Sie sind auf Seite 1von 3

Biološko proþišþavanje otpadnih voda praonica

Iva Reziü, dipl. inž; Dr. Sc. Ljerka Bokiü, red. prof.
Laboratorij za analitiþku kemiju,
Zavod za tekstilno kemijsku tehnologiju i ispitivanje materijala
Tekstilno tehnološki fakultet Sveuþilišta u Zagrebu
iva.rezic@ttf.hr

Otpadne vode praonica

Praonice spadaju meÿu najveüe svjetske potrošaþe svježe vode i sredstava za pranje tekstila.
Zbog oþuvanja okoliša, a u skladu sa važeþim propisima [1], praonice i ostali industrijski
zagaÿivaþi voda trebaju smanjiti koliþine otpadnih tvari u vodama koje otpuštaju u
kanalizaciju ili rijeke. Prisutne koliþine otpadnih tvari ovise o vrsti robe (bolnice, hoteli,
radniþka odjeüa te razne institucije: vojska, umirovljeniþki domovi, turistiþke kompanije),
stupnju zaprljanja te o postupku pranja, a njihovo prisustvo u vodi prati se pomoüu niza
fizikalnih, kemijskih i organskih parametara (temperatura, pH, koliþine suspendiranih i
taloženih tvari, BPK, KPK, ukupne koliþine dušika, fosfora i ostalih aniona).
Utvrÿeno je da se u 5 kg neþistog rublja nalazi oko 25 g neþistoüa koje postupkom pranja
dospijevaju u otpadne vode. To su:
krute þestice (prašina, zemlja ili þaÿa)
tekstilna vlakna prirodnog ili umjetnog porijekla
tvari topljive u vodi nanešene s tijela ili hrane
masti iz živežnih namirnica, kože ili kozmetike
bjelanþevine, npr. ljuskice kože, krv, mlijeko, jaje ili urin
ugljikohidrati, npr. umaci ili brašno
prirodna bojila, npr. špinat, þaj ili crno vino [2]

KPK vrijednost otpadnih voda praonica koje peru takvu robu iznosi izmeÿu 600 do 2 500 mg
O2 / l, a još i veüu vrijednost (1 200 do 20 000) imaju otpadne vode obrtniþkih praonica koje
peru jako prljavu radniþku odjeüu pa sadrže mineralna ulja, teške metale ili druge opasne
tvari. [3,4]. Graniþna vrijednost KPK za otpuštanje otpadne vode u rijeke je 125 mg O2/l a
300 mg O2/l za otpuštanje u kanalizaciju. [1]

Osim prisutnih neþistoþa, u otpadnim vodama praonica nalaze se i velike koliþine sredstava za
odstranjivanje neþistoþa i mrlja þiji je sastav slijedeüi:
30 do 40 % tvore omekšivaþi vode, tzv. bilderi (zeoliti, polikarboksilati) koji u vodi sadržani
kalcij i magnezij vežu u topljive kompleksne spojeve
10 do 20 % sredstva za bijeljenje (Na- perborati) koji oksidativnim djelovanjem odstranjuju
obojene mrlje
5 do 20 % tenzidi (površinski aktivne tvari) koje u pranju skidaju s tekstila neþistoþu
male koliþine enzima (proteaze, amilaze i dr.) za odstranjivanje mrlja koje sadrže
bjelanþevine
aktivatori bijeljenja kao tetraacetiletilendiamin (TAED) koji veü kod niskih temperatura
pranja omoguüuje djelovanje sredstava za bijeljenje
inhibitori (sredstva za sprjeþavanje prelaska bojila iz kupelji na materijal) aditivi za regulaciju
pjene i optiþko bijeljenje rublja
tvari za parfimiranje koje rublju daju ugodan miris [2]
Prije otpuštanja otpadnih voda iz praonica u kanalizaciju ili rijeke potrebno je takve vode
proþistiti.

Biološki tretman

Poznato je da postoji oko 5 do 6 000 000 razliþitih vrsta mikroorganizama. Njihova svojstva
respiracije (aerobne – uz prisustvo kisika ili anaerobne - bez prisustva kisika) tokom kojih
dolazi do razgradnje organskih spojeva i transformacije nitrata, fosfata, sulfata ili karbonata u
dušik, fosfor, sulfid ili ugljik, koristimo u procesima proþišüavanja otpadnih voda. Organska
tvar služi kao hrana mikroorganizmima za izgradnju stanica, a pri tome nastaju plinovi i
nerazgradivi ostatak. Biološkom obradom se iz otpadnih voda praonica mogu potpuno
ukloniti: dušik, fosfor, teški metali, ulja, masti, masnoüe, hlapivi organski produkti, BPK i
KPK. [5]
Najþešüe korišteni aerobni procesi su proces sa aktivnim muljem, prokapnim filterima i
aeriranim lagunama. Proces sa aktivnim muljem je najstariji i najviše korišteni proces. Tokom
tog procesa populacije bakterija se miješaju sa vodom i zrakom u suspenziju, razgraÿuju
organske spojeve, a zatim se odvode u taložnike gdje istaloži þvrsta faza koja se zatim
uklanja. Jedan dio istaloženog mulja baca se kao otpad, a drugi vraüa u proces, kako bi se
zadržala potrebna visoka koncentracija aerobnih mikroorganizama. Ovim postupkom se
uklanjaju biorazgradivi spojevi, ali i þvrste suspendirane þestice koje se adsorbiraju unutar
flokula (nakupina) aktivnog mulja. Nakupine flokuliranih mikroorganizama uklanjaju se
nakon sedimentiranja.
Bakterije se mogu vezati i na filtre u nakupine koje nastaju kada se voda preljeva preko mase
poroznog i šupljikavog materijala. Proces može biti konstruiran ili sa prokapnim filterima ili
sa rotacionim bubnjem. U oba sluþaja ureÿaji koje koristimo zauzimaju veliku površinu.
Lagune u kojima dolazi do mikrobiološke aktivnosti mogu biti prirodne ili umjetne. U oba
sluþaja potrebno je u lagunu dovoditi kisik upuhivanjem zraka u vodu ili intenzivnim
miješanjem vode i zraka, jer kod pomanjkanja kisika u vodi prestaju uvjeti za rast i razvoj
biomase. Taj se naþin proþišþavanja zbog toga naziva bioaeracijski proces.

