Mehanika I 6.

Statika linijskih konstrukcija

6. STATIKA LINIJSKIH KONSTRUKCIJA

6.1. Pojam konstrukcije i statike konstrukcija

Konstrukcija je sustav tijela koji je sposoban primiti opterećenje i prenijeti ga na

referentnu podlogu.

Konstrukcije mogu biti prostorne, ravninske i linijske.

Ravninska konstrukcija Usvojeni linijski model

Linijske konstrukcije su konstrukcije čije su dvije dimenzije (visina i širina poprečnog

presjeka) zanemarivo male u odnosu na duljinu.

Pojam statike linijskih konstrukcija podrazumijeva:

1. Utvrđivanje oblika, geometrijske nepromjenjivosti i statičke određenosti
2. Utvrđivanje opterećenja (vanjskih aktivnih sila)
3. Određivanje pasivnih sila (vanjskih i unutrašnjih)
4. Određivanje dijagrama unutrašnjih sila
Mehanika I 6. Statika linijskih konstrukcija

6.2. Vrste linijskih konstrukcija u ravnini

Punostjeni nosači

Poligonalni nosači

Okviri i lukovi

Rešetke

Lančanice

Lančani poligon
Mehanika I 6. Statika linijskih konstrukcija

6.3. Unutrašnje sile u presjecima linijskih nosača u ravnini

1 F2 Trokut sila

F1
F2

F1 F3
1 F3
Presjek

F2
F1-1
M 1-1

F1 M 1-1
F1-1 F3

Sile presjeka:
F2
T1-1 T1-1 - poprečna
M 1-1 (transverzalna) sila
N1-1 uzdužna
-
N 1-1 N 1-1 (normalna) sila
F1 M 1-1
T1-1 F3 M1-1 - moment

POPREČNA SILA u presjeku jednaka je vektorskom zbroju projekcija u smjer normale

osi štapa svih sila lijevo ili desno od promatranog presjeka.

UZDUŽNA SILA u presjeku jednaka je vektorskom zbroju projekcija u smjer tangente

osi štapa svih sila lijevo ili desno od promatranog presjeka.

MOMENT u presjeku jednak je vektorskom zbroju momenata svih sila lijevo ili desno od
promatranog presjeka.
Mehanika I 6. Statika linijskih konstrukcija

Dogovor o predznacima (konvencija)

T
M N
Os elementa
Presjek

Pozitivni smjerovi - u skladu s

orjentacijom desnog
koordinatnog sustava
Uvijek treba znati s koje strane
presjeka djeluju (obično s lijeve)

M M
N N

T T
pozitivni smjerovi
Mehanika I 6. Statika linijskih konstrukcija

Dijagrami unutrašnjih sila

Unutrašnje sile u presjecima nosača prikazuju se pomoću dijagrama unutrašnjih

sila.

F2
1 2 3 4 5 6

F1x F3x
2 3 4 5
F1 F3
F1y F3y

- Tlak
F1x - F3x
Nx

F3y
+

- F2 Tx
F1y

Mx
+
Mehanika I 6. Statika linijskih konstrukcija

6.4. Statika rešetkastih konstrukcija

6.4.1. Definicija, podjela, uvjeti geometrijske nepromjenjivosti

Rešetkaste konstrukcije - konstrukcije sastavljene od niza ravnih štapova međusobno

vezanih čvorovima koje opterećenja prenose putem uzdužnih sila u štapovima.
Opterećenja su uvijek zadana u čvorovima.

Podjela rešetkastih konstrukcija

a) prema obliku konstrukcije: ravninske i prostorne
b) prema statičkoj određenosti: statički određene i statički neodređene

Topologija: Elementarni geometrijski nepromjenjivi lik - trokut

3
š - broj veza štapova
3 2 n - broj čvorova

1 vrijedi za svaku
1 2 š = 2.n - 3
ravninsku rešetku
š = 2.3 - 3 = 3
Rešetke sastavljene iz trokutova su geometrijski nepromjenjivi likovi.
6 13 7 14 8 15 9
9 10 11 12
5 6 7 8 š = 2 . 9 - 3 = 15
11 2 3 4
1 2 3 4 5

Broj stupnjeva slobode rešetkaste konstrukcije

3
1 1 1 2
3 2
L1 L2 L1 L2 1 1 2
L3
L1
L2 L3

s = 2.1 - 2 = 0 s = 2.2 - 1 - 3 = 0 s = 2.3 - 3 - 3 = 0

s - broj stupnjeva slobode

Općenito s = 2.n - š - L = 0
L - broj vanjskih veza
Mehanika I 6. Statika linijskih konstrukcija

