandarine, naranče, breskve,
kajsije, kruške, šljive, japanske ja-
buke, smokve, rajčice i još nekih
drugih biljnih vrsta. Nekoliko za-
dnjih godina muha se redovito
javlja u našem priobalnom po-
dručju. Ponekad se javi u većoj
brojnosti i pravi ozbiljne štete.
Muha se može javiti dosta rano,
već od sredine svibnja, ali se u
povećanoj brojnosti obično ja-
vlja od sredine kolovoza. Ženka
za odlaganje jaja bira poluzrele
plodove, jer se u zelenom plodu
ličinke ne mogu hraniti. U cilju
odlaganja jaja ženka legalicom
buši koru ploda i u napravljenu
rupu odloži više jaja. Kako u isti
plod jaja može odložiti više žen-
ki, to se u jednom plodu može
naći 60 – 80 jaja. Nakon pilenja
ličinke prodiru u meso ploda i
tijekom razvoja ispod kore pra-
ve veće ili manje komorice iznad
kojih je plod mekan, što se može
lako osjetiti pritiskom prsta. Na
taj način se mogu znati u kojem
plodu ima ličinki, bez da se oguli
kora ploda.
Ličinke mediteranske voćne muhe
Zaštita agruma od voćne
muhe vrši se tretiranjem zasada
nekim od sljedećih pripravaka:
Actellic 50 EC, Pirimifos – metil,
Radotion E – 50, Dipterex 80, Ro-
gor 40, Chromogor 40 ili Perfekt-
hion. Ekološki ispravnija zaštita je
kada se suzbijanje vrši metodom
lokaliziranog tretiranja. U tom
17
slučaju tretiraju se samo dijelovi
nasada insekticidom kojem je
dodan atraktant (Buminal). Za-
pravo, oprska se samo dio sva-
kog stabla uz utrošak 1 – 3 dl te-
kućine. Tretiranje treba izvršiti u
više navrata, što zavisi od jačine
napada i mogućnosti primjene
insekticida zbog njegove karen-
ce, odnosno zriobe ploda.
Grinje
Agrumi su često napadnuti
raznim vrstama grinja. Jedna od
najštetnijih vrsta je hrđasta gri-
nja agruma., koja se javlja peri-
odično, ali kad se pojavi, obično
je njena brojnost velika pa čini
velike štete. Najčešće se zadrža-
va na mladom lišću i plodovima.
Napadnuti listovi se deformiraju.
Što je list mlađi, šteta je veća. Po-
javom ploda grinje prelaze i na
plod. Zreli plodovi koji su bili na-
padnuti grinjom nemaju gotovo
nikakvu komercijalnu vrijednost.
Sitniji su, tvrde kore tamnosme-
đe, čokoladne boje. Meso ploda
manje je sočno i kiselo. U sluča-
ju jakog napada na pojedinim
stablima mogu biti svi plodovi
toliko napadnuti da uopće nisu
za jelo.
Pored hrđaste grinje na agru-
mima je čest i crveni pauk agru-
ma. Štetnik napada lišće, plodo-
ve i mlade izboje. Siše sokove
iz stanica napadnutih organa,
zbog čega dolazi do nestajanja
klorofila. Na listovima i plodovi-
ma dolazi do pojave sitnih bijelih
pjega. Napadnuto lišće se kovrča
i prijevremeno otpada. Plodo-
vi koji su napadnuti štetnikom
slabije se razvijaju. U ljetnim
mjesecima, kada je napad pau-
ka najizraženiji, prilikom dodira
s lišćem i plodovima na rukama
ostaju crvene mrlje.
Suzbijanje hrđaste grinje
agruma, odnosno crvenog pa-
uka agruma, izvodi se pripravci-
ma na osnovi sumpora, odnosno
akaricidima, kao što su primje-
rice: Acarstin 600, Omite 30 WP,
Neoron 500 EC ili Demitan SC.
 18

MLADI LUK
POTRAŽNJA
ZA LUKOM VLASCEM
Posljednjih godina raste po-

uvijek na visokoj cijeni Nasad luka u Hercegovini

Mladi luk se gaji iz rasada i iz lučica i to tako što se se proizvodi u zatvorenim pro-
njegovo prispjeće prilagodi od studenoga pa sve do storima i to sjetvom u siječnju,
konca ožujka. Prateći tržne cijene mladog luka, može sadnjom u fazi 2-3 lista tijekom
veljače kako bi mladi luk stigao
se zaključiti kako su one iz godine u godinu visoke te na tržište već polovicom ožujka.
ostavljaju dovoljno prostora za zaradu Međutim, razumljivo je da roko-
vi sjetve, odnosno sadnje luka
ovise od samih proizvodnih po-
dručja i zahtjeva tržišta. Ali, tu su
ozbiljniji proizvođači i najpame-
tniji. Zašto? Zato što mladi luk
kontinuirano sade u razmacima
od 15-tak dana, što im omogu-
ćava redovitu berbu kao i stalnu
prodaju na tržnicama manjih i
većih gradskih sredina.
Berba mladog luka
Mladi luk-kapula troši se za
hranu zelen, tj. čim nadzemni
dijelovi biljke narastu oko 35 cm
visine. Drugim riječima, mladi luk
se ubire kada formira 6-8 listova.
Pri tome trebamo znati da što je
luk mlađi to je i puno kvalitetni-
Piše: Nino Rotim, dipl. ing. vodeći računa kako je izuzetno
ji. U pravilu, takav luk ima puno
važno poštivati optimalne roko-
manje gorčine te kao takav ima
tražnja i za lukom vlascem a
što se može pripisati njegovu
favoriziranju od strane pisanih
medija koji ga redovito svrsta-
vaju kao neizostavni dodatak
jelima, prvenstveno salatama
od rajčice, juhama, umacima,
iako se dosta koristi i kao
dekoracija na sendvičima i sl.
Osim toga, slovi i kao vrijedan
začin svim jelima s mesom. A
tajna njegova uspjeha leži u
ugodnom okusu koji mu daju
jabučna i limunska kiselina.
Specifičnost njegova blagog
okusa i mirisa dolazi i od
eteričnog ulja cistein sulfoksi-
da. Valja spomenuti i kako se
zeleni vlasac iznimno cijeni u
Europi upravo za zimskih mje-
seci jer predstavlja vrijedan
izvor minerala i vitamina u
zaštiti od redovitih prehlada.
Iako se kao povrće najviše
uzgaja u kućnim vrtovima
i manjim gospodarstvima
u blizini tržišta, pokazao se
vrlo pouzdanim i za uzgoj u
posudama unutar domaćin-
stva. Uostalom, kada ga tako

U
koliko ste ljubitelj statisti-
ke i uz to pratite kretanje
cijena na tržištu, lako mo-
žete zaključiti da mladi luk doista
redovito postiže dobru cijenu.
Uostalom, to možete provjeriti i
u samoj južnoj Hercegovini gdje
se svake godine proizvede velike
količine mladog luka. A tržište?
Ono nije problem jer veliki dio
mladog luka “progutaju” velike
urbane sredine poput Sarajeva i
Banje Luke. Međutim, mladi luk
treba prije svega znati proizvesti
ve sjetve.
Vrijeme sjetve
U slučajevima zimske proi-
zvodnje, koja je posebice omi-
ljena u južnoj Hercegovini, rasad
se proizvodi na otvorenoj lijehi.
Sjetva se vrši početkom rujna,
dok se sadnja obavlja koncem
listopada, tj. početkom stude-
nog kako bi se branje (čupanje)
mladog luka planiralo polovi-
com prosinca. S druge strane,
za proljetnu proizvodnju rasad
bolju “prođu” na tržištu. Osim veličaju, zašto ga i ne iskušati?
toga, treba znati da kao i stari, i Ta ukoliko nam se zamjeri, uvi-
mladi luk ima antibiotska svoj- jek može završiti kao dodatak
stva, regulira šećer u krvi te poti- juhama...
če izlučivanje probavnih sokova.
Mladi luk je bogat i kalijem te or-
ganosulfidima-korisnim tvarima
važnim za zdravlje srca. A u 100
grama mladog luka ima 45 ka-
lorija, što ga čini ravnopravnim
pripadnikom onog čuvenog ga-
stronomskog dueta nazvanog
“mlada janjetina i mladi luk”. Zar
je potrebno još nešto dodati.