Anaerobni procesi koji se odvijaju u visokim tankovima za anaerobnu respiraciju danas sve
više istiskuju iz upotrebe aerobne procese jer ne zahtjevaju toliko velike i skupe rezervoare,
troše manje energije i proizvode manje biološkog mulja, a energija se može regenerirati
zahvaljujuüi proizvodnji metana. Anaerobna obrada ima i loše strane: anaerobne
mikroorganizme je teško uzgojiti u laboratoriju jer su jako osjetljivi na promjenu temperature,
pH i na koncentraciju hranjivih tvari u svojoj okolini, pa su skuplji što poveüava poþetne
troškove.
Usporedba aerobne i anaerobne obrade dana je u tablici:
Aerobna obrada Anaerobna obrada

- najbolje nakon prethodnog proþišþavanja - bez prethodnog taloženja


- za vode sa manjim konc. štetnih tvari - samo za srednje i visoke koncentracije
- za dosta hladne otpadne vode - samo za vode sa temperaturom >20 0C
- toksiþne tvari ne smetaju - uz toksiþne tvari niskih koncentracija
- potrebna neutralizacija - bez neutralizacije
Proces
- samo kontinuirani proces - moguüe sezonsko korištenje
- istovremeno uklanjanje N i P - ne uklanja N i P istovremeno
- velika proizvodnja mulja - jako malo izlaznog mulja
- opasnost od zaþepljenja - nema opasnosti od zaþepljenja
- samo mali volumeni otpadnih voda - moguü tretman velikih volumena
- skupo održavanje - nije skupo održavanja
- problem mirisa i otpadnog zraka - miris ne smeta jer su spremnici zatovreni
Aerobna obrada Anaerobna obrada
Nusprodukti
Velike koliþine izlaznog mulja Vrijedan bioplin (CH4)
Ci j e n a
- relativno niska investicija - þesto potrebna visoka investicija
- VISOKI TROŠKOVI - NISKI TROŠKOVI
- aeriranje (snaga) - mali utrošak energije
- nutrienti (N, P) - malo (ništa) hranjive tvari
- zbrinjavanje otpadnog mulja - malo (ništa) izlaznog mulja
- moguüa mala postrojenja - mala postrojenja su manje ekonomiþna

Zakljuþak

Prije otpuštanja otpadnih voda praonica u kanalizaciju ili rijeke potrebno je takve vode
proþistiti. Odluku o tome koji je naþin proþišþavanja najbolji u ekonomskom i ekološkom
smislu, treba se odrediti za svaki sluþaj praonice posebno, a najuþinkovitija je kombinacija
kombinacija fizikalno – kemijskih procesa flokulacije, taloženja i filtracije, te bioloških
aerobnih i anaerobnih procesa. Kod obrade otpadnih voda bolniþkih ili laboratorijskih
praonica u kojima su prisutni patogeni mikroorganizmi potrebno je dodatno provesti kemijsku
dezinfekciju ili UV radijaciju radi njihovog uklanjanja.
Prednost biološke obrade je u dobrom razgraÿivanju neþistoüa (98% - tno proþišþavanje za
razliku od konvencionalnih 75 %), te u izbjegavanju rada sa kemijskim tvarima koje izazivaju
neželjene efekte ili su opasne za zbrinjavanje i odlaganje. Kod biološke obrade nema
nakupljanja štetnih aniona u otpadnoj vodi. Nedostatak ove metode su veliki zahtjevi za
prostorom, jer su potrebna velika postrojenja male mobilnosti kojima je teško rukovati.

Literatura
Pravilnik o graniþnim vrijednostima pokazatelja, opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama,
ýlanak 72., stavak 2. Zakona o vodama, «Narodne novine» br. 107 /95
BASF, Press Release, April 2003
I. Petriniü, S. Šostar – Turk, M. Simoniþ; Proþišþavanje otpadnih voda u praonicama rublja
pomoüu aktivnog ugljena, Tekstil 51 (10) 463-469 (2002.)
I. Petriniü, S. Šostar – Turk, M. Simoniþ; Upotreba naprednih tehnologija za proþišþavanje
otpadnih voda u praonicama rublja, Tekstil 52 (9) 455-462 (2003.)
Lj. Bokiü, I. Reziü; Mikrobiološko proþišþavanje otpadnih voda tekstilne industrije, Tekstil 52
(12) 503-511 (2003)