Uvjeti za stabilnu statički određenu rešetkastu konstrukciju:

Nužan uvjet geometrijske nepromjenjivosti s=0
Dovoljan uvjet - pravilan raspored veza u konstrukciji

Primjeri dokazivanja geometrijske nepromjenjivosti i statičke određenosti

6 13 7 14 8 15 9
9 10 11 12 s = 2 . 9 - 15 - 3 = 0
5 6 7 8
1 11 2 3 4 5
2 3 4

1 1
5
3 s = 2 . 7 - 14 - 0 = 0
2 9 5
4 6 13
8 10
12
3 2 7 4 11 6 14 7

Primjeri geometrijski promjenjivih i nepromjenjivih rešetki

Geom. neprom. Geometrijski Geom. nepromj.

i stat. određena promjenjiva i stat. neodređena

a) Geometrijski nepromjenjiva i b) Geometrijski promjenjiva

statički određena
Mehanika I 6. Statika linijskih konstrukcija

6.4.2. Sile u rešetkastim konstrukcijama

- Vanjske sile (sile opterećenja): aktivne i pasivne (reakcije)

- Unutrašnje sile: sile štapova i sile čvorova

Određivanje sila u ležajnim vezama (reakcija):

- kao kod krutih tijela u ravnini ili
- kao kod ostalih štapova rešetke

Sile na štap Sile na čvor rešetkaste kontrukcije

Si Pj
+ vlak Si+2 Si+2
Si - kolinearne j
i - istog iznosa i+2 Si+1
Si
Si - suprotnog smjera
- tlak
Si i+1
i i
Si+1

sile u čvoru i štapu prema Si

zakonu akcije i reakcije

6.4.3. Određivanje sila u štapovima rešetkastih konstrukcija

Osnovne metode:

1. Metoda čvorova (metoda presjeka štapova uz čvorove)

1.1. Analitičke metode čvorova
1.1.1. Metoda čvor po čvor
1.1.2. Metoda svih čvorova odjednom
1.2. Grafičke metode čvorova
1.2.1. Metoda čvor po čvor (zasebno crtano)
1.2.2. Metoda čvor po čvor (zajedno crtano) - Cremona

2. Metode presjeka
2.1. Analitička metoda (Ritter-ova metoda)
2.2. Grafička metoda (Culmann-ova metoda)
Mehanika I 6. Statika linijskih konstrukcija

1.1.1. Analitička metoda čvor po čvor

P
H 1
1) S=2.6-9-3=0 ili
6 4 8 3.0
2 2) S=2.6-12=0
3 α
7 5 9 3.0
1 tg α =3/4
3 2
10 11 12 3.0
L1 L2 L3
4.0

Čvor 1

H S1
∑ X = 0, S1 = −H

S6 ∑ Y = 0, S6 = 0

Čvor 2 P
H
∑ X = 0, S 4 ⋅ cos α + S1 = 0 → S 4 =
cos α
S1
H
S4 S8 ∑ Y = 0, S 4 ⋅ sin α + S3 + P = 0 → S8 = −P −
cos α
⋅ sin α

Čvor 3
H
S6 =0
S4 =
H ∑ X = 0, S2 = −
cos α
cos α = −H
cosα
H
S2 ∑ Y = 0, S7 = S 4 ⋅ sin α = cos α ⋅ sin α = H ⋅ tgα
S7

Čvor 4
H
S2 =-H
S8 =-P-H .tg α ∑ X = 0, S5 ⋅ cos α − H = 0 → S5 =
cos α
∑ Y = 0, S9 + S5 ⋅ sin α − S8 = 0 → S9 = −P − 2 ⋅ H ⋅ tgα
S5 S9

Čvor 5
H
S7 =H.tg α
S5 =
cosα ∑ X = 0, S3 + S5 ⋅ cos α = 0 → S3 = −H

S3 ∑ Y = 0, S7 + S5 ⋅ sin α − S10 = 0 → S10 = 2 ⋅ H ⋅ tgα

S10
Čvor 6
S9 =-P-2 .H.tg α H
S3 =-H
∑ X = 0, S11 ⋅ cos α + S3 = 0 → S11 =
cos α
∑ Y = 0, S12 + S11 ⋅ sin α − S9 = 0 → S12 = −P − 3 ⋅ H ⋅ tgα
S11 S12
Mehanika I 6. Statika linijskih konstrukcija

1.1.2. Analitička metoda svih čvorova odjednom

Prikladna je za programiranje na kompjutorima, univerzalna i uvijek primjenjiva.

