You are on page 1of 356

ANALI
Gazi Husrev-begove biblioteke Knjiga XXIX-XXX Izdavač: Gazi Husrev-begova biblioteka Glavni i odgovorni urednik: Mustafa Jahić Redaktor i korektor: Muhamed Mrahorović Lektor: Tarik Jakubović Tehnički urednik: Faruk Špilja Priprema: GHB Štampa: “Nedib” - Sarajevo

ANALI
Gazi Husrev-begove biblioteke Knjiga XXIX-XXX

Članovi redakcije: Enes PELIDIJA, Ismet BUŠATLIĆ, Mustafa JAHIĆ, Aladin HUSIĆ, Asim ZUBČEVIĆ, Haso POPARA, Osman LAVIĆ

Sarajevo, 2009.

Haso Popara

TRI NEOBJAVLJENA DOKUMENTA O BANJALUČKOM MUTESELLIMU I MUHAFIZU ALI-BEGU GROŠIĆU - PRILOG HISTORIJI BANJE LUKE 1738-1740.
UVOD Administrativno-policijsku službu za vrijeme turske vlasti u Bosni od 16. stoljeća do uvođenja reformi 1835. godine, pored vojvoda i kapetana vršili su i mutesellimi. Za razliku od kapetana, koji su pripadali vojnom staležu, vojvode i mutesellimi su bili civili. Do 18. stoljeća mutesellimi su službovali samo u većim mjestima kao što su: Sarajevo, Mostar, Banja Luka, Zvornik i Livno, a od 18. stoljeća i u nekim manjim mjestima kao što su: Foča, Nevesinje, Cernica i Blagaj. Za mutesellima ili po narodnom musellima, u 17. stoljeću je upotrebljavan i službeni naziv kajmekam (zastupnik). Kajmekamom se sve do reformi Mahmuda II nazivao i službenik koji je u odsustvu u glavnom gradu zamjenjivao vezira ili valiju. Mutesellimi su redovno birani iz uglednih trgovačkih i feudalnih porodica koje su uživale vezirovo povjernenje, a postavljani su bujuruldijama koje su (u Sarajevu) bile adresirane na kadiju, janjičarskog zapovjednika, ulemu i ugledne ljude. Vezir je u svako doba mogao smijeniti mutesellima s položaja i na njegovo mjesto imenovati drugog. Služba mutesellima prestajala je istoga časa kada i služba vezira. Mutesellimi su primali i izvršavali naloge dobijene od vezira, odnosno Divana ili od kadija. U djelokrug mutesellima spadali su poslovi oko: skupljanja daća, utjerivanja dugova, privođenja optuženika sudu, zatvaranja i puštanja uhapšenih, sprovođenja krivaca u Travnik, isljeđivanja i ispitivanja optuženih, ukoravanja i manjih kazni, progona iz grada, izvršavanja smrtne kazne, ćefileme, deložiranja, uvođenja u posjed, progona eškije, bračnih sporova, opskrbe, popravki javnih građevina, rasprodaje ostavina, izdavanja pasoša, pravne zaštite interesa esnafa itd.1 Koliko mi je poznato, do sada je bosanskohercegovačkoj javnosti nekoliko dragocjenih podataka o banjalučkom mutesellimu Ali-begu
1 Hamdija Kreševljaković, Mutesellimi i njihov djelokrug, Izabrana djela I /dalje: Kreševljaković, Mutesellimi.../, Sarajevo, 1991., str. 241-299.

6

Haso Popara

Grošiću prezentirao jedino Hamdija Kreševljaković2, i to, pozivajući se na dva objavljena rada3 i jedan originalni dokumenat.4 Kreševljaković piše: Alibeg Grošić. Iz jednog njegovog pisma što ga je pisao u Banjoj Luci 22. marta 1719. križevačkom generalu Heisteru vidi se da je Alibeg bio muteselim grada Banje Luke i veliki zapovjednik sve pokrajine do grada Bišća i da je to bio ”na misto gospodina paše Osmanpaše, vezira bosanskoga”. U pismu preporučuje Heisteru odobaše Mustafu i Jusufa. Izgleda da je Alibeg Grošić bio muteselim više bosanskih vezira i da je na tome mjestu ostao sve do smrti. Slučaj njegove pogibije poznat nam je iz drugog poglavlja ove radnje. Ne znam kada je prvi put postao muteselim. Iz gornjeg pisma vidi se da se vlast Alibega Grošića prostirala sve do Bišća, no ne znam da li je ta vlast proizilazila iz titule muteselimske ili je on uz to bio i neki vojni zapovjednik. Grošići su starinom hrvatski plemići. R. Lopašić piše 1890. godine: ”Plemića Jajčanića kasnije prozvanih Grošića, pređa današnje grofovske grane Jelačića po tankoj krvi bilo je u Turskoj oko Banjaluke i u Hrvatskoj oko Petrinje. Ima dokaza da se početkom osamnaestog vijeka Vladislav Grošić, tajnik patrijarha Arsenija Černojevića i pisac znamenitih spomenica za odbranu srpskih povlastica, dobro pazio sa svojim rođakom Alibegom Grošićem, muteselimom i zapovjednikom Bosanske krajine.” Kreševljaković na drugom mjestu5 o Ali-begu Grošiću piše: U Banjoj Luci ubilo je više Banjolučana muteselima Ali-bega Grošića, nešto poslije 28. srpnja 1740. godine. Ubojice su pobjegle, a njihove porodice stigla je dvostruka kazna: progon i rušenje kuća. Ta murasela nije upućena banjolučkom muteselimu, nego imamima mahala u kojima su ubojice stanovale. Kako je taj akt dosta zanimljivog sadržaja, donosim ga u doslovnom prijevodu kustosa Derviša Korkuta: ”Poslije pozdrava javlja se sadanjim efendijama mahala Stare carske, Arnaudije, Hadži Seferove, Senarije (ispr. Sitarije) i Osman-pašine u gradu Banjoj Luci. Povod pisanja ove murasele je sljedeći i na osnovu časne zapovijedi koju je izdao bosanski divan u pogledu egzemplarnog rušenja i razaranja kuća
2 3 Ibidem, str. 294. Dr. F. Rački, ”Dopisi između krajiških turskih i hrvatskih častnika”, Starine Jugoslavenske akademije XII, Zagreb, 1880., str. 38 i Radoslav Lopašić, Bihać i bihaćka krajina - mjestopisne i poviestne crtice, Matica hrvatska, Zagreb, 1890., str. 103. Original murasele banjalučkog kadije Muse koji se nalazio kod Kreševljakovića. Istorijski arhiv Sarajevo otkupio je Kreševljakovićevu zbirku dokumenata, i to dio lično od njega 1956., a dio od Razije Kreševljaković u periodu između 1960. i 1961. godine (v. Vodič kroz fondove i zbirke Istorijskog arhiva Sarajevo, Sarajevo, 2003., str. 36). Hamdija Kreševljaković, Mutesellimi...o. c., str. 265.

4

5

Tri neobjavljena dokumenta o banjalučkom mutesellimu i muhafizu ...

7

i stanova i progonu i internaciji u Belgraddžik (Konjic)6 porodica zlikovaca po imenu Mehmed Berdo, Handan, Alija, sin Ćejvana (Kejvan-oglu), Abdulah, sin Hadži Jusufov (Hadži Jusuf-oglu) i Kolarić, koji su poodavno ubili na pravdi Boga Ali-bega Groš-oglu (Grošića) pa pobjegli, napisana je i dostavlja se ova odluka s molbom da privedete i pohapsite njihove žene i čeljad. Treba da žene i kućnu čeljad spomenutih zlikovaca predvedete i pohapsite i da ste zdravi! 4. džumad-ul-evvela 1153. . Od siromašnog Muse, kadije u gradu Banjoj Luci.” Zanimljivo je da Ali-bega Grošića u svojim radovima, koji govore i o Banjalučkom boju iz 1737. godine, ne spominju ni njegovi savremenici7 ni kasniji historičari i istraživači.8 Gdje je te godine bio i na kome se položaju nalazio, nisam mogao utvrditi. Budući da se njegovo ime ne spominje ni među učesnicima Bitke pod Ozijom 1737. godine pod zapovjedništvom
6 Ovdje nije riječ o Konjicu nego o Glamoču, koji se u osmansko doba zvao Biograd ili Belgradčik (v. Kreševljaković, Izabrana djela I, Sarajevo 1991., str. 60 i 177). U osmanskim izvorima pod tim imenom Glamoč se spominje sve do 1833. godine, kao i u putopisima i špijunskim izvještajima toga doba. Omer Novljanin, Ahmed Hadžinesimović, Odbrana Bosne 1736-1739. (dvije neobjavljene hronike), preveli i priredili dr. Fehim Nametak i dr. Lamija Hadžiosmanović, Zenica 1994.; Lašvanin fra Nikola, Ljetopis, priredio, latinske italijanske dijelove preveo, uvod i bilješke napisao dr fra Ignacije Gavran, Sarajevo, 1981. Hadžihuseinović Salih Sidki - Muvekkit, Povijest Bosne, knjiga 1, Sarajevo, 1999.; Kapetanović-beg Ljubušak, Boj pod Banjom Lukom 1737., Sarajevo, 1888., reprint izdanje 1989.; Babić Bogoslav, ”Proglas cara Karla III (VI) na bosansko pučanstvo od g. 1737.”, Vjesnik Kraljevskog hrvatsko-slavonsko-dalmatinskog arkiva, god. II, Zagreb, 1900.; Bašagić-Redžepašić Safvet-beg, Znameniti Hrvati, Bošnjaci i Hercegovci u Turskoj carevini, Sarajevo, 1986.; Dr. Milan Prelog, Povijest Bosne u doba osmanlijske vlade, I dio (1463-1739), Sarajevo, 1910.; Hammer von Joseph, Historija Turskog (Osmanskog) carstva, 3, prijevod i stručna redakcija Nerkez Smailagić, Zagreb, 1979.; Hamdija Kreševljaković, ”Bitka pod Banjom Lukom 4. VIII 1737.”, Narodna uzdanica br. IV, Sarajevo 1936., str. 91-113; Adem Handžić, ”Bosanski namjesnik Hekim-oglu Ali-paša” Prilozi za orijentalnu filologiju jugoslovenskih naroda pod turskom vladavinom, knjiga V /dalje: Handžić, Bosanski namjesnik.../, Orijentalni institut u Sarajevu, 1954-1955., str. 135-180; Džaja Mato, Banja Luka u putopisima i zapisima, III izdanje, Banja Luka, 1973.; Munib Maglajlić, ”Narodna pjesma o boju pod Banjalukom 1737.”, Putevi, XXX, 5, Banja Luka, 1984.; Malkolm Noel, Povijest Bosne - kratak pregled, Zagreb-Sarajevo, 1995.; Imamović Mustafa, Historija Bošnjaka, Sarajevo, 1997.; Enes Pelidija, Banjalučki boj iz 1737- uzroci i posljedice, Sarajevo, El-Kalem, 2003.

7

8

str. U prva dva dokumenta Ali-beg se navodi kao muhafiz10. gdje su se poženili i zasnovali svoje porodice. Muhafiz. 463.000 vojnika. Banjalučki boj iz 1737. Sarajevo. Handžić. (16.000 boraca koja je upućena preko Une i opustošila mjesta Knezovu.. Tome ide u prilog činjenica da je u ljeto sljedeće (1151/1738) godine bio na položaju muhafiza Banje Luke. Hekim-oglu Ali-paša je ovoj vojsci pridružio i neke bosanske i hercegovačke čete i formirao vojsku od 6. a ponekad i sa tri.. vršilac dužnosti kadije u Banjoj Luci. Prva dva deftera sačinio je Mehmed. jula 1738. rebiu-l-evvela 1151. pronašao sam tri originalna dokumenta koji se odnose na Ali-bega Grošića.. . treće izdanje. Zanimljivo bi bilo provesti jedno opširnije istraživanje i na tu temu napisati zaseban rad.). Bila je to niža funkcija od valije i odgovarala je rangu sandžakbega (v. 9 10 Olesnicki Aleksije.8 Haso Popara Bećir-paše Čengića9. Rad JAZU. Sarajevo. kojom se u svome radu o mutesellimima služio Hamdija Kreševljaković.. Abdulah Škaljić. a po nalogu (bujuruldiji) bosanskog valije Hekim-oglua Gazi Ali-paše. 11 12 . 469. Zagreb. 1940. U Bosanskoj krajini i danas ima porodica koje svoje porijeklo vode od ovih tatarskih vojnika.‫ﺣﺮر ﰲ اﻟﻴﻮم اﻟﺴﺎﻳﻊ واﻟﻌﴩﻳﻦ ﻣﻦ ﺷﻬﺮ رﺑﻴﻊ اﻷول ﻟﺴﻨﺔ اﺣﺪى وﺧﻤﺴني وﻣﺎﺋﺔ وأﻟﻒ. Turcizmi u srpskohrvatskom-hrvatskosrpskom jeziku. El-Kalem. Ima indicija da su se neki od ovih tatarskih vojnika nastanili u Bosni. zapovjednik većeg utvrđenog grada. Sačinio ga je spomenuti Mehmed. Bosanska vojska pod zapovjedništvom Bećir-paše Čengića u ruskoturskom ratu 1737. kada je stvarni rat već bio završen. str. tatarskoj vojsci12 osigura 1.o. Prema Hameru. 2003. Defter koji se u Đumišića zbirci u Gazi Husrev-begovoj biblioteci vodi pod privremenim brojem A-108 datiran je 27. a ponekad i cijele oblasti. u cilju pobjede islamske vojske nad neprijateljem. koji traži da se. Bosanski namjesnik. 168-169).000 grla brava. ﺣﺮر ﻫﺬا اﻟﺪﻓﱰ مبﻌﺮﻓﺔ اﻟﻸﻋﻴﺎن واﻷﻫﺎﱄ‬ ّ ّ ّ ّ ّ ّ ّ ‫منﻘﻪ اﻟﻌﺒﺪ اﻟﻔﻘري اﻟﻴﻪ ﻋﺰ ﺷﺄﻧﻪ ﻣﺤﻤﺪ اﳌﻮﱃ ﺧﻼﻓﺔ ﺑﺪار اﻟﺠﻬﺎد ﺑﻨﺎﻟﻮﻗﻪ اﳌﺤﺮوﺳﺔ‬ ّ Kao što se vidi tatarska vojska pod zapovjedništvom Mehmeda Giraj-hana stigla je dosta kasno. brojčana snaga tatarske vojske iznosila je 6.. Jasenovac i Dubicu (v. u dogovoru s prvacima (ajanima) i stanovnicima (ehali) Banje Luke11.. isti onaj kadija koji je izdao i gore spomenutu muraselu. dva deftera o skupljanju namirnica za opskrbu i smještaj vojske i jedan defter o popisu i podjeli ostavine nakon njegovog ubistva. a u trećem kao mutesellim grada Banje Luke. c. dakle. knj. dok je prema Lašvaninu brojala svega 3.uzroci i posljedice. a treći kadija Musa. 269. ALI-BEG GROŠIĆ KAO MUHAFIZ BANJE LUKE Pregledom dokumenata koje je prije dvije godine Gazi Husrevbegovoj biblioteci u Sarajevu poklonila porodica Đumišić iz Banje Luke.000. 1973. str. Enes Pelidija.) godine. možemo pretpostaviti da je bio sudionik Banjalučkog boja. u činu paše sa dva tuga.

1952-1953.000 grla brava i dovoljne količine hljeba. Vidi: Hamid Hadžibegić.14 U defteru se.. ﺣﺮر ﻫﺬا اﻟﺪﻓﱰ مبﻌﺮﻓﺔ اﻟﻸﻋﻴﺎن واﻷﻫﺎﱄ. vršilac dužnosti kadije u Banjoj Luci. hardž-i defter (‫ )ﺧﺮج دﻓﱰ‬je pristojba koja se plaćala kadiji za izradu deftera. Prilozi za orijentalnu filologiju i istoriju jugoslovenskih naroda pod turskom vladavinom. seoski knezovi i mahal-baše. 55-135 i V. peksimeta i tjestenine 13 Šuplja mjera za žito....5 groša i pisaru 20 groša na ime katibije. ”Džizja i harač”.15 Husejin-agi 60 groša na ime hardž-i raha.. III-IV. u raznim krajevima razne težine. čohadar Ibrahim-agi 80 groša na ime hardž-i raha. koji su se jednoglasno dogovorili da se nabavka spomenutih roba razreže na stanovnike kadiluka i da se mubaširu Ali-agi isplati 165 groša na ime hardž-i baba. 9 100 grla goveda. Za razliku od prvog. 589-590). 2. 95-95. što ukupno iznosi 969. Godine 1744.‫اﻟﻴﻪ ﻋﺰ ﺷﺄﻧﻪ ﻣﺤﻤﺪ اﳌﻮﱃ ﺧﻼﻓﺔ ﺑﺪار اﻟﺠﻬﺎد ﺑﻨﺎﻟﻮﻗﻪ اﳌﺤﺮوﺳﺔ‬ ّ 14 15 16 17 18 . Ovdje je. 25 groša. 150 šinika13 ječma i smještaj. str. mubaširu Osman-begu. posluzi 30 groša. 30 groša na ime tahsilije.. zaduženom za osiguranje smještaja. rebiu-l-ahira 1151.18 I u njemu se Ali-beg navodi kao muhafiz Banje Luke. Godine 1108/1696. str.. datiran 13. ‫ﺑﺎﻋﺚ ﺗﺤﺮﻳﺮ دﻓﱰ ﺑﻮدرﻛﻪ: ﺣﺎﻻ ﺑﻮﺳﻨﻪ واﻟﻴﴘ وﻣﺤﺎﻓﻈﻲ دوﻟﺘﻠﻮ ﻋﻨﺎﻳﺘﻠﻮ وزﻳﺮ ﻣﻜﺮم ﻏﺎزي ﻋﲇ ﭘﺎﺷﺎ ﻳﴪ اﻟﻠﻪ ﻟﻪ ﻣﻦ اﻟﺨريات‬ ّ ّ ‫واﻟﺤﺴﻨﺎت ﻣﺎ ﻳﺮﻳﺪ وﻣﺎ ﻳﺸﺎء ﺣﴬﺗﻠﺮﻳﻨﻚ ﺑﻴﻮرﻟﺪي ﴍﻳﻔﻠﺮ اﻳﻠﻪ ﻋﺴﺎﻛﺮ اﺳﻼم اﻧﺠﺎﻣﻴﭽﻮن ﻗﻀﺎﺳﻨﺪن ﻳﺎﻟﯖﺰ ﺑﻴﻚ ﻗﻮچ وﻳﻮز اوﻛﻮز‬ ّ ‫وﻳﻮز اﻟﲇ ﺷﻨﻚ ﺷﻌري وﺗﺎﺗﺎر ﻋﺴﻜﺮﻳﻨﻪ ﻗﻮﻧﺎق ﻣﺆﻧﺘﻲ. 43-102). imao je prometnu vrijednost od 300 akči ili 100 para (2 i 1/2 groša). na časni sud pozvani vilajetski ajani. navodi da su preko mubašira Ali-age. منﻘﻪ اﻟﻌﺒﺪ اﻟﻔﻘري‬ ّ ّ ّ ّ . Turcizmi u srpskohrvatskom-hrvatskosrpakom jeziku. uzet je za osnovu dukat zvani zer-i mahbub. tahsilija (‫ )ﺗﺤﺼﻴﻠﻴﻪ‬je pristojba na inkasaciju. a kod nas je obično vagala 80 oka (v. riječ o nabavci 300 grla goveda. Prilozi za orijentalnu filologiju i istoriju jugoslovenskih naroda pod turskom vladavinom. str.. ”Džizja i harač”. str. Abdullah Škaljić. a katibija (‫ )ﻛﺎﺗﺒﻴﻪ‬pristojba koja se plaćala pisaru (v.. spahije. koji se uzimao kao podloga za obračun džizje. sačinio je spomenuti Mehmed. Hamid Hadžibegić.16 I drugi defter17. naime. zatim. muhafizu Banje Luke. novi kovani dukat (cedid eşrefi altın).. Sarajevo.5 groša. samo što su ovdje količine veće.Tri neobjavljena dokumenta o banjalučkom mutesellimu i muhafizu . ّ ‫ﺣﺮر ﰲ ٣١ ﻣﻦ ﺷﻬﺮ رﺑﻴﻊ اﻵﺧﺮ ﻟﺴﻨﺔ اﺣﺪى وﺧﻤﺴني وﻣﺎﺋﺔ وأﻟﻒ. Defter se u Đumišića zbirci u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu vodi pod privremenim br.‫ﺷﻨﻚ ﺷﻌري أﻫﺎﱃء ﻗﻀﺎﻳﻪ ﺗﻮزﻳﻊ‬ Hardž-i rah (‫ )ﺧﺮج راه‬i hardž-i bab (‫ )ﺧﺮج ﺑﺎب‬su putni troškovi mubašira ili džizjedara. A-101. augusta 1738. kadi-efendiji 150 groša i naib-efendiji 125 groša na ime hardž-i deftera. I on je sačinjen po nalogu (bujuruldiji) bosanskog valije Hekim-oglu Gazi Ali-paše.) godine. ﻋﲇ اﻏﺎ ﻗﻮﻟ ّﻠﺮي ﻣﺒﺎﴍﺗﻴﻠﻪ ﺑﻴﻮرﻟﺪي ﴍﻳﻒ ﺑﻨﺎﻟﻮﻗﻪ ﻣﺤﻜﻤﻪ ﺳﻨﻪ ورود‬ ّ ‫اﻳﺪوپ اﻋﻴﺎن وﻻﻳﺖ وﺳﭙﺎﻫﻲ وﻗﺮا ﻛﻨﺰﻟﺮي وﻣﺤﻠﻪ ﺑﺎﺷﻴﻠﺮﻳﻨﻚ ا ّﺗﻔﺎق وا ّﺗﺤﺎدﻟﺮ اﻳﻠﻪ ﻣﺮﻗﻮم ﺑﻴﻚ ﻗﻮﭺ وﻳﻮز رأس اﻛﻮز وﻳﻮز اﻟﲇ‬ . pekarima po 6. (2. u ovome se defteru doslovno ne spominje tatarska vojska. treće zdanje. 1973. koji je tada imao prometnu vrijednost od 110 para (2 i 3/4 groša). 1954-1955. III-IV. Ali-begu. 1952-1953.

1 groš za bravče od 3 godine. u ovome radu ćemo ga izostaviti. str.23 Budući da je ovaj popis sličan inventaru jednog dobro snabdjevenog etnografskog muzeja i da sadrži mnoštvo značajnih imena iz vojnog. godine. jer se po starom islamskom običaju popisu i podjeli ostavine iza umrlog pristupalo što prije.) godine. u Banjoj Luci je (prema Kreševljakoviću. aprila 1739. hidžretsku godinu (od 10. političkog. džumade-l-evvela 1153. (5.). do 29. Možemo pretpostaviti da su popis i podjela ostavine izvršeni neposredno nakon njegova ubistva.22 ovo ubistvo je moralo biti izvršeno znatno ranije. do 1740. kako za histori19 ‫ﺑﺎﻋﺚ ﺗﺤﺮﻳﺮ دﻓﱰ ﺑﻮدرﻛﻪ: ﺣﺎﻻ ﺑﻮﺳﻨﻪ واﻟﻴﴘ وﻣﺤﺎﻓﻈﻲ دوﻟﺘﻠﻮ ﻋﻨﺎﻳﺘﻠﻮ وزﻳﺮ ﻣﻜﺮم ﻏﺎزي ﻋﲇ ﭘﺎﺷﺎ ﻳﴪ اﻟﻠﻪ ﻟﻪ ﻣﻦ اﻟﺨريات‬ ّ ّ ‫واﻟﺤﺴﻨﺎت ﻣﺎ ﻳﺮﻳﺪ وﻣﺎ ﻳﺸﺎء ﺣﴬﺗﻠﺮﻳﻨﻚ ﺑﻴﻮرﻟﺮي ﴍﻳﻔﻠﺮ اﻳﻠﻪ ﻋﺴﺎﻛﺮ اﺳﻼم اﻧﺠﺎﻣﻴﭽﻮن ﺑﻨﺎﻟﻮﻗﻪ ﻗﻀﺎﺳﻨﺪن ﻣﺒﺎﻳﻌﻪ اوﻟﻨﺎن اوﭺ‬ ‫ﻳﻮز ﺑﻘﺮ واﻳيك ﺑﻴﻚ ﻏﻨﻢ ﻳﻮز وﻗﻴﻪ ﻛﻠﻮر ﺑﻬﺮ ﺑﻘﺮ ﺑﴩ ﻏﺮوﺷﻪ واوﭺ ﻳﺎﺷﻨﺪه ﻏﻨﻤﻪ ﺑﺮ ﻏﺮوش واﻳيك ﻳﺎﺷﻨﺪه ﻏﻨﻤﻪ اوﺗﻮز ﭘﺎره وﺑﺮ‬ ّ ّ ‫ﻳﺎﺷﻨﺪه ﻏﻨﻤﻪ ﻳﻜﺮﻣﴩ ﭘﺎره ورﻳﻠﻤﻚ اوزره اﻗﺘﻀﺎ اﻳﺪن ﺑﻬﺎﱄ ى ﻗﻀﺎء ﻣﺰﺑﻮرك ﺑﻴﻚ ﻳﻮز اﻟﲇ اﻳيك ﺳﻨﻪ ﺳﻨﻪ ﻣﺤﺴﻮب ﻛﻔﺮه ﺟﺰﻳﻪ‬ ‫. od 4. I. svibnja 1777. gotovo tri mjeseca prije nego što je izdao muraselu. II/1954. Hamdija Kreševljaković. A-4. godine). br. ekonomskog.ﺣﺎﻻ ﺑﻨﺎﻟﻮﻗﻪ ﻣﺤﺎﻓﻈﻲ ﺳﻌﺎدﺗﻠﻮ ﻋﲇ ﺑﻚ ﺣﴬﺗﻠﺮﻳﻨﻪ وﻳﺮﻳﻼن دﻓﱰدرﻛﻪ ﺑﺮ وﺟﻪ آيت ذﻛﺮ اوﻟﻨﻮر‬ Budući da bi integralni prijevod ova dva deftera zauzeo puno prostora. nešto prije 28. U njemu se. i to: 10 groša za odraslo goveče. ”Dženetići . Dokumenat se u Đumišića zbirci u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu vodi pod privremenim br. 1954. Tako su. s preciznim podacima o nabavnoj cijeni. maja 1740. više Banjalučana ubilo mutesellima Ali-bega Grošića. knj. Radovi Naučnog društva NR Bosne i Hercegovine... godine). navodi da će se taj iznos namiriti iz džizje (glavarine) za 1152. godine navedeno. popis i podjela ostavine iza umrlog sarajevskog mutesellima Smail-bega Dženetića (um.. godine i da bi mogao biti interesantan. U defteru se. srpnja 1740.19 Na kraju oba deftera stoji da su uručena ”sadašnjem muhafizu Banje Luke Ali-begu. obavljeni četiri dana poslije njegove smrti. marta 1740. jasno navodi da ga je sačinio kadija Musa 8.”20 Nakon toga slijedi detaljan popis kako je po selima i mahalama razrezano ubiranje gore navedenih roba. 30 para za bravče od 2 godine i 20 para za bravče od 1 godine.. 110-163.prilog proučavanju feudalizma u Bosni i Hercegovini”. Sarajevo. zatim.21 POPIS I PODJELA OSTAVINE IZA UBIJENOG ALI-BEGA GROŠIĆA Kao što je u gore spomenutoj muraseli banjalučkog kadije Muse...10 Haso Popara (humur). Prema originalnom defteru o popisu i podjeli ostavine iza ubijenog Ali-bega Grošića. safera 1153. 20 21 22 23 ..ﳼ ﻣﺎﻟﻨﺪن ﺣﻮاﻟﻪ وﺗﻘﺎص اوﻟﻨﻤﻖ اوزره ﺟﻤﻠﻪ ﻧﻚ ا ّﺗﻔﺎﻗﻴﻠﻪ ﻗﻀﺎء ﻣﺰﺑﻮره ﺗﻮزﻳﻊ‬ ‫. dakle.. npr. 25. naime. vjerskog i kulturnog života Banje Luke i šire Bosanske krajine od 1738..

U tom smislu sačinjen je sljedeći popis (defter). reb. sa vodenim znakom (tri polumjeseca u nizu). objavljene prijevode sličnih dokumenata (v. Kreševljaković i D. po šerijatskim propisima. tamnobijele boje. Glođe. postojbini gazija i mudžahida.Tri neobjavljena dokumenta o banjalučkom mutesellimu i muhafizu . str. u Novoj tvrđavi.). 143. ”Popis ostavine iza Hadži Hasenage Kolandži iz Travnika”. godine. i Hatidža. punoljetne kćeri: Aiša.. Njegovi jedini nasljednici su: žene Mevakadun.. 1956-1957. Anali Gazi Husrev-begove biblioteke. Radi boljeg pregleda. kod nas. sin Dur-Alije. 1464-1878.-146. popiše i na javnoj dražbi na carskoj pijaci rasproda njegova ostavina te među nasljednicima podijele njima pripadajući dijelovi. Redove dokumenta sam dodatno označio brojevima od 1 do 64. II 1191. sa strane. 1961.. str. V 1977.. svaku stavku sam u zagradi označio rednim brojem i uz njega dao originalni tekst na osmanskom-turskom jeziku. 361-368. Prilozi za orijentalnu filologiju i istoriju jugoslovenskih naroda pod turskom vladavinom. Korkut. M. Travnik. mutevelije i džabije Gazi Husrev-begova vakufa”. Sarajevo. Travnik u prošlosti. Izabrana djela I. dimenzija 54 cm x 79 cm. VI-VII. Nakon što su na ovaj časni šerijatski sud došli: staratelj dvoje maloljetnih. 11 čare tako i za etnografe. knj. Hamdija Kreševljaković. ”Zaostavština iza Munib-ef. /29.. . str.24 Popis je sačinjen na kvalitetnom debljem papiru. kao što je crvenim slovima naznačeno u originalu. (5.دار اﻟﻐﺰاة واﻟﻤﺠﺎﻫﺪﻳﻦ ﻣﺪﻳﻨﻪء ﺑﻨﺎﻟﻮﻗﻪ ده درون ﻗﻠﻌﻪء ﺟﺪﻳﺪ‬ ‫ده واﻗﻊ ﺣﻨﻜﺎرﻳﻪ ﻣﺤﻠﻪ ﺳﻲ ﺳﺎﻛﻨﻠﺮﻳﻨﺪن اﻳﻜﻦ ﺑﻮﻧﺪن اﻗﺪم ﻣﻘﺘﻮﻻً وﻓﺎت اﻳﺪن اﻟﺤﺎج ﻋﻠﻲ ﺑﻴﻚ ﺑﻦ دور ﻋﻠﻲ ﺑﻦ‬ ‫ﻋﺒﺪ اﻟﻤﻨّﺎﻧﻚ وراﺛﺘﻲ زوﺟﻪء ﻣﺘﺮوﻛﻪ ﻟﺮي ﻣﺄوى ﻗﺎدون ﺑﻨﺖ ﻣﺼﻄﻔﻰ وﺧﺪﻳﺠﻪ ﺑﻨﺖ ﻣﺮﺗﻀﻰ اﻳﻠﻪ ﺻﻠﺒﻲ ﺻﻐﻴﺮ اوﻏﻠﻲ‬ ‫ﻋﻤﺮ وﺻﻠﺒﻴﻪ ﻛﺒﻴﺮه ﻗﺰﻟﺮي ﻋﺎﻳﺸﻪ وام ﻛﻠﺜﻮم وﻣﺮﻳﻢ وﺧﺪﻳﺠﻪ وﺻﻠﺒﻴﻪ ﺻﻐﻴﺮ ﻗﺰي اﻣﻴﻨﻪ ﻳﻪ ﻣﻨﺤﺼﺮه اوﻟﺪﻳﻐﻲ ﻟﺪى‬ ّ ّ ّ ‫اﻟﺸﺮع اﻷﻧﻮر ﻇﺎﻫﺮ وﻣﺘﺤﻘﻖ اوﻟﺪوﻗﺪن ﺻﻜﺮه ﺻﻐﻴﺮان ﻣﺰﺑﻮراﻧﻚ وﺻﻴﻠﺮى وواﻟﺪه ﻟﺮى ﻣﺄوى ﻗﺎدون اﻳﻠﻪ ﺧﺪﻳﺠﻪ‬ ّ ‫اﻟﻤﺰﺑﻮره ﺗﺎن وﺳﺎﺋﺮ ورﺛﻪ اﻟﺘﻤﺎﺳﻴﻠﻪ ﺗﺤﺮﻳﺮ وﺳﻮق ﺳﻠﻄﺎﻧﻴﺪه ﺑﻴﻊ ﻣﻦ ﻳﺰﻳﺪ اوﻟﻨﻮپ وﺑﺎﻟﻔﺮﻳﻀﺔ اﻟﺸﺮﻋﻴﻪ ﺑﻴﻦ اﻟﻮرﺛﻪ‬ ّ ّ ‫ﺗﻘﺴﻴﻢ اوﻟﻨﺎن اﺷﻴﺎء وﻣﺨ ّﻠﻔﺎت دﻓﺘﺮﻳﺪر ﻛﻪ ﺑﺮ وﺟﻪ آﺗﻲ ذﻛﺮ اوﻟﻨﻮر ﺣﺮر ﻓﻲ اﻟﻴﻮم اﻟﺜﺎﻣﻦ ﻣﻦ ﺷﻬﺮ ﺻﻔﺮ اﻟﺨﻴﺮ ﻟﺴﻨﺔ‬ ّ ‫. 193-258 i H. zatražili su da se.)ﺛﻠﺚ وﺧﻤﺴﻴﻦ وﻣﺎﺋﺔ وأﻟﻒ‬ 24 Prijevod je urađen po uzoru na. U prvom dijelu označenom sa (A-Aktiva) naveden je popis cjelokupne ostavine i potraživanja od drugih strana (ukupno 371 pozicija). 1974. sina Abdulmennanova. Ostavina iza Smail-bega Dženetića po popisu od 21. Rašid Hajdarović. ”Isprave spahijskih porodica iz nahije Neretva”. II-III. Popis je podijeljen na dva dijela. a zbirnu vrijednost pozicija svakoga reda dao odvojeno. maloljetni sin Omer. u gradu Banjoj Luci. Merjem i Hatidža te maloljetna kći Emina. Napisano 8. 193-224. Derviš Buturović. koji je bio nastanjen u Carevoj mahali. kći Mustafe. spomenute majke Meva-kadun i Hatidža i ostali nasljednici. donosim ga u integralnom prijevodu na bosanskom jeziku. (‫ﻫﻮ. istočnog porijekla.. safera 1153. maja 1740. On (Allah) Nedavno je ubijen hadži Ali-beg. str. Ummi Kulsum. a u dijelu označenom sa (B-Pasiva) sa svim odbicima i dugovima prema drugim stranama (ukupno 57 pozicija).) godine. kći Murteze.

)ﺑﻴﺎض دون ﻋﺪد‬Veliki sanduk (‫ﻛﺒﻴﺮ‬ ‫ )12( .........1 ......../ (‫.)دﻓﻌﻪ دﻳﻜﺮ ﺑﻴﺎض ﻛﻴﺴﻪ ده ﺑﻴﺎض اﻗﭽﻪ‬ 13..084 ..)ﻣﻮﺟﻮد ﺑﻴﺎض اﻗﭽﻪ‬Crvena kesa sa zindžirli dukatima.... kunovine i sl.)ﭼﻮﻗﻪ ﺻﻐﻴﺮ ﻳﺼﺪق ﭼﻔﺖ‬Bijeli ćulah (‫...........027 ...Aktiva) Akči 1 (1) Mushaf-i šerif (‫ )2( ......)ﺑﻘﭽﻪء ﻛﺒﻴﺮه در ﭘﻴﺶ ﺧﺎﻧﻪ ﻣﺰﺑﻮره‬ Druge miljć kuće s konakom za goste i sobama za porodicu u Tvrđavi (‫ )6( .....005......)ﻧﺎﻓﻪ ﺗﺤﺘﻪ ﻋﺪد‬ ..34 .. 755..... (3) Miljć kuća s konakom za goste (haridžija) i sobama za porodicu (dahilija) sa malom baščom u mahali Arnaudija (‫ﻣﻠﻚ‬ ‫ )4( . 141.......063.....1 ......)ﺑﻴﺎض ﻛﻴﺴﻪ اﻳﭽﻨﺪه ﻣﻮﺟﻮد ﺑﻴﺎض اﻗﭽﻪ‬ Ukupno 1-6:.....113 ....12 Haso Popara (A .. 23. (٢ ‫...862 4 (22) Bijele zavjese....025........002.3 ..040.....612 3 (14) Ponovo rabljeni saruk (‫)51( .)ﻓﺴﺘﻜﻲ ﻣﺨﻠﻮط زرداوه ﻛﻮرك‬Ćurak maslinaste boje od nafe /potrbušine lisičine..007... 2 topa (٢ ‫ )32( .006...)زﻳﺘﻮﻧﻲ ﻧﺎﻓﻪ ﻛﻮرك‬ (25) Krzno od potrbušine.)ﺟﺪﻳﺪ ﺳﺎرق‬Par malih jastuka od čohe (١ ‫ )31( .093...)ﺑﻴﺎض اﺳﺘﺎر ﻃﻮپ‬Ćurak zelenkaste boje opšiven krznom od zerdava /kune-zlatice/ (‫ )42( .. 2 kom.........)ﺻﻨﺪوق‬Top bijelog tulbenta (‫..288.)دﻓﻌﻪ ﻣﺴﺘﻌﻤﻞ ﺳﺎرق‬ Dolama od poljske čohe (‫ )61( ......... ّ 2 kom...023..017.53 ...3 .......)ﺳﻴﻢ ﻣﺬﻫّ ﺐ ﺣﻴﺪاري رﺧﺖ ﻃﺎﻗﻤﻴﻠﻪ‬ Bijele gaće.....185 .. pomiješanim s akčama (‫.086 ............)ﻣﺴﺘﻌﻤﻞ ﻣﻨﻘﺶ ﺣﺸﻪ ﻋﺪد‬Srebreni pozlaćeni hajdari raht......)ﻛﻼم اﻟﻠﻪ ﺷﺮﻳﻒ‬En‘am-i šerif (‫...)62( . (٢ ‫ )02( .050 2 (7) Ponovo kesa s bijelim akčama (‫...)ﺑﻴﺎض دوﻟﺒﻨﺪ ﻃﻮپ‬ Ukupno 14-21: .............21 ..1 .....026 ......106....... komplet (‫)91( .501..31 ..)اوده ﺧﺎرﺟﻴﻪ وداﺧﻠﻴﻪ ﻣﻊ ﺻﻐﻴﺮ ﺑﻘﭽﻪ در ﻣﺤﻠﻪ ارﻧﻮدﻳﻪ‬Velika bašča ispred spomenute kuće (‫)5( ........81 .....3 ........1 ...)اﻧﻌﺎم ﺷﺮﻳﻒ‬ 800.. (٢ ‫ )81( ..41 .2 ............000....... madžarijama i findik alltuni dukatima...) ﺑﺮﺷﻪ ﺗﻔﻨﻚ ﭼﻔﺖ‬Rabljena vezena haša /lijepo vezeni pokrivač kojim se pokriva sedlo i sapi konja/..)دﻳﻜﺮ ﻣﻠﻚ اوده ﻟﺮ ﺧﺎرﺟﻴﻪ وداﺧﻠﻴﻪ در ﻗﻠﻌﻪ‬Bijela kesa s bijelim akčama (‫.45 ..290...)ﺑﻴﺎض ﻛ ّﻠﻪ ﭘﻮش‬ Ukupno 7-13: ........)ﻟﺤﺎﻧﻲ ﭼﻮﻗﻪ دوﻻﻣﻪ‬Par pušaka ”Berše” (١ ‫ )71( ......... 2 kom.)دﻓﻌﻪ دﻳﻜﺮ ﻛﻴﺴﻪ ده ﻣﻮﺟﻮد دﻳﻨﺎر‬ (11) Nov saruk (‫ )21( .. (8) Ponovo kesa s bijelim akčama (‫دﻓﻌﻪ دﻳﻜﺮ ﺑﻴﺎض ﻛﻴﺴﻪ ده‬ ‫ )9( .....)ﻗﺮﻣﺰي ﻛﻴﺴﻪ اﻳﭽﻨﺪه ﻣﻮﺟﻮد زﻧﺠﻴﺮﻟﻮ وﻣﺠﺎري وﻓﻨﺪق اﻟﺘﻮﻧﻲ ﻣﺨﻠﻮط اﻗﭽﻪ‬ (10) Ponovo kesa s dinarima (‫....000.005..84 ....104 ..

