Selektivno Djelovanje Zaštitnih Uređaja U Niskonaponskim Mrežama

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAČUNARSTVA
DIPLOMSKI RAD br. 2193
SELEKTIVNO DJELOVANJE ZAŠTITNIH

UREĐAJA U NISKONAPONSKIM MREŽAMA
Darijo Bilić
Zagreb, lipanj 2008.

Zahvaljujem svom mentoru prof. dr. sc. Anti Marušiću na savjetima koji su me
usmjeravali tijekom izrade ovog rada, jednako tako zahvaljujem i ing. el. Jozi Biliću
na stručnoj pomoći te podršci tijekom mog studiranja.
Posebno zahvaljujem svojima roditeljima, Ankici i Marinku, na strpljivosti i

brižnosti te odricanju kroz sve ove godine mog studija. Zahvaljujem svojoj djevojci
Danijeli što je uz mene, te ostalim članovima obitelji i prijateljima koji su sa mnom
dijelili trenutke radosti i tuge.
Još jednom svima, hvala!
ii
Darijo Bilić
0036400787
iii
Sažetak
Ovaj diplomski rad opisuje osnovne principe djelovanja i selektivnosti

nadstrujne zaštite u niskonaponskim mrežama. Opisani su pojedini elementi koji
služe za izvedbu nadstrujne zaštite. Karakteristike tih uređaja korištene su za
objašnjenje njihovog međusobnog selektivnog djelovanja. Na kraju je opisan i
praktični primjer odabira, razmještaja te selektivnog djelovanja nadstrujne zaštite u
niskonaponskom dijelu mreže od SN strane transformatora do krajnjeg trošila.
iv
Sadržaj
1. Uvod .......................................................................................................... 1
2. Općenito o nadstrujnoj zaštiti u niskonaponskim mrežama ....................... 2
2.1. Zaštita od preopterećenja ................................................................... 2
2.2. Zaštita od posljedica kratkog spoja ..................................................... 3
2.3. Zaštita od neželjenog porasta temperature......................................... 3
2.4. Zahtjevi za nadstrujnu zaštitu ............................................................. 3
3. Nadstrujni zaštitni uređaji .......................................................................... 4
3.1. Niskonaponski osigurači ..................................................................... 4
3.1.1. Rastalna karakteristika ................................................................. 4
3.1.2. Ograničavanje struje .................................................................... 5
3.1.3. Prekidna moć osigurača ............................................................... 7
3.1.4. Osnovna podjela niskonaponskih osigurača ................................ 7
3.2. Niskonaponski prekidači ..................................................................... 9
3.2.1. Prekidna moć niskonaponskih prekidača ..................................... 9
3.2.2. Tjemene vrijednosti i vremenska zadrška podnosive struje ...... 10
3.2.3. Okidači ....................................................................................... 11
3.2.4. Minijaturni prekidači ................................................................... 14
3.3. Niskonaponski releji .......................................................................... 16
3.3.1. Releji za preopterećenje............................................................. 18
3.4. Termometarski zaštitni uređaji .......................................................... 20
3.4.1. PTC zaštitni uređaji .................................................................... 20
3.4.2. NTC zaštitni uređaji .................................................................... 21
3.5. Kombinirani sklopni zaštitni uređaji ................................................... 21
3.5.1. Kombinacija prekidač – osigurač................................................ 22
v
3.5.2. Kombinacija sklopnik – prekidač ................................................ 23
3.5.3. Kombinacija sklopnik i relej za preopterećenje – osigurač ......... 23
3.5.4. Kombinacija sklopnik i relej za preopterećenje – prekidač ......... 25
3.5.5. Prekidači u kaskadi .................................................................... 26
3.5.6. Podešavanje kombiniranih zaštitnih uređaja .............................. 27
3.5.7. Usporedba kombinacija zaštitnih uređaja ................................... 29
4. Funkcije nadstrujnih zaštitnih uređaja ..................................................... 31
4.1. Zaštita transformatora ....................................................................... 31
4.1.1. Kvarovi transformatora ............................................................... 31
4.1.2. Transformatori u radijalnim mrežama ......................................... 32
4.1.3. Paralelno spojeni transformatori istih izlaznih karakteristika ...... 32
4.1.4. Transformatori u zamkastim mrežama ....................................... 32
4.2. Zaštita kabela i vodova ..................................................................... 34
4.3. Zaštita motora ................................................................................... 35
4.3.1. Uzroci kvarova motora ............................................................... 35
4.3.2. Zaštita rotora trofaznih asinkronih motora .................................. 36
4.3.3. Zaštita trofaznog asinkronog motora korigiranjem faktora snage 36
4.3.4. Zaštita trofaznog motora pri promjeni smjera vrtnje ................... 37
4.4. Zaštita kondenzatorskih baterija ....................................................... 37
5. Selektivnost nadstrujnih zaštitnih uređaja ............................................... 38
5.1. Zahtjevi za selektivno djelovanje zaštitnih uređaja ........................... 38
5.2. Načini ostvarivanja selektivnosti ....................................................... 40
5.2.1. Nadstrujna selektivnost .............................................................. 40
5.2.2. Vremenska selektivnost ............................................................. 41
5.2.3. Logički stupnjevana selektivnost ................................................ 42
5.2.4. Selektivnost ostvarena usmjerenim zaštitnim uređajima ............ 43
vi
5.3. Selektivnost zaštitnih uređaja u radijalnim mrežama ........................ 44
5.3.1. Selektivnost serijski spojenih osigurača ..................................... 44
5.3.2. Selektivnost serijski povezanih prekidača .................................. 45
5.3.3. Selektivnost između prekidača i nižeg osigurača ....................... 50
5.3.4. Selektivnost između osigurača i nižeg prekidača ...................... 51
5.3.5. Selektivnost u slučaju dva ili više paralelnih izvora napajanja .... 52
5.3.6. Selektivnost nadstrujnih uređaja sa podnaponskim okidačima .. 53
5.3.7. Korištenje tablica selektivnosti ................................................... 55
5.4. Selektivnost u zamkastim mrežama ................................................. 57
5.4.1. Osigurači u čvorištima ................................................................ 58
5.4.2. Selektivnost postignuta sa usmjerenim okidačima i komunikacijom

među njima ................................................................................. 58
5.5. Pomoćna zaštita ............................................................................... 63
6. Primjer odabira zaštitnih uređaja za niskonaponsku mrežu .................... 64
6.1. Tehnički uvjeti HEP-a korišteni za praktični primjer .......................... 65
6.1.1. Tehnički uvjeti za izvedbu priključka u višestambenim objektima -

pročišćeni tekst korišten za izradu primjera ................................ 65
6.1.2. Tehnički uvjeti za izvedbu priključka u individualnim objektima -

pročišćeni tekst korišten za izradu primjera ................................ 68
6.1.3. Tehnički uvjeti za TS 10 (20) / 0,4 kV, 1 x 250 kVA I 1 x 630 kVA
Kabelska izvedba – vanjsko posluživanje - pročišćeni tekst
korišten za izradu primjera ......................................................... 73
6.2. Model mreže u programu SIMARIS DESIGN 4.1 ............................. 79
6.2.1. Transformatorska stanica ........................................................... 81
6.2.2. Polje javne rasvjete .................................................................... 82
6.2.3. Instalacija zgrade ....................................................................... 83
6.2.4. Područje instalacija kuća ............................................................ 84
vii
6.2.5. Popis odabranih uređaja i njihovi parametri korišteni u modelu . 85
6.2.6. Karakteristike selektivnosti od SN strane napajanja do krajnjeg

trošila.......................................................................................... 95
Zaključak .........................................................................................................101
viii
Popis slika
Slika 3.1 Vremensko strujna rastalna karakteristika osigurača ......................... 5
Slika 3.2 Krivulja rezanja osigurača .................................................................. 6
Slika 3.3 Valni oblici napona i struje pri prekidu kratkog spoja ograničavanjem
struje osiguračem .............................................................................. 6
Slika 3.4 Niskonaponski visokoučinski osigurač (podnožje i uložak)................. 7
Slika 3.5 Vremensko strujna karakteristika prekidača ....................................... 9
Slika 3.6 Niskonaponski prekidač sa termo-magnetskim okidačem ................ 11
Slika 3.7 Karakteristike minijaturnih prekidača ................................................ 15
Slika 3.8 Sklopna vremena otvaranja i zatvaranje kontakata .......................... 17
Slika 3.9 Karakteristika PTC termometra ........................................................ 20
Slika 3.10 Karakteristike i jednopolna shema kombinacije prekidač-osigurač . 22
Slika 3.11 Karakteristike i jednopolna shema kombinacije sklopnik-prekidač . 23
Slika 3.12 Karakteristike i jednopolna shema kombinacije sklopnik i relej za

preopterećenje – osigurač............................................................... 24

preopterećenje – prekidač ............................................................... 25
Slika 3.14 Jednopolna shema i valni oblici napona i struje pri prekidu kratkog
spoja kaskade osigurača ................................................................. 26
Slika 3.15 Podešavanje kombinacije prekidač - osigurač ................................ 27
Slika 3.16 Karakteristike propuštanja struje minijaturnog prekidača sa

pomoćnim osiguračem .................................................................... 28
Slika 4.1 Primjer zamkaste mreže napajane s više SN vodova...................... 33
Slika 5.1 Podešavanje karakteristika prekidača i osigurača u svrhu postizanja

selektivnosti ..................................................................................... 38
Slika 5.2 Kaskada strujno stupnjevanih prekidača .......................................... 41
Slika 5.3 Strujno stupnjevan nadstrujni zaštitni sustav .................................... 42
ix
Slika 5.4 Zaštitni sustav sa usmjerenim zaštitnim uređajima........................... 43
Slika 5.5 Selektivnost dvaju serijski povezanih osigurača ............................... 44
Slika 5.6 Selektivnost bazirana na strujnom stupnjevanju između dva serijski

spojena prekidača ........................................................................... 45
Slika 5.7 Vremensko stupnjevanje prekidača u kaskadi .................................. 47
Slika 5.8 Selektivnost triju serijski povezanih prekidača .................................. 48
Slika 5.9 Dinamička kontrola vremenske zadrške ........................................... 49
Slika 5.10 Selektivno djelovanje prekidača i donjeg osigurača ....................... 50
Slika 5.11 Selektivno djelovanje osigurača i donjeg prekidača ....................... 51
Slika 5.12 Zaštita dva transformatora istih karakteristika u paraleli ................. 52
Slika 5.13 Zaštita tri transformatora istih karakteristika u paraleli.................... 53
Slika 5.14 Rezultantne vrijednosti napona prilikom kratkog spoja ................... 54
Slika 5.15 Granica selektivnosti ilustrirana okidnim karakteristikama dvaju

prekidača spojenih u seriji ............................................................... 57
Slika 5.16 Konfiguracija mreže koju štite osigurači u čvorištima ..................... 58
Slika 5.17 Konfiguracija mreže sa usmjerenim prekidačima i međusobnom

komunikacijom ................................................................................ 59
Slika 5.18 Kvar na sabirnici B1 - prorada Q1, Q3 i Q4, blokiranje Q2 ............. 59
Slika 5.19 Kvar na motoru M - prorada Q4, blokiranje Q1, Q2 i Q3 ................ 60
Slika 5.20 Kvar na transformatoru T1 - prorada Q1, blokiranje Q2, Q3 i Q4 ... 61
Slika 5.21 Kvar na sabirnici B2 - prorada Q2 i Q3, blokiranje Q1 i Q4 ............ 61
Slika 5.22 Kvar na trošilu Z - prorada Q5, blokiranje Q1, Q2, Q3 i Q4 ............ 62
Slika 5.23 Kvar na transformatoru T2 - prorada Q2, blokiranje Q1, Q3 i Q4 ... 62
Slika 6.1 Blok shema niskonaponske mreže ................................................... 64
Slika 6.2 Jednopolna shema modela mreže u programu SIMARIS 4.1 ........... 80
Slika 6.3 Jednopolna shema transformatorske stanice ................................... 81
Slika 6.4 Jednopolna shema polja javne rasvjete ............................................ 82

x
Slika 6.5 Jednopolna shema instalacija zgrade............................................... 83
Slika 6.6 Jednopolna shema instalacija kuća .................................................. 84
Slika 6.7 Područje zaštitnog sustava od SN strane do grupe trošila Z1-RS1.1 95
Slika 6.8 Selektivnost nadstrujne zaštite transformatorske stanice ................. 96
Slika 6.9 Selektivnost zaštite NN grupe 1 vodnog polja .................................. 96
Slika 6.10 Selektivnost nadstrujne zaštite glavnog razvoda zgrade 1 ............. 97
Slika 6.11 Selektivnost nadstrujne zaštite etažnog razvoda 1 zgrade 1 .......... 98
Slika 6.12 Selektivnost nadstrujne zaštite razvodnika stana 1 zgrade 1 ......... 98
Slika 6.13 Selektivnost nadstrujne zaštite grupe trošila 1 stana 1 zgrade 1 .... 99
Slika 6.14 Procjena selektivnosti u programu SIMARIS DESIGN 4.1 ............100
xi
Popis tablica
Tablica 3.1 Podjela osigurača u funkcijske i pogonske razrede ........................ 8
Tablica 3.2 Funkcije releja i okidača ............................................................... 10
Tablica 3.3 Karakteristične veličine za okidače prema normi IEC 60947-2 ..... 13
Tablica 3.4 Opseg proradnih struja okidača za zaštitu od kratkog spoja ......... 14
Tablica 3.5 Nazivne prekidne moći minijaturnih prekidača prema normi IEC
60898 ............................................................................................ 15
Tablica 3.6 Usporedba kombinacija zaštitnih uređaja sa osiguračima ............ 29
Tablica 3.7 Usporedba kombinacija zaštitnih uređaja bez osigurača .............. 30
Tablica 4.1 Nadstrujna zaštitna oprema za vodiče i njima pripadne norme..... 34
Tablica 5.1 Selektivnost dva serijski spojena MCCB prekidača ...................... 55
Tablica 6.1 Tehnički podaci transformatora..................................................... 73
Tablica 6.2 Snaga kondenzatorske baterije .................................................... 76
Tablica 6.3 Osigurači odabrani s obzirom na nazivni napon transformatora ... 77
Tablica 6.4 Spojni vodovi transformatora i dovodnog polja ............................. 78
Tablica 6.5 Mrežni parametri srednjeg napona ............................................... 87
Tablica 6.6 Mrežni parametri niskog napona................................................... 87
Tablica 6.7 Natpisna pločica transformatora ................................................... 88
Tablica 6.8 SN prekidač .................................................................................. 88
Tablica 6.9 Osigurači rastavljači...................................................................... 88
Tablica 6.10 Minijaturni prekidač ..................................................................... 89
Tablica 6.11 Osigurači sa postoljima ............................................................... 90
Tablica 6.12 SN kabel ..................................................................................... 91
Tablica 6.13 NN kabeli i vodiči ........................................................................ 91
Tablica 6.14 Promjenljivi teret ......................................................................... 93
xii
Uvod
1. Uvod
Velike struje kratkog spoja ili preopterećenja mogu izazvati dinamička i termička
naprezanja koja mogu dovesti do posljedica: oštećenja pojedinih elemenata
mreže, požara pa i ozljeda ili smrti osoba koji su prisutni u prostoru zahvaćenom
kvarom. Kako bi se zaštitila oprema od posljedica navedenih struja upotrebljavaju
se uređaji koji čine nadstrujnu zaštitu.
Nadstrujna zaštita je podijeljena u tri kategorije: zaštita od preopterećenja, od

kratkog spoja te od porasta temperature. Nadstrujnu zaštitu čini niz zaštitnih
uređaja povezanih u jednu cjelinu. Ti uređaji su sklopni aparati. Sklopni aparati se
mogu podijeliti u tri osnovne skupine. To su osigurači, prekidači i sklopnici sa
pomoćnim relejima. Njihovo djelovanje može se razmatrati pojedinačno ako se
radi o krajnjim odsjecima trošila ili kao sustav, kada imamo više odsjeka sa
međusobno povezanim zaštitnim uređajima.
Kako bi se osigurao željeni rad više zaštitnih uređaja u jednoj cjelini potrebno ih
je prilagoditi. Ako rad je zaštitnih uređaja prilagođen tako da bi pri kvaru reagirali
samo uređaji u najbliži mjestu kvara, dok bi uređaji iza njih ostali u mirovanju,
odnosno da je sustav u cjelini sposoban otkriti kvar i izolirati ga od ostatka mreže,
takvo djelovanje zaštitnih uređaja nazivamo selektivnim djelovanjem.
U nastavku će biti objašnjene vrste nadstrujnih zaštita, zaštitni uređaji i njihove

funkcije, te selektivno djelovanje istih, a potom će na praktičnom primjeru biti
objašnjeno selektivno djelovanje zaštitnih uređaja na određenom dijelu
niskonaponske mreže.
1
Općenito o nadstrujnoj zaštiti u niskonaponskim mrežama
2. Općenito o nadstrujnoj zaštiti u niskonaponskim

mrežama
Nadstrujnu zaštitu možemo podijeliti u tri skupine:
- zaštita od preopterećenja,
- zaštita od posljedica kratkog spoja,
- zaštita od neželjenog porasta temperature.
Zaštita od preopterećenja je zapravo zaštita izvedena strujno ovisnim relejima

sa elektroničkom ili termičkom vremenskom zadrškom i pripadnim sklopnim
uređajima [1].
Zaštita od posljedica kratkog spoja najčešće realizirana brzim

elektromagnetskim ili elektroničkim okidačima i pripadnim sklopnim uređajima ili
osiguračima. U slučaju selektivne zaštite koriste se elektromagnetski ili elektronički
releji sa kratkotrajnim vremenskim zatezanjima i pripadnim sklopnim uređajima ili
osigurači odgovarajućih karakteristika.
Zaštita od neželjenog porasta temperature te direktna zaštita izvedena

najčešće termostatom i pripadnim sklopnim uređajem.
2.1. Zaštita od preopterećenja

Preopterećenje nastupa kada komponente nekog postrojenja trpe prisutnost
većih pogonskih struja prevelikog vremenskog trajanja ili ako je oprema, npr.
motori i/ili kabeli, krivo dimenzionirana. Ove struje preopterećenja podižu
temperaturu namota i kabela iznad dozvoljene te tako skraćuju životni vijek
njihovih izolacija. Što je struja preopterećenja veća to se brže dostiže dozvoljena
temperatura i time skraćuje dopušteno vrijeme pod tim opterećenjem. Krivulja
dopuštenog opterećenja dobiva se unošenjem dozvoljenih vremena opterećenja u
vremensko-strujni dijagram.
Zadatak zaštite od preopterećenja je da dopusti protok struje preopterećenja

kroz dozvoljeno vrijeme, ali i da prekine protok iste ukoliko se dozvoljeno vrijeme
takvog preopterećenja premaši. [1]
2
Općenito o nadstrujnoj zaštiti u niskonaponskim mrežama
2.2. Zaštita od posljedica kratkog spoja

Kratki spojevi mogu biti uzrokovani oštećenjem izolacije, kvarom na opremi ili
pogrešnim sklopnim manevrima. Kratki spoj uglavnom je ostvaren električnim
lukom. Električni luk kratkog spoja može uništiti opremu i ugroziti osoblje u svojoj
blizini. Struja kratkog spoja najčešće napreže kabele i opremu postrojenja kojom
prolazi. Ova naprezanja su termičke i mehaničke prirode.
Zadatak zaštite od posljedica kratkog spoja je da ograniči opasne posljedice

nastale kratkim spojem što je više moguće, što znači da zamijećene struje nastale
kratkim spojem budu prekinute u milisekundama.[1]
2.3. Zaštita od neželjenog porasta temperature

Za razliku od zaštite od preopterećenja, zaštita od neželjenog porasta
temperature djeluje direktno promjenom temperature unutar opreme pomoću
termostata i pripadnog sklopnog uređaja.
Zadatak zaštite od neželjenog porasta temperature je da dozvoli pojavljivanje

porasta temperature u normalnim pogonskim uvjetima, ali ukoliko taj porast dođe
do dopuštene temperature, vrši se postupak isključivanja uređaja. Prije tog
postupka može se ugraditi i alarmni uređaj koji upozorava na rizično povišenje
temperature kako bi se unaprijed poduzele preventivne mjere u svrhu izbjegavanja
termičkog preopterećenja.[1]
2.4. Zahtjevi za nadstrujnu zaštitu