Matrični zapis D ⋅ S = B
D - matrica geometrije sustava
S - vektor nepoznatih sila
B - vektor opterećenja
Nedostatak - matrica D je nesimetrična

⎡1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 00⎤ ⎡ S1 ⎤ ⎡ −H⎤
⎢ ⎥ ⎢ ⎥ ⎢ ⎥
0 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 S6 0
⎢ ⎥ ⎢ ⎥ ⎢ ⎥
⎢ 1 0 1 / cos α 0 0 0 0 0 0 0 0 0⎥ ⎢ S 4 ⎥ ⎢ 0 ⎥
⎢ ⎥ ⎢ ⎥ ⎢ ⎥
0 0 sin α 1 0 0 0 0 0 0 0 0 S8 −P
⎢ ⎥ ⎢ ⎥ ⎢ ⎥
⎢0 0 cos α 0 1 0 0 0 0 0 0 0⎥ ⎢ S 2 ⎥ ⎢ 0 ⎥
⎢ ⎥ ⎢ ⎥ ⎢ ⎥
⎢ 0 −1 − sin α 0 0 1 0 0 0 0 0 0⎥ ⎢ S7 ⎥ ⎢ 0 ⎥
⋅ =
⎢0 0 0 0 1 0 1 / cos α 0 0 0 0 0⎥ ⎢ S5 ⎥ ⎢ 0 ⎥
⎢ ⎥ ⎢ ⎥ ⎢ ⎥
⎢0 0 0 −1 0 0 sin α 1 0 0 0 0⎥ ⎢ S9 ⎥ ⎢ 0 ⎥
⎢0 0 0 0 0 0 cos α 0 1 0 0 0⎥ ⎢ S3 ⎥ ⎢ 0 ⎥
⎢ ⎥ ⎢ ⎥ ⎢ ⎥
⎢0 0 0 0 0 −1 − sin α 0 0 1 0 0⎥ ⎢ S10 ⎥ ⎢ 0 ⎥
⎢0 0 0 0 0 0 0 0 1 0 cos α 0⎥ ⎢ S11 ⎥ ⎢ 0 ⎥
⎢ ⎥ ⎢ ⎥ ⎢ ⎥
⎣0 0 0 0 0 0 0 −1 0 0 sin α 1⎦ ⎣ S12 ⎦ ⎣ 0 ⎦
Mehanika I 6. Statika linijskih konstrukcija

1.2. Grafičke metode čvorova

1.2.1. Metoda čvor po čvor ( zasebno crtano)
1.2.2. Metoda čvor po čvor (zajedno crtano) → Cremona

Određivanje vanjskih sila

1
A
s
O
A 1s B P B
2 2
1

Uravnoteženje čvorova (crtano zasebno)

4 7 5
Čvor 1 Čvor 4 Čvor 2
3 4 5 6 S2
S7
1 11 2 S3 A S5
2 3
P
A B S4 S3
P S1
S4

Čvor 5 Čvor 3 S1
(kontrola) (kontrola)

S5 S6 S6
B

S7 S2
- Uravnoteženje čvorova (crtano skupno) → Cremona
2

5 B
6
7
3 A
4
P
1
Mehanika I 6. Statika linijskih konstrukcija

2. Metode presjeka
Promatrana rešetka sa zadanim opterećenjem i reaktivnim silama je u ravnoteži.
Pri primjeni metoda presjeka izvrši se presijecanje rešetke kroz tri štapa.
Promatra se jedan od odsiječenih dijelova uz nadomiještanje odbačenog dijela
nepoznatim silama u presiječenim štapovima. Kako je rešetka kao cjelina u
ravnoteži, tako u ravnoteži mora biti svaki njen odsječeni dio. Iz 3 uvjeta ravoteže
za odsječeni dio određuju se 3 nepoznate sile u presječenim štapovima.

2.1. Analitička metoda (Ritter-ova metoda)

Svodi se na analitičko uravoteženje poznate sile s 3 nepoznate sile na zadanim
pravcima. Poznata sila je rezultanta vanjskih sila na odsiječenom dijelu. Kao analitički
uvjeti ravnoteže koriste se jednadžbe za sumu momenata svih sila na odabrane Ritter-
ove točke.