)ﻛﺒﻴﺮ ﺗﺮﻛﻤﺎﻧﻲ ﻛﻠﻴﻢ‬Bijeli čaršaf (‫)53( .)ﭼﻮﻗﻪ ﺳﻲ‬Zelena čoha.....)ﺳﺮﻛﻪ ﺑﺮداق‬ Porculanska ćasa (‫ )44( .....)ﺳﺮﻛﻪ ﻓﺎﻧﻮس‬ Ukupno 30-38: .021.......)ﭘﻨﺒﻪ ﺷﻠﺘﻪ‬Jedek čoha (‫ﻳﺪك‬ ‫ )84( ...04 ....)ﺧﻮﺷﺎب ﻗﺎﺷﻐﻲ دﺳﺘﻪ‬ Ukupno 22-29: . 10 oka x 440 (٤٤٠ ‫)04( ........ (29) Komplet kašika za hošaf (١ ‫. 6 1/2 (39) Bakra.........105 24.)ﭼﻮﻗﻪ ﺧﺮدواﺗﻲ‬Komadi krzna od zerdava (‫ )82( .062..............4 . mesinga/ (‫ )55( . 13 Sitni komadi čohe (‫ )72( ...)زرداوه داﻧﻪ ﻟﺮي‬Rabljeni pojas (‫....010....201 .....547 ..18 .0477 ...... 18 kom. 6 kom.)٢١٢ ﻓﻲ‬Ukupno 39-48: ..489 20....)ﻗﺮﻣﺰي ﺑﺰ ﭘﺎرﻛﻪ‬Rabljeni jastuk (‫ )73( ....... 810... azijskog dijela Turske/ (‫ )23( ...........)ﻓﺴﺘﻜﻲ ﻣﺴﺘﻌﻤﻞ ﻗﺎؤق‬Mahrama za ruke.......273 .)ﭼﻴﻨﻲ ﻛﺎﺳﻪ‬Ponovo porculanski bardak (‫ )54( ...)ﻗﺮﻣﺰي ﻣﻘﻌﺪ ﻋﺪد‬Veliki turkmenski ćilim (‫ )43( .....626 . 21 aršin x 1060 (٢١ ‫ﻗﺮﻣﺰي ﺳﺎﻳﻪ ﭼﻮﻗﻪ ذراﻋﻪ‬ ١٠٦٠ ‫ )05( .238 23...)ﻛﻬﻨﻪ ﻳﺼﺪق‬Ponovo komad crvenog beza (‫دﻓﻌﻪ ﻗﺮﻣﺰي‬ ‫ )83( .)ﻳﺪك ﭘﻮﺻﺎدي‬Uzengije od tuča /mjedi.... (31) Sedžada s one strane /tj..026..000....662....)ﺟﺪﻳﺪ آت ﻛﻮﻣﻠﻜﻲ‬Kišna kabanica 23..... (51) Željezni okov za noge (‫ )25( ..1 . 7 (49) Crvena saja čoha...)دﻓﻌﻪ ﻳﺼﺪق ﭼﻔﺖ‬Srebreni topuz (‫ )24( ..............177 ..)ﻛﻬﻨﻪ ﻗﻮﺷﺎق‬ 141....055 ......... 60...... 211/2 aršina x 360 (‫ﻳﺸﻞ ﭼﻮﻗﻪ ذراﻋﻪ‬ ٣٦٠ ‫ ..504 .021 . x 60 (‫ﻋﻮد درﻫﻢ ﻋﺪد ٨١ ﻓﻲ‬ ٦٠). 1..)ﻳﻮﻻر ﻣﻊ ﻛﻮﺳﺘﻚ‬Jedek konjska oprema (‫ )45( ...)ﺳﻴﻢ ﻃﭙﻮز‬Stakleni bardak (‫)34( ..4 ..................003.201 .........22 .)ﻓﻲ‬Terezija /vaga/ za zlato (‫.)ﺑﻘﺮ ﻗﻴﻪ ٢٠١ ﻓﻲ‬ ّ Ponovo par jastuka (١ ‫ )14( .. (46) Ružičasto šilte (‫ )74( ..)ﻣﻘﺮﻣﻪء دﺳﺖ ﻋﺪد‬Ponovo dva ćulaha (‫دﻓﻌﻪ ﻛ ّﻠﻪ ﭘﻮش ﻋﺪد‬ ٢)......Tri neobjavljena dokumenta o banjalučkom mutesellimu i muhafizu ...)اوﺗﻪ ﻳﺎﻗﻪ ﺳﺠﺎده ﺳﻲ‬Dva crvena makata /prekrivača minderluka/ (٢ ‫ )33( .................)اﻟﺘﻮن ﺗﺮازﻳﺴﻲ‬ 480.061 ......15 .... (٦ ‫ )75( ...)ﺗﻴﻤﻮر ﭘﺎي ﺑﻨﺪ‬Jular sa konopcem za sapinjanje /konja/ (‫ )35( .3 .....509 .... 5 (30) Štapići uda od po 1 drame..1 ....)دﻓﻌﻪ ﻣﻨﻘﺶ ﺣﺸﻪ‬Dva para jastuka od kabaste čohe (٢ ‫ )06( ..... 8 (58) Ponovo vezena haša (‫ )95( .)ﻗﺒﻪ ﭼﻮﻗﻪ ﻳﺼﺪق ﭼﻔﺖ‬Nov pokrovac za konja (‫ )16( .......... Ukupno 49-57:........)ﺑﺰ ﭘﺎرﻛﻪ‬Sırče fanus /stakleni fenjer/ (‫....248 8.....)ﺗﻮك اوزﻧﻜﻲ‬Rabljeni kauk otvoreno zelene boje (‫ )65( ......080.1 .166 ..114 .......106..518 .........161 .2 ....001 .08 ..)ﺑﻴﺎض ﭼﺎرﺷﺎف‬ Komad crvenog beza (‫ )63( ..)دﻓﻌﻪ ﭼﻴﻨﻲ ﺑﺮداق‬Ponovo par jastuka (‫دﻓﻌﻪ ﻳﺼﺪق ﭼﻔﺖ‬ ١).009 .......403 ........

)ﺻﺎري دوﻧﻠﻚ ﻃﻮپ‬ (74) Tri komada peraćeg ”kalup sapuna”.502 .......1 ..240....)ﺳﻴﻢ ﻗﻤﻘﻤﻪ ﻣﺴﺘﻌﻤﻞ ﻣﻮر ﻛﺴﻤﻪ‬Čerage od sofa..21 ....7 ..014..043 ....)ﻣﻨﻮﻳﺶ ﭼﻮﻗﻪ ﻧﺎﻓﻪ ﻛﻮرك‬Rabljeni saruk (‫ )87( ..51 ..01 ............033 .....493 11 (86) Jedan jastuk (‫ )78( ....)ﻳﻜﻰ ﺷﻬﺮ ﺑﺰ ﭘﺎرﻛﻪ‬ .041 ....002......... (82) Sedlo ukrašeno sedefom (‫...633 ..4 .)دﻓﻌﻪ ﻣﺴﺘﻌﻤﻞ اﻻﺟﻪ اﻧﺘﺎري‬ Ukupno 58-65: . (٣ ‫......571.. 9 aršina (٩ ‫ )88( .)دﻓﻌﻪ ﻣﺴﺘﻌﻤﻞ آت ﻛﻮﻣﻠﻜﻲ‬ 1.........904 ...1 .......... 4 topa (٤ ‫....052 ....14 Haso Popara od saja čohe sa srebrom izvezenom dolamom (‫ﺳﺎﻳﻪ ﭼﻮﻗﻪ ﻳﻐﻤﻮرﻟﻖ‬ ‫ )26( ..562 .... 13...169.)ﻃﻘﻮز ﻣﺤﺮاﺑﻠﻖ ﻣﻨﻘﺶ ﺳﺠﺎده‬ (73) Sari platno za donje rublje.....)دﻓﻌﻪ ﻗﺎؤق‬Dva pozlaćena tasa (٢ ‫ )08( .............)ﺑﻴﺎض ﻛﺎﻏﺪ‬Rabljeni jorgan (‫..)ﻣﺬﻫّ ﺐ ﻃﺎس‬Mali aladža ćilim (‫ )18( ....1 ..004..... 315.........060...000.........000......052 . višnjaste boje (‫ )17( .8 .18 ...)ﺻﺎﺑﻮن ﻗﺎﻟﻮپ‬ Ukupno 66-74: ....)ﺻﺪﻓﻜﺎري اﻛﺮ‬ (83) Ponovo porculanska ćasa (‫ )48( ..131 9 (66) Ponovo rabljena haša (‫ )76( .......)ﻣﻮر ﺻﺎﻳﻪ ﭼﻮﻗﻪ ذراﻋﻪ‬Nove istanbulske čizme (‫ﺟﺪﻳﺪ‬ ‫ )98( ........ 35...)ﻗﺮه ﺗﻴﻤﻮر ﻗﻴﻠﭻ‬Srebreni topuz sa srebrenom gadarom /sabljom s oštricom s obje strane/ (‫ﺳﻴﻢ‬ ‫ )96( ........042 ....)ﺻﻐﻴﺮ اﻻﺟﻪ ﻛﻠﻴﻢ‬Ponovo par jastuka (‫دﻓﻌﻪ ﻳﺼﺪق ﭼﻔﺖ‬ ١)...04 ..08 .... 12...)ﻣﺴﺘﻌﻤﻞ اﻻﺟﻪ اﻧﺘﺎري‬ Ponovo rabljena anterija od aladže (‫171...4 ..37 ......024.024 ....)ﻣﻊ ﺳﻴﻢ دوﻟﻤﻪ‬Par malih jastuka od kabaste čohe (‫ﻗﺒﻪ‬ ١ ‫ )36( . (92) Komad jenišeherskog beza (‫)39( .)اﺳﻼﻣﺒﻮل ﭼﺰﻣﻪ ﺳﻲ‬Nove mestve (‫....101......)ﭼﻮﻗﻪ ﺻﻐﻴﺮ ﻳﺼﺪق ﭼﻔﺖ‬Čakšire od kabastog sofa crvene boje (‫ )46( .......)ﻛﻬﻨﻪ ﺳﺎرق‬Ponovo kauk (‫ )97( ......)ﻗﺮﻣﺰي ﻗﺒﻪ ﺳﻮف ﭼﺨﺸﻴﺮ‬Rabljena anterija od aladže /basme sa uzdužnim prugama/ (‫)56( .)درﺑﻴﻦ‬Nafe ćurak od čohe modroljubičaste boje (‫ )77( ...9 .....)ﺟﺪﻳﺪ ﻣﺴﺖ ﭘﺎﭘﻮﭺ‬ (90) Bijelo rublje sa sitnim stvarima (‫...061 .)دﻓﻌﻪ ﭼﻴﻨﻲ ﻛﺎﺳﻪ‬Bijeli papir (‫ )58( .012..005 ..)ﺗﻚ ﻳﺼﺪق‬Mor saja čoha....)ﺑﻴﺎض دون ﻣﻊ ﺧﺮدوات‬ (91) Ponovo rabljeni pokrovac za konja (‫.1 ...273 10 (75) Durbin (‫ )67( ....)دﻓﻌﻪ ﺑﻴﺎض ﺧﺎﺻﻪ ﻃﻮپ‬Sedžada s devet izvezenih mihrabluka (‫.........035 .......)ﻛﻬﻨﻪ ﻳﻮرﻏﺎن‬ Ukupno 75-85: ...)دﻓﻌﻪ ﻣﺴﺘﻌﻤﻞ ﺣﺸﻪ‬Sablja od crnog gvožđa (‫ )86( .005 .......)وﺷﻨﻮي ﺳﻮف ﭼﺮاﻛﻪ‬Ponovo 3 topa bijelog platna (٣ ‫ )27( .)ﻃﭙﻮز ﻣﻊ ﺳﻴﻢ ﻏﺪاره‬Srebrena kumkuma sa rabljenom mor kesmom (‫ )07( ...

.....006.......004.014 .... bez grančica i šara/ (‫..)ﻗﻮﻻن ﻣﻊ ﻃﭙﻮزﻟﻖ‬Raht kesa sa endazom (‫ )801( .. 12 (95) Ponovo srebrena gadara (‫ )69( .Tri neobjavljena dokumenta o banjalučkom mutesellimu i muhafizu ....3 ..... (‫ )311( .......061 .)دﻓﻌﻪ ﻣﺴﺘﻌﻤﻞ آت ﻛﻮﻣﻠﻜﻲ‬ Srebrena sablja sa srebrenim bendom (‫.... 15 Tri para čador jastuka (٣ ‫ )49( ....722 31.....04 ..2 .....8 ..33 .....)زرداوه ﻗﻠﭙﺎق‬Ponovo pozlaćeni srebreni raht (‫ )011( ......03 ............. 14...1 .......)ﺳﭙﺖ ﺻﻨﺪوﻏﻲ‬ Tabandža (pištolj) ”Breša”..)ﺑﻴﺎض ﺳﺎده‬ Ukupno 86-94: ......)ﺑﺎش ﺷﻜﺮي‬Sepet-sanduk (‫)211( .........)دﻓﻌﻪ ﺑﺮﺷﻪ ﺗﺒﺎﻧﻲ‬Dva fišekluka (٢ ‫ )021( ......006 .)ﻛﻴﺴﻲ ﺑﻮﺣﭽﻪ ﻋﺪد‬Kolan sa topuzlukom (‫ )701( . (101) Bijeli sanduk (‫ )201( .....2 .573 ......)ﭼﺎدر ﻳﺼﺪﻗﻠﺮي ﭼﻔﺖ‬Bijelo sade platno /tj..........024 .........)ﭼﺎﭘﻘﻮن راﺣﺖ‬Ukupno 104-113: ....)ﺗﻔﻨﻚ‬Ponovo duga puška ukrašena sedefom (‫دﻓﻌﻪ‬ ‫ )811( ..1 .005 . 13 (104) Ponovo dva pozlaćena tasa (٢ ‫...104 16..516.)دﻓﻌﻪ ﺳﻴﻢ ﻏﺪاره‬Dolama od čohe boje pustinje (‫ )79( .....002..000...)راﺣﺖ ﻛﻴﺴﻪ ﺳﻲ ﻣﻊ اﻧﺪازه‬Kalpak sa obodom od zerdava / kunovine/ (‫ )901( ..)ﺑﻴﺎض ﺻﻨﺪق‬Čerage od mor sofa /kostrijeti angorske koze/ (‫)301( .)ﻛﻠﻴﺪ ﻋﺪد‬Kutija /posuda/ sa maslom (‫ )421( .001......)ﻓﺸﻘﻠﻖ ﻋﺪد‬Svijećnjak od tuči /mjedi-mesinga/ (‫ )121( ........‫ ..002 ...012 .....)دﻓﻌﻪ ﺳﻴﻢ ﺑﻴﺎض راﺣﺖ‬ (100) Ponovo kabare /ženski pojas od kadife/ ukrašen srebrenom tokom sa crvenim kamenom (‫.....)ﭼﻮل رﻧﻜﻲ ﭼﻮﻗﻪ دوﻻﻣﻪ‬Ponovo rabljeni pokrovac za konja (‫)89( ......008.732 14.7 ......456 .....052....)ﻣﻮر ﺳﻮف ﭼﺮاﻛﻪ‬ Tri gulabdana /bočiće za ružinu vodu/ (٣ ‫..002 .)ﺻﺪﻓﻜﺎري ﺑﻮﻳﻠﻮ ﺗﻔﻨﻚ‬Ponovo taban /dio puške između kundaka i cijevi/ ”Breše” (‫ )911( ................ Ukupno 114-124: ...01 ..024 .......9 .)ﺗﻮك ﺷﻤﻌﺪان‬Bijela čekmedža (‫)221( .07 ......008....)دﻓﻌﻪ ﻣﺬﻫّ ﺐ ﺳﻴﻢ راﺣﺖ‬Glava (grumen) šećera (‫ )111( .....1 .... 14 (114) Ponovo kašika (‫ )511( .......122 ...051 .)ﺑﺮﺷﻪ ﻃﺒﺎﻧﺠﻪ ﺳﻲ‬Čapkun raht (...026...)ﺳﻴﻢ ﻗﻠﻴﭻ ﻣﻊ ﺳﻴﻢ ﺑﻨﺪ‬ (99) Ponovo srebreni bijeli raht (‫.271 15.3 ......)ﺑﻴﺎض ﭼﻜﻤﺠﻪ‬ Dva katanca (٢ ‫ )321( ..)دﻓﻌﻪ ﻗﺎﺷﻖ‬Ponovo ćurak od džilkave /krzna s vučijeg vrata/ zelenkaste boje (‫دﻓﻌﻪ ﻓﺴﺘﻜﻲ ﺟﻠﺪ ﻗﻔﺎ‬ ‫ )611( .....014...2 ..263..139 ......)ﻛﻞ آﺑﺪان ﻋﺪد‬ Ukupno 95-103: ....150.)دﻓﻌﻪ ﻛﻬﻨﻪ ﺳﺠﺎده‬ 270.....)ﻗﻮﺗﻲ ﻣﻊ ﻳﺎغ‬Ponovo rabljena sedžada (‫...)ﻛﻮرك‬Duga puška ukrašena sedefom (‫ﺻﺪﻓﻜﺎري ﺑﻮﻳﻠﻮ‬ ‫ )711( ...)دﻓﻌﻪ ﺳﻴﻢ ﻗﺒﺎره ﻣﻊ ﻗﺮﻣﺰي ﻛﺴﻤﻪ‬ 5.......12 .....)دﻓﻌﻪ ﻣﺬﻫّ ﺐ ﻃﺎس ﻋﺪد‬ (105) Dva boščaluka (٢ ‫ )601( ..

240....)دﻓﻌﻪ ﻳﻮرﻏﺎن‬ Mali jastuk za naslanjanje lica (‫)351( .768.)ﻗﺮﻣﺰي ﭼﻮﻗﻪ ذراﻋﻪ ٢٥ ﻓﻲ‬ 7.... 19 oka x 400 (٤٠٠ ‫. (157) Čoha od skerleta zelene boje...)دﻓﻌﻪ ﭼﻴﻨﻲ ﻛﺎﺳﻪ‬Ponovo sırča ćasa (‫ )051( ..1 .024....2 .16 Haso Popara 15 (125) Janboli ćebe (‫ )621( ..141 .....000...)ﻳﺎﻧﺒﻮﻟﻲ ﻛﺒﻪ ﺳﻲ‬Ponovo nova sedžada s one strane (‫ )721( ..024 ....)دﻓﻌﻪ ﺳﺮﻛﻪ ﺑﺎرداق‬ Ponovo porculanska ćasa (‫ )941( .02 ....072 ......)ورق ﺑﺰي ﭘﺎرﻛﻪ‬Aladža peškir (‫اﻻﺟﻪ‬ ‫ )431( .)دﻓﻌﻪ ﺻﻐﻴﺮ ﺑﻘﺮ ﻓﺎﻧﻮس‬Pozlaćeni bakreni leđen (‫ )831( .)دﻓﻌﻪ ﺳﺮﻛﻪ ﺑﺎرداق‬ Porculanski gulabdan /bočica za ružinu vodu/ (‫..)اﺳﻜﺮﻟﺖ ﭼﻮﻗﻪ ذراﻋﻪ ٧٢ ﻓﻲ‬Kahva..031 .... (130) Ponovo dva para jastuka (٢ ‫.101 ..171 ..)دﻓﻌﻪ ﺗﻮك ﺷﻤﻌﺪان‬ 193....006......131 ..006....)ﻳﺼﺪق‬Ukupno 135-144: .)دﻓﻌﻪ ﺑﻴﺎض ﭘﺸﺘﻤﺎل ﻋﺪد‬ (132) Komad beza (‫ )331( .)ﭘﺸﺘﻤﺎل‬Ponovo svijećnjak od tuči (‫...522 .)ﺑﻘﺮ ﻃﺒﺎق‬Bakrena tendžera sa tasovima.21 . 12....006 .....452 ..)ﺻﻐﻴﺮ ﻳﻮز ﻳﺼﺪﻳﻐﻲ‬ Ponovo jedan jastuk (‫ )451( .. boje .656 18 (156) Crvena čoha.......04 .)ﺻﻐﻴﺮ ﻃﺒﺎق‬Ponovo jorgan (‫)251( ... 3..002 ....061 .086 ..)ﻣﺬﻫّ ﺐ ﺑﻘﺮ ﻟﺠﻦ‬Bakrena kumkuma (‫..3 ....)ﭘﺸﻜﻴﺮ‬Pozlaćeni bakreni ibrik (‫.)دﻓﻌﻪ ﺳﺮﻛﻪ ﻛﺎﺳﻪ‬Mali porculanski tabak (‫ﭼﻴﻨﻲ‬ ‫ )151( .502 .03 ..042..724 16 (135) Bakreni fenjer (‫ )631( ......)دﻓﻌﻪ ﺗﺮﻛﻤﺎﻧﻲ ﻛﻠﻴﻢ‬Ukupno 145-155: ..)دﻓﻌﻪ ﺗﻚ ﻳﺼﺪق‬Tri buhurdara /kadionice za ud/ (٣ ‫ )551( .... 27 aršina x 446 (‫ﻳﺸﻞ‬ ٤٤٦ ‫ )851( ..033 ...)ﻗﻬﻮه ﻗﻴﻪ ٢٨ ﻓﻲ‬Ponovo željezni okov za noge ّ (‫ )061( ....)ﺑﻘﺮ ﻗﻤﻘﻤﻪ‬ (139) Ponovo bakra. (147) Ponovo sırča bardak (‫)841( .)ﺑﺨﻮرﻳﻪ ﻋﻮد‬Ponovo turkmenski ćilim (‫ . 52 aršina x 150 (١٥٠ ‫.......001 ...)دﻓﻌﻪ ﻳﺼﺪق ﭼﻔﺖ‬Ponovo par jastuka (١ ‫ )441( ...800....)دﻓﻌﻪ اوﺗﻪ ﻳﺎﻗﻪ ﺟﺪﻳﺪ ﺳﺠﺎده ﺳﻲ‬Ponovo bijela sedžada (‫ )821( .. 8 1/2 oka x 455 (٤٥٥ ‫ )951( .)دﻓﻌﻪ ﺑﻴﺎض ﺳﺠﺎده‬Bijeli peštemalj (‫ﺑﻴﺎض‬ ‫ )921( .. 5 oka x 400 (٤٠٠ ‫)241( .. 3..............)ﻣﺬﻫّ ﺐ ﺑﻘﺮ اﺑﺮﻳﻖ‬ Ukupno 125-134: .)ﭼﻴﻨﻲ ﻛﻞ آﺑﺪان‬ 120..)ﺑﻘﺮ ﺗﻨﺠﺮه ﻣﻊ ﻃﺎﺳﻠﺮ ﻗﺒﻪ ٥ ﻓﻲ‬ ّ Ponovo dva para jastuka (٢ ‫ )341( ....1 ....04 .7 ...)دﻓﻌﻪ ﻳﺼﺪق ﭼﻔﺖ‬ (131) Ponovo dva bijela peštemalja (٢ ‫.......1 ....)دﻓﻌﻪ ﺗﻴﻤﻮر ﭘﺎي ﺑﻨﺪ‬Ćurak od krzna s leđa zerdava..)دﻓﻌﻪ ﻳﺼﺪق ﭼﻔﺖ‬Još jedan jastuk (‫ﺗﻚ‬ ‫........063 ..131 ..141 ...)دﻓﻌﻪ ﺑﻘﺮ ﻗﻴﻪ ٩١ ﻓﻲ‬ ّ (140) Bakreni tabak (‫ )141( .004 .246 17 (145) Ponovo sırča bardak (‫)641( ......)ﺑﻘﺮ ﻓﺎﻧﻮس‬Ponovo mali bakreni fenjer (‫ )731( ..522 ...

.1 ..)ﻗﻴﻪ ٢٩ ﻓﻲ‬Ponovo mali turkmenski ćilim (‫دﻓﻌﻪ‬ ّ ‫ )181( ... 20 (172) Kuršun /olovna/ kumkuma (‫)371( ...100..1 .)دﻓﻌﻪ ﺗﺮﻛﻤﺎﻧﻲ ﻛﻠﻴﻢ ﻋﺪد‬Ukupno 182-190:.)ﺻﻐﻴﺮ ﺗﺮﻛﻤﺎﻧﻲ ﻛﻠﻴﻢ‬Ponovo jedan jastuk (‫.)ﻣﺴﺘﻌﻤﻞ ﺷﺎﻟﻲ ﺳﻮف ﺑﻨﻴﺶ‬Par kubura (‫ﻗﺒﻮر ﺗﻔﻨﻚ ﭼﻔﺖ‬ ١)........4.)دﻓﻌﻪ ﺑﻘﺮﻟﻴﻪ‬Veliki bakreni leđen (‫ )871( .03 ........181 .591.)ﻗﺮﺷﻮن ﻗﻤﻘﻤﻪ‬ Ponovo par uzengija (١ ‫ )471( ..........31 .....051 .845 .......000..)دﻓﻌﻪ ﺷﺎم ﺳﺎرق‬ 340.....019 .....Tri neobjavljena dokumenta o banjalučkom mutesellimu i muhafizu .....)ﻳﺸﻞ ﭼﻮﻗﻪ ﻧﺎﻓﻪ ﻛﻮرك‬ Top aladže........021 .....003... opšiven potrbušinom (‫)661( ..)دﻓﻌﻪ ﻛﺒﻴﺮ ﺗﺮﻛﻤﺎﻧﻲ ﻛﻠﻴﻢ‬Ponovo dva turkmanska ćilima (٢ ‫ .... 29 oka x 455 (٤٥٥ ‫ )781( .)دﻓﻌﻪ ﻣﻨﻘﺶ ﺧﺸﻪ‬ 40...)وﺷﻨﻮي ﺳﺮت زرداوه ﻛﻮرك‬Rabljeni biniš od šali sofa... 17 višnje (‫ )161( ...............672 25....002..........1 .... 4 kom.)ﻛﺒﻴﺮ ﺑﻘﺮ ﻟﺠﻦ‬Ponovo bakra.)ﻣﺎﺋﻲ ﭼﻮﻗﻪ ذراﻋﻪ ١٤ ﻓﻲ‬Ponovo kahve.)ﻧﺎﻓﻪ وﺟﻠﺪ ﻗﻔﺎ ﭘﺎرﻛﻪ ﻟﺮي‬Ponovo rabljena sedžada (‫ )961( ..1 . 740...... 5 oka (٥ ‫ )671( ..)ﺑﻘﺮ ﻛﺒﻴﺮ ﺗﻨﺠﺮه ﻣﻊ ﻟﻨﺠﺮي ﻗﻴﻪ‬Opet ّ jedna bakarlija (١ ‫ )771( .)ﻣﺸﻴﻦ ﻃﻮرﺑﻪ‬Ponovo veliki turkmenski ćilim (‫ )091( ...007 .......)ﻛﺒﻴﺮ آﻳﻨﻪ‬Ćurak od zelene čohe.... 16 oka x 300 (٣٠٠ ‫...... pembe /ružičaste/ boje (١ ‫)761( . Ukupno 156-162: ...02 .008.. 41 aršin x 136 (١٣٦ ‫ )681( .102.)دﻓﻌﻪ اوزﻧﻜﻲ ﭼﻔﺖ‬Opanci sa kaiševima (‫ )571( . 19 (163) Kesme rabljene crne čohe (‫...675...7 ..103.)دﻓﻌﻪ ﻳﻮرﻏﺎن‬Kolan (‫.3 . (170) Par pozlaćenih uzengija (١ ‫....003..... 2 ّ oke x 455 (٤٥٥ ‫ )881( ....003 ....037 .1 ........015 ....)دﻓﻌﻪ ﺑﻘﺮ ﻗﻴﻪ ٦١ ﻓﻲ‬ ّ Ukupno 163-171: .9 .......)ﻣﺴﺘﻌﻤﻞ ﺳﻴﺎه ﭼﻮﻗﻪ ﻛﺴﻤﻪ‬ (164) Veliko ogledalo (‫ )561( ..031...005....)ﺳﻴﺎه دري ﻋﺪد‬ 321..)دﻓﻌﻪ ﻗﻬﻮه ﻗﻴﻪ ٢ ﻓﻲ‬Dvije torbe od štavّ ljene kože (٢ ‫ )981( .....)ﻗﺎﻳﺸﻠﻲ ﭼﺎرﻳﻖ‬Velika bakrena tendžera sa lengerom...216 ......2 .....090 17...)٢١ ﻓﻲ‬Bakreni kazan od 9 oka x 400 (‫ﺑﻘﺮ ﻗﺰﻏﺎن‬ ٤٠٠ ‫ )081( .)دﻓﻌﻪ ﻗﻬﻮه ﻗﻴﻪ ٩٢ ﻓﻲ‬Ponovo kahve. (‫ )261( .)دﻓﻌﻪ ﺗﻚ ﻳﺼﺪق‬ 131... 22 (191) Ponovo saruk od šama /šamske tkanine/ (‫.. (192) Ponovo vezena haša (‫)391( ..2 ..)ﻣﺬﻫّ ﺐ اوزﻧﻜﻲ ﭼﻔﺖ‬ (171) Ponovo bakra.....)دﻓﻌﻪ ﻛﻬﻨﻪ ﺳﺠﺎده‬Crne kože.....)ﺑﻴﺎض ﻛﺒﻪ‬Čoha plave boje..1 .000.)ﭘﻨﺒﻪ اﻻﺟﻪ ﻃﻮپ‬ Komadi krzna od potrbušine i džilkave /kože sa vučijeg vrata/ (‫ )861( . (٤ ‫..754 16....... 12 oka x 310 (‫دﻓﻌﻪ ﺑﻘﺮ ﻗﻴﻪ‬ ّ 1/2 ٣١٠ ‫ )971( .. Ukupno 172-181: .......000...15 ..002.007 ....843 25..5 ....008..)ﻗﻮﻻن‬ (184) Bijelo ćebe (‫ )581( . 21 (182) Ponovo jorgan (‫ )381( .41 .2 ..

.06 .17 ... mor boje (‫.........554 8.102 .)ﻓﻠﺠﺎن ﻋﺪد‬ 100.091 ....)ﺑﻘﺮ ﻇﺮف ﻋﺪد‬ Ponovo katanac (‫ )122( .943.. 1....... (٧ ‫.2 ..)ﺑﻨﻴﺶ‬Ponovo sofra peškir od aladže (‫دﻓﻌﻪ اﻻﺟﻪ ﺳﻔﺮه‬ ‫ )112( .......1 .....006 ..........1 .....1 ...... 24 (207) Komad krzna od nogu lisice (‫...067 ....6 .)دﻓﻌﻪ آﻳﻨﻪ‬Ponovo čadorbez.)دﻓﻌﻪ آل ﺳﻮف ﭼﺨﺸﺮ‬Ponovo vezena haša-sedžada (‫ )791( ......... (223) Ponovo novo.4 ..027..271 5...)ﺗﻮك ﺣﻮان‬Fildžana....050.....052 ........145 .684 ..020.120....................)اﻛﺮ‬Rabljeni saja biniš crvene boje (‫ﻣﺴﺘﻌﻤﻞ ﻗﺮﻣﺰي ﺳﺎﻳﻪ‬ ‫ )012( ...6 .....)دﻓﻌﻪ ﻣﻨﻘﺶ ﺧﺸﺴﺠﺎده‬Ponovo srebrena sablja (‫ )891( ... 49 aršina (٤٩ ‫ )202( ...1 .....3 . (219) Bakrenih zarfova......)دﻓﻌﻪ ﻳﻮرﻏﺎن‬ Ukupno 215-224: .113 .)دﻓﻌﻪ ﺟﺪﻳﺪ ﭘﺎﭘﻮﭺ‬Ponovo čakšire od al-sofa (‫ )691( . 1 kom....)دﻓﻌﻪ ﺳﻴﻢ ﻗﻠﻴﭻ‬Čerage od al-sofa (‫.....1 .003....)ﻃﻠﻜﻲ داﻧﻪ ﻋﺪد‬Ponovo komad krzna od nogu zerdava /kune/ (‫.)دﻓﻌﻪ ﻗﻮﻻن‬Ponovo čizme (‫دﻓﻌﻪ‬ ‫ )412( ........000.. 25 (215) Kalup za mafiš /vrstu slatkiša/ (‫)612( .27 ..........040....... (199) Komad čador-beza /botanije/ (‫......... (١ ‫ )602( .)دﻓﻌﻪ ﻛﻠﻴﺪ‬Ponovo tas (‫......013 ....)آل ﺳﻮف ﭼﺮاﻛﻪ‬ 2.......)زرداوه ﭘﺎﭼە ﭘﺎرﻛﻪ ﻟﺮي‬Krzno od lisice..............072 .)دﻓﻌﻪ ﻃﺎس‬ 121.. 2 1/2 aršina x 46 (٥٦ ‫)491( ..)دﻓﻌﻪ ﭼﺰﻣﻪ ﻋﺪد‬ Ukupno 207-214: .......)ﭼﺰﻣﻪ‬Ponovo jedne čizme (١ ‫......000........ 2 kom.. 7 kom..)دﻓﻌﻪ ﭼﺎدر ﺑﺰ ذراﻋﻪ‬Rabljeni ćurak od krzna sa nogu (‫ )302( .....03 ...)دﻓﻌﻪ زرداوه ﭘﺎﭼە ﺳﻨﺪن ﭘﺎرﻛﻪ‬ Ukupno 200-206: .......)ﺟﺪﻳﺪ ﺻﺪﻓﻜﺎري اﻛﺮ‬Ponovo jorgan (‫. svijetle boje (‫ )402( ...)دﻓﻌﻪ ﺻﺪﻓﻜﺎري اﻛﺮ‬ 4...05 .507....18 Haso Popara Al-čoha..)ﻣﻮر ﭼﻮﻗﻪ ﭘﺎرﻛﻪ ﺳﻲ‬ (212) Ponovo kolan (‫ )312( .)ﻣﺴﺘﻌﻤﻞ ﭘﺎﭼە ﻛﻮرك‬Ponovo ćurak od čohe angorske koze sa potrbušinom...... (٢ ‫)022( ...001.............)ﻣﺎﻓﻴﺶ ﻗﺎﻟﻮﭘﻲ‬ Ponovo sepet-sanduk (‫ )712( ..251 ..... sedefom ukrašeno sedlo (‫دﻓﻌﻪ‬ ‫ )422( .103 ..........000.)ﭼﺎدر ﺑﺰي ﭘﺎرﻛﻪ‬ Ukupno 191-199: ....... (209) Ponovo sedlo ukrašeno sedefom (‫دﻓﻌﻪ ﺻﺪﻓﻜﺎري‬ ‫ ............... 12.1 .)ﻃﻠﻜﻲ ﭘﺎﭼە ﭘﺎرﻛﻪ ﺳﻲ‬ (208) Ponovo dva komada crvenog makata (‫دﻓﻌﻪ ﻗﺮﻣﺰي ﻣﻘﻌﺪ ﻋﺪد‬ ٢).)ﭘﺸﻜﻴﺮ‬Komad čohe....)دﻓﻌﻪ ﺳﭙﺖ ﺻﻨﺪﻳﻐﻲ‬Havan od tuči (‫ )812( ....... 23 (200) Ponovo ogledalo (‫ )102( ..030..001 ..418 16....)دﻓﻌﻪ آﭽق اﻧﻐﻮري ﭼﻮﻗﻪ ﻧﺎﻓﻪ ﻛﻮرك‬Komadi krzna od nogu zerdava /kune/ (‫ )502( ... (222) Ponovo sedefom ukrašeno sedlo (‫....)آل ﭼﻮﻗﻪ ذراﻋﻪ ٢٢ ﻓﻲ‬ Ponovo nove papuče (‫ )591( .......066....

.007.....)دﻓﻌﻪ ﺗﻴﻤﻮر اوزﻧﻜﻲ‬a) Ponovo jedne uzengije (‫82 ..8 .... 1 tovar (‫ )442( .640 .000..)ﻳﻮﻻف ﺣﻤﻞ ﻋﺪد ٢٢٢٢ ﻓﻲ‬ Ječma.471 183....)ﺗﻚ اوزﻧﻜﻲ‬ (231) Vranac-bejgir (‫ )232( ..022............5 ...7 .)ﻏﻼم ﺻﻐﻴﺮ ﺗﻴﺮو‬ (240) Muznih ovaca.. 29 (249) Kulaš-bejgir (‫/...)ارزن ﺣﻤﻞ ﻋﺪد ٢٢٣ ﻓﻲ‬ (243) Pšenice...51 ........5 ... (٢ ‫ )152( .....006.005.311 ... 2221/2 tovara x 500 (٥٠٠ ‫)642( ..)ﭼﺸﺮﻧﻴﻖ ﻋﺪد‬Skemlija.)دﻓﻌﻪ ﻣﺴﺘﻌﻤﻞ ﭼﺎدر‬Srebrena kopča (‫ )632( ....15 ..........)ﺷﻌﻴﺮ ﺣﻤﻞ ﻋﺪد ٢٤١ ﻓﻲ‬ Ponovo prosa.029.9 .584....008.. 36.)رأس‬Harar sa vezama od flamura /ihlamura/ (‫ﻏﺮار‬ ‫ )452( ........)دﻓﻌﻪ ﻣﺴﺘﻌﻤﻞ ﭼﺎدر‬ Ponovo rabljeni čador (‫ )532( ........4 ...)ﺟﺎرﻳﻪ ﻣﻤﻠﻮﻛﻪ ﻳﻮاﻧﻪ‬Maloljetna robinja-sluškinja po imenu Aiša (‫..)ﻣﻤﻠﻮﻛﻪ ﺗﻮﻧﻪ‬Oronuli bejgir /tovarni konj/ (‫اۊرن‬ َ 20.)ﻳﺎغ در ذﻣﺖ رﻋﺎﻳﺎ‬ ّ Ukupno 233-241: .000.21 ..126 ..431 113..005 ...181 ..)ﺻﻐﻴﺮه ﺟﺎرﻳﻪ ﻣﻤﻠﻮﻛﻪ ﻋﺎﻳﺸﻪ‬ (239) Maloljetni dječak po imenu Tiro (‫..021 ... 28 1/2 (242) Prosa..42 .031..2 ....)اﺳﭽﻤﻠﻪ ﻋﺪد‬Tovarni konj /bejgir/ (‫ﻛﻴﻞ ﻃﻮﻳﻠﻮ ﺑﺎرﻛﻴﺮ‬ ‫ )352( ..25 .105 .200 (١٢٠٠ ‫ )542( .001. 141/2 tovara x 960 (٩٦٠ ‫)742( ....... 32 tovara x 1.)ﻗﻴﺮ ﻃﻮﻳﻠﻮ ﺑﺎرﻛﻴﺮ رأس‬nepročitano/..)دﻓﻌﻪ ﻳﻮرﻏﺎن‬Ponovo jorgan (‫ )722( .080...001...81 .)دﻓﻌﻪ ﻳﻮرﻏﺎن‬Ponovo bijelo ćebe (‫..001..)ﻣﻊ ﻓﻼﻣﻮر اﭘﻲ‬Robinja-sluškinja po imenu Tuna (‫ﺟﺎرﻳﻪ‬ ‫ )552( ........)ﺳﻴﻢ ﭘﺎﻓﺘﻪ‬Robinja-sluškinja po imenu Jovana (‫ )832( ..070......7 . 8 tovara x 1.23 .......... a nije opravdao (‫.. 150 grla x 240 (‫ﺻﺎﻏﻤﻪ ﻗﻴﻮن رأس ﻋﺪد ٠٥١ ﻓﻲ‬ ٢٤٠).)ﻳﺸﻞ اﺳﻜﺮﻟﺖ ﭼﻮﻗﻪ ذراﻋﻪ ٣١ ﻓﻲ‬Ponovo gvozdene uzengije (‫ )032( . )052( .........028..081 ...)دﻓﻌﻪ ﺑﻴﺎض ﻛﺒﻪ‬ (228) Ponovo zelena čoha od skerleta.000.. (٣ ‫ )252( ....000.512 ..)ﻗﻮﻗﻮرز ﺣﻤﻞ ﻋﺪد ٨ ﻓﻲ‬Ovasa.052......897..000..)ﺑﻐﺪاي ﺣﻤﻞ اوﻟﭽﻚ‬Kukuruza. 13 aršina x 446 (‫دﻓﻌﻪ‬ ٤٤٦ ‫ )922( .... (241) Dug raje u maslu (‫..1 ..)دﻓﻌﻪ ﺗﻴﻤﻮر اوزﻧﻜﻲ‬Ponovo gvozdene uzengije (‫032( .51 .... 27 (233) Ponovo rabljeni čador (‫)432( ....)ﺳﻴﺎه ﺑﺎرﻛﻴﺮ رأس‬Rabljeni čador (‫ ..1 . 2 kom......Tri neobjavljena dokumenta o banjalučkom mutesellimu i muhafizu .000 (١٠٠٠ ‫...... 3 kom.. 19 26 (225) Ponovo jorgan (‫ )622( ...1 ....... 5 tovara (٥ ‫ )842( ....)ﻣﺴﺘﻌﻤﻞ ﭼﺎدر‬Ukupno 225-232: .....)دﻓﻌﻪ ارزن ﺣﻤﻞ‬Ostatak duga kod Omer-age od iznosa koji je odnio u Sarajevo...275 196.)ﺳﻴﻢ ﻗﻮﭘﺠﻪ‬Mala srebrena pafta /kopča na ženskom pojasu/ (‫ )732( ...4 ....)ﻋﻤﺮ اﻏﺎ ﺳﺮاﻳﻪ ﻛﺘﻮروپ ﻏﻴﺮ از ﺧﺮاخ ذﻣﺘﻨﺪه ﺑﺎﻗﻲ‬ ّ Ukupno 242-248: .31 ......

