M E H M E D MUJEZINOVI

NEKOLIKO NEVJERODOSTOJNIH TURSKIH NATPISA U SARAJEVU

DES I N S C R I P T I O N S APOCRYPHES DU XVEME SIECLE A SARAJEVO

U Prilozima za orijentalnu filologiju i istoriju jugoslavenskih naroda pod turskom vladavinom (II, 92-112) objavljena je zbirka najstarijih sauva nih turskih natpisa iz Sarajeva. Pri radu na toj zbirci pronaena su jo etiri natpisa koji bi tu spadali, ali oni nisu tamo uvrteni stoga, to se prilikom prouavanja tih natpisa utvrdilo, da oni nisu vjerodostojni (autentini). To su natpisi sa nadgrobnog spomenika Hasei Have, Ajni-dedeta, Semsi-dedeta i konano, natpis s Jakub-Paina mesdida. Prvi ima oznaenu godina 840 (= 1436/37), drugi i trei 866 (= 1461/62), a zadnji 897 (= 1491/92). Ovdje u pokuati obrazloiti i dokazati tvrd nju da ti natpisi nisu vjerodostojni i da su nastali mnogo kasnije. To smatram potrebnim ve i stoga, to je upravo sadraj nekih od tih natpisa naveo neke nae pisce na pogrene zakljuke u pitanju postanka i razvoja starog Sarajeva. Tako se, npr., na osnovu natpisa na nadgrobnom spomeniku Ha sei Havinom tvrdilo da je mesdid ove Hasei Have najstariji islamski sakralni objekt u Sarajevu. 1. NATPIS NA NADGROBNOM SPOMENIKU HASEI HAVE. Ovaj je natpis na turskom je ziku, u prozi, isklesan je dosta slabim sulus-pismom, a nalazio se na nadgrobnom spomeniku Hasei Have u dvoritu njezina mesdida na poetku emerline ulice za Husrev-begovom banjom. Mesdid je izgorio 1879, a natpis zajedno sa spomenikom stajao je u dvoritu mesdida do nazad petnaestak godina. Tekst natpisa glasi:

Sahibetul-hajrati el-muntekil(e)1 el-mrhume Haseki Havva ruhiun el-Fatiha. Sene 840. A to u prevodu znai: Preminula i (od boga) pomilovana dobrotvor ka Hasei Hava. Za njezinu duu Fatiha. Godina 840 (trajala 16 VII 1436 4 VII 1437). Taj natpis prvi je objavio Mustafa Hilmi (Muhibi) i pritom dao nepotpun i pogreno datiran tekst (godina 848 mjesto 840). On zakljuuje da je ena Hasei Hava nainila damiju prije ulaska Turaka u Bosnu na 19 godina. U nastavku svog izlaganja Muhibi konstatira da se ne moe porei vjerodostojnost toga natpisa, kada se uzme u obzir da je prije osvojenja Bosne po Turcima sjedio u Bosni sultanov namjesnik koji je u njegovo ime pobirao danak od bosanskih vladara. 2 Kasnije je ejh Sejfudin Kemura objavio faksi mil i prevod toga istog natpisa. Za grob Hasei Havin kae, da je ponisko ograen klesanim ka menjem (dakle sa santraem) da su na njemu nia ni visoki oko 70 cm, na sedam uglova, i da na samim nianima nema znaka, da li su muki ili enski. Za dobrotvorku Havu Kemura tvrdi da je su pruga nekog haseije, tj. povjerenika kome je bilo povjereno pobiranje prihoda carskih hasova . . . a koji se nastanio u Sarajevu kada su Turci prodrli u Sarajevsko Polje.3 Isti autor kasnije u uvodu svoga rada Sarajevske muftije od 1519 1916 konstatira da su prilikom zauzea Bosne 1463 g. u Bosni postojale 3 damije: Careva, Nesuhbegova i Hasei Hava-kadune. I dr. iro Truhelka nabrajajui objekte koji su sagraeni u Sarajevu prije Husrev-bega navodi za Hasei Havin mesdid, da je najstarija graevina u Sarajevu i da je sagraena 1436, ali se, u neko liko, ograuje time, to kae da je taj podatak do nio na osnovu Kemurinih radova i zabiljeaka.4
1

Prilog istoriji Sarajeva, GZM I 1889, str. l720. Sarajevske damije i druge javne zgrade turske dobe, GZM X X I I I 1911, str. 538. 4 Gazi Husref beg, njegov ivot i njegovo doba, GZM XXIV 1912, str. 149,
8

kile.