Osnovni zahtjevi za nadstrujnu zaštitu su brzina, pouzdanost i selektivnost.
Brzina uklanjanja struja kratkog spoja ili preopterećenja važna je zbog termičkog i
mehaničkog naprezanja pojedinih komponenti. Od sustava zaštite zahtjeva se da
je što pouzdaniji kako bi se pravovremenim uklanjanjem kvara smanjila mogućnost
štete. Selektivnost je važna kako bi se omogućila samo izolacija kvara iz mreže,
kako bi se izbjegao prekid isporuke djelu mreže koji nije zahvaćen kvarom.
3
Nadstrujni zaštitni uređaji
3. Nadstrujni zaštitni uređaji

Sklopni aparati niskog napona služe za sklopne operacije u glavnim i pomoćnim
krugovima. Njihova primjena se najčešće nalazi u niskonaponskim industrijskim i
distribucijskim postrojenjima i uređajima [2]. Prema namjeni mogu se podijeliti na
upravljačke i zaštitne. Nadstrujni zaštitni uređaji su sklopni aparati koji služe za
zaštitu vodova, kabela, postrojenja i uređaja od preopterećenja, posljedica kratkog
spoja te neželjenog pregrijavanja. Osnovna podjela nadstrujnih zaštitnih uređaja je
na osigurače i prekidače.
3.1. Niskonaponski osigurači

Niskonaponski osigurači su uređaji koji služe za zaštitu od posljedica kratkog
spoja i nedozvoljenih preopterećenja vodova, kabela, sklopnih postrojenja te
različitih trošila [2]. To su sklopni aparati koji samostalno prekida strujni krug
taljenjem posebno dimenzioniranog vodljivog dijela (rastalnice) uzrokovanog
termičkim djelovanjem električne struje, dakle vodljivi element se rastali prolaskom
struje određene struje dovoljno velikim vremenskim intervalom. Zbog tog svojstva
osigurač služi kao nadstrujni zaštitni uređaj. Funkcionalne osobine osigurača
odnosno njegovo ponašanje uslijed prolaska određene struje određenim
vremenskim intervalom, prikazane su rastalnom karakteristikom odnosno
karakteristikom struja-vrijeme.
3.1.1. Rastalna karakteristika

Vrijeme taljenja vodljivog dijela osigurača je prikazano kao funkcija struje u
vremensko-strujnom dijagramu sa logaritamskom skalom. Vremensko-strujna
rastalna karakteristika leži između dvije asimptote. Prva (vertikalna) je minimalna
struja taljenja koja uzrokuje taljenje rastalnog elementa osigurača, dok je druga
asimptota ona koja prikazuje toplinu nastalu prolaskom struje (I2⋅t), bazirana na
strujama kratkog spoja, odnosno toplinu potrebnu za taljenje rastalnog elementa
(slika 3.1). Pozicija karakteristike je određena uglavnom prijelazom topline iz
rastalnog elementa osigurača u okolinu [1].
4
Rastalna karakteristika i karakteristika ukupnog trajanja prekidanja su do oko

20⋅In jednake, dok se razdvajaju kod viših struja kratkog spoja. Razlika je zbog
pratećeg vremena gašenja luka, uglavnom ovisno o radnom naponu i vrijednosti
moguće struje kratkog spoja.
109
Imax gornja granična
struja taljenja
Imin donja granična struja
taljenja
105
I2t krivulja
krivulja ukupnog trajanja
prekidanja
101
10-3
101 102 103 104
Struja I [A]
Slika 3.1 Vremensko strujna rastalna karakteristika osigurača1
3.1.2. Ograničavanje struje

Ukoliko dođe do velikih struja kratkog spoja, vodljivi element osigurača bi se
mogao rastaliti prije nego što ta struja dosegne tjemenu vrijednost [1]. To je
prednost osigurača jer u tom slučaju se smanjuju termička naprezanja elemenata
iza osigurača.
Najviša trenutna vrijednost struje koja se dostiže tijekom prekida je poznata pod
nazivom odrezana struja iD. Na slici 3.2 je prikaza karakteristika rezanja struje gdje
su Ik vrijednost struje kratkog spoja, In nazivna struja osigurača, iD odrezana struja,
ip tjemena vrijednost struje kratkog spoja. Strelica a prikazuje područje bez
ograničavanja struje, a strelica b područje sa ograničavanjem struje.
1
vrijednosti preuzete iz literature [5]
5
Slika 3.2 Krivulja rezanja osigurača2
Na slici 3.3 prikazan je valni oblik struje osigurača koji ograničava struju kratkog
spoja. Tu se vidi da je odrezana struja iD manja od tjemene vrijednosti struje
kratkog spoja ip, dakle ograničavanje struje je učinkovito ako linija iD presijeca
krivulju struje kratkog spoja Ik prije nego što ta struja dosegne tjemenu vrijednost
ip.
Slika 3.3 Valni oblici napona i struje pri prekidu kratkog spoja
ograničavanjem struje osiguračem
2
dio karakteristike preuzet iz literature [12]
6
3.1.3. Prekidna moć osigurača

Prekidna moć osigurača je najveća efektivna vrijednost struje koju osigurač u
određenim propisanim uvjetima može isklopiti. Vrijednost prekidne moći
visokoučinskog osigurača mogu biti i reda veličine 100 kA, dakle, osigurači su
elementi koji su sposobni prekinuti vrlo velike struje kratkog spoja sa vrlo
učinkovitim gašenjem luka. Ako imaju dobru sposobnost rezanja struje, tada im je i
prekidna moć veća. Efektivno ograničavanje struje te velika prekidna moć su
karakteristike koje osigurače prikazuju kao elemente koji su neophodni u
formiranju nadstrujne zaštite. Na slici 3.4 prikazani su uložak i podnožje osigurača
velike prekidne moći sa označenim osnovnim dijelovima.
Slika 3.4 Niskonaponski visokoučinski osigurač (podnožje i uložak)
3.1.4. Osnovna podjela niskonaponskih osigurača

Niskonaponski osigurači podijeljeni su prema području primjene, izvedbi, te
prema njihovim radnim karakteristikama u funkcijske i pogonske razrede.
7
Prema području primjene dijele se na:
• instalacijske osigurače
• osigurače velike prekidne moći ili visokoučinske osigurače (NH, NVO)
Funkcijski razred određuje u kojem se strujnom području rastalni element

osigurača mora rastaliti. Podjela u funkcijske i pogonske razrede prikazana je na
tablicom 3.1.
Tablica 3.1 Podjela osigurača u funkcijske i pogonske razrede
Funkcijski Kontinuirano Pogonski Štićeni

Struja taljenja
razred vođenje struje razred elementi
Osigurači opće namjene (sva područja rada)
g In ≥Imin gG vodovi, kabeli
gR poluvodički
uređaji
Osigurači za pojedina područja
a In >4⋅In aM sklopni aparati
≥2,7⋅In aR poluvodički
uređaji
Funkcijski razred g (osigurači opće namjene), sadrži široko područje osigurača.

Osigurači tog razreda mogu provoditi struju od minimalne do nazivne vrijednosti,
te prekinuti od najmanje struje taljenja do prekidne moći osigurača. Osigurači ovog
razreda namijenjeni su zaštiti od kratkog spoja i zaštiti od preopterećenja.
Funkcijski razred a (osigurači za pojedina područja), sadrži široko područje

osigurača. Osigurači tog razreda mogu provoditi struju od minimalne do nazivne
vrijednosti, te prekinuti struje i do nekoliko puta veće od nazivne struje osigurača.
Ovi osigurači koriste se samo kod zaštite od kratkog spoja.
8
3.2. Niskonaponski prekidači

Niskonaponski prekidači su automatski sklopni aparati koji služe za zaštitu
uređaja i vodova od kratkog spoja [2]. Najšira primjena im je za zaštitu generatora,
transformatora, vodova i elektromotora. Ovisno o izvedbi opremljeni su različitim
proradnim elementima odnosno okidačima. Okidači mogu biti direktno u dodiru sa
strujom kratkog spoja ili preopterećenja, dakle izveden interno u kućištu prekidača,
no mogu biti izvedeni kao posebni moduli vezani uz glavnu jedinicu, ali tada
moraju primati vanjski signal za proradu sa releja ili drugih sklopnih uređaja [5].
Vrijeme t [s]
strujno ovisno
dugotrajno kašnjenje
102
strujno neovisno
101 dugotrajno kašnjenje
10-1 strujno neovisno

kratkotrajno kašnjenje
10-2 trenutno prekidanje
10-3
101 102 103 104
Struja i [A]
Slika 3.5 Vremensko strujna karakteristika prekidača
3.2.1. Prekidna moć niskonaponskih prekidača

Nazivna kratkospojna prekidna moć i nazivna kratkospojna uklopna moć
prekidača mora biti jednaka simetričnoj komponenti početne struje kratkog spoja
Ik“ koja bi se mogla pojaviti na mjestu ugradnje. Ako to nije slučaj potrebno je
ugraditi pomoćne osigurače [1]. Maksimalne dopuštene vrijednosti nazivnih struja
pomoćnih osigurača za svaki prekidač dane su u katalogu proizvođača tih
prekidača.
9
Tablica 3.2 Funkcije releja i okidača
Funkcija Okidači Releji
Strujno ovisni termički, Strujno ovisni termički ili

elektromagnetski ili elektronički releji za struje
Zaštita od preopterećenja
elektronički okidači za preopterećenja
struje preopterećenja Termički releji
Brzi elektromagnetski ili

Zaštita od posljedica Brzi elektromagnetski
elektronički nadstrujni
kratkog spoja nadstrujni releji
okidači
Nadstrujni
Selektivna zaštita od elektromagnetski ili
kratkog spoja elektronički okidači sa
vremenskom zadrškom
3.2.2. Tjemene vrijednosti i vremenska zadrška podnosive struje

U sustavima zaštite od kojih se zahtijeva da budu selektivne koriste se prekidači
koji mogu podnijeti tjemene vrijednosti struje kratkog spoja ip sa određenom
vremenskom zadrškom bez negativnih utjecaja te struje. Nakon isteka zadane
vremenske zadrške, taj prekidač mora prekinuti struju kratkog spoja koju je do tad
provodio, ukoliko niži prekidač nije isklopio kvar. Tjemene vrijednosti struja koje
određeni prekidač može podnijeti te trajanja vremenske zadrške dani su u
katalogu proizvođača. Te vrijednosti prikazane su tablicom i karakteristikom
vrijeme-struja, te tako prikazane se koriste kod koordinacije sustava zaštite.
10
gornja priključnica
polupropusni sloj
izolacijski sloj
lučna komora
fiksni kontakt
pokretni kontakt
poluga za ručno
prekidanje ili resetiranje
termo magnetska
jedinica
termički okidač
magnetski okidač
donja priključnica
Slika 3.6 Niskonaponski prekidač sa termo-magnetskim okidačem
3.2.3. Okidači
Okidači su uređaji koji su mehanički povezani sa zapornim mehanizmom
prekidača i služe za okidanje zapornog mehanizma ili nedopuštanje njegovog
otvaranja ili zatvaranja [3].
Ovisno o primjeni prekidača, postoje:
• nadstrujni okidači (brzi, sa strujno ovisnom vremenskom zadrškom, sa

strujno neovisnom vremenskom zadrškom)
• podnaponski i nulnaponski okidači
• shunt okidači
11
Za zaštitu od preopterećenja i kratkog spoja najčešće se koriste nadstrujni

okidači. Za nadstrujne prekidače okidači pri prekoračenju dozvoljene granice struje
ili napona, primjenom male snage, mehanički okinu zaporni mehanizam prekidača
i time ga postavljaju u otvoreni položaj odnosno prekidaju strujni krug. Mogu biti
brzi ili usporeni, sa ili bez vremenske zadrške. Postoje elektromagnetski, termički i
elektronički okidači koji su ugrađeni u kućište prekidača.
Elektromagnetski okidači imaju magnetski krug koji se sastoji od jezgre i kotve

koji obuhvata vodič, te kad je magnetsko polje dovoljno jako kotva mehanički
aktivira zaporni mehanizam. Služe za zaštitu od kratkog spoja i preopterećenja.
Termički okidači se najčešće izvode s bimetalom, gdje se bimetal prolaskom

struje savija te tako aktivira zaporni mehanizam. Njima se štite motori do
ograničene učestalosti sklapanja (do 25 sklapanja na sat) [2].
Elektronički okidači djeluju posredstvom strujnog transformatora čiji je

sekundarni namot priključen na otpornik na kojem pad napona preko elektroničkih
sklopova djeluje na elektromagnet koji služi za okidanje zapornog mehanizma. Oni
nalaze široku primjenu u zaštitnim sustavima, pogotovo kod selektivne zaštite jer
imaju mogućnost regulacije vremenske zadrške u širokim granicama.
Podnaponski okidači mogu registrirati pad napona te aktivirati zaporni

mehanizam. Da bi podnaponski okidač aktivirao prekidač potrebno je da napon
napajanja Uc padne na vrijednost između 0,35% i 0,7% nazivnoga napona Us.
Nulnaponski okidači služi za okidanje prekidača prilikom zemljospoja. Kod

zemljospoja dolazi do pada napona kvarne faze prema zemlji, te do porasta
napona zdravih faza prema zemlji. Pri tome se pojavljuje nulti napon mreže čija je
veličina obrnuto proporcionalna vrijednosti prijelaznog otpora na mjestu kvara.
Podnaponski i nulnaponski okidači najčešće su izvedeni kao vanjski moduli koji

se vanjski spajaju s prekidačem.
12
Tablica 3.3 Karakteristične veličine za okidače prema normi IEC 60947-2
Vrsta okidača Karakteristične vrijednosti
- nazivna struja
- vrsta struje
Nadstrujni - frekvencija
- strujno podešenje
- vremensko podešenje
- kontrolni napon Uc
Shunt i podnaponski - vrsta struje
- frekvencija
3.2.3.1. Okidači koji služe za zaštitu od preopterećenja

Termički ili elektronički okidači za preopterećenje mogu biti podešavajući u
određenom strujnom opsegu, no mogu biti postavljeni i na fiksnu vrijednost struje.
Podešavanje je najčešće ostvareno vijkom za podešenje, polugom za upravljanje
ili stupnjevanom sklopkom. Proradna karakteristika najčešće je fiksna ili minimalno
pomaknuta na vremenskoj osi sa podešavanjem proradne struje Ir.
Elektroničkim okidačima za preopterećenje vrijeme prorade se može podešavati

za struje do 6⋅Ir. [1]
Termički okidači za preopterećenje prema podešenju se mogu podijeliti u dva

tipa:
• podešeni strujom koja odgovara nazivnoj struji štićenog uređaja

(najčešće se koristi),
• podešeni strujom koja odgovara graničnoj radnoj struji. [3]
13
3.2.3.2. Okidači za zaštitu od kratkog spoja

Elektromagnetski okidači za zaštitu od kratkog spoja također mogu biti ili fiksni
ili podesivi, dok su elektronički okidači izvedeni samo kao podesivi. Pregled
opsega proradnih struja okidača za zaštitu od kratkog spoja dan je u tablici 3.4.
Tablica 3.4 Opseg proradnih struja okidača za zaštitu od kratkog spoja
Uređaj koji se koristi za Opseg proradnih struja strujno ovisnih

Vremenska
prekid struje kratkog okidača za preopterećenje u
ovisnost
spoja višekratnicima postavljene struje Ir
Brzi ili sa
Prekidač za zaštitu
vremenskom 3Ir do 6Ir
generatora
zadrškom
Brzi 6Ir do 12Ir
kabela
Brzi ili sa
vremenskom 8 Ir do 15 Ir
motora
zadrškom
3.2.4. Minijaturni prekidači

Minijaturni (instalacijski) prekidači koriste se za zaštitu kabela i vodiča u
električnim instalacijama i distribucijskim sustavima od preopterećenja i kratkog
spoja. U TN i TT sustavu uzemljenja sa isklapanjem pomoću zaštitnih uređaja za
opterećenje, minijaturni prekidači uspješno sprečavaju kontinuirano nastajanje
previsokih napona dodira u slučaju kvara. Koriste se u industrijskim okruženjima,
distribucijskim sustavima velikih zgrada za zaštitu manjih potrošača i instalacija
[1]. Zbog svoje veličine praktične primjene su sve više i u domaćinstvima odnosno
za kućne instalacije.
Prekidači koji se koriste za zaštitu vodiča imaju fiksne okidače za

preopterećenje za svaku nazivnu struju, što nije pogodno za zaštitu motora. Kako
se ne mogu podešavati, od njih se ne može postići karakteristika koja može pratiti
14
ponašanje motora. Zbog toga se oni mogu koristiti samo kod trošila i motora koji
ne zahtijevaju posebna podešenja zaštite.
Nazivne prekidne moći minijaturnih prekidača propisana je normom IEC 60898 i

dane su u tablici 3.5.
Tablica 3.5 Nazivne prekidne moći minijaturnih prekidača prema normi IEC
60898
Nazivna prekidna moć [A] 1500 3000 4000 6000 10000
Definiranje zaštite vodiča u uvjetima kratkog spoja i za poštivanje selektivnosti

pomoćnih osigurača minijaturni prekidači izrađeni su sa različitim karakteristikama
koje su propisane normom IEC 60898.
Vrijeme t [min]
Vrijeme t [min]
Vrijeme t [min]
Vrijeme t [s]
Vrijeme t [s]
Vrijeme t [s]
Slika 3.7 Karakteristike minijaturnih prekidača 3
3
karakteristike su preuzete iz literature [16]
15
Prekidači sa B, C i D karakteristikom primjenjuju se za zaštitu instalacijskih

vodiča, sve imaju istu karakteristiku termičkog, ali različitu magnetskog okidača.
Viša magnetska podešenja C i D karakteristike koriste se za startne ili brzo
nadolazeće struje.
Za zaštitu kabela i uređaja koriste se prekidači sa K karakteristikom. Nazivne

struje ovih prekidača su od 0,2 A do 63 A. Zaštita motora može se ostvariti
odabirom minijaturnih prekidača sa nazivnim podacima koji odgovaraju onima sa
nazivne pločice motora. Tada je elektromagnetski okidač postavljen tako da neće
okinuti pri pojavi većih struja prilikom startanja motora.
Uređaji sa poluvodičkim sklopovima i naponski transformatori štite se

prekidačima koji imaju Z karakteristiku radi brzine djelovanja na povećanje struje
[16].
3.3. Niskonaponski releji

Releji su niskonaponski pomoćni sklopni aparati koji reagiraju na neku
električnu veličinu (struju, napon, snagu) i pri određenoj vrijednosti te veličine
automatski otvaraju ili zatvaraju svoje kontakte. S obzirom na vrijeme djelovanja
releji se mogu podijeliti:
• pomoćni releji koji postanu aktivni (promjene stanje iz mirnog u radno) i

tako dugo su aktivni dok je pogonska vrijednost veća od njegove
proradne vrijednosti, a nakon što vrijednost padne ispod te vrijednosti
postanu neaktivni (stanje se vrati iz radnog u mirno).
• vremenski releji sa zadrškom uklopa koji, nakon što vrijednost pogonske

veličine poraste iznad proradne vrijednosti ne izvrše promjenu stanja,
nego čekaju da prođe vrijeme koje je namješteno na releju i ako je
vrijednost pogonske veličine i nakon tog vremena iznad proradne
vrijednosti konačno izvrše promjenu stanja. Nakon što pogonska
vrijednost padne ispod proradne vrijednosti, relej se trenutno vraća u
neaktivno stanje.
16
• vremenski releji sa zadrškom isklopa koji nakon što vrijednost pogonske

veličine poraste iznad proradne vrijednosti trenutno izvrše promjenu
stanja, a nakon što pogonska vrijednost padne ispod proradne ne vrate
se trenutno u neaktivno stanje nego čekaju da prođe vrijeme koje je
namješteno na releju i ako je pogonska vrijednost i nakon tog vremena
ispod proradne vrijednosti konačno izvrše promjenu stanja u neaktivno
stanje.
Relejni kontakti dijele se prema stanju u neaktivnom (mirnom) stanju releja na:
• normalno otvorene kontakte (radne) - NO
• normalno zatvorene kontakte (mirne) - NC.
Releji mogu imati jedan, dva ili više NO i NC kontakata. Za otvaranje i

zatvaranje kontakata sklopna vremena prikazana su na slici 3.8, gdje je totv vrijeme
otvaranja kontakata, a tzatv vrijeme zatvaranja kontakata.
Slika 3.8 Sklopna vremena otvaranja i zatvaranje kontakata
Najčešće su u upotrebi releji osjetljivi na napon i struju, pri čemu se naponski

obično koriste kao pomoćni upravljački, signalizacijski i zaštitni releji, a strujni kao
zaštitni releji od preopterećenja i kratkih spojeva.
Princip konstrukcije releja osjetljivih na struju je isti kao i kod okidača, međutim
razlika je u tome što releji umjesto mehaničkog elementa za pokretanje zapornog
17
mehanizma imaju električni kontakt, njime šalju električni signal za isklop sklopnika
ili proradu okidača koji pokreće zaporni mehanizam prekidača.
3.3.1. Releji za preopterećenje