... 2 kom.001... 33 (285) Veliki rabljeni ćilim (‫ )682( ..400 (٢٤٠٠ ‫)952( .027....1 .)ﭼﺎم ﻛﺮﻳﺶ ﻣﻊ ﺗﺨﺘﻪ‬Bakrena tepsija s ćasom i ِ halkom (‫ .)دﻓﻌﻪ ﻗﻮﭼﻲ اﻳﭽﻨﺪه ودﻳﻜﺮ ﻗﻮﺟﻲ اﻳﭽﻨﺪه ﺑﻮﻏﺪاي‬ Ukupno 258-264: ...006..003 .48 ..)ﻣﻨﺪر ﻣﻌﻪ ﺳﺎﻋﻲ ﻋﺪد‬Sitni željezni predmeti (‫ )282( . 5 grla x 2..)ﺗﻚ ﭼﻮﻗﻪ ﻳﺼﺪق‬ 240....)ﺗﻴﻤﻮر ﺧﺮدواﺗﻲ‬Veliki i sitni ekseri (‫.1 .9 .500.)زﻣﻴﻨﻲ ﻳﺸﻞ ﺟﺪﻳﺪ ﭼﺎدر‬ Vranac-bejgir za jahanje (‫ )162( .2 .1 ..)دﻓﻌﻪ ﺻﻐﻴﺮ ﻗﻮﭼﻲ ﻋﺪد‬Tri stotine tovara drva (٣٠٠ ‫ )172( .1 ..)درون ﭘﻮدروﻣﺪه ﻗﻮﭼﻴﻠﺮ‬Ponovo tri mala hambara (٣ ‫ )072( ..20 Haso Popara ‫ )652( ..2 .....)ﭼﻠﺮ اﻳﭽﻨﺪه ﺧﻮﺷﺎب‬ Kabaš-sapuna 4 oke (٤ ‫ .2 ............645 55...)اودن ﻳﻮك ﻋﺪد‬Borovi trupci sa tahtom (‫ )272( .3 .....102 ..003 ..002..001 .............. (٢ ‫ )782( ...........007 .. ždrijebac (‫ )262( .)ﻏﺮار ﻋﺪد‬Jastuk od čohe (‫....... 2..)اون ﻗﻴﻪ ﻋﺪد‬Ponovo 7 oka ّ brašna (٧ ‫ )572( .)دﻓﻌﻪ اون ﻗﻴﻪ‬Pirinča 50 oka x 50 (‫ﭘﺮﻧﭻ ﻗﻴﻪ ٠٥ ﻓﻲ‬ ّ ّ ٥٠)..)ﻣﺴﻤﺎر ﻛﺒﻴﺮ وﺻﻐﻴﺮ‬ 642....)....)ﻋﺒﺪ ﻣﻤﻠﻮك اﺑﺮاﻫﻴﻢ‬Stupa za bulgur od 16 oka (١٦ ‫ )462( .....095... 30 (258) Volova......331 ..084 . 120 oka (١٢٠ ‫( .)ﻳﺎﻧﺒﻮﻟﻲ ﻛﺒﻪ ﺳﻲ‬Ponovo bijela čekmedža (‫دﻓﻌﻪ ﺑﻴﺎض‬ ‫ )292( .. )982( ..)ﻛﺘﺎن ﺧﺮدواﺗﻲ‬Ponovo 134 boščaluka x 140 (١٤٠ ‫)862( .81 .002 .)ﻛﺒﻴﺮ ﻛﻬﻨﻪ ﻛﻠﻴﻢ‬Harara.. 17 oka (١٧ ‫ )092( .4 ..064........... 32 (273) Brašna 25 oka (٢٥ ‫ )472( ..)ﺑﻮﻟﻐﻮرﭼﻪ ﻗﻴﻪ‬Ponovo dva hambara sa ّ pšenicom (‫...)ﻗﺒﻪ ﺻﺎﺑﻮن ﻗﻴﻪ‬Mindera sa šiltetima 3 ّ kom.........220..006.. 4..6 .051...)ﺗﺎرﺧﺎﻧﻪ‬Željezna ćuskija (‫ﺗﻴﻤﻮر‬ ‫ .000.)اوﻛﻮز رأس ﻋﺪد ٥ ﻓﻲ‬ Novi zemini čador zelene boje (‫)062( .067...000..)اﻳﻨﻚ رأس ﻋﺪد‬ Ukupno 249-257: ..)ﻗﻨﻄﺎر‬Ukupno 273-284: .705 ...034.... 31 (265) Hambar sa ječmom (‫ )662( ....353 ......063 .)ﻗﻮﭼﻲ اﻳﭽﻨﺪه ﺷﻌﻴﺮ‬Sitni komadi od lana /ćetena (‫ )762( .. (283) Tarhana (‫ )482( ....21 ......044.004. (288) Soli. 1....)ﺟﺎدﻟﻖ ﺳﻴﺎه ﺑﺎرﻛﻴﺮ رأس‬Doratbejgir.181 .992 ...082 ..102 .4 ..7 ..)ﻃﻮز ﻗﻴﻪ‬nečitّ ko).. (276) Ćiler sa hošafom (‫)772( ..... (257) Dva grla krava (٢ ‫.)ﺑﺎرﻛﻴﺮي رأس‬Otlaka /sijena/..960 29.81 .)ﭼﻜﻤﺠﻪ‬Željezna mangala (‫)392( . ﻗﻴﻪ‬Rabljeno janboli ćebe ّ (‫ )192( .000 oka (‫اوﺗﻠﻖ ﻗﻴﻪ‬ ّ ١٠٠٠)..)ﻛﻮﭽك دوري ﺑﺎرﻛﻴﺮ رأس‬Rob-sluga po imenu Ibrahim (‫ )362( ....)ﻛﻮﺳﻜﻲ‬Kantar (‫ ......000...066 .004.)ﺗﻴﻤﻮر ﻣﺎﻧﻐﻞ‬ 36.......... (٣ ‫ )182( ...001 ...)ﺑﻘﺮ ﺗﭙﺴﻲ ﻣﻌﻪ ﻛﺎﺳﻪ ﻣﻌﻪ ﺣﻠﻘﻪ‬Ukupno 265-272: ..936 6.)دﻓﻌﻪ ﺑﺎغ ﺑﻮﻗﭽﻪ ﻋﺪد ٤٣١ ﻓﻲ‬ Hambari u podrumu (‫ )962( ........

.2 .009..)ﺑﻮﻏﺪاي اوﻧﻲ ﻗﻴﻪ‬Misirskog lana /ćetena/ ّ 18 oka x 142 (١٤٢ ‫ )103( .8 ... 21 Ponovo tovarni dorat-bejgir (‫)492( .)ﺳﻴﻢ ﺑﭽﺎق‬ (325) Tri srebrena zarfa (٣‫ )623( .......087 ..897 12..... a s druge strane u obliku lopatice za čišćenje ušne školjke/....2 ...044.005 .)آت ﻛﻤﻲ‬Bijeli đemovi (‫)913( .1 ..42 ..........004...)ﺑﻴﺎض ﻛﻤﻠﺮ‬ Ponovo jular (‫ )023( .2 .206 5......)دﻓﻌﻪ ﻳﻮﻻر‬Ponovo dva julara (‫دﻓﻌﻪ ﻳﻮﻻر‬ ٢ ‫ )123( .)ﻗﻮﻻن ﺧﺮدواﺗﻲ‬Ukupno 314-322: .85 .........1 .)آﺳﻴﺎب ﻧﻮﺑﻨﻲ‬ (313) Ponovo nobet (turnus) mlini u blizini kuće (‫دﻓﻌﻪ آﺳﻴﺎب‬ ‫ ........ (‫ )513( ...)دﻓﻌﻪ ﺟﺎدﻟﻖ دوري ﺑﺎرﻛﻴﺮ رأس‬ Ukupno 285-294: .. 35 (305) Ponovo grumen šećera (‫ )603( ..045 .. 3 kom.12 ..)ﺣﻼل ﻋﺪد‬Dvije glave /grumena/ šećera (٢ ‫ ..)ﭼﻗﻤﻖ ﻃﺎﺷﻲ‬ 6...2 ....)دﻓﻌﻪ ﺑﻮﻟﻐﻮرﭼﻪ ﻗﻴﻪ‬Srebrena čelenka ّ (‫ )303( .122 ..125 29..005....1 .)درﺳﻲ ﻋﺪد‬Suvlasnički dio od 1/2 u..1 .027 ....21 .080. 34 (295) Mazga crne boje (‫ )692( .. (310) Porodična kuća s baščom u mahali Ferhadiji (‫ﺧﺎﻧﻪ ﻳﻮردي‬ ‫ )113( .42 .. (٣ ‫ )403( ..008.04 .041 ...4 .826...08 .61 .............)ﺳﻴﻢ ﻇﺮف ﻋﺪد‬Dva alžir- 29.....)ﻣﺼﺮ ﻛﺘﺎﻧﻲ ﻗﻴﻪ ٨١ ﻓﻲ‬Ponovo bulّ gura 85 oka (٨٥ ‫ )203( ....)ﺳﻴﺎه ﻗﺘﺮ رأس‬Magarac (‫ﺣﻤﺎر‬ ‫ )792( ..115 14.)ﻳﻮردي ﻋﺪد‬Nobet (turnus) mlin (‫.02 .000.7 . kesa/ za novac (‫ )903( .)ﺳﻴﻢ ﺳﺎﻋﺖ‬Prosovog brašna 100 oka (١٠٠ ‫ )992( .051 .)ﭘﺘﺮه اﺳﻴﻪ ﻧﺼﻔﻲ‬Ponovo okov za noge (‫دﻓﻌﻪ ﭘﺎي‬ ‫ )713( . 36 (314) Dug kod raje iz (sela) Ramića za vrijednost zahire (‫در ذﻣﺖ‬ ّ ‫ )513( ..21 . /nije pročitano/..028.2 .004.....)ﻋﺪد‬Kajiš za ramena (‫ )223( ...002..Tri neobjavljena dokumenta o banjalučkom mutesellimu i muhafizu .)دﻓﻌﻪ ﺻﺎﺑﻮن ﻗﺎﻟﻮب‬Džuzdan /novčanik...044.)اورﻏﺎن‬Srebreni nož (‫... 37 (323) Konopac (‫ )423( .....)رﻋﺎﻳﺎي راﻣﻴﻚ ﻋﻦ ﺑﻬﺎء ذﺧﻴﺮه‬Dvije volujske kože (‫اوﻛﻮز‬ ٢ ‫ )613( .002...)ﻧﻮﺑﺘﻠﺮي در ﻗﺮب ﺧﺎﻧﻪ‬Ukupno 305-313:... s jedne strane šiljasta za čačkanje zuba.898 14.)ﺻﻐﻴﺮ ﻗﻤﺎش ﻛﺒﻪ‬Dva komada peraćeg ”kalup sapuna” (٢ ‫ )803( .)رأس‬Srebreni sat (‫ )892( ..)ﻛﻮزدان‬Kremen /Čakmak-taš/ (‫.)دﻓﻌﻪ ﺷﻜﺮ ﭘﺎرﻛﻪ‬Malo ćebe od kumaša (‫ )703( ....002......18 .)ﺑﻨﺪ‬Đem /na uzdi koji se konju stavlja u usta iznad jezika/ (‫ )813( .)ﺷﻜﺮ ﺑﺎش‬Ukupno 295-304: ..)اوﻣﻮز ﻗﺎﻳﺸﻲ‬Sitni komadi kolana (‫ .....512 ....2 .)ﺳﻴﻢ ﭼﻠﻨﻚ‬Hilala /čačkalica od kosti.)ارزن اوﻧﻲ ﻗﻴﻪ‬Pšenišnog brašna ّ 60 oka (٦٠ ‫ )003( .002......08 .1 ..)ﻣﻊ ﺑﻘﭽﻪ در ﻣﺤﻠﻪ ﻓﺮﻫﺎدﻳﻪ‬Dva porodična dućana (‫دﻛﺎن‬ ٢ ‫ )213( ..)دﻓﻌﻪ دوري ﺑﺎرﻛﻴﺮ رأس‬ Ponovo jahaći dorat-bejgir (‫..

41....19 ....)در ذﻣﺖ اﺳﭙﺎﻫﻮ اوﻏﻠﻲ ﻣﺤﻤﺪ اﻏﺎ وﻗﺮاﻟﻮ اوﻏﻠﻲ ﻋﻤﺮ اﻏﺎ ﺑﺎ ﺗﻤﺴﻚ‬ ّ ....067. sa temesuk obveznicom (‫.88 .........51 . 196.)در ذﻣﺖ ﻣﺤﻤﺪ اﻏﺎ ﻓﺎرﺳﺎن ﺛﺎﻣﻦ ﻋﻦ ﺧﺮج ﺑﺮات‬ ّ Ostatak duga za nedavnu nabavku roba i razrez na neka sela po sačinjenom defteru (‫ﺑﻮﻧﺪن اﻗﺪم ﻣﺒﺎﻳﻌﻪ اﻳﻠﻪ ﺗﻮزﻳﻊ اوﻟﻨﻮپ ﺑﻌﺾ ﻗﺮا اوزرﻧﺪه ﺑﺮ‬ ‫ )043( ........22 Haso Popara ska ihrama (٢ ‫ )723( ..000...15 .063 .........000.........400.)ﺟﺰﻳﻪ‬Dug kod Gagule koji je uzeo od Husejina u gotovu novcu-akčama (‫....320 39 (338) Dug kod Mehmeda..12 .....)در ذﻣﺖ رﻋﺎﻳﺎي ﻗﺮﻳﻪء دوﺑﺮﻳﻨﻪ ﻗﻴﻮن ٠٨ رأس‬Dug ّ kod Misirli Mula Omera za džizju... sa temesuk obveznicom (‫.000.........000.)ﺣﻮاﻟﻰ ﻣﻘﺮﻣﻪ ﻋﺪد‬ Timar od 560 groša u emanetu kod defterdara Mehmedefendije (٥٦٠ ‫..)در ذﻣﺖ ﺑﻌﺾ اﻏﻮات‬Dug ّ kod spahija nekih sela (‫ )633( .)ﺗﻴﻤﺎر دﻓﺘﺮداري ﻣﺤﻤﺪ اﻓﻨﺪﻳﺪه ﺑﺮ وﺟﻪ اﻣﺎﻧﺖ ﻏﺮوش‬ (334) Dug kod nekih aga (‫ )533( ..)ذﻣﺖ ﻣﺼﺮﻟﻲ ﻣﻼ ﻋﻤﺮ ﻋﻦ ﺟﺰﻳﻪ ﺑﺎﺗﻤﺴﻚ‬Ponovo dug god ّ Mula Omera i njegovog ortaka ćehaje Mahmuda..)ﺑﺎرﻛﻴﺮ رأس‬Ponovo kulaš-bejgir (‫..........008 ...... 276.......080. age osmog džemata farisa za hardž-i berat (‫)933( ...42 ..42 ..............)ﻣﻮﺟﺐ دﻓﺘﺮ ﺑﺎﻗﻲ‬Dug kod raje iz sela Dobrinje........)ﺟﺰاﺋﺮ اﺣﺮاﻣﻲ ﻋﺪد‬Srebreni muhur prsten (‫ )823( ..)در ذﻣﺖ اﺑﺮاﻫﻴﻢ اﻏﺎ وﻋﺜﻤﺎن اﻏﺎ ﻋﻦ ﺟﺰﻳﻪ ﺑﺎ ﺗﻤﺴﻚ‬ ّ Dug kod hadži Ismail-age.. 80 grla stoke (‫ )143( ....781 38 (332) Dvije havale-mahrame (٢ ‫)333( ..... sa temesuk obveznicom (‫)543( ......880 40 (343) Dug kod Kazaz-efendije u gotovini /akčama/ koji je uzeo svojom rukom (‫........1 ....000..)ﺟﺎرﻳﺔ ﻣﻤﻠﻮﻛﻪ ﻣﻔﺮح‬Ponovo dorat-bejgir (‫دﻓﻌﻪ دوري‬ ‫ )133( ......431 .. Ukupno 323-331: .027 .4 ...31 .)ﻣﻤﻠﻮﻛﻪ ﺣﻮا‬Robinja-sluškinja po imenu Muferrih (‫ )033( .....................063.)دﻓﻌﻪ ﻗﻴﺮ ﻃﻮﻳﻠﻮ ﺑﺎرﻛﻴﺮ‬ 2......21 .061......41 ........ sa temesuk obveznicom (‫در ذﻣﺖ اﻟﺤﺎج‬ ّ ‫ )643( ..51 ...002.)اﺳﻤﺎﻋﻴﻞ اﻏﺎ ﺑﺎ ﺗﻤﺴﻚ‬Dug kod Spaho-oglu /Spahić/ Mehmed-age i Kralo-oglu /Kraljić/ Omer-age..21 ...)ﻗﺰازي اﻓﻨﺪﻳﻨﻚ ذﻣﺘﻨﺪه اوﻟﻮپ ﻳﺪﻧﺪن اﺧﺬ اوﻟﻨﺎن اﻗﭽﻪ‬ ّ (344) Dug kod Ibrahim-ege i Osman-age za džizju..008....006.)در ذﻣﺖ ﺑﻌﺾ ﺳﭙﺎﻫﻴﺎ ﻗﺮا‬Dug ّ kod Mustafe subaše za ostatak džizje (‫در ذﻣﺖ ﻣﺼﻄﻔﻰ ﺻﻮﺑﺎﺷﻲ ﻋﻦ ﺑﻘﺎﻳﺎي‬ ّ ‫ )733( ...42 .)دﻓﻌﻪ در ذﻣﺖ ﻣﻼ ﻋﻤﺮ ﻣﻊ ﺷﺮﻳﻜﻲ ﻣﺤﻤﻮد ﻛﺘﺨﺪا ﺑﺎ ﺗﻤﺴﻚ‬ ّ Ukupno 338-342: ....000..)ﻏﺎﻏﻮﻟﻪ ﺣﺴﻴﻨﺪن اﻟﻨﻴﺎن ﻧﻘﺪًا اﻗﭽﻪ‬ Ukupno 332-337: ...)ﺳﻴﻢ ﻣﻬﺮ ﻳﻮزك‬Robinja-sluškinja po imenu Hava (‫ﺟﺎرﻳﻪ‬ ‫ )923( ..............044......000.....004..... sa temesuk obveznicom (‫در‬ ‫ )243( .

400..840 37. (347) Dug kod Ahmeda Muslim-oglu /Muslimovića/ (‫ )843( ...Tri neobjavljena dokumenta o banjalučkom mutesellimu i muhafizu .000..........01 ..... sa temesuk obveznicom (‫دﻓﻌﻪ در‬ ‫ )563( .)در ذﻣﺖ اﺑﺮاﻫﻴﻢ اوده ﺑﺎﺷﻲ‬Ukupno 360-365: ... age džemata martoloza (‫...6 .. ّ 41 (349) Dug za pozajmicu kod Ibrahim-age.....)ﻋﻦ ﻗﺮض‬Dug kod Ibrahima...)ذﻣﺖ ﺣﺴﻴﻦ اﻏﺎ ﻣﺎرﺗﻠﻮﺳﺎن ﺑﺎ ﺗﻤﺴﻚ‬Dug kod Ibrahima.... age prvog džemata farisa.2 .002.........)در ذﻣﺖ ﺷﺎﺷﻘﻴﻦ اﺑﺮاﻫﻴﻢ ﺑﺸﻪ‬ ّ 2....000.880.004.)اﺑﺮاﻫﻴﻢ اﻏﺎ ﻛﻮﻛﻠﻴﺎن وﻗﭙﻮدان ﺑﻨﺎﻟﻮﻗﻪ ﺑﺎ ﺗﻤﺴﻚ‬Dug kod Husejina.)در ذﻣﺖ ﻧﻔﺮات ﻓﺎرﺳﺎن اول ﺑﺎ ﺗﻤﺴﻚ‬ ّ ّ Ukupno 349-353: ...)در ذﻣﺖ ﻣﺮاد اﻏﺎ دزدار ﻋﺘﻴﻖ‬ ّ 4.000... (352) Dug kod nefera džemata dizdara (‫در ذﻣﺖ ﻧﻔﺮات ﺟﻤﺎﻋﺔ‬ ّ ‫ )353( .)در ذﻣﺖ رﺟﺐ ﺑﺸﻪ د ّﺑﺎغ‬ ّ (359) Dug kod Mustafe..004.6 ...046... ّ odabaše (‫ .....)در ذﻣﺖ ﻣﺤﻤﺪ اﻏﺎ ﺑﻬﻜﻪ ﻟﻲ وﻗﺮه ﺑﻴﻚ اوﻏﻠﻲ‬ ّ Dug kod Murat-age.....6 ......000...06 ..042...1 ......)ذﻣﺖ ﺻﺎﻟﺢ اﻏﺎ‬Dug kod hadži Ebu Bekra...1 . 42 (354) Dug kod odabaše Omera Fejzića (‫در ذﻣﺖ ﻋﻤﺮ اوده ﺑﺎﺷﻲ ﻓﻴﻀﻲ‬ ّ ‫ )553( .... ّ 44 (366) Dug kod Šaškin Ibrahim-baše (‫... 43 (360) Dug kod Mehmed-age Bišćevića i Karabeg-oglua / Karabegovića/ (‫)163( ....)ذﻣﺖ داؤد اﻏﺎ ﻓﺎرﺳﺎن اول ﻋﺘﻴﻖ‬Ponovo dug kod kapetana ّ ّ Banje Luke (‫ )463( ...)دﻓﻌﻪ در ذﻣﺖ ﻗﭙﻮدان ﺑﻨﺎﻟﻮﻗﻪ‬Ponovo dug ّ kod Husejina.01 ..‫ )753( ..008..31 .. sa temesuk obveznicom (‫..41 ...2 .......000..)زاده‬Dug kod Kraljića Omer-age (‫در ذﻣﺖ ﻗﺮاﻟﻮ اوﻏﻠﻲ‬ ّ ‫ )653( . starog dizdara (‫..........044..)دزدارﻟﻖ‬Dug kod nefera prvog džemata farisa.. (‫در‬ .080. kapetana Gradiške.. sa temesuk obveznicom (‫در ذﻣﺖ‬ ّ ‫ )153( ...006..... age džemata đonlija i kapetana Banje Luke......004......002..06 ...)ﻋﻤﺮ اﻏﺎ‬Dug kod Salih-age.)ﻣﺎﺿﻴﻪ ﻣﺤﺼﻮﻟﻲ‬Dug kod Abdullaha.440 .... sina ّ Abdulbakija (‫ )853( .)در ذﻣﺖ ﺣﺴﻴﻦ اﻏﺎ ﻣﺎرﺗﻠﻮﺳﺎن‬ ّ 3.. sa temesuk obveznicom (‫در ذﻣﺖ اﺑﺮاﻫﻴﻢ اﻏﺎ ﻗﭙﻮدان ﻏﺮادﻳﺸﻘﻪ ﺑﺎ ﺗﻤﺴﻚ‬ ّ ‫ )053( . odabaše (‫...090.... 23 11.)در ذﻣﺖ ﻧﻔﺮات ﺟﻤﺎﻋﺔ ﺛﺎﻣﻦ ﻋﺘﻴﻖ‬Ukupno 343-348:. atik (‫در‬ ‫ )363( ......160 131.)در ذﻣﺖ اﻟﺤﺎج اﺑﻮ ﺑﻜﺮ ﺑﻦ ﻋﺒﺪ اﻟﺒﺎﻗﻲ‬Dug ّ kod debbaga /kožara/ Redžeb-baše (‫.1 ...)در ذﻣﺖ ﻣﺼﻄﻔﻰ اوده ﺑﺎﺷﻲ‬ ّ Ukupno 354-359: ..088.9 ......970 34.)در ذﻣﺖ أﺣﻤﺪ ﻣﺴﻠﻢ اوﻏﻠﻲ‬Dug kod nefera osmog atik ّ džemata (‫ .....5 .4 ... age martoloza 59.... age martoloza.2 ......008... (362) Dug kod Dauda./nepročitano/.. (367) Prihod sa timara za prošlu godinu (‫ﺗﻴﻤﺎر ﺣﺎﻟﻴﻨﻜﺪه ﺳﻨﻪ‬ ‫ )863( .800....

četiri stotine i sedamdeset šest akči ..046.......086..............)ﺗﻘﺴﻴﻂ وﺗﻮزﻳﻊ اﻗﭽﻪ ﺳﻨﺪن ﺑﺮ ﻣﻮﺟﺐ دﻓﺘﺮ ﺑﻌﺾ ﻗﺮا اوزرﻳﻨﺪه ﺑﺎﻗﻲ‬ (370) Dug od 319 groša kod stanovnika sela Brašice (‫در ذﻣﺖ‬ ّ ٣١٩ ‫ )173( ...24 Haso Popara (‫ )963( .....)ﻣﺆﺟﻞ ﻟﻠﺰوﺟﻪ اﻟﺜﺎﻧﻴﻪ اﻟﻤﺴﻤﻰ ﺑﻤﺄوى‬Mehr-i muedžel treće ّ ّ žene po imenu Hatidža (‫...2 ..81 ...... (12) Utvrđeni dug majstoru hadži Mehmedu za vrijednost sedžade.......)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻷﻳﺘﺎم اﻟﺤﺎج ﻣﺼﻄﻔﻰ اﻟﻤﺘﻮﻓﻲ ﻓﻲ ﻃﺮﻳﻖ اﻟﺤﺞ‬ ّ ّ (15) Utvrđeni dug hadži Ahmedu Baša-zade (Bašiću) za vrijed- 515.440 113....711 . (3) Mehr-i muedžel druge žene po imenu Meva (‫ﻣﻬﺮ‬ ‫ )4( ....)ﺗﺠﻬﻴﺰ وﺗﻜﻔﻴﻦ‬Utvrđeni dug ّ za mehr-i muedžel za umrlu ženu (‫.......000. vinogradima...........)در ذﻣﺖ ﻋﺒﺪ اﻟﻠﻪ اﻏﺎ ﻣﺎرﺗﻠﻮﺳﺎن‬Preostali dug za taksit i ّ raspodjelu novca (akči) po popisnom defteru za pojedina sela (‫. ّ 48 (14) Utvrđeni dug siročadi hadži Mustafe koji je umro na putu ّ na hadž (‫..520 .000.......81 ....114...000... objektima i mlinovima u nekim selima i čiftlucima (‫( .......000..651 3.821 ..)اﻣﻴﻨﻴﻪ واﺣﻀﺎرﻳﻪ‬Telalija (‫. po zakletvi (‫دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﺴﺠﺎده ﺣﺠﻰ اوﺳﺘﻪ ﻣﺤﻤﺪ ﻋﻦ ﺑﻬﺎء‬ ّ ‫ )31( .. Ukupno 366-371: ......9 ......)ﻗﻠﻤﻴﻪ ﻣﻊ ﭼوﻗﻪ دارﻳﻪ ﻣﻊ ﺧﺮج راه اﺳﻼﻣﺒﻮل‬ 24....214 ...476 182.01 ..113..)اﻫﺎﻟﻲ ﻗﺮﻳﻪ ﺑﺮاﺷﻴﭽﻪ ﻏﺮوش‬Sudijelovi u miljćevima.048..........000.004....67 ....000.21 .)ﺑﺮاى ﻗﺒﺮ در ﺣﺮم ارﻧﺆدﻳﻪ‬ 3....... čohadarija /pristojba čohadara/ i harž-i rah /putni trošak/ do Istanbula i nazad (‫.8 ............. trinaest hiljada..)ﻣﻬﺮ ﻣﺆﺟﻞ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﻠﺰوﺟﻪ اﻟﻤﺘﻮﻓﻴﻪ‬ ّ ّ 20...)ﺧﺪاﻣﻴﻪ وﻛﺒﻠﻴﻪ‬ Eminija i ihzarija (‫ )11( ..)ﺑﻌﺾ ﻗﺮا وﭼﻓﻠﺘﻠﻜﻠﺮده اوﻻن اﻣﻼك وﺑﺎﻏﺎن واﺑﻨﻴﻪ وآﺳﻴﺎب ﺣﺼﻪ ﻟﺮي‬Iznos nije upisan)..133.)ﺳﺠﺎده‬Utvrđeni dug Mula Omeru za imamsku plaću (‫ ......520....000....)ﻗﺴﺎﻣﻴﻪ‬Kalemija / pisarina/.....000.. (9) Hudamija i džebelija (‫)01( .... 47 (7) Kasamija /taksa za diobu/ (‫ )8( ..81 ..)دﻻﻟﻴﻪ‬ 24.)ﻣﻬﺮ ﻣﺆﺟﻞ ﻟﻠﺰوﺟﻪ اﻟﺜﺎﻟﺜﻪ اﻟﻤﺴﻤﻰ ﺑﺨﺪﻳﺠﻪ‬ ّ ّ (5) Za kabur u haremu kod Arnaudije (‫. 45 Ukupan iznos aktive /po svim pozicijama od 1 do 371/: (Slovima) Samo: Trideset i jedan tovar.......8 . (B Pasiva) 46 (1) Troškovi oko ukopa (‫ )2( ......)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﻤﻼ ﻋﻤﺮ ﻋﻦ ﻋﻠﻮﻓﻪ اﻣﺎﻣﺖ‬Ukupno 7-13:.......025..088..)وﻣﺮاﺳﻼت‬Ukupno 1-6:..... (6) Uobičajena pristojba na hudžete i murasele po sudskim raspravama i pretresima (‫رﺳﻢ ﻋﺎدي ﻣﻊ ﻛﺸﻒ ودﻋﺎوي ﻳﻪ ﻣﺘﻌ ّﻠﻖ ﺣﺠﺢ‬ ‫ ....

.......828.... 25 nost sedžade (‫)61( ..... iz ostavine iza spomenutog umrlog.............)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﺨﺪﻳﺠﻪ ﺑﻨﺖ اﻟﺤﺎج ﻋﻤﺮ ﻣﺘﺮوﻛﻪء ﻣﺘﻮﻓﺎي ﻣﺰﺑﻮر اﺣﻤﺪ اﻏﺎ ﻋﻦ ﺣﺼﻪ ارث‬ ّ 30.000..068...... (25) Utvrđeni dug mula Salihu za plaću oko popisa džizje..51 .)ﺑﻴﻚ ﻋﻦ ﻣﺆﻧﺖ ﻗﻮﻧﺎغ رﺟﺐ اﻏﺎ اﻟﻤﺄﻣﻮر ﻟﺘﻌﻤﻴﺮ ﭼارﺧﺎﻧﻪ ﻳﻮارﻟﻖ وأﻋﻤﺎل ﻛ ّﻠﻪ ﺑﻌﺪ اﻟﺘّﺤﻠﻴﻒ‬ 106.... 225... po zakletvi (‫)91( .)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﺰوﺟﻪ اﻟﺤﺎج أﺣﻤﺪ ﻋﻦ ﺗﺮﻛﻪء زوج ﻣﺘﻮﻓﺎى ﻣﺰﺑﻮر‬ ّ (21) Utvrđeni dug siročetu hadži Alije....002..... po zakletvi (‫دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﻴﻮﺳﻒ ﻋﻦ ﻗﺮﻳﻪ ﭘﻠﺸﻘﻪ ﻋﻦ ﺑﻬﺎء اﻳﻨﻚ ﺑﻌﺪ‬ ّ ‫ ......... (26) Utvrđeni dug čerahor-čaušima za plaću (‫دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ‬ ّ ‫ )72( . kćeri hadži Omerovoj...004.... sina ّ spomenutog Ali-bega (‫دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﻴﺘﻴﻢ ﻣﺘﻮﻓﻲ أﺣﻤﺪ اﻏﺎ ﺑﻦ ﻣﺰﺑﻮر ﻋﻠﻲ ﺑﻴﻚ ﻋﻦ‬ ّ ‫ )42( .....)ﻟﻴﺘﻴﻢ اﻟﺤﺎج ﻋﻠﻲ اﻟﻤﺘﻮﻓﻲ ﻓﻲ ﻃﺮﻳﻖ اﻟﺤﺞ ﻋﻦ ﺗﺮﻛﻪء ﻣﺘﻮﻓ‬ ّ ‫ﺎى ﻣﺰﺑﻮر ﺑﻌﺪ اﻟﺘّﺤﻠﻴﻒ‬ (22) Utvrđeni dug Bešar-efendiji za zakup bašče (‫دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﺒﺸﺎر‬ ّ ‫ ....464 51 (28) Utvrđeni dug zapovjedniku tobdžija Derviš-begu za opskrbu konaka Redžep-age zaduženog za popravak okrugle čarhane i radova na kuli.1 ..)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﺤﺴﻴﻦ اوده ﺑﺎﺷﻲ ﻋﻦ ﺑﻬﺎء ﻣﺴﻤﺎر ﺑﻌﺪ اﻟﺘّﺤﻠﻴﻒ‬ ّ Utvrđeni dug Abdullahu Čelebiji za stoku uzetu.......... /nepročitano/....086...)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﺼﻐﻴﺮ ﺣﺴﻴﻦ ﺑﻴﻚ اﺑﻦ ﺣﺴﻦ ﺑﻴﻚ ﻋﻦ ﻣﺎل ﻳﺘﻴﻢ ﺑﻌﺪ اﻟﺘّﺤﻠﻴﻒ‬ ّ 132............ 47.22 .81 .063 ...2 . sinu Hasan-begovom za jetimski imetak.. po zakletvi (‫... 127.)ﺗﺮﻛﻪ‬Utvrđeni dug za nasljedni dio Hatidži.......000..731 49 (18) Utvrđeni dug Husejinu odabaši za vrijednost eksera.)اﻟﺘّﺤﻠﻴﻒ‬Ukupno 14-17: .487......)ﻟﭽﺎوﺷﺎن ﭼراﺣﻮر ﻋﻦ اﺟﺮت‬Utvrđeni dug maloljetnom Husejin-begu.000....‫)02( ....065.)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﻌﺒﺪ اﻟﻠﻪ ﭼﻟﺒﻲ ﻋﻦ ﻣﺎل ﻏﻨﺎﺋﻢ اﻟﻤﺄﺧﻮذ ﻋﻦ‬ ّ Utvrđeni dug ženi hadži Ahmeda iz ostavine iza umrlog spomeّ nutog muža (‫.)اﻓﻨﺪي ﻋﻦ ﻣﻘﺎﻃﻌﻪ ﺑﻘﭽﻪ‬Ukupno 18-22: . (29) Utvrđeni dug bakal-baši za vrijednost šindre....Tri neobjavljena dokumenta o banjalučkom mutesellimu i muhafizu ...... po zakletvi (‫)03( . po zakletvi (‫...... po zakletvi (‫دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﺴﺮ ﻃﻮﭘﻲ دروﻳﺶ‬ ّ ‫. ostaloj iza spomenutog umrlog Ahmed-age ّ (‫........)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﺤﺎﺟﻲ أﺣﻤﺪ ﺑﺸﺎ زاده ﻋﻦ ﺑﻬﺎء ﺳﺠﺎده‬ ّ Utvrđeni dug ćehaji Aliji za vrijednost uzengija (‫دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﻌﻠﻲ‬ ّ ‫ )71( .3 .7 .. Ukupno 23-27:...403... po zakletvi (‫دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ‬ ّ ّ‫.... koji je umro na putu na hadž.)ﻛﺘﺨﺪا ﻋﻦ ﺑﻬﺎء اوزﻧﻜﻲ‬Utvrđeni dug Jusufu iz sela Blaško za kravu........000........084 .4 ....)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﺒﻘﺎل ﺑﺎﺷﻲ ﻋﻦ ﺑﻬﺎء ﺷﻨﺪره ﺑﻌﺪ اﻟﺘّﺤﻠﻴﻒ‬ ّ ....368 50 (23) Utvrđeni dug iz ostavine jetimu umrlog Ahmed-age.....11 . (.)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﻤﻼ ﺻﺎﻟﺢ ﻋﻦ اﺟﺮت ﻛﺘﺎﺑﺖ ﺟﺰﻳﻪ ﺑﻌﺪ اﻟﺘّﺤﻠﻴﻒ‬ ّ 36...000..

....)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﺤﺎﺟﻲ ﻣﺤﻤﺪ ﻋﻦ ﺑﻬﺎء ﺗﺨﺘﻪ ﺑﻌﺪ اﻟﺘّﺤﻠﻴﻒ‬ ّ Utvrđeni dug Ćato-zade (Ćatić) Mehmed-agi za hardži bujuruldi.. po zakletvi (‫..082.. po priznanju nasljednika (‫..940..486 ...)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻷﺳﺘﻪ ﺣﺴﻴﻦ ﻋﻦ ﺳﻮر ﺧﺘﺎن ﻏﻠﻤﺎن‬Ukupno 39-44: ....3 .......26 Haso Popara Utvrđeni dug mumdžiji /voskaru/ Mustafi za vrijednost voska.026 ...)ﻣﺜﺒﺖ ﻟﻘﻮﻳﻤﺠﻲ اﻳﻮان ﻋﻦ اﻋﻤﺎل ﺳﻴﻢ ﻗﺒﺎره ﺑﺎﻋﺘﺮاف ورﺛﻪ ﺑﻌﺪه ﻣﺜﺒﺘﺪر‬ ّ ّ Utvrđeni dug tesaru zimiji Adu /?/ za tesarske nadnice.. rukom Defteri Medmed-efendiji (‫دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﻜﺎﺗﻮ زاده ﻣﺤﻤﺪ اﻏﺎ‬ ّ ‫ )14( .000.............. po priznanju nasljednika (‫دﻳﻦ ﻟﻨﺠﺎر ادو ذﻣﻲ ﻋﻦ اﺟﺮت ﻧﺠﺎرﻳﻪ ﺑﺎﻋﺘﺮاف ورﺛﻪ وﺑﻌﺪه‬ ّ ‫ )63( .)ﻋﻦ ﺧﺮج ﺑﻴﻮرﻟﺪي ﺑﺪﺳﺖ ﻣﺤﻤﺪ اﻓﻨﺪي اﻟﺪﻓﺘﺮي‬Utvrđeni dug nalbantu usta Ibrahimu za vrijednost potkova (konja)... po priznanju nasljednika (‫دﻳﻦ‬ ‫)53( ....)دﻳﻦ ﻟﺼﺎﻟﺢ اﻏﺎ ﻋﻦ ﺑﻬﺎء ﺗﻨﺠﺮه ﺑﺎﻋﺘﺮاف ورﺛﻪ ﺑﻌﺪه ﻣﺜﺒﺘﺪر‬ ّ (46) Ponovo utvrđeni dug Derviš-begu za vrijednost pašnjaka i drugog (‫)74( .043.. 12.)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻷﺳﺘﻪ اﺑﺮاﻫﻴﻢ ﻧﻌﻠﺒﻨﺪ ﻋﻦ ﺑﻬﺎء ﻧﻌﻞ ﺑﻌﺪ اﻟﺘّﺤﻠﻴﻒ‬Utvrđeni ّ dug hadži Mehmed-efendiji za zakup dućana (‫دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﺤﺎﺟﻲ‬ ّ ‫ )34( .............)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﻤﺤﻤﺪ اﻓﻨﺪي ﻋﻦ ﺑﻬﺎء ﻛﺒﻪ‬Utvrđeni ّ dug kazazu mula Jusufu za vrijednost jorgana (‫دﻳﻦ ﻣﺬ ّﺑﺖ ﻟﻘﺰازي ﻣﻼ‬ ‫ )83( ..064 .... po zakletvi (‫)04( .....042 ............ 128.962 ......000....... po zakletvi (‫....344 ّ 54 (45) Utvrđeni dug Salih-agi za vrijednost tendžere..000....)ﻣﺜﺒﺘﺪر‬Utvrđeni dug Mehmed-efendiji za vrijedّ nost ćebeta (‫ )73( . 16. po zakletvi (‫)13( ....61 ...4 ..000..)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﻤﻤﺠﻲ ﻣﺼﻄﻔﻰ ﻋﻦ ﺑﻬﺎء ﺷﻤﻊ ﺑﻌﺪ اﻟﺘّﺤﻠﻴﻒ‬ ّ Utvrđeni dug pekarima za vrijednost hljeba (‫دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﻄﺎﺋﻔﻪ ﺧﺒﺎزان‬ ّ ‫ )23( ........)ﻟﻄﺎﺋﻔﻪ ﻛﻮرﻛﻠﻴﺎن ﻋﻦ ﺑﻬﺎء ﻛﻮرك‬Utvrđeni dug kujundžiji Ivanu za izradu srebrene kabare....... Ukupno 28-32: ....8 ......000........7 .)ﻳﻮﺳﻒ ﻋﻦ ﺑﻬﺎء ﻳﻮرﻏﺎن‬Utvrđeni dug terziji usta Mustafi za krojenje odjeće (‫.. po zakletvi (‫ )24( .....)ﻣﺤﻤﺪ اﻓﻨﺪي ﻋﻦ ﻣﻘﺎﻃﻌﻪ دﻛﺎن‬Utvrđeni dug Salihu za plaću za službu.469 53 (39) Utvrđeni dug hadži Mehmedu za vrijednost tahte.066 .124 52 (33) Utvrđeni dug ćurčijama za vrijednost ćurka (‫دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ‬ ّ ‫ )43( .)دﻓﻌﻪ دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺘﺪر ﻟﺪروﻳﺶ ﺑﻴﻚ ﻋﻦ ﺑﻬﺎء اوﺗﻠﻖ وﻏﻴﺮه‬ ّ .............044..4 ...)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﺘﻴﺮو ﻋﺒﺪ اﻟﺮﺣﻤﻦ ﻋﻦ اﺟﺮ ﻣﺜﻞ اﺟﺮت ﺑﻌﺪ اﻟﺘّﺤﻠﻴﻒ‬ ّ ّ 7......200.069 ....)ﻋﻦ ﺑﻬﺎء ﻧﺎن ﻋﺰﻳﺰ‬Utvrđeni dug Tiro Abdurahmanu za plaću.....)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﺘﺮزي اوﺳﺘﻪ ﻣﺼﻄﻔﻰ ﻋﻦ ﻗﻄﻊ ﺛﻴﺎب‬ ّ Ukupno 33-38: .)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﺼﺎﻟﺢ ﻋﻦ اﺟﺮ ﻣﺜﻞ ﺧﺪﻣﺖ ﺑﻌﺪ اﻟﺘّﺤﻠﻴﻒ‬ ّ 2. (44) Utvrđeni dug usta Husejinu za sunećenje dječaka (‫ ..6 .1 ......

