Sie sind auf Seite 1von 46

INSTALACIJE ZGRADA

Marina MALINOVEC PUČEK


SALON NAMJEŠTAJA

1. INSTALACIJA VODOVODA (sanitarna voda + požarna voda)

2. INSTALACIJA KANALIZACIJE (sanitarna voda + oborinska voda)

3. TERMOTEHNIČKE INSTALACIJE
(klimatizacija, grijanje, hlađenje)

4. ELEKTRIČNE INSTALACIJE
DIMENZIONIRANJE PRIKLJUČNIH VODOVA
VODOVODA I KANALIZACIJE
1. INSTALACIJA VODOVODA

1A) DIMENZIONIRANJE SANITARNOG VODA

Određivanje količine vode / dimenzije voda


→ prema broju jedinica opterećenja JO

1 JO = 0.25 l/s (Njemačka DIN 1988-W308)

1 JO = 0.47 l/s (SAD)

1 JO = 0.20 l/s (Rusija)

Veza između protočne količine vode [l/s] i JO : q = 0.25 JO [l/s = dm3/s]

d 2π 4⋅q
q = v⋅ promjer voda d=
4 v ⋅π
Tablica 1. Preporučene brzine vode u vodovodnim cijevima za razne vrste vodova

VRSTA VODA Brzina vode v, [m/s]


Kućni priključci 1.0 - 2.5
Razvodni vodovi 1.0 - 2.0
Vertikale 1.0 - 2.0
Grane i ogranci 1.0 - 2.5
Vertikale i grane u bolnicama, hotelima 0.5 - 0.7
Topla voda – cirkulacijski vodovi 0.2 - 0.4
Primjer 1: Dimenzioniranje priključnog voda vodovoda obiteljske kuće

SANITARNI Broj san. JO ∑JO


PREDMET predmeta
Kada 1 2 2
Tuš kada 1 1 1
Umivaonik 2 1 2
WC 2 0.25 0.5
Sudoper 2 1 2
Perilica za suđe 2 1 2
Perilica za rublje 2 1 2

HV ∑JOHV = 11.5

TV ∑JOTV = 7
I način : RAČUNANJE

l −3 m
3
quk = 0.25 ∑ JOHV = 0.25 11 ≅ 0.85 = 0.85 ⋅10
s s
Potrebni promjer priključnog voda vodovoda:

4 ⋅ q uk 4 ⋅ 0.85 ⋅ 10 − 3
d = = = 0.0232 m = 23.2 m m
v ⋅π 2 ⋅π

Odabrani promjer priključnog voda vodovoda:

DN25 (∅30x2.6, du=24.8 mm)

Vanjski promjer cijevi: dv=30 mm


Unutarnji promjer cijevi: du=24.8 mm
Debljina stijenke cijevi: s =2.6 mm
II način : Pomoću Tablice 17.7 − brže i jednostavnije
ht – pada tlaka [dbar/m], v − brzina strujanja vode u cijevi [m/s]

q = 0.25 JO

Odabrana cijev:

DN25 v = 1 − 2 m/s

Brzina strujanja
vode u cijevi:

v = 1.45 m/s

∑JOHV = 11.5
1B) DIMENZIONIRANJE POŽARNOG VODA

HIDRANTSKA MREŽA
→ vanjska hidrantska mreža
(nije potrebna za salon namještaja − postoje ulični hidranti)
→ unutarnja hidrantska mreža (OBAVEZNO)

Dimenzija unutarnje hidrantske mreže = f (visina zgrade)


“Pravilnik o tehničkim normativima za hidrantsku mrežu za gašenje požara“

Visina objekta Najmanji protok JO DN v ht


[m] [l/s] [m/s] [dbar/m]
do 22 5 400 DN65 1.3 0.080
23 do 40 7.5 900 DN80 1.5 0.070
41 do 75 10 1600 DN100 1.1 0.031
više od 75 12.5 2500 DN100 1.4 0.049

Za objekte visine do 22 m – istovremeni rad 2 hidranta po 2.5 l/s → ukupno 5 l/s


Odabrani promjer požarnog voda: DN65 v = 1.3 m/s
2. INSTALACIJA KANALIZACIJE
DIMENZIONIRANJE PRIKLJUČNOG VODA KANALIZACIJE

Sustavi kanalizacije:
1. mješoviti kanalizacijski sustav
2. razdjelni kanalizacijski sustav

Kanalizacija van zgrade ⇒ DN ne smije biti manji od DN150

Određivanje ukupne količine otpadne vode:


A) SANITARNA (FEKALNA) OTPADNA VODA

N ⋅ P ⋅ q0
QF = [l/s]
100

N – broj sanitarnih predmeta iste vrste, [-]


P – postotak istovremenog izljeva iz sanitarnih predmeta iste vrste, [%]
qo – količina izljeva iz pojedinih sanitarnih predmeta, [l/s]
B) OBORINSKA OTPADNA VODA