R l =A+P
t R8
S10
P1 P2
S9
d 10 d8
R9

R 10 S8 t
A B
d9

R8 , R9 , R10 - Ritter-ove točke

Ravnoteža lijevog dijela:

MR0 8
∑ MR 8 = 0, S8 =
d8
MR0 i - moment vanjskih sila na
MR0 9
∑ MR 9 = 0, S9 =
d9 Ritter-ovu točku i

MR0 10
∑ MR10 = 0, S10 =
d10
Mehanika I 6. Statika linijskih konstrukcija

2.2. Grafička metoda (Culmann-ova metoda)

Uravnoteženje poznate sile R s tri nepoznate sile na poznatim pravcima vrši se
grafičkim Culmann-ovim postupkom. Iz poligona sila očitaju se grafički dobivene
veličine sila.

R l =A+P
S10
P1 P2
c
S9

S8
A B
s
3

P1 1
A

Rl 2 O
S10 s
S9
c
3
S8
P2
B

Očitano:
S8 = ... ; S9 = ... ; S10 = ...
Mehanika I 6. Statika linijskih konstrukcija

Primjer V- rešetke

P P P P P P P=0.1 MN
- 0.31 - 0.50 - 0.56

0.24 0.24 0.12 0.12

0.35
+ - + - 4.0
-
+ + 0.48 + 0.56
0.19

6 x 5.0

- 1.13
- 0.38 - 0.75

0.35 0.35 0.35 0.35

0.35
+ - + -
-
+ + 0.56 + 0.94
0.19

F=0.6 MN

Primjer N- rešetke

P=0.1 MN
P P P P P P
0.48 0.60 P P P
0.28
- - -
1.0
0.45 0.25 0.32 0.15 0.19 0.05 0.06
- - + - + - + - 5.0

+ + + +
0.28 0.48 0.60 0.64

8 x 4.0

0.36 0.72 1.08

- - -
0.58 0.45 0.58 0.45 0.58 0.45 0.58 +
- + - + - + -
0.90
5.0

+ + + +
0.36 1.44 F=0.9 MN
0.72 1.08
8 x 4.0
Mehanika I 6. Statika linijskih konstrukcija

6.5. Statika linijskih nosača u ravnini

Linijski nosači su konstrukcije koje opterećenja u ravnini prenose putem poprečnih i

uzdužnih sila i momenata.

Sheme i nazivi jednostavnijih linijskih nosača:

Prosta greda

Greda s prepustima

Poligonalna greda

Konzola
Mehanika I 6. Statika linijskih konstrukcija

6.5.1. Izvod diferencijalnih veza između opterećenja i sila presjeka

Zadan je element linijskog nosača opterećen raspodijeljenim linijskim silama koji se
nalazi u stanju ravnoteže. Ako se na udaljenosti x izdvoji diferencijani element linijskog
nosača duljine dx, on mora biti u stanju ravnoteže.

Lokalna os y
p(x) Tl
Mx p(x)
M0 M l Nl Mx+dMx
Nx
N0 O n(x) Lokalna os x n(x) K
N x+dN x
Tx Tx+dT x
T0 dx
x x+dx

a) Element linijskog nosača b) Izdvojeni diferencijalni element

Uvjeti ravnoteže:

1. ∑ Y = 0, − Tx + (Tx + dTx ) − p( x )dx = 0

dTx = p( x )dx
dTx
= p( x )..........(1)
dx
dx 2
2. ∑ MK = 0, M x − Tx dx − p( x )
2
− (M x + dM x ) = 0

dx 2
− dM x = Tx dx + p( x )
2
dM x
= −Tx .......... (2' )
dx
Deriviranjem (2') po x i uvrštavanjem u (1) dobiva se

d 2M x dTx
=−
dx 2 dx
d 2M x
odnosno = −p( x )..........(2)
dx 2

3. ∑ X = 0, − N x + n( x )dx + (N x + dN x ) = 0
− dN x = n( x )dx
dN x
= −n( x )..........(3)
dx
Mehanika I 6. Statika linijskih konstrukcija

6.5.2. Dijagrami unutrašnjih sila za različite tipove nosača

Prosta greda (obična greda) - opterećenje simetričnom koncentriranom silom

P ∑ X = 0, L Ax = 0
P
A B ∑ MB = 0, L Ay ⋅ l − P ⋅ l / 2 = 0 → Ay =
l /2 l /2 2
P
P
∑ MA = 0, L − B ⋅ l + P ⋅ l / 2 = 0 → B =
2
Poprečno opterećenje - simetrično
A y =P/2 B=P/2
Nx - simetričan
Nx 0
P Tx - antisimetričan
+ B dTx dMx
Tx = −p( x), = Tx
AY - dx dx