.. za koju se utvrdilo i presudilo da ju je spomenuti umrli (tj..... dok je još bio živ....../nepročitano/....... 27 Utvrđeni dug Ćejvan-zade hadži Mustafi................. Ali-beg) poklonio svojoj drugoj ženi Hatidži (‫دﻓﻌﻪ‬ ّ ‫ﺟﺎرﻳﻪء ﺻﻐﻴﺮه ﻋﺎﻳﺸﻪ ﻣﺘﻮﻓﺎى ﻣﺮﻗﻮم ﻃﺮﻓﻨﺪن زوﺟﻪ ﺛﺎﻧﻴﻪ ﺧﺪﻳﺠﻪ ﻳﻪ ﻣﻮﻫﻮب اوﻟﺪﻳﻐﻲ ﺑﻌﺪ‬ .)اﻟﺘّﺤﻠﻴﻒ‬Ukupno 45-48:.21 .... 189...000..... /On je to mogao učiniti/ pošto su plaće novih vojnika Gradiške za 1151........600.. po zakletvi (‫دﻳﻦ‬ ‫ )25( .......044. za koju se utvrdilo da ju je spomenuti umrli (tj..004...740 56 (53) Maloljetna robinja-sluškinja Muferih.. 190... (50) Utvrđeni dug . bespravno uzeo od plaća novih vojnika Gradiške..4 ... po zakletvi (‫دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﺴﻠﻴﻤﺎن ﻋﻦ اﺟﺮ‬ ّ ‫ ..003..084...261 .940 55 (49) Iznos od 790 groša za koje je iz izjava muslimana i sudskim putem utvrđeno da ih je spomenuti umrli.51 . po zakletvi (‫دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻻﺑﺮاﻫﻴﻢ اوده ﺑﺎﺷﻲ ﻋﻦ دﻳﻦ ﺳﺎﺑﻖ ذﻣﺘﻨﺪه ﺑﺎﻗﻲ ﺑﻌﺪ‬ ّ ّ ‫ ....... a na ime zapovjedništva nad prvim džematom novih farisa.)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﺤﻮرو ﺣﺴﻦ ﻋﻦ ﺑﻬﺎء ﺷﻨﺪره‬ ّ Utvrđeni dug Omer-agi za plaću za službu.. Ali-beg) poklonio svojoj ženi ّ Mevi-kaduni (‫ﺟﺎرﻳﻪء ﺻﻐﻴﺮه ﻣﻔﺮح ﻣﺘﻮﻓﺎى ﻣﺮﻗﻮﻣﺪن زوﺟﻪ ﺳﻲ ﻣﺄوى ﻗﺎدوﻧﻪ ﻣﻮﻫﻮﺑﻪ‬ ّ ‫ )45( .)ﻣﺜﺒﺖ ﻟﻌﻤﺮ اﻏﺎ ﻋﻦ اﺟﺮ ﻣﺜﻞ ﺧﺪﻣﺖ ﺑﻌﺪ اﻟﺘّﺤﻠﻴﻒ‬Utvrđeni dug ّ Sulejmanu za plaću za službu.. 203.... godinu došle zajedno sa plaćama nove vojske Banje Luke i pošto je spomenuti umrli uz naslov dizdara sebi dodao i zapovjedništvo nad prvim džematom novih farisa (‫ﺑﻴﻚ ﻳﻮز اﻟ ّﻠﻲ‬ ‫ﺑﺮ ﺳﻨﻪ ﺳﻨﻪ ﻣﺤﺴﻮب اوﻟﻤﻖ اوزره ﻧﻔﺮات ﺟﺪﻳﺪ ﻏﺮادﺷﻘﻪ ﻣﻮاﺟﺒﻠﺮي ﻧﻔﺮات ﺟﺪﻳﺪ ﺑﻨﺎﻟﻮﻗﻪ‬ ‫ﻣﻮاﺟﺒﻠﺮﻳﻠﻪ ﻣﻌﺎ ﻛﻠﻮپ ﻣﺘﻮﻓﺎى ﻣﺰﺑﻮرك ﻓﺎرﺳﺎن اول ﺟﺪﻳﺪ اﻏﺎﻟﻐﻲ دزدارﻟﻐﻪ ﺿﻢ وﺧﺰﻳﻨﻪ ﻣﺎﻧﺪه‬ ّ ً ً‫اوﻟﻤﺶ اﻳﻜﻦ ﻧﻔﺮات ﻏﺮادﺷﻘﻪ ﻣﻮاﺟﺒﻨﺪن ﻓﺎرﺳﺎن اول ﺟﺪﻳﺪ اﻏﺎﻟﻐﻲ اوزرﻳﻨﻪ ﻓﻀﻮﻻ‬ ‫اﻟﺪﻳﻜﻨﻲ‬ ّ ‫ﻣﺘﻮﻓﺎى ﻣﺮﻗﻮم ﻛﻨﺪي ﺣﺎل ﺣﻴﺎﺗﻨﺪه ﻣﺤﻀﺮ ﻣﺴﻠﻤﻴﻨﺪه اﻗﺮار وﺷﺮﻋًﺎ ﺛﺎﺑﺖ اوﻻن ﻣﺒﻠﻐﺪر ﻏﺮوش‬ ٧٩٠)..Tri neobjavljena dokumenta o banjalučkom mutesellimu i muhafizu .. Umrli hadži Ali-beg je naplatio iznos od 677 groša (‫دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﻜﻴﻮان زاده اﻟﺤﺎج ﻣﺼﻄﻔﻰ ﻣﻘﺪّﻣﺎ ﺑﻮﻧﺪن اﻟﻨﻴﻮپ‬ ّ ‫ﺷﺘﺎﺋﻴﻪ ﺗﻮزﻳﻌﻲ دﻓﺘﺮﻧﺪه ﺑﺎ ﺑﻴﻮرﻟﺪي ﺣﻀﺮت ﻋﻠﻲ ﭘﺎﺷﺎ وﺑﺎ ّﺗﻔﺎق اﻷﻋﻴﺎن واﻷﻫﺎﻟﻲ وﻻﻳﺘﻨﻪ ﺗﻮزﻳﻊ‬ ّ ٦٧٧ ‫.... a uz jednoglasnu saglasnost ajana i stanovnika vilajeta..........000.2 ........)اوﻟﻨﻮپ ﻣﺘﻮﻓﻲ اﻟﺤﺎج ﻋﻠﻲ ﺑﻴﻚ ﻳﺪﻳﻠﻪ ﺗﺤﺼﻴﻞ اوﻟﻨﺎن ﻣﺒﻠﻐﺪر ﻏﺮوش‬ (48) Ostatak utvrđenog duga od ranijeg duga Ibrahimu odabaši... prema sačinjenom defteru nabavljena i razrezana zimnica..)اوﻟﺪﻳﻐﻲ ﺑﻌﺪ اﻟﺜﺒﻮت‬Ponovo maloljetna robinja-sluškinja Aiša.....7 . Ranije je na osnovu bujuruldije njegove ekselencije Ali-paše..)ﻣﺜﻞ ﺧﺪﻣﺖ‬Ukupno 49-52: .. Hasanu za vrijednost šindre (‫)15( ...

tri stotine i dvadeset pet akči ............... (‫ﺣﺮر ﻫﺬا اﻟﺪﻓﺘﺮ ﺑﻤﻌﺮﻓﺔ اﻟﻮرﺛﺔ اﻟﻤﻌﺮوﻓﺔ ﻧﻤﻘﻪ‬ ّ ّ ّ ‫)اﻟﻔﻘﻴﺮ اﻟﻴﻪ ﺳﺒﺤﺎﻧﻪ وﺗﻌﺎﻟﻰ ﻣﻮﺳﻰ اﻟﻘﺎﺿﻲ ﺑﻤﺪﻳﻨﺔ ﺑﻨﺎﻟﻮﻗﻪ ﻏﻔﺮ ﻟﻪ‬ Pečat:(nečitljiv) 61 Poslije izvršenog popisa i podjele ostavine pojavili su se dodatni dugovi koji su se..............)دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ ﻟﻄﻮﭘﺠﻴﺎن اﺑﺮاﻫﻴﻢ اﻏﺎ ﻋﻦ ﺧﺮج راه ﺷﻬﺮ ﺳﺮاى‬ ّ Ukupno 53-57: ...............541 59 (1) Prvoj ženi pripada (‫ )2( ............344 :)ﺣﺼﻪ اﻻﺑﻦ اﻟﻤﺴﻤﻰ ﻋﻤﺮ‬Prvoj kćeri pripada (‫ﺣﺼﻪ‬ ّ ‫ )5( .260 57 Svega odbitaka (pasive za sve pozicije od 1 do 57) slovima: Samo trinaest tovara...........765.006...772...011 :)ﺣﺼﻪ اﻟﺰوﺟﻪ اﻟﻸوﻟﻰ‬Drugoj ženi pripada (‫ )3( .......567.)ﻣﺮﻗﻮﻣﻪ ﺗﺴﻠﻴﻢ اﻳﻠﺪﻳﻜﻲ ﺷﺮﻋًﺎ ﺛﺎﺑﺖ ﺑﻌﺪ اﻟﺤﻜﻢ‬Utvrđeni dug Kapo Mehmedu za vrijednost pirinča i soli...54 .122 :)ﺣﺼﻪ اﻟﺒﻨﺖ‬Petoj kćeri pripada (‫:)ﺣﺼﻪ اﻟﺒﻨﺖ‬ 221......... 1...) godine (‫وﺑﻌﺪ اﻟﺘّﺤﺮﻳﺮ واﻟﺘّﻘﺴﻴﻢ ﻇﻬﻮر اﻳﺪن دﻳﻮن ﻣﻌﺘﺒﺮه وﻣﺜﺒﺘﻪ واﺧﺮاﺟﻲ ﻻزم ﻛﻼن ﻣﺒﻠﻐﺎت‬ ّ .......... 92... (9) Nedjeljivo (٥ ‫ 5 :)ﻏﻴﺮ ﻗﺎﺑﻞ از ﺗﻘﺴﻴﻢ‬akči...122 :)ﺣﺼﻪ اﻟﺒﻨﺖ‬ (6) Trećoj kćeri pripada (‫ )7( .......431........../minus/ pasiva) slovima: Samo sedamnaest tovara.)اﻟﺜﺒﻮت واﻟﺤﻜﻢ‬Od gore spomenutog duga kod mula Omera sa temesuk obveznicom za 190 groša je utvrđeno i sudskim putem dokazano da ih je vratio i predao spomenutom ّ umrlom (‫ﺑﺎﻻده ﻣﺬﻛﻮر ﺑﺎ ﺗﻤﺴﻚ ﻣﻼ ﻋﻤﺮك دﻳﻨﻲ ﻣﺒﻠﻐﺪن ﻳﻮز ﻃﻘﺴﺎن ﻏﺮوش ﻣﺘﻮﻓﺎى‬ ‫ )65( . četrdeset hiljada. (7........)ﻟﻘﺄﭘﻮ ﻣﺤﻤﺪ ﻋﻦ ﺑﻬﺎء ﭘﺮﻧﭻ ﻣﻊ ﻃﻮز ﺑﻌﺪ اﻟﺘّﺤﻠﻴﻒ‬Utvrđeni dug Ibrahim-aginim tobdžijama za hardž-i rah (putne troškove) u šeher Sarajevo (‫...122 :)اﻟﺒﻨﺖ‬Drugoj kćeri pripada (‫.765......... 1..... po zakletvi (‫دﻳﻦ ﻣﺜﺒﺖ‬ ّ ‫ )75( ............340.765. džumade-l-ahira 1153..........387 .122 :)ﺣﺼﻪ اﻟﺒﻨﺖ‬Četvrtoj kćeri pripada (‫ )8( ........... sedamdeset dvije hiljade i pet stotina četrdeset jednu akču ......28 Haso Popara ّ ‫ )55( .000.002..7 ...............387....9 .. augusta 1740.325 58 Čisti ostatak za podjelu među nasljednicima (aktiva ....064......... Napisano 15.011 :)ﺣﺼﻪ اﻟﺰوﺟﻪ اﻟﺜﺎﻧﻴﻪ‬Sinu Omeru pripada (‫ )4( . morali unijeti u defter........765........ 60 Ovaj defter je uz znanje i saglasnost poznatih nasljednika sačinio i napisao Uzvišenom Bogu ponizni Musa.....51 . bilo mu prosto....... kako sljedi... kadija u gradu Banjoj Luci... kao odbici.

.. Iz ovakve formulacije pouzdano se može ..000.. aprila 1739... sin Abdulmennanov...302 :)ﺣﺼﻪ اﻟﺒﻨﺖ‬ Trećoj kćeri pripada (‫ )7( .. njihovom analizom. sadašnjeg valije i blagonaklonog vezira Abdullah-paše....... 144. (9) Nedjeljivo (٥ ‫ 5 :)ﻏﻴﺮ ﻗﺎﺑﻞ از ﺗﻘﺴﻴﻢ‬akči.. dok je bio mutesellim..000 63 Čisti ostatak za podjelu među nasljednicima ...628....765.. 1. utvrđeno da je spomenuti umrli hadži Ali-beg. naplatio i ostao dužan dvije plaće za mutesellimluk koje mu nisu pripadale (‫ﺣﺎﻻ ﺑﻮﺳﻨﻪ واﻟﻴﺴﻲ وزﻳﺮ ﻋﺪﻳﻢ‬ ّ ‫اﻟﻨﻈﺮ ﻋﻨﺎﻳﺘﻠﻮ ﻋﺒﺪ اﻟﻠﻪ ﭘﺎﺷﺎ ﺣﻀﺮﺗﻠﺮي ﺑﻮﻧﺪن اﺳﺒﻖ ﺑﻮﺳﻨﻪ واﻟﻴﺴﻲ اﻳﻜﻦ ﻣﺘﻮﻓﺎي ﻣﺮﻗﻮم اﻟﺤﺎج‬ ‫ﻋﻠﻲ ﺑﻴﻚ ﻣﺘﺴ ّﻠﻤﻲ اوﻟﻮپ وذﻣﺘﻨﺪه اﻳﻜﻲ اﻳﻠﻖ ﻣﺘﺴ ّﻠﻤﻠﻚ ﻣﺤﺎﺳﺒﻪ ﺳﻨﺪن ﺑﺎﻗﻲ ووﻳﺮﻟﺪﻳﻜﻲ ﺑﻌﺪ‬ ّ ّ ‫ )اﻟﺜﺒﻮت‬u iznosu od 96..704 :)اﻻﺑﻦ اﻟﻤﺴﻤﻰ ﻋﻤﺮ‬Prvoj kćeri pripada (‫:)ﺣﺼﻪ اﻟﺒﻨﺖ‬ ّ 203..567. marta 1740... za vrijeme uprave Bosnom. kome nema ravnog.101 :)ﺣﺼﻪ اﻟﺰوﺟﻪ اﻟﻸوﻟﻰ‬Drugoj ženi pripada (‫ )3( .431.....765..287.O hadži Ali-begu Grošiću i njegovim potomcima Iako se ni u jednom od ova tri dokumenta doslovno ne navodi Alibegovo prezime Groš-oglu (Grošić).541 64 (1) Prvoj ženi pripada (‫ )2( .302 :)ﺣﺼﻪ اﻟﺒﻨﺖ‬Četvrtoj kćeri pripada (‫ )8( .000. 29. (10.Tri neobjavljena dokumenta o banjalučkom mutesellimu i muhafizu .765.......302 :)ﺣﺼﻪ اﻟﺒﻨﺖ‬Petoj kćeri pripada (‫:)ﺣﺼﻪ اﻟﺒﻨﺖ‬ 203.. Ukupno ّ 1-2 (slovima): Samo stotinu četrdeset četiri hiljade akči .. Pečat:(nečitljiv) ANALIZA DOKUMENATA I . čije je prezime navedeno jedino u spomenutoj muraseli kadije Muse. (2) Sudskim putem je utvrđeno da je spomenuti (umrli Ali-beg) ostao dužan Kato-zade (Ćatić) Mehmed-agi i drugim ortacima koji su 1152. utvrdio sam da se radi o Ali-begu Grošiću. godine) držali pod zakupom sela sa filuri mirijskom zemljom oko Kobaša (‫ﺑﻴﻚ ﻳﻮز اﻟ ّﻠﻲ اﻳﻜﻲ ﺳﻨﻪ ﺳﻨﻚ ﻗﺮاده اوﻻن أراﺿﻲ‬ ‫أﻣﻴﺮ ّﻳﻪ ﻓﻠﻮرﻳﺴﻲ ﻗﻮﺑﺎش ﻣﻘﺎﻃﻌﻪ ﺳﻲ أﻣﻨﺎﺳﻨﺪن ﻛﺎﺗﻮ زاده ﻣﺤﻤﺪ اﻏﺎ وﺳﺎﺋﺮ ﺷﺮﻛﺎﻟﺮﻳﻨﻪ ﻓﻠﻮري‬ ّ ‫ )ﻣﺬﻛﻮردن ذﻣﺘﻨﺪه اوﻟﺪﻳﻐﻲ ﺷﺮﻋﺎ ﺑﻌﺪ اﻟﺜﺒﻮت‬u iznosu od 48.. Iz trećeg dokumenta se vidi da je Ali-begov otac bio Dur-Ali. 29 ‫دﻓﺘﺮﻳﺪر ﻛﻪ ﺑﺮ وﺟﻪ آﺗﻲ ذﻛﺮ اوﻟﻨﻮر ﺣﺮر ﻓﻲ اﻟﻴﻮم اﻟﺨﺎﻣﺲ ﻋﺸﺮ ﻣﻦ ﺷﻬﺮ ﺟﻤﺎدى اﻵﺧﺮ ﻟﺴﻨﺔ‬ ّ ‫)ﺛﻼث وﺧﻤﺴﻴﻦ وﻣﺎﺋﺔ وأﻟﻒ‬ 62 (1) Nedavno je. njegove ekselencije. (5) Drugoj kćeri pripada (‫)6( .567..287.101 :)ﺣﺼﻪ اﻟﺰوﺟﻪ اﻟﺜﺎﻧﻴﻪ‬Sinu pripada (‫ﺣﺼﻪ‬ ‫ )4( ...

pozicija br. sinom Dur-Alije. a Hatidža sa mehrom od 8. red 54. najvjerovatnije. jasno se vidi da je hadži Ali-beg Grošić imao i sina Ahmed-agu.000 akči. iste godine. najvjerovatnije u sastavu banjalučke utvrde. A-4. bio među umrlima. kći Mustafe. sin Dur-Alije. treća žena. vidi se po tome što se u popisu njegovih dugova26 navodi i dug od 677 groša (162.000 akči.30 Haso Popara zaključiti da je Dur-Ali primio islam i da se pod imenom Abdulmennan krije njegovo nemuslimansko porijeklo. Njegovom maloljetnom djetetu (jetimu). koji je kao dug odbijen iz njegove ostavine. koja je na ime mehr-i muedžela dobila 12. Iz popisa se ne vidi da li su punoljetne mu kćeri bile udate. 25 26 Vidi: Radoslav Lopašić. Iz pozicije pod br. 47. 1890. sina Abdulmennana iz trećeg dokumenta (v. Ona je u vrijeme popisa i podjele njegove ostavine bila među umrlima. Bihać i Bihaćka krajina . Osim toga. u dijelu označenom kao (B-Pasiva). maloljetni sin Omer. U popisu direktnih nasljednika iza Ali-bega Grošića navode se dvije žene: Meva-kadun. Sudeći po Ahmedovoj tituli aga. Sudeći po visini mehr-i muedžela od 20. 103. br. godine bilo više. Sina Omera rodila mu je žena Meva-kadun. bila mu je druga. identičan sa mutesellimom Ali-begom Grošićem iz murasele kadije Muse iz iste (1153/1740) godine. ona mu je.. br.480 akči) Ćejvan-zade hadži Mustafi. Ali-beg Grošić je imao i treću ženu čije se ime ne navodi. Da je muhafiz Ali-beg iz prva dva dokumenta (v. i Hatidža.mjestopisne i poviestne crtice. Vidi dokumenat br. . A-4). Ummi Kulsum. ali se uvidom u gore spomenute deftere sa sigurnošću može tvrditi da ih je u 1738. koji je u vrijeme podjele ostavine iza ubijenog mu oca. redu. Merjem i Hatidža. nisu mogle biti dvije različite osobe sa istim imenom i da još pri tome obje budu ubijene. govori činjenica da na položaju mutesellima u Banjoj Luci. i Ali-begom Grošićem iz murasele kadije Muse. četiri punoljetne kćeri: Aiša. godini bilo najmanje dvije i da se u obje Ali-beg navodi kao muhafiz Banje Luke. Matica hrvatska. a svih pet kćeri žena Hatidža. 23 u 50. Meva-kadun. str. oba dokumenta je sačinio isti kadija Musa.25 Da je mutesellim hadži Ali-beg. Moguće je da je ovakvih bujuruldija tokom 1737-1738. Zagreb. a koja je navedena u odjeljku (B Pasiva). a u vezi s osiguranjem zimnice za vojsku po nalogu (bujuruldiji) bosanskog valije Hekim-oglu Ali-paše. te maloljetna kći Emina. A-101 i A-108) identičan sa mutesellimom hadži Ali-begom. sina Abdulmennanova iz dokumenta o popisu i podjeli ostavine poslije njegova ubistva.000 akči. možemo pretpostaviti da je po zanimanju bio vojno lice i zapovjednik nekog roda vojske. bila prva žena. kći Murteze. što se u potpunosti uklapa u Lopašićeve navode.

. Tešnju.. zaračunato je 22. koliko je meni poznato. (25. na ime duga iz zaostavine djeda mu Ali-bega Grošića. str.. kao kadija službovao u više mjesta: Čelebi-Pazaru (Rogatici).. Iz jednog drugog dokumenta27 iz prve dekade mjeseca muharrema 1156.Tri neobjavljena dokumenta o banjalučkom mutesellimu i muhafizu . 31 čije se ime ne navodi. prikaz njegovih predaka i direktnih potomaka izgledao bi kako slijedi: 27 28 29 Vidi dokumenat koji se u Đumišića zbirci u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu vodi pod privremenim brojem A-750. Anali GH biblioteke. 2008. knjiga XXVII-XXVIII. 72..prilog historiji Banje Luke”. njegovoj majci Hatidži.6.. o precima i direktnim potomcima banjalučkog mutesellima i muhafiza Alibega Grošića mogao saznati. Sarajevo. Na osnovu navedenog. Prema poziciji br. preudala za kadiju Sim-zade Omer-efendiju29 koji je. . ”Tri banjalučka arzuhala . marta 1743) vidi se da je zastupnik maloljetnog Omer-bega bio Omer-efendi. ﺑﻮﻧﺪن اﻗﺪم وﻓﺎت اﻳﺪن اﻟﺤﺎج ﻋﲇ ﺑﻴﻚ ﺑﻦ دور ﻋﲇ ﻧﺎم ﻣﻨﻮﻓﺎﻧﻚ ﺻﻠﺒﻲ ﺻﻐري اوﻏﲇ ﻋﻤﺮ ﺑﻴﻚ ﻗﺮاﻟﺮﻧﺪه ﺑﻴﻚ ﻳﻮز اﻟﲇ اوﭺ‬ ّ ‫ودرت وﺑﺶ ﺳﻨﻪ ﺳﻨﺪه ﺣﺎﺻﻞ اوﻻن ذﺧﺎﺋﺮ وﻣﺤﺼﻮﻻت واﻳﺮادات ﺳﺎﺋﺮه وﻣﺼﺎرﻓﺎت ﻣﻌﺘﱪه ﳼ ﻗﺒﻞ ﴍﻋﺪن وﴆء ﻣﻨﺼﻮﺑﻪ ﳼ‬ ّ ‫اوﻻن واﻟﺪه ﳼ ﻣﺄوى ﻗﺎدون ﺑﻨﺖ ﻣﺼﻄﻔﻰ ﻃﺮﻓﻨﺪن وﻛﻴﻞ ﻣﺴﺠﲇ زوﺟﻲ ﻋﻤﺮ اﻓﻨﺪي ﻣﻌﺮﻓﺘﻴﻠﻪ دﻓﱰ ﻣﻔﺮدات اوزره ﻟﺪى اﻟﴩع‬ ّ .‫اﻷﻧﻮر‬ O kadiji Sim-zade Omer-efendiji (Đumišiću) vidi opširnije u: Haso Popara. kćeri hadži Omera. Kamengradu i Bihaću. zaračunato je 30. kćeri Mustafine. na osnovu ovih dokumenata.. muž Meve-kadun. 24 u istom redu. ženi Ahmed-aginoj i snahi hadži Ali-bega Grošića.787 akči. To je sve što sam. februara .28 To znači da se Meva-kadun poslije smrti prvog joj muža Ali-bega Grošića. ّ ّ ‫. Banjoj Luci.000 akči. na ime duga iz zaostavine svekra joj Ali-bega Grošića.

zapo30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 Vidi poziciju br. ekonomskog i vjerskog života. 28 ” . Omer Fejzi-zade (Fejzić). 362 ” Vidi poziciju br.32 Haso Popara II. kapetan Gradiške. Iz popisa njegovih dužnika i povjerilaca vidi se da je Ali-beg Grošić imao tijesne veze sa svim slojevima vojnog. 49 u 55. atik. za aginsku službu.O hadži Ali-begovom djelokrugu djelovanja Iz uvodnog dijela ove radnje vidjeli smo da se vlast Ali-bega Grošića prostirala sve do Bišća. dok za njih ne dobije berate iz Carigrada. sigurno bili sudionici spomenutog boja. 361 ” Vidi poziciju br. aga prvog džemata farisa. vidi se da ta vlast nije proizlazila samo iz mutesellimske nego i iz muhafiske titule. Ali-beg Grošić je. Budući da je popis nastao neposredno poslije Bitke pod Banjom Lukom iz 1737. odabaša.38 dok se kao njegovi povjerioci navode: Husejin. 354 ” Vidi poziciju br. navode: Ibrahim-aga. političkog. može se pretpostaviti da je ove dvije službe vršio na osnovu bujuruldija bosanskog valije. godine. 18 (B-Pasiva) Vidi poziciju br. Pored ove dvije službe. 368 ” Vidi poziciju br. U popisu se. izgleda.34 Murataga. Iz dokumenata koja smo gore predstavili. 349 (A-Aktiva) Vidi poziciju br. koji je to sve proslijeđivao sultanu. odabaša. 351 ” Vidi poziciju br. morao je prethodno podnijeti molbu kapetanu.37 Abdullah. a ovaj uputiti preporuku valiji. aga martoloza. 366 ” Vidi poziciju br. za nas su posebno interesantna imena vojnih zapovjednika od kojih su. To se vidi iz pozicije br. Naime. Budući da je to bilo ratno vrijeme i da je komunikacija sa Carigradom bila otežana. odnosno Porti. redu u odjeljku (B Pasiva). stari dizdar. administrativnog.36 Šaškin Ibrahimbaša. 350 ” Vidi poziciju br.35 Daud.31 Husejin. ako ne svi. onda bar neki. 359 ” Vidi poziciju br. makar mu ona pripadala i po nasljedstvu. aga džemata đonlija32.33 Mustafa. odabaša. kao Ali-begovi dužnici.39 Derviš-beg. sebi bio osigurao još dvije titule: dizdara banjalučke tvrđave i zapovjednika nad prvim džematom novih farisa. Ne znam da li je ove dvije posljednje službe (dizdara i age) bio uzurpirao ili je na njih bio privremeno postavljen bujuruldijama bosanskog valije Hekim-oglu Ali-paše. aga džemata đonlija (gönüllü) i kapetan Banje Luke. zapovjednik tobdžija40 i Ibrahim-aga.30 Ibrahim.

254. muhafiza. 49 i 55 u (B-Pasiva). kako u nekretninama i gotovini tako i po dugu sa čvrstim temesuk obveznicama. Deset godina kasnije. Pored ratnih stradanja na svim stranama48. iznosio je 1. 238. Vidi pozicije br. u svome posjedu imao samo dvije knjige.44 Ibrahim-aga i Osman-aga45 govore da mu je od vezira ili defterdara bilo povjereno sakupljanje džizje. iz popisa imovine se da primijetiti da je i on imao mnogo dugova. subaša.628.. ćehaja. 341 (A-Aktiva) Vidi poziciju br. opće 41 42 43 44 45 46 47 48 Vidi poziciju br. pritisnute svakojakim nedaćama: glađu. sljedeće godine se vratio samo mali broj bolesnih i osakaćenih. na kojima se Ali-beg Grošić nalazio.4 odraslih grla goveda. u Oziji (Očakovu) u Rusiji izginula je gotovo sva bosanska . godine otišli na Perziju. a za 10 groša odraslo goveče. taj iznos se čini još većim.000 bosanskih spahija i 4. IV. Prema popisu njegove ostavine.783. ratnim stradanjima. godine.Tri neobjavljena dokumenta o banjalučkom mutesellimu i muhafizu . Iz nekoliko pozicija47 može se sa sigurnošću utvrditi da je tada 1 groš imao prometnu vrijednost od 240 akči i da se za 1 groš moglo kupiti trogodišnje bravče. čak.41 Činjenica da se kao njegovi dužnici za džizju navode: Misirli mula Omer. 262. nakon odbijanja svih troškova i dugova.541 akču. ekonomski bili veoma unosni. jula 1737.628. Zato ne treba čuditi što je iza sebe ostavio ogromno bogatstvo.42 Mahmud. Ako se čisti ostatak za podjelu među nasljednicima pretvori u groše (1. epidemijama kuge. Zanimljivo je da je i pored ogromnog bogtastva. 344 ” Vidi pozicije br.43 Mustafa. a možda i još neki.Unutrašje prilike u Bosni u doba Ali-bega Grošića Slobodno se može reći da su u doba Ali-bega Grošića unutrašnje prilike u Bosni bile veoma teške. i pet robinja i jednog roba. 237. 336 ” Vidi poziciju br. Uzme li se u obzir činjenica da je to bilo vrijeme najcrnjih dana u povijesti Bosne.965). III-Vrijednost ostavine iza umrlog hadži Ali-bega Opće je poznato da su položaji mutesellima. vidjet ćemo da se za taj iznos moglo kupiti 6. i to jedan Mushaf i jedan En‘am-i šerif. taksita i drugih daća.. 328 i 329 u (A-Aktiva).46 Isto tako.784 trogodišnja brava ili 678. sušama i poplavama. U svome posjedu je imao.541 : 240 = 6. 57 ” Vidi poziciju br. dizdara i vojnog zapovijednika (age). Od 5. čisti ostatak za podjelu među nasljednicima. 46. 14. 342 ” Vidi poziciju br.000 plaćenika koji su 1727. 33 vjednik tobdžija.

sve su vode i rijeke nadošle. 49 50 51 52 . Salih Sidki Hadžihuseinović. Ako Vaša milost ne podari iz Rumelijskog ejaleta toliko hrane koliko bi za 6 mjeseci bilo potrebno. stoji zapisano: ”Od hadži mula Saliha iz Vidina sam dobio pismo u kome on piše da u Bosni vlada velika epidemija kuge.. Računa se da je za samo 10 godina na bojnom polju izginulo 20. Ljetopis... mi nismo ni na kakav način u stanju da se odupremo neprijatelju i da čuvamo carske granice. koji u jednoj predstavci kaže: ”Naša je zemlja krševita i planinska.. Povijest Bosne 1. namjesto kiše padao je snijeg u vidu crvene zemlje. nije nam ni na um padalo da sredimo žito i ljetinu ni na drugim stranama. pa je usjeve na Krajini posve uništio.”52 V-Umjesto zaključka Prosto je nevjerovatno s kojom je preciznošću i umijećem kadija Musa sačinio ovaj popis. a kada se istopio mnoga je mjesta raznio i u crno zavio. pa je neplodna. Handžić. Živi ne mogu stići da pokopaju umrle. Vidi rukopis br. Tako se ne može ni po kakvu cijenu naći hrane. c. pa je i ona još na zemlji propala. Rijeka Drina zaplavila je kasabu Foču i šta god je bilo kuća.000 vojnika. nadljudskim naporima branila od napada austrijske vojske i uspjela izvojevati pobjedu pod Banjom Lukom. Muvekkit bilježi: ”Početkom redžeba ili 18. pod zapovjedništvom Hekim-oglu Ali-paše.50 po svoj prilici iz toga vremena. 128. o. U Saračima nema žive duše.. Vlada velika nestašica hrane. o.000 vojnika koji se popisuju u ovom pašaluku. str. R-384..34 Haso Popara bijede i nestašice. Iste godine. Lašvanin navodi da je u svakom većem mjestu umiralo oko 300 osoba dnevno.. i to: za 10. najbolje oslikava Muhlisija. 483. Ispred Begove džamije obje sofe i dvorište sve do šadrvana su pune mrtvaca. o. zadnjih četiri-pet godina usjevi donosili samo sjeme. oktobra 1149. str. Dućani su zatvoreni.. c. Bosanski namjesnik.. za 10.49 U jednoj nedatiranoj bilješci.000 vojnika sa strane i još za 30. Lašvanin. Te godine napadao je veliki snijeg. dućana i hanova oko nje. Ne obazirući se na ono što su nam... 146. U Sarajevu se svaki dan klanja po 800 dženaza. Usljed velikih padavina. Božijom odredbom. u Sarajevu i u kadilucima istočno od njega. koji se čuva u Istorijskom arhivu Sarajevo..000 Bošnjaka i da je isto toliko pomrlo od kuge. bosanska vojska se. Bosnom su se širile i epidemije raznih bolesti.” Stanje u Bosni tih godina. godine (1736) na Lučindan.000 ljudi pod zapovjedništvom Bećir-paše Čengića. str. pa je našom zemljom zavladala glad. A kako smo bili u ratu sve do zime. sve je srušila. 49a. On samim svojim izgledom plijeni pažnju i izaziva divvojska od 8.”51 Salih Sidki. a ovo nas što je ostalo pravi smo bijednici. fol. Porušila je i odnijela ćuprije u navedenoj kasabi i u kasabi Goražde. ove je godine upravo u vrijeme žetve navalio neprijatelj. c.

na kraju.541 akču. odbici i dugovi prema drugim licima. te konstatovano da je njihova ukupna vrijednost 3. a zatim oduzeti od gore navedene vrijednosti cjelokupne ostavine. U prvom dijelu. br. za podjelu među nasljednicima ostalo 1.478 akči. bilo potrebno i solidno vladanje matematičkim operacijama: sabiranja.567 203. mogu samo zamisliti koliko je kadiji Musi trebalo vremena da to sve popiše. 3. Iako sadrži preko 430 pozicija.134 203. 7.Tri neobjavljena dokumenta o banjalučkom mutesellimu i muhafizu . koji sadrži ukupno 371 poziciju.113. U ovom popisu nije zanemarena ni najmanja sitnica. tako da je za izradu ovog popisa.567 203. na javnoj dražbi procijeni vrijednost. tako da je. pokretnina i potraživanja od drugih lica..628. Potom su u 62 pozicije popisani svi troškovi.. Samo sam na nekolika mjesta našao sitnije pogreške koje sam u ovom prijevodu označio tako što sam iznad navedenog iznosa na margini. i to kako slijedi: R.567 203. pored poznavanja šerijatskog prava. Ako je meni trebalo dva dana da pomoću digitrona prekontrolišem tačnost navedenih iznosa. dijeljenja i množenja. 8.541 5 53 54 Vidi poziciju br. 1.. 4. a onda po složenim šerijatskim propisima pravedno podijeli među nasljednicima?!54 Dokumnat je podijeljen na dva dijela. -Nasljednik Prvoj ženi Mevi-kadun pripalo je Drugoj ženi Hatidži pripalo je Maloljetnom sinu Omeru pripalo je Punoljetnoj kćeri Aiši pripalo je Punoljetnoj kćeri Ummi Kulsum pripalo je Punoljetnoj kćeri Merjem pripalo je Punoljetnoj kćeri Hatidži pripalo je Maloljetnoj kćeri Emini pripalo je Ukupno: Nedjeljivo: Alikvotni dio 1/16 1/16 4/16 2/16 2/16 2/16 2/16 2/16 16/16 Akči 101. a na margini crvenim mastilom zbirna vrijednost svih pozicija iz toga reda.53 Svaki redak sadrži 7-10 pozicija. U pojedinim pozicijama količine su izražene u raznim mjerama za težinu i dužinu. stavio novi iznos sa podvučenom crtom. 309. 2. a vrijednost u pojedinačnim cijenama. kremen (čakmak-taš) čija je vrijednost bila samo 6 akči. kao što je. 6. 5. pri čemu je ispod svake pozicije navedena pojedinačna vrijednost u akčama.782 101. npr. pisanih tako sitno da sam se u njihovom iščitavanju morao služiti lupom. sve sabere i izračuna. 35 ljenje čitaoca.782 407. prvo je dat popis svih nekretnina.567 203.567 1. . popis je urađen krajnje korektno i pregledno.628.

posebno u zamjeni grafema ‫ ك . on je dosta neujednačen. pošto se izvrši oporuka koju su ostavile. Banja Luka.”55 Budući da je Ali-beg Grošić imao djece. aga.četvrtina onoga što vi ostavite. ostavina. Kur’an. ili podmiri dug.osmina onoga što ste ostavili. In the collection of Turkish documents which were donated two years ago to the Gazi Husrev-bey Library in Sarajevo. 12.چ‬tako da je riječ ‫( ﴏﭼﻪ‬staklo) pisana kao ‫ . pripala 1/8.ﴎت‬riječ ‫( ﭼﻮروك‬čuruk. a kćerima po 2/16.36 Haso Popara Podjela je izvršena tako da je ženama pripalo po 1/16. mutesellim. Podlogu za ovakvu formulu podjele među nasljednicima kadija Musa je našao u tekstu Kur’an: ”A vama pripada . onda će muškarcu pripasti dio jednak koliko dvjema ženskima. defter. A njima .ص .”56 Rješenje je bilo tako da sinu pripadne 4/16. dizdar.ﺗﻮج‬tuč. a ako budete imali dijete. 176. who 55 56 57 Kur’an. Što se tiče načina pisanja pojedinih riječi u ovom dokumentu. mesing) kao ‫ . s nedjeljivim ostatkom od 5 akči. a pošto su ih bile dvije. Dur-Ali.četvrtina onoga što su ostavile. Hekim-oglu. Musa. nezdrav) kao ‫ ﻛﻮروك‬itd. an-Nisa’. ako ne budete imali djeteta. pripalo im je po 1/2 od 1/8. there are three documents related to Ali-bey Grošić.57 Ključne riječi: Ali-beg Grošić. a kćerima po 2/16. Sljedeće pravilo u podjeli preostalih 14/16 između sina i 5 kćeri je nalagalo da podjela bude izvršena tako da sinu pripadne koliko dvjema kćerima. mjedovina. njima . Summary Three unpublished documents about Banjaluka’s Mutesellim and Muhafiz Ali-bey Grošić -contribution to the history of Banja Luka 1738-1740. kadija. muhafiz. opet na osnovu kur’anskog teksta: ”A ako su oni braća i sestre. po 1/16. Ali-paša. bronza.ﴎﻛﻪ‬riječ ‫( ﺻﺎﻳﻪ‬vrsta debele čohe) kao ‫ . ili podmiri dug. an-Nisa’.س‬i ‫ . pošto se izvrši oporuka koju ste ostavili. prijevod Besim Korkut. onda . prema citiranom kur’anskom tekstu. prijevod Besim Korkut. Abdulmennan.polovina onoga što ostave žene vaše. sinu 4/16. ako ne budu imale djeteta. ženama je. popis. tj.ﺗﻮك‬riječ ‫( ﴏت‬leđa) kao ‫ . nasljednici. it was only known that Ali-bey Grošić was a representative (mutesellim) from Banja Luka. a ako budu imale dijete.ﺳﺎﻳﻪ‬riječ ‫( ﺗﻮﻧﺞ . To our scholarly population up to now. . from the family Đumišić from Banja Luka.

and as his people of the trust is mentioned: Husejin. Murat-aga. Ibrahim-aga and Osman-aga. Umi Kulsum. In the third document which was made by qadi Musa (same qadi who directed the already mentioned murasela) on 8 sefar 1153 /5 may 1740. which refers to his Christian origin. was also a military commander (dizdar and aga). 100 cattle and 150 šinika of barley for the need of tatars solders who fight against enemy. was mentioned.. Šašakin Ibrahim-basha. Abdullah. is mentioned accomodation and 1. In this document as his employee are mentioined: Ibrahim-aga. the second Ibrahim. Daud. july 1737 by qadi of Banja Luka. underage son Omer. odobaša. show . talks about distribution of his inheritance among Ali-bey successors: wife Meve Kadun. talks about acquisition of 300 cattle. and whose complete translation are given in Bosnian language. Husejin. Mustafa. In the second document which was written by the same qadi on13 rebiu-l-evvel /16 july 1737. Husein odobaša. janitor in a large establishment (odobaša).000 sheep. aga of unit đonlija. in order (buyuruldi) of Bosnian governor of a province (vali) Hekim-ogly Gazi Ali-pasha. one could predict that Ali-bey Grošić was directly participated or involved in that battle. commander (aga) of unit – detachment đonlija and capetein of Banja Luka. representative of vezir or high official (ćehaja). daughter Murtezine. aga martoloza. The fact that names such as Misirli mula Omer. džumade-l-evvel 1153 / 28. 2.000 sheep and enough bread and hard biscuit (peksimet) and different pasta for needs of solders. Since all this was happening within one year from the battle of Banja Luka in 1737. In the first document (defter) which was written on 27. old dizdar. From this document it could be seen that Ali-bey Grošić. since he was in that time on duty of commander of fortress (muhafiz) of Banja Luka. that his killers ran away and that in permission (murasela) of mufti od Banja Luka (4. superintendent (subaši). Mehmed. odobaša. Omer Fejzi-zade (Fejzić). it is visible that Ali-bey’s father was Dur-Ali. Merjem and Hatidža and underage daughter Emina. Mahmud. 37 was killed on duty in 1740. capetein of Gradiška. Derviš-bey.. artilleryman. on directive of Hekim-ogly Gazi Ali-pasha. aga the first unit of faris. Both of these documents were handed to Ali-bey Grošić to carry out executions. daughter of Mustafa and Hatidža. artilleryman. apart from being mutesellim and muhafiz of Banja Luka. Ibrahimaga. july 1470) he was asked from the imam of mahala where family of the killers lived to be captured and expelled and their houses burned and destroyed.Tri neobjavljena dokumenta o banjalučkom mutesellimu i muhafizu . son of Abdulmenna. adult doughters: Aiša. From these three unpublished documents. rebiu-levvel 1151 /16. Mustafa.

religious and cultural life of Banja Luka and wider Bosnian region from 1738 to 1740. A-101 and A-4.38 Haso Popara that his duty was also collection of poll tax and other duties from vezirs and defterdars. political. Since all this record is similar to the inventary of one good well-stocked ethnographic museum and that has many important names from the military. it could be interesting for historians as well as etnographs. The documents are held in the Gazi Husrev-bey Library in Đumišić collection under the temporary number: A-108. Faksimil dokumenta br A-4 . One could predict that all or mostly mentioned persons above in this work were directly involved in the battle of Banja Luka in 1737. economical.

. 39 .Tri neobjavljena dokumenta o banjalučkom mutesellimu i muhafizu ..

