Sie sind auf Seite 1von 223
L pee hi FIM & TAACHUK. GLASNIK | 3EMA/5CKOr MY3EJA) ZEMALJSKOG MUZEJA y u BOCHH HM XEPLEFOBHHME. || BOSNI | HERCEGOVINI. YPEAHMK: i UREDNIK: BAAAHCAAB CKAPHA ll VLADISLAV SKARIC — = XLV — 1933 SVESKA ZA PRIRODNE NAUKE YPEAHMINTBO: UREDNISTVO: CAPAJEBO, BOC.-KEPH. 3EMA/SCKH MY3EJ | SARAJEVO, BOS.HERC. ZEMALJSKI MUZE) AAMHHECTPAUHIA: ADMINISTRACJA: ¢ CAPAJEBO, BOC-XEPIJ. 3EMAASCKM MY3EJ || SARAJEVO, BOS-HERC. ZEMALJSKI MUZE] MMJEHA JE OBOJ CBECIIH 30 AHH. CIJENA JE OVOJ SVESCT 30 DIN. AOMMCH HM HOBYAHE NomMAKE y CraaPH PET: || DOPISI 1 NOVCANE POSILJKE U_STVARI PRETPLATE TIAATE HEKA CE YNPABE HA SHBAHOTEKY EMA. || NEKA SE UPRAVE NA BIBLIOTEKU ZEMALJSKOG MU- CKOF MY3EJA KAO AAMMHHCTPAUHMJY FAACHHKA || ZEJA KAO ADMINISTRACIJU GLASNIKA ZEMALJSKOG BEMAACKOF MYSEJA. MUZEJA. CAPAJEBO — SARAJEVO APMABHA IITAMMAPHJA — DREAVNA STAMPARIJA 1933 TOA. XLV. | i 1933. SVESKA. rAACHHK GLASNIK 3EMACKOr MY3EJA ZEMALJSKOG MUZEJA BOCHH HU XEPUETOBMHH, BOSNI 1 HERCEGOVINL | an CBECKA 3A MIPHPOAHE HAYKE. | SVESKA ZA PRIRODNE NAUKE. Ptice Sarajeva i okoline Napisao: Rudolf Zaplata Prije okupacije (do 1878) bijaSe Zivotinjstvo ne samo Sarajeva i okoline nego cijele Bosne i Hercegovine vrlo malo poznato. Uzrok tome bijase pomanjkanje domaéih struénjaka, a strani uslijed slabih komunikacija i labave javne bezbjednosti nisu mogli dolaziti. Do okupacije je o naSem Zivotinjstvu neSto izneo (spominje svega oko 30 kitmenjaka) u svome putopisu bavarski botani€ar Sendtner (1848), a neSto spominje i poznati franc. geolog Dr. Ami Boué'), koji je na svome putu po Balkanu (1837—1838) proSao i Bosnu i Hercegovinu. Prvi pruski, kasnije njematki konzul u Sarajeva Dr. Otto Blau") (1864—1872) prou€avao je bos.-herc. floru, ali je sabirao i njematkim muzejima slao na obradu pored ostalog i faunistiéki mate- rijal. Uditelj njegove djece, a kasnije i zet Dr. Otto von Moellendorf, nauéno je obradio spuzeve Sarajeva i okoline, a prou€avao je i ostalu bos.-herc. faunu i svoje rezultate publikovao.*) Poslije okupacije, kada su se komunikacije popravile, a javna bezbjednost postala sigurna, poéeli su u veéem broju dolaziti strani nautenjaci radi ispitivanja naSih krajeva, odnoseéi istovremeno i vazan znanstveni materijal, Sto je i dalo povoda domacim |judima da osnuju muzejsko druStvo (prva ideja 0 osnivanju pala je 1880 g.) iz koga se je i razvio danaSnji Zemaljski muzej u Sarajevu. Poslije okupacije su se u prvom redu isticali lovci, koji su mnogobrojnim tlan- cima u raznim stranim lovatkim Easopisima iznosili podatke o naSem_Zivotinjstvu. Medu tim lovatkim izvjeStajima treba narotito napomenuti putopise Hodeka o tada- njim lovaékim prilikama u Posavini. Kasnije nam daju nauéne i sistematski obradene podatke 0 na’em Zivotinjstvu C. Bayer, H. pl. Kadié, prof. J. Seunik, prof. J. Platz i E. pl. Dombrovsky*). Prvi poéeci stvaranja zbirke kigmenjaka, prema tome i zbirke ptica, u Zemaljskom muzeju u Sarajevu, pada za vrijeme Kadiéevog boravka u naSoj 4) Dr. Ami Boué: >La Turqui d’Europee (Pariz, 1840). *) Paul Blau: »>Leben und Wirken eines Auslanddeutschen im vorigen Jahrhundert — Errine- rungen an Dr. Otto Blaue (Leipzig, 1923). ®) Dr. 0. v. Moellendorf: *Beitrdige zur Fauna Bosniense (Gorlitz, 1873). *) O. Reiser: »Zoologitke zbirke kraljeZnjeka« (Glasnik Zem. muzeja, 