Releji za preopterećenje se koriste za zaštitu električne opreme, kao što su
trofazni motori i transformatori. Služe za zaštitu spomenutih uređaja od
pregrijavanja. Princip djelovanja je motrenje povećanja struje uslijed pregrijavanja.
Pregrijavanje je uzrokovano povećanjem prolaska struje kroz uređaj.
Transformatori se pregrijavaju pri konzumu potrošača koji je veći od njegovog
nazivnog opterećenja. Motori se mogu pregrijavati u slučaju mehaničkog
preopterećenja na osovini, uslijed blokiranja rotora, te zbog asimetričnog
napajanja. Asimetrično napajanje može nastati zbog asimetričnih trošila ili gubitka
faze u mreži. Kako sva pregrijavanja uzrokuju uzimanje veće struje iz mreže, releji
za preopterećenje mogu na taj ga način registrirati i vršiti zaštitnu funkciju, dakle
releji za preopterećenje su strujno ovisni zaštitni uređaji. Vremensko strujna
proradna karakteristika najčešće je postignuta bimetalom, rastalnim materijalom ili
elektronički.
3.3.1.1. Bimetalni releji za preopterećenje

Releji koji rade na principu bimetala, imaju tri bimetalne trake koje se indirektno
zagrijavaju strujom koja prolazi kroz namotaje motora. Za veće struje za
zagrijavanje bimetala koriste se strujni transformatori, čime se smanjuju gubici i
povećava strujna podnosivost.
Princip rada je sljedeći: pri prolasku struje kroz strujni transformator, bimetalna
traka se zagrijava i pomiče proradnu letvu, proradna letva upravlja sa proradnom
polugom koja okretom pokreće mehanizam za promjenu stanja kontakata.
Releji za preopterećenje imaju izbočinu ili polugu kojom se željena struja

prorade Ir može skokovito podešavati u određenom opsegu. Pokazivač mora biti
linearan sa skalom izbočine ili poluge, ovisno što se koristi kod podešavanja.
Takva izvedba omogućava podešavanje releja za različite termičke uvijete.
Nakon prorade bimetalnim relejima je potrebno određeno vrijeme da se ohlade

kako bi se mogli resetirati. To vrijeme se naziva vrijeme oporavka. Stvarno vrijeme
oporavka ovisi o vrijednosti struje preopterećenja koja je uzrokovala okidanje i o
18
vremensko-strujnoj karakteristici. Vremena oporavka se mogu vidjeti iz dijagrama

koji se nalazi u katalogu proizvođača. Vrijeme oporavka dovodi to zaustavljanja
rada što odgovara motoru zbog potrebe za hlađenjem nakon preopterećenja. To
vrijeme nije uvijek dovoljno za hlađenje motora. Vrijeme hlađenja ovisi o samom
motoru, vanjskim uvjetima te njegovim zahtjevima. U tom slučaju na relej mora biti
ugrađena opcija za ručno resetiranje koje ne dozvoljava automatsko resetiranje
nakon vremena oporavka.
Vremensko-strujne karakteristike daju odnos vremena sa strujom prorade Ir.

Prikazano je nekoliko funkcija na istom grafu, ovisno o primjeni, radi li se o
simetričnom trofaznom pokretanju iz hladnog stanja, ili dvofaznom pokretanju sa ili
bez detekcije gubitka faze. Tropolni relej se može koristiti i za zaštitu monofaznih i
istosmjernih motora, samo se sva tri bimetala moraju spojiti na napajanje.
Okidna karakteristika releja za preopterećenje bazirana je na pretpostavci se

sva tri bimetala zagrijavaju simultano istom strujom. Ako je jedna faza prekinuta
tada se zagrijavaju samo dva bimetala, te oni sami moraju savladati silu koja
pokreće zaporni mehanizam. To zahtijeva više vremena i veću struju pa je
karakteristika pomaknuta udesno. Motor može trpjeti štetu ako se pogoni sa tom
strujom. Kako bi se osigurala adekvatna zaštita pri asimetričnom napajanju releji
za preopterećenje moraju biti osjetljivi na gubitak faze [1].
3.3.1.2. Elektronički releji za preopterećenje

Elektronički releji su uređaji kod kojih se mjeri struja napajanja svake faze preko
strujnih transformatora. Sekundarne struje su konvertirane na proporcionalni
napon. Takav napon ispravljen i ispeglan ide na ulaze mikroprocesora odnosno na
njegov A/D pretvornik. Zatim se dobiven digitalni signal obrađuje zadanim
programom, te program u skladu sa dobivenim rezultatima (ovisno je li nastupilo
preopterećenje) šalje ili ne šalje na izlaz impuls.
Vrijeme oporavka je izvedeno je tvornički tako da dopusti minimalni period

hlađenja motora nakon prorade, ali se može mijenjati promjenom vrijednosti u
programu ovisno o potrebama hlađena štićenog motora.
19
3.4. Termometarski zaštitni uređaji

Za razliku od releja za preopterećenje koje reagira na struju napajanja i
uzrokuju isklop u slučaju prolaska prevelike struje, termometarski zaštitni uređaj
mjeri temperaturu štićenog uređaja, odnosno njegov dio koji je sklon pregrijavanju,
npr. namot, termometrom postavljenim uz njega. Za zaštitu uglavnom koriste PTC
i NTC termometri.
3.4.1. PTC zaštitni uređaji

PTC termometri su poluvodički elementi koji imaju pozitivan koeficijent otpor /
temperatura. Pri promjeni temperature za 10 K, njegov otpor poveća preko 10
puta. S obzirom na takvu karakteristiku ovi elementi se koriste za serije motora
kojima su poznate termičke karakteristike i kojima je poznato dozvoljeno
temperaturno opterećenje. Najčešće se postavljaju na statorske namote na svaku
fazu po jedan. Termometri se odabiru prema nazivnim radnim temperaturama
(NRT), klasama izolacije i tipu konstrukcije motora.
Otpor R [ ]
4000
x1
1650
1350
x2
750
550
250
NRT– nazivna radna temperatura

20 x1 – područje okidanja
x2 – područje resetiranja
R – otpor detektorskog kruga
– temperatura
-20 NRT-20 NRT NRT+15
NRT-5 NRT+5
Temperatura [°C]
Slika 3.9 Karakteristika PTC termometra4
4
Vrijednosti karakteristike preuzeti su iz literature [1]
20
Neki tipovi komercijalnih PTC termometara izrađeni su:
• sa jednim detektorskim krugom i automatskim resetiranjem,
• sa jednim detektorskim krugom, ručnim resetiranjem i testnom funkcijom,
• sa jednim detektorskim krugom, ručnim i automatskim daljinskim

resetiranjem, testnom funkcijom i detekcijom struja kratkog spoja u
detektorskom krugu,
• sa dva detektorska kruga (alarmnim i okidnim), sa ručnim i automatskim

daljinskim resetiranjem i testnom funkcijom,
• sa šest detektorskih krugova, sa ručnim resetiranjem, testnom funkcijom

i optičkim pokazivačem okidanja za zaštitu više motora [1], itd...
3.4.2. NTC zaštitni uređaji

NTC termometri su poluvodički elementi koji imaju negativan koeficijent otpor /
temperatura. Koriste se kod motora kod kojih je nepoznata temperaturna
karakteristika i nije potrebno precizno podešavanje jer je karakteristika manjeg
nagiba od karakteristike PTC termometra. Okidna jedinica radi na dvije radne
temperature, jedna za alarmiranje i druga za okidanje zapornog mehanizma.
3.5. Kombinirani sklopni zaštitni uređaji

Svi sklopni uređaji kojima je prekidna moć manja nego moguća struja kratkog
spoja, moraju imati ugrađen dodatni zaštitni uređaj koji štiti njih tih struja. Zaštitni
uređaj koji štiti drugi sklopni uređaj ili mora sam imati prekidnu moć jednaku ili višu
od moguće struje kratkog spoja na mjestu ugradnje štićenog skopnog uređaja ili
cijela kombinacija uređaja za zaštitu od kratkog spoja mora ispunjavati potrebne
uvijete vezane prekidnu moć. Kod kombiniranih zaštitnih uređaja ovaj drugi način
je češće u primjeni. Kombinirati se mogu osigurači, prekidači i releji sa
sklopnicima.
21
3.5.1. Kombinacija prekidač – osigurač

Kombinacija prekidač – osigurač se najčešće izvodi tako da se za moguću
struju kratkog spoja odabere prekidač pogodne nazivne prekidne moći i na
priključnicama dovoda prekidača ugrade pomoćni osigurači. Kako bi se osiguralo
da kontaktni sustav prekidala ne zadobije oštećenja prilikom kratkog spoja, oba
zaštitna uređaja moraju biti pažljivo odabrana i podešena. Osigurač bi trebao biti u
mogućnosti prekinuti kratki spoj na vrijednostima koje si iznad nazivne prekidne
moći prekidača.
Područje zaštitnog djelovanja ovisan je o svim elementima sklopne kombinacije.

Zaštita od struja preopterećenja izvedena je strujno ovisnim okidačem za
preopterećenje, dok se struje kratkog spoja reda veličine do prekidne moći
prekidača registriraju brzim elektromagnetskim okidačem. Dakle ovom zaštitom
obuhvaćene su nadstruje do prekidne moći prekidača i na takva strujna
naprezanja prekidač sam reagira na kvar.
Vrijeme t
Slika 3.10 Karakteristike i jednopolna shema kombinacije prekidač-osigurač
Ako struja kratkog spoja bude veća od prekidne moći prekidača, ulogu zaštite
od kratkog spoja preuzimaju osigurači koji ograničavaju struju kratkog spoja. U
22
ovom slučaju prekidač je podešen da otvori svoje kontakte tako što se brzi okidač
prolaznom strujom aktivira. Ovo vrijedi i u slučaju jednopolnog kratkog spoja [1].
3.5.2. Kombinacija sklopnik – prekidač

Prekidač sa nadstrujnim okidačem za preopterećenje i brzim nadstrujnim
okidačem služi za zaštitu od preopterećenja i kratkog spoja. Ovakav prekidač
može se koristiti u kombinaciji sa sklopnikom. Takva kombinacija ima
karakteristike iste kao i kombinacija sklopnik i relej za preopterećenje – osigurači.
Karakteristika takvog spoja prikazana je na slici 3.11.
Slika 3.11 Karakteristike i jednopolna shema kombinacije sklopnik-prekidač
3.5.3. Kombinacija sklopnik i relej za preopterećenje – osigurač

IEC 947-4-1 propisuje dva tipa koordinacije sklopnih uređaja od nadstruja
vezana uz njihova oštećenja [1]:
- ne smije biti opasnosti za osoblje koje se nalazi u blizini dijelova instalacije;

oštećenje sklopnika i releja za preopterećenje je dopušteno, ako je nužno
potrebno popraviti ili zamijeniti relej za preopterećenje; uređaji direktno
pogođeni kvarom nisu pogodni za daljnji rad te ih je potrebno zamijeniti;
23
- ne smije biti opasnosti za osoblje koje se nalazi u blizini dijelova instalacije;

oštećenje sklopnika i releja za preopterećenje nije dozvoljeno; u slučaju
oštećenja namota kontakta sklopnika moguće je zamijeniti namot, u svim
drugim slučajevima kvara sklopnik se mora zamijeniti.
Vrijeme t

preopterećenje – osigurač
Za drugi način štićenja potrebna je sklopna kombinacija releja za

preopterećenje sa sklopnikom i osigurača.
Sklopnici su sklopni uređaji koji se koriste za uklapanje/isklapanje motora. U

kombinaciji sa relejom za preopterećenje služi kao zaštitni uređaj za zaštitu
motora i kabela za napajanje od preopterećenja.
Kao dodatna zaštita od kratkog spoja u kombinaciji se koriste osigurači. Pri toj
kombinaciji zaštitnih uređaja posebnu pažnju treba obratiti njihovoj koordinaciji.
Trebaju se pažljivo odabrati njihova područja rada i njihove postavke:
- vremensko-strujne karakteristike releja za preopterećenje i osigurača moraju

biti postavljene i odabrane tako da motor ima određeno vrijeme za
postizanje radne brzine,
24
- osigurači moraju štititi relej za preopterećenje od prevelikih struja

preopterećenja (10 puta većih od nazivne struje releja),
- osigurači moraju štititi sklopnik od prevelikih struja preopterećenja (10 puta

većih od nazivne struje sklopnika),
- osigurači moraju štititi sklopnik od struje kratkog spoja.
3.5.4. Kombinacija sklopnik i relej za preopterećenje – prekidač

Zaštita od preopterećenja izvedena je relejom za preopterećenje u kombinaciji
sa sklopnikom [1]. Kada se toj kombinaciji spoji prekidač dobije se i zaštita od
kratkog spoja. Kod ovakve kombinacije radna struja brzog nadstrujnog okidača
postavljena je na najnižu moguću vrijednost koju uvjeti startanja motora mogu
dopustiti. Takva postavka osigurava da se i male struje kratkog spoja detektiraju i
brzo prekinu. Ova kombinacija, bez obzira dogodi li se ili preopterećenje ili kratki
spoj, će isključiti motor.

preopterećenje – prekidač
U slučaju preopterećenja otvara se sklopnik, dok se u slučaju kratkog spoja

otvara prekidač. U slučaju kratkog spoja sklopnik je također zaštićen prekidačem.
25
Postoje i pokretni prekidači koji imaju mogućnost tropolnog isklopa i sposobnost

ponovnog uklopa kruga odmah nakon prekida kvara.
3.5.5. Prekidači u kaskadi

Prekidači koji su spojeni u seriju i imaju identična vremena otvaranja i tehnike
gašenja luka će se simultano otvoriti u slučaju kratkog spoja na mjestu K1
prikazanom na slici 3.14. To bi se dogodilo i ako su u seriji spojeni osigurači sa
približnim karakteristikama ako bi se pojavila struja kratkog spoja koja je veća od
granice selektivnosti.
Struja i
Napon u
Slika 3.14 Jednopolna shema i valni oblici napona i struje pri prekidu kratkog
spoja kaskade osigurača
Distribucijski prekidač, Q1, ima ulogu glavnog prekidača za nekoliko grana.

Radna struja njegovog brzog nadstrujnog okidača je postavljena na najvišu
vrijednost, ako je moguće na vrijednost njegove prekidne moći. Prekidač grane,
Q1.x, služi za zaštitu od preopterećenja i manjih struja kratkog spoja rezultiranih
spojem faze i mase, oštećenjem izolacije.
26
Veće struje kratkog spoja rezultirat će otvaranje nižih prekidača Q1.x kao i
zatvaranje distribucijskog prekidača Q1 zbog spomenute granice selektivnosti.
3.5.6. Podešavanje kombiniranih zaštitnih uređaja

3.5.6.1. Podešavanje kombinacije prekidač – osigurač
Slika 3.15 prikazuje vremensko-strujni dijagram sa rastalnom karakteristikom
gG osigurača a i okidnom karakteristikom prekidača b. Red veličine struje
osigurača i radne struje strujno-ovisnog okidača za preopterećenje su iste. Takva
kombinacija nije dobra jer bi startanje motora bilo neostvarivo stoga se mora
odabrati karakteristika a'.
Vrijeme t
Slika 3.15 Podešavanje kombinacije prekidač - osigurač5
U području preopterećenja rastalna karakteristika osigurača je strmija nego

okidna karakteristika okidača za preopterećenje. To je povoljno za zaštitu kabela i
vodiča od preopterećenja, dok se za zaštitu motora od preopterećenja zahtijeva
„sporija“ okidna karakteristika [1].
5
vrijednosti na grafu su preuzete iz literature [1]
27
U području manjih struja kratkog spoja, prekidač će reagirati brže nego

osigurač, dok se kod velikih struja kratkog spoja očekuje brža reakcija osigurača.
Ako se pojave struje kratkog spoja vrlo velikih tjemenih vrijednosti, osigurač ima
sposobnost da ih limitira.
3.5.6.2. Podešavanje kombinacije pomoćni osigurač – minijaturni prekidač

Minijaturni prekidači imaju nisku prekidnu moć. U slučaju je moguće
pojavljivanje velikih struja kratkog spoja, minijaturni prekidači se moraju opremiti
pomoćnim osiguračima. Ako se pri takvom spoju pojave struje kratkog spoja koje
su manje od struje rezanja osigurača tada prekidač prekine krug dok osigurači
ostanu nerastaljeni. Pri pojavljivanju velikih struja kratkog spoja, krug prekidaju i
osigurač i prekidač zajedno. S time je pokriveno cijelo područje struja kratkog
spoja. Karakteristike takve kombinacije zaštitnih uređaja prikazano je na slici 3.16.
∫ i dt
2
Slika 3.16 Karakteristike propuštanja struje minijaturnog prekidača sa

pomoćnim osiguračem6
6
vrijednosti karakteristika preuzete su iz literature [1]
28
3.5.7. Usporedba kombinacija zaštitnih uređaja

Tablice 3.6 i 3.7 prikazuju usporedbe kombinacija zaštitnih uređaja. Prva od njih
prikazuje kombinacije zaštitnih uređaja sa osiguračima dok druga prikazuje
kombinacije bez osigurača. Ocjene su prikazane bojama tako da zelena prikazuje
jako dobru, žuta prikazuje zadovoljavajuću, a crvena prikazuje lošu ocjenu
štićenja.
Tablica 3.6 Usporedba kombinacija zaštitnih uređaja sa osiguračima7
Štićeni Zaštitni sustav

objekt i
sklopna
frekvencija Osigurači
Prekidač
Sklopnik
Relej za
preopterećenje
Termometarska
zaštita M
3
Kabel
Motor (kritičan stator)
Motor (kritičan rotor)
Zaštita od kratkog spoja
Kabel
Motor
Sklopna frekvencija
7
ocjene usporedbe preuzete iz literature [1]
29
Tablica 3.7 Usporedba kombinacija zaštitnih uređaja bez osigurača8
Štićeni Zaštitni sustav

objekt i
sklopna
frekvencija Osigurači
Prekidač
Sklopnik
Relej za
preopterećenje
Termometarska M
zaštita
M
3
Kabel
Motor (kritičan stator)
Motor (kritičan rotor)
Zaštita od kratkog spoja
Kabel
Motor
Sklopna frekvencija
8
ocjene usporedbe preuzete iz literature [1]
30
Funkcije nadstrujnih zaštitnih uređaja
4. Funkcije nadstrujnih zaštitnih uređaja
4.1. Zaštita transformatora

4.1.1. Kvarovi transformatora
Kvarovi transformatora uzrokovani velikom strujom mogu biti:
• preopterećenje
• kratki spoj faza (unutarnji ili vanjski)
• zemljospoj.
Preopterećenje transformatora nastaje istovremenim paljenjem većeg broja

trošila (npr. elektromotornih pogona) ili povećanjem zahtjeva za napajanje
odnosno povećanjem broja potrošača. Tako nastale nadstruje kroz duže trajanje
povećavaju temperaturu koja smanjuje podnosivost izolacije i time smanjuje vijek
trajanja transformatora [4].
Kratki spoj između faza se može pojaviti i izvan i unutar transformatora. Unutar
transformatora može doći do spoja između vodiča različitih faza ili, što je češći
slučaj, između vodiča istog namota. Kod uljem hlađenih transformatora luk koji
nastane prilikom spoja u dielektriku može stvoriti plin. U slučaju jačeg kratkog
spoja može se akumulirati velika količina tog plina što je opasno jer zbog
povećanja tlaka može nastati eksplozija kotla i zapaljenje ulja. Vanjski kratki spoj
može se dogoditi između faza na izlazu transformatora te može uzrokovati
mehaničke deformacije zbog elektrodinamičkih pojava koje mogu dovesti do
unutarnjih kratkih spojeva.
Zemljospoj je unutarnji kvar koji se može dogoditi spojem između namota i kotla
ili između namota i jezgre. Kod uljnih transformatora kao i kod spoja među fazama
može nastati plin koji povećava tlak unutar kotla te može dovesti do velikih
oštećenja kotla i požara. Tjemena vrijednost struje kvara ovisi o sustavu
uzemljenja gornje i donje mreže.
31
4.1.2. Transformatori u radijalnim mrežama