40 Haso Popara .

. Premda su ta istraživanja bila fokusirana na vakufe Gazi Husrev-bega. .. godine“. II-III. Sarajevo. u njima je prezentirano i mnogo drugih dragocjenih informacija o samom gradu ili širem podrčju.. Isti. posebno u 16. historijska literatura još uvijek nije 1 Adem Handžić. 2006. . IRCICA. stoljeću. Mirza Hasan Ćeman. 161-205.Dokumenat o prvom službenom popisu Husrev-begova vakufa iz 1604. Neke vakufe. Isti. U drugom planu. Iscrpne podatke o vakufskim dobrima na području Tešnja u više navrata dao je Adem Handžić. A Survey of Islamic Cultural Monuments Until the End of the 19th Century in Bosnia. 2 3 .Gazi Husrev-begovi vakufi u Tešanjskoj nahiji u XVI stoljeću“. isti autor je obradio džamije i mesdžide u gradu Tešnju. Anali GHb. Almir Fatić. već je u značajnoj mjeri aktuelizirana u literaturi. 38-41. Anali Gazi Husrev-begove biblioteke.Aladin Husić TEŠANJSKI VAKUFI (s posebnim osvrtom na novčane vakufe) Uloga vakufa u postanku i urbanom razvitku naših gradova.. historijski izvori nude nove mogućnosti obogaćivanja spoznaja te vrste. . Tešanjska oaza islamske duhovnosti: pregled islamske duhovnosti tešanjskog kraja. Navedeni radovi u: Adem Handžić. IRCICA. Adem Handžić.. historijski prilozi iz osmansko-turskog perioda. 1983. XV-XVI. 161-174. 1990. bilo da su osigurani od utemeljitelja pojedinih zadužbina ili drugih lica koja su željela ojačati funkcije ili sam vakuf.. Sarajevo.3 I pored respektabilnih postignuća u istraživanju prošlosti toga kraja.. Pri tome se uglavnom ukazivalo na različite vakufske nekretnine. 207-217. vrlo često ostajali su novčani vakufi.Husrevbegov vakuf na prelazu iz XVI u XVII stoljeće“. uprkos navedenim rezultatima. Sarajevo. IX-X.. i 17.-1878. Urbana antropologija Tešnja 1461.2 Njegova istraživanja. 1994. Istanbul 1994. daju nove interpretacije i obogate ranije postignute rezultate nekim novim podacima. kao fundamentalna. koji su produžavali i održavali život i funkcije mnogih zadužbina. 2005. Istanbul. Zavještanje gotovine posebno je važno za manje zadužbine čiji vakifi nisu mogli osigurati sredstva za neke funkcije za koje se vremenom ukazivala potreba ili pak podići objekte iz čijih prihoda bi se vakuf finansirao.. u drugim kontekstima.1 U pregledu islamskih kulturno-historijskih spomenika u Bosni. Studije o Bosni. poslužila su kasnijim istraživačima da kroz različita pitanja. Anali GHb. 1974. Tešanj.. Tešanj. Istanbul 1996. 3-18..

ili 1520. tek prvih decenija (1512. Na osnovu novih izvornih pokazatelja moguće je preciznije definirati vrijeme nastanka pojedinih islamskih kulturno-historijskih spomenika i time poboljšati ili pak riješiti neke dileme još uvijek prisutne u literaturi. NS. .. čije postojanje bi se arheološki moglo lahko potvrditi. Predračun za zidove iznosio je ne baš visokih 15000 akči. vrlo važno. džamija sultana Selima I (1512-1520) koja se nalazila u samoj tvrđavi. osmanska vlast u Tešnju uspostavljena je relativno kasno.4 Korištenjem gotovine vakufa postizan je dvojak efekat. u svjetlu sidžila sarajevskog kadije iz godina 1564. bez obzira što je riječ o carskoj džamiji. treba imati na umu da se u tvrđavama nije uvijek radilo o većim objektima građenim namjenski. godine) 16. 1. Kako je izvori. ZADUŽBINE NASTALE U 16. to se njeno postojanje ponekad dovodilo u pitanje. stoljeća. 1. čija veličina je ovisila o brojnom stanju posade./66. Navest ćemo primjer tvrđave Skradin. Brzo je dotrajala da se u njoj . Drugo. ni u Tešnju džamija nije morala biti od čvrstog materijala. 261-2.. Sarajevo. 5 6 . Iako je bila donesena odluka i izdata naredba da se to finansira iz prihoda skele Šibenika i Skradina. godine. posebno u drugoj polovini 16. nego često o adaptiranim objektima. dakle više od dvije decenije od upućivanja molbe.. 139. te je 1543. ukoliko je u kompleksu tvrđave postojala. I pretpostavka Đoke Mazalića ukazuje da je džamija. dokumenti pokazuju da nije realizirana do 1566. STOLJEĆU 1. kao i na ukupni značaj u društvenom životu.za vrijeme kiše“ nije mogla obavljati molitva. Prvo. osigurana su sredstva za podmirivanje značajnog dijela rashoda vakufa. stoljeća ne spominju. godine upućena molba da se džamija gradi od kamena. stimulirana je gradska privreda i drugo. Posebno je važno ukazati na sredstva u gotovini. čija džamija je bila sagrađena od drveta.6 Kako u Tešnju.. 343-378. 1953. VIII. 298-299. morala je biti drvena. ali i kasnijoj namjeni. Međutim taj zahtjev nije realiziran sve do 1566. barem koliko je to 4 O značaju vakufa kao kreditne ustanove opširnije u: Avdo Sućeska. Godišnjak Pravnog fakulteta u Sarejevu. njihov značaj u održavanju tih zadužbina.. Sarajevo. Đoko Mazalić. Džamija Selima I i njen vakuf U odnosu na mnoge gradove u Bosni. to nisu nužno objekti od čvrstih materijala koji bi bili dugotrajni. godine.42 Aladin Husić registrirala. odnosno njihovo neometano funkcioniranje. MD.5 Dakle. 1954.Tešanj“ Glasnik Zemaljskog muzeja. II. Odmah poslije toga podignuta je i prva džamija. No. i to njenom središnjem dijelu. Vakufski krediti u Sarajevu.

stoljeća broj muslimana značajnije je porastao.Tešanjski vakufi 43 izvorima dokumentirano. Njena prvobitna funkcija bila je zadovoljiti potrebe posade i mjesnog stanovništva kojega. 7 8 9 MAD. pa i uže okolice. mesdžid.9 Tek početkom druge polovine 16. iz Visokog. posada u prvim decenijama osmanske uprave nije bila brojna. barem u prvim godinama. I pored toga. Izvori je izričito spominju kao . Hasan-efendija i šejh Mahmud-efendija. stoljeća podignut je još jedan manji sakralni objekat. obavljanje pet dnevnih namaza. U početku imam je primao plaću iz centralne državne blagajne. Kao carska džamija ona nije nastala kao vakufska zadužbina. godine) u Tešnju se spominju dva imama. postojeća džamija mogla je u potpunosti zadovoljavati potrebe muslimanskog stanovništva grada. npr. Tako da je i sa skromnijim gabaritima u potpunosti mogla udovoljiti vojnim i civilnim potrebama. kao. barem za osnovne potrebe. TD.. nego iz državnih sredstava. Važno je istaći da je većina tog stanovništva doseljena s područja Zenice. 211. . Druga pretpostavka od koje je ovisio broj i veličina sakralnih objekata jeste određen broj muslimana koji bi se koristili tim dobrima. nije bilo mnogo. stoljeća imamsku službu u SultanSelimovoj džamiji vršio je Mustafa uz nadoknadu od 1400 akči godišnje. Iz državnih sredstava finansirane su i njene službe tokom 16. to i spomenuta džamija vjerovatno nije bila prostrana. Iako se već od samog početka osmanske uprave Tešanj razvijao kao pretežno muslimanski grad.džamiju unutar tvrđave“ bez drugih pojedinosti. Krajem toga stoljeća (u drugoj polovini augusta 1597. Dio potječe i iz drugih mjesta. najviše do četrdeset posadnika. u prvoj polovini 16. postoji sasvim dovoljno dokaza koji svjedoče njeno postojanje i funkcioniranje. Dakle. Bez obzira na povremene sumnje. dok je kasnije i imam te džamije dobio timar kao i ostali posadnici u tvrđavi. 15730. dok je spomenuta džamija u tvrđavi i dalje služila za bajrame i džume. Tešanj je tada imao 152 muslimanska i 7 nemuslimanskih domaćinstava. dakle. nije radilo o većem objektu niti je za tim bilo potrebe. 15730. Čini se izvjesnijim da bi Hasan-efendija mogao biti imam Sultan-Selimove džamije. broj muslimanskih domaćinstava u prvim decenijama osmanske vladavine bio je veoma mali i nije dostizao četrdeset domova. Sredinom 16.. i to 5 akči dnevno (godišnje 1800). U Tešanj su naseljavani i muslimani i nemuslimani.8 Niti za jednog nije izričito naglašeno u kojoj džamiji obavlja dužnost. stoljeća. stoljeća. MAD. do sredine 16. Iz tog spomena već se vidi da joj je neophodna popravka krova.7 U Tešnju se.

vjerovatno je vakufljenje izvršeno negdje u prvoj polovini 17.. izvori iz 1540. tako ju je Mustafa naslijedio od svoga oca Jusuf efendije. Mesdžid i vakuf Sufi Oruča Prvi objekat nastao privatnom inicijativom kao zadužbina u Tešnju predstavlja jedan mesdžid podignut između 1530.. 132. navedeni nije bio samo imam džamije. ali otvara i još neke druge mogućnosti. Izvori ga. Naime. godine od strane Sufi Oruča. 49-50.12 Vrijeme života Sufi Oruča daje čvrst osnov za potvrdu da je sagrađen između 1530-1540. Za sada doznajemo za još jednu ličnost koja je u 18. sina Iskender-subaše. godine već je u posjedu Ferhad-bega. posebno one vojnog karaktera. te poništeno.-34. 1. On izrijekom potvrđuje mjesto džamije: . . potvrđuje njen lokalitet.10 Budući da ga raniji izvori ne registriraju. Podaci o ovoj džamiji u kasnijem razdoblju još su rjeđi. . iako sultanska. 1934. međutim... nego i muderris neke od medresa u Tešnju. a služba u Sultan-Selimovoj džamiji to jeste. Manja je vjerovatnoća da je mogao naslijediti položaj muderrisa jer je za dobijanje te pozicije ipak bilo nužno ispuniti znatno više pretpostavki. tek 1604.Prosvjetne prilike u Novom Šeheru polovicom osamnaestog stoljeća“. god. 2.Kreditne prilike u Tešnju prije tri stoljeća“. bio je to stanoviti Mustafa-efendija.11 Iz konteksta u kojemu je spomenut.. godine. Deceniju ranije spomenuti Sufi Oruč imao je znatno manji čifluk čija je 10 11 12 Osman Sokolović. (1943. 8-10. i 1540. Urbana antropologija Tešnja. Vakuf Sultan Selimove džamije u Tešnju iznosio je skromnih 3400 akči.) br.). H. Ime vakifa kao i namjena novca nisu poznati. stoljeću obavljala imamsku službu u toj džamiji. sin Jusuf-efendije.. Alija Bejtić.44 Aladin Husić Kasniji izvori ukazuju da je. El-Hidaje VII.imam Sultan-Selimove džamije u tešanjskoj tvrđavi“. M. Godine 1755. Sarajevo. Do konkretnije potvrde nekim drugim izvorom to ostaje samo radna hipoteza koju treba čvršće argumentirati. godine.-1944. Ovaj podatak vrlo je interesantan i vrijedan iz još jednog razloga. čija oporeziva suma iznosi 350 akči. godine govore da njegov osnivač nije više među živima. 126-127. To je dalo povoda nekim novim interpretacijama i spekulacijama o vremenu podizanja ovoga mesdžida i životu njegovog osnivača. i ova džamija stekla neka vakufska sredstva u gotovini. (1933. Ćeman. . .. Novi Behar. budućeg tešanjskog vakifa. Čifluk. do 1540. Budući da su mnoge službe. bile nasljedne. spominju veoma kasno. VII. Dakle. Ovakav vid vakufljenja u slučaju SultanMehmedove džamije u Travniku na sudu je osporen i vakufljenje proglašeno pravno neutemeljenim. stoljeća.

Zanimljivo je da ovaj mesdžid izvori ne dokumentiraju do kraja 16. vakuf bio stabilan i da je dobro poslovao. sin Mustafin. M. kao i to da li su iz tih sredstava finansirane još neke službe mesdžida. Vjerovatno je stradao u napadu Eugena Savojskog. Opširni popis Bosanskog sandžaka iz 1604. Narodna uzdanica. Službu imama u spomenutom mesdžidu obavljao je Hasan. iz čega su proistjecale naprijed istaknute sumnje čak i kontradiktorna tumačenja. Iz tog izvora vidimo da se oko mesdžida formirala nova mahala nazvana po spomenutom mesdžidu. Sivša. Sokolović. Obje ove službe.nova mahala mesdžida Sufi Oruča“. . godine. U svakom slučaju govori da je. jer ga dostupni i poznati izvori posljednji put registriraju samo još 1640. finansirane su iz vakufskih sredstava samog mesdžida. koji se kretao oko 10-11%. Ćeman. 1941. 212. godine iznosila je 31000 akči. no nije poznato kojem. sin Nesuha.15 On se prvi put spominje 1604. TD. Do tada se ne zna ništa ni o službenicima ove zadužbine. Osim podatka.. .. godine. 49-50.. Kalendar za 1942.Tešanjski vakufi 45 oporezivost iznosila svega 140 akči.... 13 14 15 16 17 MD. u ovom slučaju su izostali. 540. godine. Ništa manje nije zagonetna ni njegova kasnija sudbina.17 Nema indicija da li je ovo povećanje rezultat dobrog poslovanja vakufa ili novog uvakufljavanja. 168. O. i do 1640. H. stoljeća. O spomenutom nema više podataka koji bi upotpunili njegov životopis i dali odgovor na pitanje ko je on bio.. Ipak. a mujezin Muhjidin.16 Formiranje nove mahale ne znači nužno i tek podignuti mesdžid. 2000. a na njegovom mjestu podignuta je jedna od džamija. Sarajevo. Gojakovac i Prusika(?). Uobičajeni navodi o sumi koja pripada imamu i mujezinu.Tešanj prije tri stoljeća“. Sarajevo. prefiks . Urbana antropologija Tešnja.13 On je očito kasnije proširen kupovinom jer je riječ o imućnijem licu koje ima sredstva i za podizanje zadužbina. . III. 362-363. drugih pojedinosti nema. Godina X. bez obzira na način tog povećanja. Isti: . prevela: Amina Kupusović.. krajem 17. da glavnica vakufa iznosi 20000 akči. 126-127.sufi“ ukazuje da je pripadao nekom derviškom redu. Iz kasnijih izvora vidi se da su tom čifluku pripadale Gornje Ularice. imamska i mujezinska. Finansiranje je vršeno iz prihoda ostvarenih davanjem glavnice pod murabehu.14 To pokazuje da je materijalni položaj spomenutog Oruča znatno popravljen. U narednim decenijama glavnica ovog vakufa porasla je za više od 50%. te je mogao podići spomenuti mesdžid. A.Kreditne prilike u Tešnju prije tri stoljeća“. stoljeća.

NUBiH. Džamija je.Ferhad beg sin Iskender-subaše“ kako se u izvorima moglo susresti njegovo ime. V-VI. 56.bio je sin sestre Sulejmana Gazi-hana“..19 Dakle. Bilo bi vrlo značajno da je spomenuti kadija naveo izvor iz kojega je prepisao spomenutu vakufnamu. 1978. 18 19 20 21 TD. . Pronalazak vakufname u jednoj medžmui. mlinove s dva žrvnja. tek jedan u nizu značajnih objekata što ih je podigao ovaj vakif. 832. posebno što je prepisivan od strane lica zaduženog za praćenje zakonitosti. han (kuća za putnike). 87. prepisivača vakufname . sa zeametom od 23199 akči. objekata i zemljišta te gotovine koju je dotični ostavio. kadija u Tešnju (1)255 (1839/40). Očito je postojao prijepis jer se u nekim izvorima 18. str. Džamija i vakuf Ferhad-bega Najzaslužnije ime za razvitak samoga Tešnja bez sumnje je Ferhadbeg. godine.Ovaj prijepis prenesen je iz originala bez ikakvih dodavanja i ispuštanja.46 Aladin Husić 1. godine Ferhad-beg je dospio u red zaima.. taj iznos značajno je povećan na 16039 akči. Službu je započeo kao timarnik sa 6754 akče 1516. Do 1540. Od objekata uvakufio je: džamiju. 201. 32 dućana. Gazi Ferhad-begov vakuf sastojao se od nekretnina.21 Bez obzira na to nema razloga sumnjati u originalnost i ispravnost teksta. ličnost poznata prvenstveno po izgradnji džamije. Na margini spomenute vakufname stajala je bilješka tešanjskog kadije. drugih potrebnih podataka nemamo.18 To je ono što se zna iz njegove vojne karijere. dva vrta.Sultan-Sulejman Gâzi-hân – pâdişahın uhti oĝlu idi“..“ Nažalost.Medžmua Abdulkerima tešanjskog kadije iz XIX stoljeća“ Anali GHb. Isto. međutim. bilo mu oprošteno. . Muhamed Ždralović. . Može se reći da je zahvaljujući njemu i zadužbinama koje je podigao Tešanj ispunio uvjete za stjecanje statusa kasabe. 168. Prepisao ga je siromah Abdulkerim.. a već 1530.. sestrić sultana Sulejmana i tetić Gazi Husrev-bega. RS. Uglavnom je bio poznat kao posjednik većeg broja čifluka u Bosanskom sandžaku. 168. 157. mekteb.. stoljeća navodi da je vakufnama prilikom napada Savojskog stradala. Ona je i dalje bila u usponu jer mu je omogućila da u Tešnju ostavi vakuf koji ga svrstava u najzaslužnije pojedince za urbani razvitak grada. 3.20 Rodbinska povezanost sa Gazi Husrev-begom sigurno ga je dovela u Tešanj u kojem je vjerovatno obavljao neku funkciju na Gazi Husrev-begovom vakufu. Važno je da je spomenuti kadija u prijepis vakufname unio i zabilješku: . Bilo je poznato da je . značajno je obogatio saznanja o porijeklu Ferhad-bega i njegovim zadužbinama.

zakup zemljišta 1081. Dakle. Vakuf je ostvarivao ukupan prihod od 22872 akče. . što je činilo godišnji prihod vakufa od oko 13000 akči. i zakup zemljišta 1081 akču. Kretanje sredstava Ferhad-begova vakufa Glavnicu vakufa činilo je 30000 dirhema (akči) koje su unajmljivanjem mogle donijeti najmanje 3000 akči godišnjeg prihoda..“ u samom Tešnju i . već po samom osnivanju. godine ubilježeni su kao karavan-saraji. vakufu je moglo donijeti prihod od 6000 akči i podmiriti dobar dio rashoda vakufa.. Glavnica vakufa početkom 17. stoljeća iznosila je 56000 akči. Ždralović. Ostalo je. Većina tih sredstava išla je na rashode.zlatno doba“ Ferhad-begova vakufa. Kada se sagledaju ukupni rashodi (10080) proistječe da su se oni uklapali u dokumentirane prihode.. Ovome treba pridodati i prihode iz Čagljevića i Jablanice čiji porez je iznosio 996 akči. stoljeća predstavljala je . uvećana je za više od dva puta. Prihode vakufa činili su: dobit od glavnice 18131 (14%).. zakupa dućana 3660. izdržavanje karavansaraja... još rashoda. Tada je očigledno pretrpio veliku devastaciju od koje se nije mogao oporaviti. i osim toga 30.22 U kasnijim izvorima .kuća za putnike. zatim čifluci i zakup zemljišta oko 3500.000 dirhema gotovine..1. 157. a drugu pored hana na Usori. M.. međutim. uspješnim poslovanjem ili uvakufljavanjem gotovog novca drugih lica u korist ovoga vakufa.Medžmua Abdulkerima.Tešanjski vakufi 47 . 177.811 akči. to znači da je mogla donijeti priliv 5600 akči. Ako je glavnica davana pod interes (murâbeha).. zatim čifluk u Jablanici i Čagljevićima (kod Maglaja. zakup dućana 3800. Nije jasno kako je došlo do ovog ipak visokog porasta. godine dostigla iznos od 127.’’ 1604.23 Do upada Eugena Savojskog vakuf je dobro funkcionirao i uvećavao svoj gotovinski iznos..24 To znači da je ovaj čifluk vakufu mogao donijeti solidan prihod. tešanjskog kadije“. između sela Ripna-Trepča-Kosovo).. Glavnica vakufa značajno je umanjena.obje kuće“ se nazivaju karavan-saraj. Ovih nekoliko stavki. Glavnica je 1640.. ali više nema ni prihoda od dućana.kuća sa dva komada zemlje u blizini Usore.... Od zakupa dućana ostvarivan je prihod od novih 1920. Od zemljišta uvakufio je jednu parcelu u selu Tugavići.kuću sa dva komada zemlje blizu Usore“. koji su tokom okupacije stradali. prostirke i osvjetljenja. TD. 1.3.. Prva polovina 17. . Pridodat uz glavnicu znači da je godišnja 22 23 24 .

okupacija“ u kojoj su stradale mnoge zadužbine. 1736-9) doprinosili su njenom ekonomskom slabljenu i propadanju vakufa.48 Aladin Husić vakufska bruto-gotovina iznosila 150. sallahan 2. stoljeća vođeni na tlu Bosne (1716-18. dok su najveći prihodi vakufa u to vrijeme ostvarivani od vakufskih dobara u selima Čagljevići i Jablanica. Dakle. muallim 2 dnevno) 9360 akči. Odnos sredstava pokazuje mnoge zanimljivosti. RS 832.. Dobit na novac donosila je 4535 akči prihoda. hatib. Svi dućani su stradali i nisu više donosili prihode vakufu. Iznosila je sada već skoro skromnih 36840 akči. Prema tome. upad Eugena Savojskog. mujezin. hanski potok 10. Razloga za tako što je više. Prije svega. Službe vezane uz samu džamiju i vakuf (imam. vakufski prihodi iznosili su 17. I nekretnine ovoga vakufa su u značajnoj mjeri devastirane. trošeno je (imam 10. Za vakufnamu se izričito kaže: . Međutim vakufnama je prilikom opsjedanja tešanjske tvrđave. pobirač vakufskih prihoda) 2520. Navedenim rashodima treba pridodati i obaveze koje su sa vakufskog zemljišta po osnovu timarskog sistema pripadale spahiji (200) i porez državi (400 akči).“25 Pokušaj poboljšanja stanja ovog vakufa vidljiv je kroz povećanje novčane sume zavještanjem drugih lica.683 akče. U mnogim slučajevima se apostrofira da je razlog nestanka vakufname . . nadglednik. jedan u samom gradu i jedan kod rijeke Usore. vakuf su stajale 13380 akči. mujezin 5. administriranje 460. nisu tako značajni (2232 akče) vidi se da su ta sredstva ulagana na održavanje vakufa. NUBiH. popravak harema 29. popravak džamijskog krova 300. 87. druge metalne proizvode 400). pobirač vakufskih prihoda. muarrif 3. Kasniji uvid u sredstva vakufa govori da je on u 18. prostirku džamije 90.. koji je ostavio teške posljedice u cijelom ejaletu pa i na sam Tešanj. 224. na službe u funkciji ibadeta i obreda. mutevelija. istina.Ovaj vakuf ima ovjeren Carski defter. administriranje (mutevelija. muallim. kći Ibrahimova. eksere 33. svijeće (mukavve) 196. Svemu treba pridodati i malo više nemara u odnosu na vakufsku imovinu usljed čega su češći zahtjevi za kontrolom vakufa. TS. Ne spominju se više ni 2 karavan-saraja. Osim toga i drugi ratovi u prvoj polovini 18. usljed jake vatre iz topova izgorjela i zbog toga je nestala. Iz kontrole vakufa izvršene sredinom tog stoljeća vidi se da je glavnica vakufa u odnosu na nešto više od jednog stoljeća umanjena za više od tri puta. lice zaduženo za prostirku 360 i 25 AP. hatib 4. kontrolor). Iz ostalih troškova koji. stoljeću značajno osiromašio.356 akči i u potpunosti su mogli pokrivati rashode u iznosu od 17040. I pored spomenutih ulaganja vakuf je ostvario višak prihoda od 7260 akči. Sumu od 2000 akči namijenjenu za osvjetljenje džamije uvakufila je Fatima. popravak mekteba 114. 12821 akča.

Vakif je predvidio nadoknadu i za onoga ko brine o podjeli novca nakon obavljenih ibadeta (djelitelju). Neke od njih su vjerovatno i dalje obavljane ali bez nadoknade. muallim. hatiba. Pored imamske i hatibske. mujezin. jedno lice učilo je Tebareke i Amme. učač sura Tebareke i Amme. zatim nadzorniku. Osim već ustaljenih. sa prvobitno 12 vakufnamom ustanovljenih. stoljeća neke su reducirane ili potpuno ukinute. nadzornik. stoljeća džamija je dobila i neke nove profesionalne službe: učača sale. sa 28 na 18 akči dnevno ili na godišnjem nivou sa 10080 na 6480 akči. Vakufnamom je ustanovljeno još mnoštvo drugih aktivnosti pobožnog karaktera: učenje sure Jasin. 5.2. Reduciranje nadoknada za navedene službe značajno je umanjilo izravne rashode džamije. pobirač vakufskih prihoda i nadzornik. imam i hatib. mutevelije. od zakupa dućana i zemljišta. što je razlog da se dalje ne spominju. Godine 1640. mujezina. imamsku i hatibsku službu obavljalo je jedno lice. vakif je funciju vakufa postavio na znatno široj osnovi. 6. 4. mujezin. učač Jasina. pobiraču vakufskih prihoda. muallima te administratora vakufa. ašereta poslije podne-namaza. Zanimljivo je da se ovaj put u rashodima ne dokumentira učenje Kur’ana poslije namaza ( Jasin. Budući da je iznos vakufskih sredstava bio veći nego u vrijeme uvakufljenja. mujezinska. koje su omogućavale efikasno funkcioniranje i ostvarivanje šire društvene uloge. Funkcije Ferhad-begove džamije Pored osnovne namjene i aktivnosti. Dakle. . 2. To su 1. imama. Suma u iznosu od 3000 akči izdvojena je i ovaj put za različite popravke. 1. nije jasno zašto je došlo do reduciranja. Na osnovu dokumentiranih aktivnosti do kraja 16. stoljeća nalazimo dokumentirano 7 službi u okviru vakufa. spominju se sljedeće službe: imam. nadglednika. odnosno ukinuto je njihovo finansiranje iz vakufskih sredstava. sure Mulk poslije jacijskog namaza. zatim služba mutevelije i pobirača vakufskih prihoda. muarrifa i lice zaduženo za prostirku. Amme). Tebareke. To znači da su rashodi umanjeni za oko 36%. mutevelija. sure Amme poslije ikindije. poslije sabah-namaza. početkom 17. ukinuta je naknada djelitelju. sredinom 18. mutevelija i 7.3. Ustanovio je brojne službe. ukinuto je učenje ašereta poslije podne-namaza (odnosno njegovo finansiranje). Prvo. muallim. pobirača vakufskih prihoda. dakle obavljanja molitvi. tu su još muallimska. hatib. Vjerovatno je to bilo uvjetovano prihodima koje je vakuf ostvarivao. 3. Očigledno su te funkcije preuzeli imam i hatib ili je ono bilo dobrovoljno.Tešanjski vakufi 49 osvjetljenje 180 akči.

Imami i hatibi Ferhad-begove džamije Vakufnamom je izričito određeno da džamija ima službu imama i hatiba i u tu svrhu vakif je odredio imamu 5 a hatibu 4 dirhema.. plaća . . 178.3.. Mula Mustafa prvi je imam Ferhad-begove džamije po njenom podizanju. vjerovatno je šejh Mahmud-efendija bio imam Ferhadbegove džamije. dnevnih. godine ponovo je uvedena praksa odvojenih službi imama i hatiba. Hatib je dnevno dobijao 6 akči (godišnje 2160 akči). pa i početka 17. stoljeća ne spominju imama i hatiba odvojeno. onda je potpuno neočekivano da hatib ima plaću manju od mujezina za jednu akču (godišnje 360 akči). što je ujedno i najprosperitetnije razdoblje vakufa. To bi se moglo pravdati vjerovatno dodatnim angažmanom u medresi ili u nekoj drugoj službi. njegovoj djeci i djeci njegove djece da kad god se što poveća od novca kao i prihoda od čifluka. To barem privremeno znači objedinjavanje te dvije službe. ili pak da je plaća hatiba samo za jednu akču veća od plaće muarrifa. Ako se uporedi sa drugim službama.3. Izvor s početka 17. što je pomalo neočekivano. 26 27 M. Izvori vrlo rijetko spominju imena imama. daju kao povećanje vazife spomenutom hatibu i spomenutom mudrom imamu vazifu u iznosu od trideset dirhema. TD. a hatib 4 (1800) akče. Tako je imam u 18. godine Mustafa.“ Od dvojice naprijed spomenutih imama u Tešnju 1597... . Zanimljivo je da je plaća hatiba ipak mala.. 435.27 Iz vakufname se naslućuje da je predviđeno da služba hatiba bude nasljedna. koje je evidentno u 17. stoljeću. i to nakon plaćanja resuma za spomenuti čifluk kao i ono što se poveća od žetve“.Vakif je uvjetovao spomenutom hatibu.50 Aladin Husić 1. Ždralović. dnevno 5“. sin Turhana.. ali se ipak može ukazati na nekoliko pojedinaca koji su u veoma širokom vremenskom okviru službovali u Ferhad-begovoj džamiji. Do 1640. Ta odredba glasi: . Međutim drugi izvori 16. tešanjskog kadije“. Budući da se kao imam i hatib spominje i 1565. stoljeću dnevno primao 10 (godišnje 3600).Medžmua Abdulkerima... jedno lice je obavljao predvođenje svih namaza.Vakif je uvjetovao spomenutom hatibu. njegovoj djeci i djeci njegove djece.imama i hatiba. dok je stavka za imama iznosila 12 (godišnje 4320) akči. to znači da je i tada bio na službi u ovoj džamiji. sedmičnih (džume) i godišnjih (bajrama). stoljeća je eksplicitan. te plaće neznatno smanjene. To znači da je u tom pogledu imam bio u znatno boljoj poziciji od hatiba.. . Dakle.26 Izgleda da su kasnije ipak pod utjecajem pogoršanja prilika. godine. Vakif je takvu mogućnost ugradio u tekst vakufname. Ovo povećanje vjerovatno je rezultat dobrog poslovanja vakufa.

211. Sredinom 17. stoljeća imam ove džamije bio je Abdulkerim. Njihov otac uživao je dućane.Tešanjski vakufi 51 Početkom 17.29 Na samom početku 19.28 oznajemo da je nekoliko godina kasnije (1772. vjerovatno naibu kadije Broda u Tešnju. godine pokušali su otuđiti čak i neki visoko pozicionirani službenici pokrajinske administracije. Iako takvi motivi mutevelije nisu detaljno objašnjeni. 1. 85. sinovima Ahmedovim. kada je u pitanju interes vakufa. zatim Mustafa i Salih iz Travnika. međutim. III. III.) hatib Ferhad-begove džamije bio Mehmed. 85. 12.31 Iako je u ovom slučaju mutevelija odigrao značajnu ulogu. VI. Omer-efendija.30 Uz devastaciju u vrijeme ratova vakuf je prolazio i kroz druge poteškoće. MD. Naime. Najzad su nastojali da visoke troškove mubašira prebace na teret vakufa. Aliji i Mahmudu. Jednu parcelu vakufa 1765. najodgovornijih službenika vakufa. 85. stoljeća (1804. VII. Među spomenutima je i hatib Ferhad-begove džamije. godine kada se kao imam Ferhad-begove džamije spominje Mustafa. katib bosanske defterhane. MD.4. Prvi mutevellija Gazi Ferhad-begovog vakufa 1559. i Ebu Bekir-čelebija. Dotični su dva puta gubili spor na sudu..32 28 29 30 31 32 MD. stoljeća u Tešnju je djelovalo 6 hatiba i 12 imama.3. neki Tahir. Sljedeći poznati podatak potječe iz 1765. g. kojega je vakif lično imenovao za upravitelja. Kao hatibi navode se: Mehmed-čelebija. jedan od mutevelija 1786. 12. sin Fejzullahov. Džaferhodža. vršio je dužnost mutevelije Gazi Ferhad-brgovog vakufa (džamije). MD. MD. pokušaje uzurpacije vakufske imovine. godine sprečavao je obnovu izgorjelih dućana Ferhad-begova vakufa trojici Tešnjaka: Mustafi. što im zalaganjem mutevelije nije pošlo za rukom.) Osman. ipak se čini se da prvi ljudi vakufa nisu uvijek pravili dobre procjene. godine znamo da je mutevelija Ferhad-begova vakufa bio Hasan. 85. Atribut . Omer-hodža. godine bio je Mula Hasan. 89. . 352. Mutevelije Ferhad-begova vakufa Moguće je ukazati na neka imena mutevelija. III. navedeno ko u kojoj džamiji obavlja hatibsku dužnost.munla“ ukazuje da je riječ o učenom čovjeku. koje prije smrti nije uspio obnoviti. Jusuf -hodža. 85. čini se da su ipak išli na štetu vakufa. Kasniji podaci su rijetki i tek 1775. Nije.

Iz tog pregleda proistjecalo bi da su u prvoj polovini 17. . 241. u korist mekteba. Ono što se nameće kao prvi dojam i novina jeste pojava velikog broja novčanih vakufa. sin Šabanov. 52. Mostar. stoljeća moglo biti podignuto pet novih džamija u Tešnju. hadži Nesuhov. kao i jedan novi mesdžid koji je podigao Hajdar-han. godine.33 To bi značilo da je u prvoj polovini 17. Hadži Omerovu i Hadži Nesuhovu te 2 mesdžida: Sufi Oruča i Hajdar-hana. Ismet Kasumović. Iz toga pregleda nije sasvim jasno ko je i u koje svrhe tačno uvakufio. ali i drugi pojedinci. U to vrijeme Tešanj je imao četiri džamije: Sultan-Selimovu. stoljeću u Tešnju je utemeljen veći broj novih vakufa. Džamija hadži Omera i Džamija hadži Nesuha. 168. Kadije Alaudin-efendije i Nesuhovoj. Tešanjska oaza islamske duhovnosti. Po iznosu visine novčanih vakufa tih 6 hatiba. kadije Alaudin-efendije. Ali-begov. Pored toga što su neki od vakifa svoja novčana sredstva uvakufili i za objekte sagrađene u 16.. bio najveća uvakufljena 33 34 O. Osmana Apansuza.. stoljeća U 17.Tešanj prije tri stoljeća“. stoljeću. Fatić. sasvim pouzdano podignute najmanje još dvije džamije. stoljeća. Omer-begovoj. Školstvo i obrazovanje u Bosanskom ejaletu za vrijeme Osmanske uprave. Ostaje nejasno zašto ostale džamije nisu navedene ili ih izvor ne dokumentira. Ali-begovoj.34 Još dva novčana vakufa imali su veće glavnice. za koju znamo da je postojala 1637.1. Sokolović. pojavljuju se i novi objekti za koje njihovi osnivači. mogli bi službovati u sljedećih 6 džamija: Ferhad-begovoj. To govori da se Tešanj razvijao intenzivnije nego što je to slučaj u 16. VAKUFI NASTALI U 17. Sokolović. A. Ahmed-begov.52 Aladin Husić 2. Ferhad-begovu. A. motivirani činjenjem dobra određuju sredstva za pojedine funkcije tih objekata. što ne treba isključiti. 126-127. Ovaj Ali-beg osnivač je i medrese u Tešnju. Prva polovina 17. Treba istaći da je novčani iznos od 52000 akči što ga je uvakufio Mustafa. Pored već ranije spomenutih objekata i njihovih vakufa u prvoj polovini 17. kadije Ali-efendije. kao i Ali-begov od 43000.efendije. O. Najveći sljedeći iznos za džamije predstavljao je hadži Nesuhov vakuf od 44000 akči. . osim što je naglašeno da je riječ o džamijskim vakufima. i to: kadije Ali-efendije i drugog kadije Alaudin-efendije.. Kadije Ali. .. Sudeći po iznosu glavnice vakufa od 92000 akči proistječe da je džamija hadži Omera. 1999. STOLJEĆU 2. poslije Ferhad-begove bila najznačajnija.Kreditne prilike u Tešnju“. stoljeću. stoljeća spominju se vakufi: hadži Omerov.

što u predviđanju mnogih vakifa podrazumijeva i održavanje. nadzornike i sl. stoljeća Ukupna novčana suma akumulirana u različitim vakufima iznosila je 614833 akče. To znači da su spomenuti vakufi sredinom 17. Ostatak vakufa su sitni vakufi. Takvih vakufa bilo je deset. Naturalne i novčane obaveze 21 vakufskog sela u okolici Tešnja prosječne veličine 31 domaćinstva. poslije iznosa glavnice Ferhad-begovog i vakufa hadži Omerove džamije. bilo da je riječ o službama neposredno uz džamije. hadži Aliefendije i hadži Šabana po 12000 te hadži Sulejmana 10000. Treba imati na umu da su i troškovi . Dakle. Iz proračuna se. odnosno po namjeni. To znači da bi se iznos vakufskih sredstava u gotovini mogao kretati približno u vrijednosti ukupnog brutoproizvoda tih sela. treba naglasiti da se među vakifima pojavljuju i četiri žene o čemu će u nastavku biti posebno riječi. stoljeća po tom osnovu mogli da donesu prihod između 60000-90000 akči godišnje. osvjetljenje. Njemu treba pridodati također iznos što ga je uvakufio hadži Hasan. Osim toga. Prema odredbama koje su vakifi ostavljali. dobijemo sredstava raspoređena na sljedeći način: najviše gotovine uvakufljeno je za džamije i mesdžide.2. stoljeća u Tešnju funkcioniralo ukupno 34 manja ili veća novčana vakufa. Ostali vakufi za mektebe znatno su manji. Struktura novčanih vakufa sredinom 17. Ovisno od interesovanja. Kada se uvakufljena novčana suma sagleda u cjelini. dobit se nije mogla kretati ispod 10%.Tešanjski vakufi 53 suma u tu svrhu. najmanje koliko su iznosile novčane i naturalne obaveze stanovništva 21 vakufskog sela u okolici Tešnja početkom stoljeća. muslimanima i nemuslimanima. Međutim. zanatlijama. vidi da je ponekad dostizala i 15%. također za obrazovanje. 2. trgovcima. popravke i slično. Suma uvakufljena u tu svrhu iznosila je 419835 akči. Dobitak je uglavnom pokrivao troškove raznih službi. dakle ibadete ili na službenike koji brinu o vakufima (mutevelije. ili 68% ukupne sume novčanih vakufa u Tešnju. popravke. To govori da je Tešanj bio razvijeno mjesto i grad bogatih pojedinaca. Tako je već prije polovine 17. predstavljao je treći vakuf u Tešnju. Značaj ove sume moguće je realnije sagledati tek u komparaciji sa nekim drugim iznosima. po osnovu poljoprivrede iznosile su 57467 akči. po ekonomskoj snazi. 170068 akči ili 28%. čija namjena je bila različito definirana od strane vakifa. poljoprivrednicima.) ili materijalne troškove održavanja tih objekata. pod jednakim uvjetima davana je muškarcima i ženama. Mnogo je manji interes uvakufljavanja vladao za mektebe. međutim. prostirku. prostirku i svjetlo.