Po pravilima arapskog jezika treba da stoji el-munte-

217

Nije nam poznat taan datum postanka Hasei Havinog mesdida. Prvi spomen ovoj damiji ima mo u sarajevskom sidilu iz god. 965/66 (= 1557/ 5 58) godine. Naprijed je ve spomenuto da je nestalo nad grobnog spomenika Hasei Have, a s njim zajedno propao je i sam natpis. No, zahvaljujui okolnosti, da se sauvao faksimil toga natpisa i opis nadgrob nog spomenika, na kome je natpis stajao moe se ve i na osnovu toga dokazati da taj natpis i sam spomenik ne potjeu iz godine koja je tamo ozna ena, nego iz mnogo kasnijeg vremena. Prije svega oblik niana ne odgovara formi ni ana iz XV vijeka. Naime, turski niani XV vijeka sainjavaju posebnu vrstu nadgrobnih spomenika koji se po svojim dimenzijama, klesarskom radu i raznim znakovima bitno razlikuju od spomenika ove vrste iz kasnijih stoljea turskog perioda. I Vladislav Skari u svome radu Postanak Sa rajeva i njegov teritorijalni razvitak u 15. i 16. vijeku konstatira, da forma Hasei Havinog nad grobnog spomenika ne odgovara XV stoljeu, a tada se jo ovaj nian nalazio usprav.6 Osim toga vano je istaknuti da dosada ni na jednom nianu iz XV vijeka nije u itavoj Bosni naen orijen talni natpis. Ne moemo uzeti da ovaj natpis potjee iz 840 godine dalje, i stoga, to nam to ne doputa ni sama stilizacija. Naime, ovakva stilizacija natpisa na nianima pojavljuje se tek koncem XVII vijeka. Konano se moe istaknuti jo i to, da je oblik brojke 4 u broju godine smrti Hasei Havine ta koer novijeg vremena; bitno se razlikuje od sta rijeg naina pisanja, koji je bio u upotrebi i po etkom XVII vijeka. Na osnovu svega toga moe se sa sigurnou tvrditi da je natpis nastao mnogo kasnije, svakako negdje potkraj XVIII ili poetkom XIX vijeka. ta vie, smatram da je ovaj natpis nastao upravo 1814 godine. Naime, u istom groblju, u kome se nalazio nian te Hasei Have, postojao je i nian s natpisom nekog Mula Ibrahima Muhia iz go dine 1230 (= 1814) g., a i taj je natpis Kemura ta koer objavio. Uporeujui faksimil natpisa sa Hasei Havinog nadgrobnog spomenika s faksimi lom natpisa na grobu spomenutog Mula Ibrahima, uoava se, da su oba natpisa pisana istom rukom. Na osnovu toga pretpostavljam, da natpis na ni anu Hasei Have potjee upravo iz 1230 (1814) godine. Na to upuuje i vana injenica, to je ba te godine stanovnik Hasei Hava mahale Hadi Mehmed Memiaga (Makovi), sin Hadi Abdulahov obnovio Hasei Havin mesdid i uz njeg sa gradio jo neke objekte. 7 Tom prilikom je vjerovatno taj vakif kao spomen na dobrotvorku dao obnoviti ovaj natpis i njezin nadgrobni spomenik.
Sidil br. 2 u Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu. GZM XLI 1929, sv. II, str. 4445. Sidil br. 55, str. 170, u Gazi Husrev-begovoj biblio teci u Sarajevu.
6 7 5

Godina 840 u natpisu stavljena je, svakako, prema netanom predanju. Na osnovu svega toga smatram da natpis na nadgronom spomeniku Hasei Have nije vjerodo stojan, da on potjee iz mnogo kasnijeg vremena i da je sasvim pogreno na osnovu datuma ovog natpisa zakljuivati da je najstarija damija u Sa rajevu Hasei Havin mesdid. Najstarija sarajev ska damija je svakako Careva damija koja je sa graena iza 1451, a prije 1463, a koja i nosi ime Atik, t. j. Stara, a tim se imenom oznaava naj starija damija u mjestu. Usput napominjemo da izraz hasei ne znai povjerenika za pobiranje prihoda carskih hasova, kako je to objanjavao Kemura, nego je to naziv posebnog odreda jeniara, a prihode carskih ha sova pobirao je emin. 2. NATPISI NA NIANIMA AJNI-DEDETA I EMSI-DEDETA. Niani s tim natpisima prvot no su stajali u turbetu G a z i 1 e r prema Gazi Ali-painoj damiji. Prilikom skoranje regulacije puta turbe je porueno, a spomenici zajedno s nat pisima preneeni su i usaeni u groblje spomenute damije gdje se i danas nalaze. Oba su natpisa sastavljena na turskom jeziku u stihovima, a ispisani su deli-sulus pismom na dvije strane uzglavnih niana. Niani su od obi nog vapnenca sa kvadratinom osnovicom (17X17 cm; vis. 95 cm) i imaju kauke dervia nakibendijskog reda. Faksimile i prevode tih natpisa obja vio je Kemura. 8
8 Sarajevske damije i druge javne zgrade turske dobe, GZM XXIII 1911, str. 183186.