LUK KOZJAK – LJUTIKA

Luk kozjak ili ljutika raširen je u cjeloj našoj zemlji, više u Her-
cegovini. Najviše se uzgaja u kućnim vrtovima i nema većeg zna-
čenja za tržište. Koristi se kao mladi luk, a vrlo često se lukovice Sjeme luka Vlasca
koriste tijekom jeseni i zime. Od običnog luka razlikuje se po ma-
njim lukovicama koje rastu u skupini po 3 do 20 na istoj stabljici.
Uzgoj ljutike odgovara uzgoju luka iz lučica,a gnojidba, pri-
prema tla za sadnju, primjena herbicida i zaštita od štetnika i bo-
lesti istovjetna je kao i kod luka. Za sadnju ljutike koriste se sitnije
lukovice do 30 mm. Sadi se obično na gredice po 4-5 redova, s
razmakom redova od 30 cm i razmakom u redu 15-20 cm. Može
se saditi u jesen (listopad ili studeni) ili u proljeće čim to dopuste
vremenske prilike.

BROJ 36 • SIJEČANJ / VELJAČA 2005

 19

Sredstvo za
Piše: Nino Rotim, dipl. ing.

Najtraženija obradu rana

mandarina
Clementina
Veliki broj hobi voćara kao i ljubitelja južnog voća u potrazi za
sadnicom mandarine postavlja pitanje: A imate li klementinu? Obi-
čno ni sami ne znaju zašto traže isključivo tu sortu mandarine. Valj-
da su nekada čuli za nju ili su je pak kušali te im je stoga i ostala u
pamćenju. Idući tragom tog pitanja, ustanovili smo da je porijeklo
klementine pomalo i mistično. Tako legenda kaže kako je postojao
fratar Klement u nekom samostanu u Alžiru i kako je iznimno volio
i uzgajao mandarine. U svom velikom nasadu pronašao je prirodnu
mutaciju, bez koštica a glatke kore i izuzetne slasti. Po njemu je onda
i ova sorta dobila ime. Tomu u prilog idu i botaničari koji tvrde kako
je klementina nastala križanjem između mandarinke i gorke naranče
u Alžiru odakle je proširena u sve agrumarske zemlje na Sredoze-
mlju. Kako nemaju koštica i dosta su slatke, od svih citrusa najbolji
su sastojak voćnih salata kojima daju potrebnu svježinu i miris. Ali,
trebate znati kako klementina uglavnom neće imati sjemenke samo
ukoliko se uzgaja sama. Međutim, zbog sočnog mesa, ugodna okusa
i arome te obilja C vitamina svakako se preporuča za zimsku trpezu.
drvenastih
biljaka
Po naslovu bismo rekli kako je medicina razvila svoju granu
i u voćarstvu. Ali, na svojevrstan način doista je tako. Rana je
rana, bilo na ljudskom ili biljnom organizmu i ona se treba što
prije zaliječiti. A kako je mirovanje vegetacije pravo vrijeme za
rezidbu voćaka, jasno nam je kako će i rezanih rana biti previše.
Kako bi rane nastale rezidbom što prije sanirali, trebamo nabaviti
kalemarski (voćarski) vosak čijom masom moramo premazati sva
veća rezana mjesta.
Zašto? Zato što su takva mjesta idealna za prodor patogenih
gljivica koje u konačnici mogu uništiti cijelo stablo. S druge stra-
ne, takva mjesta su idealna za mnoge štetnike koji na njih odla-
žu jaja (jabučni staklokrilac) ili na njima formiraju kolonije (uši).
Osim toga, navedeni vosak služi i za saniranje oštećenih dijelova
stabla a koje su posljedica ljudske nepažnje ili nekog drugog čim-
benika. Stoga pri rezidbi ne vodite računa samo o oštrim škarama
već i o sredstvu koje će na najučinkovitiji način zacijeliti nastala
rezana mjesta!

Nakon rezidbe obvezno premazivanje rana

Mostarska mađarica
Pa doista, u Hercegovini je prilično omiljena i udomaćena jedna mađari-
ca. Ne nije opet riječ o djevojkama i njihovim peripetijama po Mostaru. Radi
se zapravo o sorti marelice, stručnog naziva Mađarska najbolja. Navedena
sorte marelice ili, kako se to kod nas često voli reći, kajsije je nastala spon-
tanim oprašivanjem u Mađarskoj, odakle je i prenijeta u našu zemlju. Danas
ima više selekcija ove sorte koja se odlikuje dobrom bujnošću, ranom, redo-
vitom i obilnom rodnošću. Lišće je ove sorte krupno, uostalom kao i sami
plodovi čije se meso lako odvaja od koštice. Meso je sočno, slatkokiselo, aro-
matično i vrlo kvalitetno. Koštice su malo gorke ali ipak jestive, što najbolje
znaju oni najmlađi. Sorta dospijeva od 5-10 srpnja i najraširenija je u našem
uzgoju. Međutim, treba napomenuti kako mostarska kotlina lagano ostaje
bez svojih čuvenih nasada kajsija. Dijelom zbog promjene klime, dijelom
zbog štetnika žilogriza, a dijelom zbog apopleksije ili svojevrsne moždane
kapi marelice. Ali nadamo se da će hercegovački vrtovi opet osvanuti ukra-
šeni ovim mirisnim narančastožutim plodovima, što uostalom potvrđuje i
sve veća potražnja za sadnicama navedene sorte marelice.

BROJ 36 • SIJEČANJ / VELJAČA 2005

 20
HIT SU PRIMA,GIANT I ISABELLA
Piše: Nino Rotim, dipl. ing.
U čemu je specifičnost ovih
sorata trešnje u odnosu na već
poznate, udomaćene sorte lokal-
nog karaktera? Prije svega, nave-
dene sorte se mogu pronaći na
patuljastim podlogama (Gisela
i Santa Lucija) što im daje odre-
đene prednosti. One se ogledaju
u mnogo ekonomičnijoj, odno-
sno, jeftinijoj berbi koja ujedno
i predstavlja najskuplju stavku
u uzgoju trešnje. Pored toga,
navedene sorte predstavljaju
svojevrstan “bum” jer daju plod i
do tri puta veći u odnosu na do-
sadašnje tradicionalne sorte. Da,
dobro ste pročitali- plodovi do-
sežu težinu i do dvadesetak gra-
ma, što je velika razlika u odnosu
na plodove starijih sorata trešnje
koji su iznosili do svega 7,5 gra-
ma. Netko će ustvrditi da čim je
toliko velika trešnja sigurno nije
i ugodnog okusa. Međutim, ni
u tome nema istine jer sklad še-
ćera i kiselina te ugodna aroma
čine veoma dobru harmoniju
kvalitete i okusa. Stoga ćemo
vam kratko predstaviti i najosno-
vnije karakteristike sorti Prima
Giant i Isabella.
Prima Giant je stranooplodna
sorta koja dozrijeva srednje rano
i to za područje južne Hercegovi-
ne od 25 do 27. svibnja. Formira
vrlo velik plod i do 25 grama teži-
ne. Meso ploda je čvrsto i hrska-
vo te vrlo dobrog okusa. Sorta je
Nasad trešnje na patuljastoj podlozi
Shema uzgojnog oblika na patuljastoj podlozi do 6 godine
Kako kultura uzgoja tre-
šnje u Hercegovini opet
doživljava svoj uspon i
nalazi ekonomsko opra-
vdanje, tako se u postoje-
će nasade uvode i nove,
do sada nepoznate ali vrlo
kvalitetne sorte. U tome
svakako prednjače sorte
Prima Giant i Isabella
ka i crveno briljantne boje. Meso
ploda je crveno, dobre čvrstoće
te vrlo dobrog okusa i kakvoće.
Da se zbog svojih karakte-
ristika radi o vrlo zanimljivim
sortama trešnje, pokazuje i veli-
ka potražnja za njihovim sadni-
cama u našim vrtnim centrima.
Svakako da je najpoželjnije po-
saditi obje navedene sorte, što
profesionalni voćari kao i hobisti
u voćarstvu upravo najviše i čine.
Stoga s pravom možemo ustvr-
diti da su Prima Giant i Isabella
trenutno “najpopularniji herce-
govački par”.
interesantna zbog svoje krupno-
će i čvrstoće te dosta ranog do-
REZIDBA TREŠNJE
PATULJASTOG RASTA
zrijevanja. Uz ovu sortu redovito
Kako se u Hercegovini sve
se uzgaja i sorta Isabella koja je
više u nasade uvodi i uzgoj tre-
ujedno i njen najbolji oprašivač.
šnje patuljastog stabla, tako se
Isabella je novija talijanska
traži i sve više informacija o na-
sorta srednje bujnog rasta. Rano
činu njihove rezidbe. I doista, o
dolazi u fazu rodnosti a rađa re-
tome malo tko zna, bilo od sa-
dovito i obilno. Cvate srednje
mih agronoma bilo od iskusnih
rano te u Hercegovini dozrijeva
voćara. Stoga vam na shematski
oko 20. svibnja. Samooplodna
način prikazujemo rezidbu tre-
je pa se može iskoristiti i za mo-
šnje na patuljastim podlogama
nosortne nasade. Formira velike
prilagođenim za sušnija podru-
plodove, težine i do 12 grama.
čja. Napomenimo kako je riječ
Plod je srcoliko zaobljenog obli-
o uzgojnom obliku španjolska
vaza za koji trebamo planirati sa-
dnju navedene trešnje na razmak
između redova od 4,0 metra i u
redu od 2,5 do 3,0 metra. Visina
uzgoja iznosi 3,0-4,0 metra.
BROJ 36 • SIJEČANJ / VELJAČA 2005