Mx - simetričan
Mx +
d2M
= −p( x)
dx 2
Pl/4

Prosta greda - opterećenje nesimetričnom silom

P
∑ X = 0, L Ax = 0
A B
a b ∑ MB = 0, L Ay ⋅ l − P ⋅ b = 0
. Pa P⋅b
Ay = P b l B= Ay =
l l l
Nx 0 ∑ MA = 0, L − B ⋅ l + P ⋅ a = 0
P B P⋅a
+ B=
l
Tx
Ay -

Mx +
Pab
M=
l
Mehanika I 6. Statika linijskih konstrukcija

Prosta greda - opterećenje dvjema silama

P P ∑ X = 0,A x = 0
A B ∑ MB = 0, A y ⋅ l − P ⋅ a − P(l - a) = 0 → A y = P
a c a ∑ M A = 0,− B ⋅ l + P ⋅ a + P(l − a) = 0 → B = P
Ay l B=P
Poprečno opterećenje - simetrično
P
Nx 0
Nx - simetričan

P B
+ Tx - antisimetričan
Tx
Ay - P

Ay

Mx + Mx - simetričan
1 P
1
M=P .a

Prosta greda - jednoliko raspodijeljeno opterećenje

q ∑ X = 0, L Ax = 0
l
A B
∑ MB = 0, L Ay ⋅ l − q ⋅ l ⋅ =0
2
l q⋅l
q .l q .l Ay =
Ay = B= 2
2 2 q⋅l
∑ MA = 0, L B =
Nx 0 2

+ B q⋅l ⎛l ⎞
Tx = − q ⋅ x = q ⋅ ⎜ − x⎟
Tx 2 ⎝2 ⎠
Ay -
Tx - antisimetričan

q⋅l x q⋅ x
Mx = ⋅ x − q⋅ x⋅ = ⋅ ( l − x)
Mx 2 2 2
+
Mx – simetričan
2
ql
Mmax=
8
Mehanika I 6. Statika linijskih konstrukcija

Desna konzola

M=3/2Pl Broj stupnjeva A

P P
A slobode: M
M l
l/2 l /2 s = 3n-L = 3x1-3 = 0
A y =2P Nx 0
Tx 0
Nx 0 ∑ X = 0, A x = 0
3
- ∑MA = 0, M = 2 P ⋅ l Mx M - M
Ay P
Tx ∑ Y = 0, A y = 2 ⋅ P
3Pl /2

P l /2
-
Mx
Lijeva konzola
2
p(x)= M=1/8 l
2
p(x)=q M=q l A
/2 l /2 l /2

l Ay=ql/
A=ql Nx 0

Tx ql
Nx 0 2

Tx - 2
Ay Mx ql
+ 8
2
ql
2
8 p(x)= M=3/8 l
2
ql A
Mx - 2 l /2 l /2

2 Ay=ql/
qx
Mx =- Nx 0
2
Tx + Ay

2
ql 2
3 ql
8 - 8
Mx
Mehanika I 6. Statika linijskih konstrukcija

Greda s prepustima

q ∑MB = 0
l
A B A y ⋅ l − q ⋅ ( l + 2a) ⋅ =0
l 2
Ay B q ⋅ ( l + 2a)
Ay = =B
2
Nx 0
q .l
2 +
+
- Tx
- Tx - antisimetričan
q. a

qa
2
2
q l2
qa 8
8
- 2 - Mx
Mx - simetričan
+
2
q l2 q a
-
8 2

Poligonalna greda
P P

P
AV =B= Nx
2
AH =0 - - - Tlak

A Simetrično
B
l /2 l /2 P
P +
2
P P -
1 2
Tx
px
Simetrično Antisim.

P P
+ Mx
2 2
Ravnoteža čvora 1 Simetrično
Pl
ND=0
TD 4
TL =0
NL=TD
Mehanika I 6. Statika linijskih konstrukcija

Poligonalna greda
H

Hh AV +
AV =B= T
l h
x

B
AH=H
-
l /2 l /2
AV B H

+ H
Mx Hh

- Tlak - Nx
+

AV B

P P

c a b a c P
P

Nx
Mx +
- -

+
Ravnoteža
Tx - T2
+ N2
- M1 ΣX=0
T1 M2 ΣY=0
N ΣM=0
P N1
T
Mehanika I 6. Statika linijskih konstrukcija

B
B

W=w.h
w Ay A x=A y=B=W
h=2l

Ax
A
l Ay

W.l + W

W.l +

+ Mx Tx Nx

W W
Mehanika I 6. Statika linijskih konstrukcija

Poligonalni kosi gredni nosači

B
Koriste se kod stubiša, krovnih
konstrukcija, hala, ...
Unutrašnje sile: moment savijanja,
A poprečna sila, uzdužna sila.

