Sie sind auf Seite 1von 36

Dinamika konstrukcija i potresno inženjerstvo Ivan Filipović

1. Uvod

1.1. Konstrukcija

Promatra se okvirna armirano betonska konstrukcija tlocrtnih dimenzija 12mx18m.


Konstrukcija je simetrična katnosti P+1. Čine je dvije armirano betonske ploče postavljene na 12
stupova dimenzija 50/50cm visine 3m tlocrtno raspoređenih na svakih 6m. Gornja ploča je
debljine 25 cm,a donja 15 cm.

1.2. Modeliranje

3D model je napravljen u programu SAP2000 v12.0.0. Za težinu ploča je pridodana masa po


površini dok je ista kod stupova isključena jer je pretpostavka da su ploče apsolutno krute i da je
sva masa koncentrirana u njima. Ploče su podijeljene na 6 dijelova od kojih je svaki meshiran na
sto dijelova da bi dobili što preciznije rezultate. Dodatna krutost elemenata je osigurana
„constraintsima“ koji onemogućavaju pomake bilo kojih dviju točaka istog elementa u bilo
kojem smjeru.
Prostorna konstrukcija je svedena na 2D model tako da su poprečni presjeci 3D modela
zglobno povezani krutim štapovima u ravnini ploča. Štapovima su povećani poprečni presjek i
momenti tromosti oko osi 2 i 3, isključeni su im masa i vlastita težina da što zornije simuliraju
apsolutnu krutost i ne utječu na frekvenciju modela.
Ploče su “zamijenjene” gredama kojima su dodijeljena opterećenja sukladno vlastitom
težinom ploče. Postavke stupova su iste kao i u 3D modelu.
Promatrat će se prvih šest tonova odaziva konstrukcije. Vlastiti periodi i oblici osciliranja
usporediti će se sa ručnim proračunom.
Zadan je elastični spektar odziva za koji se promatra odziv konstrukcije. Provjeriti će se i
faktor doprinosa modalnih masa (Modal Participating Mass Ratios)

1
Dinamika konstrukcija i potresno inženjerstvo Ivan Filipović

2
Dinamika konstrukcija i potresno inženjerstvo Ivan Filipović

2. Analiza opterećenja

• Opterećenje vlastitom težinom

Djelovanje vlastite težine elemenata definirano je propisima:

HRN ENV 191-2-1: Osnove projektiranja i djelovanja na konstrukcije.


Prostorne težine, vlastita težina i uporabna opterećenja. Točka 5.

Granit (2 cm):
Cementni estrih (5 cm):
Polistiren EEPS (2 cm):
Podgled žbuka (2 cm):

Moguće su izmjene u vrstama slojeva pa je uzeto jednoliko opterećenje po pločama.

• Uporabno opterećenje

Djelovanje uporabnog opterećenja u zgradama definirano je propisima:

HRN ENV 191-2-1: Osnove projektiranja i djelovanja na konstrukcije.


Prostorne težine, vlastita težina i uporabna opterećenja. Točka 6.

Uobičajene prostorije:

3
Dinamika konstrukcija i potresno inženjerstvo Ivan Filipović

• Kombinacije opterećenja

Izrazi kombinacija opterećenja za krajnje granično stanje i za granično stanje uporabivosti


definirani su propisima:

HRN ENV 1991-1: Osnove projektiranja i djelovanja na konstrukcije.


Osnove proračuna. Točka 9.

 Granična stanja nosivosti (GSN)

Za svaki kritičan slučaj opterećenja računske vrijednosti utjecaja djelovanja moraju se


odrediti kombiniranjem vrijednosti djelovanja koja nastaju istovremeno.