Mladen Karačić,dipl.ing.
“NASHI” KRUŠKE
nešto sasvim novo
U potrazi za neobičnim i nesvakidašnjim voćnim vr-
stama, “Nashi” kruške su pravi izbor. Domovina “Nashi”
krušaka je Kina i Japan, odakle se polako šire u ostala
područja. U Kini su poznate kao “Li” ili “Cha-li” sorte, a za-
padna literature ih zajedinčkim imenom naziva “Nashi”. Kosui (Blagotvorna voda)
Piše: Mladen Karačić, dipl. ing.
Europa je za njima pokazala
zanimanje tek zadnjih dvade-
setak godina, prije svega zbog
neobičnog, za većinu naših po-
trošača nedojmljivog ukusa. Za
razliku od europskih sorata kru-
ške, drugačijeg su oblika ploda
zbog kojega se uvriježilo mišlje-
nje da su nastale križanjem ja-
buke i kruške. U nastanku nashi
krušaka, korištene su autohtone
vrste i podvrste roda Pyrus. Naj-
cjenjenije sorte su nastale od
Pyrus serotine i Pyrus bretschne-
ideri, kineskih autohtonih sora-
ta. Kao podloge za cijepljenje
koriste se sjemenjaci navedenih
autohtonih sorata.
Uvjeti uzgoja
Nashi kruškama pogoduju
područja s dovoljno toplim lje-
tima, ujednačenim rasporedom
oborina tijekom godine i nešto
BROJ 36 • SIJEČANJ / VELJAČA 2005
većom relativnom vlagom zraka.
Što se tiče tla, nemaju posebnih
zahtjeva. Pogoduju im tla koja se
koriste i za uzgoj europske kru-
ške.
Stabla Nashi krušaka su ne-
što bujnija od europskih. Većina
sorata rađa na dvogodišnjem
drvetu, no ima i onih koje rode
na jednogodišnjem, odnosno
trogodišnjem. Sorte koje rađaju
na starijem drvetu traže nešto
oštriju rezidbu.
Nashi kruške cvatu dosta
rano. Skoro sve sorte cvatu prije
Viljemovke. Većinom su samo-
oplodne, no ima i onih koje tre-
baju drugu sortu za oplodnju,
pri čemu treba voditi računa kod
nabavke sadnog materijala. Ve-
ćina sorata izuzetno dobro rađa,
a karakteristično je da lipanj-
skog opadanja plodova gotovo
da i nema, te je stoga potrebno
provoditi prorjeđivanje plodova.
Dozrijevanje plodova je sukcesi-
vno i u pravilu traje do 14 dana.
Pokožica plodova Nashi kruša-
ka je vrlo osjetljiva, vrlo lako se
oštećuje, stoga teško podnose
transport. Plodovi Nashi krušaka
po okusu se ne mogu uspoređi-
vati s europskim sortama, koje
su mnogo plemenitijih orga-
noleptičkih svojstava. Ovisno o
uvjetima skladištenja, plodovi se
mogu čuvati 2-6 mjeseci.
SORTIMENT
Shinsui (Hladna voda)
Propada skupini japanskih
sorata koje se najviše uzgajaju.
Slabije je do srednje bujnosti.
Srednje je rodnosti a plodovi su
relativno mali (100-160 grama).
Oblik ploda je spljoštenookru-
glast, jantarnobrončane boje.
Meso ploda je čvrsto i sočno.
Dozrijeva dva dana prije Vilje-
movke.
Nalazi se među pet vodećih
sorata u Japanu. Stablo je do-
sta bujno. Plod je velik (150-200
grama), spljoštenookruglastog
oblika. Meso ploda je žućkasto,
dosta žitno. Sorta dozrijeva de-
set dana prije Viljemovke.
Hosui (Obilnost)
Jedna od vodećih sorata u
Japanu, Kini i SAD, a kao dobra
sorta pokazala se i u Europi.
Stablo je bujne široke krošnje s
granama koje se savijaju prema
tlu. Obilato rađa. Plod je vrlo
velik (150-250 grama), okrugao,
Nashi kruške - veliki izbor sorti
21
Na području BiH uzgoj
“Nashi“ krušaka moguć
je samo u njenim južnim
područjima (južna
Hercegovina) zbog
posebnih klimatskih
zahtjeva. Budući da su po
izgledu i okusu ploda”-
nešto sasvim drugo” od
nama bliskih evropskih
krušaka – ni potrošači nisu
za njih posebno
zainteresirani.
privlačnog izgleda. Meso ploda
je vrlo kvalitetno. Dozrijeva 10
dana poslije Viljamovke. Podnosi
skladištenje 4-5 mjeseci.
Shinseiki (Novo stoljeće)
Japanska sorta koja je u Ita-
liji i Francuskoj preporučena za
komercijalni uzgoj. Stablo je sre-
dnje bujno, razgranate krošnje.
Najviše rađa na dvogodišnjem
drvetu. Plod je srednje velik do
velik (150-250 grama), spljošte-
nookruglastog oblika, žutozele-
ne boje. Meso je tvrdo i sočno.
Dozrijeva pet dana poslije Vilje-
movke.
Hayatama (Rani dragulj)
Japanska sorta umjereno
bujnog stabla. Plod je malen do
srednje malen (120 grama). Boja
ploda je brončanojantarna. Meso
ploda je grube teksture, čvrsto.
Dozrijeva 16 dana iza Viljemov-
ke. Plodovi se mogu čuvati 2-3
mjeseca.
22
SMOKVIN MEDIČ
UGROŽAVA PROIZVODNJU
SMOKAVA U HERCEGOVINI
Mnogi vlasnici smokava, posebno oni koji imaju smokve ispred kuće ili ispred viken-
dica i ljeti hladuju ispod njih, sjetit će se koliko imaju problema sa smokvinim medi-
čem. Svakog ljeta mnogi se tuže i pitaju kako se mogu riješiti te štitaste uši.
G
ajenje smo-
kava u Hercegovini ima
dugu tradiciju. Iako danas smo-
kva nije zastupljena kao ranije,
ona je i dalje nezamjenljiva vo-
ćna vrsta koju, makar kao poje-
dinačna stabla, nalazimo u vrto-
vima ili ispred vikendica gotovo
u svim dijelovima Hercegovine.
Smokva se gaji zbog slasnih
plodova koji se najčešće kon-
zumiraju u svježem stanju ili se
suše i jedu tijekom zime. Iako je
tradicija sušenja smokava ma-
nje-više napuštena , uživanje u
slasti svježih plodova smokava u
Hercegovini se ni sada ne propu-
šta. To je razlog što nema okućni-
ce bez ponekog stabla smokve, a
stabla smokava se nalaze i ispred
mnogih vikendica. Naime, bez
smokve je teško biti onom koje
je u jutarnjim satima ubrao i po-
jeo plod smokve rashlađen tije-
kom noći.
Listovi postaju crni
Stabla smokava pružaju do-
bar hlad, pa se tijekom ljetnih
vrućina
mnogi
odma-
raju u hladu
smokve. Nažalost, mnogim koji
Zaštita mladih voćaka od zečeva
Piše: mr. Ivan Ostojić
T
ijekom zimskih mjeseci zeče-
vi mogu pričiniti velike štete
u voćnim nasadima. Štete su po-
sebno velike u godinama kada je
visok snježni pokrivač i kada zec
Sadnice zaštićene mrežama
Piše: prof. dr. Ante Beš
uživaju u slasti svježih plodova
smokve ili u hladu smokve traže
osvježenje od vrućine, to uživa-
nje često biva uskraćeno. Naime,
iz godine u godinu na plodo-
vima, posebno na lišću, sve je
više prisutna crna nakupina
(skrama), koje u pojedinim
godinama ima toliko da su
plodovi, lišće i grane smokve
potpuno crni.
Crna nakupina na plodovi-
ma, lišću i granama je posljedica
prisutnosti smokvine štitaste uši
ili smokvina mediča, koja obil-
no luči mednu rosu na kojoj se
razvijaju gljivice čađavice. Po-
nekad na stablima smokve ima
toliko medne rose da ona kapa
na tlo, odnosno na ono što se na-
lazi ispod stabla smokve. Mnogi
vlasnici smokava, posebno oni
koji imaju smokve ispred kuće
ili ispred vikendice i ljeti hladu-
teško pronalazi hranu. Zec izgri-
za mlade izbojke ali i koru debla i
grana mladih voćaka. Oštećenja
su karakteristična i vide se po-
prečni tragovi ugriza.
U zaštiti se koriste pripravci
koji imaju odbijajuće djelovanje-
(riblje ulje, krv životinja) na zeca.
BROJ 36 • SIJEČANJ / VELJAČA 2005
ju ispod njih, sjetit će se koliko
imaju problema sa smokvinim
medičem. Svakog ljeta mnogi se
tuže i pitaju kako se mogu rije-
šiti te štitaste uši. Premda većina
njih tu štitastu uš ne doživljavaju
kao štetnika koji će uništiti sta-
blo smokve ispod kojeg uživaju
u hladovini, oni smokvin medič
više doživljavaju kao onečišći-
vača garderobe, odnosno stola,
stolica, stolnjaka ili nečeg dru-
gog što se u ljetnim mjesecima
može naći pod smokvom ispred
obiteljske kuće ili vikendice.
Izgled vrlo specifičan
Smokvina štitast uš je vrlo
karakterističnog izgleda, pa ju je
veoma lako razlikovati od ostalih
vrsta štitastih ušiju. Uš je s gornje
strane prekrivena voštanom tvo-
revinom ili štitom koji je izgra-
đen od devet pločica, od kojih
Na našem tržištu jedini registri-
rani pripravak za tu namjenu
jest Kunilent R-12 koji se koristi
u koncentraciji 5-10%.
Kao mehanička zaštita kori-
ste se različite plastične mreže
koje se postavljaju oko debla
voćaka.