B Q = ql
h
Q T = ql cos α
α Q N = ql sin α
A
l

q ql
AV =
2
Q ql
T
A TV = cos α
Q α N T 2
BV α BV N ql
N AV = sin α
Q BV 2
N
AV
T
AV ql
AV
α BV =
1/2 qlsinα 2
+ ql
B TV = cos α
2
N ql
BV = sin α
2
NX + 1/2 qlcosα

1/2 qlsinα q ⋅l
TA = − cos α
2
q ⋅l
NA = − sin α
TX 2
q ⋅l 2
M max =
1/2 qlcosα 8

MX 2
ql /8
Mehanika I 6. Statika linijskih konstrukcija

6.6. Statika linijskih nosača u prostoru

Opterećenje konstrukcije:
zadaje se kao koncentrirano i raspodijeljeno

Reakcije:
Kod statički određenih prostornih nosača reakcije u osloncima određuju se iz uvjeta
ravnoteže za prostorni skup sila:

∑ FX = 0, ∑ FY = 0, ∑ FZ = 0
∑ M X = 0, ∑ MY = 0, ∑ MZ = 0
Unutrašnje sile u presjeku:
- mogu se predstaviti vektorima diname F i M
- svaki od vektora diname može se rastaviti na po tri komponente u smjeru osi
lokalnog koordinatnog sustava Nx , Ty , Tz , Mx , My , Mz

Nx - uzdužna ili normalna sila

Ty - poprečna sila u ravnini xy ili transverzalna sila
Tz - poprečna sila u ravnini xz ili binormalna sila
Mx - moment uvrtanja ili moment torzije
My - moment savijanja u ravnini xz
Mz - moment savijanja u ravnini xy

Crtež. Prikaz unutrašnjih sila u presjeku štapa

Mehanika I 6. Statika linijskih konstrukcija

Uzdužna sila Nx jednaka je zbroju projekcija u smjer normale presjeka svih sila s jedne
ili druge strane presjeka.

Poprečna sila Ty jednaka je zbroju projekcija u smjer tangente presjeka svih sila s
jedne ili druge strane presjeka.

Poprečna sila Tz jednaka je zbroju projekcija u smjer binormale presjeka svih sila s
jedne ili druge strane presjeka.

Moment uvrtanja Mx jednak je zbroju projekcija u smjer normale presjeka svih

momenata s jedne ili druge strane presjeka.

Moment savijanja My jednak je zbroju projekcija u smjer tangente presjeka svih

momenata s jedne ili druge strane presjeka.

Moment savijanja Mz jednak je zbroju projekcija u smjer binormale presjeka svih

momenata s jedne ili druge strane presjeka.

Pozitivni smjerovi unutrašnjih sila

Mehanika I 6. Statika linijskih konstrukcija

6.7. Lančanica i lančani poligon

Primjena užadi i lanaca - viseći mostovi, žičare, električni i telefonski vodovi.

Opterećenje užeta (vlastita težina + dopunsko opterećenje):
- raspodijeljeno opterećenje
- koncentrirane sile
Osnovni postupci analize:
- proračun užeta kao lančanica
- proračun užeta kao lančani poligon
Unutrašnje sile u presjeku:
- moment savijanja i poprečna sila se ne mogu preuzeti (vrlo mala krutost užeta na
savijanje)
- postoji samo uzdužna vlačna sila

6.7.1. Lančanica

Uže duljine L, ovješeno o nepomične točke A i B, opterećeno vertikalnim raspodijeljenim

opterećenjem po cijeloj dužini će zauzeti ravnotežni položaj takav da oblikuje krivulju
koju zovemo lančanica.