Transformatori u radijalnim mrežama mogu biti preopterećeni čime stupanj
dopuštenog trajanja preopterećenja ovisi o prethodnim uvjetima napajanja i
njegovog hlađenja [1]. Ti uvjeti propisani su normom. Pri zaštiti niskonaponskih
krugova najčešće se koriste prekidači, te kod transformatora manjih nazivnih struja
osigurači.
Za zaštitu transformatora prekidači moraju imati prekidnu moć jednaku najvećoj

mogućoj struji kratkog spoja na priključnicama niskonaponskog namota
transformatora. Njegovi okidači za preopterećenje trebaju biti postavljeni na
nazivnu struju transformatora. Za zaštitu od kratkog spoja koriste se brzi
elektromagnetski okidači. Za poštivanje selektivnosti prekidača ili osigurača u
nižim krugovima, prekidač za zaštitu transformatora opremljen je i okidačem sa
vremenskom zadrškom [1].
4.1.3. Paralelno spojeni transformatori istih izlaznih karakteristika

U slučaju dva paralelno spojena transformatora istih izlaznih karakteristika
zaštitni prekidači na njihovim izlazima moraju imati prekidnu moć moguće struje
kratkog spoja jednog transformatora.
Kada je spojeno tri ili više transformatora istih izlaznih karakteristika, prekidna
moć prekidača koji se nalazi na izlazu transformatora kroz koji prolazi struja
kratkog spoja mora odgovarati sumi struja koje prolaze kroz prekidače na izlazima
ostalih transformatora spojenih u paraleli. Prekidna moć prekidača koji se nalazi
na zajedničkom odvodu transformatora mora biti suma struja svih
transformatorskih izlaza koji napajaju kvar. U tom slučaju prekidanje kratkog spoja
ostvareno je sabirničkim sprežnikom među transformatorima [1].
4.1.4. Transformatori u zamkastim mrežama

Zamkasta mreža je mreža u kojoj postoje točke koje se napajaju sa više strana.
Ako se zamkasta napaja iz više SN kabela ili vodova i transformatora (slika 4.1),
ako se kvar dogodi na mjestu gdje se može napajati s više strana, izolirati se
može samo isključivanjem svih dovoda koji taj kvar napajaju. U slučaju da se kvar
dogodi na SN vodu ili SN transformatorskom rasklopnom postrojenju, za
isklapanje dovoda napajanja služi glavni mrežni relej spojen sa mrežnim
32
prekidačem9 koji je podešen tako da propušta samo one struje pri kojima
transformator može biti u maksimalno dozvoljenom preopterećenju.
Slika 4.1 Primjer zamkaste mreže napajane s više SN vodova
Prekidač koji se koristi u zamkastoj mreži mora biti odabran tako da je njegova
prekidna moć jednaka najvećoj mogućoj struji kratkog spoja koja se može pojaviti
na njihovim priključnicama i priključnicama transformatora vezanog uz njih. Kod
odabira prekidne moći prekidača, moraju se u obzir uzeti sve struje koje napajaju
9
pojam je preuzet iz literature [1]
33
potencijalni kvar odnosno njihov zbroj može biti puno veći od struje koja dolazi od
transformatora priključenog na taj prekidač.
4.2. Zaštita kabela i vodova

Nadstrujna zaštita koja se koristi za kabele i vodove ima zadaću da ih štiti od
nedozvoljenog zagrijavanja koje može biti uzrokovano preopterećenjem nastalim
zbog kratkog spoja. U tablici 4.1 dan je pregled normi koje mogu poslužiti u svrhu
odabira i izvođenja zaštite vodiča.
Tablica 4.1 Nadstrujna zaštitna oprema za vodiče i njima pripadne norme
Zaštita od Zaštita od
Oprema nadstrujne zaštite Norma
preopterećenja kratkog spoja
Zaštita vodiča osiguračima, klase gG IEC 60269 + +
Zaštita sklopnih uređaja osiguračima IEC 60269

- +
klase aM
Minijaturni prekidači za zaštitu vodiča IEC 60898 + +
Prekidači sa brzim IEC 60947-2

elektromagnetskim nadstrujnim
- +
okidačima i okidačima za
preopterećenje (a-n)
Prekidači za pokretanje sa brzim IEC 60947-2

nadstrujnim elektromagnetskim - +
okidačima (n)
Kombinacija sklopnik – relej za IEC 60269

preopterećenje sa pomoćnim + +
osiguračima klase gG i aM
Kombinacija sklopnik – relej za IEC 60947-2

preopterećenje sa prekidačem za IEC 60947-4
+ +
pokretanje
34
Ako je prekidna moć odabrane zaštite od preopterećenja jednaka ili veća od

moguće struje kratkog spoja na mjestu ugradnje zaštite, tada se može izvesti
zaštita donjih vodova i/ili kabela.
Nadstrujna zaštita vodiča mora omogućiti štićenje svih glavnih faznih vodiča.
Ako se pojavi struja jednopolnog ili dvopolnog kratkog spoja, potrebno je isključiti
samo vodiče koji su zahvaćeni kvarom u slučaju da se time ne dovedu u opasnost
uređaji kojima se napajaju (monofazna trošila), no ako se radi o trošilima koji
zahtijevaju za stabilan rad sve tri faze, tada zaštita mora isključiti sve vodiče (npr.
trofazni motori) [1].
U uzemljenim mrežama sustavom zaštite treba zahvatiti i neutralni vodič sa

zaštitnim uređajem s minimalno istim karakteristikama kojima su štićeni fazni
vodiči. Za manje odcjepe nadstruja koja prolazi kroz neutralni vodič može
uzrokovati isklapanje glavnih vodiča, ali ne nužno i sam neutralni vodič.
Nadstrujna zaštita može biti ostvarena tako da se kroz neutralni vodič prati porast
struje te da se aktiviraju zaštitni uređaji na faznim vodičima.
4.3. Zaštita motora

Štićenje motora je veliko područje koje se može razmatrati samo za sebe. U
ovom radu su zbog toga opisani samo neki od načina izvođenja nadstrujne zaštite
motora.
4.3.1. Uzroci kvarova motora

Nadstruje kod motora nastaju na više načina:
• mehaničkim blokiranjem rotora motora tijekom rada,
• kvarovima na dovodu napajanja i sklopnim operacijama,
• nekorigiranim faktorom snage,
• teškim uvjetima pokretanja,
• velikim promjenama sklopne frekvencije,
• mijenjanjem smjera vrtnje.
35
Za svaki navedeni uzrok koriste se posebni zaštitni uređaji koji moraju biti
usklađeni ostatku mreže da bi mreža ostala stabilna.
4.3.2. Zaštita rotora trofaznih asinkronih motora

Kod trofaznih asinkronih motora uslijed blokiranja rotora statorski namot se
počinje nekontrolirano zagrijavati osjetno brže od rotora. Što je duže rotor blokiran,
temperatura namota statora raste i postaje sve kritičnija. Ovaj porast temperature
se može učinkovito osjetiti PTC termostatom postavljenom na namotu statora te je
tako osigurana zaštita od pregrijavanja rotora. Ovakva zaštita se koristi kod manjih
motora snage do 15kW [1].
Veći motori zahtijevaju drugačiji tip zaštite jer se kod njih rotor zagrijava brže od
statora. Za zaštitu motora veće snage od 15kW koriste se termički releji za
preopterećenje koji prate struju motora u kombinaciji sa PTC termometrom. Relej
za preopterećenje će sigurno prekinuti motor uslijed blokiranja rotora dosta prije
nego što se rotor zagrije.
4.3.3. Zaštita trofaznog asinkronog motora korigiranjem faktora

snage
Motor koji ima manji faktor snage, iz mreže vuče veću struju time se dodatno
opterećuju skopni uređaji i sam motor. Korigiranje struje može se riješiti i
korigiranjem faktora snage [1]. To se izvodi priključivanjem kondenzatorskih
baterija direktno na ulaz ili izlaz sklopnika motora. Time se smanji aktivna struja
motora, a s njome i naprezanja cijelog kruga motora. Izraz koji daje odnos
korigirane i nazivne struje preko faktora snage je:
I n cos ϕ
Ir = [4.1]
k
gdje su:
Ir – korigirana aktivna struja motora,
In – nazivna struja,
cosϕ - faktor snage,
k – korigirani faktor snage.
36
4.3.4. Zaštita trofaznog motora pri promjeni smjera vrtnje

Kroz motor teče ista struja vrtio se on u jednom ili u suprotnom smjeru,
međutim, do porasta struje dolazi u prijelaznom stanju promjene smjera vrtnje.
Kako bi se motor zaštitio od prevelike prijelazne struje, uz kabel napajanja se
ugrađuje relej za preopterećenje koji prilagođava struju na nazivnu vrijednost
tijekom promjene smjera vrtnje.
4.4. Zaštita kondenzatorskih baterija

Kondenzatorske baterije moraju zadovoljavati uvijete neprekidnog rada pri
strujama manjim ili jednakim 130 % nazivne struje za sinusoidalne nazivne
napone i frekvencije. Zbog toga ih nije potrebno štititi zaštitom od preopterećenja.
Kondenzatorske baterije mogu jedino trpjeti preopterećenja uzrokovana
harmoničkim izobličenjima iz mreže, te se za zaštitu od takvih poremećaja koriste
LC filtri.
Za veće struje koriste se termički releji ili osigurači klase gG. Termički releji se
postavljaju na vrijednosti 1,3 do 1,5 puta veće od nazivne vrijednosti struje
kondenzatorskih baterija, dok se osigurači odabiru da budu nazivnih vrijednosti 1,6
do 1,7 većih od nazivne vrijednosti kondenzatorski baterija zbog velikih početnih
struja puštanja baterija u pogon.
37
Selektivnost nadstrujnih zaštitnih uređaja
5. Selektivnost nadstrujnih zaštitnih uređaja

Zaštitni uređaji korišteni u mreži moraju biti međusobno usklađeni kako bi ta
mreža bila stabilna. Usklađuju se po principu selektivnosti. Selektivnost je osobina
sustava zaštite da locira kvar i izolira dio mreže pogođene tim kvarom dok bi ostali
nepogođeni dio mreže ostao napajan.
Vrijeme t
Slika 5.1 Podešavanje karakteristika prekidača i osigurača u svrhu postizanja

selektivnosti
5.1. Zahtjevi za selektivno djelovanje zaštitnih uređaja

Odabir sustava zaštite niskonaponskih instalacija mora se ravnati prema
sljedećim kriterijima:
• da osigura ekonomičan i funkcionalan rad cijele instalacije,
• da korigira nastale probleme uzrokovane uvjetima u mreži i svede

kvarove na minimum.
38
Kako bi se ti uređaji svrstali u područja zaštite, provode se analize koordinacije

različitih uređaja. Te analize se provode s ciljem da se:
• osigura sigurnost ljudi i instalacije,
• otkrije i brzo izolira samo područje zahvaćeno problemom, umjesto da se

neselektivnim metodama reducira isporuka energije u nezahvaćenim
područjima,
• smanji utjecaj kvara na ostale elemente mreže (pad napona, gubitak

stabilnosti rotacijskih strojeva),
• osigura kontinuirana isporuka energije napona zadovoljavajuće kvalitete,
• smanji naprezanje uređaja u zahvaćenom području,
• omogući adekvatna rezerva u slučaju zatajenja bilo kojeg od zaštitnih

uređaja odgovornog za prekid kruga u slučaju kvara,
• postigne zadovoljavajući kompromis funkcionalnosti i jednostavnosti sa

ekonomskom isplativošću.
Zaštitni sustav se može izvesti na dva načina, prvi je takav da su uređaji unutar
sustava samookidajući tj. da u sebi imaju ugrađene okidače koji samostalno
identificiraju promjenu u štićenom području te reagiraju, dok je drugi baziran na
blokirajućim sustavima i razmjeni informacija između uređaja koje mjere električne
veličine kako bi se spriječio neželjen isklop. Prvi način izvođenja zaštitnog sustava
je prikladan za niskonaponske mreže jer se posljedice kratkog spoja brže
manifestiraju.
Kako bi smanjili broj mogućih situacija za analiziranje, važno je usvojiti sljedeće

pojmove:
• Nadstrujna selektivnost – koordinacija između radnih karakteristika dva ili

više nadstrujnih zaštitnih uređaja, s ciljem da se tijekom pojave nadstruja
u određenom području, reagiraju samo uređaji čijem štićenju to područje
pripada dok drugi ne reagiraju.
39
• Potpuna selektivnost – koordinacija između dva serijski povezana

zaštitna uređaja takva da ako se kvar pojavi u području donjeg zaštitnog
uređaja, gornji propusti nadstruju dok god donji uređaj ne prekine kvar.
• Djelomična (parcijalna) selektivnost – koordinacija između dva serijski

povezana zaštitna uređaja takva da ako se kvar pojavi u području donjeg
zaštitnog uređaja, gornji propusti nadstruju sve dok ona ne postigne
vrijednost granice selektivnosti.
• Pomoćna zaštita – koordinacija između dva serijski povezana zaštitna

uređaja, gdje su zaštitni uređaji sa strane napajanja opremljeni dodatnom
nadstrujnom zaštitom koja reagira ukoliko je zaštitni uređaj uz koji je
ugrađena pod prevelikim naprezanjem ili ukoliko dođe do zatajenja
selektivnih zaštitnih uređaja [6].
5.2. Načini ostvarivanja selektivnosti

Selektivnost se može ostvariti na više načina:
• strujnim stupnjevanjem,
• vremenskim stupnjevanjem,
• logičkim stupnjevanjem (razmjenom informacija),
• usmjerenim zaštitnim uređajima, kombinacijom prva tri načina.
Prva ti načina odnose se na radijalne mreže, dok je usmjereno stupnjevanje

kombinirano sa strujnim, vremenskim i logičkim namijenjeno zamkastim mrežama.
5.2.1. Nadstrujna selektivnost

Ovakav način stupnjevanja baziran je na principu: „što se više udaljava od
kvara, struja kvara je manja“ [4].
Nadstrujni zaštitni uređaji postavljaju se na početku svakog odsjeka. Kod

strujnog stupnjevanja svaki element sustava zaštite mora biti podešen na
minimalnu struju kratkog spoja koja se može dogoditi na štićenom odsjeku, ali da
bi se zadovoljila selektivnost ta vrijednost mora biti viša od maksimalne struje
kratkog spoja koja se može dogoditi na nižem odsjeku.
40
Jednom podešen, svaki uređaj bi se aktivirao ukoliko bi se kvar dogodio na

njegovom području štićenja. U praksi je dosta teško izvesti takav način
stupnjevanja između kaskadno vezanih zaštitnih uređaja da bi oni bili potpuno
selektivni, no ukoliko su susjedni odsjeci odvojene transformatorom selektivnost
se dobiva bez poteškoća što je pozitivno i što se tiče brzine djelovanja i što se tiče
ekonomičnosti jer nije potrebno koristiti vremensku zadršku. Primjer ovog slučaja
prikazan je na slici 5.2. Zbog impedancije transformatora, maksimalna struja
kratkog spoja u točki B preračunata na primarnu stranu, je mnogo manja od
minimalne struje kratkog spoja u točki A, što znači da je uvjet strujnog
stupnjevanja zadovoljen.
Slika 5.2 Kaskada strujno stupnjevanih prekidača

sa transformatorom između njih
5.2.2. Vremenska selektivnost

Selektivnost postignuta vremenskim zadrškama je ostvarena pomoću zaštitnih
uređaja koji su opremljeni elementima za vremensko zadržavanje njihove prorade.
Svaki viši zaštitni uređaj ima određenu vremensku zadršku prorade u slučaju
kvara u odnosu na uređaj ispod njega. Dakle, kada se dogodi kvar na nekom
odsjeku proradit će uređaj koji je iznad mjesta kvara jer će uređaji iznad njega
ostati neaktivirani zbog zadane vremenske zadrške. Problem tako postignute
selektivnosti je u tome što je vrijeme aktiviranja uređaja koji je na najvišem odsjeku
41
predugo, pa bi primjerice takav uređaj proradio za jednako vrijeme bio kvar u

njegovom području štićenja ili području štićenja najnižeg zaštitnog uređaja. Primjer
ovako stupnjevane zaštite prikazan je na slici 5.3 prema kojoj, na kvar K1 će
prekidač Q4 reagirati prije svih ostalih jer je vremenska zadrška između njih 0,3 s,
tako gornji uređaji neće stići odreagirati na taj kvar.
Transformator
Q1
td = 1,1 s
Q2
td = 0,8 s
Q3
td = 0,5 s
Q - prekidač sa strujnoovisnim
okidačem sa vremenskom
zadrškom
Q4 K1 td – vremenska zadrška
td = 0,2 s
Slika 5.3 Strujno stupnjevan nadstrujni zaštitni sustav
5.2.3. Logički stupnjevana selektivnost

Selektivnosti prethodno opisane mogu se postići samo u određenim
slučajevima. Njihove mane eliminirane su ugradnjom elemenata za međusobnu
komunikaciju u zaštitne uređaje. Sa takvim sustavom može se reći da je
42
selektivnost savršeno ostvarena. Princip rada je takav da niži zaštitni uređaji

informiraju više o svom stanju prilikom kvara. Ako niži uređaj registrira kvar,
automatski šalje onom iznad blokirajući signal, ako gornji uređaj ne primi
blokirajući signal, a osjeti kvar, automatski proradi. Time se izbjeglo dugo čekanje
prorade najvišeg elementa zaštite. Ovi uređaji imaju manu koja je vezana uz
ekonomske prilike, jer su takvi uređaji dosta skuplji, te se u određenim slučajevima
ne isplati ugrađivati, te se koriste za postrojenja koja štite uređaje veće vrijednosti.
5.2.4. Selektivnost ostvarena usmjerenim zaštitnim uređajima

U zamkastoj mreži kvar se može napajati s obje strane. Zaštita tada bi trebala
biti osjetljiva i na smjer toka struje kvara kako bi mogla locirati i izolirati kvar. Kako
bi se to izvelo koriste se usmjereni nadstrujni zaštitni uređaji. Primjer selektivnosti
ostvarene usmjerenim zaštitnim uređajima prikazan je na slici 5.4.
Slika 5.4 Zaštitni sustav sa usmjerenim zaštitnim uređajima
Zamkaste mreže na niskonaponskoj razini su rijetke na području Republike

Hrvatske. To je ekonomski povoljnije jer su usmjereni nadstrujni zaštitni uređaji
43
osjetno skuplji i sustavi zaštite kompliciraniji ovisno o konfiguraciji. Zbog toga će

se u ovom radu veća pažnja pridodati selektivnosti u radijalnim mrežama.
5.3. Selektivnost zaštitnih uređaja u radijalnim mrežama

5.3.1. Selektivnost serijski spojenih osigurača
Dovodni kabeli i vodna polja sa sabirnice provode različite pogonske struje i
zbog toga imaju različite presjeke. Zbog takvih svojstava ti vodiči se štite
osiguračima prikladnih karakteristika. U slučaju kvara struja kratkog spoja prolazi i
kroz osigurač dovodnog kabela i kroz osigurač vodnog polja pogođenog kvarom
[1].
Serijski spojeni osigurači će selektivno djelovati ako su njihove rastalne

karakteristike odvojene, odnosno ako se tolerancije tih krivulja nigdje ne dodiruju.
Primjer selektivnog djelovanja serijski povezanih osigurača prikazan je na slici 5.5.
Na dijagramu se može vidjeti da se rastalne karakteristike osigurača nigdje ne
dodiruju. ts je prividno vrijeme taljenja osigurača.
100 A 200 A
200 A
Ik = 1300 A
1,4
1,37 s
50 A 50 A 100 A 0,03
K1
Ik = 1300 A
101 102 103 104
1300
Struja I [A]
a) Jednopolna b) Rastalne karakteristike osigurača za
shema struju Ik = 1300 A
Slika 5.5 Selektivnost dvaju serijski povezanih osigurača10
10
karakteristika i vrijednosti su preuzete iz literature [1]
44
Za veće struje kratkog spoja, navedeni uvjeti nisu više pogodni pa se u takvom
slučaju selektivnost može jedino dobiti ako je vrijednost struje koja razvija
Jouleovu toplinu dovoljnu za taljenje niti osigurača vodnog polja tijekom vremena
taljenja i hlađenja manja nego vrijednost struje koja je potrebna za razvijanje
Jouleove topline koja bi rastalila nit većeg osigurača dovodnog kabela. U praksi je
odnos navedenih struja veći ili jednak 1:1,6.
5.3.2. Selektivnost serijski povezanih prekidača