• trajne i prolazne proračunske situacije (KGS)

U slučaju konstrukcija zgrada dozvoljeno je primijeniti sljedeće pojednostavljene izraze:

• seizmičke proračunske situacije (KGS)

4
Dinamika konstrukcija i potresno inženjerstvo Ivan Filipović

gdje je:

- karakteristična vrijednost stalnog djelovanja,


- karakteristična vrijednost prevladavajućeg promjenjivog djelovanja
- karakteristična vrijednost ostalih promjenjivih djelovanja
- najnepovoljnija proračunska kombinacija za djelovanja seizmičkih komponenti
- parcijalni koeficijent sigurnosti za stalno djelovanje
,
(HRN ENV 1992-1-1, tablica 2.2)

- parcijalni koeficijent sigurnosti za promjenjivo djelovanje


- prevladavajuće sa svojom karakterističnom vrijednosti
- ostala sa svojim koeficijentima kombinacije
(HRN ENV 1992-1-1, tablica 2.2)

- koeficijent važnosti zgrade,

(HRN ENV 1998-1-2, NAD, tablica NAD.1)

- koeficijent kombinacije, za kategorije A (uobičajene prostorije, stubišta) i B (uredi)

(HRN ENV 1991-1, tablica 9.3)

Kombinacije opterćenja:
(SEIZMIKA1)

(SEIZMIKA2)

5
Dinamika konstrukcija i potresno inženjerstvo Ivan Filipović

3. Proračun vlastitih perioda i oblika osciliranja

3.1. Translacija u x smjeru


kxx,stupa kxx,stupa kxx,stupa kxx,stupa

kxx,stupa kxx,stupa kxx,stupa kxx,stupa


X
u0,x 1,0

kxx,stupa kxx,stupa kxx,stupa kxx,stupa

STUPNJEVI SLOBODE x1 I x2 SVEDENI NA RAVNINSKI SUSTAV:


x1

x2

x1
x2

6
Dinamika konstrukcija i potresno inženjerstvo Ivan Filipović

• Karakteristike materiala i presjeka

• Matrica krutosti

• Matrica masa

7
Dinamika konstrukcija i potresno inženjerstvo Ivan Filipović

Slobodne neprigušene oscilacije diskretnog sustava s proizvoljnim brojem stupnjeva slobode


dana je jednadžbom:

Rješenje jednadžbe se traži u obliku harmonijske funkcije,

je vlastita kružna frekvencija sustava u bilo kojem od njegovih vlastitih oblika. Sređivanjem
gore navedene diferencijalne jednadžbe proizlazi:

Ako to primjenimo na naš zadatak dobivamo sljedeće:

Uvodimo supstitucuju

Rješenja kvadratne jednađžbe glase

a vlastite kružne frekvencije:

8
Dinamika konstrukcija i potresno inženjerstvo Ivan Filipović

Vlastiti oblik oscilacija za , primjenjujemo uvjet ortogonalnosti

• Normiranje vlastitih vektora. Vektore normiramo na jedinicu.

Pretpostavka

Vlastiti oblik oscilacija za

Pretpostavka

Dobiveni su sljedeće frekvencije i pripadni oblici osciliranja:

9
Dinamika konstrukcija i potresno inženjerstvo Ivan Filipović

3.1.1. Vlastiti periodi i oblici osciliranja – SAP (2D model)

• Model

• Oblik osciliranja

• Oblik osciliranja

• Izlazni rezultati vlastitih frekvencija:


TABLE: Modal Periods And Frequencies
OutputCase Step Period Frequency CircFreq Eigenvalue
Text Sec Cyc/sec rad/sec rad2/sec2
MODAL 1 0,158376 6,3141 39,673 1573,9
MODAL 2 0,056059 17,838 112,08 12562

10
Dinamika konstrukcija i potresno inženjerstvo Ivan Filipović

• Normiranje vlastitih vektora

• Izlazni rezultati vlastitih vektora:


TABLE: Joint Displacements
Joint OutputCase Step U1 U2 U3
Text Text m m m
8 MODAL 1 -0,0357 0 9,55E-11
8 MODAL 2 0,070018 0 1,465E-10

9 MODAL 1 -0,060484 0 1,224E-10


9 MODAL 2 -0,030838 0 2,594E-10

Iz priloženog je vidljivo da odstupanja uopće ne postoje.

11
Dinamika konstrukcija i potresno inženjerstvo Ivan Filipović

3.2. Translacija u y smjeru


SIMETRIČNI DVOETAŽNI OBJEKT OPTEREĆEN JEDINIČNIM TRANSLATORNIM POMAKOM u 0,x = 1,0 U
SMJERU OSI Y - ANALIZA KRUTOSTI STUPOVA

u0,y 1,0

kyy,stupa kyy,stupa kyy,stupa kyy,stupa

X
kyy,stupa kyy,stupa kyy,stupa kyy,stupa

kyy,stupa kyy,stupa kyy,stupa kyy,stupa

STUPNJEVI SLOBODE x1 I x2 SVEDENI NA RAVNINSKI SUSTAV:


x3

x4

x3

x4

12
Dinamika konstrukcija i potresno inženjerstvo Ivan Filipović

Konstrukcija je u potpunosti simetrična. Dimenzje stupova b i h su jednake što znači da su


mementi tromosti poprečnog presjeka u x i y smjeru jednaki. Iz toga proizlazi da su i krutosti
jednake u oba smjera.