Ay
Ax
A Geometrijski promjenjiv
By h
Bx sustav.

f B Mx = Tx = 0

Analizom uvjeta ravnoteže ne mogu se odrediti reakcije jer možemo postaviti 3

jednadžbe za 4 nepoznate sile. Ravnoteža se ne može uspostaviti bez analize
unutrašnjih sila i geometrijskog položaja pa se analiza lančanice ne ubraja u standardne
statički određene probleme.
Mehanika I 6. Statika linijskih konstrukcija

Analiza uvjeta ravnoteže:

x

y
q x dQx=qxdx
Sx
ds y
dy
αx dy
x dx N Sx+dS x
ds
y αx +dα x
x dx

Ravnoteža diferencijalnog elementa:

∑Fx = −S x cos α x + ( S x + dS x ) cos( α x + dα x ) = 0 (1)

∑Fy = S x sin α x − q( x)dx − ( S x + dS x ) sin( α x + dα x ) = 0 (2)
2
dx
∑MN = −S x cos α xdy + S x sin α xdx − q( x) 2
=0 (3)

cos dα ≅ 1, sin dα ≅ 0
dS x cosα x = 0 (4)
− q( x)dx − dS x sinα x = 0 (5)
− S x cos α x dy + S x sin α x dx = 0 (6)

Integracijom (4) slijedi:

S x cos α x = const.
S x cosα x = H (7)

Integracijom (5) slijedi:

x
S x sin α x 0 = − ∫ q( x) dx
x

0
x
S x sin α x = S0 sin α 0 − ∫ q( x) dx
0 (8)

Iz (6) slijedi:
dy x
tgα x =
dx (9)

Dijeljenjem jednadžbe (8) sa (7) dobije se:

S x sin α x S 0 sin α 0 1 x
= − ∫ q( x) dx, H = S0 cos α 0
S x cos α x S 0 cos α 0 H 0
Mehanika I 6. Statika linijskih konstrukcija

a nakon uvrštenja relacije (9) slijedi:

x
dy x 1 sin α 0
= C1 − ∫ q( x) dx, C1 = = tgα 0 (10)
dx H0 cos α 0

Integriranjem prethodne jednadžbe slijedi:

x x
1
x
y x 0 = C1 x − ∫ ( ∫ q( x) dx) dx
H0 0
x x
1
y x = y 0 + C1 x − ∫ ( ∫ q( x) dx) dx
H0 0
(11)

→ JEDNADŽBA LANČANICE U INTEGRALNOM OBLIKU

Deriviranjem jednadžbe (10) slijedi

d2 y x q( x)
2 =−
(12)
dx H
→ JEDNADŽBA LANČANICE U DIFERENCIJALNOM OBLIKU

Ako je zadano opterećenje q(x), ne može se odrediti linija lančanice yx iz (11) ili (12) jer
su nepoznate 3 konstante y0 , C1 i H.
Iz 2 poznata uvjeta, y(0) i y(l), mogu se odrediti 2 konstante, dok je za treću potreban
dodatni uvjet.
Dodatni uvjet može biti zadan kao C1, H, ali ga je najprirodnije zadati duljinom lančanice
L:
l l 2
⎛ dy ⎞
L = ∫ ds = ∫ 1 + ⎜ ⎟ dx
0 0
⎝ dx ⎠
dy
Za se uvrsti (10).
dx
Analitičko rješenje u zatvorenom obliku moguće je u ograničenom broju slučajeva.
Približno integriranje uz pomoć razvoja u red:
x x2 x3 5 4 35 5
2
1+ x = 1+ − + − x + x +L
2 8 16 128 1280
2
⎛ dy ⎞ dy
Red dobro konvergira za x≤1, tj. ⎜ ⎟ ≤ 1 ili ≤1
⎝ dx ⎠ dx
Podjela lančanica:
f težina se može zadati po jedinici horizontalne duljine
≤ 0.20
l
rješenje je parabolična lančanica
f težina se mora zadati po dužini luka
≥ 0.20
l
rješenje je hiperbolična lančanica
Mehanika I 6. Statika linijskih konstrukcija

Parabolična lančanica

p x2
y
Neka je q(x)=p=const., iz (11) → x = y 0 + C1 x −
2H
Rubni uvjeti:
1. za x=0, y0=0
2. za x=l, yl =h

pl2 h pl
h=− + C1 l → C1 = +
2H l 2H

h p 2
→ y= x+ ( x − l x)
l 2H
dy h p l
= + (x − )
dx l H 2

Dodatni uvjet - duljina lančanice L

l⎡
1 ⎛ dy ⎞2 ⎤
l⎡
l ⎞2 ⎤
l 2
⎛ dy ⎞ 1⎛h p p 2 l 3 h2
L=∫ 1+ ⎜ ⎟ ≅ ∫ ⎢1+ ⎜ ⎟ ⎥ dx ≅ ∫ ⎢1+ ⎜ + ( x − )⎟ ⎥ dx ≅ l + 2 +
0
⎝ dx ⎠ 0⎣
2 ⎝ dx ⎠ ⎦ 0⎣
2⎝ l H 2 ⎠ ⎦ H 24 2l

l
→ H = pl
⎛ h2 ⎞
24 ⎜L - l - ⎟
⎝ 2L ⎠

Jednadžba lančanice:
h 1
y= x+ x ( l − x) kvadratna parabola
l l
2l
⎛ h2 ⎞
24 ⎜L − l − ⎟
⎝ 2L ⎠