je centralna najveća i osmeroku-
tnog je oblika, a oko nje je raspo-
ređeno osam manjih četveroku-
tnih pločica koje su trapezastog
Medič na smokvi
JABUČNA KOMA UŠ
opasan štetnik jabučastih voćaka
Ovaj štitaš je čest u našim vo-
ćnjacima. Najčešće se nalazi na
jabukama i kruškama, ali i na svim
drugim voćnim vrstama. Smatra se
da dolazi na oko 130 biljnih vrsta.
Uš siše na svim nadzemnim dijelo-
vima, ali i na plodovima koji se vrlo
često deformraju. Štitić je u obliku
zareza, dugačak kod ženke oko 3,5
mm, a mužjaka 2 mm, smeđe boje.
BROJ 36 • SIJEČANJ / VELJAČA 2005
oblika. Smokvin medič prezimi
kao ličinka drugog stupnja na
grančicama smokve. U proljeće,
ne pomičući se s mjesta na ko-
Štetnik prezimi u obliku ja-
jeta, pod štitom uginulih ženki.
Krajem travnja i u svibnju izlaze
ličinke koje su veoma pokretne i
kreću se nekoliko sati dok ne pro-
nađu mjesto gdje se pričvrste.
Nakon pričvršćivanja počinju s
ishranom. Ličinke iz kojih se ra-
zvija ženka prolazi kroz tri stadija
a one iz kojih se razvijaju mužjaci
Jabučna koma uš
Grane smokve zaražene medičem - situacija zimi
jem je prezimila, ličinka započi-
nje intenzivan porast do odrasle
forme i tada pričinjava najveće
štete. Osim iscrpljivanja stabala
zbog oduzimanja velike količine
hranjivih tvari koje se nalaze u
usisanom soku, uš izlučuje veli-
ku količinu medne rose na koju
se naseljavaju gljivice čađavice
zbog čega je smanjena asimila-
cijska površina napadnutih sta-
bala. Sredinom svibnja dolazi
do pojave odraslih oblika. Žen-
ke uši su veoma plodne, naime
ženka ispod štita može odložiti
1000 – 1500 jaja. Ličinke se pile
sredinom lipnja i odlaze na lice
lista. Kasnije, kada se formiraju
plodovi, manji broj ličinki prela-
zi na njih. U to su vrijeme ličinke
kroz pet. Prve mlade ženke javlja-
ju se sredinom srpnja, a prva jaja
odlažu u kolovozu. Ženka odloži
oko 80 jaja ispod štita i zatim ugi-
ba. Štetnik ima jednu generaciju
gidišnje. Najbolje vrijeme za su-
zbijanje je pojava ličinki (sredina
svibnja). Od pripravaka mogu se
koristiti oni na osnovi azinfosme-
tila, metidationa,diazinona i dr.
23
veoma lagane te ih vjetar nosi na
susjedna stabla smokve. Pod je-
sen ličinke napuštaju list i odlaze
na grančicu gdje prezime.
Medič-najznačajniji
štetnik smokve
Smokvin medič je sigurno
najveći štetnik smokve. Kada se
javi u prenamnoženju, a što se
dešava pojedinih godina, dolazi
do sušenja dijelova stabla ili po-
tpunog propadanja stabla smo-
kve. Pored smokve, smokvina
štitasta uš može napasti agrume,
vinovu lozu i neke vrste ukra-
snog drveća i grmlja. Propadanje
stabala smokve zbog sve češćeg
i jačeg napada smokvine štitaste
uši u velikoj mjeri pridonose sve
toplije zime. Naime, ranijih godi-
na zime su bile mnogo hladnije,
temperatura se je često spuštala
ispod 4°C, pa i niže zbog čega je
u velikoj mjeri dolazilo do redu-
kcije brojnosti ličinki smokvine
štitaste uši. Kako se smokvin
medič rijetko suzbija kemijskim
sredstvima, a zime su dosta to-
ple, to se uš sve više namnožava
i ugrožava gajenje smokve.
Suzbijanje
Suzbijanje smokvine štitaste
uši obično se obavlja zimi, dakle
u vrijeme mirovanja vegetacije
uporabom uljnih organofosfor-
nih insekticida primjerice Oleo-
ultracidom, premda se uši mogu
uspješno suzbijati i tijekom ve-
getacije u vrijeme pojave ličinki.
No, kako je smokva u vrijeme ve-
getacije vrlo osjetljiva na mnoge
insekticide preporučljivo je da se
suzbijanje uši vrši tijekom zime.
 24

Voćnjak bez plodova

Iako pomalo čudan, naslov nije izmišljen. Jer često se
susrećemo sa sličnom problematikom koja hobi voća-
re dovodi u nedoumicu. Kako danas živimo u vremenu
opće nestrpljivosti iz neznanja, a zbog ljutnje ovakve
voćke obično bivaju nepravedno iskrčene.
ukorijeniti, što je i razumljivo. A
Piše: Josip Brkljača,ing.
za ukorjenjavanje joj je potre-
Pa doista smo mi narod ne- bno minimalno godinu dana.
strpljivaca. Posadili smo nekoli- Dakle, ako voćka prve godine
ko voćaka na okućnici i gle čuda: nakon sadnje potjera malo kra-
voćke rastu tri godine a na njima tkih izboja, nije ništa kritično jer
nikako da se zametnu plodovi. prvenstveno mora formirati kori-
A kako bi se to slatko reklo-što jenovu mrežu, što pak mi ne vidi-
mo. E, tek u drugoj godini nakon
nam podvališe? Ali, što nam u
sadnje počinje intenzivniji rast
tom pogledu kaže struka. Kaže
izboja jer voćka ulazi u vegeta-
da postoji više razloga zašto vo-
tivnu fazu. Međutim, to ne mora
ćke bujno rastu, a malo ili nikako
značiti da će odmah biti i plodo-
ne rode. Jer potrebno je znati da
svaka voćka prolazi kroz različite va, jer generativna faza razvoja
faze razvoja. Tako, mlada i tek voćke dolazi tek nakon nekoliko
posađena voćka treba se prvo godina od sadnje.
Kako pojedine
voćke odmah
formiraju
plodove?
Istina je da poje-
dine voćke odmah u
drugoj godini formi-
raju određeni broj
plodova. Primjerice,
jabuke na slabo buj-
nim podloga tipa
MM 9 mogu već druge godine Agrocentri Sjemenarne u
“ometnuti” nekoliko plodova.
Mostaru i Širokom Brijegu u
Međutim, treba znati kako i kod
ponudi voćnih sadnica nude
tih voćaka puna rodnost dolazi
tek pete godine nakon sadnje.
i kontejnirane sadnice jabu-
Znači da od vrste voćke, sorte, ka na podlozi MM 9 i sadni-
njene podloge, količine dostu- ce trešanja na patuljastim
pnih hranjiva i drugih čimbenika podlogama.
ovisi koliko će trajati ranije nave-
dena vegetativna faza. S druge
strane, treba znati da je većina
voćaka stranooplodna, što znači
da uz sebe trebaju imati i sortu
oprašivača. Tako ukoliko imamo
već formiranu voćku koja redo-
vito i obilno cvate, a malo rodi,
znajmo da joj treba i odgovarajući
oprašivač. Uz to trebamo pozna-
vati i tehniku rezidbe ali i osnove
gnojidbe voćaka. Dakle, iako je
problematika preširoka, trebate
biti svjesni kako je najlakše uzeti
pilu u ruke. Ali što ako samo niste Jabuka na slabo bujnim podlogama
bili dovoljno strpljivi? rađa u prvoj godini