Natpisi na jednoj i drugoj strani Ajni-dedetova niana

218

Kod oba ova natpisa ima prilian broj ortografskih greaka koje su po svoj prilici nastale krivnjom nevjeta kaligrafa, a na koje iz tehnikih razloga nismo u mogunosti ovdje sada ukazati. Zato dajemo samo faksimile i prevode natpisa. Za deifriranje tih natpisa dugujem zahvalnost prof. dru. airu Sikirau na ukazanoj strunoj pre moi. Natpis sa Ajni-dedetovog nadgrobnog spome nika u slobodnom nerimovanom prevodu glasi: Vrata ovog dvorca su rajska vrata, Jer tu poiva vladar carstva boje ugodnosti; On je prijatelj njegovog velianstva sultana Fatiha, Kojeg je upuivao na propise o borbi. Prava linost njegova, nastojei da se odrazi u ogledalu boje upute, sjedinila se s bogova. Njegova ista osoba je iva u grobu, Jer je on umro u borbi muenikom smru. Srce, kada preleti sedam nebesa, Trai kronogram njegove (smrti) u moru boje milosti! Godina 866 Godina Ajni-dedetove smrti sadrana je u ri jeima derjai rahmet. Meutim kada po obded sistemu saberemo brojanu vrijednost pojedinih slova u ovim rijeima dobiemo godinu 873 kako to vidimo iz sljedeeg zbira: d = 4 + 2r = 400 + 2j = = 20 + elif = l + h = 8 + m = 40 + t = 400 = 873. Da bismo dobili godinu 866 koja je i brojkama isklesana ispod teksta natpisa moramo, dakle, od zbira 873 oduzeti 7, a na to aludira i sam autor natpisa u predzadnjem distihonu. Prevod natpisa sa nadgrobnog spomenika emsi-dedeta glasi: Palata ovog svijeta je nesigurna temelja, Svako mirovanje na ovom mjestu je uzaludno. Prispjevi poivalitu sunca znanja, Ne odvraaj svoje srce od njegovih otkrovenja. S ovog poloaja, kojem hodoaste velikani svijeta, Daje pouku muenik najbolje vojske. On je uistinu vladar izvidnice! Njegova mazga je predvodila Fatihovu vojsku. Pet stupova vjere daju kronogram njegove smrti: Ta on je na putu muenitva dao svoju duu! Godina 866 Kod ovog natpisa trebamo postupiti obratno cd sluaja u prethodnom natpisu. Naime, ovdje brojana vrijednost kronograma je 861. Da bismo dobili godinu 866 trebamo, dakle, zbiru 861 dodati jo 5, a za takav postupak imamo oslonca u pred zadnjem stihu ovog natpisa. Prema tome broj ana vrijednost kronograma ovog natpisa izgleda ovako: 2 = 6 + v = 6 + 4d = 16 + 2r = 400 + 3 elifa = 3+ + 2h=10 + = 300 + 3 j = 30 + n = 50 + m = 40 = 861 + + 5 = 866 (6 X 1461 25 X 1462). Oba ta natpisa, a i spomenici, na kojima se oni nalaze, ne potjeu iz godine 866 ( = 1461/62), koja je u njima oznaena nego iz mnogo kasnijeg vre-