A ⋅ I ⋅ψ
QOB = [l/s]
10000

A – tlocrtna površina krova ili površina prostora s kojeg se vrši odvodnja, [m2]
I – intezitet oborina, [l/(s ha)]→Zagreb I = 143 l/(s ha) (1 ha = 10000 m2)
ψ – koeficijent otjecanja, [-]
ψ = 1.0 ⇒ kosi krov
ψ = 0.8-0.9 ⇒ ravni krov
ψ = 0.6 ⇒ teren oko zgrade

Mješoviti sustav kanalizacije − UKUPNA KOLIČINA OTPADNE VODE:


1
Quk = QOB + ⋅ QF ako je Quk > QF
3
TABLICA KÜTER-a
Quk = QF ako je Quk < QF DN xxx
3. TERMOTEHNIČKE INSTALACIJE

3A) GRIJANJE → TOPLINSKA STANICA (“proizvodi TOPLU vodu”)

3B) HLAĐENJE → RASHLADNI AGREGAT (“proizvodi HLADNU vodu”)

3C) KLIMATIZACIJA → KLIMA-KOMORA

TOPLINSKA STANICA → unutar objekta

→ prostorija 20−25 m2 s dvostrukim vanjskim vratima

→ za zagrijavanje vode u sustavu grijanja

(radijatori, konvektori, podno grijanje,

predgrijač/grijač u klima-komori)

→ za zagrijavanje PTV (potrošne tople vode)


RASHLADNI AGREGAT → izvan objekta (na krovu ili u okolici objekta)

KLIMA-KOMORA → unutar ili izvan objekta (najčešće na krovu objekta)


3A) GRIJANJE → TOPLINSKA STANICA

INSTALACIJA
GRIJANJA

PLOČASTI
IZMJENJIVAČ
(voda-voda)

IZ TOPLANE
U TOPLANU
INSTALACIJA Toplinska kompakt stanice
GRIJANJA

PUMPE

PLOČASTI
IZMJENJIVAČ

TOPLANA
Shema toplinske
kompakt stanice
PLOČASTI IZMJENJIVAČ

Shematski prikaz rada pločastog


izmjenjivača
PLOČASTI IZMJENJIVAČ

Slika jedne ploče pločastog izmjenjivača

A ↑↑ velika površina za izmjenu topline

Za istu količinu izmijenjene topline Q


veličina pločastog izmjenjivača je manja u
odnosu na konvencionalne Shell&Tube
izmjenjivače !!! Strujanje fluida preko jedne ploče
pločastog izmjenjivača
CIJEVNI IZMJENJIVAČ – Shell&Tube heat exchanger
OGRJEVNA TIJELA − elementi sustava centralnih grijanja, kojima je
zadaća neposredan prijenos topline s grijaćeg tijela na zrak u prostoriji

A) KONVEKTORI (nalazi se uvijek iza MASKE)


B) RADIJATORI (člankasti, pločasti, cijevni-kupaonski)

A) Konvektor B) Člankasti radijator od ljevanog željeza


A) KONVEKTORI
→ ogrjevna tijela izrađena od ravnih orebrenih cijevi
→ ugrađuju se uvijek iza maske
→ uz zid ispod prozora, u zidna udubljenja, u podne kanale (podni konvektori),
→ ispod velikih staklenih površina gdje zagrijavaju infiltrirajući zrak čime
smanjuju toplinske gubitke prostorije i sprječavaju kondenzaciju na staklenim
površinama stvaranjem zavjese toplog zraka
→ ispod klupe za sjedenje i sl.
h1 − izlaz toplog zraka
h2 − djelotvorna visina konvektora
h3 − ulaz zraka u konvektor

Što je maska viša odnosno što je h2 veći, to je učinak veći !!!

Ugradnja konvektora s maskom i istrujnim otvorima sa strane i odozgo


Konvektori uz zid ispod prozora s bočnim istrujnim otvorom
Podni konvektori ispod velikih staklenih površina
OSNOVNI DIJELOVI
1. Izmjenjivač (voda - zrak)
2. Rešetka
3. kućište

Duljine kućišta na raspolaganju:


→ 800-5000 mm

Podni konvektori ispod velikih staklenih površina


B) RADIJATORI (člankasti, pločasti, cijevni-kupaonski)

ČLANKASTI RADIJATORI
PLOČASTI RADIJATORI

Pločasti radijatori − presjek kroz pločasti


radijator
CIJEVNI RADIJATORI
3B) HLAĐENJE → RASHLADNI AGREGAT

Rashladni agregati (rashladnici i hladnjaci vode, eng. chillers) služe kao izvor
rashladnog učina pri neizravnom hlađenju, tj. za hlađenje vode, koja se razvodi
cjevovodima do izmjenjivača topline u ventilokonvektorima, klima-komorama i sl.