Piše: Mladen Karačić, dipl. ing. ćenja kore kao posljedice djelo- tijekom vegetacije, a ukoliko ne
vanja sunca i mraza oko većih primijenimo odgovarajući, može

REDOVITA REZIDBA rezova trebamo deblo i grane

premazati otopinom vapna. Na-
doći do totalne defolijacije lišća.
Drugim riječima, na neadekva-

uspjeh uzgoja smokve kon završene rezidbe sve odre-

zane grane nužno je sakupiti i
odstraniti iz voćnjaka. Kada smo
tne insekticide smokva reagira
potpunim odbacivanjem lišća.
Stoga se mjera zimske zaštite za
Ono što rijetki voćari znaju jest činjenica da je smokva sve to uradili, slijedi i redovita smokvu čini više nego prihvatlji-
možda i najzahtjevnija voćna vrsta u pogledu rezidbe. zimska zaštita s 3 %-tnim bijelim vom.
uljem kojim uništavamo štitaste
Ova kraljica južnih krajeva doista ne traži mnogo osim uši. Ovo je tim važnije ukoliko
u pogledu rezidbe koja se mora redovito provoditi nam je poznato kako je na smo-
kvi, kasnije, tijekom vegetacije
Prije svega, potrebno je ljuju. Zbog toga na tim mjestima
ograničena uporaba insekticida.
znati kako se u toplijim predje- javlja se trulež ili nekroza tkiva,
Zapravo, samo mali broj njih
lima, gdje nema opasnosti od što u konačnici može izazvati i
smijemo koristiti na smokvama
mrazeva, smokva može rezati u propadanje cijelog stabla. Ne-
razdoblju od prestanka do po- zarasla rana postaje i središte
četka kretanja sokova. Ako, pak, okupljanja štetnika i drugih bo-
postoji mogućnost pojave jačeg lesti koji brzo prodiru kroz rahlu
mraza, smokva se orezuje nešto i spužvastu srčiku grana zbog
kasnije i to pred sam početak čega drvo postupno truli i na
kretanja sokova. Ono što je bitno koncu sasvim propada. Zbog
znati jest činjenica da smokva ne toga je najpoželjnije što manje
podnosi rez debljih grana iz ra- orezivati deblje grane smokve.
zloga što tada rane teško zacje- Osim toga, radi smanjenja ošte- Obvezno premazivanje

BROJ 36 • SIJEČANJ / VELJAČA 2005


ZAŠTITA VOĆAKA I
VINOVE LOZE TIJEKOM ZIME
Piše: prof.dr. Ante Beš
I
tijekom zime na mnogim vo-
ćnim vrstama i vinovoj lozi su
prisutni razni štetni organi-
zmi. Premda ti štetni organizmi
u zimskom razdoblju, u pravilu,
ne čine štete, međutim, ako ih se
ne suzbije tijekom zime, oni ti-
jekom vegetacije mogu pričiniti
ozbiljne štete.
Zaštita tijekom zime kod ve-
ćine voćnih vrsta se s razlogom
smatra osnovnom zaštitom, jer u
voćnjacima u kojim je pravovre-
meno provede kvalitetno zaštita
tijekom zime, tada tijekom vege-
tacije ima daleko manje proble-
ma s mnogim štetnim organi-
zmima. Gotovo da i nema voćne
vrste na kojoj zaštita protiv šte-
tnih organizama provedena tije-
kom zime neće biti od manje ili
veće koristi. Štoviše, pojavu ne-
kih gljivičnih bolesti tijekom ve-
getacije, primjerice kovrčavost
lista na breskvi i nektarini jedino
je moguće spriječiti tretiranjem
tih voćnih vrsta za vrijeme nji-
hovog zimskog mirovanja. Isto
tako, neke učinkovite insekticide
protiv određenih štetnika, pri-
mjerice protiv štitasti ušiju, zbog
fitotoksičnosti tih insekticida,
jedino je moguće primijeniti ti-
jekom zime.
Zaštita protiv
štetnika i bolesti
Zaštita voćaka tijekom zime
najčešće se provodi protiv glji-
vičnih bolesti na koštičavim vo-
Nakon rezidbe zaštita vinograda
BROJ 36 • SIJEČANJ / VELJAČA 2005
ćnim vrstama primjenom fungi-
cida na osnovi bakra. Izvođenjem
zimskog plavog tretiranja na
breskvi i nektarini onemogućava
se pojava kovrčavosti lista, a u
velikoj mjeri i šupljikavost lista.
Pravovremenim provođenjem
zimskog plavog tretiranja i na
nekim drugim voćnim vrstama u
velikoj mjeri će pridonijeti sma-
njenju mogućeg napada raznih
gljivičnih oboljenja tijekom ve-
getacije. Primjerice, primjenom
bordoške juhe ili nekog drugog
pripravaka na osnovi bakra u ti-
jeku zime na jabuci, kruški i mu-
šmuli u velikoj mjeri će se sma-
njiti pojava fuzikladija na listu i
plodu tih voćnih vrsta.
Zimskom zaštitom
protiv većine bolesti
Na trešnji se zimsko tretira-
nje sredstvima na osnovi bakra
pridonijeti manjoj pojavi šuplji-
kavosti ili rešetavosti lista, a time
spriječiti i njegovo prijevremeno
opadanje. Isto tako, to tretiranje
će spriječiti sušenje listova i po-
javu gorke truleži plodova. Na
višnji će zimsko plavo tretiranje
smanjiti pojavu kozičavosti lista
i šupljikavosti lista. Primijenjeno
na šljivi, zimsko plavo tretiranje
će također pridonijeti manjoj
pojavi šupljikavosti lista i rogača
ploda šljive, te smanjiti pojavu
monilije i bakterioza. Isto tako,
ako se zimsko plavo tretiranje
obavi na šipku, tada će tijekom
vegetacije na stablima manje
biti šupljikavosti lista, te neće
doći do prijevremenog opada-
nja lišća.
Osim zimskog tretiranja pri-
pravcima na osnovi bakra, ona
se mogu provoditi i s priprav-
cima koji pored bakra sadrže i
mineralna ulja u kom slučaju se
pored spomenutih bolesti suzbi-
jaju i neki štetnici kao što su lisne
i štitaste uši, te grinje.
Breskva zahtijeva obveznu zimsku zaštitu
Zimsko tretiranje voćaka
izvodi se i u cilju sprečavanja
ili smanjenja pojave štetnika,
prije svih štitastih ušiju i grinja.
Međutim, za razliku od veoma
uspješnog djelovanja bakarnih
fungicida na razne uzročnike
gljivičnih bolesti koje se tijekom
zime nalaze na voćkama, za su-
zbijanje štetnika tijekom zime
na našem tržištu nema tako dje-
lotvornih insekticida.
Pripravci za “zimsku zaštitu”
25
Gotovo da i nema voćne
vrste na kojoj zaštita protiv
štetnih organizama prove-
dena tijekom zime neće
biti od manje ili veće ko-
risti. Štoviše, pojavu nekih
gljivičnih bolesti tijekom
vegetacije, primjerice ko-
vrčavost lista na breskvi i
nektarini, jedino je mogu-
će spriječiti tretiranjem tih
voćnih vrsta za vrijem nji-
hovog zimskog mirovanja.
Kupanje voćaka
Da bi zimska tretiranja bila
učinkovita, ona se trebaju kva-
litetno obaviti. Ne treba štedjeti
na pesticidnoj tekućini. Pored
dobro natopljenih pupova, tre-
baju biti dobro oprskane sve
rodne grančice, tanje i deblje
grane, kao i debla jer se na svim
tim dijelovima stabla nalazi
mnoštvo spora od kuda ih vjetar
ili kapljice kiše odnose na pupo-
ve. Stoga stabla treba doslovce
okupati, što većina voćara ugla-
vnom i radi, zbog čega se zimsko
tretiranje obično naziva zimsko
kupanje voćaka.
Najčešća kombinacija koja se
koristi u zimskoj zaštiti voća-
ka i vinove loze jest Oleoul-
tracid 0,3% i Cuprablau 0,8 %.
Tijekom zimskih mjeseci
na čokotima vinove loze
prezimljava veći broj štitastih
ušiju (primjerice breskvina i
šljivina štitasta uš) ali i grinje
šiškarice koje u pojedinim
godinama mogu pričiniti
ozbiljne štete.
26