1914, str. 311). ssamdesetih godina proslog stoljeca. Ti prvi preparirani (prije vise od 50 gc dina) primjerci nasih Zivotinja saéuvali su se u vrlo malom broju radi toga, prepariranje i konzerviranje Zivotinja bilo tada dosta manjkavo. Pravo, sistematsko i naugno proutavanje, te sakupljanje raznih pre a naseg Zivotinjstva potinje 1887 i to po muzejskim nauénim i tehnitkim Cinovnicima. Za zbirku nasih kigme. aka, a pogotovo ptica, stekao je velikih zasluga naS poznati ornitolog i bivsi ku- stos Zemaljskog muzeja u Sarajevu g. Dr. h. c. Otmar Reiser. Govoriti o pticama ne samo Sarajeva i okoline, nego uopée cijeloga Balkanskog poluostrva nemoguée je, a da se ne upotrijebi onaj ogromni materijal, koji je uz pomo¢ muzejskih Ginovnika, lovaca i ostalih prijatelja muzeja sakupio g. Reiser. Ime toga poznatog ornitologa i neumornog naucnog radnika je usko vezano sa postankom sarajevskog muzeja, a kad je rijeé specijaino 0 ogromnoj zbirci ptica, onda se g. O. Reiser mora smatrati ne samo kao njezin osnivaé, nego i tvorac, koji ju je za 33 godine (1887—1920) svoga aktivnog djelovanja u naSem muzeju doveo do zamjerne visine, Bez ikakvog pretjerivanja se moZe sa potpunim pravom kazati, da je zbirka ptica, koju je u naSem muzeju stvorio g. Reiser najveéa i najbogatija u cijeloj naoj dréavi, jer je u njoj sakuplien tako bogat zooloski materijal da se njime mora posluziti svaki ko’ Zeli takova pitanja nauéno obradivati. Ta ogromna zbirka je pored nauénog posla zahtijevala i dobre tehnidke sa. radnike, koje je g. Reiser imao u svojim vrsnim preparatorima Edmundu Zeleboru i Ivanu Santariusu. Preparati koje su oni napravili prije vise decenija su u istom otu- vanom stanju, kao da su danas natinjeni, Sto je najbolji dokaz za njihovu struénu spremu i solidnost u radu. Spomenuo sam da je g. Reiser prokrstario gotovo cijelo Balkansko poluostrvo u cilju ispitivanja ptitijeg svijeta i o tome napisao odlitnu nautnu publikacij >Materialien zu einer Ornis balcanicas od koje su do njegovog od- laska iz naSeg muzeja (1920) izaili Il, Ill, i IV dio, koji obraduju ptice pojedinih balkanskih zemalja, osim ptica Bosne i Hercegovine, dakle i Sarajeva sa okolinom, koje su imale biti obradene u 1 dijelu toga djela. Ovaj se rad osniva na cjelokupnom determiniranom materijalu ornitoloke zbirke sarajevskog muzeja, koji je sakuplien u Sarajevu i njegovoj okolini od 1880—1933 godine uzevSi u obzir ne samo domaée, nego i ptice selice, koje su na svyome putu i povremenom boravku ulovijene. Pored svake vrste ptica navodim datum i mjesto gdje je lov obavijen, te struéna njematka i narodna imena’). Sistematski popis ptica Sarajeva i okoline Aves I red: Oscines | 1 vrsta: Turdus viscivorus L. I familija: Sylviidae eee » — musicus L. I potfamilija: Turdidae a » — iliacus L. 1 rod: Turdus (Linné) es » — pilaris L. ®) Narodna imena sam naveo pored opéenito poznatih, te onih koja se upotrebljavaju u Sko- lama i u glavnom sva ona, koja je prikupio S. Brusina i publikovao u Spomeniku Srpske kraljevske akademije u Beogradu (1888 i 1892), a djelomigno sam se postuZio i najnovijom obaveznom sred- njokolskom zooloSkom terminologijom i nomenklaturom (Izdanje Ministarstva prosviete, Beograd, 1932), te kraéim radom Reiser-Seunik: »Narodna imena ptica u Bosni i Hercegovinie (Glasnik Zem. muzeja, 1890, str. 109-110).