Sokolović. u literaturi se ne ukazuje na druge podatke.35 O njenom utemeljitelju nema nikakvih drugih pojedinosti. doduše gotovinski. i tih nekoliko podataka dragocjeni su za obogaćivanje spoznaja o 35 36 37 A.54 Aladin Husić mekteba znatno manji u odnosu na džamije. Fatić. džamije i rasvjete. H. 24920 ili 4%. značilo bi da ona nije preživjela napad Eugena Savojskog.H. Pri sagledavanju ove strukture ne treba zaboraviti da su uz pojedine džamije djelovali mektebi te je dio sredstava iz cjeline velikih vakufa izdvajan za obrazovanje. Tešanjska oaza islamske duhovnosti. 2. Handžić uopće ne spominje. stoljeća. Teško da tako značajan vakuf ne bi bio spomenut u 18. Ćeman. nadilazio je sve druge (92000 akče) što znači da nije mnogo zaostajao ni za iznosom glavnice Ferhad-begovog vakufa. Ova struktura načinjena je na osnovu namjene definirane od strane vakifa. . M. Zanimljivo je da je A. Kako se ista ne spominje u 16. A. a nekad se taj broj kretao i do 7. niti prvih godina 17.Kreditne prilike u Tešnju“. koje su imale i po tri-četiri službe.4. Fatić. treća džamija po redoslijedu nastanka u Tešnju. 73-74.. proistječe da je po značaju to bila druga džamija u Tešnju. ali su i objekti biči lakši za održavanje. 42. Handžić. kao i za održavanje i popravke. Isti.. M. Skoro simbolična suma. Nesuhova ili Kapa džamija Osim konstatacije da je postojala. Urbana antropologija Tešnja. A. Premda je spominju vrlo rijetko. Najveća stavka za mektebe predstavljala je plaća za muallima. .. godine. A Survey of Islamic Cultural Monuments. održavanje infrastrukture. posebno ne na vrijeme nastanka.Tešanj prije tri stoljeća“. nastala je u prvoj polovini 17. Kako kasniji izvori ne spominju ovu džamiju niti njen vakuf. iz čega je proistjecala potreba i većih sredstava. dok drugi autori tek ukazuju na njeno postojanje. stoljeća. Tešanjska oaza islamske duhovnosti. stoljeću da se održao. .37 Izvori je spominju već 1640. Vjerovatno da je kasnije na njenom mjestu sagrađena neka druga džamija. Iz visine vakufa. Dakle. Urbana antropologija Tešnja. Ćeman. 168. 40. 75. u odnosu na prethodne odnosila se na razne druge svrhe. hana. A. stoljeća.36 Najvjerovatnije da je poslije Džamije sultana Selima i Ferhad-begove. puteva. godine. Naime. to znači da je mogla nastati u drugoj ili trećoj deceniji 17. To govori da je obim njenih aktivnosti bio sadržajan.3 Hadži Omerova džamija Jedini spomen ove džamije nalazimo 1640. koja su ili hadži Omer ili drugi dobrotvori namjenili za njeno funkcioniranje. 127. 42. česmi. 2. njen vakuf.

br.42 Također se spominje u dokumentu o medresi iz 18. Fatić.. Husejn Birlo uvakufio dodatnih 2400 akči. K K Tasnifi deft. stoljeća. Ćeman. 38 39 40 41 42 43 H. Novac su koristili uglavnom posadnici tešanjske tvrđave.6. M. II c. Handžić. sin Šabanov. 42. 2. Ona je imala i svoj vakuf čija glavnica je prvobitno iznosila 33600 akči.H. a kasnije je ipak obnovljena. BOA. A. stoljeća ipak potvrđuju njeno kasnije postojanje. 432. Ayverdi. Izvori iz 19. godine. Džamija šejha Hasan-efendije Podignuta je 1660/61. 75. Avrupa’da Osmanli Mimari Eserleri. Yugoslavya. sina Ali-begova Postojeća literatura uopće ne spominje ovu džamiju. godine istovremeno kada i džamija spahije Mehmeda. Ponekad se neosnovano poistovjećuje sa Nesuhovom džamijom. Ali-efendija. u njoj je 1743. 2005. namjenivši da se iz tih sredstava finansiraju potrebe osvjetljenja džamije. 40. Iz raspoloživog se vidi da je nastala u drugoj polovini 17. A. Urbana antropologija Tešnja. 7.. Sarajevo. Tešanjska oaza islamske duhovnosti. Ekrem Hakki Ayverdi.5. što sugerira da je ili preživjela napad Savojskog ili je i ona poslije toga bila obnovljena. Izvor daje zbir od 37000 premda navedene sume 33600 i 2400 daju nešto niži zbir. kitab. br. II. 433. Vakuf džamije Ishak-bega. stoljeća.40 Izvori ne dokumentiraju postojanje vakufskih sredstava. E. 18. . Sidžil tešanjskog kadiluka 1740-1752. odnosno njenu obnovu. Osim što se vidi da je osnivač Hasan-efendije bio imam i pročelnik nekog od derviških redova. Vakufska gotovina iznosila je 44000 akči. VUMA. 2425. 3. 67. godine. Avrupa’da Osmanli Mimari Eserleri.38 Zanimljivo je da se nešto kasnije ne spominje niti džamija niti njen vakuf. službovao kao imam. Džamija spahije Mehmeda Džamija spahije Mehmeda podignuta je 1660/61. Ona se spominje još jedanput znatno kasnije 1773. o džamiji kao i osnivaču ne zna se ništa drugo.41 2. Fatić. Kamil Kepeci Tasnifi deft. Porušio je Savojski.39 2. 2425.43 Korištenje sredstava vakufa donosilo je godišnji prihod od 5040 akči. A Survey of Islamic Cultural Monuments. 41. BOA.Tešanjski vakufi 55 njoj. i to azapi (konjanici) Mustafa-aga. 1981. Tešanjska oaza islamske duhovnosti. H. Čar-Drnda. Za istu je i drugi dobrotvor. Posebno je zanimljivo da ga nema spomenutoga prilikom kontrole vakufa sredinom 18. A. uvakufljena od strane osnivača džamije. stoljeća. godine. Time je ukupna novčana suma vakufa iznosila 36000 akči. Istanbul.

Kao garanciju za navedena sredstva mutevelija je založio svoju bašču. NUBiH. Iz prirasta vakufa finansirano je stručno lice za održavanje i opravku sahata na kuli. Mazalić. stoljeću. 87.44 Taj podatak potvrđuje da se ipak radilo o značajnijem vakufu.8. Prema tome. I sam mutevelija bio je korisnik ovih sredstava. Tešanj. a ne u 18. pretpostavljalo se da bi upravo tada mogla biti sagrađena i sahat-kula. odnosno on je cjelokupan vakuf koristio pod murabehu (prirast). (1957). i iznosila je 10 akči. Vjerovatno je nastala na mjestu neke od prethodnih džamija ili mesdžida koji nisu očuvani. 2. STK. Iz činjenice da je imala imama i hatiba. u odnosu na druge službe. Bio je namijenjen za održavanje sahat-kule u Tešnju. Za vakufnamu ovoga vakufa se izričito kaže da je nestala za vrijeme okupacije. Vakuf umrlog Mehmed-efendije za sahat-kulu Nije preciznije poznato kada je ustanovljen ovaj vakuf.. i vrijeme podizanja sahat-kule treba tražiti u 17. Naše starine 4. .56 Aladin Husić Uvejs-ćehaja. za službu dobijao po 1080 akči. donjeg dijela grada. Iz rashoda se vidi da je uz džamiju postojao i mekteb za čijeg muallima je vakif odredio dnevno 4 akče ili 1440 godišnje. dakle. mutevelija hadži Hasan-efendije također je imao naknadu od jedne akče dnevno. dakle godišnje 360 akči. Sarajevo. Dnevna plaća. godine. ali je ovdje vakif u isti rang stavio i mujezina. dakle prije opsade Tešnja u vrijeme Eugena Savojskog. što je ipak pomalo neobično. te mujezina. o kojemu je brinuo mutevelija. Husein-beg i ostali. sin Ibrahima Hodžića. II. 502. Mustafa. Izabrana djela. podizanju tzv.. 1991. Đ. i još uvijek nedovoljno precizni. Za rukovođenje vakufom. Ne iznenađuje za imama i hatiba. vidi se da je riječ o značajnijoj džamiji. 26. Ovaj vakuf zanimljiv je iz još jednog razloga. 300. 223. nekoliko podataka dovoljno je za pomjeranje vremena nastanka u 17. Zanimljivo je da su dnevnice za svu trojicu identične. posebno imamsku ili hatibsku. Hamdija Kreševljaković. mujezin 3.Sahat-kule u Bosni i Hercegovini“. RS. . Iako veoma oskudni. 44 45 AP. Kreševljaković. 832. bila je visoka. H.000 akči. hatib 3. Smatralo se da je sahat-kula u Tešnju sagrađena 1703/1704. Glavnica zavještanog vakufa iznosila je 24. Iz tih sredstava finansirane su sljedeće službe džamije: imam dnevno 3 akče. Svaki od njih je.45 Kako su nakon Karlovačkog mira poduzeti značajni napori na dogradnji tvrđave. Iz iznosa godišnjeg prirasta 3600 akči proistječe da je novac davan uz prirast od 15%. Iz titule se razaznaje da je vakif bio jedan od imama u Tešnju. stoljeće.

H.49 Dakle.uglednih ljudi“ koji su posvjedočili oporuku koju je vakif ostavio na samrti. H. . taj mesdžid nastao je početkom 18. Čar-Drnda. Iz imo46 47 48 49 AP.47 Kako se iz navedenog. sin hadži Mustafe i Ibrahim Behlilović. Handžić. A. Vakif za džamiju ostavlja novčani vakuf u iznosu od 250 groša(?). 53. NUBiH.. ovaj objekat prvobitno je bio sagrađen kao mesdžid a kasnijom dogradnjom i adaptacijom pretvoren u džamiju. STOLJEĆU 3. vjerovatno. godine već je bio pretvoren u džamiju. Tada se izričito spominje kao džamija.Amasyalu hadži Alija“. Kao svjedok pojavljuje se muderris Mustafaefendija..Tešanjski vakufi 57 Dakle.da je sagrađen i znatno ranije“... 39-40. Mala je vjerovatnoća da su u toj fazi razvitka Tešnja u jednoj mahali postojala dva sakralna objekta. imam džamije Tabhana“. 832. Dileme oko ove džamije djelimično rasvjetljava vakufnama napisana prema oporuci .1 Džamija hadži Alije. tabak porijeklom iz Amasije. TS. i to sa istim imenima osnivača.46 Tolike plaće imali su samo imami Ferhad-begove džamije. imam koji se i 1741. Jedan od tih uglednika je hadži Hasan-efendija sin Husein-efendije. godine. stoljeća i do 1741. 3. A Survey of Islamic Cultural Monuments.. U stvari.iz 18. Osim njega prisutni su još imam i hatib hadži Salih-efendije. jula 1753. To bi značilo da je bio imam neprekidno više od deset godina. Na osnovu vakufske dokumentacije . Naime. dakle i mesdžid i džamija. 53. Sidžil Tešanjskog kadiluka. pisao ju je tešanjski kadija Husein. stoljeća“ znalo se da je ovaj objekat prvobitno podignut kao mesdžid koji je utemeljio . Iz kasnijih podataka moguće je doći do nešto preciznijih datacija. sina Hasanova (Tabačka) O ovoj džamiji postoje malobrojni i uopćeni podaci sa dosta nedefiniranim vremenom nastanka. Takva praksa je već poznata i u nekim drugim slučajevima. pretpostavljalo se ..hadži Alije.Hasan-efendija. spomenut je samo . Čar-Drnda.ponos imama“. Rijetke su prilike da se imami tituliraju sa . ali bez imena. osim naziva mesdžida i imenovanja službenika u njemu ništa drugo nije moglo razaznati. sina Hasan-efendije“ 17.48 Očigledno je ovaj imam bio učen i vrlo ugledna ličnost u lokalnoj sredini. godine spominje kao imam džamije u mahali Tabhana. VAKUFI NASTALI U 18. U prisustvu . 224-225. Sidžil Tešanjskog kadiluka. To je. inkasirao je 3600 akči godišnje.. 130.

Ostalim službenicima. kao jedan od prvih potpisnika spominje se hatib Hadži Alijine džamije po imenu Ahmed. dakle.58 Aladin Husić vine izdvojeno je 250 esedi groša. mujezinu 3 (godišnje 1080). Te su stavke. Ona se ne baš dovoljno uvjerljivo i argumentirano spominje kao . Ukupan rashod za službenike vakufa iznosio je 4680 akči. RS.Defterdarija“ 50 51 52 53 AP. 50-53. 832. Samo uz ta dva uvjeta dopušteno je novac davati na korištenje. i to Ahmed-age. uz siguran zalog i čvrste jemce. prema volji vakifa. AP. njegovog pomoćnika Ibrahima. utrošen je za prostirku. godine. 39. stoljeću. nakon podjele plaća definiran je u druge svrhe. Upravljanje vakufom vakif je povjerio bližim srodnicima. 86. mujezina 3 (1080). 85 VI. NUBiH. popravke i uređenje džamije. licu koje brine o prostirci 1 (360) i muteveliji 3 (1080) čuruk akče. čak ga je u gotovinskom iznosu i nadilazio. Rashodi su plaća imama i hatiba 6 akči dnevno (2160). Višak novca određen je u dobrotvorne svrhe. dakle imamet i hitabet dnevno po 6 čuruk akči (godišnje 2160). TS. 181. mutevelija 3 (1080)..51 Iz jedne predstavke upućene iz Tešnja 1772. Spomenuti Ahmed hatibsku dužnost obavljao je najmanje do 1780. iznosile koliko i rashodi za finansiranje pojedinih službi vakufa. I to je uz hatiba Ferhad-begove džamije u to vrijeme jedini potpisnik iz reda hatiba. popravku i prostirku. MD.52 3. a nadzor nad vakufom i njegovim funkcioniranjem vršile su vakifove odrasle kćeri Sakina i Emina. U trenutku kontrole 24000 bilo je na posudbi kod posadnika tvrđave u Tešnju. nastala prije 1640. Defterdarova džamija Historijska literatura još uvijek nema iskristaliziran stav o ovoj džamiji. da ih mutevelija preuzme i daje u zakup uz prirast od 11. Ostatak prihoda od 4320.53 Njen naziv . osvjetljenje. RS 832. godine“. Iz prirasta tih sredstava definirano je plaćanje imama džamije za obavljanje 5 vakata i džume. Godišnji prirast koji je donosio vakuf iznosio je 9000 akči (dakle davan je pod 15%). NUBiH. I to dovoljno govori o njenom statusu.2.50 U kontroli vakufa izvršenoj 1757. Ostatak prihoda. Alije bajraktara i ostalih azapa (konjanika). godine vidi se da je glavnica vakufa iznosila 60000 akči.džamija Mustafa-paše. osvjetljenje. 219-220. 23. godine. A. Uz Ferhad-begov bio je to najznačajniji vakuf u Tešnju u 18. . dakle zapovjednika tvrđave. sina hadži Hasana..5%.TS. A Survey of Islamic Cultural Monuments. Handžić. lica koje brine o prostirci 1 (360). Za muteveliju odredio je svoga bratića Osmana.

54 Premda može biti koincidencija. TS. posebno izostankom izvorne potvrde.Fatima. mogla bi se postaviti hipoteza da je spomenutu džamiju podigao Ahmed. hatiba 3. Nije poznato ime mutevelije ovoga vakufa. Godišnji troškovi službi su. mujezina 2. ime Abdullah-paša. to bi mogla biti kći bivšeg kadije. što znači da je novac davan uz prirast od 15%. finansirane su službe imama 5 akči dnevno (godišnje 1800).Deftedarovu džamiju“.. stoljeća pod imenom Mustafa-pašina ne registriraju. AP. stoljeće. nije zanemariva povezanost Defterdarove džamije sa porodicom Defterdarevića.5 (1260). Po pretpostavci.55 Osim toga. Godina (1781). vrlo indikativnim se čini da je veću sumu novca za ovu džamiju uvakufila .. Godišnja dobit iznosila je 4320 akči. Vakuf ove džamije bio je u gotovini u iznosu od 28800 akči što ga je uvakufila . 20. dakle. jer se u kontekstu vakufa spominje uvakufljenje za . budući da je imala službu imama i hatiba.5 (900).Tešanjski vakufi 59 vezao se za atribute njenog obnovitelja Abdullah-paše Defterdarije-Sarajlije. Očigledno da se radilo o značajnijoj džamiji. bivši kadija Tešnja. po izno54 55 H. moglo bi se pretpostaviti da je riječ o ne tako davno podignutoj džamiji. Ukupna novčana masa time bi dostigla 33120 akči.Fatima.Defterdarija“ činili su se dovoljnim za neka rješenja o njenom nazivu.. Sredstva ovakog vakufa na korištenje uzeo je poduzetnik Husein Karahodža. 832. Iz tog prirasta. NUBiH. . i to 1757. Čar-Drnda. Iako još uvijek bez dovoljno jake argumentacije.. 33. u različitim varijantama. godine. iznosili 3960 akči. njeno podizanje svakako treba pomjeriti u 18. dok je ostatak od 360 akči. Budući da je izvori iz 17. Nije poznato ni puno ime njenog osnivača. trošen na osvjetljenje džamije. 220. U izvorima u koje je ostvaren uvid ona se spominje samo jedanput. Sredstva su bila namijenjena uglavnom za izdržavanje spomenute džamije iz dobiti koja je ostvarivana iz navedenih sredstava. RS. Izvori daju dovoljno razloga usljed kojih u spomenutim postavkama ipak treba nešto korigirati. U svakom slučaju. koja je željela osigurati funkcioniranje zadužbine njenoga oca. bosanskog valije (1780-1785). kći Ahmedova“. čiji dio je i spomenuti kadija. prema odredbi vakufname. Sidžil Tešanjskog kadiluka. Budući da je spomenuta džamija imala sredstva samo jednog vakifa. ali punog imena Ahmed Seid Defterdarević. 23. kako je vakufnamom bilo definirano. kći Ahmedova“. Ta se pretpostavka zasniva na činjenici da se navedeni kao kadija Tešnja spominje 1740-42. u imenu oca. Iz zavještanih sredstava potpuno je jasno da je riječ o osobi koja je pripadala višem sloju društva. godine. posebno atribut . 86.

spominje . stoljeća tek je nešto malo zaostajala za Ferhad-begovom džamijom. imam. Zanimljivo je da je svaka od spomenutih svoja sredstva uvakufila u obrazovanje. Čak se pretpostavlja da bi mogla biti identična sa džamijom spahije Mehmeda iz 1660-61 ili. Među spomenutima. Tešanjska oaza islamske duhovnosti.. godine. stoljeća. 85/III. njeno podizanje treba tražiti u prvoj polovini 18. RS. osim uobičajene konstatacije da je postojala i mnogo ranije u odnosu na vrijeme obnove.Aliju. O ovoj džamiji zna se tek toliko da ju je sagradio . ujedno i korisnik spomenutih sredstava. zavještala je džamiji u Lepenici 5000 akči. 20 MD.56 Vrijeme gradnje džamije nije poznato. Među dobrotvorima pojavljuju se: Selima. Guvanjska (Harman) ili Sejjid-Sulejmanova džamija Uglavnom je poznatija po imenu svoga obnovitelja. možda. Ostale su imale identične sume od 2400 akči. Prema usmenoj tradiciji jedna je od najstarijih u Tešnju. džamijom šejha Hasan-efendije. 3. dakle murabeha je iznosila 15%.57 U svakom slučaju. kćeri Ahmedove. Ona je za Za Defterdarovu džamiju ona je uvakufila 28800 akči. prema tome ni njenog osnivača. Iako je riječ o iznosima do visine jednoga osrednjega mehra. Hasna-hatun. imama džemata Harman“.60 Aladin Husić su vakufa u gotovini sredinom 18. Dobit je u potpunosti mogla podmiriti rashode džamije. 370. godine. NUBiH. Iz prihoda ovoga vakufa finansirani su osnovni rashodi spomenute džamije. Umi Kulsum. hatib. za mektebe. . A Survey of Islamic Cultural Monuments. nije poznato ime džamije. godine. Najranija vijest o džamiji u mahali Harman (Guvnu) potječe iz 1753.3. A. sina Jusufova. Sejjida-Sulejmana.Hasan-hodža“. mujezin i osvjetljenje džamije. 4. koja se spominje samo 1773. Emina. godine. koji ju je obnovio 1863. sin Hasanov. 43-44. Ovaj vakuf se prvi puta spominje 1756.58 Nažalost. Habiba-hatun i Kademšah. neophodno ih je posebno istaći. najveći iznos zavještala je Emina 4800 akči dok je najniži od 2000 uvakufila Kademšah. Fatić. iako 56 57 58 59 A. Jedini podatak. TS. 45. ŽENE VAKIFI U TEŠNJU Prvi podaci o ženama vakifima datiraju iz 1640. 39-40.59 Imam te džamije bio je Hasan. godine. AP. Ovdje ćemo posebno izdvojiti i naglasiti već spomenuti vakuf Fatime. Handžić. Godišnji prirast bio je 750 akči. kći Velije. zapravo..

Ovo je bio novoustanovljeni vakuf jer 1756. dok je hatib nije dobijao čak ni punu akču (godišnje 350). MD 6 (85/III.64 Razlog takvoj dataciji jeste činjenica da je Ebu Su’ud upravo te godine u praksu uveo obavezu traženja dozvole od sultana za postavljanje musalle.61 Brzo potom. 60 61 62 63 64 65 66 AP. Salih spominje kao . Ćeman. br. imam je dobijao tek nešto više od jedne akču dnevno (godišnje 400). kći Ibrahimova uvakufila je 2000 akči za Ferhad-begovu džamiju. M.Musale u balkanskom gradu“. izgleda.62 Iste se godine kao imam džamije u Lepenici javlja i Derviš Hasan. 87.imam i hatib džamije u selu Lepenica“. 1777. Fatić. barem privremeno reduciran broj službenika.. 152. vjerovatno što u to vrijeme nije bila još ni ustanovljena. Iako su i u Lepenici postojale odvojene službe. Urbana antropologija Tešnja..’’ Iz ovog vakufa se jasno vidi razlika u službi u gradskim i seoskim džamijama. 38. 5. MD. Ta sredstva prema njenoj želji bila su namijenjena za osvjetljenje džamije. godine još nije imao napisanu vakufnamu. Sredstva tog vakufa na korištenje uzeo je odobaša Semiz Ahmed. i pridodati spomenutom vakufu. 195). stoljeća Fatima. 417). godine. 138. NUBiH. imama i hatiba. XII. 85. 1990. jer se 1775.60 Kasnije je i u ovoj džamiji.66 Međutim vakufnamom uopće nije spomenuta. RS. Islamska misao. (85/III. Budući da je prvi put izvori registriraju tek 1604.. .Tešanjski vakufi 61 se uvijek naglašava . Otuda je u literaturi do sada 1537.63 Sredinom 18. MD 69 (85/III. . godina postavljena kao jedan od mogućih povijesnih međaša njenog uspostavljanja. 832. 370). MUSALLA Nedostatak izvora ne dopušta definiranje užeg vremenskog okvira koji bi se mogao postaviti kao vrijeme ustanovljenja musalle (namazgah) u Tešnju. TS. 45-46. Tešanjska oaza islamske duhovnosti. 221. A. godine vidimo da u istoj ipak služe dva imama od kojih je kao drugi imam džamije Ahmed. sin Alije.po najnižoj stopi od 11.65 Druga pretpostavka je da je musalla nastala kada je formiran Ferhad-begov vakuf. tada već kao vakuf džamije Ferhat-bega. Dušanka Bojanić. Nema je ni u rashodima vakufa.. Moglo ju je i neko drugo lice uvakufiti.5%. godine. H. to znači da je moguće odrediti i drugi međaš.

Sakralni kapaciteti do 1565. te još jednim mesdžidom. Travniku i sl. Ćeman. Situacija nije bolja ni u okolici Tešnja. čini se da čak i nakon toga ona ne bi mogla biti brzo ustanovljena.. i to gotovine. stoljeća približio broju od 300 domaćinstava. Posebno što je Tešanj još 1565. Zenici. godine. Urbana antropologija Tešnja. mesdžid Sufi Oruča. očito da oni nisu mogli zadovoljiti navedene potrebe. Kako se Tešanj krajem 16. izdvaja se nedefinirana suma za održavanje . ali se spominje 1604. mogla je još uvijek zadovoljiti potrebe grada. Kako je već 1559. Prema tome nije riječ o medresi i o mektebu.musalle“. stoljeća. Zato bi. 67 M. Ferhad-begova džamija sa džamijom u tvrđavi. Iz istog vakufa. ne spominje se u vakufnami 1559. posebno užoj. s obzirom na navedene okolnosti. stoljeća. godine u potpunosti su mogli zadovoljiti potrebe grada. 6. Sadržaj vakufname jasno definira jednu obrazovnu ustanovu . sa 159 domaćinstava. godine. Posebno što je već i u okolici Tešnja. kao što je to uspostavljeno i uz Ferhad-begovu džamiju. Naime.67 U to vrijeme medrese nisu funkcionirale ni u mnogo razvijenijim mjestima. godine relativno mala kasaba. veličine većeg sela. Uz mesdžid Sufi Oruča već je moguće da je funkcionirao neki oblik obrazovanja. a nikako u sredinu. . treba doživjeti stanovitu korekciju. čak i uže okolice. kao zasebni objekti. bilo u okviru samih džamija a kasnije separatno. što bi moralo biti naglašeno. niti po njenom osnivanju niti kasnije.mnogobrojnost muslimanskog stanovništva“ onda bi njeno ustanovljenje trebalo pomjerati u drugu polovinu 16. Ako k tomu dodamo još i da u tim domaćinstvima ima 27 nemuslimanskih. godine završena gradnja Ferhad-begove džamije. onda se ponuđeno teško može prihvatiti kao vrijeme uspostavljanja. stoljeća Tešanj je još uvijek maleno mjesto. sa 65 domaćinstava. većinom muslimansko stanovništvo.H. čak i kraj. do sredine 16. kao i uz sve kasnije podignute džamije. a sakralni kapaciteti ostali na ranijem nivou. MEKTEBI Pretpostavka da su u Tešnju mektebi postojali uz džamiju Selimiju (tvrđavsku).kuću koja je u blizini spomenute džamije (medresu) za ljude i djecu koji se žele podučavati Kuranu“.. Tvrđavska džamija što zbog svoga položaja što namjene teško da je mogla imati mekteb.62 Aladin Husić Budući da je jedan od uvjeta .. 91. Naime. te je musalla predstavljala veoma praktično rješenje. vrijeme ustanovljenja trebalo tražiti na samom kraju 16.

novčani vakufi. Čak 18 dobrotvora svoja novčana sredstva namijenilo je u te svrhe. dakle džamiju. barem u visini 4 dirhema. Tešanj. 168. TS 223. Da je riječ o dvije ustanove morala bi se pojaviti dva lica. No pitanje obrazovanja u Tešnju treba promatrati.Medžmua Abdulkerima.70 U selu Komušina postojao je mekteb koji je podigao Ismail-ćehaja. istakli da je nastao u drugoj polovini 17. ne samo kroz broj džamija nego i kroz jedan drugi aspekt. Sredstva u zakup uzeo je mutevellija vakufa. Već smo za ovaj vakuf. Abdulmumin.dva dirhema za učitelja djece“. Dalje. Izvori ih rijetko dokumentiraju te su rijetki oni koje možemo poimenično navesti. . ne računajući već poznati Ferhad-begov mekteb. Ahmet-hodža iz Kaloševića. AP. Osman. To znači da još uvijek funkcionira samo jedna ustanova. RS 832.Tešanj prije tri stoljeća“. NUBiH. i drugi. Osim objekta. Plaća muallima ovog mekteba iznosila je dnevno 4 akče (godišnje 1440). Nije poznato kada je podignut. RS. 87. i to: Mustafa-hodža. hadži Mehmed 10000. 68 69 70 71 M. vakufska sredstva za mektebe u Tešnju iznosila su 170068 akči. među kojima i četiri žene. godine također spominje samo muallima. Naime. 832.Tešanjski vakufi 63 To je posebno teško opravdati ako u rashodima vakufa imamo samo stavku . U ranije ustanovljene mektebe. sin Šabana 52000. i to mekteb.68 Ovdje nalazimo dvije važne indikacije koje idu u prilog tome da je riječ samo o mektebu. dva dirhema.69 Broj mekteba nije nužno vezan za broj džamija.. specifikacija rashoda 1604. i druga indikacija visina plaće predviđena za učitelja. hadži Sulejman 10000. NUBiH.71 Ključne riječi: vakufi. A. Šaban 12000. Jedini koji je spominje imenom jeste mekteb Ferhad-bega. Ali-efendija 12000. ali se spominje 1756. AP. prema tome i mekteb. stoljeća.. . Ždralović. Sokolović. sakralni objekti. 86. i opet uz dvije akče nadoknade dnevno. h. Neki su se među njima ipak izdvajali i to: Mustafa. čije ime osnivača znamo. ubraja se mekteb u kompleksu džamije Ishak-bega. sina Ali-begova. STK. Hasan 27000. Muderrisi bi morali biti bolje nagrađeni. godine. jer su vakifi mogli osnivati mektebe neovisno od džamija ili mesdžida. Koliko je doista bilo mekteba teško je je decidirano reći. . Njih je spomenuto 6. vakif je uvakufio 12000 akči iz čijeg prihoda će se finansirati muallim ovoga mekteba. Ibrahim i Husejn iz Piljužića. O.. 220. 177. Čini se ipak da bi najrealnija procjena broja mekteba bila broj učitelja (muallima ili hodža). tešanjskog kadije“.

educational or other objects or money-based waqf. cash money from the endowment (waqf) in town of Tešanj was very respectable. Special attention is given to the money.64 Aladin Husić Summary Waqf of the town of Tešanj (With special emphasize on money based waqf ) The town of Tešanj belongs to the type of town which was developed in Oriental-Islamic style with recognizable elements of urban structure and sacral architecture thanks to the endowments (waqfs). Despite very turbulent period through which town has passed. First of all is. It has been proven that certain number of waqf was not yet recorded in literature. it has preserved many feature of those times. Based on newly discovered primary sources it is possible to prove a new time of establishment of these waqfs and also closely look at their functioning during centuries of the Ottoman reign. In this work we have tried to follow functioning of some waqfs. changes which appeared during their functioning. Analysis of money amounts shows that they had very wide social importance in town. Muslims and non Muslims. it was given under same conditions to men and women. their role in up keeping of functioning of some endowments. its services. This work is an attempt to redefine already existing claims in literature about some well known endowers (waqfs) in town of Tešanj.based waqf. Our intention was to pay attention to a new waqf as well. . regardless whether they were sacral.

140-142.).2006. narodu i domovini. osmanisti. str. odlučnost.). odnosno okitile su njegovu filozofiju života „odjećom bogobojaznosti“. rasprava i drama o Husein-kapetanu napisao je naš poznati bibliograf Mustafa Ćeman. naobrazba i prakticiranje islamske duhovnosti snažno su utjecali na karakterne osobine Husein-kapetanove ličnosti. a još manje o njegovim vakufima koje je uvakufio za potrebe muslimanske zajednice. Prilog je objavljen u spomenutom zborniku radova Vijećanje bošnjačkih prvaka u Tuzli 1831 . Mariborski tisak. malo se zna o njegovom duhovnom životu.godine. književnici i umjetnici. BZK Preporod Gradačac. drugo prošireno izdanje. do 1832 . njegova ljubav prema vjeri. zbornik radova sa naućnog skupa „Značaj Pokreta Husein-kapetana Gradaščevića u brobi za autonomiju Bosne i Hercegovine“ (Tuzla. stoljeću. Uvod Husein-kapetan Gradaščević.2. 2007. Također. BZK “Preporod“ Gradačac. Maribor. 2 . Huseinkapetan Gradaščević (1802-1834. Aličić. Vjerski odgoj. godine. kao što je slučaj u ovom radu. Bibliografiju studija.Nusret Kujraković VAKUF HUSEIN-KAPETANA GRADAŠČEVIĆA 1. godine u kojem nije podrobnije tretirao historijat vakufa od njegova utemeljenja. zatim činjenju hajrata i uvakufljavanju svog imetaka u korist muslimanske zajednice. Gradačac. hrabrost i dobrota.1 I pored toga što su rasvijetljene mnoge dionice njegovog života. biografija . Gradačac. str. . Na tim osnovama gradila se njegova moralna. a objavljena je u djelu Sadika Šehića Zmaj od Bosne. Husnija Kamberović. 2002. Autor ovog rada napisao je prilog o oduzetim vakufima Husein-kapetana od 1945-1999. sažet prikaz onih koji su pisali o Huseinkapetanu vidi: Vijećanje bošnjačkih prvaka u Tuzli 1831 . 1996. Sarajevo. dr. str. kao što su: samopouzdanje. Ovaj rad je prilog Husein-kapetanovoj biografiji. vojnička i politička ličnost. 3.godine. O njegovom liku i djelu pisali su mnogi historičari.godine.Uz dvjestotu godišnjicu rođenja -.. 1994. Pokret za autonomiju Bosne od 1931. Zmaj od Bosne.. 127-146. bio je jedna od najznemenitijih historijskih ličnosti Bosne i Hercegovine u 19. Upravljao je gradačačkom kapetanijom i bio na čelu Pokreta za autonomiju Bosne 1831/32.2 Nije poznato zašto se dosada zanemarivala ova važna dionica u Husein-kapetanovom djelovanju. koji će 1 Više o biografiji Husein-kapetana vidi: Ahmed S. 150-167.

dj. Sarajevo.. pomagač sirotinje i raje. Derviški redovi u jugoslovenskim zemljama. str. Vijećanje bošnjačkih prvaka.4 Može se reći da je postojala i da postoji neupitna narodna jednodušnost o Husein-kapetanovoj pobožnosti i odanosti vjeri. 5 .“5 3 4 Dr. Duhovni život Husein-kapetana Gradaščevića Opisi i izjave Husein-begovih savremenika o njemu. Prvi je predstavka koju su Bošnjaci uputili Porti iz Prištine. godine dolazio kod šejha Abdurahmana Sirije u njegovu tekiju na Oglavku kod Fojnice. bio je na strani Husein-kapetana. ko poznaje državne poslove. Prvak ovog ejaleta. O Husein-kapetanu Gradaščeviću i njegovom duhovnom životu.. 45-46. Na temelju njegovog skromnog života moglo bi se pretpostaviti da je bio derviš“. ko je odan vjeri i državi i ko pomaže nemoćnu raju. Ahmed S.3 Na to bi mogao upućivati i podatak da je Husein-kapetan i prije 1831. porodična tradicija. str. kapetan Gradačca.. koji se kod svih smatra vjeran i ispravan. i 1832. kapetan Gradačca. nav.. dobročinitelj vjere i države. Husnija Kamberović. „ali se ne zna da li je sam Husein-beg pristupio nekom derviškom redu. zahtjev) stanovništva na sudu u Sarajevu da se Husein-begu povjeri upravljanje Bosnom.. kod nas svih poznat kao vjeran i pošten. malih i velikih (bogatih i siromašnih). niti je ostalo zabilježeno da je učestvovao u derviškim zikrovima..... 2. Džemal Ćehajić. u svakom je slučaju sposoban i u stanju da upravlja ejaletom. poštovan od svih. U vrijeme Pokreta za autonomiju 1831.. Poznato je da je Husein-kapetan stekao temeljito islamsko obrazovanje i odgoj te da su među njegovim učiteljima bila i dva šejha nepoznatog derviškog pravca.. hrabar i pobožan. str. 17.dj. Husein. Husein-beg.. U to vrijeme Abdurahman Sirija. ima osobine koje odgovaraju onome što smo ranije iznijeli iz Kur’ana i hadisa. u kojem stoji sljedeće: „Glava ove zemlje.neko iz ejaleta. a u kojoj traže da se za valiju Bosne postavi „. pomagač sirotinje i raje. Ovo općeprisutno uvjerenje može se potvrditi sa dva sačuvana dokumenta.. vakufi i sačuvani dokumenti i stvari su najrelevantniji i najistinitiji pokazatelji njegovog duhovnog života. Također.“ Drugi dokument je mahzar (molba.66 Nusret Kujraković rasvijetliti i upotpuniti nedostajuće iz životnog mozaika Husein-kapetana Gradaščevića. 1986. nav. 382-391.. 56. Enes Pelidija. Aličić. najpoznatiji šejh nakšibendijskog tarikata u Bosni. str. po prirodi svojoj pobožan i ispravnog vladanja. uživao je veliki ugled kod svih muslimana Bosanskog ejaleta.

oktobra 1831. str. U knjizi Sadika Šehića.dio je iz tesbiha poslije klanjanja namaza.š. Allahovim lijepim imenima i jednoj rečenici iz zikra (tesbiha) poslije namaza. drugo prošireno izdanje. Mariborski tisak. a što nije tačno. dž. kombinacija ova dva ajeta vrlo je česta prilikom učenja tevhida i drugih zikrova. rob mu Husein . Rečenica: „Nema snage osim Boga velikog!“ . jer se radi o kur’anskim ajetima. . Zmaj od Bosne. Husein-kapetan je 29. Ove ajete potpunije je preveo Besim Korkut: „Dovoljan nam je Allah i divan je On Gospodar. vjerno odslikava Husein-kapetanovu životnu filozofiju i odanost islamskim načelima. godine izradio zlatar Ambro iz Gornjeg Vakufa. a okolo u sedam polja pisalo je: „Pomoć je od Boga i pobjeda skora i obraduj vjernike! Bog nam je dosta i zaista je upravitelj i naš gospodar i zaštitnik.Husnija Kamberović. Nema snage osim Boga Velikog. Kada je riječ o sedam usklika Stvoritelju. 6 7 Dr. A divan je On zaštitnik i divan pomagač. U ulozi bosanskog vezira. 1994.). koji je 1831. Bosanska riječ.Uzdam se u velikog Stvoritelja.. objasnit ćemo porijeklo sadržaja pečata. godine izdao bujruldiju kojom je naredio da se poprave sve džamije i mektebi. i 181. str. a ispod ime Husein-kapetana. 115 pod znacima navoda neveden je i dio sadržaja pečata. Maribor..“ Ispod je bilo ugravirano sedam usklika Stvoritelju: „O Prijatelju! O Slavni! O Mogući! O Darežljivi! O Milostivi! O Pokrovitelju! O Oprosniče!“6 Budući da su to prethodni istraživači propustili učiniti. Prijevod sadržaja na Husein-kapetanovom pečatu glasi: „Uzdam se u velikog Stvoritelja. Rečenica: „Bog nam je dosta i zaista je upravitelj i naš gospodar i zaštitnik“ – predstavlja kombinaciju završnog dijela 173.Vakuf Husein-kapetana Gradaščevića 67 Sadržaj natpisa na njegovom zlatnom muhuru.“ (Besim Korkut. str. navedena je godina izrade pečata. Husein-kapetan Gradaščević između legende i povijesti.sastavljena je od riječi kojim musliman izražava svoju predanost i pouzdanje u Allaha.dj. Prva rečenica . rob mu Husein“. U muslimanskoj tradiciji. radi se zapravo o sedam Allahovih lijepih imena. da se namazi klanjaju džematile i da se vjerski službenici redovno plaćaju. a prije dove. ajeta sure Ali Imran i završnog dijela 40. Kur’an s prijevodom. da se grade gdje ih nije bilo. nav.72. što bi čitaoca moglo navesti na pogrešan zaključak da je Husein-kapetan autor tih riječi. On je sastavljen od kur’anskih ajeta i određenih uobičajenih islamskih izreka i zikra. ajeta kur’anske sure Saff (navedeno prema prijevodu Kur’ana Besima Korkuta. a na str. na strani 99. ajeta sure El-Enfal.7 Rečenica: „Pomoć je od Boga i pobjeda skora i obraduj vjernike!“ – ustvari je završni dio 13. 17. 552).

. godine itd. tražio je od dr. Košulja-hamajlija Husein-kapetana Gradaščevića.. Hrvatska državna tiskara Zagreb -podružnica Sarajevo.. Beograd.. kur’anska sura Nasr. jedan od živih potomaka čuvene porodice Gradaščević iz Gradačca. Gradaščević). Vidi: Muhamed Garčević. i protivu opštega običaja svojih sunarodnika uzdržavaše se on brižljivo od raznih vinskih i alkoholnih pića. dove i brojne vefkove. nav. u veoma teškom i neizvjesnom stanju. Po predanju u porodici Gradaščević. str... 255. zabranjenih zakonima islamizma. imena nekih ashaba Muhammeda.68 Nusret Kujraković I nakon vojničkog poraza.. između ostalog. ajete. Čak su i na oružju bile ispisane razne dove za dobivanje pomoći od Allaha Uzvišenog.s.“ 9 U prilog posvjedočenja Husein-kapetanove odanosti vjeri može poslužiti i njegova hamajlija u obliku košulje. dok je još bio u Gradačcu. šta više često su ga viđali kako za vreme razgovora okreće oči k nebu i ponavlja sa svim tiho poneku molitvu ili stihove iz Korana. Husnija Kamberović. ajet sure El-Bekare-Ajetu-l-kursijj.. koju je nosio kada bi išao u boj. Srpski ustanak i prva vladavina Miloša Obrenovića. ovu hamajliju je nakada nosio u bojevima Husein-kapetan.dj. Ova hamajlija-košulja nabavljena je za vrijeme Drugog svjetskog rata za zbirku tadašnjeg Hrvatskog državnog muzeja u Banjoj Luci. koji je liječio Husein-kapetana nakon što je ovaj iz Zemuna prebačen u Beograd. direktora brodskog kontumaca. Bilo je slučajeva u prošlosti da su pojedini ratnici nosili u ratu raznovrsne hamajlije sa kur’anskim izrekama ili brojnim dovama. Bartol Kunibert. čitamo sljedeće upečatljivo prisjećanje: „Iskren i marljiv muslomanin. 1942. supruge banjalučkog posjednika Jusuf-bega Filipovića. Nošena je u svrhu zaštite od neprijatelja i priskrbljenja Allahove pomoći u borbi sa dušmanima. ni za šta na svetu on ne bi propustio onih pet molitava dnevno. a. Ovo predanje potvrdio je autoru ovog rada i Muhamed Bego Gradaščević. saobrazno svom dubokom vjerskom uvjerenju i tradiciji porodice Gradaščević. izreke.„. Izdanja Hrvatskog državnog muzeja u Banjoj Luci. 1901. kada je morao napustiti Bosnu i preći u Austriju (Slavonski Brod). Pleyela. Na Husein-kapetanovoj košulja-hamajliji bila je ispisana 110. koji su učestvovali u Boju na Bedru 624. sagradio džamiju i uva8 9 10 Dr.10 Kao uzoran musliman Husein-kapetan je.“8 Iz opisa Bartolomea Kuniberta. oštro pretpisanih svakome muslomaninu i od čega ga ništa ne može osloboditi.kuću u kojoj bude stanovao može renovirati po muslimanskim propisima. str. Hamajlija je sadržavala ispisane pojedine kur’anske sure. Otkupljena je od Hairije (rođ. u narodu poznat kao ćursi-dova. svezak 2. 312. da . 56.. on je brižljivo vršio spoljne obrede svoje vjere i pretpise Korana.

do 1831. godine“. godine. kasnije i sjedištem gradačačke kapetanije. ma koje vjere da je bio! Na toj osnovi treba sagledavati njegov odnos i prema Osmanlijama. i prema kršćanima u Bosni. Na toj osnovi. Njegovi vakufi nalazili su se u Gradačcu. Husein-kapetanove odluke da bez sultanovog berata dopusti izgradnju velike katoličke crkve i župnog stana u Tolisi kod Gradačca. uređivao je svoje odnose sa drugima. nav. kao vakifi se javljaju Murat-kapetan. Dizao je svoj glas protiv nepravde i nasilja. koji je na kapetanskoj dužnosti naslijedio svog oca „i to prije 1795. spiskovi i iskazi vakufa). zgrade za prvu katoličku pučku školu.Vakuf Husein-kapetana Gradaščevića 69 kufio značajan dio svoje imovine za šire potrebe muslimana i njihovih vjerskih i obrazovnih ustanova. tj. u ovom radu bit će separatno obrađeni samo Huseinkapetanovi vakufi. Zasigurno je i prije tog perioda bilo vakufa i uvakufljavanja u nekoj mjeri. Modriči i Brčkom. Postojanje gradačačkih vakufa veže se za porodicu Gradaščević. Husnija Kamberović.11 3. koji je djelima i načinom života potvrđivao svoju istrajnost u vjerovanju i odlučnost za vjeru. a ne na temelju grijeha i neprijateljstva“. a nakon Mehmed-kapetana i Osman-kapetana. porodica Gradaščević je prva poznata. godine Husein-kapetan Gradaščević utemeljio je svoj vakuf. Njegovo utemeljenje može se vezati za njegovo stupanje na kapetansku dužnost 1820. 11 Dr. Husein-kapetan i hadži Bećir-beg. bilo od kršćanina! Za njega se slobodno može reći da mu zulmućar nije bio mio. 39. U razdoblju od 1820. sinovi Osmankapetana.. kulturni i vjerskoprosvjetni vezuje se za vrijeme poslije Karlovačkog mira 1699. što bi moglo biti predmetom posebnog istraživanja u budućnosti. ma sa koje strane dolazili . npr. a ujedno i najznačajnija vakifska porodica u Gradačcu. kada postaje graničnim gradom prema Austriji.. Time se stječu bitne osnove za razumijevanje Pokreta za autonomiju Bosne ili. katoličke crkve u selima Dubrave i Garevac i pravoslavne crkve u Obudovcu. Vakuf Husein-kapetana Gradaščevića Sveukupni razvoj Gradačca – ekonomski. str. Svi naprijed izneseni navodi svjedoče o Husein-kapetanu kao djelatnom vjerniku. bez obzira na vjeru i naciju. a najraniji konkretni podaci za ličnosti Mehmed-kapetana i njegovog sina Osman-kapetana. . godine. „na temelju dobra i čestitosti.bilo od muslimana. Na temelju relevantne arhivske građe (gruntovni ulošci. Na osnovu ranije istražene historijske dokumentacije. politički.dj.