PITANJA I ODGOVORI
Giorgia – tivno dobro uspijevati. Što se rakiju odvojimo od taloga, po- Orpington patka je zapravo
nova sorta trešnje tiče njihovog sušenja, teško trebno ju je ponovno destilira- srednje velika patka, uspra-
je ustvrditi koji je točan uzrok ti. Na taj način učinkovito ćete vnog držanja i specifičnih boja,
U vrtnom rasadniku po- propadanja živice jer bi to naj- ukloniti taninske tvari iz rakije. a uzgojena je potkraj 19. sto-
red brojnih sorti trešanja bolje ustanovili izlaskom na ljeća u Engleskoj. Orpigtonska
kupio sam i meni nepoznatu teren. Kako to nismo u mogu- Nino Rotim, dipl. ing. patka je ranozrela pasmina, što
sortu, stručnog naziva Gior- ćnosti, pretpostavaljam da bi znači da pronese u dobi od 6
gia. Molim vas da mi navede- uzrok sušenja živice mogla biti mjeseci. Godišnje nese od 100
te njene osnovne karakteri- kloroza ili pomanjkanje željeza do 140 jaja prosječne težine od
stike. Unaprijed zahvalan. u tlu. Stoga njegov nedostatak Industrijska breskva 70 do 90 grama. Odrasli patak
nadoknadite unošenjem želje- teži 3,5 kg a patka 2,5 kg. Pačići
Nije ni čudo da vam je sorta znog helata u obliku pripravka U svom breskviku pored u dobi od 8 tjedana imaju živu
nepoznata, jer je riječ o priličito Florgen 6. Osim toga, u pro- standardnih sorti breskve masu od oko 2 kg dok u tovu
novijoj talijanskoj sorti koja fo- ljeće biljke svakako prihranite imam i nekoliko stabala sorte mogu postići težinu od 4 do 5
mira krupne plodove svijetlo- i mineralnim gnojivom a uko- Maria Serena koje sam dobio kg. Za sve dodatne informacije
crvene do tamnocrvene boje. liko navedene mjere ne budu iz Italije. Međutim, njeni plo- možete kontaktirati našu savje-
Meso ploda je srednje čvrstine isuviše učinkovite, znači da je dovi imaju specifičan okus, todavnu službu u Agrocentru
i dobre kakvoće. Stablo je osre- možda i prekasno. pomalo neobičan za svježu u Mostaru.
dnje bujnog rasta i samoneo- Osim toga, na tom mjestu potrošnju pa me zanima o
plodno je, što znači da joj treba možete pokušati uzgojiti živi- kakvoj sorti breskve je riječ? Nino Rotim, dipl. ing.
osigurati adekvatne oprašiva- cu od lovor višnje koja je puno
če. Dobri oprašivači su joj Bur- otpornija i dekorativnija. Riječ je o talijanskoj sorti
latova, Van i Adriana. Inače, vrlo bujnog i rodnog stabla,
sorta zrije oko 10. lipnja i zbog Josip Brkljača, ing. srednjeg vremena cvatnje.
svojih kvalitetnih osobina sva- Plod je srednje krupan, žuto-
kako je za preporuku u kućnim zlatne boje pokožice i atrakti- Zimska zaštita
vrtovima. vnog izgleda. Sorta sazrijeva breskve i nektarine
20-tak dana prije Redhavena i
Mladen Karačić, dipl. ing. Rakija promijenila zanimljiva je zbog ranog i isto- U svom voćnjaku imam
boju i okus vremenog sazrijevanja, što bi- desetak stabala breskve i ne-
tnije olakšava berbu. Iako na- ktarine. Na deblu i debljim
Za vlastite potrebe pro- vedenu sortu odlikuje dobar i granama pojavila se uš bijele
izvodim rakiju koja je ove aromatičan okus, ona je prije boje, koju sam prošle godine
Sušenje tuja godine dobila smeđu boju. svega predviđena za preradu prskao bijelim uljem, ali nije
Osim toga, poprimila je i bla- u različite proizvode kao što su bilo većih rezultata. Što radi-
Oko vikendice u okolici gu oporost u okusu. Što je kompoti, marmelade, džemo- ti ove godine, odnosno čime
Sarajeva imam posađenu uzrok tomu? vi, voćne salate i kašasti sokovi. prskati breskvu i nektarinu?
živicu od čempresa, koja je Dakle, riječ je o sorti breskve za
stara oko jedanaest godina. Riječ je o tipičnim simpto- industrijsku preradu zbog čega U vašem slučaju najvjeroja-
Međutim, prošle godine je mima koji se javljaju kao poslje- je kao takvu i trebate koristiti. tnije da se radi o dudovoj šti-
došlo do laganog i postu- dica slabo pripremljene tj. ovi- tastoj uši, štetniku koji napada
pnog sušenja čempresa, što njene i održavane bačve iz koje Mladen Karačić, dipl. ing. veliki broj biljaka, a na području
je posebice uznapredovalo je alkohol rakije ekstrahirao ta- Hercegovine posebice breskvu
ove godine. Što je uzrok nji- nin. Zbog toga se, uostalom, uz i nektarinu. Uš se uglavnom
hovom propadanju i može li smeđu boju pojavi i oporost u nalazi na deblu i prvim debljim
se to spriječiti? okusu. Kako bi se to eliminira- Orpington - pasmina granama uz deblo.
lo, na 100 litara “smeđe rakije” pataka Nažalost, danas na tržištu
Prije svega, iskreno su- dodaje se 1 litra obranog mli- pesticida ima vrlo malo pripra-
mnjam da u okolici Sarajeva jeka. Mlijeko se treba dodavati Zanima me kakve su odli- vaka koji se mogu koristiti u
imate posađene čemprese iz polagano uz stalno miješanje. ke Orpington pasmine pata- vrijeme mirovanja vegetacije.
razloga što oni tamo u pravilu Nakon tri dana rakija se odvoji ka. Prije svega, interesira me Preporučujem pripravak Oleo-
ne mogu rasti jer im je prosto od taloga i potom filtrira preko koliku težinu patke dosežu u ultracid 100 EC u koncentraciji
prehladno. Vjerojatno se radi prethodno vodom navlaže- tovu i kolika je godišnja no- 0,3-0,4 %.
o tujama ili pačempresima ne, guste gaze ili filter papira sivost, odnosno, koja je pro-
koji pak u toj klimi mogu rela- postavljenih na lijevku. Kada sječna težina nesenih jaja. Mr. Ivan Ostojić