5.3.2.1. Strujno stupnjevana selektivnost kaskade prekidača
Prekidači spojeni u seriju koji služe za zaštitu od preopterećenja ili zaštitu
posljedica kratkog spoja su selektivni, ako se u slučaju kvara odmah otvori onaj
samo prekidač sa strane napajanja koji je najbliži nastalom kvaru.
Slika 5.6 Selektivnost bazirana na strujnom stupnjevanju između dva serijski

spojena prekidača11
11
karakteristika i vrijednosti su preuzete iz literature [1]
45
Bez prethodnog testiranja, posredstvom strujnog stupnjevanja brzog

nadstrujnog okidača, sa sigurnošću se može tvrditi jedino da će sustav biti
selektivan ako moguće struje kratkog spoja viših i nižih odsjeka budu dovoljno
različitih vrijednosti [1]. Proradna struja višeg prekidača kojeg okida strujno-ovisni
brzi elektromagnetski okidač koji okida mora biti podešena tako da bude veća od
tjemene vrijednosti najveće moguće struje kratkog spoja koja može nastati u krugu
nižeg prekidača (slika 5.6). Ako je niži prekidač takav da ima mogućnost
ograničavanja struje, proradna struja višeg prekidača mora biti podešena tako da
je viša od tjemene vrijednosti propuštene struje nižih uređaja.
Kada bi moguća struja kratkog spoja prividno bila jednaka i kod višeg i nižeg
prekidača, tada bi se selektivnost postigla jedino ako je gornja granica tolerancije
karakteristike nižeg prekidača bila ispod, a donja granica tolerancije višeg
prekidača bila iznad specifične karakteristike koja se naziva granica selektivnosti.
Druga mogućnost ostvarivanja selektivnosti je da u slučaju približnih struja

kratkog spoja na dvije točke ugradnje prekidača koristi selektivnost vremenskom
zadrškom, odnosno selektivnost ostvarena vremenskim stupnjevanjem.
5.3.2.2. Vremenski stupnjevana selektivnost kaskade prekidača

Kada bi se pojavio kratki spoj koji bi se na mjestima ugradnje viših i nižih
prekidača približno jednako osjetio, selektivnost prekidača sa strujno ovisnim
okidačima bi se teško postigla. U svrhu osiguravanja selektivnosti u ovom slučaju,
koristi se tehnika korištenja vremenske zadrške (slika 5.7). Za ovakav tip zaštite
od gornjeg prekidača se zahtijeva da propušta nastalu nadstruju u određenom
vremenskom intervalu, da bi u slučaju kvara u donjem dijelu mreže reagirao niži
prekidač i isključio dio pogođen kvarom od ostatka mreže. Vremenska zatezanja
obaju uređaja i njima pripadne proradne struje stupnjevani u određenoj ovisnosti
jedni o drugima.
Vremenske zadrške u kojima se moraju uzeti u obzir i tolerancije svih proradnih

karakteristika ovise o načinima rada isklapanja i konstrukciji samih prekidača. U
slučaju brzih elektroničkih nadstrujnih releja s modulom za vremensko zatezanje
isklopa, vremensko zatezanje između pojedinih prekidača se kreće 70÷100 ms.
Proradna struja takvih uređaja mora se postaviti tako da je kod gornjeg uređaja
46
barem 1,25 puta više nego kod donjeg. Takvi uređaji omogućuju da se pri
vremenskom razmaku od 500 ms može ostvariti sustav selekcije do 7 serijski
spojenih prekidača.
Transformator
td = 220 ms
Q1
td = 150 ms
Q2
td = 80 ms
Q3 prekidač sa strujnoovisnim
okidačem sa vremenskom
zadrškom
prekidač sa strujnoovisnim
Q4 brzim okidačem
td – vremenska zadrška
M
3
Slika 5.7 Vremensko stupnjevanje prekidača u kaskadi
Na slici 5.8 a) je prikazana je jednopolna shema sa tri serijski spojena

prekidača, prekidač Q1 koji služi za zaštitu sabirnice, prekidač Q2 koji služi za
zaštitu distributivnog dijela mreža i prekidač za zaštitu motora. Njihove
karakteristike prikazane su dijagramom na slici 5.8 b). Na karakteristikama se
mogu vidjeti 3 područja okidača. Područje a dio karakteristike strujno ovisnog
okidača za preopterećenje, područje n je dio karakteristike elektromagnetskog
nadstrujnog brzog okidača, dok je područje z dio karakteristike nadstrujnog
47
okidača sa kratkotrajnom vremenskom zadrškom. Iz tog dijagrama se može vidjeti

da je selektivnost vremenskim stupnjevanjem osigurana [1].
104
Sn = 1000 kVA
Un = 400 V/ 50 Hz
uk% = 6%
In = 1445 A 103
Ik = 24,1kA
Q3 Q2 Q1
Q1 102
a a a
Sabirnica
glavnog
razvoda
101
Q2
Ik = 17 kA
z
Sabirnica 100
podrazvoda
z
td=150ms
td=80ms
Q3 10-1
Ik = 10 kA n n
M 10-2
102 2 5 103 2 5 104 2 5 105
Struja I [A]
a) Jednopolna b) Dijagram stupnjevanja
shema
Slika 5.8 Selektivnost triju serijski povezanih prekidača12
Kako postoji mogućnost da kratki spoj nastane neposredno na prekidači, takav

prekidač se mora dodatno opremiti sa modulom za brzi isklop, kako bi se smanjila
naprezanja tog prekidača. Proradna struja tog modula mora biti takva da reagira
jedino onda kada se kratki spoj pojavi u blizini priključnica prekidača, s time da ne
poremeti modul za vremensko zatezanje isklopa, odnosno da ne utječe na
vremensko stupnjevanje ostalih prekidača.
12
karakteristika i vrijednosti su preuzete iz literature [1], poglavlja 3.4
48
5.3.2.3. Logički stupnjevana selektivnost kaskade prekidača

Kod sustava sa više serijski povezanih prekidača događa se da je vremenska
zadrška tako postavljenog sustava preduga, odnosno da prekidaču treba više
vremena da isklopi kvar. Kako bi se izbjegle takve situacije uz određene prekidače
moguće je ugraditi dodatne module koji služe za dinamičko upravljanje
kratkotrajnih vremenskih zatezanja. Ti moduli međusobno komuniciraju, te mogu
ostvariti selektivnost opisanu u 4.1.3. Takvi uređaji mogu reducirati vremena
prorade do reda veličine 50 ms za prekidače ugrađene iznad mjesta kvara [1].
Slika 5.9 Dinamička kontrola vremenske zadrške13
Na slici 5.9 prikazan je shematski prikaz rješenja sustava zaštite sa dinamičkim

upravljanjem vremenske zadrške. Kratki spoj na mjestu K1 detektiran je od strane
prekidača Q4, Q2 i Q1. Ako je sustav za dinamičko upravljanje kratkotrajne
vremenske zadrške aktivan, Q2 je trenutno blokiran od strane Q4, a Q1 je trenutno
13
vrijednosti su preuzete iz literature [1], poglavlja 3.4
49
blokiran od strane Q2. Ako Q4 ne primi blokirajući signal unutar 10 ms, isklapa
kvar.
Kratki spoj na mjestu K2 detektiran je samo prekidačem Q1,ako taj prekidač ne

primi blokirajući signal unutar 50 ms, isklapa kvar. U slučaju da je takav sustav
upravljanja isključen, istom prekidaču bi trebalo 150 ms da izvrši zadaću [1].
5.3.3. Selektivnost između prekidača i nižeg osigurača

Unutar raspona preopterećenja do proradne struje okidača za brzi isklop
prekidača IAn, selektivnost je postignuta ako se rastalna karakteristika nižeg
osigurača (uključujući i toleranciju) ne dodiruje sa proradnom karakteristikom
prekidača sa strujno ovisnim okidačem sa vremenskom zadrškom. Taj uvjet mora
biti ispunjen ako je krug pod naponom, a osigurači za zaštitu od preopterećenja u
normalnom pogonu, tj. radnoj temperaturi.
Vrijeme t
Slika 5.10 Selektivno djelovanje prekidača i donjeg osigurača
Za moguće struje kratkog spoja koje bi mogle biti jednake ili premašiti
vrijednosti proradne struje za brzi nadstrujni isklop, selektivnost je moguća jedino
ako osigurač ograniči tu struju tijekom njenog prolaska krugom na vrijednost koja
je niža od proradne struje za isklop (slika 5.10).
50
U praksi je selektivnost zaštite od kratkog spoja osigurana ako je vremensko

zatezanje uređaja za isklop bar 100 ms pomaknuto u odnosu na karakteristiku
osigurača 14.
5.3.4. Selektivnost između osigurača i nižeg prekidača

U ovom slučaju selektivnost je također osigurana u području preopterećenja
ako proradna krivulja nižeg prekidača sa strujno ovisnim okidačem za
preopterećenje sa vremenskom zadrškom nigdje ne dodiruje rastalnu
karakteristiku osigurača.
Vrijeme t
Slika 5.11 Selektivno djelovanje osigurača i donjeg prekidača
U slučaju kratkog spoja mora se uzeti u obzir trajna struja zagrijavanja

osigurača tijekom električnog luka na prekidaču. U praksi je dovoljno da rastalna
karakteristika osigurača leži 70 ms iznad područja brzog nadstrujnog okidača za
struju kratkog spoja15 (slika 5.11).
14
podatak je preuzet iz literature [1], poglavlje 3.4
15
podatak je preuzet iz literature [1], poglavlje 3.4
51
5.3.5. Selektivnost u slučaju dva ili više paralelnih izvora

napajanja
Kod dva ili više paralelnih napajanja, moguća struja kratkog spoja ne povećava
se kao u slučaju kada se kreće od samo jednog napajanja, već se dijeli između
napajanja tako da se kod namještanja karakteristika za postizanje selektivnosti na
tu pojavu mora obratiti pažnja.
5.3.5.1. Dva identična izvora napajanja

U slučaju dva identična izvora napajanja koja su spojena paralelno, u slučaju
kratkog spoja u točki K1 niži prekidač Q3 ukupnu struju kratkog spoja od 20 kA će
propustiti, dok će Q2 i Q1 propustiti samo pola te struje, dakle 10 kA. U dijagramu
selektivnosti, okidna karakteristika prekidača Q1, odnosno Q2, mora se referirati u
odnosu na struju kroz Q3 tako da se njihova karakteristika mora pomjeriti u desno
na strujnoj osi, drugim riječima, mora se pomnožiti sa faktorom 2.
Slika 5.12 Zaštita dva transformatora istih karakteristika u paraleli
5.3.5.2. Tri ili više identičnih izvora napajanja

U slučaju više od dva paralelna izvora, situacija je malo kompliciranija i opisana
je primjerom tri paralelna izvora. Naime, u ovom slučaju, prekidači Q1, Q2 i Q3
opremljeni su brzim nadstrujnim okidačima za preopterećenje u odnosu na slučaj
52
sa dva izvora gdje su prekidači bili opremljeni okidačima za preopterećenje sa

vremenskom zadrškom. Okidne struje su postavljene tako da su više od mogućih
struja kratkog spoja pripadnog transformatora.
S tako postavljenim parametrima ako se kratki spoj dogodi na mjestu K1 (slika

5.13) između prekidača i transformatora, suma struja koje teku kroz prekidače Q2 i
Q3 će uzrokovati brzi isklop prekidača Q1. Prekidači Q2 i Q3 će ostati uklopljeni i
napajati ostatak mreže. Kao radijalni dio mreže se uzima napajanje kvara sa NN
strane, dok se napajanje kvara sa transformatora T1 prekida zaštitom na SN
strani, što je predmet zaštite u zamkastim mrežama.
Slika 5.13 Zaštita tri transformatora istih karakteristika u paraleli
5.3.6. Selektivnost nadstrujnih uređaja sa podnaponskim

okidačima
Kada se dogodi kratki spoj, na mjestu kvara napon mreže padne.
Zaostali napon ovisi o vrijednosti otpora kvara. U slučaju kratkog spoja,

impedancija kvara i njemu pripadni napon na mjestu kvara praktički je jednak nuli.
Tijekom kvara se pojavljuje i nekoliko iskrenja. Napon tih iskri je 30÷70 V. Napon
mreže duž puta te struje od napajanja također pada na nižu vrijednost, dok teče
53
struja kratkog spoja. Vrijednost tog napona je određena otporom vodiča i s time i
udaljenošću od mjesta kvara. Slika 5.14 prikazuje ponašanje napona u
niskonaponskom sustavu tijekom trajanja kvara.
Slika 5.14 Rezultantne vrijednosti napona prilikom kratkog spoja
Ako kratki spoj nastane na mjestu K1 (slika 5.14 a)) napon na sabirnicama
podrazvoda pada na 13 % radnog napona, dok napon na sabirnicama glavnog
razvoda pada na 50 % nazivnog napona. U ovom slučaju prekidač Q3, koji se
nalazi točno na mjestu kvara, proradi. Ovisno o karakteristikama prekidača,
njegovom tipu i konstrukciji, prekidanje bi trajalo oko 30 ms do potpunog izoliranja
kvara ili oko 10 ms u slučaju ograničavanja struje.
Za kratki spoj na mjestu K2 (slika 5.14 b)) proradi prekidač Q2. On je opremljen
sa okidačem sa vremenskom zadrškom. Vremenska zadrška bi bila bar 70 ms.
Tijekom ovog kvara napon na glavnim sabirnicama pada na 13 % radnog napona.
Ako bi napon mreže pao na između 70 % i 35 % radnog napona i ako bi takvo

stanje trajalo oko 20 ms, tada bi svi prekidači opremljeni uređajima za detektiranje
54
pada napona proradili. Na isti način, svi sklopnici bi izbacili ako bi napon napajanja
pao na 75 % vrijednosti radnog, ako bi takav poremećaj trajao između 5 ms i 30
ms.
Selektivna nadstrujna zaštita iz tih razloga zahtjeva da uređaji za detektiranje

pada napona sa pripadnim sklopnicima budu opremljeni uređajima za vremensko
zatezanje prorade. Takvi uređaji ne bi trebali ako bi se koristili prekidači za
ograničavanje struje kod kojih bi vrijeme prekidanja bilo 10 ms ili manje [1].
5.3.7. Korištenje tablica selektivnosti

U tablici 5.1 dan je primjer tipične tablice selektivnosti za serijski povezana dva
modularna minijaturna prekidača (MCCB).
Tablica 5.1 Selektivnost dva serijski spojena MCCB prekidača16
U toj tablici prikazani su sljedeći podaci:
• strana ugradnje prekidača (strana napajanja ili strana odvoda),
• tip po prekidnoj moći (npr. prema IEC 60947-2 oznaka N predstavlja

prekidnu moć 36 kA, oznaka S 50 kA itd...),
16
preuzeto iz literature [6]
55
• vrsta okidača prekidača (TM – termomagnetski okidač, EL – elektronički

okidač i M – magnetski okidač),
• najveća vrijednost nazivne struje prekidača istog tipa i okidača Iu,
• koje je nazivne struje In.
Vrijednosti koje prikazuju odnos serijski spojenih prekidača:
• oznaka T označava kombinaciju prekidača pri kojoj se može postići

potpuna selektivnost,
• broj označava struju granice selektivnosti pri kombinaciji tih uređaja,
• broj u zelenom polju označava struju granice selektivnosti u posebnom

slučaju (u ovom primjeru ta kombinacija vrijedi samo ako radi se o
prekidaču koji ima magnetski okidač).
Kod mogućih struja kratkih spojeva na mjestima između prekidača, gdje ih ti

prekidači podjednako osjete, stupnjevanje proradnih struja brzih nadstrujnih
okidača omogućava selektivnost samo pri specifičnoj vrijednosti struje kratkog
spoja. Ta vrijednost naziva se „granica selektivnosti“ (slika 5.15).
Ako je obavljen proračun struje kratkog spoja prema važećim tehničkim

propisima na mjestu ugradnje nižeg prekidača, i ta vrijednost moguće struje
kratkog spoja je manja nego „granica selektivnosti“ prikazana u tablicama za tu
kombinaciju, tada je osigurana potpuna selektivnost za sve moguće struje kratkog
spoja koje bi se dogodile na cijelom štićenom području tog donjeg prekidača.
Ako je moguća struja kratkog spoja na mjestu instalacije veća od granice

selektivnosti, tada bi selektivnost uređaja nižeg kruga bila moguća jedino za
vrijednosti struja kratkog spoja koje se u tim tablicama nalaze. Kako je vjerojatnost
da će maksimalne vrijednosti struje kratkog spoja proteći u pravilu jako mala,
projektanti mogu odlučiti da je vrijednost granice selektivnosti dovoljno velika, pa
je tako zadovoljavajuća selektivnost osigurana, ako to ne bude slučaj, moraju se
odabrati zaštitni uređaji sa višom granicom selektivnosti.
56
Vrijeme t [s]
Slika 5.15 Granica selektivnosti ilustrirana okidnim karakteristikama dvaju

prekidača spojenih u seriji17
5.4. Selektivnost u zamkastim mrežama

Kako je već navedeno, ostvarivanje selektivnosti zaštitnih uređaja u zamkastim
mrežama dosta je kompliciranije od selektivnosti zaštitnih uređaja u radijalnim
mrežama. Razlog tomu je napajanje kvara iz više različitih izvora napajanja, pa
tako i različitih smjerova napajanja mogućeg kvara.
Odabir i vrsta zaštitne opreme za zadovoljavanje uvjeta selektivnosti ovisi o

samoj konfiguraciji štićenog dijela mreže. Ovisno o konfiguraciji mreže, u ovom
poglavlju su, radi jednostavnosti, navedena samo neka tehnička rješenja
postizanja selektivnosti u zamkastim mrežama.
17
karakteristike prekidača preuzete su iz literature [1]
57
5.4.1. Osigurači u čvorištima

U niskonaponskim zamkastim mrežama, najčešće se koriste kabeli istih
karakteristika, te se tako za njihovu zaštitu koriste i gG osigurači istog tipa i
nazivne struje [1]. Ako je konfiguracija mreža kao na slika 5.16, takva da su svi
kabeli istih karakteristika, tada je sa istim osiguračima selektivnost postignuta jer
će pri kvaru se prije rastaliti osigurač koji je bliži kvaru jer je struja koja kroz njega
prolazi jednaka sumi struja kroz ostale vodiče koji ulaze u čvorište. Kako je kvar
moguće napajati s više strana, osigurači se postavljaju na oba kraja kabela, pa
tako i za osigurač na drugom kraju kabela vrijedi isti princip.
F1 A F2
Ik1 Ik2 Iki – struja i-te grane koja napaja kvar
Ik3 = Ik1+Ik2 F3
Ik = Ik3+Ik4
Ik4 = Ik5+Ik6+Ik7 F4
F5 F7
Ik5 Ik7
B
F6
Ik6
Slika 5.16 Konfiguracija mreže koju štite osigurači u čvorištima
5.4.2. Selektivnost postignuta sa usmjerenim okidačima i

komunikacijom među njima
Kod niskonaponske mreže koja ima malo kompliciraniju konfiguraciju nego u
prethodnom slučaju, jedno od rješenja za postizanje selektivnosti je korištenje
okidača koji detektiraju smjer struje, te ujedno komuniciraju s ostalim susjednim
okidačima istog tipa [15]. Ti okidači imaju sposobnost usporedbe smjera sa
referentnim. Imaju dva ulaza kojima primaju blokirajući signal (ulaz za smjer struje
se podudara sa referentnim, ulaz za smjer struje se ne podudara sa referentnim)
58
te dva izlaza koji šalju blokirajući signal (izlaz za smjer struje se podudara sa
referentnim, izlaz smjer struje se ne podudara sa referentnim). Na slici 5.17
prikazan je primjer konfiguracije mreže, te je u nastavku ilustrirano spajanje ulaza i
izlaza okidača s ciljem postizanja selektivnosti. Primjer je rađen prema literaturi
[15].
T1 T2
prekidač sa usmjerenim
in + -
in + - in + - Q out + - okidačem i signalnim
Q1 out + - Q2 out + -
ulazima i izlazima
in + -
Q3 out + - in - ulaz
out - izlaz
+ - smjer struje se podudara sa referentnim smjerom
- - smjer struje se ne podudara sa referentnim smjerom
in + - in + -
Q4 out + - Q5 out + - referentni smjer
Z M
3
Slika 5.17 Konfiguracija mreže sa usmjerenim prekidačima i međusobnom

komunikacijom
T1 T2
in + - in + -
Q1 out + - Q2 out + -
in + -
Q3 -
out +
B1 B2
in + - in + -
Q4 out + - Q5 out + -
M
3 Z
napajanje kvara
spajanje ulaza i izlaza
Slika 5.18 Kvar na sabirnici B1 - prorada Q1, Q3 i Q4, blokiranje Q2
59
Slika 5.18 prikazuje komunikaciju između prekidača Q3 i Q2 prilikom kvara na

sabirnici B1. Smjer struje kroz Q3 se podudara sa smjerom struje napajanja kvara,
te šalje blokirajući signal sa izlaza za podudaranje sa referentnim smjerom na ulaz
za podudaranje sa referentnim smjerom prekidača Q2, kako bi se izbjeglo njegovo
aktiviranje zbog registriranja kvara. Ako je komunikacija postignuta kako je
opisano, tada je kvar izoliran samo prekidačima Q1, Q3 i Q4.
Slika 5.19 prikazuje komunikaciju između prekidača Q4, Q3 i Q1 prilikom kvara

na stezaljkama motora M. Smjer struje kroz Q4 se podudara sa smjerom struje
napajanja kvara, te šalje blokirajući signal sa izlaza za podudaranje sa referentnim
smjerom na ulaze za podudaranje sa referentnim smjerom prekidača Q3 i Q4 kako
bi se izbjeglo njihovo aktiviranje, a Q2 je prema postavci iz prethodne slike
blokiran. Ako je komunikacija postignuta kako je opisano, tada je kvar izoliran
samo prekidačem Q4.
T1 T2
in + - in + -
Q1 out + - Q2 out + -
in + -
Q3 -
out +
B1 B2
in + - in + -
Q4 out + - Q5 out + -
M
3 Z
napajanje kvara
prethodno spojeni ulaz i izlaz
Slika 5.19 Kvar na motoru M - prorada Q4, blokiranje Q1, Q2 i Q3
Slike 5.20, 5.21, 5.22 i 5.23 opisuju spajanje ulaza i izlaza za ostale moguće
kvarove na isti način kako su opisana spajanja prilikom kvarova u prethodna dva
slučaja.
60
T1 T2
in + - in + -
Q1 out + - Q2 out + -
in + -
Q3 -
out +
B1 B2
in + - in + -
Q4 out + - Q5 out + -
M
3 Z
napajanje kvara
prethodno spojeni ulaz i izlaz
Slika 5.20 Kvar na transformatoru T1 - prorada Q1, blokiranje Q2, Q3 i Q4
Slika 5.21 Kvar na sabirnici B2 - prorada Q2 i Q3, blokiranje Q1 i Q4
61
Slika 5.22 Kvar na trošilu Z - prorada Q5, blokiranje Q1, Q2, Q3 i Q4
Slika 5.23 Kvar na transformatoru T2 - prorada Q2, blokiranje Q1, Q3 i Q4
62
Iz ovog primjera može se vidjeti da se na istoj konfiguraciji mreže pri kvarovima

na različitim mjestima na istim prekidačima, mogu pojaviti drugačiji smjerovi struja
koje napajaju kvar. Okidačima koji međusobno komuniciraju blokirajućim
signalima, ovisno o smjeru struje, može uspješno riješiti selektivno djelovanje
zaštite ovakve konfiguracije mreže.
5.5. Pomoćna zaštita