Vakufska direkcija je dopisom broj 20. ne zna za Husein-kapetanovu vakufnamu. Mutevelije su često određivale svoje zamjenike/vekile. tačnije od ustroja gruntovnice u Gradačcu 1887.485/32 od 10.11. godine odluku o ujedinjavanju samostalnih vakufa. nego su vakufi gradačačkih kapetana Osman-bega.Vakufsko-mearifsko vijeće u Sarajevu donijelo je 01. ima dostupne dokumente o Gradaščevćima. U kasnijim evidencijama vakufa. naizmjenično su upotrebljavana oba naziva. O tome svjedoče spiskovi ovog vakufa koji su rađeni na početku austrougarske vladavine u Bosni i Hercegovini. kao što je bio slučaj sa vakufom Osman i Murat-kapetana. to ne znači da ona nije postojala. Osnovano je pretpostaviti da je i Husein-kapetan. to onemogućava razvrstavanje prihoda po pojedinim vakufima. sva vakufska dobra Husein-kapetana uknjižena su u gruntovnici na vakuf džamije Huseinkapetana u Gradačcu. U austrougarskom razdoblju. a što se vidi iz njihovih vakufnama. Početkom 20. Budući da su vođeni zbirni/zajednički mutevelijski računi Osman. Poznato je da je Osman-kapetan odredio svog sina Murat-kapetana za muteveliju svog vakufa. stoljeća mutevelije ovih vakufa često su bila lica izvan porodice Gradaščevića. Tragom ove odluke.12 U osmanskom periodu ovi vakufi. vakuf je imao i džabiju.70 Nusret Kujraković U Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu čuvaju se vakufname Osman-kapetana i Murat-kapetana Gradaščevića. a ako ga nije bilo. Vakuf Husein-kapetana nije imao posebnu upravu. a koji se nalaze u arhivi Medžlisa IZ-e Gradačac. godine.1932.04. U cilju racionalnijeg upravljanja vakufima i smanjenja troškova.1931. Huseina-bega i hadži Bećirbega imali jedinstvenu upravu. evidentirani su kao vakuf Husein-kapetana. koje je vodilo Vakufsko povjerenstvo u Gradačcu za vlastite potrebe. živi potomak Gradaščevića koji ima dobar uvid u usmenu porodičnu predaju. Pored mutevelije. pozvala sva Vakufska povjerenstva da pristupe ujedinjavanju svih gradskih vakufa. Prema nasljednoj porodičnoj tradiciji Gradaščevića. Ipak. koji je od dužnika ubirao vakufske prihode. ali nema tragova o Husein-kapetanovoj vakufnami. Ne zna se da li su kapetani Murat i Husein bili i mutevelije ili su odredili svoje vekile. to je mogao biti i ženski član porodice. Murat-bega. po uzoru na svog oca i braću. . njihovim vakufima upravljao je najstariji muški član. Murat i Husein-kapetanova vakufa. dao sačiniti vakufnamu. 12 Muhamed Bego Gradaščević.

objekata i vakufskih mukata (zakupnina). uvakufljena su do Poketa za autonomiju Bosne 1831.Vakuf Husein-kapetana Gradaščevića 71 Ujedinjenje je bilo samo u upravnom i gospodarsko. vakufsko zemljište izdato pod mukatu ostajalo je u vlasništvu Vakufa. Sva zemljišna dobra ovog vakufa. Vakufska zemljišna dobra O vakufu Husein-kapetana u osmanskom razdoblju nisu dostupni dokumenti. Ova promjena podrazumijevala je da se dotadašnji pojedinačni vode kao ujedinjeni vakufi. Murat i Husein-kapetanov.. vakuf H.1932. Također. Prema zapisniku Vakufskog povjerenstva u Gradačcu od 22. tada su u Gradačcu ujedinjeni sljedeći gradski vakufi: vakuf Osman. Murat i Husein-kapetanov vakuf u Modriči ujedinjen je sa gradačačkim. godine. Naime. imam Husejnije. vakuf ženskog mekteba. moguće je dati dosta validne podatke i za osmanski period vakufa gradačačkog kapetana Husein-bega Gradaščevića. koji je i ranije bio mutevelija. godine. U tom periodu.5499/32 od 24. Za džabiju Ujedinjenog vakufa izabran je Ismet-aga Sendić. prethodno je imenovana Uprava ujedinjenog vakufa. Sudeći prema dopisu Vakufske direkcije u Sarajevu br.računovodstvenom pogledu. Sendić. odnosno do donošenja zakonskih propisa na štetu vakufa između 1884-1886. Njegova ukupna površina bila je daleko veća do 1878. imajući u vidu historijske okolnosti. zatim naziva vakufa i sl.1932. dok je u austrougarskom periodu.. Broj vakufskih koristonosnih objekata i godišnjih mukata (zakupnina) tijekom historije bio je varijabilan. donošenjem Gruntovničkog zakona. bilo je predviđeno da se upravlja sa jednog mjesta i pravi jedan proračun.3. na osnovu dokumenta iz perioda poslije 1878. godine.12. u osmanskom razdoblju. Ovo ujedinjenje gradskih vakufa održalo se do šezdesetih godina dvadesetog stoljeća. Fond Vakufi. počev od 1933. Hafizović u međuvremenu umro. a za muteveliju Ibrahim-ef. a u gruntovnici su i dalje ostali odvojeni kao i dotada. Bećir-begov i Reuf-begov. Ipak. sigurno je vođena određena evidencija prihoda i rashoda vakufa..13 Vakuf Husein-kapetana sastojao se od zemljišnih dobara. vakuf Vasfi-hanume i Biser-hanume Alajbegović (Bukva) i vakuf Hatidže-hanume Rešidbegović (većina vakufa je od begova i kapetana). Osman. jer je Nurija H. 13 Svi prethodno navedeni dokumenti nalaze se u Arhivi Medžlisa Islamske zajednice Gradačac. tj. 3.1. . to zemljište prešlo u vlasništvo zakupaca.

zemljarini i šumarini. Na temelju podataka do kojih se došlo u periodu od 1878-1938. ukupna površina vakufa Husein-kapetana. 302. 992. To je ujedno značilo otimačinu i nestanak većih površina vakufa Husein-kapetana u razdoblju od 1886-1945. Detaljniji prikaz ovog vakufa moguće ja dati od perioda austrougarske vladavine. budući da je na bosanskom jeziku i da su zakupnine obračunate u krunama i helerima. 386.775 i 725). od čega je 162. Fond Vakufi. ali. 990. zgrada i hajrata u krunama. U tu svrhu poslužit će nekoliko dostupnih dokumenata. 988. 484.365 m2 bilo pod godišnjom mukatom (zakupom) i 26. 478. Vidi: Arhiva Medžlisa IZ-e Gradačac.72 Nusret Kujraković koji su imali obavezu da vakufu plaćaju godišnju mukatu (zakupninu). 989. prometna vrijednost zemlje. U njemu su navedeni sljedeći vakufi u Gradačcu i Modriči: 14 Obrazac ovog spiska štampan je na bosanskom jeziku. 776. koji je nastao u periodu od 1884-1886. 412. paušalu. godine. godine. broj katastarske čestice i gruntovnog uloška. . površina vakufa. U predmetnom gruntovnom ulošku nisu navedeni podaci o prometnoj vrijednosti. godine. šumarina i opaske. 490. sigurno je nastao u periodu ustroja gruntovnica u BiH od 1884-1887. posjedovnice i teretovnice. o kojoj će detaljnije biti govora u nastavku. godine. Na njemu nema godine nastanka. Sastojao se od vlastovnice. u osmanskom razdobju iznosila je 188. Njegova veličina je oko 90x40 cm. Prve konkretne podatke o vakufima Husein-kapetana pruža nam spisak vakufa14. paušal. Navedeni su sljedeći podaci o vakufskoj imovini: katastarska općina. koji je bio izdat pod godišnju mukatu.630 m2. 1219. zemljarina.265 m2 ostalog vakufa (gruntovni ulošci 1218.

čestice 14/89 14/2 10/26 10/16 10/29 10/27 14/1 10/17 14/74 10/3 14/77 9/87 6/183 8/21 6/162 Ukupno: 73 Površina u m2 25 50 35 30 320 90 65 50 20 270 75 1830 30 60 40 2. br.č. dvorišta i bašče. magaze i druge objekte. Izdavani su pod doživotni zakup drugim licima uz godišnju mukatu (zakupninu). uz dozvolu vakufske uprave.nova 490 Modriča Šić čaršija Gradilište pod pekarom u novoj Modriča 775 Šić čaršiji Broj kat. na zakupljenoj vakufskoj zemlji mogli graditi kuće. kućišta. a u vlasništvu Maše Antonić.15 15 Nad nekretninom na k. kao i Bože Popovića iz Gradačca sa 7/40. koja su. 14/89 uknjiženo je pravo zakupa u korist vlasnika na njoj stojeće kuće uz godišnju mukatu u korist vakufa od 12 kruna. br.Vakuf Husein-kapetana Gradaščevića Red. udove Popovića iz Gradačca sa 1/8. Jovana Popovića sa 7/40 i Pere Popović . 10/26 bila je kuća od ćerpiča br. nekretnine općina uloška Kućište Gradačac 1218 Gradilište pod Gradačac 1219 dućanom Kućište sa kućom Gradačac 412 Gradilište pod Gradačac 988 dućanom Gradilište Gradačac 484 Gradilište pod Gradačac 989 magazom Kućište Gradačac 386 Kućište sa Gradačac 478 dvorištem Gradilište pod Gradačac 990 kovačnicom Kućište sa Gradačac 302 dvorištem Gradilište pod Gradačac 992 magazom Bašča kod kuće Gradačac 484 Gradilište pod mejhanom u novoj Modriča 776 Šić čaršiji Kućište . dućane.990 m2 Tabela 1: Tabelarni prikaz vakufa Husein-kapetana Gradaščevića (1884-1886) Navedeni vakufi predstavljali su gradilišta. 412.č. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 Opis Katastarska Broj grunt. Na k.

14/1 i 14/2. Ukupna površina ovog vakufa bila je 25. Vakuf Husein-kapetana (džamije) Gradaščevića. br. Na k. arhiva Medžlisa IZ-e Gradačac. Prilikom sastavljanja gruntovnice u Gradačcu 1887. Spisak vakufa Sreza Gradačac. 1219. sačinjena je evidencija svih vakufa Husein-kapetana. 989. a svagdašnji vlasnik dućana dužan je plaćati vakufu godišnju mukatu od 40 kruna. 10/27 bila je magaza u vlasništvu Maše Popović i drugih te su bili dužni plaćati vakufu godišnju mukatu od 96 kruna. arhiva Medžlisa IZ-e Gradačac. 26/31 od 11. 10/16 stajao je drugom pripadajući dućan.1933. godinu. marta 1931. 21. od čega je na mezarja otpadalo 20. a 2.č. Na k. koji se od tog trenutka u gruntovnim zemljišnim knjigama vode kao vakufi džamije Husein-kapetana u Gradačcu. br.č. Najveću površinu obuhvatao je gruntovni uložak 725 (23.č.10/3 stajala je prizemna kuća br. 988.č.. Fond Vakufi.730 m2. 490. Vakufsko povjerenstvo u Gradačcu. godine17.16 Iz spiska svih vakufa Sreskog vakufsko-mearifskog povjerenstva u Gradačcu za područje sreza Gradačac od 21. Vakufsko povjerenstvo u Gradačcu. 6/162 bio je dužan vakufu plaćati godišnju mukatu od 16 kruna.275 m2). Na k. a koji se striktno odnosi na džamiju Husejniju. Vlasnik kuće na k.č. 16 17 . br. Na k.br. Vidi: Vakuf Husein-kapetana Gradaščevića.. Također. onda bi ukupna površina iznosila 26. 775 i 776. Fond Vakufi.265 m2.1933. bio je dužan plaćati vakufu godišnju mukatu od 104 krune.275 m2 iz 1887. 990. Fond Vakufi.74 Nusret Kujraković Površina vakufske imovine u Gradačcu bila je 2.860. a vlasnik te kovačnice bio je dužan vakufu plaćati godišnju mukatu od 480 kruna. Neki od njih pojavit će se u kasnijim evidencijama (spiskovima). Vjerovatno je zasebno evidentiran kao vakuf džamije Husein-kapetana (Husejnije) u Gradačcu.09. Svagdašnji vlasnik pekare u Modriči na k.295 m2 otpadalo je na gruntovne uloške broj 484.č. U spomenutom spisku vakufa nije naveden gruntovni uložak broj 725 sa više katastarskih čestica velike površine. malodobni Ismet Sarajlić. br. 14/74 bila je drugom pripadajuća drvena kovačnica. godine.br. arhiva Medžlisa IZ-e Gradačac. isti izvor.210 m2.09. godine i Spisak vakufa za 1938. Oni su bili dužni plaćati vakufu godišnju mukatu (kiriju) od 64 krune. 412. Ako se uračuna njegova površina od 23. saznaje se o sljedećim vakufskim dobrima u Gradačcu i Modriči: sa 7/40.302. vidi: Iskaz o veličini i vrijednosti svih vakufskih posjeda i zgrada na području sreza gradačačkog. 992 i 478. vlasništvo Abde i Sulje Užičanina iz Gradačca i bili su dužni plaćati vakufu godišnju mukatu od 20 kruna. a u Modriči 130 m2. Iz prethodne tabele u ovoj evidenciji vakufa nisu ubilježeni gruntovni ulošci broj 1218.

Vakuf Husein-kapetana Gradaščevića 75 Tabela 2: Tabelarni prikaz vakufa Husein-kapetana Gradaščevića u Gradačcu i Modriči (1933) Katastarska Broj z.k.000 Sahat kulom Groblje Gradačac 725 1/1 1370 600 muhamedansko Groblje Gradačac 725 9/88 1590 500 muhamedansko Groblje Gradačac 725 10/4 760 100 muhamedansko Groblje Gradačac 725 14/30 620 100 muhamedansko Groblje Gradačac 725 14/38 290 50 muhamedansko Groblje Gradačac 725 14/42 580 100 muhamedansko Groblje Gradačac 725 14/44 2520 1. Br.830 500 Gradilište pod Gradačac 725 10/23 100 100 dućanom Gradilište Gradačac 725 10/88 890 300 Bašča (šljivik) Rakia Gradačac 725 1133/33 500 150 Džamija sa haremom Gradačac 725 9/86 965 50. kat.000 Kućište Gradačac 386 14/1 65 3. Površina Vrijednost općina uloška čestice u m2 u dinarima Kućište sa dvorištem Gradačac 302 10/3 270 1.000 muhamedansko Groblje cigansko Gradačac 725 14/64 2950 500 Groblje Gradačac 725 15/1 1200 450 muhamedansko Groblje Gradačac 725 43 1670 500 Groblje Gradačac 725 15/22 1540 500 muhamedansko Gradilište Gradačac 725 15/60 40 20 Groblje Gradačac 725 18/77 400 150 Gradilište po Gradačac 990 14/74 20 1.000 kovačnicom Opis nekretnine .000 Kućište Gradačac 478 10/17 50 100 Bašča vrt kod kuće Gradačac 484 9/87 1.000 Gradilište pod Gradačac 725 9/100 20 5.

988. dok se kat.000 Ukupno: 20. 487.05. promjenama nekih parcela i manjom površinom.520 m2. Isto stanje je i u spisku vakufa iz 1938. godine. . Vakuf je. po svoj prilici.020 m2 U odnosu na evidenciju iz 1887. otkupom mukate.481 m2.000 jugoslavenskih dinara. a katastarska čestica istog vakufa broj 8/81 ima površinu 96 umjesto ranijih 60 m2. čija je vrijednost procijenjena na 125.000 30. arhiva Medžlisa IZ-e Gradačac. Jedino se više ne spominju gruntovni ulošci 302 i 386 (ukupna površina 335 m2) u Gradačcu i gruntovni ulošci 490. kao što je bila 1933.481 m2. i 6/153 kao 6/163.980 m2. 1219. godine. jer su.5. spisak iz 1933. i u ovom spisku nedostaju vakufski gruntovni ulošci u Gradačcu broj 1218.č. Na osnovu ovog spiska. jer u historijatu ove čestice nema tragova o smanjenju njene površine prodajom jednog dijela. čestice 14/14 za 3000 m2 u odnosu na njezinu površinu od 5. a najveće smanjenje prouzrokovano je umanjenjem povšine kat. Kada se ukupna površina izbrisanih gruntovnih uložaka (501 m2) oduzme od prethodne površine 20. i 1938. godine. prodao te mukate. Velika je vjerovatnoća da je njezina površina pogrešno navedena u 1887.. godinu došlo je prodajom. Ponovo se javljaju gruntovni ulošci predmetnog vakufa u Modriči broj 490. 775 i 776. vakuf Husein-kapetana posjedovao je 1945. Fond Vakufi. Praćenjem historijata razmatranog vakufa. do ovog smanjenja vakufa u odnosu na 1887. godine otkriva nam određene promjene. Također. što je značilo gašenje tih vakufa i brisanje gruntovnih uložaka.481 125. a na koje su vlasnici postojećih objekata imali obavezu vakufu plaćati godišnju mukatu.76 Gradilište pod magazom Gradilište u Šić-čaršiji Gradilište pod pekaromu Šić-čaršiji Gradilište pod mejhanomu Šić-čaršiji Nusret Kujraković Gradačac Modriča Modriča Modriča 992 490 775 776 14/77 8/81 5/152 6/153 75 96 40 30 5. čestica 6/152 navodi kao 6/162.000 5. 990. U svim kasnijima spiskovima vakufa njezina površina je 2.000 15.. koji su brisani.br. 484 (i to k. 992 i 725. Uvidom u stanje zemjišne knjige na dan 9.godini.18 18 Stanje vakufa Husein-kapetana (džamije) u zemljišnim knjigama na dan 09. godine. 412. 10/29) i 989 sa pripadajućim katastarskim česticama ukupne površine 550 m2. godine površinu od 19. 775 i 776 (ukupna površina 166 m2) u Modriči.520 m2 u 1887.1945. prešli u vlasništvo drugih lica.1945. ukupna površina vakufa Husein-kapetana iznosila je 20. površina vakufa je ostala ista u gruntovnim ulošcima broj 484.

5 milona beglučke zemlje. Te 1959. što je ukupno iznosilo 27. «. a ostalo je išlo u kasu Stambene zajednice u Gradačcu. koji je upućen Kraljevskom namjesniku Pavlu 27. cjelokupnu vakufsku imovinu zadesila je teška sudbina. ul. eksproprijacija i nacionalizacija.20 Budući da se nalazio u samom centru grada ili u prigradskom dijelu.1960. sutra.10. Za njih je Islamskoj zajednici isplaćivan samo manji dio zakupnine. Na temelju Gruntovničkog zakona.6. Po rješenju Narodnog odbora Gradske opštine br.Vakuf Husein-kapetana Gradaščevića 77 Vrlo nepovoljna situacija po vakufe u BiH i početak njihovog sustavnog uništavanja i otimanja nastupio je od 1878. Postupajući po Uredbi o sprovođenju nacionalizacije najamnih zgrada i građevinskog zemljišta (Sl. upriličenom u Gradačcu 24. danas.godine.1954. koja je bila veoma važna za njihov rad. juče.vakufi bivaju bukvalno dokrajčeni. godine gasi se Vakufska direkcija u Sarajevu kao ustanova koja nije više imala razloga za svoje postojanje. Gruntovnički zakon i Mjere o agrarnoj reformi). pored činjenice da su privatna lica otimala vakufe.list FNRJ. veliki posjedi vakufa u BiH postali su vasništvo dotadašnjih zakupaca/dužnika mukata. . br.5... godine. tadašnje vlasti donijele su niz zakonskih propisa koji su bili na štetu vakufa kao posebne kategorije vlasništva (npr.godine. Za vrijeme Ausro-Ugarske i Krajevine Jugoslavije.1938. od 1945. Uslijedile su uzurpacija. a Mjerama o agrarnoj reformi u periodu od 1918-1938 oduzeto je oko 4 miliona dunuma vakufske zemlje i 12. do 1990. pored drugih vakufa. 1590 m2 i 10/23.6% teritorije Bosne i Hecegovine (prema Memorandumu Udruženja bivših posjednika kmetsko-beglučkih zemalja u Sarajevu. 4-59). a pogotovo u prvih četrnaest godina (1945-1959.»19 Ista sudbina je zadesila sve vakufe na području Gradačca uključujući i Husein–kapetanov. gotovo svi vakufi Husein-kapetana (a i drugi) su nacionalizovani i postali društvena svojina. 122/59 od 29.). Jedan od načina obezvređivanja vakufa i uspostave kontrole nad njim bio je i uključivanje vakufskih objekata u Stambenu zajednicu. u Stambenu zajednicu je uključeno 14 vakufskih zgrada.god. i trajao je sve do devedesetih godina dvadesetog stoljeća. Na taj način država je postepeno uništavala ekonomsku osnovu vjerskih zajednica.2000. 100 m2 (gr. 895/54 od 2.). U razdoblju SFR Jugoslavije.. Komisija za nacionalizaciju Narodnog odbora opštine Gradačac svojim je rješenjem br. 19 20 Iz izaganja Nezima Halilovića Muderrisa na okruglom stolu u Gradačcu Vakuf. gradilište pod dućanom.09. jer je gotovo potpuno bila opljačkana. 725). groblje muhamedansko. nacionalizovala i sljedeće katastarske čestice Husein-kapetanova vakufa: 9/88.

12.930 m2 iz gr. 15/60.845 m2 vakufa Husein-kapetana.377 m2 (5. 15/113 i 18/142 . 484 i 50 m2 ukupne površine gr.. godine. ul. arhiva Medžlisa IZ-e Gradačac.ul. ul. Navedenim Rješenjem i Odlukom ukupno je oduzeto 14. zatim 1. 01/475-21/74 od 3. 10/4.1974. Jedan manji dio vakufa prodalo je tadašnje Vakufsko povjerenstvo u Gradačcu.845 m2 Prijavljeno 2005.12. Gradačac.765 m2 Husein-kapetanova vakufa. ul. kat. 15/93. 14/159.608 m2 gr. Vakuf je postao društvena/državna svojina. ul.728 m2 Naknadno Vakuf ima pravo oduzeto ili korištenja na oduzetim prodano dobrima 2. Fond Vakufi. 10/88. vakuf je zadržao samo pravo korištenja do preuzimanja i konačne namjene oduzetih vakufa (država je vlasnik) na površini od 7. 1-120. godina VIII. godine za restituciju 3. 725. od predmetnog vakufa oduzeto je i proglašeno društvenom svojinom ukupno 13. .080 m2 (od toga 10.78 Nusret Kujraković kao i 14/77. 14/157. a isto stanje je i u 2009.) Ukupna površina vakufa: 17.9/244 i 10/29). 9/100. Arhiva Općinskog vijeća Gradačac.ul.22 Tabela 3: Tabelarni prikaz vakufa Husein-kapetana u Gradačcu (1999. 05. 14/64. 992). kao i 2. Tako je zauvijek nestao najveći broj starih mezarja. str.godini. uglavnom za izgadnju privatnih stambenih prostora. čestice: 9/87. Čak je i sama džamija Husejnija sa haremom nacionalizovana.883 m2 7. Stanje vakufa Husein-kapetana (džamije) u zemljišnim knjigama u 1999.377 m2 Oduzeto 1960-1974. 14. godine o utvrđivanju zemljišta koja se smatraju građevinskim zemljištem i postaju društvena svojina u gradu Gradačcu21. ali je zadržao pravo korištenja na pojedinim parcelama do preuzimanja. 725. gradilište pod magazom. br. Odlukom Skupštine opštine Gradačac br. 17. 75 m2 (gr. 15/1. godini. kat.806 m2 od ukupne površine 15.150 m2 iz gr . čestice: 9/86. gr . 484.521 m2 od ukupne površine 2150 m2. 14/44. Nadležne općinske službe dodjeljivale su oduzetu (otetu) vakufsku imovinu ustanovama i pojedincima za gradnju poslovnih prostora i i privatnih kuća. Analizom stanja zemljišnih knjiga vakufa Husein-kapetana u 1999. Ovim rješenjem oduzeto je ukupno 1.1974.772 m2 21 22 Ova odluka objavljena je u službenom glasniku općine Gradačac. 478).

1960 n. st.Vakuf Husein-kapetana Gradaščevića 79 U procesu priprema za restituciju. .5.1235 992 484 484 725 Isto rješenje Isto rješenje Odluka br. Medžlis Islamske zajednice Gradačac. (vrsta m2 općina nekretnine) Broj uloška Rješenje o Godina Sadašnji nacionali. magazom dućan gradilište. Polovinom 2005. ograničli smo se na navođenje oduzetih vakufa Husein-kapetana Gradaščevića. obuhvatila samo objekte i poslovne prostore. magaza zemljište kod Husejnije gadilište 1031 Gradačac 12 75 Gradačac Gradačac st.2005. izgrađeno i neizgrađeno građevinsko zemljište sa objektima ili infrastrukturom. godine. Prema ovom pregledu. 725 n. godine. godine podnio Komisiji za restituciju Savjeta ministara BiH prijavu o oduzetoj vakufskoj imovini od 1945. koja je. koja će biti predmet restitucije. 129/1/2005.) Stari Novi premjer premjer Kultura Površ. od 10. Katastar.23 U podnesenoj prijavi nisu navedeni vakufi Husein-kapetana na kojima je vakuf zadržao pravo korištenja do preuzimanja te je naveden samo dio Husein-kapetanovih vakufa. do 2005. ukupna površina svih oduzetih vakufa. po uputstvima spomenute Komisije. godine. akt br. 01-475 21/ 74 ista odluka ista odluka 1960 UPI RO Trebava Putevi Gradačac Općina 1960 Gradačac 1974 1974 Napredak 1574 Gradačac 320 760 3772 Gradačac Gradačac dio park 1177/2 dvorište UKUPNO m2 : Općina Gradačac Općina 1974 Gradačac 23 Pregled oduzete vakufske imovine u BIH od 1945. bila bi naknadno popisana i prijavljena.503 m2. Refik Šehić i Izet Mehmedović.oduzikorisnik zaciji manja 9/88 10/23 14/77 (9/87) 9/295 10/29 10/4 1185 dio 2543 2312 1191 1192 - gradlište sa drv.08. koji će biti predmet restitucije. Nije obuhvatio ostalu oduzetu vakufsku imovinu.1235 29. arhiva za 2005. koje ilustrira sljedeća tabela: Tabela 4: Tabelarni prikaz oduzetih vakufa Husein-kapetana (1945-2005. godine komisija u sastavu Faruk Bukvarević. sačinila je prikaz oduzete vakufske imovine na temelju gruntovnih knjiga i katastra Općine Gradačac.122/59. 725 br.1960. do 2005. Medžlis je 2005. Ostala oduzeta vakufska imovima.. Shodno našem predmetu razmatranja. iznosila je 8.

uz dozvolu vakufa. godine. Plaćanje godišnje mukate od strane posjednika mukatali-vakufskog zemljišta značilo je automatsko obnavljanje najamnog ugovora sa vakufom kao vlasnikom zemljišta. Bilo je mnoga vakufa u BIH pod mukatom. godine. Vakufu je u gruntovnoj teretovnici C upisano samo pravo naplate neznatne godišnje mukate. Najveći gubitak vakufskih dobara bio je u periodu od 1878-1945. Treba razlikovati pravnu narav ili status mukate u osmanskom i austrougarskom periodu bosanskohercegovačke historije. tog zakona. nužno je pojasniti njihovu pravnu narav. u osmanskom periodu zakupac vakufa pod mukatu (mukatali. dućan i druge objekte. Modriči i Brčkom. Prema članu 24. a na tom zemljištu. Kada ti objekti prestanu postojati. Isto u: Glasnik zakona i naredaba za BiH 1878. i sa naredbom o gruntovničkim povjerenstvima. Sarajevo. Takva zemljišta su postala tako što su još u osmanskom periodu izdata drugim licima na korištenje (u posjed) pod uvjetom plaćanja trajne godišnje mukate (zakupnine). Takvo zemljište zvalo se mukatei-kadima. Mukate Husein-kapetanova vakufa Prije ilustracije mukata Husein-kapetanova vakufa.vakuf ) mogao je ostvariti posjedovno pravo samo dok postoji objekat koji je on izgradio na vakufu. Dakle. Vlasnici izgrađenih objekata morali su vakufu plaćati dogovorenu godišnju mukatu sve dok sagrađeni objekti postoje na vakufskom zemljištu.2. a nikako nije mogao steći vlasnička prava na mukatali-vakufu. prilikom sastavljanja gruntovnica u BiH. Na ovaj način otuđeno je 162. donošenjem Gruntovničkog zakona ovakva pravna narav mukata promijenjena je na štetu vakufa. . Ovim je vakuf izgubio svoja ranija vlasnička prava.24 24 Gruntovnički zakon za Bosnu i Hercegovinu sa pripadajućim naputcima I. odnosno vakufskih dobara koja su izdata pod mukatu (zakup). čiji je bio i vlasnik. Zemaljska štamparija.-1916. U austrougarskom periodu. koja ranije nije imao.80 Nusret Kujraković Na temelju iznesenog historijata Husein-kapetanova vakufa može se konstatirati da se njegova površina postupno smanjivala. u tom slučaju zemljište je ostaje u posjedu i vlasništvu vakufa. Pravna narav mukate u osmanskom razdoblju imala je sljedeća obilježja: vakufsko zemljište izdato pod mukatu je i dalje bilo vlasništvo vakufa. 3. a prouzrokovan je Gruntovničkim zakonom iz 1884. vlasnik izgrađenog objekta na vakufu upisan je u gruntovnici (gruntovnoj vlastovnici B) kao vlasnik i objekta i pod njom nalazećeg se mukatali-vakufskog zemljišta. To znači da je stekao i vlasnička prava. zakupac kome je izdato zemljište mogao je sagraditi kuću. 1886. i II.365 m² vakufskih dobara Husein-kapetana u Gradačcu.

Postojali su veliki problemi sa naplatom mukate. g.26 Zahvaljujući sačuvanim evidencijama vakufskih dobara pod mukatom moguće je dati prikaz mukata Husein-kapetanova vakufa. Njihovi dugovi vakufu su se gomilali. g. Vakufska zemljišta pod idžarei. zastara dugova.zeminom (kirijom. i broj 4759 od 24. koji je upućen svim kotarskim vakufsko-mearifskim povjerenstvima izraženo je žaljenje zbog ovakve situacije: „Vakufsko pravo svojstvo mukate moglo se sačuvati samo prilikom sastavljanja gruntovnog zakona. Fond Vakufi. Za razliku od mukata. Ugovorom je najamnik bio dužan da plaća redovitu najamninu te da. g.1936. želja vlasnika da se riješe gruntovnog tereta (mukate) i neznatne visine mukata primorali su vakufsku upravu da pokrene akciju prodaje mukata i njihovog brisanja iz teretovnica. 1 ex 1916 od 01..1916. akt broj1 ex 1916 od 01. akt broj 3999 ex 1889 iz 1899.“25 Pitanje vakufa pod mukatom predstavljalo je ozbiljan problem u funkcioniranju i boljem iskorištava-nju mnogobrojnih mukatali-vakufa u BiH.01. jer veliki broj zakupaca nije htio plaćati. Tokom navedenog razdoblja. .01. Efekti ove akcije vakufske uprave nisu bili zadovoljavajući. U razdoblju od 1878. Arhiva Medžlisa Islamske zajednice Gradačac.. do 1941. Osim mukate. Opširnije vidi: Zemaljsko vakufsko ravnateljstvo za BiH. najamninom) izdavana su pod najam na određeni broj godina. Na temelju spiska svih vakufa pod mukatom Sreza Gradačac broj 107/33 od 21.1933. naročito poslije austrougarske okupacije. vakuf pod idžarei-zeminom u vlastovnici gruntovnog uloška bio je upisan kao vlasništvo dotičnog vakufa. Ozbiljnijoj naplati dugova pristupilo se oko 1893. akt broj 1 ex 1916 od 01.1916. a u teretovnici bilo je uknjiženo pravo zakupa na privatnu osobu. jedan od načina izdavanja vakufa drugim licima bio je idžarei-zemin. da su objasnili i dokazali što je u pravom smislu riječi «mukata» . utvrđivani su kriteriji prodaje/otkupa mukata u zavisnosti od veličine i vrijednosti objekata na mukatali-vakufu. godine. Za mnoge dugove nastupila je zastara. Vakufsko-mearifski saborski odbor. godine. 25 26 Vakufsko-mearifski saborski odbor.1916. Da su onda pozvani mjerodavni islamski faktori ustali u obranu vakufskog prava. Ovi akti nalaze se u fondovima spomenutih ustanova i u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu.Vakuf Husein-kapetana Gradaščevića 81 U dopisu Vakufsko-merifskog saborskog odbora br. godine.08. 24.01. Zaključeno je da ne postoje šerijatske zapreke za ovu akciju.13926/34 od 27. opća akta. odmah uklonuti svoju zgradu sa tog zemljišta. Arhiva Medžlisa Islamske zajednice Gradačac. opća akta.09. akt br.možda ne bi došlo do čl.1903. Vakufska direkcija u Sarajevu. Fond Vakufi. gruntovnog zakona. 10. godine. g.. ako vakufu zatreba. veliki troškovi pokrenutih sudskih sporova protiv dužnika.

str.. Hrvatski institut za povijest Zageb i Institut za istoriju . a drugi iz 1938.dj. koje su navedene zajedno sa mukatama Murat-kapetana. 341-353.560 m² zemljišta. Jedan je iz 1917. postoje još dva spiska. Begovski zemljišni posjedi u Bosni i Hercegovini 1878. U spisku iz 1917. godine navedene su zasebno i njihov broj je isti kao i 1933. godine. spiskovi mukata vakufa. Nakon smrti dotadašnjeg mutevelije Osman. 1969..08.Sarajevo. o njegovm čiflucima.. kućišta. a u spisku iz 1938. koji je sačinilo Vakufsko povjerenstvo. Popis ne sadrži godinu nastanka. Sarajevo. godine.. Radilo se. Husein-kapetanov vakuf posjedovao je u Gradačcu 51 mukatu. kojima je obuhvaćena ukupna površina od 66. Čifluci Husein-kapetana Gradaščevića. navedeno je ukupno 69 dužnika mukata. Murat i Husein-kapetana i hadži Bećir-bega. Arhiva Medžlisa. Ova zemljišta Husein-kapetan je uvakufio i izdao pod mukatu ili je svoje kompletne čifluke (kmetska selišta) uvakufio usmjeravajući njihove prihode u vakufsku blagajnu. Mukate Husein-kapetanova vakufa u Gradačcu u spisku iz 1917. vakufi Osman. godine. godine o proglašenju Husein-kapetana „odmetnikom i buntovnikom“ bilo je konfiskovano njegovo ogromno nepokretno imanje. Fond Vakufi. Naredbom iz 1832. dvorišta. u Kotarskom vakufskom povjerenstvu sačinjen je 28 29 . Vidi: dr. bašče. godne. Husein-kapetanovi čifluci u Posavini prodati su 1863. Osim u Gradačcu i Modriči.754 m² zemljišta i u zajednici sa vakufom Murat-kapetana još jednu mukatu na površini od 4. Husnija Kamberović. O begovskim zemljišnim posjedima i kmetskim selištima Gradaščevića od 1878-1918. godine. Iza gradačačkog kapetana Husein-bega ostalo je 1277 kmetskih selišta na prostoru kadiluka Gradačac. godine vidi: Husnija Kamberović. Maglaj i Brčko. oranice). Prilozi za orijentalnu filologiju.28 Zanimljiva je činjenica da se među dužnicima mukata u Gradačcu i Modriči nalazila Srpsko-pravoslavna crkvena (školska) općina. str. Pored ovog spiska sa najviše podataka o vakufskim mukatama.1933.29 Popis je sadržavao 27 Spisak vakufskih mukata koje pojedinci po gruntovnom stanju imadu vakufu plaćati za Srez Gradačac broj 107/33 od 21. godine. U njima se mukate Murat i Husein-kapetana u Modriči navode zajedno. šljivike. 72. Popis ovih mukata nastao je između 1889-1903. i Ahmed Aličić.1903. koji su ovim aktom o konfiskaciji smatrani državnim čiflucima.-1918. u Modriči 43 mukate na površini od 58. Zagreb.. godne spomento je 60 istih dužnika. Murat i Husein-kapetanova i hadži Bećir-begova vakufa Ahmed-bega Gradaščevića 23.82 Nusret Kujraković godine27. uglavnom. Husein-kapetanov vakuf imao je mukate i u Brčkom. nav. Iz ove evidencije je vidljivo da navedena zemljišta predstavlaju cjeline porodičnih imanja (kuće. XIVXV/1964-1965. a vrlo rijetko poslovne prostore. tako da se ne može utvrditi koliko je mukata pripadalo jednom ili drugom vakufu. 2003.09. Fond Vakufi. Arhiva Medžlisa.600 m² zemljišta.

gdje su navedene samo dvije mukate manje (50). saznajemo da je zatraženo od Vakufske komisije u Brčkom da se saslušaju dužnici mukata Husein-kapetanova vakufa u Brčkom.451 m2 zemljišta.1898. Došlo je do neznatnog broja promjena gruntovnih uložaka (u spisku iz 1938. 662. mutevelije dotičnog vakufa. godine. visinu dotadašnjeg duga i iznos godišnje mukate u dinarima. Saslušanje je obavljeno 04.Vakuf Husein-kapetana Gradaščevića 83 podatke o katastarskoj općini. fond: Vakufi. Ovaj popis je skoro identičan spisku Murat i Husein-kapetanovih mukata u Brčkom iz 1917. Brčko od 04. 727. 1899.1904. sadrži samo imena dužnika. 06. kao što je bio slučaj u Gradačcu i Modriči. Iz ovog spiska vidljivo je da je bilo 52 mukate. broj gruntovnog uloška. spisak iz 1938. godine.p. 1163. gruntovnim ulošcima i katastarskim česticama. Imamoviću. godine nije bilo gruntovnih uložaka broj 177. 693 i 686. 778.06. i 1938. godine).30 Iz ovog bi se moglo zaključiti da je nešto manje od polovine mukata u Brčkom pripadalo vakufu Husein-kapetana. površini i visini godišnje mukate u krunama i helerima. . oznakama nekretnina. moguće je načiniti sljedeći zbirni tabelarni prikaz: 30 14.1899. koje su obuhvatale površinu od 32. a u popisu nije bilo brojeva 679 i 666 iz spiska iz 1938. I u Brčkom se radilo o zaokruženim porodičnim imanjima sa jednim brojem izgrađenih poslovnih prostora u samoj čaršiji. Arhiv medžlisa IZ-e Gradačac. Za razliku od prvog. Saslušano je 22 dužnika i tom prilikom sačinjen je zapisnik koji je dostavljen u Gradačac. Zapisnik v. Modriči i Brčkom. godine. Nije bilo imena dužnika. godine u prisustvu predstavnika Vakufskog povjerenstva u Brčkom i hafiza Mustafe Imamovića. U omotu tog zapisnika nalazi se i ovaj popis mukata kapetanova vakufa u Brčkom. Iz akta Kotarske vakufske komisije u Gradačcu broj 135 ex 98 od 11.01. a ostale Murat-kapetanovom vakufu. Zapisnik o primopredaji mutevelijske dužnosti privremenom muteveliji hafizu Mustafi-ef.12. Na osnovu iznesenog historijata mukata Husein-kapetanova vakufa u Gradačcu.