Lako se da zaključiti će vlastite kružne frekvencije i vlastiti vektori za x i y smjer biti


jednaki.

• Izlazni rezultati vlastitih frekvencija:


TABLE: Modal Periods And Frequencies
OutputCase Step Period Frequency CircFreq Eigenvalue
Text Sec Cyc/sec rad/sec rad2/sec2
MODAL 1 0,158376 6,3141 39,673 1573,9
MODAL 2 0,056059 17,838 112,08 12562

13
Dinamika konstrukcija i potresno inženjerstvo Ivan Filipović

3.3. Torzija
SIMETRIČNI DVOETAŽNI OBJEKT OPTEREĆEN JEDINIČNIM KUTEM ZAOKRETA ? 0,z 1,0
U SMJERU OSI Z - ANALIZA KRUTOSTI STUPOVA

kyy,stupa kyy,stupa
kxx,stupa kxx,stupa kxx,stupa kxx,stupa

kyy,stupa kyy,stupa

? 1,0

Y
kyy,stupa kyy,stupa
kxx,stupa kxx,stupa kxx,stupa kxx,stupa

X
kyy,stupa kyy,stupa

kyy,stupa kyy,stupa
kxx,stupa kxx,stupa kxx,stupa kxx,stupa

kyy,stupa kyy,stupa

TORZIJA DONJEG KATA x6: TORZIJA GORNJEG KATA x5:

x6 x6

14
Dinamika konstrukcija i potresno inženjerstvo Ivan Filipović

• Matrica krutosti

• Matrica masa

Moment tromosti

Uvodimo supstitucuju

15
Dinamika konstrukcija i potresno inženjerstvo Ivan Filipović

Rješenja kvadratne jednađžbe glase

a vlastite kružne frekvencije:

Vlastiti oblik oscilacija za , primjenjujemo uvjet ortogonalnosti

Vektore normiramo na jedinicu.


Pretpostavka

Vlastiti oblik oscilacija za

Pretpostavka

16
Dinamika konstrukcija i potresno inženjerstvo Ivan Filipović

Dobiveni su sljedeće frekvencije i pripadni tonovi osciliranja:

• Normiranje vlastitih vektora

• Izlazni rezultati vlastitih vektora:


TABLE: Joint Displacements
Joint OutputCase Step U1 U2 R3
Text Text m m Radians
10 MODAL 1 -0,060157 -0,006365 0
10 MODAL 2 0,006365 -0,060157 0
10 MODAL 3 0 0 0,009672
10 MODAL 4 -0,030475 -0,004751 0
10 MODAL 5 -0,004751 0,030475 0
10 MODAL 6 0 0 -0,004931

11 MODAL 1 -0,035507 -0,003757 0


11 MODAL 2 0,003757 -0,035507 0
11 MODAL 3 0 0 0,005709
11 MODAL 4 0,069193 0,010787 0
11 MODAL 5 0,010787 -0,069193 0
11 MODAL 6 0 0 0,011196

Iz priloženog je vidljivo da su odstupanja minimalna.

17
Dinamika konstrukcija i potresno inženjerstvo Ivan Filipović

3.4. Vlastiti periodi i oblici osciliranja – SAP (3D model)


• Model

• Oblici osciliranja
1. ton

18
Dinamika konstrukcija i potresno inženjerstvo Ivan Filipović

2. ton

3. ton

19
Dinamika konstrukcija i potresno inženjerstvo Ivan Filipović

4. ton

5. ton

20
Dinamika konstrukcija i potresno inženjerstvo Ivan Filipović

6. ton

• Izlazni rezultati vlastitih frekvencija:


TABLE: Modal Periods And Frequencies
OutputCase Step Period Frequency CircFreq Eigenvalue
Text Sec Cyc/sec rad/sec rad2/sec2
MODAL 1 0,158356 6,3149 39,678 1574,3
MODAL 2 0,158352 6,315 39,679 1574,4
MODAL 3 0,118779 8,419 52,898 2798,2
MODAL 4 0,056051 17,841 112,1 12566
MODAL 5 0,056051 17,841 112,1 12566
MODAL 6 0,042044 23,785 149,44 22334

21
Dinamika konstrukcija i potresno inženjerstvo Ivan Filipović

4. Spektralna analiza

4.1. Proračunsko ubrzanje tla (HRN ENV 1998-1-1, NAD, tablica NAD.1)

Prema Eurocode-u 8 svaka zemlja u kojoj se on primjenjuje mora biti podijeljena na


seizmičke zone ovisno o tektonskim svojstvima. Zbog toga svaka država mora za određeno
područje primjene propisa Eurocode-a propisati svoje specifičnosti donošenjem posebnih
dokumenata (engl. National Application Document – NAD).
Ovisno o seizmičkoj zoni, u NAD-u je definirana vrijednost maksimalnog ubrzanja ag u
stjenovitom ili zbijenom tlu, koje je idealno za temeljenje građevina u seizmičkim područjima.
Seizmička karta za Republiku Hrvatsku je prikazana na slici 7.1

Slika 4.1. – Seizmička karta Republike Hrvatske

22
Dinamika konstrukcija i potresno inženjerstvo Ivan Filipović

Potresno djelovanje određuje se preko proračunskog ubrzanja tla ag, koje odgovara povratnom
periodu potresa od 500 godina. Proračunsko ubrzanja tla ag za različita potresna područja dano je
tablicom 7.1.

Područje intenziteta
potresa u stupnjevima Proračunsko ubrzanje tla Proračunsko ubrzanje tla
MKS-64
6 0,05g 0,5 m/s2
7 0,1g 1,0 m/s2
8 0,2g 2,0 m/s2
9 0,3g 3,0 m/s2

Tablica 4.1. - Proračunsko ubrzanja tla ag za različita potresna područja

Za grad Zabok iz karte 4.1. očitano je da je intenzitet potresa 8, a tablice 4.1. za taj intenzitet
očitano je proračunsko ubrzanje:

4.2. Faktori važnosti zgrade (HRN ENV 1998-1-2, NAD, tablica NAD.1)

Prema namjeni, zgrada pripada u klasu III. Zgrada je namijenjena za stambeno-poslovne


prostore.

Faktor važnosti zgrade:

4.3. Razred tla (HRN ENV 1998-1-1, točka 3)

Tlo je svrstano u razred B.

Razred B predstavlja duboke naslage srednje gustog pijeska, šljukna i srednje krutih glina,
debljine od nekoliko desetaka do nekoliko stotina metra, s brzinom širenja poprečnih valova
na dubini od 10 m do na dubini od 50m.

23
Dinamika konstrukcija i potresno inženjerstvo Ivan Filipović

4.4. Razred duktilnosti (HRN ENV 1998-1-3, točka 2.1.3)

Građevina je smještena u razred duktilnosti M (DC „M“).

Taj se razred odnosi na građevine koje su proračunate, dimenzionirane i oblikovane u skladu


s posebnim odredbama o potresnoj nosivosti – omogućeno je konstrukciji da pri ponovljenom
izmjeničnom opterećenju uđe u neelastično područje bez pojave krhkih slomova.

4.5. Provjera pravilnosti građevine (HRN ENV 1998-1-2, točka 2.2)

Kriteriji pravilnosti u tlocrtu:

• Konstrukcija nije simetrična.


• Tlocrtni oblik nije razveden, ali ukupne izmjere istaka su veće od 25% ukupnih vanjskih
tlocrtnih izmjera zgrade za smjer Y.
• Pri raspodjeli seizmičkih sila u bilo kojem katu, najveći pomak u smjeru potresnih sila ne
premašuje prosječni katni pomak za više od 20%.

ZAKLJUČAK: Građevina je tlocrtno pravilna.

Kriteriji pravilnosti po visini:

• Svi nosivi sustavi koji prenose horizontalne sile, zidovi su neprekinuti od temelja do vrha
zgrade,
• Horizontalna krutost i mase pojedinih katova su približno konstantne od temelja pa do
vrha,
• Suženja i istaci konstrukcije su u razmjerima dopuštenih.

