Izazov manipulacije

ivot nam esto sugerie zakljuak da manipulativne metode imaju vie prednosti u odnosu na prosvetiteljsko nastojanje da se mijenja svijest ljudi. Manipulacija predpostavlja koritenje postojeih sklonosti, strahova i frustracija ovjeka. Subjekt manipulacije je usmjeren je na taj dio linosti, svjestan ovjekove duevne nedoreenosti i ei. Primarne ovjekove potrebe prisutne su u svakom razvojnom periodu njegovog ivota. ovjeku se nudi obilno zadovoljenje tjelesnih potreba za hranom, seksom kao i poriv za posjedovanjem moi i sigurnosti. Nemogunost da se zadovolji neka od primarnih potreba stvara frustrirjui osjeaj nezadovoljenosti. Obeanje ili izglednost da pomenuta potreba nae svoje ispunjenje postaje moan motiv, presudan argument u donoenju odluke. Ovo je slikovito predstavljeno u filmu 300 (reirao ga je Zack Snyder), raenom prema romanu kojeg je napisao Frank Miller. Efijaltes, Spartanac sa tjelesnom nakaznosti ne uspijeva da postane dio borbene formacije svoga naroda. Njegovu frustraciju koristi protivnika strana nudei mu ispunjenje neostvarenih elja u zamjenu za izdaju. Nude mu jela sa carske trpeze koja njegovo nepce nije kualo, kao i probrane ene iz carskog harema. Ove ene nisu samo besprekornog izgleda, nego su roene ili obuene da prepoznaju i zadovolje sve potisnute porive svojih klijenata. Vie od spomenutog, dobija zadovoljtinu, lijek za svoju najdublju patnju, daju mu plat ratnikog dostojanstva. Ovo je bilo suvie veliko iskuenje za ovog jadnog ovjeka, i definitivno dovoljno da uini nezamislivo, da postane izdajnik. Kako se svijest kod pojedinca razvija mijenjaju se i manipulativne tehnike kojima se njegov duh iskuava. Zadovoljenje ljudskog JA se oblai u odoru ideolokog, religioznog. Vii ciljevi postaju opravdanje za demonstraciju moi, za nasilje nad nemonim ili razliitim. Joh 11:50 I ne mislite da je nama bolje da jedan ovjek umre za narod, negoli da narod sav propadne, zakljuuju jevrejske voe pravdajui svoje planove da ubiju Isusa. Ovo zvuilo toliko ubjedljivo da je etika ustuknula pred pragmatinom potrebom trenutka. Juda Iskariotski pokazati brigu za siromane i alost zbog prosipanja skupocjenog ulja na Isusove noge. ini se za trenutak da postoji moralna dilema, moda i primisao o nainu na koji je Magdalena dola do te dragocjenost. ini se da je Juda upravu, da bi pomo siromanima bila ne samo human gest, nego bi na nekako proistila i ovu materijalnu vrijednost steenu na upitan nain.

