DOLOMYS MARAKOVII, BOLKAY

Godine 1926 objavio je na poznati naunik dr. St. I. Bolkay svoj rad: A d d i t i o n s to t h e Mammalian Fauna of the Balkan P e n i n s u l a u Glasniku Zemaljskog muzeja u Sarajevu, br. XXXVIII, str. 159179, u kome je, izmeu ostalog, opisao u familiju Murida i novu vrstu Dolomys Marakovii, Bolkay koji je bio ulovljen na Bjelanici Planini (2067 m) 29 septembra 1923, a predao mu ga je prof. dr. Milan Marakovi. Godine 1929 ponovo je obja vio Bolkay rad: S o m e f u r t h e r N o t e s o n D o l o m y s M a r a k o v i i , B o l k a y , u Gla sniku Zemaljskog muzeja u Sarajevu, br. XLI, str. 7981. Zatim je godine 1948 objavio K. Martino svoj rad pod naslovom: P r i l o g p o z navanju recentnih voluharica roda D o l o m y i s u Godinjaku Biolokog instituta u Sarajevu, god. 1/2, str. 7178. Iste godine tam pao je J. Martino svoj rad: P r i l o g p o z n a vanja biologije recentnih voluha r i c a r o d a D o l o m y s u istom Godinjaku n a str. 8388. Godine 1954 su profesor Beograd skog univerziteta dr. Br. Vlatkovi, dr. M. Gligi, i dr. R. Milin preuzeli zadatak da ispitaju bio logiju i anatomsku grau dolomisa, jer su se ukazale neke odlike koje nisu zapazili dosadanji autori. Prilikom istraivakih radova primijetilo se da je Dolomys veoma rijedak oblik nae faune, a po to su se za njega zainteresovali i neki strani naunici, ukazala se opasnost da bude potpuno uniten, te su autori predloili da bude zatien kao rijetki prirodni spomenik, to je i uinjeno. Prvi recentni pretstavnici roda Dolomys otkri veni su 1921 u okolini Cetinja, a zatim su slijedila otkria na Bjelanici i drugim najbliim visokim planinama. Ulovljeni primjerci pokazivali su pri linu meusobnu slinost u pogledu plastinih osobina i dimenzija, osim to je unekoliko vari rala boja dlake; jedni su bili tamniji a drugi svjetliji. Dolomys ivi u pukotinama izmeu sti jena, ispod veih kamenica, a naen je i u rue vinama vojnih bunkera na planinskim vrhovima. Otvori ulaza imali su prenik od 1015 cm. Do lomys gradi gnijezdo u vidu kolonija; na pau izlazi samo nou, iako je bilo sluajeva da su ga na Bjelanici vidjeli i po danu. Zimu ne prespava. Hrani se travom: Festuca ovina, Agropyrum repens, Veronica, Potentilla spec, Convolvulus arvensis, Ajuga reptans. Parenje se odigrava, po svoj godinje: u martu i junu. prilici, dvaput

DR. MILUTIN GLIGI

Skelet lobanje dolomisa u raznim poloajima

303