ZAKLJUČAK: Građevina je pravilna po visini.

24
Dinamika konstrukcija i potresno inženjerstvo Ivan Filipović

4.6. Faktori ponašanja (HRN ENV 1998-1-3, točka 2.3.2)

Horizontalna potresna djelovanja

Faktor ponašanja q odražava duktilnost konstrukcije, odnosno njenu sposobnost da prihvaća


reducirane seizmičke sile bez krhkih lomova u postelastičnom području deformiranja. Sadrži u
sebi podatak o vrsti elementa, vrsti gradiva i duktilnosti.
Dan je izrazom:

gdje je:
- osnovna vrijednost faktora ponašanja (tablica 4.2.)
za zidni sustav s povezanim zidovima

Vrsta konstrukcije
Okvirni sustav 5,0
Istovrijedan okvirnom 5,0
Dvojni sustav Istovrijedan zidom s povezanim zidovima 5,0
Istovrijedan zidom s nepovezanim zidovima 4,5
s povezanim zidovima 5,0
Zidni sustav
s nepovezanim zidovima 4,0
Sustav s jezgrom 3,5
Sustav obrnutog njihala 2,0

Tablica 4.2. – Osnovne vrijednosti faktora ponašanja

- faktor koji odražava razred duktilnosti


za srednju klasu duktilnosti DC «M»,
- faktor koji odražava pravilnost konstrokcije po visini
za pravilne konstrukcije po visini
- faktor koji odražava prevladavajući oblik sloma konstrukcijskog sustava zidova.

Za zidne sustave, za dvojne sustave istovrijedne zidnim i sustave s jezgrom je definiran


kao:

25
Dinamika konstrukcija i potresno inženjerstvo Ivan Filipović

gdje je:
- prevladavajući koeficijent oblika

- visina zida i
- duljina presjeka zida i

Faktor ponašanja q:

Vertikalna potresna djelovanja

Za vertikalnu komponentu potresnog djelovanja faktor ponašanja q općenito je 1,0 za sve


konstrukcijske sustave.

4.7. Elastični spektar odaziva (HRN ENV 1998-1-1, točka 4.2.2, tablica 4.1)

Elastični spektar odziva za referentni povratni period definiran je sljedećim


formulama.

26
Dinamika konstrukcija i potresno inženjerstvo Ivan Filipović

Gdje je:
- ordinata spektra odgovora u jedinici ubrzanja
- osnovno računsko ubrzanje tla
S- modificirani faktor tla
T- osnovni period osciliranja linearnog sustava
- granice intervala konstantnoga spektralnog ubrzanja
- granica koja definira početak područja spektra s konstantnim pomacima
- faktor spektralnog ubrzanja
- eksponenti koji utječu na oblik spektra odgovora
- korekcijski faktor prigušenja

- vrijednost viskoznog prigušenja dana u postotcima koja je obično pretpostavljena s 5%

Parametri za definiranje elastičnog spektra titranja dani su tablicom 4.3.

Razred
S
tla
A 1,0 2,5 1,0 2,0 0,10 0,4 3,0
B 1,0 2,5 1,0 2,0 0,15 0,6 3,0
C 0,9 2,5 1,0 2,0 0,20 0,8 3,0

Tablica 4.3. – Vrijednosti parametara koje opisuju elastični spektar titranja

27
Dinamika konstrukcija i potresno inženjerstvo Ivan Filipović

Za naš model:

Elastični spektar odziva


0,60

0,50
0,447 Elastični spektar odziva
0,40
S(T)e

0,30
0,282

0,20 0,200

0,10

0,00
0 0,5 1 1,5 2 2,5 3 3,5 4 4,5 5
T

28
Dinamika konstrukcija i potresno inženjerstvo Ivan Filipović

4.8. Proračunski spektar odaziva

Da bi se izbjegla opsežna nelinearna analiza sustava, uzima se u obzir mogućnost disperzije


energije konstrukcije preko duktilnosti njezinih elemenata.

Proračunski spektar odziva dobiva se iz elastičnog njegovom redukcijom uz pomoć


faktora ponašanja q u kombinaciji s modificiranim eksponentima koji su dani tablicom 4.4.