Korištenjem pomoćne zaštite selektivnost dovodimo u pitanje, no potrebna je uz
sklopne uređaje sa strane napajanja zbog mogućih struja kratkog spoja koji su
iznad prekidne moći tog sklopnog uređaja. U tom slučaju čim se pojavi takva struja
pomoćni nadstrujni uređaj trenutno reagira. Time se smanjuje naprezanje sklopnih
uređaja pri velikim strujama kratkog spoja.
63
Primjer odabira zaštitnih uređaja za niskonaponsku mrežu
6. Primjer odabira zaštitnih uređaja za

niskonaponsku mrežu
Mreža se sastoji od transformatorske stanice 10(20)/0,4 kV 250kVA s 4 vodna
polja i poljem javne rasvjete. Na prvo vodno polje spaja se kabel koji napaja jednu
stambenu zgradu, drugo vodno polje je rezervirano za buduće objekte, treće
vodno polje napaja jedan individualni stambeni objekt (moguće ga je proširiti
ugradnjom razdjelnih ormarića NN mreže), a četvrto vodno polje napaja dva
individualna stambena objekta preko razvodnog polja koje je smješteno u razdjelni
ormarić NN mreže. Blok shema konfiguracije niskonaponske mreže za ovaj primjer
prikazana je na slici 6.1.
Slika 6.1 Blok shema niskonaponske mreže
Za potrebne proračune struja kratkog spoja, katalog elemenata i prikaz grafova

selektivnosti koristio se program SIMARIS DESIGN 4.1. To je program koji
omogućuje unosom konfiguracije mreže, izlaz sa traženim podacima (elementima,
vrijednostima struja kvara, procjenom selektivnosti) i karakteristikama selektivnog
djelovanja. Korišten je u ovom primjeru kako bi pojednostavio proračun, te grafički
prikazao selektivno djelovanje odabranih zaštitnih uređaja.
64
Zaštitni uređaji, kabeli, transformator i elementi mreže odabrani su prema

tehničkim uvjetima Hrvatske elektroprivrede.
6.1. Tehnički uvjeti HEP-a korišteni za praktični primjer

Za praktični primjer ovog rada korišteni su sljedeći tehnički uvjeti:
• Tehnički uvjeti za izvedbu priključka u višestambenim objektima [20],
• Tehnički uvjeti za izvedbu priključka u individualnim objektima [21],
• Tehnički uvjeti za TS 10 (20) / 0,4 kV, 1 x 250 kVA I 1 x 630 kVA –

Kabelska izvedba – vanjsko posluživanje [18],
• Tehnički uvjeti za sklopne aparate u metalnom kućištu (RMU) za nazivne

napone 12 kV i 24 kV [22].
6.1.1. Tehnički uvjeti za izvedbu priključka u višestambenim

objektima - pročišćeni tekst korišten za izradu primjera
Kućni priključni ormarići (KPO):
• Ormarić mora imati mogućnost priključenja za:
- najmanje dva kabela presjeka do 4 x 150 mm2 (ulaz izlaz),
- najmanje jedan kabel odgovarajućeg presjeka (maksimalno 4 x

150 mm2 za napajanje GRO-a preko visokoučinskih
niskonaponskih osigurača).
• Za odvodni kabel umjesto osigurača mogu se postaviti kratkospojnici.
Glavni razdjelni ormar (GRO)
• U produženju kućnog priključnog ormarića izvodi se glavni razdjelni

ormar (GRO) s jednim ili više usponskih (pojnih) vodova.
• Glavni razdjelni ormar se sastoji, u načelu, iz dva dijela:
- priključnog polja,
- razvodnog polja.
65
Etažni razdjelnik (ER)
• Etažni razdjelnik (ER-uzidni) ugrađuje se na prikladnim mjestima u

hodnicima po etažama i to na prolazima usponskih vodova.
• Prema broju električnih brojila koji se smještaju u etažni razdjelnik

ormarići mogu biti modularne izvedbe za smještaj dva električna brojila
ER-2, tri električna brojila ER-3 ili maksimalno četiri električna brojila
ER-4.
• Osnovna oprema etažnog razdjelnika sastoji se od:
- glavnih osigurača stanova,
- električnih brojila stanova (jednofazna ili trofazna, jednotarifna,

dvotarifna ili trotarifna),
- odgovarajućeg broja odvojnih stezaljki za priključak s usponskog

voda (za slučaj usponskih vodova izvedenih P-vodičima),
- odgovarajuće sabirnice (Cu) za priključak na usponski vod (za

slučaj usponskih vodova izvedenih izoliranim bakrenim odnosno
aluminijskim sabirnicama).
Izvedbe priključaka
• Izvedba vanjskog priključka višekatnih stambenih objekata obavlja se

isključivo podzemnim energetskim kabelom.
• Svaki ulaz u višekatni stambeni objekt čini jednu građevinsku cjelinu za

koju se izvodi poseban vanjski priključak.
• Vanjski se priključak može izvoditi iz razvodnih ormara niskonaponske

mreže ili izravno iz trafostanice TS 10(20)/0,4 kV.
• Za vanjski priključak mogu se koristiti slijedeći energetski kabeli - tipa:

PPOO-AY; XPOO-AY; PP 44--AY; XP 44AY; presjeka: 4x50 mm2, 4x95
mm2, 4x150 mm2 nazivnog napona 1 kV. Odabir presjeka kabela obavlja
se prema predviđenom vršnom opterećenju stambenog objekta u skladu
66
sa (HR N. N.B2.702 Električne instalacije u zgradama. Opsezi napona)

kao i prema predviđenoj konfiguraciji i tipu niskonaponske mreže.
• Priključak podzemnog energetskog kabela može se obaviti u kućnom

priključnom ormariću ili u priključno razdjelnom ormaru.
• Izuzetno se priključak može izvršiti izravno u glavnom razdjelnom ormaru

objekta ukoliko se napajanje obavlja izravno iz trafostanice TS 10(20)/0,4
kV posebnim kabelom.
Sustav unutrašnjeg razvoda električne energije
• Pod glavnim razvodom električne energije unutar višekatnog stambenog

objekta podrazumijeva se razvod od kućnog priključnog do etažnog
razdjelnika.
• Za unutrašnji dio priključka između kućnog priključnog ormarića (KPO-a)

i razvodnog polja u GRO-u potrebno je koristiti vrstu i presjek vodiča
prema očekivanom opterećenju objekta ili pripadnog stubišta (HRN.
N.B2.752 Električne instalacije u zgradama. Električni razvod. Trajno
dopuštene struje).
• Vrsta vodiča i izvedba može biti: kabel na policama ili u cijevima, ili
izolirani bakreni »P« vodič u cijevima pod žbukom ili izolirane sabirnice.
• Kabeli ili vodiči polažu se u cijevi odgovarajućeg promjera.
• Za glavni razvod električne energije između priključno razvodnog polja u

PRO-u ili GRO-u i svih etažnih razdjelnika mogu se koristiti ovi načini
napajanja:
- polaganje glavnih usponskih vodova s presjecima do 5 x P 35

mm2 u cijevima odgovarajućeg promjera,
- korištenje izoliranih profiliranih bakrenih sabirnica odgovarajućeg

presjeka postavljene u za njih predviđene okomite kanale.
67
Razvod električne energije za zajedničku potrošnju
• Priključivanje trošila zajedničke potrošnje u višekatnim stambenim

objektima obavlja se preko glavnih osigurača u polju zajedničke
potrošnje.
• U instalaciju zajedničke potrošnje stambenog objekta ubraja se:

instalacija rasvjete ulaza, stubišta, drvarnica, prostorija kućnog savjeta,
napajanje dojavne (portafonske) instalacije i zajedničke antenske
instalacije te napajanje dizala. [20]
6.1.2. Tehnički uvjeti za izvedbu priključka u individualnim

objektima - pročišćeni tekst korišten za izradu primjera
Vrste priključaka objekata individualne izgradnje
Opći uvjeti
• Svaki objekt individualne stambene izgradnje predstavlja jednu građevinsku

cjelinu, kojoj pripada samo jedan vanjski priključak.
• Vanjski kućni priključak individualnog stambenog objekta, u načelu se

izvodi, preko kućnog priključnog ormarića (KPO) ili kućnog priključno -
mjernog ormarića (KPMO).
• Početna točka napajanja priključka je: priključno - razdjelni ormar iz

višekatnih stambenih objekata, razvodni ormar niskonaponske mreže, kućni
priključni ormarić (KPO), odnosno priključno mjerni ormarić (KPMO) ili
odvojno mjesto na niskonaponskoj nadzemnoj mreži.
• S obzirom na vrstu niskonaponske mreže, uređenost terena, položaja

objekta koji se priključuje, vanjski kućni priključci objekata individualne
izgradnje mogu se izvoditi
a) podzemno energetskim kabelom:
- sa niskonaponske kabelske mreže,
- sa niskonaponske nadzemne mreže,
b) samonosivim kabelskim snopom:
68
- sa niskonaponske nadzemne mreže izvedene golim

vodičima,
- sa niskonaponske nadzemne mreže izvedene

samonosivim kabelskim snopom.
Vanjski kućni priključci izvedeni podzemnim energetskim kabelom
• Načelo izvedbe priključka podzemno energetskim kabelom može biti:
- radijalno (pojedinačni objekti),
- sustav ulaz - izlaz (grupni kućni priključci uz radijalan sustav

napajanja s mogućnošću rada u prstenu).
• S obzirom na opterećenje koje se očekuje kod potrošača u objektima

individualne izgradnje, koriste se tipizirani kabeli
- XP00-AY, odnosno PP 00 - AY 4x25mm2, 0,6/1 kV,
- XP00-AY, odnosno PP 00 - AY 4x35mm2, 0,6/1 kV,
- XP00-AY, odnosno PP 00 - AY 4x50mm2, 0,6/1 kV.
• Nije dopušteno polagati dvožilne podzemne energetske kabele.
• Za realizaciju vanjskog kućnog priključka podzemnim kabelom potrebno je:
- odrediti početnu točku napajanja sa niskonaponske mreže, kao i

krajnju točku vanjskog priključka (što utvrđuje elektrodistribucija),
- iskopati kanal od mjesta određenog kao točka napajanja do krajnje

točke vanjskog priključka, koja je određena za smještaj kućnog
priključnog ormarića (KPO), odnosno kućno - priključno mjernog
ormarića (KPMO), te u kanal položiti kabel,
- postaviti salonitnu ili plastičnu cijev (za kabelski priključak ulaz -

izlaz, treba postaviti 2 cijevi) minimalnog promjera 100 mm od
donjeg ruba priključnog ormarića do 600 mm ispod razine zemlje, te
postaviti jednu (odnosno dvije) cijev (plastičnu, promjera 100 do 150
mm), u iskopani kanal za širinu betonske površine (vijenca) oko
objekta. Na područjima gdje se uvlači i signalni kabel potrebno je, uz
69
cijev za energetski kabel postaviti plastičnu cijev, promjera 50 mm,

za signalni kabel. Cijevi moraju biti postavljene tako, da je osiguran
minimalni polumjer savijanja za predviđene priključne kabele.
Nadzemni vanjski kućni priključci izvedeni samonosivim kabelskim snopom
• S obzirom na opterećenje i vrstu trošila, vanjski priključak samonosivim

kabelskim snopom može se izvoditi kao:
- jednofazni, sa XOO - A, 2 x 16 mm2 0,6/1 kV,
- trofazni, sa XOO - A, 4 x 16 mm2 0,6/1 kV.
• Vanjski priključak samonosivim kabelskim snopom može se izvesti sa

niskonaponske mreže, koja je izvedena samonosivim kabelskim snopom
(bilo da je vođena po stupovima, bilo po fasadi objekta), te sa
niskonaponske mreže, koja je izvedena golim vodičima.
• Svaki objekt individualne izgradnje, kao građevinska cjelina mora imati

vlastiti vanjski priključak samonosivim kabelskim snopom. Sa objekta, koji
ima svoj vanjski priključak izveden samonosivim kabelskim snopom, ne
može se obavljati priključivanje drugih objekata (odvojci).
• Nije dopušteno koristiti samonosivi kabelski snop 4 x 16 mm2 za

priključivanje po dva jednofazna priključka.
• Uputno je jednofazne vanjske priključke izvedene samonosivim kabelskim

snopom (presjeka faznog vodiča od 16 mm2) primjenjivati za struju
potrošača do 35 A (brojilo 10 - 40 A).
• Kod raspoređivanja jednofaznih priključaka na niskonaponsku mrežu treba

posebnu pozornost posvetiti simetriranju opterećenja po fazama mreže.
• Izvođenje kućnog priključka samonosivim kabelskim snopom treba izvoditi

neprekinuto do glavnih osigurača objekta (ormarić, KPMO i KPTO).
70
Vrste ormarića za individualne stambene objekte
Kućni priključni ormarić - KPO
• Ormarić mora imati mogućnost priključenja do dva kabela, maksimalnog

presjeka do 50 mm2, tipa:
- PP 00-AY, 4 x 50 mm2, 0,6/1 kV ili
- XP 00-AY, 4 x 50 mm2, 0,6/1 kV ili
- PP 44-AY, 4 x 50 mm2, 0,6/1 kV ili
- XP 44 - AY, 4 x 50 mm2, 0,6/1 kV.
• Ormarić, treba sadržavati osnovnu opremu kao:
- podnoške osigurača,
- stezaljke za izravni priključak vodiča,
- stezaljku neutralnog vodiča,
- stezaljku zaštitnog vodiča, - kabelsku uvodnicu.
Kućni priključno - mjerni ormarić - KPMO
• Kućni priključno - mjerni ormarić KPMO - objedinjuje funkciju priključka i

mjernog mjesta u čijem sastavu su mjerni uređaji svih stanova jednog
objekta.
Kućni priključni tavanski ormarić - KPTO
• Kućni priključni tavanski ormarić-KPTO (prilog: 3.5) koristi se samo kao

mjesto za priključivanje objekta, kada se priključak izvodi preko krovnog
nosača.
Mjerni ormarić - MO
• U slučaju kada se vanjski kućni priključak izvodi preko kućnog priključnog

ormarića (KPO) iti preko kućnog priključno-tavanskog ormarića (KPTO); za
mjerno mjesto koristi se mjerni ormarić (MO), u kojeg se smještaju mjerni
uređaji svih stanova objekta.
71
• Osnovna oprema mjernog ormarića (MO) sastoji se od:
- glavnih osigurača objekta,
- električnih brojila (jednofazna ili trofazna, jednotarifna, dvotarifna ili

trotarifna),
- odgovarajućeg broja odvojnih stezaljki za priključak glavnih vodova

objekta,
- uređaja za prebacivanje tarife,
- stezaljke za signalno - upravljački vod.
Razdjelnik stana - RS
• Razdjelnik stana - RS ugrađuje se u stanu potrošača na nosivom zidu na

visini
• U razdjelniku stana mora postojati mogućnost smještaja:
- zaštitne strujne sklopke (zaštitni uređaj diferencijalne struje),
- ograničavala strujnog opterećenja- limitatora,
- sabirnice za neutralne vodiče,
- sabirnice za zaštitne vodiče,
- osigurača strujnih krugova.
Sustav razvoda električne energije
Unutrašnji kućni priključak
• Treba nastojati da vodovi unutrašnjeg priključka budu što kraći.
• Nastavljanje vodova unutrašnjeg priključka u cijevima nije dopušteno.

Spajanje, odnosno odvajanje unutrašnjeg priključka dopušteno je samo na
mjestima koja su plombirana ili pod ključem isporučitelja električne energije.
• Unutrašnji priključak izvodi se izoliranim P, PP ili PPOO vodovima 3 x P 6

(10) mm2, odnosno 5 x P 6 (10) mm2 koji se uvlače u samogasivu, savitljivu
rebrastu izolacijsku cijev vanjskog promjera 32 (40) mm. Izolacijska cijev
72
postavlja se podžbukno po nezapaljivoj konstrukciji objekta (primjerice:

cigla, beton, siporeks).
Električni razvod izmedu mjernog mjesta i razdjelnika stana
• Električni spoj između mjernog mjesta (ormarić KPMO ili MO ili KPTO) i
instalacijskog razvodnog ormarića stana (razdjelnika stana - RS) izvodi
se vodičima 3 x P 6 (10) mm2, odnosno 5 x P 6 (10) mm2 položenim u
samogasivu savitljivu rebrastu izolacijsku cijev vanjskog promjera 32
(40) mm. [21]
6.1.3. Tehnički uvjeti za TS 10 (20) / 0,4 kV, 1 x 250 kVA I 1 x 630

kVA – Kabelska izvedba – vanjsko posluživanje - pročišćeni
tekst korišten za izradu primjera
Tehnički podaci o transformatoru
Tablica 6.1 Tehnički podaci transformatora
Niz nazivnih snaga 250 kVA
Nazivni prijenosni omjer 10(20)/0.4kV
(preklopivi) 10-20/0.4kV- x
Frekvencija 50 Hz
Spoj Dyn 5
Napon kratkog spoja 4%
Regulacija napona ± 2.5 i ± 5 % nazivnog napona
73
Oprema srednjenaponskog razvoda
• Srednjenaponski razvod nazivnog napona 12 kV ili 24 kV treba imati ove

značajke:
- nazivni napon (kV): 12/24,
- nazivna frekvencija (Hz): 50/50,
- nazivna struja (A): 400/400,
- nazivna kratkotrajna podnosiva struja (kA): 12,5/12,5,
- nazivna podnosiva vršna vrijednost struje (kA): 31,5/31,5.
• Razvod srednjeg napona treba biti izveden u obliku tipski ispitanog

sklopnog bloka.
• Razvod srednjeg napona za transformatorsku stanicu do 250 kVA sastoji

se, u pravilu, od vodnog polja za priključak napojnog kabela i
transformatorskog polja. Vodno polje ne treba biti opremljeno niti sklopnim
uređajem niti zemljospojnikom. Transformatorsko polje treba biti opremljeno
rastavnom sklopkom s osiguračima ili prekidačem te zemljospojnikom.
Oprema niskonaponskog razvoda
Niskonaponski distribucijski razvod
• Funkcionalno gledano, niskonaponski distribucijski razvod sastoji se od dva

polja:
- dovodno polje,
- razvodno polje.
• Niskonaponski distribucijski razvod nazivnog napona 0,4 kV treba imati ove

značajke:
- nazivni napon (kV): 400,
- nazivna frekvencija (Hz): 50,
- nazivna struja (A): 500,
- nazivna kratkotrajna podnosiva struja (1 sek) (kA): 9,

74
- nazivna podnosiva vršna vrijednost struje (kA): 15,5.
• Dovodno polje služi za prihvat energije s transformatora, smještaj uređaja

za mjerenje napona i struja, elemenata zaštite te rednih stezaljki. Osim
toga, u dovodnom polju je smješten i rastavni element za vidljivo odvajanje
transformatora od niskonaponskog razvoda.
• Kao rastavni element u dovodnom polju koristi se kratkospojnik.