ini se kao solomonsko rjeenje, ali Evanelje ne ostavlja prostor za pekulacije izjavljujui da Juda bjee lupe. Interesantno, jer upravo je kod njega bila zajednika blagajna. Ovde nalazimo dobar primjer iskuenja koje je prilagoeno za sposobne i uspjene. ovjek koji je u situaciji da tumai kolektivni interes, nastojae da u njega ugradi i svoj lini. Narod e rei da oni koji vade med mogu da poliu prste, da oni koji loe vatru i sami se griju. Gdje je mjera toga? ivot govori da je to teko odrediti. ovjek koji sebinu motivaciju prepoznaje u svom ivotu, nastoji tu osobinu prepoznati i kod drugih ljudi, i tu injenicu iskoristiti za sopstvenu dobit. Ljudi bivaju manipulisani ne samo kroz svoju sebinost, nego i kroz svoj strah da ta sebinost ne postane dostupna pogledu sredine, da ne doivi javnu osudu i diskvalifikaciju. Kraa je jedinstven pojam, ali nema isto znaenje ako je izvrena iz kafanske ili crkvene blagajne. Onaj ko manipulie sa ovjekom koristei njegovu sebinost i srebroljublje, nee propustiti priliku da poinioca podsjeti na injenicu da grijeh ne prlja samo njega, ve i njegovu odoru, crkvu, tijelo Hristovo. Mana i nedostatak tad nije slabost moga brata sa kojim se usrdno molim za oprotaj i obnovu srca, ve dobrodola osobina koja osigurava kontrolu nad takvom osobom i njenu bezrezervnu podrku u budunosti. Manipulativna logika dokazuje da je korisnije oko sebe imati mnotvo mediokriteta koje drimo u aci, nego iskrene i sposobne ljude koji nam u nekm trenutku mogu otkazati lojalnost. Kako je lako ljudskoj prirodi da prestane graditi crkvu, tijelo Hristovo, i pone graditi mehanizam koji je produena ruka nae izopaenosti. I opet, iznova sam svjestan da to nije iskuenje prostih i neukih, nego inteligentnih i sposobnih, onih koji poznaju druge ljude, njihove slabosti i to znanje ele materijalizovati za sebe lino. Dok Isus visi na krstu u agoniji odvajanja od Oca, uje se podrugljivi smijeh zloduha koji mu ukazuje na nas, na nau borbu za svoje sebine interese. Govori mu o mnotvu onih malih, siromanih duhom i mogunostima, koji su zbunjeni i sablanjeni onim to vide u ivotu svojih svetenika. O kako porazno zvue Isusove rijei izreene duhovnim voama onog vremena: Mat 21:31 Ree im Isus: zaista vam kaem da e carinici i kurve prije vas ui u carstvo Boije. Napokon postoji iskuenje manipulacije prilagoeno rijetkim, naroito obdarenim pojedincima, koji su prepoznati kao posebni i kao takvi su ve zauzeli markantne pozicije. Oni e prepoznati mogunosti koje nudi ivotna scena, palnirae dogaanja i na scenu dovesti ljude ije reakcije mogu predvidejti ili kontrolisati. U pravom trenutku poee pria prepuna neoekivanih obrta, nekom e poslije toga svanuti, a nekome smrknuti. Priprost duh e za gubitnike rei da jednostavno nisu imali sree ili dovoljno opreznosti. Oni inteligentniji e pouriti da se distanciraju od gubitnika, nerijetko elei da i sami uestvuju u izolaciji i osudi nepoudnih. Nasuprot ovom pred centrom moi nastae neopisiva guva u pokuaju novog linog repozicioniranja. Ovi pokuaji su uglavnom kroz izjanjavanje verbalne lojalnosti, pribavljanje povjerljivih informacija o opoziciji, o njihovim stvarnim ili izmiljenim planovima i skrivenim namjerama. Ova kolektivna psihoza je toliko snana da njoj teko odolijeva i sam centar moi. Svijest o zakulisnim radnjama koje su sami poinili, ini da protivnike vide iza svakog ugla, bilo da su stvarni ili da ih nema. Nevjerovatne domete ove psihoze vidimo u Kosovskom mitu. Pria o izdaji dolazi u trenutku kad postoji ogromna spoljanja opasnost. Zgusnutost neumitnog dogaanja ne ostavlja prostora za traenje istine. Pravda e biti objelodanjena, iako veina zainteresovanih nee biti meu ivima. Promiljajui o traginoj istoriji Jude Iskariotskog mnogi misle da on nije oekivao hapenje i stradanje Isusovo, nego incident koji e se izroditi u masovnu pobunu i krunisanje uitelja. Juda procjenjuje trenutak, uzima srebrenjake da bi prikrio svoje namjere, i eka rasplet situacije.

Hrist zna njihove namjere ali ne pristaje na njihov scenario. Dogaaji kreu u pogrenom smjeru u onom trenutku kad je On spreman platiti cijenu sa kojom njegovi neprijatelji nisu raunali. Upravo na ovom primjeru vidimo osnovni, sudbonosni nedostatak manipultivnih tehnika. Teorije zavjere koje su prisutne kroz itavu istoriju ovjeanstva, a koje su kulminirale u vremenu globalizacije, su nedovoljno ubjedljive kao kljuni pokreta istorijskih deavanja. Zar nam nije reeno da: 1Co 3:19 Jer je premudrost ovoga svijeta ludost pred Bogom, jer je pisano: hvata premudre u njihovu lukavstvu. Ne postoji intelektualna mo koja bi nas sauvala od situacije u kojoj postajemo protivnici Boije namjere, Njegovog projekta. Ne smijemo izgubiti iz vida da otpad izraelskih voa ne nastaje zbog pogrene religiozne doktrine ili zbog gubitka istorijskog kontinuiteta, nego zbog odlunog suprostavljanja boijem projektu, njegovoj namjeri. U svakoj tekoj situaciji Bog sauva za sebe manjinu Rom 11:4 Ostavih sebi sedam hiljada ljudi koji ne preklonie koljena pred Valom, i koja upozorava veinu na odgovornost trenutka. Djela 5:39 Ako li je od Boga, ne moete ga pokvariti, da se kako ne naete kao bogoborc, upozorava knez izbezumljeni narod. Nema nita toliko nelogino, i ini se neproduktivno, kao ekanje da ljubav, i svijest ovjeka, uradi svoj dio posla u ljudskim srcima. Ipak, da li je ikad ita stvarno uinjeno osim na taj najlui i najmanje logian nain? Vjerujem da se Sv. apostol Pavle nalazi upravo u ovakvim mislima kad izjavljuje da su propovjednici evanelja 1Co 4:10 Mi smo budale Hrista radi Pavle je svjestan da evanelje ne moe braniti logikom, da princip poputanja u sukobu, molitve za one koji nas mrze i ine nam zlo, suprotan uobiajenoj praksi i iskustvu ovjeka. Ipak Biblijski tekst nije odraz pasivnog mazohizma, mirenja sa inferiornim poloajem pojedinca. Fizikom eliminacijom nosioca suprotnog stava, nikad ne nestaje taj nain miljenja. Neporecivo je da je najbolji nain unitenja neprijatelja, da on prestane biti na neprijatelj. Zdravko Voki Mr. teol. __________________________________________________ www.dolazak.com Prenoenje dozvoljeno uz navoenje izvora.