Natpis na nianu emsi-dedeta

mena. To se moe zakljuiti ve po samoj vanj skoj formi i stilizaciji tih natpisa. Sve ono, to je reeno za formu nadgrobnog spomenika i stiliza ciju natpisa Hasei Have, vrijedi, uglavnom, i za ova dva natpisa i njihove spomenike. A sada da vidimo vrijednost ovih natpisa i spo menika sa istorijskog gledita. Po narodnoj predaji Ajni-dede i emsi-dede su savremenici sultana Fatiha Mehmeda II i poginuli su za vrijeme osvaja nja Bosne po Turcima. Meutim, poznato je da se Sarajevo i njegova blia okolina nalazi definitivno u turskoj vlasti najmanje jedan decenij prije osvojenja Bosne godine 1463. Iz toga proizlazi, da tada nije moglo biti nikakvih bojeva u sarajevskom kraju, a onda tu nije mogao niko ni poginuti u boju. Najraniji spomen Gaziler tekiji nalazimo u Kemalbegovom testamentu iz godine 945 (= 1538/ 39).9 ali se u njemu ne spominju ovi ehidi. Meu tim, u jednoj drugoj biljeci u sidilu sarajevskog 10 kadije iz godine 1565/66 spominje se Fa t i m a ki A j n i - d e d e t o v a . Ime A j n i - d e d e ni gdje se vie ne spominje u tome sidilu, pa je vjerovatno taj Ajni-dede bio otac navedene Fatime. U tome sluaju Ajni-dede nije mogao umrijeti 866 (= 1461/62), nego mnogo kasnije. I ovdje se postavlja pitanje datuma postanka ovih dvaju natpisa i njihovih spomenika. Ako bolje promotrimo tekstove tih natpisa, uo i emo da su oni djelo vjeta pjesnika i, po tada njim shvatanjima, vrlo obrazovana ovjeka. Me utim, sauvala nam se jedna pretstavka na tur skom jeziku, koju je sastavio poznati sarajevski
9 Original testamenta u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu. 10 Sidil br. 2 u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sa rajevu.

219

Niani Ajni-dedeta i emsi-dedeta u dvoritu Alipaine damije u Sarajevu (snim. D. Vidovi 1953 g.)

pjesnik Muhamed Nerkesija (15921634),11 a od nosi se upravo na turbe u kojem su pokopani ovi dervii. Nerkesija tom pretstavkom u stihovima moli tadanjeg valiju da popravi Gaziler turbe. 1 3 Ta vana okolnost upuuje, da je Nerkesija spje vao i natpise na nadgrobnim spomenicima ovih dervia, a to je moglo biti tek negdje poetkom XVII stoljea. I nadgrobni spomenici njihovi sva kako potjeu, najranije iz ovog doba. 3. NATPIS NAD ULAZOM U JAKUB-PAIN MESDID. Taj natpis stajao je nad glavnim ulazom u Jakub-pain mesdid koji se nalazio na uglu Megare i Magode ulice. Mesdid je poruen 1936, a s njim je nestalo i natpisa, koji je bio obinom bojom ispisan na zidu vie ulaza u da miju. 1 5 Prepis natpisa sauvao nam se kod Kemure, ' a glasi ovako:
11 O Nerkesiji vidi: Dr. Safvet-beg Baagi, Bonjaci i Hercegovci u islamskoj knjievnosti, GZM XXIV 1912, 59 72. 12 Sarajevske damije i druge javne zgrade turske dobe, GZM XXIII 1911, str. 184185.

Kuad bad be devlet hemie-ra in dergah be hakki ehedu en la ilahe illallah. Sahibul-hajrati Jakub paa fi sene 897. U prevodu to znai: Neka je ova bogomolja sa sreom svakome otvorena u ime jedinog boga. Dobrotvor Jakub paa. U godini 897 (14911492). Kako je taj mesdid izgorio pri navali Eugena Savojskog na Sarajevo 1697 godine, to je pri ob novi ovog mesdida mogao nastati i ovaj natpis. Spomenuti mesdid sagradio je Jakub-paa u doba svoga namjesnikovanja u Bosni (14911493), Jakub-paa je rodom iz Bosne i bio je znaajna li nost u turskoj carevini u doba vlade Mehmeda II Fatiha i Bajezida II. Istakao se i kao vojskovoa i kao pjesnik. Kratko vrijeme bio je i veliki vezir.14
13 Sarajevske damije i druge javne zgrade turske dobe, GZM XXII 1910, str. 209210. 14 O Jakub-pai vidi: A. Olesnicki, Bonjak Hadum Jakub-paa, pobjednik na Krbavskom Polju 1493, Rad Jugosl. akademije, knj. 264, Zagreb 1938, str. 23160.

RSUM
On traite ici les inscriptions orientales suivantes de Sa rajevo: les inscriptions sur les monuments funraires de Haseci Hava de 840 (14361437), celle de Ajni Dede et de Semsi-Dede de 866 (14611462), ainsi que l'inscription sur le tombeau funraire de Jakub-pacha de 897 (14911492). L'auteur dmontre, en raison des formes des monuments funraires et de la stylisation des inscriptions funraires, que ces inscriptions appartiennent une poque postrieure et non aux annes qui y sont marques.

220