Rastavljanje pomoću kratkospojnika obavlja se u beznaponskom stanju
nakon provedenih mjera zaštite na radu.
• U skladu s navedenim, dovodno polje treba biti takovih veličina da bude

moguća ugradnja:
- kratkospojnika,
- ampermetara s trenutnim i maksimalnim pokazivačem 15-minutne

struje u svim fazama,
- voltmetra s preklopkom za mjerenje 3-fazna i jednog linijskog

napona,
- releja za prijenos signala nadtemperaturne zaštite,
- pomoćnih strujnih krugova - rednih stezaljki.
• Razvodno polje sastoji se od maksimalno 4 grupe niskonaponskih

osigurača-sklopki velike prekidne moći veličine 2 za transformatorske
stanice do 250 kVA. Za priključak kabela treba koristiti V-izravne stezaljke.
• Za uzemljenje treba izvesti posebnu sabirnicu (PE) i osigurati mjesto za -

priključak prijenosne naprave za uzemljenje i kratko spajanje.
Konstrukcijom osigurati mogućnost jednostavnog spajanja N i PE sabirnice.
• Na sabirnicama niskonaponskog razvoda (L1, L2, L3, N) potrebno je

osigurati mjesto za priključak naprava za uzemljenje i kratko spajanje.
• Na niskonaponskom razvodu potrebno je osigurati pogodno mjesto za

smještaj odvodnika prenapona te statičke kondenzatorske baterije.
75
• Preporučena veličina kondenzatorskih baterija, ovisno o snazi

transformatora, su:
Tablica 6.2 Snaga kondenzatorske baterije
Snaga Presjek priključnog Osigurač Snaga

2
transformatora (kVA) kabela (mm ) kondenzatora
AI Cu (A) (kVAr)
250 25 16 63 25
Razvod javne rasvjete
• Razvod javne rasvjete treba imati ove značajke:
- nazivni napon (kV): 400,
- nazivna frekvencija (Hz): 50,
- nazivna struja (A): 40.
Razvod javne rasvjete sastoji se od četiri niskonaponska jednofazna odvoda.

Odvodi se preko NVO postolja osigurača veličine 00 i sklopnika nazivne struje 40
(A) priključuju na niskonaponski razvod. Nazivna struja umetaka osigurača preko
kojih se obavlja napajanje javne rasvjete treba biti 35 A.
Električna zaštita transformatora
Zaštita transformatora od kratkog spoja
• Zaštita transformatora od kratkog spoja ostvaruje se na srednjenaponskoj

strani na jedan od slijedećih načina:
- srednjenaponskim osiguračima s udarnom iglom čije djelovanje

uzrokuje isklapanje rastavne sklopke u srednjenaponskom
transformatorskom polju,
76
- zaštitnim relejom u kombinaciji sa obuhvatnim strujnim

transformatorima čije djelovanje uzrokuje isklapanje prekidača u
srednjenaponskom transformatorskom polju.
• Kod korištenja zaštite u kombinaciji srednjenaponski osigurač - rastavna

sklopka nazivne vrijednosti struja osigurača i za odabrani niz snaga Sr,
transformatora su slijedeće:
Tablica 6.3 Osigurači odabrani s obzirom na nazivni napon transformatora
Nazivna snaga transformatora Sn (kVA) 250
Nazivna struja osigurača I (A) 10 kV 40
20 kV 25
• Kod korištenja zaštite u kombinaciji zaštitni relej - obuhvatni transformatori -

prekidač potrebno je odabrati takovu značajku zaštitnog releja koja
omogućava nesmetani uklop transformatora, a pouzdanu proradu u slučaju
kvara na transformatoru.
Nadtemperaturna zaštita transformatora
• Pored preventivne zaštite transformatora sustavnim praćenjem vršnih

opterećenja putem bimetalnih ampermetara s pokazivačem maksimalne 15-
minutne struje preporučuje se i izravna nadtemperaturna zaštita
transformatora pomoću kontaktnog termometra ugrađenog na poklopac u
području najtoplijeg ulja s proradom kod temperatura:
- 358,15 K (85°C) - I stupanj,
- 368,15 K (95°C) - II stupanj.
• Isklopni krug kontaktnog termometra treba voditi preko posebne grebenaste

preklopke s dva položaja kojom se bira stupanj prorade, a koji inicira isklop
transformatora pomoću rastavne sklopke ili prekidača u transformatorskom
polju.
77
• U transformatore 250 kVA ugradnja kontaktnog termometra obvezna je kad

opterećenje transformatora prijeđe 80% nazivne snage.
Spojevi transformatora s postrojenjima srednjeg i niskog napona
Srednjenaponska strana transformatora
• Spojni vod između srednjenaponske strane transformatora i odgovarajućeg

transformatorskog polja treba izvesti s 3 jednožilna kabela izolirana
umreženim polietilenim za nazivni napon 20 kV:
- 3 x (XHE 49-A, 1 x 70/16 mm2, 20 kV).
• Kao alternativa navedenom kabelu dopušta se i upotreba kabela koji se

koristi kao energetski kabel.
Niskonaponska strana transformatora
• Spojni vod između niskonaponske strane transformatora i niskonaponskog

razvoda treba izvesti jednožilnim vodovima izoliranim PVC masom za
378,15 K (105°C) za nazivni napon 1:
Tablica 6.4 Spojni vodovi transformatora i dovodnog polja
Transformator Fazni vodič Neutralni vodič
do 250 kVA 1 x (P/FT 1 x150 mm2, 1 kV) 1 x (P/FT 1 x150 mm2, 1 kV)
• Vodovi se polažu u trokut slobodno u zraku ili na perforirane kabelske

police s razmakom trojki od 2d.
78
6.2. Model mreže u programu SIMARIS DESIGN 4.1

Model mreže za ovaj primjer izrađen je u skladu sa gore navedenim izvadcima
iz tehničkih uvjeta Hrvatske elektroprivrede. Sastoji se od četiri osnovne cjeline:
• transformatorska stanica,
• polje javne rasvjete,
• instalacija zgrade,
• područje instalacija kuća.
Zaštitni elementi odabrani su tako da što vjernije prikažu međusobno

djelovanje. Korišteni su uobičajeni elementi: NVO osigurači, instalacijski (DIAZED)
osigurači, minijaturni prekidači, rastavljačke pruge, te osigurači-rastavljači.
Trošila u objektima su podijeljena prema snazi:
• rasvjetna tijela (nazivne struje 3A za rasvjetna tijela u stanovima, 6A za

rasvjetna tijela u kućama i javnoj rasvjeti),
• jača trošila (nazivne struje 16A, npr. električni štednjaci, grijači i sl.),
• ostala trošila (nazivne struje 10A za stanove te 12A za kuće, npr. TV,
zvučni sustav i računalo priključeni na isti krug i sl.).
Trošila su pretpostavljena kao nestalni teret sa faktorom istodobnosti 0,25-0,4

radi poštivanja uvjeta limitiranja snage. Njihov broj je proizvoljno odabran.
Zanemareni su uređaji za čuvanje hrane kao stalni tereti jer su zanemarivo niske
potrošnje. Za stanove su predviđeni jednofazni priključci, dok su za kuće trofazni
te su trošila zbog simetričnosti podjednako raspoređena po fazama. Trofazna
trošila su izbjegnuta zbog pojednostavljenja.
79
Slika 6.2 Jednopolna shema modela mreže u programu SIMARIS DESIGN 4.1
Na slici 6.2 prikazana je jednopolna shema modela mreže sa označenim

cjelinama. Područje 1 prikazuje transformatorsku stanicu ne uključujući polja
javne rasvjete, područje 2 prikazuje polje javne rasvjete, područje 3 prikazuje
instalaciju zgrade dok područje 4 prikazuje područje instalacija kuća.
80
6.2.1. Transformatorska stanica

Za transformatorsku stanicu odabran je transformator snage 250 kVA, SN
prekidačem 630 A na visokoj strani sa strujnim transformatorom nazivnog omjera
500/5 A. Niskonaponska strana ima dva dijela. Prvi dio je dovodno polje DP koje je
preko kratkospojnika KS spojeno na razvodno polje RP i polje javne rasvjete JR.
Razvodno polje se sastoji od četiri grupe niskonaponskih pruga (osigurača-
rastavljača) sa NVO ulošcima veličine 2 koji su odabrani da zadovoljavaju
selektivno djelovanje. Jednopolna shema prikazana je na slici 6.3.
Slika 6.3 Jednopolna shema transformatorske stanice
81
6.2.2. Polje javne rasvjete

Polje javne rasvjete sastoji se od četiri grupe napajanja rasvjetnih tijela štićenih
niskonaponskim DIAZED osiguračima na postoljima veličine DIII koje
zadovoljavaju selektivno djelovanje. Napaja se preko NVO osigurača na
postoljima nazivne struje 63 A, kako je propisano tehničkim uvjetima [18].
Slika 6.4 Jednopolna shema polja javne rasvjete
82
6.2.3. Instalacija zgrade

Zgrada se sastoji od četiri stana. Priključena je sa razvodnog polja
transformatorske stanice preko kućnog priključnog ormara Z1-KPO (Z1-KPO
spojen je na vodno polje VP preko pruge NVO-PRUGA-VP1). Glavni razvodni
ormar zgrade Z1-GRO priključen je na Z1-KPO kabelom koji zadovoljava uvijete
potrošnje stanova. Iz Z1-KPO izveden je i izlaz za priključenje novih potrošača
kako se navedenim tehničkim uvjetima zahtijeva. Unutarnji razvod zgrade izveden
je preko dva etažna razvoda Z1-ER1 i Z1-ER2 koji su spojeni preko NVO
osigurača sa Z1-GRO. Razvodi stanova Z1-RS1 i Z1-RS2 priključeni su na Z1-
ER1 dok su Z1-RS3 i Z1-RS4 priključeni na Z1-ER2. Trošila stanova priključna su
preko minijaturnih prekidača u Z1-RS. Trošila zajedničke potrošnje priključena su
na razvod zajedničke potrošnje Z1-RZP također preko minijaturnih prekidača.
Zajedničku potrošnju čini lift sa jednofaznim motorom i stubišna rasvjeta.
Slika 6.5 Jednopolna shema instalacija zgrade
83
6.2.4. Područje instalacija kuća

U ovom primjeru prikazana su dva načina spajanja individualnih objekata (kuća)
na NN mrežu. Prvi način je spajanje kuća preko razdjelnog ormarića NN mreže.
Tu su kućni priključni ormari kuća K1-KPO i K2-KPO spojeni na vodno polje VP
preko razdjelnog ormarića NN mreže RO-NN-3 preko osigurača-sklopki koje
zadovoljavaju potrošnju spojenih objekata (RO-NN-3 spojen je na VP preko NVO
pruge NVO-PRUGA-VP3). Drugi način spajanje kuće na mrežu je direktnim
spajanjem kućnog priključnog ormara na vodno polje preko NVO pruge (u ovom
primjeru je K3-KPO spojen na VP preko pruge NVO-PRUGA-VP4). Trošila u
kućama 1 i 2 su spojena preko minijaturnih prekidača, a u kući 3 spojena su preko
DIAZED osigurača.
Slika 6.6 Jednopolna shema instalacija kuća
84
6.2.5. Popis odabranih uređaja i njihovi parametri korišteni u

modelu
Napomena: Tablice su preuzete iz izlazne dokumentacije programa
SIMARIS DESIGN 4.1.
Oznake i kratice
Veličine i koeficijenti u izlaznim tablicama iz programa SIMARIS DESIGN 4.1:
ai - koeficijent opterećenja
cos φ - koeficijent snage
Ia/In - odnos početne struje
Ib [A] / Iz [A] - nazivna struja / dozvoljena opteretivost
Ic bazno [kA] - nazivna struja kratkog spoja - Utičnica
Icu / Icn [kA] - nazivna završna kratkospojna prekidna moć ACB / MCCB
/ nazivna završna kratkospojna prekidna moć MCB
Ik''max [kA] - maksimalna struja kratkog spoja na mjestu ugradnje
In [A] - nazivna struja
P0 [kW] - gubici praznog hoda
Pk [kW] - gubici kratkog spoja
Pn [kW] - radna saga
Sn [kVA] - nazivna prividna snaga
ukr [%] - napon kratkog spoja
Un [V] - nazivni napon
Uprim [kV] - nazivni napon
Usec [V] - sekundarni napon
X0/X1 - odnos impedancija direktni / nulti sustav
85
ΔU [%] - pad napona između početka i kraja sekcije / Ukupni pad

napona do specificirane točke uključujući i pad napona kroz
transformator
Elementi modela:
DP – dovodno polje
ER – etažni razdjelnik
GRO – glavni razdjelni ormar
JR – javna rasvjeta
K – kuća
KPO – kućni priključni ormar
KS – kratkospojnik
KV – kabelski vod
NVO – niskonaponski visokoučinski osigurač
OS – instalacijsku osigurač
PR – minijaturni (instalacijski) prekidač
RS – razdjelnik stana
RZP – razvod zajedničke potrošnje
TR – transformator
V – vodič
VP – vodno polje
Z – zgrada
86
Mrežni parametri i transformator
Tablica 6.5 Mrežni parametri srednjeg napona
Srednji napon
Nazivni napon 20 kV
Temperatura okoline 40 °C
Max./Min snaga kratkog spoja 315 / 125 MVA
Sustav neutralne točke Mala otpornost
Odnos R1/X1 min 0,2
Temperatura vodiča u SN kabelu:
na početku kratkog spoja 20 °C
pri iskapanju 80 °C
za pad napona 55 °C
Tablica 6.6 Mrežni parametri niskog napona
Niski napon
Nazivni napon 400 V
Konfiguracija sustava TN-C
Frekvencija 50 Hz
Dozvoljeni napon dodira 50 V
Temperatura okoline uređaja 45 °C
Naponski koeficijent c max 1,05
Naponski koeficijent c min 0,95
Temperatura vodiča u NN kabelu:
na početku kratkog spoja 20 °C
pri iskapanju 80 °C
za pad napona 55 °C
87
Tablica 6.7 Natpisna pločica transformatora
Oznaka Vrsta Sn [kVA] ukr [%] Uprim Usec [V] Pk [kW] P0 [kW] Vektorska
[kV] grupa spoja
TRANSFORMATOR GEAFOL 250 4 20 400 3,2 1,1 Dyn5
Zaštitni uređaji
Tablica 6.8 SN prekidač
Mjesto Oznaka Vrsta In [A] Količina
DOVODNO POLJE.1 SN PREKIDAČ Tropoložajni prekidač 630 1
Tablica 6.9 Osigurači rastavljači
Mjesto Oznaka In Korisnička Veličina In bazno Ic bazno Ik''max Količina

osigurača kategorija okvira [A] [kA] [kA] Utičnica/
[A] Lokacija Osigurač
Z1-KPO NVO-PRUGA-VP1 125 gG 2 630 52 9,478 1/3
X2-KPO NVO-PRUGA-VP2 80 gG 2 630 52 9,478 1/3
RO-NN-3 NVO-PRUGA-VP3 80 gG 2 630 52 9,478 1/3
K1-RO NVO-RAS-K1 50 gG 00 160 15 3,501 1/3
K2-RO NVO-RAS-K2 50 gG 00 160 15 3,501 1/3
K3-KPO NVO-PRUGA-VP4 80 gG 2 630 52 9,478 1/3
88
Tablica 6.10 Minijaturni prekidač
Mjesto Oznaka In [A] Icu/Icn [kA] Ik''max [kA] Vrsta Količin

Lokacija okidača / a
karakteristik
e
Rasvjetna tijela PR-Z1-RS3.1 6 6 2,576 C 2
Ostala trošila PR-Z1-RS3.2 16 6 2,576 A 4
Jača trošila PR-Z1-RS3.3 20 6 2,576 A 4
Mini lift PR-Z1-RZP2 25 6 3,710 A 1
Stubišna rasvjeta PR-Z1-RZP1 10 6 3,710 A 2
Rasvjetna tijela PR-K1.3 10 10 1,848 A 3
Ostala trošila PR-K1.2 16 6 1,848 A 5
Jača trošila PR-K1.1 20 6 1,848 A 2
Ostala trošila PR-K2.2 16 6 1,848 A 5
Rasvjetna tijela PR-K2.3 10 6 1,848 A 2
Jača trošila PR-K2.1 20 6 1,848 A 2
89
Tablica 6.11 Osigurači sa postoljima
Mjesto Oznaka In Korisnička Veličina In Ic Ik''max Količina

osigurača kategorija okvira bazno bazno [kA] Utičnica/
[A] [A] [kA] Lokacija Osigurač
DOVODNO POLJE.1 KS 500 gG 3 630 75 9,478 3/3
X1-KPO KS-X1 50 gG 00 160 25 6,182 1/3
Z1-GRO NVO-Z1 80 gG 2 400 50 6,182 3/3
Z1-ER2 NVP-Z1-ER2 50 gG 2 400 50 5,863 3/3
Z1-RS3 NVO-Z1-ER2.1 35 gG 00 160 25 5,296 3/3
Z1-RS4 NVO-Z1-ER2.2 35 gG 00 160 25 5,296 3/3
Z1-RZP NVO-Z1-RZP 50 gG 2 400 50 5,863 3/3
Z1-ER1 NVO-Z1-ER1 50 gG 2 400 50 5,863 3/3
Z1-RS1 NVO-Z1-ER1.1 35 gG 00 160 25 5,568 3/3
Z1-RS2 NVO-Z1-ER1.2 35 gG 00 160 25 5,568 3/3
K3-RO NVO-K3 50 gG 00 160 25 3,501 1/3
Ostali uređaji OS-K3.2 16 flink E 16 25 5 1,848 4/4
Rasvjetna tijela OS-K3.3 10 flink E 16 25 5 1,848 4/4
Jača trošila OS-K3.1 20 traeg E 16 25 5 1,848 2/2
JR NVO-JR 63 gG 1 250 40 9,478 3/3
Rasvjetno tijelo OS-JR-2 35 gG DIII 63 10 8,174 5/5
90
Kabeli i vodiči
Tablica 6.12 SN kabel
Oznaka Vrsta/ Profil Početna točka / Ib [A] Materijal Duljina [m] Izolacija Vsta
odredišna točka Iz [A] instalacij
a
KV-SN-TR N2XS2Y 3,732 Cu 3 XLPE- Zemlja

3x70 DOVODNO POLJE.1 303 kabel
Tablica 6.13 NN kabeli i vodiči
Oznaka Vrsta/ Profil Početna Ib [A] Materijal Broj Duljina Izolacija Vsta ΔU [%] po Količina
točka / Iz [A] [m] instalacija sekciji /
odredišna ukupno
točka
2xKV-TR-DP H07V2-K DOVODNO 186,6 Cu 2 5 PVC E 0,032 1

3x150/-/150 POLJE.1 798 temp. osj. 1,700
KV-NN-VP1 NYKY RP 121,2 Cu 2 100 PVC70 D 1,006 1