Razred tla
A 2/3 5/3
B 2/3 5/3
C 2/3 5/3

Tablica 4.4. – Vrijednosti parametara i

Proračunski spektar je normaliziran u odnosu na ubrzanje gravitacije i definiran je sljedećim


formulama:

gdje je:
- proračunsko ubrzanje tla
T - osnovni period vibracija linearnog sustava s jednim stupnjem slobode,
S - parametar tla,
- faktor povećanja spektralnog ubrzanja pri viskoznom prigušenje 5 %,
kd1, kd2 - modificirani eksponenti koji utječu na oblik spektra odgovora za , , odnosno

- granice područja stalne vrijednosti spektralnog odaziva,


- granica stalnog spektralnog ubrzanja.
- ordinata proračunskog spektra

29
Dinamika konstrukcija i potresno inženjerstvo Ivan Filipović

Ordinata projektnog spektra jednaka je omjeru seizmičke poprečne sile i težine zgrade.
Označava se često sa B.S. (engl. Base Shear).

Proračunski spektar odziva


0,25

0,20 0,200
0,182 Proračunski spektar…
0,15 0,145
S(T)d

0,10

0,05

0,00
0 0,5 1 1,5 2 2,5 3 3,5 4 4,5 5
T

Usporedba elastičnog i proračunskog spektara odziva


0,60

0,50
Elastični spektar odziva
0,40
Proračunski spektar odziva
S(T)e

0,30

0,20

0,10

0,00
0 0,5 1 1,5 2 2,5 3 3,5 4 4,5 5
T

30
Dinamika konstrukcija i potresno inženjerstvo Ivan Filipović

4.9. Spektralni proračun za x i y smjer

Ukupni odgovor:

Generalizirane mase

Vrijednosti očitane su iz spektra:

31
Dinamika konstrukcija i potresno inženjerstvo Ivan Filipović

Ukupni odgovor:

• Izlazni rezultati pomaka karakterističnih točaka:


TABLE: Joint Displacements
Joint OutputCase CaseType StepType U1 U2 U3
Text Text Text Text m m m
8 spektar LinRespSpec Max 0,00062 0 1,656E-12
9 spektar LinRespSpec Max 0,001047 0 2,126E-12

32
Dinamika konstrukcija i potresno inženjerstvo Ivan Filipović

4.9.1. Faktor doprinosa modalnih masa- Modal Participating Mass Ratios

Omjer reakcije od opterećenja inercijalnim silama za jedinično ubrzanje konstrukcije u


zadanom smjeru i ukupne pripadajuće mase konstrukcije. Zbroj omjera pojedinih masa mora biti
veći od 90% mase ukupne konstrukcije, ako ne prelazi onda se mora u razmatranje uzeti više
stupnjeva slobode.

• Izlazni rezultati faktora doprinosa modalnih masa:


TABLE: Modal Participating Mass Ratios
OutputCase StepType Step Period UX UY UZ SumUX
Text Text Sec Unitless
MODAL Mode 1 0,158376 0,94305 0 0 0,94305
MODAL Mode 2 0,056059 0,05695 0 0 1

• Izlazni rezultati faktora doprinosa opterećenja:


TABLE: Modal Load Participation Ratios
OutputCase ItemType Item Static Dynamic
Text Text Text Percent Percent
MODAL Acceleration UX 100 100
MODAL Acceleration UY 100 100
MODAL Acceleration UZ 0 0

33
Dinamika konstrukcija i potresno inženjerstvo Ivan Filipović

5. Komentar provedene analize

5.1. Rekapitulacija

ω1 (rad/s) ω 2 (rad/s) ω 3 (rad/s) ω 4 (rad/s) ω 5 (rad/s) ω 6 (rad/s)

Ručni
39,6788 112,098 39,6788 112,098 52,7778 149,105
proračun

2d model x
39,673 112,08 - - - -
smjer

2d model y
- - 39,673 112,08 - -
smjer

3d model 39,678 112,10 39,679 112,10 52,898 149,44

5.2. Osvrt na rezultate analize

U ovom radu proveden je spektralni proračun armiranobetonske konstrukcije. Nije


obuhvaćen torzijski proračun sa propisanih 5% ekcentriciteta je SAP2000 nema mogućnost
zadavanja spektra na takav način.