BROJ 36 • SIJEČANJ / VELJAČA 2005


HRANIDBA STOKE U PRIJELAZNOM RAZDOBLJU
Kraj zime i početak proljeća je prijelazno razdoblje u ishrani stoke, što znači prijelaz s energetski siromašnijih na
energetski višestruko bogatija krmiva. Posebno se to odnosi na stočare koji stoku hrane ispašom. Za to se u tom
razdoblju i javljaju najveće probavne tegobe kod stoke.
Piše: Mario Ćubela, dipl. ing.
Gubitak vitamina
Tijekom zime stoka se hrani
najviše već unaprijed pripremlje-
nim i uskladištenim krmivima: si-
laža, sijeno, kukuruzovina, slama.
Uskladištena krmiva su tijekom
dužeg perioda stajanja izgubila
veći dio vitamina u odnosu na
postotak koji su sadržavali u pe-
riodu uskladištenja. Time su kr-
miva postala siromašnija a stoka
se postupno iscrpljuje. Poznato
je da su vitamini A, K, B1, B2, B12,
biotin, folna kiselina, vrlo osjetlji-
vi i nepostojani na svjetlosti, dok
su vitamini K, B, B2, folna kiseli-
na, također osjetljivi i nepostoja-
ni na povišenu temperaturu.
Nedostatak pojedinih ili ci-
jelih skupina vitamina očituje
se u pojavi avitaminoza, koje za
životinje mogu imati višestruko
negativne posljedice. Posebice
je taj problem negativno izražen
kod mladih životinja. Zato je po-
trebno svakodnevni obrok izba-
lansirati s kompletnim krmnim
smjesama, koje sadrže sve neo-
phodno potrebne vitamine i mi-
nerale da do toga ne bi dolazilo.
BROJ 36 • SIJEČANJ / VELJAČA 2005
Proljetna hranidba
zelenom krmom
Kretanjem vegetacije i istje-
rivanjem stoke na ispašu ili do-
voženjem svježe zelene krme
za ishranu stoke javljaju se novi
potencijalni problemi za stoku i
stočare. Radi se o prijelaznoj hra-
nidbi stoke i to višemjesečnoj sa
suhe osiromašene krme na svje-
ža, sočna krmiva bogata vodom,
bjelančevinama, vitaminima i
mineralima. To je poseban šok za
probavni trakt životinje te zbog
toga nerijetko dolazi do pojave
probavnih tegoba i popratnih
pojava.
Na stočaru je da taj period
prijelaza s jednih na druga hra-
niva obavi postupno, oprezno,
neprimjetno za stoku, bez ika-
kvih probavnih tegoba. Taj pri-
jelaz isključuje davanje zelenih
krmiva stoci kad je gladna, jer bi
je jela halapljivo, zatim ne dava-
ti ga u velikim količinama. Prije
davanja zelenih krmiva stoci je
potrebno dati određenu količinu
suhih krmiva: sijena, slame i dr.
Tijekom više dana ovakve hrani-
dbe postupno se smanjuje udio
suhih krmiva, a povećava udio
27
svježih zelenih krmiva u obroku.
Ovakav uravnoteženi i izbalansi-
rani prijelaz najbolje je obavljati
u štalama, dovoženjem nakoše-
nih svježih zelenih krmiva, nego
li istjerivanjem stoke na pašu. U
štali se može točno odrediti ko-
liko će stoka pojesti pojedinih
krmiva, dok je to prilikom ispaše
teško kontrolirati.
Nakon nekoliko dana ovako
izbalansirane hranidbe stoka se
može pustiti na slobodnu ispašu
bez bojazni da će doći do proba-
vnih poremećaja.
Oštećenja na pašnjacima i konji. Goveda odgrizaju travu
nešto više od ostale stoke pa se
Kretanjem vegetacije na biljke lakše oporavljaju, dok ko-
svim pašnjacima, bilo da su novi nji odgrizaju nešto niže, ali po-
ili višegodišnji, mlade tek iznikle pasu i mjesta gdje ostala stoka
biljke trave su krhke i vrlo osje- nije htjela. Osim toga, goveda
tljive na mehanička oštećenja i i konji imaju šire papke i kopita
gaženje. koja pliće prodiru u tlo. Najnepo-
Puštanjem stoke na ispašu voljniji utjecaj na mlade pašnja-
u tom periodu mogu se nanijeti ke imaju ovce i svinje. Ovce nisko
višestruke štete na pašnjacima i odgrizaju biljke pri korijenu, dok
unazaditi ih za duži period. Pose- svinje svojim njuškama riju povr-
bno je to izraženo na kombinira- šinski sloj zemlje i tako uništava-
nim pašnjacima (pašno-košnog ju tratinu. Također, njihovi papci
tipa) koji se kose i ujedno služe su sitni i šiljasti pa dublje prodiru
za ispašu. Najpovoljniji utjecaj u površinski sloj travnjaka i time
na mlade pašnjake čine goveda ga oštećuju.
 28
UREĐIVANJE TROPSKOG
SLATKOVODNOG AKVARIJA
Piše: Antonio Poljak, akvarist
Nabavka akvarija
Velika većina akvarista prefe-
rira tropske - slatkovodne ili mor-
ske akvarije. Prije nego što kupi-
te ribe i biljke, naravno - trebate
nabaviti akvarij. Gotov akvarij, sa
svom pripadajućom opremom,
najbolje je kupiti u specijalizira-
nim trgovinama kućnim ljubim-
cima. Što se tiče oblika akvarija,
za nas su najljepši pravokutni
četvrtasti. Takvi akvariji imaju
najbolji pregled i panoramu po-
dvodnih sadržaja. Postavljanje akvarija
Akvarij ćete kupovati u skla-
du s vašim uvjetima i mogućno-
stima, a mi bismo uvijek dali
prednost nabavci većih akvarija.
U velikim akvarijima ( od 200 l )
lakše je održavati kvalitetu vode,
nego kod manjih akvarija. I ovdje
je dopuštena kreativnost, pa mo-
žete i sami, ili s pomoću drugih
napraviti dobar akvarij koji će, ne
samo biti dražestan hobi, nego i
atraktivan ukras u vašem domu.
Ukrasi za akvarije
Uz akvarij, također morate ima-
ti dovoljno izdržljivo postolje
koje će se uklapati u namještaj
vašega stana. Postolje, komoda
ili ormarić moraju biti specijalno
izrađeni za akvarij, jer trebate ra-
čunati na težinu punog akvarija.
Ne zaboravite da je jedan litar
vode otprilike težak jedan kilo-
gram, a u težinu punog akvarija
ulaze staklo, plastika ili drvo, gri-
jač, filter, rasvjeta, akvarijska po-
dloga, dekor itd.
Prije uređivanja akvarij se po-
stavlja na jedno mjesto u stanu
ili kući koje ima čvrst pod. Riski-
rate postavljajući akvarij na slabi
drveni pod, a u slučajevima po-
stavljanja velikih akvarija ( preko
250 l ) na armiranobetonski pod
stana u zgradi, savjetujemo da
zatražite savjet stručnjaka.
Sljedeće pravilo kojega se
morate držati u namještanju
akvarija jest odabir mjesta staja-
nja akvarija u stanu. Takvo mje-
sto uvijek mora biti pristupačno,
vrata ili dijelovi namještaja ne
smiju udarati o akvarij, mjesto
na kojem stoji akvarij mora biti
u ravnini, (što ćete odmjeriti
zidarskom livelom onda kada
postavite akvarijsku komodu,
kontrolirat ćete njezinu površi-
nu). Još nam je ostao jedan va-
žan podatak, a to je da se akvarij
treba nalaziti na tamnijem mje-
stu koje nije izloženo direktnom
udaru sunčevih zraka. Time ćete
izbjeći stvaranje zelenih algi, ali i
nepoželjnih visokih ljetnih tem-
PRVI DIO
peratura vode u akvariju.
Kasnije uređivanje i održa-
vanje vašeg akvarija neće pred-
stavljati problem, ako se budete
držali navedenih pravila.
Koju vrstu
akvarija odabrati?
U prirodi postoji više vrsta
podvodnih staništa u kojima žive
ribe, biljke i ostali vodeni organi-
zmi – onoliko vrsta koliko postoji
mora, rijeka i jezera. U akvaristici
se polazi od toga, (ne u svakom
slučaju) da akvarij i u njemu ribe,
biljke, supstrat (podloga) i akva-
rijski dekor, po svome izgledu i
kvaliteti vode odgovaraju neko-
me od prirodnih staništa. Neki
su akvariji nalik biotopu Amazo-
na, neki su nalik srednjoameri-
čkim rijekama, a drugi izgledaju
kao koraljni greben u Indijskom
oceanu ili podvodni svijet jezera
Tanganjika u Africi. Svatko od
Potpuno uređen akvarij
BROJ 36 • SIJEČANJ / VELJAČA 2005
Uzgajanje tropskih ri-
bica vrlo je zanimljiv,
ali zahtijevan hobi. Da
biste stvorili sredinu
u kojoj mogu živjeti i
rasti vaše ribe, i dugo
uživati u podvodnim
prizorima, od početka
se trebate držati nekih
pravila.
nas ima drugačije ukuse i želje,
no za nas su najljepši amazon-
ski i, recimo, malavijski akvarij.
Amazonski akvarij je akvarij s
tresetnom i šljunčanom podlo-
gom, s puno biljaka, mangro-
vim ili nekim drugim drvetom
kao dekorom, vodom niske pH
vrijednosti i male tvrdoće. Ima
snažnu rasvjetu. Naseljen je te-
trama, skalarima ili diskusima Za
naše uvjete, s obzirom na tvrdo-
ću vode, pH vrijednost, biljke i
dekor, najlakše je formirati ma-
lavijski akvarij. U ovom akvariju
dominiraju stijene i špilje u koje
se skrivaju ribe lamprologusi,
brevisi i julije. Od biljaka u ovom
akvariju prevladavaju anubiasi i
javanske paprati, pričvršćene za
stijene, a voda je velike tvrdoće,
s visokom pH vrijednosti.
 29