3x50/50/50 Z1-KPO 216 2,706
KV-X1 NYKY Z1-KPO 0 Cu 1 25 PVC70 D 0,000 1

3x50/50/50 X1-KPO 108 2,706
KV-Z1 NYKY Z1-KPO 121,2 Cu 1 5 PVC70 B1 0,138 1

3x35/35/35 Z1-GRO 110 2,844
V-Z1-GRO1 NYKY Z1-GRO 55 Cu 1 10 PVC70 B1 0,125 1

3x35/35/35 Z1-ER2 110 2,969
V-Z1-ER2.1 NYKY Z1-ER2 27,5 Cu 1 7 PVC70 B1 0,144 1

3x10/10/10 Z1-RS3 50 3,113
V-Z1-RS3.1 NYKY Z1-RS3 3 Cu 2 10 PVC70 B1 0,145 2

1x1,5/1,5/1,5 Rasvjetna 35 3,259
tijela

1x2,5/2,5/2,5 Ostala trošila 92 3,259

1x2,5/2,5/2,5 Jača trošila 96 3,347

3x10/10/10 Z1-RS4 50 3,113

1x1,5/1,5/1,5 Rasvjetna 35 3,259
tijela

1x2,5/2,5/2,5 Ostala trošila 92 3,259

1x2,5/2,5/2,5 Jača trošila 96 3,347
V-Z1RZP NYKY Z1-GRO 11,2 Cu 1 5 PVC70 B1 0,013 1

3x35/35/35 Z1-RZP 110 2,857
V-Z1-RZP2 NYKY Z1-RZP 16 Cu 1 10 PVC70 B1 0,587 1

1x4/4/4 Mini lift 32 3,444
91
odredišna ukupno
točka
V-Z1-RZP1 NYKY Z1-RZP 6 Cu 2 10 PVC70 B1 0,291 2

1x1,5/1,5/1,5 Stubišna 35 3,148
rasvjeta
V-Z1-GRO2 NYKY Z1-GRO 55 Cu 1 5 PVC70 B1 0,063 1

3x35/35/35 Z1-ER1 110 2,906

3x10/10/10 Z1-RS1 50 3,050

1x2,5/2,5/2,5 Jača trošila 96 3,284

1x2,5/2,5/2,5 Ostala trošila 92 3,196

1x1,5/1,5/1,5 Rasvjetna 35 3,196
tijela

3x10/10/10 Z1-RS2 50 3,050

1x2,5/2,5/2,5 Ostala trošila 92 3,196

1x1,5/1,5/1,5 Rasvjetna 35 3,196
tijela

1x2,5/2,5/2,5 Jača trošila 96 3,284
KV-NN-VP2 NYKY RP 0 Cu 1 100 PVC70 D 0,000 1

3x50/50/50 X2-KPO 108 1,700
KV-NN-VP3 NYKY RP 36 Cu 1 100 PVC70 D 0,821 1

3x35/35/35 RO-NN-3 91 2,521
KV-K1 NYKY RO-NN-3 18 Cu 1 10 PVC70 B2 0,041 1

3x35/35/35 K1-RO 99 2,562
V-K1.3 NYKY K1-RO 6 Cu 3 10 PVC70 B1 0,194 3

1x1,5/1,5/1,5 Rasvjetna 52,5 2,756
tijela

1x2,5/2,5/2,5 Ostala trošila 115 2,702

1x2,5/2,5/2,5 Jača trošila 46 3,029
KV-K2 NYKY RO-NN-3 18 Cu 1 10 PVC70 D 0,041 1

3x35/35/35 K2-RO 91 2,562

1x2,5/2,5/2,5 Ostala trošila 115 2,702

1x1,5/1,5/1,5 Rasvjetna 33 2,852
tijela

1x2,5/2,5/2,5 Jača trošila 46 3,029
KV-NN-VP4 NYKY RP 14,4 Cu 1 100 PVC70 D 0,328 1

3x35/35/35 K3-KPO 91 2,028
92
odredišna ukupno
točka
KV-K3 NYKY K3-KPO 14,4 Cu 1 10 PVC70 D 0,033 1

3x35/35/35 K3-RO 91 2,061

1x2,5/2,5/2,5 Ostala 92 2,236
uređaji

1x1,5/1,5/1,5 Rasvjetna 66 2,206
tijela

1x2,5/2,5/2,5 Jača trošila 46 2,528
KV-JR NYKY RP 15 Cu 1 5 PVC70 C 0,023 1

3x25/25/25 JR 96 1,723
V-JR-2 NYKY JR 6 Cu 1 50 PVC70 D 1,101 5

1x4/4/4 Rasvjetno 32 2,824
tijelo

1x4/4/4 Rasvjetno 32 2,384
tijelo

1x4/4/4 Rasvjetno 32 3,264
tijelo

1x4/4/4 Rasvjetno 32 3,705
tijelo
Trošila
Tablica 6.14 Promjenljivi teret
Oznaka Pn [kW] In [A] Un [V] cos φ ai Spoj faza Vrsta opterećenja Količin
a
Rasvjetno tijelo 1,109 6 230 0,8 1 L2-N induktivno 5
Rasvjetna tijela 0,554 3 230 0,8 1 L1-N induktivno 2
Ostala trošila 1,848 10 230 0,8 1 L1-N induktivno 4
Jača trošila 2,956 16 230 0,8 1 L1-N induktivno 4
93
Oznaka Pn [kW] In [A] Un [V] cos φ ai Spoj faza Vrsta opterećenja Količin
a
Mini lift 2,956 16 230 0,8 1 L1-N induktivno 1
Stubišna rasvjeta 1,109 6 230 0,8 1 L1-N induktivno 2
Ostala uređaji 2,217 12 230 0,8 1 L1-N induktivno 4
Navedene tablice predstavljaju odabir elemenata (vodiča, transformatora,

trošila), te odabir i razmještaj zaštitnih uređaja unutar zadane konfiguracije mreže.
94
6.2.6. Karakteristike selektivnosti od SN strane napajanja do

krajnjeg trošila
U ovom primjeru je upotrijebljen prilično veliki broj zaštitnih elemenata jer je
tako konfigurirana mreža. Radi ilustracije selektivnosti odabrane su karakteristike
zaštitnih uređaja samo jedne grupe trošila Z1-RS1.1 (ZGRADA 1 – RAZDJELNIK
STANA 1 . GRUPA TROŠILA 1). Karakteristike su preuzete iz izlazne
dokumentacije programa SIMARIS DESIGN 4.1. Prema ostalim grupama trošila
na isti način se mogu preuzeti potrebne karakteristike koje su zbog
pojednostavljenja izuzete iz ovog rada.
Slika 6.7 Područje zaštitnog sustava od SN strane do grupe trošila Z1-RS1.1
Slika 6.8 prikazuje selektivno djelovanje uređaja između SN i NN strane

transformatora. Iz karakteristika se može uočiti da su okružja karakteristika donjih
zaštitnih uređaja ispod karakteristike SN prekidača, odnosno da SN prekidač
potpuno selektivno djeluje sa nižim zaštitnim uređajima. Ovaj primjer ujedno
prikazuje serijski spojen prekidač sa nižim osiguračima odvojenim
transformatorom.
95
Slika 6.8 Selektivnost nadstrujne zaštite transformatorske stanice
Slika 6.9 Selektivnost zaštite NN grupe 1 vodnog polja

96
Izlazni kabeli vodnog polja štite se NVO osiguračima-rastavljačima koji se na su

najčešće u izvedbi tzv. „pruga“ odnosno osigurači postavljeni u kućištima jedni
ispod drugih. Ulošci su veličine 2 kako je zadano tehničkim uvjetima iz literature
[18]. Na slici 6.9 prikazano je selektivno djelovanje osigurača-rastavljača koji štiti
vodič NN grupe 1 u odnosu na više i niže zaštitne uređaje. Iz tih karakteristika se
može vidjeti da je zadovoljena potpuna selektivnost. Iz ovih karakteristika se može
vidjeti selektivnost serijski spojenih osigurača.
Kabel koji povezuje KPO i GRO zgrade štićen je NVO osiguračem odabranim
tako da zadovoljava potpunu selektivnost i zahtjeve vezane uz potrošnju.
Selektivnost je prikazana na slici 6.10.
Zahtjeve za selektivnošću i potrošnjom zadovoljavaju i osigurači odabrani

između GRO i ER1. Karakteristika na slici 6.11 prikazuje da je i u ovom slučaju
potpuna selektivnost zadovoljena.
Glavni osigurači stanova odabrani su prema zahtjevima potrošnje stanova.

Također su selektivni u odnosu na više i niže zaštitne uređaje (slika 6.12).
Slika 6.10 Selektivnost nadstrujne zaštite glavnog razvoda zgrade 1
97
Slika 6.11 Selektivnost nadstrujne zaštite etažnog razvoda 1 zgrade 1
Slika 6.12 Selektivnost nadstrujne zaštite razvodnika stana 1 zgrade 1

98
Instalacijski zaštitni uređaji su minijaturni (instalacijski) prekidači čije

karakteristike teško mogu ispuniti zahtjev potpune selektivnosti, ali zadovoljavaju
djelomičnu selektivnost (ograničenu granicom selektivnosti), što zadovoljava
zahtjeve njihove primjene. Minijaturni prekidači su praktični što se izolacijskih
svojstava i jednostavnosti upotrebe tiče, jer su namijenjeni nestručnim korisnicima.
Nije potrebna zamjena dijelova (npr. zamjena uložaka kod instalacijskih
osigurača), što dodatno povećava sigurnost korisnika. Na toj razini zadovoljavaju i
ekonomskim kriterijima jer im je cijena prihvatljiva. Karakteristika djelovanja u
odnosu na više zaštitne uređaje prikazana je na slici 6.13.
Slika 6.13 Selektivnost nadstrujne zaštite grupe trošila 1 stana 1 zgrade 1
Ovim primjerom prikazano je selektivno djelovanje niskonaponskih zaštitnih

uređaja od transformatorske stanice 10(20) / 0,4 kV do krajnjeg trošila.
99
Program SIMARIS DESIGN 4.1 ima opciju procjene selektivnosti tako da na

zadanom modelu mreže zaštitne sekcije označi bojama koje označavaju:
• potpuno selektivno djelovanje (zelena boja)
• djelomično (parcijalno) selektivno djelovanje (žuta boja)
• neselektivno djelovanje (siva boja).
Procjena selektivnosti prikazana je na slici 6.14.
Slika 6.14 Procjena selektivnosti u programu SIMARIS DESIGN 4.1
100
Zaključak
Zaključak
Nadstrujna zaštita dijeli se na zaštitu od kratkog spoja, zaštitu od

preopterećenja te zaštitu od neželjenog porasta temperature.
Zaštitni uređaji koji se koriste za izvođenje nadstrujne zaštite pri pojavi

nadstruje (struje preopterećenja ili struje kratkog spoja) reagiraju tako da isključe
pogođeno mjesto. Kao zaštitni uređaji niskog napona u praksi se koriste osigurači,
prekidači i sklopnici sa pripadnim relejima. Oni mogu raditi pojedinačno ili u
kombinacijama. Kombiniranjem zaštitnih uređaja nadopunjuju se nedostaci
pojedinačnih elemenata (npr. osigurači s prekidačima u kombinaciji imaju jako
dobra zaštitna svojstva što se tiče brzine djelovanja, pouzdanosti i prekidne moći).
Sustav zaštite čini skup zaštitnih uređaja i/ili kombinacija zaštitnih uređaja
povezanih u jednu cjelinu. Takav sustav je selektivan ukoliko je sposoban
detektirati i izolirati samo dio mreže pogođen kvarom.
Selektivnost se može izvesti različitim oblicima stupnjevanja: strujno,

vremensko, logičko stupnjevanje i stupnjevanje usmjerenih zaštitnih uređaja. Prva
tri oblika stupnjevanja se odnose na radijalne mreže, dok se četvrti odnosi na
zamkaste mreže.
Selektivnost može biti potpuna i djelomična. Potpuna selektivnost je ona kod

koje se karakteristike viših i nižih zaštitnih uređaja nigdje ne sijeku, dok je
djelomična selektivnost ona kod koje se karakteristike viših i nižih uređaja ne
sijeku do vrijednosti struje koja se naziva granicom selektivnosti.
101
Zaključak
Iz praktičnog primjera se može vidjeti da se potpuna selektivnost može ostvariti

najlakše ako su iste vrste uređaja spojene u seriju zbog sličnog oblika
karakteristika. Potpunu selektivnost moguće je jednostavno ostvariti i
kombinacijom prekidač – niži osigurač, ali kombinacija osigurač – niži prekidač ima
manjih poteškoća sa ostvarivanjem potpune selektivnosti jer se karakteristike pri
većim strujama sijeku. Takvim spojem za manja trošila se može ostvariti
zadovoljavajuća djelomična (parcijalna) selektivnost, jer su kod manjih trošila
struje kvara uglavnom manje od struje granice selektivnosti.
______________________
Darijo Bilić
102
Literatura
Literatura
1. Priručnik Siemens: Switching, Protection and Distribution in Low-Voltage
Networks - Handbook with selection criteria and planning guidelines for
switchgear, switchboards, and distribution systems, Munich (Germany),
1994.
2. Tehnička enciklopedija sv. 4, Leksikografski zavod Miroslav Krleža,

Zagreb, 1997.
3. Preve, C. : Protection of Electrical Networks, ISTE Ltd, London (United

Kingdom), 2006.
4. International Standard IEC 60947 Part 2: Low-voltage switchgear and

controlgear, 2003.
5. Tehnički priručnik "Končar", peto izdanje, Zagreb, 1991.
6. ABB: Coordination tables, Bergamo, Italy, 2004.
7. Fox G. H. : Power System Selectivity - The Basics Of Protective

Coordination, s Interneta, www.geindustrial.com, svibanj 2008.
8. International Standard IEC 60947 Part 1: Low-voltage switchgear and

controlgear - General rules, 2004.
9. Brown M. : Practical Power System Protection, Oxford, 2004.
10. ETI d.d. : New Series of ETIBreak EB2 in View of Selectivity, s

Interneta, www.eti.si/en/files/userfiles/ETI_SLO/clanki/, lipanj 2008.
11. International Standard IEC 60898 Part 2: Circuit-breakers for

overcurrent protection for household and similar installations – Circuit-
breaker for AC and DC operation, 2003.
12. Končar NSP: Ulošci i podnozja NH osigurača, s Interneta,

www.koncar-nsp.hr/, lipanj 2008.
103
Literatura
13. Schneider Electric: Low Voltage Circuit-breaker Breaking Techniques,

2000.
14. Sl. list SFRJ br. 13/78: Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu
niskonaponskih mreža i pripadnih transformatorskih stanica, 1978.
15. ABB: Low-voltage selectivity with ABB Circuit-breaker, Bergamo, Italy,

2007.
16. ABB: Miniature Circuit Breakers, Bergamo, Italy, 2006.
17. HEP Vjesnik – BILTEN br. 16: Tehnički uvjeti za TS 10(20)/0.4 kV,
1x630 kVA – kabelska izvedba – Tehnički uvjeti za TS 10(20)/0,4 kV
100(250) kVA – stupna izvedba, Zagreb, 1992.
18. HEP Vjesnik – BILTEN br. 57: Tehnički uvjeti za TS 10(20)/0.4 kV,
1x250 kVA i 1x630 kVA – kabelska izvedba – Vanjsko posluživanje,
Zagreb, 1997.
19. HEP Vjesnik – BILTEN br. 60: Tehnički uvjeti za distribucijske uljne
transformatorske stanice od 50 kVA do 1000 kVA napona 10/0,4 kV;
20/0,4 kV i 10(20)/0,4 kV, Zagreb, 1997.
20. HEP Vjesnik – BILTEN br. 18: Tehnički uvjeti za izvedbu priključaka u
višestambenim objektima, Zagreb, 1992.
21. HEP Vjesnik – BILTEN br. 32: Tehnički uvjeti za izvođenje kućnih
priključaka individualnih objekata, Zagreb, 1993.
22. HEP Vjesnik – BILTEN br. 16: Tehnički uvjeti za sklopne aparature u
metalnom kućištu (rmu) za nazivne napone 12 kv i 24 kv, Zagreb, 2004.
104

Selektivno Djelovanje Zaštitnih Uređaja U Niskonaponskim Mrežama

Hochgeladen von

Dokumentinformationen

Originaltitel

Copyright

Verfügbare Formate

Dieses Dokument teilen

Dokument teilen oder einbetten

Freigabeoptionen

Stufen Sie dieses Dokument als nützlich ein?

Sind diese Inhalte unangemessen?

Copyright:

Verfügbare Formate

Selektivno Djelovanje Zaštitnih Uređaja U Niskonaponskim Mrežama

Hochgeladen von

Copyright:

Verfügbare Formate

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAČUNARSTVA

DIPLOMSKI RAD br. 2193

SELEKTIVNO DJELOVANJE ZAŠTITNIH

Zagreb, lipanj 2008.

Posebno zahvaljujem svojima roditeljima, Ankici i Marinku, na strpljivosti i

Još jednom svima, hvala!

Ovaj diplomski rad opisuje osnovne principe djelovanja i selektivnosti

2. Općenito o nadstrujnoj zaštiti u niskonaponskim mrežama ....................... 2

2.1. Zaštita od preopterećenja ................................................................... 2

2.2. Zaštita od posljedica kratkog spoja ..................................................... 3

2.3. Zaštita od neželjenog porasta temperature......................................... 3

2.4. Zahtjevi za nadstrujnu zaštitu ............................................................. 3

3. Nadstrujni zaštitni uređaji .......................................................................... 4

3.1. Niskonaponski osigurači ..................................................................... 4

3.1.1. Rastalna karakteristika ................................................................. 4

3.1.2. Ograničavanje struje .................................................................... 5

3.1.3. Prekidna moć osigurača ............................................................... 7

3.1.4. Osnovna podjela niskonaponskih osigurača ................................ 7

3.2. Niskonaponski prekidači ..................................................................... 9

3.2.1. Prekidna moć niskonaponskih prekidača ..................................... 9

3.2.2. Tjemene vrijednosti i vremenska zadrška podnosive struje ...... 10

3.2.3. Okidači ....................................................................................... 11

3.2.4. Minijaturni prekidači ................................................................... 14

3.3. Niskonaponski releji .......................................................................... 16

3.3.1. Releji za preopterećenje............................................................. 18

3.4. Termometarski zaštitni uređaji .......................................................... 20

3.4.1. PTC zaštitni uređaji .................................................................... 20

3.4.2. NTC zaštitni uređaji .................................................................... 21

3.5. Kombinirani sklopni zaštitni uređaji ................................................... 21

3.5.1. Kombinacija prekidač – osigurač................................................ 22

3.5.3. Kombinacija sklopnik i relej za preopterećenje – osigurač ......... 23

3.5.4. Kombinacija sklopnik i relej za preopterećenje – prekidač ......... 25

3.5.5. Prekidači u kaskadi .................................................................... 26

3.5.6. Podešavanje kombiniranih zaštitnih uređaja .............................. 27

3.5.7. Usporedba kombinacija zaštitnih uređaja ................................... 29

4. Funkcije nadstrujnih zaštitnih uređaja ..................................................... 31

4.1. Zaštita transformatora ....................................................................... 31

4.1.1. Kvarovi transformatora ............................................................... 31

4.1.2. Transformatori u radijalnim mrežama ......................................... 32

4.1.3. Paralelno spojeni transformatori istih izlaznih karakteristika ...... 32

4.1.4. Transformatori u zamkastim mrežama ....................................... 32

4.2. Zaštita kabela i vodova ..................................................................... 34

4.3. Zaštita motora ................................................................................... 35

4.3.1. Uzroci kvarova motora ............................................................... 35

4.3.2. Zaštita rotora trofaznih asinkronih motora .................................. 36

4.3.3. Zaštita trofaznog asinkronog motora korigiranjem faktora snage 36

4.3.4. Zaštita trofaznog motora pri promjeni smjera vrtnje ................... 37

4.4. Zaštita kondenzatorskih baterija ....................................................... 37

5. Selektivnost nadstrujnih zaštitnih uređaja ............................................... 38

5.1. Zahtjevi za selektivno djelovanje zaštitnih uređaja ........................... 38

5.2. Načini ostvarivanja selektivnosti ....................................................... 40

5.2.1. Nadstrujna selektivnost .............................................................. 40

5.2.2. Vremenska selektivnost ............................................................. 41

5.2.3. Logički stupnjevana selektivnost ................................................ 42

5.2.4. Selektivnost ostvarena usmjerenim zaštitnim uređajima ............ 43

5.3.1. Selektivnost serijski spojenih osigurača ..................................... 44

5.3.2. Selektivnost serijski povezanih prekidača .................................. 45

5.3.3. Selektivnost između prekidača i nižeg osigurača ....................... 50

5.3.4. Selektivnost između osigurača i nižeg prekidača ...................... 51

5.3.6. Selektivnost nadstrujnih uređaja sa podnaponskim okidačima .. 53

5.3.7. Korištenje tablica selektivnosti ................................................... 55

5.4. Selektivnost u zamkastim mrežama ................................................. 57