Proračun konstrukcije je proveden prema Europskim normama, koje su važeće u Republici


Hrvatskoj. Postupak i redoslijed proračuna je prethodno detaljno opisan, uz objašnjenje bitnih
koeficijenata i odrednica iz kojih proizlaze dinamička svojstva zgrade.

Prvom vlastitom obliku pripada dominantna translacija u smjeru osi Y. Za drugi vlastiti oblik
je dominantna translacija u smjeru osi X. Treći vlastiti oblik ima značajan utjecaj rotacije oko osi
Z. Taj torzijski efekt trebalo bi izbjegavati u prvim tonovima. Ovdje je dominantan u trećem
tonu, što je dobro.

34
Dinamika konstrukcija i potresno inženjerstvo Ivan Filipović

TABLE: Modal Participation Factors


Step Period UX UY UZ RX RY RZ
Sec KN-s2 KN-s2 KN-s2 KN-m-s2 KN-m-s2 KN-m-s2
1 0,15836 18,7937 1,98842 0 -10,107 95,523 -0,0008
2 0,15835 -1,9884 18,7937 0 -95,523 -10,107 0,00075
3 0,11878 -0,0001 0,00011 0 -0,0005 -0,0007 -118,2
4 0,05605 -4,5887 -0,7153 0 -0,9452 6,06287 2,3E-05
5 0,05605 -0,7153 4,58863 0 6,06298 0,94515 0,00011
6 0,04204 -1E-06 -1E-05 0 4,5E-05 1,2E-05 -29,047
Tablica 9.1. – Faktor doprinosa oblika osciliranja (engl. Modal Participation Factors)

Prvom vlastitom obliku pripada dominantna translacija u smjeru osi Y. Za drugi vlastiti oblik
Nije pogodno i to što su prva dva oblika osciliranja istih perioda. Zna se da svakom obliku
osciliranja pripada vektor u čijem smjeru se giba konstrukcija pri pobudi. Njegov smjer i iznos se
može odrediti iz izlaznih rezultata modalne analize. Također je poznato da svaki oblik oscilacija
aktivira određeni dio ukupne mase konstrukcije pri osciliranju. To znači, ukoliko su oblici
osciliranja dovoljno bliski, postoji mogućnost osciliranja konstrukcije linearno, ili nekom
drugom kombinacijom tih vektora. Time bi se povećale sile na konstrukciju i dovela bi se u
pitanje provedena dinamička analiza. Takve pojave se teorijski ne mogu događati. Međutim,
utjecaj geometrijske i materijalne nelinearnosti konstrukcije i potresno djelovanje, koje u sebi
može imati velik raspon frekvencija, može prouzročiti tu pojavu. U linearnom slučaju takva
oscilacija nije moguća, jer su vlastiti vektori ortogonalni. Bitno je spomenuti da pri potresnom
opterećenju konstrukcija dolazi u jedno posebno stanje koje je teško predvidjeti i obuhvatiti
propisima. Javljaju se pukotine i plastična područja, konstrukcija trpi deformacije i lokalna
oštećenja. Do izražaja dolazi njezina sposobnost da apsorbira energiju oslobođenu potresom.
Zbog toga je od izrazitog značaja da konstrukcija bude duktilna i da se armiranje provodi prema
propisima za objekte na područjima velikog potresnog rizika.

35
Dinamika konstrukcija i potresno inženjerstvo Ivan Filipović

6. Literatura

[1] Eurocode 1: Osnove projektiranja i djelovanja na konstrukcije,


Hrvatski zavod za normizaciju i mjeriteljstvo, prvo izdanje, listopad 2005.

[2] Eurocode 2: Projektiranje betonskih konstrukcija,


Hrvatski zavod za normizaciju i mjeriteljstvo, prvo izdanje, prosinac 2005.

[3] Eurocode 8: Projektiranje konstrukcija otpornih na potres,


Hrvatski zavod za normizaciju i mjeriteljstvo, prvo izdanje, veljaca 2005.

[4] I. Tomičić: Betonske konstrukcije,


Društvo hrvatskih građevinskih konstruktora, Zagreb, 1996.

[5] J. Radić i suradnici: Betonske konstrukcije, priručnik,


SECON HDGK d.o.o, Zagreb, 2006.

36