Prvi Simpozij iz zaštite bilja u Bosni i Hercegovini

Piše: mr. Ivan Ostojić
Sarajevo, točnije hotel Ho-
liwud, bio je domaćin prvog
Simpozija iz zaštite bilja u Bosni
i Hercegovini, koji je održan 16
i 17 prosinca 2004. godine na
temu «Zaštita bilja-pravci da-
ljeg razvoja» U organizaciji ovog
Simpozija bili su Poljoprivredni
fakultet Sarajevo, Agronomski
fakultet Mostar, Poljoprivredni
institut Banja Luka i Šumarski fa-
kultet Sarajevo.
Tijekom trajanja Simpozija
predstavljeno je je dvadese-
tak radova od strane istaknutih
stručnjaka iz oblasti zaštite bilja.
Osim toga, poseban doprinos
skupu dale su i tvrtke koje se
bave proizvodnjom i prometom
sredstava za zaštitu bilja, a koje
su na Simpoziju predstavile pa-
letu svojih proizvoda. Neke od
njih, primjerice BASF i Chromos
Agro, predstavile su nove pri-
pravke koji će od iduće sezone
biti na tržištu pesticida u BiH. Bilo je vremena i za zabavu

Veliki broj sudionika (248) sati. To nije smetalo izlagačima

iznenadio je organizatore, tako
da su neki od njih ostali bez ti-
skanog materijala vezano za
Simpozij. Ovom prilikom orga-
nizator se svima njima iskreno
ispričava.
Na svečanoj večeri, organizi-
ranoj prvog dana Simpozija, bio
je veliki broj sudionika, a zabava
je potrajala do ranih jutarnjih
koji su drugog dana Simpozija
predstavili svoje radove da ih
prezentiraju na najbolji način
i zainteresiraju slušateljstvo te
otvore diskusiju.
Nakon prezentiranja svih
radova, diskusije te usvojenih
zaključaka, Simpozij je svečano
završen, s naglaskom da se po-
novno nađemo iduće godine.

Osnovano Društvo Predavanje o primjeni

za zaštitu bilja vodotopivih gnojiva
Bosne i Hercegovine
Piše: mr. Ivan Ostojić
Osnivačka skupština Društva za zaštitu bilja Bosne i Hercego-
vine održana je 16. prosinca 2004. godine u Sarajevu. Na skup-
štini je usvojen statut Društva te izabran predsjednik, potpred-
sjednik i tajnik. Za prvog predsjednika Društva za zaštitu bilja
izabran je doc. dr. Vojislav Trkulja, za potpredsjednika mr. sc. Ivan
Ostojić, a za tajnika mr. sc. Nedžad Karić. Sjedište društva je u
Sarajevu s uredima u Mostaru i Banja Luci.
Piše: Josip Brkljača,ing.
U organizaciji AC Sjemenarne Mostar, u četvrtak 29.11. 2004.
godine održano je predavanje na temu «Primjena vodotopivih
gnojiva u gnojidbi najvažnijih povrtlarskih kultura na području
Hercegovine». Veliki broj poljoprivrednih proizvođača posebice
onih koji se profesionalno bave proizvodnjom povrća s velikim
zanimanjem patilo je izlaganje prof. dr. sc. Milana Poljaka, redo-
vitog profesora Agronomskog fakulteta iz Zagreba.
Tijekom predavanja predstavljena je paleta FLORTIS-ovih
vodotopivih gnojiva, koja se već nekoliko godina koriste na po-
dručju Hercegovine, a u proizvodnji povrća su pokazala odlične
rezultate. Sve veći broj proizvođača upravo koristi ova gnojiva
u gnojidbi povrća kako onog u zaštićenim tako i povrća koje se
uzgaja na otvorenom.
Proizvođačima su predstavljeni i profesionalni Cultural sup-
strati za sjetvu, pikiranje i presađivanje povrća i cvijeća.

Vodstvo društva za zaštitu bilja BiH

BROJ 36 • SIJEČANJ / VELJAČA 2005

30

Proizvodnja i Naj, naj,

potrošnja voća naj …..
Po potrošnji svježeg voća u svijetu na prvom mjestu je
naranča, zatim slijedi mandarina, limun, banane, i jabuke. prenosimo iz Guinness-ove
Po opsegu proizvodnje u svijetu redosljed je sljedeći: agru- knjige rekorda
mi, banane, jabuka, mango, malina i kruška. Jabuka se nala-
zi na trećem, malina na petom, a kruška na sedmom mjestu
ljestvice opsega proizvodnje voća u svijetu.
Najstarija cvjetnica

Stanje sredstava Fosilni ostatak cvijeta,

star 142 milijuna godina,

za zaštitu bilja
nazvan Archaefructus
liaoningensis pronađen je
1996. godine u sjeveroisto-
čnoj Kini. Ostatke biljke ot-
U 2004. godini u Hrvatskoj je bilo registrirano ukupno
krio je Ge Sun s Geološkog
277 djelatnih tvari, odnosno 762 pripravka. Na prvom mje-
i paleontološkog instituta
stu djelatnih tvari su herbicidi koji su ujedno i najbrojniji
iz Nanjinga u Kini.
među pripravcima. Na drugom mjestu po djelatnim tvarima
su zoocidi s 86, a na trećem fungicidi s 79. Fungicidi su na
•••
drugom mjestu s 243 registrirana pripravka, a zoocidi s 212
na trećem mjestu.
Najveće
postojeće drvo
Bugenvilia- General Sherman, divovska

ime po admiralu
sekvoja (Sequoiadendron
giganteum) koja se nalazi
u Nacionalnom parku
sekvoja u američkoj državi
Ova prekrasna biljna vrsta ime je dobila po francu-
California, visoka je 83,82
skom admiralu Louis Antoine Bougainvilleu na čijem je
metra, ima promjer 11,1
brodu u Brazil putovao njen pronalazač. Danas se uzga-
metar i opseg 31,3 metra.
jaju većinom križanci-tri vrlo slične vrste u svim bojama,
Obujam stabla je 1.487
od bijele preko narančast do crvenoljubičaste i ponekad s
m3-dovoljno za pet milijar-
velikim brojem pricvjetnih listova. Obje druge vrste, B.pe-
di šibica.
ruviana i B.glabra imaju listove s vrlo malo dlačica, prva vrste ima i manje, gole cvjetove. Druga
vrsta podnosi mraz do –7oC te se stoga u Sredozemlju može uzgajati i na otvorenom.
•••

Kamelija,čaj
Najveći
kopneni sisavac

S preko 2,5 milijuna tona trgovačke količine čaj je naj- Mužjak afričkog slona (Lox-
važnija svjetska gospodarska biljka. U Kini se uzgaja preko odonta africana) prosječne
5000 godina. Kineski čaj (var.sinensis) je relativno otporan visine 3-3,7 m do ramena,
na mraz i ima nešto manje, čvršće kožaste listove, izrazitog a uobičajena težina mu je
zupčastog ruba; asamski čaj otkriven tek u 19. stoljeću (var. 4-7 tona. Najteži izmjere-
assamica)osjetljiv je na mraz i ima nešto veće, tanji, rijetko ni primjerak ubijen je 7.
i nejasno zupčaste listove. Crni čaj nastaje uvenućem i fer- studenog 1974. u Angoli
mentacijom nakon branja. Kod zelenog se čaja, naprotiv, za- u Africi. Visina uspravljene
grijavanjem i sušenjem prijevremeno zaustavlja raspadanje životinje bila je 3,96 m, a
tako da bolje ostaju sačuvani prvobitni sastojci. težina masivnih 12,24 tone.

BROJ 36 • SIJEČANJ / VELJAČA 2005

 31

Veliki izbor lukovica

za proljetnu
sadnju u
Agrocentrima
Sjemenarna!

BROJ 36 • SIJEČANJ / VELJAČA 2005

32

BROJ 36 • SIJEČANJ / VELJAČA 2005