Prikaz rashladnog kruga u T-s dijagramu

1−2 KOMPRESOR, 2 −3 KONDENZATOR


3 −4 PRIGUŠNI ORGAN, 4 −1 ISPARIVAČ (HLADNJAK)
U rashladnom krugu prostrujava RADNA TVAR (R134a, R404a, R407c, R410a)
ISPARIVAČ → radna tvar isparava na temperaturi isparavanja, primajući na sebe
toplinu vode
KOMPRESOR → usisava isparenu radnu tvar i komprimira je na tlak kondenzacije
KONDENZATOR → pregrijana para iz kompresora se hladi, predajući toplinu okolini
Sva para se kondenzira odnosno ukapljuje
PRIGUŠNI ORGAN → snizuje tlak nastalog kondenzata na tlak isparavanja
KONDENZATOR
(hlađen zrakom iz okoline)

Kondenzator se nalazi na poleđini


hladnjaka

HERMETIČKI ISPARIVAČ
KOMPRESOR

Isparivač se nalazi unutar hladnjaka


i on je taj koji hladi prostor, a time i
proizvode u njemu.
RASHLADNI KOMPRESORI
→ HERMETIČKI KOMPRESORI (stapni, rotacijski, vijčani)
→ POLUHERMETIČKI KOMPRESORI (stapni, vijčani)
→ OTVORENI KOMPRESORI (stapni, vijčani)

HERMETIČKI KOMPRESORI − kompresor i elektromotor su zatvoreni u


nepropusnu zavarenu posudu od čeličnog lima

OTVORENI KOMPRESOR − elektromotor se nalazi izvan kućišta kompresora


STAPNI POLUHERMETIČKI KOMPRESORI

IZLAZ
radne tvari

ULAZ radne tvari stapovi

koljenasto
vratilo

elektromotor
RASHLADNI AGREGAT ZRAKOM HLAĐEN → vanjska ugradnja
Odabir agregata na osnovu izračunatog rashladnog učina - proračun
3C) KLIMATIZACIJA → KLIMA−KOMORA
KLIMA-KOMORA
→ dio sustava ventilacije i klimatizacije u kojem se priprema zrak
→ sklop uređaja namijenjen za stvaranje i održavanje zadanih parametarom
kakvoće zraka u prostorijama
→ upotrebljavamo ih za grijanje, hlađenje, filtraciju, dovlaživanje, odvlaživanje,
rekuperaciju, regeneraciju i ventilaciju

Kvalitetna izvedba klima komore sadrži sustav povrata topline. Toplina koju
sadržava otpadni zrak pritom služi za predgrijavanje (ili hlađenje) vanjskog
svježeg zraka. Za povrat te topline postoje dvije osnovne mogućnosti: pomoću
rekuperatora (senzibilna toplina) i pomoću regeneratora (senzibilna i latentna
toplina).
Presjek kroz klima-komoru
ZRAK
iz prostorije

u prostoriju

TOPLINSKA RASHLADNI
⊕ GRIJAČ STANICA AGREGAT

− HLADNJAK
VENTILOKONVEKTOR (eng. fan coil, njem. der Gebläsekonvektor)

→ dio sustava klimatizacije koji omogućava grijanje, hlađenje i filtriranje zraka

Ventilokonvektor se sastoji od slijedećih


elemenata ugrađenih u jedno kućište:
1. filtra za zrak
2. ventilatora s reguliranim brojem okretaja
elektromotora
3. izmjenjivača topline s mogućnošću
spajanja na hladnu i toplu vodu
4. usisne i istrujne rešetke

Primjena ventilokonvektora: u hotelima,


apartmanima i uredskim prostorima.
IZMJENJIVAČ TOPLINE :
→ cijevni s lamelama i unutar njega struji voda kao prijenosnik energije
→ slučaj GRIJANJA – TOPLINSKA STANICA (osigurava TOPLU vodu)
→ slučaj HLAĐENJA − RASHLADNI AGREGAT (osigurava HLADNU VODU)

HLAĐENJE- polazne/povratne temperature vode 10/14.5°C ili 12/16.5°C


GRIJANJE- polazne/povratne temperature vode 45/40°C, 50/40°C ili 55/45°C

VENTILATOR:
→ ostvaruje prisilno strujanje zraka iz prostorije preko izmjenjivačkih ploha,
čime se zrak hladi ili grije, ovisno o tome struji li kroz izmjenjivač topla ili
hladna voda
NAPOMENA: ventilokonvektori pružaju mogućnost grijanja i hlađenja, ali ne i
komformnu klimatizaciju.
Sustav cjevovoda kod ventilokonvektora može biti:
→ DVOCIJEVNI (jedan izmjenjivač, za sezonski rad)
→ ČETVEROCIJEVNI (dva izmjenjivača-za toplu i hladnu vodu,
pružaju potpunu ugodnost, skuplji)

Izmjenjivači topline dvocijevnog i četverocijevnog ventilokonvektorskog sustava


Dvocijevna i četverocijevna izvedba ventilokonvektora
Ventilokonvektori se mogu postavljati:
• na pod (parapetna ili podna izvedba)
• na zid
• vješanjem o strop slobodno u prostoru
• unutar spuštenog stropa (stropna, podstropna ili kazetna izvedba)

Podna i kazetna izvedba ventilokonvektora