Uzdužna sila:
H dy
Sx = = H 1 + tg α x = H 1 +
cosα x dx
Mehanika I 6. Statika linijskih konstrukcija

Hiperbolična lančanica

Opterećenje je raspodijeljeno po duljini luka lančanice: ps=p(s).

Za ps=p=const.,
dL
p( x) dx = −p dL → p( x) = −p
dx
Diferencijalna jednadžba:
2 2
d2y p dL ⎛ dy ⎞ d2y p ⎛ dy ⎞
2
= , dL = 1 + ⎜ ⎟ dx , 2
= 1+ ⎜ ⎟
dx H dx ⎝ dx ⎠ dx H ⎝ dx ⎠
Jednadžba hiperbolične lančanice:
H p
y= ch ( x − C1) + C 2
p H

Za ishodište u najnižoj točki lančanice:

H p
y= ch x + C 2
p H

Ako se ishodište udalji za -H/p tada je:

H p
y= ch x
p H

Duljina luka:
2
⎛ dy ⎞ p p
dL = 1 + ⎜ ⎟ dx = ch x
⎝ dx ⎠ H H
xB

∫ dL = p ⎛⎜⎝sh H x A + sh H xB ⎞⎟⎠
H p p
L=
xA
Mehanika I 6. Statika linijskih konstrukcija

6.7.2. Lančani poligon

Lančani poligon je ravnotežni položaj užeta opterećenog s koncentriranim silama u

odnosu na koje je vlastita težina vrlo mala.

Oblik lančanog poligona ovisi o:

- dužini užeta
- položaju krajeva A i B
- veličini, položaju i smjeru djelovanja aktivnog opterećenja.

A
P1 B h
Pi Pn αn+1
s1
α1
αi αn
si

Lančani poligon je materijalni model verižnog poligona.

A
S1 P1 S1
B
S4 S2
S1 P2
S2 S4
S2 S3 S3 S3
P3
P1 P3 S4
P2 H

Uvjeti ravnoteže:
U svakom čvoru 2 uvjeta ravnoteže:
(1) ∑FX i
=0
U čvoru ″i″ Si cos αi − Si+1 cos αi+1 = 0
U čvoru ″i+1″ Si+1 cos αi+1 − Si+ 2 cos αi+ 2 = 0
Zbrajanjem se dobiva
Si cos αi − Si+2 cos αi+ 2 = 0
odakle je
H = Si cos αi = Si+1 cos αi+1 = Si+ 2 cos αi+ 2 = const.
Mehanika I 6. Statika linijskih konstrukcija

(2) ∑FY i
=0
U čvoru ″i″ Pi − Si sin αi + Si+1 sin αi+1 = 0
Pi = H(t αi − t αi+1) = H(k i − k i+1), k i = t αi → n jednadž̀bi
odakle je
Nepoznanice su ki (ima ih n+1) i H, ukupno (n+2) nepoznanica.

Za rješenje zadatka potrebne su dvije dodatne jednadžbe:

(1) Zbroj projekcija stranica si na horizontalnu os mora biti jednak ″l″.

s1 cos α1 + L + sn+1 cos αn+1 = l

(2) Zbroj projekcija stranica si na vertikalnu os mora biti jednak ″h″.

s1 sin α1 + L + sn+1 sin αn+1 = h

1 ki
cos αi = , sin αi =
1+ ki 2
1+ k i2

Cjelokupni sustav jednadžbi:

H( k1 − k 2 ) = P1 (1)
H( k 2 − k 3 ) = P2 (2)
M
H( k n − k n+1) = Pn (n) si - zadano
s1 sn+1
+L+ =l
1 + k12 1 + k n+12 (n+1)
k1 s1 k n+1 sn+1
+L+ =h
1 + k12 1 + k n+12 (n+2)

Sustav je nelinearan i može se riješti samo iterativno.