. Iz tih izvještaja. Naime.12. Prihod od tih vakufa do 1879. godine nema nikakvih podataka o nekadašnjim mukatama Husein-kapetanova vakufa.1903. godine saznajemo o slabom stanju vakufa Osman-bega. iz dopisa Vakufskog povjerenstva br. kuće i odaje. nije moguće utvrditi koji su vakufski objekti pripadali Husein-kapetanovu vakufu. koje je sagradio Husein-kapetan. Murat i Huseinkapetana. a na osnovu raspoložive arhivske građe Medžlisa Islamske zajdnice Gradačac. stoljeća pa do 1945. kahvanu. prihodi i trošenje sredstava S obzirom na način vođenja dokumentacije Gradaščevića vakufa.451 U Socijalističkoj Jugoslaviji ove mukate su izbrisane u gruntovnim knjigama. Te objekte sačinjavali su dućani. godine. 3. godine. Ranije je već izgubio vlasnička prava. Muratbega i Husein-bega u Gradačcu i Modriči. berbernicu i pekaru. bio je prosječno od 200 do 300 forinti.1889.354 Mukate-vakufa Murata i Husein-kapetana Brčko Broj Ukupna mukata površina m² 52 32. Treba napomenuti da su se vakufska dobra Osman. Tijekom povijesti njihov broj bio je varijabilan.560 Mukate-vakufa Husein-kapetana Modriča Broj Ukupna mukata površina m² 44-60 63. U evidencijama vakufa Vakufskog povjerenstva u Gradačcu poslije 1945. magaze. Medresa Muradija i 6 dućana pod njom počeli su se urušavati. 3 odaje. Po zapisniku od 31. a u Modriči 18 dućana. 1525 od 27. vjerovatno poslije austro-ugarske okupacije. nije moguće odvojeno govoriti o vakufskim objektima i prihodima Husein-kapetanova vakufa. vakuf gradačačkih kapetana u središtu kapetanije (Gradačcu) posjedovao je je 7 dućana. čime je vakuf izgubio preostalo realno pravo na ubiranje godišnje mukate/zakupnine od nekadašnjih vakufskih zemljišnih dobara. 6 magaza. Iz tog razloga potrebno je načiniti općeniti osvrt na vakufske objekte i prihode Gradaščevića vakufa.84 Nusret Kujraković Tabela 5: Tabelarni prikaz mukata vakufa Husein-kapetana u Gradačcu i Modriči i Murat i Husein-kapetana u Brčkom (1878-1938) Mukate-vakufa Husein-kapetana Gradačac Broj Ukupna mukata površina m² 51 66.3. u finansijskom izvještajima Vakufskog povjerenstva u Gradačcu vodila kao jedinstven vakuf. Izuzetak čine džamija Husejnija i Sahat-kula. Taj generalni prikaz obuhvatiće razdoblje od kraja 19. Vakufski objekti.3.

594. godinu. str. mujezina i muderrisa u Modriči.36 forinti.45 x 5 m 12. bašče.5 m 9x6 m starost (godina) 10 30 16 25 24 12 24 16 25 25 24 vrijednost 1000 1000 25. Godine 1913. Odbor Islamske zajednice u Gradačcu. god.50 x 8 m 8x7m 12. pruža niz podataka o načinu trošenja vakufskih prihoda. kuće.449. Opis osiguranih zgrada od 13. Muftića).1. Murat i Husein-kapetanova vakufa u Gradačcu 1909. Iz vjerskog i vjersko-prosvjetnog života muslimana u Gradačcu.1904. a zatim za troškove preddžumanske mukabele.000 2000 5000 5000 2000 2000 1000 1500 1000 Po proračunu za 1911. za muderrisa i muavvina Svirac-medrese. (U povodu 40-godišnjice smrti hafiza Ahmeda Hilmif. magaze.40 x 5.20 x 5 m 9x1m 9. koji je sačinio tadašnji mutevelija Mustajbeg Gradaščević. mjestu. imama Sviračke džamije te imama.70 m 13 x 19 m 22.. Murat i Husein-kapetanov vakuf imao je 33 dućana u Gradačcu i Modriči. a rashod 2.45 x 5 m 9. Fond Vakufi. Osman. starosti i ukupnoj vrijednosti vakufa gradačačkih kapetana: Tabela 6: Tabelarni prikaz osiguranih zgrada Osman.32 31 32 Arhiva Medžlisa IZ-e Gradačac za 1909.5. 1 magazu. Mahmut Traljić. 1974.60 7 x 5. 1 kuću.13. za troškove rasvjete džamija. mejhana i pekara..Vakuf je posjedovao 23 dućana u Gradačcu i Modriči. 4 magaze i 1 plac. za plaćanje poreza. mevludske programe i sl. za troškove popravki vakufskih zgrada. koji su raspoređivani na plaće imama i mujezina Husejnije.Vakuf Husein-kapetana Gradaščevića 85 Zapisnik o predaji računa i spisa vakufa gradačačkih kapetana u Gradačcu i Modriči od 14. veličini.50 x 6. 1 bašču i 3 mukate.56. za vazove. Gradačac. godine31 čuva podatke o nazivu vakufa. Iz ovih izvora saznaje se da su dobra vakufa činili: dućani. g.. placevi. za održavanje Sahat-kule i usluge sahačije Ademovića-Ajdinovića. prihod vakufa je iznosio 3. godine Naziv zgrade magaza dućan medresa i 3 magaze pod njom dućana 8 magaza magaza i kahvana kuća kuća kuća Franjo kuća Žiga kuća Figurić mjesto Gradačac-čaršija Gradačac-čaršija Gradačac-čaršija Gradačac-čaršija Gradačac-čaršija Gradačac-čaršija Svirac Čaršija Čaršija Grad Grad građeno od drvenica drvo cigla drvo kamen kamen cigla cigla cigla cigla cigla veličina 9.1909. .

Ona ne spominje postojanje džamije. dj. Prema Završnom računu Ujedinjenog vakufa za 1938/39. str. Iz prijedloga budžeta Ujedinjenih vakufa u Gradačcu i Modriči za 1944. aprila 1962.580. Ovaj podatak prvi je objavio Muhamed Hadžijahić u svom djelu Gradačac i okolina. godine.10. godine. koja je izgorila kada je naredio da se kompletan dvorac zapali 1832.2-02-255/04-5 od 2. godine džamija je bila stavljena pod zaštitu države i upisana u Registar nepokretnih spomenika kulture.5x8. dvorac nije spaljen nego ga je kupio Jovan Babić. Najznamenitiji vakufski objekat koji je izgradio Husein-kapetan je potkupolna džamija podno gradske tvrđave (40-50 metara od gradskih zidina). a rashod 42. U Modriči je isti vakuf imao dućan (27x3 m). Od dolaska na čelo gradačačke kapetanije 1820. prema neobjavljenim memoarima Milice Dedijer-Babić koji su u posjedu Muhameda-Bege Gradaščevića. koji je iznosio 236. nav.34 33 Ahmed S. do 1831. Ostali autori su preuzeli ovaj podatak od njega. ne spomnje postojanje ove džamije. Ona u svojim memoarima detaljno opisuje kompleks dvorca u Čardaku blizu Gradačca. Murat i Husein-kapetana u Gradačcu imao je sljedeće neketnine: zgradu Medrese Svirac – (18x13. S.5 m) i kovačnicu (8x5 m). Ukupna vrijednost bila je procijenjena na 145. dućan (22x4 m). a Rješenjem Zavoda za zaštitu spomenika kulture NRBiH iz Sarajeva br. 02-881-3 od 18. Rješenjem Zemaljskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti NRBiH iz Sarajeva broj 88/51 od 20. A. magazu (9x8. Što se tiče sudbine dvorca Husein-kapetana u Čadaku..godine prilikom napuštanja Bosne.5 m).680 dinara. Husein-kapetanova (Husejnija) je iz više razloga najpoznatija gradačačka džamija.5 m). godine. placevi oko Hadžiefendine vode i iznajmljeni prostori u zgradi bivše Murat-kapetanove medrese. godine objekat je bio stavljen pod zaštitu države. Zanimljivo je da Hamdija Kreševljaković u svom djelu Kapetanije u Bosni i Hercegovini.000 dinara. saznaje se da su vakufska dobra gradačačkih kapetana činili 22 dućana. ne navodeći izvor ovog podatka.254 dinara. Aličić. Iz tog izvora vidi se da je vakuf posjedovao kuće.. vakuf Osman. Ovo 34 . prihod vakufa je iznosio 42. novembra 2004. Odluka Komisije za očuvanje naconalnih spomenika BiH broj 07. Husein-kapetan se bavio izgradnjom raznih građevina u svojoj kapetaniji.86 Nusret Kujraković Prema polisama osiguranja vakufa od 20. Što se tiče stila njezine gradnje.000 dinara. januara 1951. Sagrađena je 1826.1927. kod Sveopćeg osiguravajućeg dioničarskog društva „Nada“ u Sarajevu. Aličić u svojoj knjizi o Pokretu za autonomiju Bosne uočava da je ona „i posljednja u tursko-osmanskom stilu u Bosni“. godine. Iako nije najstarija. u literaturi se navodi da je Husein-kapetan sagradio jednu džamiju u blizini dvorca u Čardaku. odaje i lokale (ukupno 36). ukupne vrijednosti od 81. dućan (9x3 m) i magazu (12. Također. god.33 Nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine proglašena je 2004. 404. godinu.

pred mubarek duše merhuma Mehmed-kapetana.. šerif. godine ovo dobro je bilo evidentirano i svrstano u I (prvu) kategoriju kao kulturno-istorijsko dobro.34-37. 35 36 . Osmana i Murata. sallallahu te’ala ‘alejhi ve sellem. milostivi.. ruh se’adetlerina ve sairi pejgamberati ‘izam ve rusuli kiram. str. Huskića.iman ve ehli islam – er(va)huna. kapetan gradačačke tvrrješenje je postalo pravosnažno 24. Osman-kapetana. Sabira Husedžinović/Zahida Hećimović-Kamberović/Husnija Kamberović. godine. a on ga je naslijedio od svog oca Džemal efendije. Predstavlja dio jedinstvenog gradačačkog kulturno-historijskog kompleksa. U tarihu stoji: „Osnivač objekta je Husein-kapetan. petkom poslije džumanskog sunneta. Dr. sina ovdašnjeg i cijelog svijeta islamskog . Prostornim planom Bosne i Hercegovine iz 1980.Vakuf Husein-kapetana Gradaščevića 87 Iz zahvalnosti za ono što su učinili za Gradačac. Husnija Kamberović.prouči Fatihu!“ Džamija Husejnija bila je oduvijek glavna gradačačka džamija. Husein-kapetana. ‘aziz. Naime. efendimiz hadretleri nur menevver.15-19. Sahat-kula (1824).. Murat-kapetana. Rukopis ovog teksta dobio sam od hadži Raif ef. ruhuna husus sahibu-l-hajrati vel-hasenati ve ragibul-dženneti ved . mubarek ervahuna merhum Mehmed-kaputan. letif. kojim se džemat poziva da kapetanima prouči Fatihu: „Hadreti resuli ekrem ve nebijji mehterem. Džamija Husein-kapetana i džemat Husejnija u Gradačcu. Kujraković. sin Osman-kapetanov. str. oktobra 1962. koji bijaše prosvijetljeni. Husein-kapetan je dao sagraditi 1824. 36 Osim džamije.dj.godišnjice izgradnje džamije(1826-2006). mujezin uči sljedeći tekst na turskom jeziku. kao i na ostale časne i plemenite pejgambere. nezif. str.“ 35 Prijevod ovog teksta glasi: „Salavat i selam na plemenitog i poštovanog Allahova Poslanika.dj. Gradačac. Povodom obilježavanja 180. To potvrđuje ploča uzidana u objekat. a posebno pred dušu dobročinitelja i onoga koji želi Džennet i visoke položaje u njemu. cijenjeni. očišćeni. biblioteka Fadil-paša Šerifović (1839/40). a da bi se sačuvala uspomena na Husein-kapetana i gradačačke kapetane Mehmeda. ruhuna Murat-kaputan. ‘alejhimus-salatu ves-selam. ruhuna Osmankaputan.1810). koji čine sljedeći objekti: zgrada nekadašnje Murat-kapetanove medrese (sagr. čisti i ugledni. koja je bila dio njegovih vakufskih dobara/ zadužbina. 2006.deredžati Husein-kaputan ibnu huna ve kaffeti ehlil . mutahher. u gradačakoj džamiji Husejniji sačuvala se višestoljetna tradicija.. Opširnije o džamiji Husejniji vidi: Nusret ef. nav. godine i Sahat-kulu u gradskoj tvrđavi. Lillahi-l-fatiha. a prije ezana i hutbe. kuća Gradaščevića (1786) i tvrđava i kula Zmaja od Bosne.7-25. nav. Medžlis Islamske zajednice Gradačac.

a poslije 1878. kulturnog.dj. Zaključak Husein-kapetan Gradaščević kao djelatni musliman i vakif nije bio dovoljno poznat široj javnosti i akademskoj zajednici.godine. Sat je nakon 1878. zapravo neprocjenjiv doprinos u razvoju obrazovnog. vjerskog i vjersko-obrazovnog života.. političkog. (1824)“. pa do današnjih dana. Dobrima iz svoga vakufa Husein-kapetan Gradaščević je dao izuzetan. Novi sat je postavljen 1923.15-16. vakufska dobra Husein-kapetana dala su značajan doprinos u oblasti urbanog razvoja grada Gradačca.37-39. kao dio graditeljske cjeline Starog grada u Gradačcu. sa smanjivanjem površine vakufskih dobara ovog vakufa. Dr. kao vlasništvo i zadužbina/vakuf Husein-kapetana Gradaščevića. Godina 1240. ne samo u Gradačcu nego i šire. januara 1951. Pripadnici tih naraštaja bili su nosioci privrednog. kulturnog i vjersko-prosvjetnog života muslimana u Gradačcu i okolini. godine. . godine. objekat je stavljen pod zaštitu države. godine. nav. Predstavlja najmlađi objekat ove vrste koji je podignut u osmanskom periodu u Bosni i Hercegovini.. Rješenjem Zemaljskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti NRBiH iz Sarajeva broj 87/51 od 20. novembra 2004. 37 38 Opširnije o Sahat-kuli vidi: Sabira Husedžinović/Zahida Hećimović-Kamberović/ Husnija Kamberović. str. U tom dugom vremenskom razdoblju od 189 godina (1820-2009). godine kupljen u Beču. Kao značajan prilog Husein-begovoj biografiji. Odluka Komisije za očuvanje naconalnih spomenika BiH od 2. Prestao je raditi u II svjetskom ratu. godine.88 Nusret Kujraković đave. počev od 1820. koja nije ni pokazivala posebano zanimanje za ovu dionicu njegovog života. kao i stotine učenika u medresama. nav. Husnija Kamberović. ovaj rad osvjetljava tu stranu njegovog životnog djelovanja. naročito poslije 1945. Također. postupno je slabio.37 Nacionalnim spomenikom BiH proglašena je 2004. godine. str.dj. Širina i intezitet ovog doprinosa bio je najveći u osmanskom radoblju bosanske povijesti. odgojene su i obrazovane u islamskom duhu na hiljade Bošnjaka u gradačačkim mektebima i džamijama.38 4.

Garčević Muhamed. Husein-kapetan Gradaščević (1802-1834). Medžlis Islamske zajednice Gradačac. Kamberović dr. 2003. Nusret. 1886. Prijevod Kur’ana. Kula Husein-kapetana Gradaščevića.godine. XIV-XV/1964-1965. svezak 2. Srpski ustanak i prva vladavina Miloša Obrenovića. Zagreb. Pokret za autonomiju Bosne od 1931. kulture i sporta/športa. Federalno ministarstvo obazovanja. Prilozi za orijenalnu filologiju. Derviški redovi u jugoslovenskim zemljama. Košulja-hamajlija Husein-kapetana Gradaščevića.drugo izdanje. Kujraković ef. Nacrt za monografiju. Hrvatska državna tiskara Zagreb-podružnica Sarajevo. Kamberović Husnija. Gradačac. Sarajevo. Sarajevo. 1986. Gruntovnički zakon za Bosnu i Hercegovinu sa pripadajućim naputcima I. 1996.Vakuf Husein-kapetana Gradaščevića 89 IZVORI I LITERATURA Ahmed Aličić. Kunibert Bartol.-1918. Korkut Besim. Čifluci Husein-kapetana Gradaščevića. 1942. 1960. Sarajevo. Gradačac. Izdanja Hrvatskog državnog muzeja u Banjoj Luci. Glasnik zakona i naredaba za BiH 1878. Kapetanije u Bosni i Hercegovini. . do 1832. biografija-Uz dvjestotu godišnjicu rođenja-. Husnija. Sarajevo. bez godine izdanja. BZK Preporod Gradačac. Beograd. Sarajevo.. Kreševljaković Hamdija. Sarajevo. nauke. i sa naredbom o gruntovničkim povjerenstvima. Begovski zemljišni posjedi u Bosni i Hercegovini 1878.. 1901. 2006. Povodom obilježavanja 180. Gradačac i okolina. Svjetlost Sarajevo. Arhiva Općinskog vijeća općine Gradačac. 1980.godišnjice izgradnje(1826-2006). Hrvatski institut za povijest-Zageb i Institut za istorijuSarajevo. Gradačac. i II. 2002. 2.-1916. Hadžijahić Muhamed-Imamović Teufik. Vrijednosti i stanje poslije rata 1992-1995. 1999. Zemaljska štamparija. Husedžinović Sabira/Zahida Hećimović-Kamberović/Kamberović Husnija. 1969 Aličić Ahmed. Arhiva Medžlisa Islamske zajednice Gradačac. Ćehajić Džemal. Džamija Husein-kapetana i džemat Husejnija u Gradačcu.

buildings. Ključne riječi: Husein-kapetan Gradaščević. (U povodu 40-godišnjice smrti hafiz Ahmed Hilmi ef. Significant part of these waqf was taken away from the Islamic Community between the years 1878-1974. Gradačac. Sahat-kula. Zbornik radova sa naućnog skupa „Značaj Pokreta Husein-kapetana Gradaščevića u brobi za autonomiju Bosne i Hercegovine“ (Tuzla. 2007.90 Nusret Kujraković Šehić Sadik. Mariborski tisak.2. The most important waqf of Hussein Kapetan Gradaščević in the town of Gradačac is Huseijnija mosque (1826) and Clock Tower (1824). vakuf. This waqf possessed land property. Muftića). Waqf of Hussein Kapetan Gradaščević had centralized administration within the waqf of Osman–kapetan. the administer (muteveli) of these waqfs. Traljić Mahmut. founded by himself. 1994. At the beginning. .2006. and also for maintenance of the mentioned mosques and madrasahs. vjerski objekti. Odbor Islamske zajednice Gradačac. Iz vjerskog i vjersko-prosvjetnog života Muslimana u Gradačcu.godine.vjersko obrazovanje Summary Waqf of Husein Kapetan Gradaščević Waqf of Hussein Kapetan Gradaščević. was chosen from the eldest male members of bey’s family and later on out of that family as well. The income from the waqf of Hussein Kapetan Gradaščević was devoted to the salary of imamas and muezzins in Husejnija and Svirač mosques in Gradačac and Osman-bey mosque in Modriča. Zmaj od Bosne. The waqf of Hussein Kapetan Gradaščević by its property helped a lot or rather to say extraordinary contributed to urban development of the town of Gradačac and surrounding areas starting in the year 1820 and up to present days. džamija Husejnija. Maribor. originated from the period between 1820-1831. which were proclaimed as ‘’national monuments of Bosnia and Herzegovina’’ in year 2004. 1974. Murat–kapetan and Hadji Bećir-bey Gradaščević. then to the salary for muderith of madrasa (high school) in Gradačac and Modriča. 3. Gradačac. and yearly rental fee (mukate).). drugo prošireno izdanje. Gradačac. Through the history the number of waqf property varied. by family inherited tradition. Vijećanje bošnjačkih prvaka u Tuzli 1831. and the only small part of that waqf remains today. Preporod Gradačac.

650 sa avlijom u varoši Kuća kbr. 1263 Broj kat.778 sa avlijom u varoši Dvorište u varoši Bašča šljivik u varoši Bašča šljivik u varoši Kuća sa kućištem i dvorištem Gradilište u varoši Bašča šljivik kod kuće u varoši Bašča voćnjak kod kuće u varoši 2 Brčko 1144 2 88 7 Brčko 727 2 40 .Vakuf Husein-kapetana Gradaščevića 91 P R I L O Z I: Prilog 1: Tabelarni prikaz mukata vakufa Murat i Husein-kapetana u Brčkom (1889-1903) Red broj 1 Katast.1064 sa avlijom u varoši Kuća kbr.180 330 1. čestice 19/38 4/3 4/4 11/36 3 Brčko 1176 11/51 19/159 4 Brčko 1152 10/78 14/31 5 Brčko 779 14/34 14/35 14/33 6 Brčko 778 14/36 14/32 14/177 11/32 11/39 11/25 11/22 8 Brčko 726 11/21 11/23 Površina m2 1.k.100 2. općina Brčko Broj z.800 1. ul.779 sa avlijom u varoši Bašča (vrt) Krušik u varoši Bašča (vrt) Krušik u varoši Bašča vrt kod kuće u varoši Bašča (vrt) Krušik u varoši Kuća kbr.750 200 1 320 200 580 320 400 220 434 86 1.480 1.300 570 130 380 150 0 80 2 88 1 60 60 0 64 Godišnja mukata (zakup) kruna helera 0 69 Opis nekretnine Bašča šljivik u varoši Gradilište u varoši Dvor sa zgradom u staroj varoši Bašča šljivik do stare varoši Bašča šljivik do Save u varoši Kuća kbr.

1299 sa avlijom u varoši Kuća kbr.706 sa avlijom u varoši Kuća kbr.713 sa avlijom u varoši Kuća kbr.703 sa avlijom u varoši 250 110 150 210 0 700 810 380 1 220 260 2 520 280 115 260 230 300 310 220 100 270 300 250 420 0 1 80 60 0 0 0 0 2 80 80 80 80 40 1 60 1 60 24 60 0 80 80 1 0 60 32 .725 sa avlijom u varoši Kuća kbr.708 sa avlijom u varoši Kuća kbr.705 sa avlijom u varoši Bašča šljivik kod kuće u varoši Gradilište u varoši Kuća kbr.712 sa avlijom u varoši Bašča vrt kod kuće u varoši Gradilište u varoši Kuća kbr.710 sa avlijom u varoši Dvorište sa gradilištem i štalama u v Bašča vrt kod kuće u varoši Kuća kbr.723 sa avlijom u varoši Bašča šljivik kod kuće u varoši Kuća sa dvorištem Kuća kbr.709 sa avlijom u varoši Kuća kbr.707 sa avlijom u varoši Kuća kbr.724 sa avlijom u varoši Dvorište u varoši Kuća kbr.92 9 10 Brčko Brčko 725 724 11/20 11/18 11/19 11/17 11 12 13 Brčko Brčko Brčko 723 11/33 714 713 10/170 10/57 14 15 Brčko Brčko 712 10/57 711 10/53 10/51 16 Brčko 710 10/50 10/52 17 18 19 20 Brčko Brčko Brčko Brčko 709 708 707 706 10/19 10/109 10/62 10/110 10/111 21 22 23 Brčko Brčko Brčko 705 10/47 704 703 10/112 10/46 10/35 10/56 Nusret Kujraković Kuća kbr.

694 sa avlijom u varoši Dvorište kod kuće u varoši Kuća kbr.Vakuf Husein-kapetana Gradaščevića 24 25 26 Brčko Brčko Brčko 702 701 700 10/61 10/59 27 Brčko 699 10/115 10/68 10/64 10/65 28 Brčko 698 10/66 10/67 10/166 10/86 29 Brčko 691 10/87 10/164 10/107 10/70 10/69 10/89 32 Brčko 694 10/88 10/72 33 Brčko 695 10/71 34 Brčko 693 10/73 10/74 10/114 10/63 10/113 10/60 Gradilište u varoši Gradilište u varoši Gradilište u varoši Kuća kbr.700 sa avlijom u varoši Dvorište kod kuće u varoši Kuća kbr. 695 sa avlijom u varoši Dvorište kod kuće u varoši Kuća kbr.701 sa avlijom u varoši Bašča šljivik sa kućom u varoši Kuća kbr. 119 sa avlijom u varoši Bašča vrt kod kuće u varoši Gospodarstvena zgrada Kuća kbr. 699 sa avlijom u varoši Bašča šljivik bez kuće Dvorište sa gradilištem i štalama u v Dvorište sa kućom u varoši Kuća kbr. 698 sa avlijom u varoši Kuća kbr. 693 sa avlijom u varoši Bašča vrt kod kuće 340 320 200 275 1 448 390 1 220 25 260 150 80 1 225 25 120 290 112 260 200 210 230 3 280 82 0 166 223 115 1 1 1 1 93 60 60 60 60 60 60 30 31 Brčko Brčko 697 696 1 1 60 60 20 80 60 . 697 sa avlijom u varoši Kuća kbr. 696 sa avlijom u varoši Kuća i dvorište u varoši Kuća kbr.1159 Kuća kbr.

674 sa avlijom u varoši Bašča šljivik kod kuće Kuća kbr. 671 sa avlijom u varoši Dvorište Dvorište Kuća kbr. 676 sa avlijom u varoši Bašča šljivik kod kuće Dvorište kod kuće Kuća kbr. 692 sa avlijom u varoši Dvorište kod kuće u varoši Dvorište kod kuće u varoši Dvorište kod kuće u varoši Kuća kbr. 673 sa avlijom u varoši Dvorište Kuća kbr. 686 sa avlijom u varoši Kuća kbr. 687 sa avlijom u varoši Dvorište kod kuće Kuća kbr. 1306 sa avlijom u varoši 180 1 170 90 1 140 250 200 70 110 65 220 140 130 210 120 315 300 360 150 140 140 90 290 230 120 73 117 3 20 2 40 1 20 3 20 1 60 1 12 60 60 1 1 0 12 04 56 43 Brčko 674 1 20 . 689 sa avlijom u varoši Kuća i dvorište u varoši Kuća i dvorište u varoši Bašča vrt kod kuće Kuća kbr. 675 sa avlijom u varoši Bašča šljivik kod kuće Bašča šljivik kod kuće Kuća kbr.94 10/75 35 Brčko 692 10/76 10/116 36 Brčko 690 10/77 10/117 37 Brčko 689 688 38 39 40 Brčko Brčko Brčko 687 686 10/79 10/118 10/80 10/48 10/43 10/45 10/120 41 Brčko 676 10/101 10/121 10/102 42 Brčko 675 10/96 10/100 10/98 10/89 44 45 Brčko Brčko 673 672 10/123 10/97 10/85 10/90 46 Brčko 671 10/92 10/91 10/169 Nusret Kujraković Kuća kbr. 672 sa avlijom u varoši Kuća kbr.

670 sa avlijom u varoši 10/93 Dvorište 10/95 Bašča vrt kod kuće Kuća kbr. 1341 sa avlijom 10/103 u varoši Gradlište sa magazom u 8/18 čaršiji 1056/105 Kućište Gradilište sa magazom u 7/99 čaršiji Gradilište sa magazom u 7/197 čaršiji Gradilište sa magazom u 7/198 čaršiji 10/44 Šljivik kod kuće 10/165 Kuća broj 1151 11/37 Bašča kod agencije 10/94 180 100 250 400 1 40 40 46 47 3 47 194 46 800 0 1 95 47 Brčko 670 12 48 49 Brčko G.Rahić 669 177 60 80 50 Brčko 1163 20 51 52 Brčko Brčko 662 1159 3 20 .Vakuf Husein-kapetana Gradaščevića Kuća kbr.

365 25.godine (površine u kvadratnim metrima) 188.481 (51+60) 111 52 Površina Površina Vakuf Oduzenekadašnjeg nekadašnjeg Zatražen ima samo vakufskog vakufskog 20.772 7.451 .210 20.96 Gradačac Godina 1999 17.377 129.145 to 1960povrat pravo kozemljišta pod zemljišta pod 1974 rištenja mukatom mukatom 14.728 Mukate (zakupnine) vakufa Gradačac Brčko Modriča Broj do 1938 Broj do 1938 Mjesto Gradačac Gradačac Gradačac Gradačac Modriča Modriča Modriča Godina 1820-1884 1887 1933-1938 1945 Nusret Kujraković Prilog 2: Tabelarni prikaz vakufa Husein-kapetana Gradaščevića od 1820-1999.914 32.845 3.

Vakuf Husein-kapetana Gradaščevića 97 .

98 Nusret Kujraković .

uobičajena vasijjetnama kao oporuka koja prethodi registraciji zvaničnog zasnivanja vakufske zadužbine te vasijjetnama namijenjena postupanju sa umirućim i mejjitom koja je nastala po uzoru na Birgivijinu Vasijjetnamu. 45-85. ‘Alí al-Birgiwí (um. 2007. . godine. Evidentno je. međutim. str. U radu su analizirane tri vrste osmanskih vasijjetnama: vasijjetnama kao duhovna oporuka. ona predstavlja dokument sa osobenom diplomatičkom strukturom kojim se potvrđuje pravna valjanost oporučiteljevih uvjeta i objelodanjuje čin njihove realizacije. posebno kada je u pitanju njihova kataloška i literarno-književna obrada. Muõammad b. Stoga je autorica ovih regesti dala diplomatičku obradu vasijjetname i donijela kao prilog prevod dvije karakteristične osmanske vasijjetname u radu pod naslovom: Vasijjetname na osmanskom jeziku. osobito onima koji ne poznaju osmanski jezik. . (popularno djelo o ehli sunetskom islamskom vjerovanju te vjerskim i moralnim obavezama muslimana: akaid i ibadat). Pír b. Što se tiče vakufname. i 1936.2 U ovom radu donose se kratke regeste svih navedenih tipova vasijjetnama koje se čuvaju u Gazi Husrev-begovoj biblioteci uz detaljne bilješke koje mogu biti od pomoći raznim istraživačima. na period između 1762.1 U radu je konstatovano da je vasijjetnama u diplomatičkom smislu poseban dokument u kojem se razrađuju osobite želje oporučitelja izražene u vidu jednog ili više raznih vasijjeta koji se odnose na još nerealizirane uvjete oporučitelja. uglavnom. Vasijjetnama u diplomatičkom pa i pravnom smislu predstavlja poseban dokument. 981/1573).Azra Gadžo-Kasumović REGESTE VASIJJETNAMA U ARHIVU GAZI HUSREV-BEGOVE BIBLIOTEKE U Gazi Husrev-begovoj biblioteci čuva se značajan broj originalnih osmanskih vasijjetnama kao i prepisa evidentiranih u sidžilima vakufnama koje se odnose. 1 2 Vidi.. knjiga XXV-XXVI. da se u dijelu naše orijentalističke literature pojam vakufnama identificira sa pojmom vasijjetnama. Sarajevo.

sina Smail-baše iz mahale Mulla Arap. 8 Oporučeno je 3500 groša. Nisu ubilježeni svjedoci.100 Azra Gadžo-Kasumović A-521/TO Oporuka. Arife. datirana 07. Vasijjetnama sadrži vrlo opširan tekst u vezi sa svim detaljima opremanja mejjita i ukopa kao i opširno navođenje učenja dova u toj prilici. godine. rođenog 1173. . iz mahale Čokadži Sulejmana u Sarajevu.4 A-956/TO Neovjerena vasijjetnama. Svjedoci su: Timuri hadži Ali. a nazir je njena kći Ismihana. datirana 18. Mehmed-baša Jamak. 4 Oporučeno je 209520 groša. Fatime. iz Sarajeva. godine. iskati salata i kefareta. džmade-l-ahira 1270. sin hadži Mehmeda Hafizoglu Mustafa. iz mahale Mulla Arab Atik u Sarajevu. kći hadži Mehmed-age. Vasi-muhtar je oporučiteljicin sin Abdullah-aga. sin Mulla Jusufa. Odnosi se samo na troškove ukopa. a žene Derviš-bega Sokolovića. kćeri hadži Mehmed-agine iz Sarajeva. hafiz Mulla Ibrahim. 6 Svjedok je Muhammed. Ali-efendizade Mulla Mustafa. safera 1230. godine3. datiran 21. 7 Navedena je samo godina. A-922/TO Opširna neovjerena vasijjetnama.8 3 Velikog je formata. Kemerli-zade Mulla Ibrahim. godine. učenje tevhida i mevluda godišnje te za kurban. kćeri Mehmeda. sluškinje u kući Derviš Abdullah-bega. hafiz Mulla Salih. Mulla Ibrahima. 5 Oporučeno je 500 groša za potrebe opremanja mejjita. nastanjene u mahali Miskin džamije. šabana 1246.5 A-959/TO Testament. pratilac Kaukči-zade Mulla Mehmeda. Ima dio koji se odnosi na davanje 100 groša pod interes za kurban. rebiu-l-evvela 1197. godine. kćeri hadži Mustafe. datirana 05.6 A-1252/TO Neovjerena vasijjetnama. napisana na debelom papiru na tri stranice teksta sa crvenim ukrasnim ispisima. datirana 1297/1879. Vasi-muhtar je njegov sin Muhammed-beg. imam Careve džamije. Vasi-muhtar je oporučiteljev zet Hadžihasan-oglu Mulla Abdullah. Salih-age Kaukčije. godine7. Umihane. a ako on bude imao smetnji tada brat oporučiteljev Derviš-aga. Husejin-baša Džino. Požegi-zade Mulla Muhammed. svakom ponaosob. Vasijjjetnama ima dodatak/zejl u kome se određuje koje vrste nakita oporučiteljica dijeli svojim sinovima i kćerima.

Ima određena i stavka za hadž od 2250 groša. stanovnika mahale Jagdži-zade u Sarajevu. Džino-zade hadži Abdullah. . Svjedoci su: imam mahale Kalin hadži Ali. trgovac Kujumdžić Abdullah. Svjedoci su: Jorgandžija hadži Mustafa. A ako ni njemu ne bude određeno tada njegov rođak Džennetić Ali-beg. a ako njemu ne bude određeno tada oporučiteljev brat Lutfullah. mujezin Abdullah iz mahale Havadže Kemaluddin. Jelko-oglu Ibrahim iz mahale Kalin hadži Ali. a ako ni njemu ne bude određeno tada neko od rodbine ko je ispravan i čuva emanet. Oporučeno je 450 groša. Mustajbega. Bukara Salih. godine10. rođenog 1213. a što je ubilježeno i u defteru troškova. Salih Efendizade Mulla Sulejman. Soko hadži Mustafa. Hafiz Mulla Sulejman. Svjedoci su: Dženneti-zade Lutfullah-beg. Havadže Derviš Ahmed. serdengečtije Ibrahim-age. rođenog 1177. Za drugog nazira oporučitelj je postavio svog drugog sina Fejzullaha. Navedena je samo godina. Nakkaš Mulla Salih i drugi.13 9 10 11 12 13 Oporučeno je 3300 groša. datirana 1197/1782.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 101 A-1253/TO Neovjerena vasijjetnama. datirana 23. Derviša Mustafa-bega.9 A-1270/TO Neovjerena vasijjetnama. Srednjeg je formata. godine. Efendi-zade Mulla Ismail.efendija. Vasi-muhtar je njegov punac Madenli hafiz Ibrahim-efendija. godine12. rođenog 1159. Ćurči-baši Sulejman-aga. datirana krajem rebiu-l-ahira 1232. sina Smail-bega (Džennetića) iz mahale Jagdži-zade Ahmeda u Sarajevu. redžepa 1268. godine. godine. sina Fejzullah-bega (Džennetića). Oporučeno je 18550 groša od tog za bedeli-hadž 5000. Šahić Mulla Ibrahim. Moro-zade Ali-beg. Šišo-zade Mulla Ibrahim. Vidinli-oglu Mulla Abdullah i drugi. Dženneti-zade Mustafa-beg. godine. Iskender-oglu Ali-baša. Vasi-muhtar je Moro-zade Ali-beg. Dženneti-zade Ali-beg. a nazir njegov sin Sulejman. sandžaktar. napisana je na debelom papiru sa ukrasnim crvenim tačkama i linijama. sina Mustafe iz Kečedži Sinanove mahale u Sarajevu. timurdžija Mulla Husejin. Abadžić Abdi-aga. Vasijjetnama ima dodatak o novčanom vasijjetu od sto groša čija će dobit ići za potrebe mekteba u mahali Jagdži hadži Ahmeda. Višegradli Ali-efendija.11 A-1272/TO Neovjerena vasijjetnama. Džennetizade Fejzullah-beg.

Navedeni je bio djed po majci Fejzage Hadžišabanovića. godine. džumade-l-ahira 1305. Na bedeli-hadž otpada 5000 groša.15 A-2204/TO Oporuka. godine. datirana 09.17 14 15 16 17 Oporučeno je 12000 groša za potrebe opremanja. sastavljena prema snu njegovog turbedara šejha Mustafe.14 A-1612/TO Oporuka. godine. rebiu-l-ahira 1299. njen sin Nazif. Vasi-muhtar je oporučiteljicin muž Husejinefendija. Preporuka sadrži pretjerane i zastrašujuće prijtenje i predviđanja. iz Buzadži hadži Hasanove mahale (Logavin sokak) u Sarajevu. godine. Atife. upućena muslimanima. drugi amidža hadži Mehmed-aga.16 A-2205/TO Preporuka ili oporuka (turbedarovo pismo). Fejzullah-age Klempe. Ukupna oporuka iznosi 8365 groša. godine. a nazir je amidžić Abdi-aga. datirana 10. Za bedeli-hadž izdvojeno je 11400 groša.. Hašeme. iz mahale Pelteka Husamuddina u Sarajevu. datirana 12. sina Ibrahima. rođene 1287/1870. godine. ukopa. Hadžihusejnović Akif-efendija i drugi. mjeseca zu-l-hidždžeta 1307. Na poleđini vasijjetname običnom olovkom je ispisan defter troškova za tedžhiz i tekfin povodom smrti navedene Umi Kulsume. a. Svjedoci su: Oporučiteljicin amidža Kumašin Mehmed-aga. Božijeg poslanika Muhammeda. datirana 1265. Umi Kulsume Kumašin. koja je umrla 26. . A-1870/TO Oporuka. Hadžihusejnović Sejfullah-efendija. kćeri Halilbašić Mehmed-bega. godine. kćeri hadži Ahmeda iz mahale Kebkebir u Sarajevu.s. Ukupna ostavina iznosi 2500 groša. redžepa 1310. a supruge Ćurčić hadži Lutfage.102 Azra Gadžo-Kasumović A-1306/TO Neovjerena vasijjetnama. kćeri Mujage Mašića. kefareta i bedeli-hadža. datirana 1267.

Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 103 A-2206/TO Neovjerena vasijjetnama. godine. te potvrdu vasijjeta svjedočenjem Mašića Ibrahim-age. džumade-l-ahira 1265. Ispod mufredat-deftera sa pojedinačnim stavkama troškova stoji dodatak u kojem se detaljno izlaže vasijjet u vezi s bedeli-hadžom.22 A-2209/TO Oporuka. iz Bakir-babine mahale (At-Mejdan) u Sarajevu. datirana 25. Oporučeno je 4016 groša. sina Mahmuda. Mašić Mustafa-age. datirana 27. a nazir Maši-zade Mustafa-aga. iz Kučuk Katibove mahale (Mlini) u Sarajevu. sina Sulejmana.19 A-2207/TO Oporuka. hadži Mustafa-age. (Hariri) Hurejri-zade Mehmed-aga. sina hadži Mujage. iz mahale Sagrakči hadži Mahmuda. Oporučeno je 9000 groša. datirana 1225. 20 21 22 23 . Oporučeno je 1500 groša. sina Ahmed-age. sina Husejina i Mašića Mustafa-age. Dalagi Hasan-aga. iz mahale Sagrakči hadži Mahmuda. od toga 6000 za bedeli-hadž. godine20. Vasijjetnama na poleđini ima dodatak napisan 19.21 A-2208/TO Nedatirana oporuka Šerife. Nije naveden mjesec. 18 19 Napisana je na tankom dvolisnom papiru. Merjeme. Šahi-zade Ahmed-aga i njegov brat Mustafa-aga. redžepa 1283 godine18. Oporučeno je 500 groša. majke hadži Mujage Tuzlića. Mašić Ibrahim-aga i drugi. datirana 24. godine. iz Sagrakči hadži Mahmudove mahale u Sarajevu. sina Salih-age.23 A-2285/TO Oporuka. ševvala 1215. Abdi-aga. sina hadži Salih-age iz mahale Havadže Kemaluddin. sa nekim izmijenjenim stavkama vezanim za troškove oko ukopa. sin Husejin-age iz mahale Sagrakči hadži Mahmud. rođenog 1227. Svjedoci su: Šahi-zade Junus. Potogi Ahmed-aga. Subašić Salih-aga. godine. Vasi-muhtar je oporučiteljev sin Mehmed. safera 1293. kćeri Ibrahima. Ahmed-age Mašića.

kćeri Abdulaha Krbovića (ili Kurbovića?). Murathana-hatun. Nesima Nikšića. Navedena je oporučila trećinu svoje imovine.25 A-2637/TO Vasijjetnama. Oporučeno je 2000 groša. hadži Saliha. godine28. Spomenuta je oporučila 500 groša.27 A-2660/TO Oporuka. Navedena je samo godina. godine. Ne navodi se mahala u kojoj je oporučitelj stanovao. datirana početkom muharrema 1250. kćeri Mustafe Hadžiabdića.26 A-2659/TO Oporuka. 25 26 27 28 29 30 31 . Original se nalazi u Sidžilu 1 u GHB. godine.104 Azra Gadžo-Kasumović A-2459/TO Fotografski snimak vasijjetname Kemal-bega iz 945/1538. 259).29 A-2661/TO Oporuka. kćeri Mulla Muharrema. godine. Umihane. godine24. muharrema 1293. datirana 1263. sina hadži Hasana.31 24 Prevod ove oporuke nalazi se u knjizi šejha Sulejmana Kemure u knjizi Sarajevske džamije i druge javne zgrade turske dobi (str. džumade-l-evvela 1246. kćeri Ebu Bekira. datirana 11. Navedeni je oporučio 100 groša. iz Džemaluddinove (vjerovatno Havadže Kemalove mahale) u Sarajevu. godine.30 A-2662/TO Oporuka. datirana 09. redžepa 1245. A-2464/TO Oporuka. Navedeni je oporučio 842 groša. muharrema 1247. Trećina iznosi 806 groša i 20 para. godine. datirana 03. datirana 15. sina Ibrahima. Nefise. Navedena je oporučila 300 groša. Fatime.

Oporuka iznosi 1066 (vjerovatno kruna). Husejina. datirana 01. godine. godine. a koji je oporučio 300 groša. Mulla Ahmeda. . godine Safije. Navedeni je oporučio 3300 kruna. sina Smajilova. Na poleđini ove oporuke nalaze se stavke oporuke nekog Saliha.34 A-2666/TO Oporuka. datirana 03. Navedeni je oporučio 501 groš. Oporuku je ovjerio Ahu Rasim Čohadžić. godine. Visoko. iz Topal Inehan (Lubina) mahale u Sarajevu. iz Kasapović hadži Ibrahimove mahale (Carina) u Sarajevu.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 105 A-2663/TO Koncept oporuke. iz Debbag hadži Sulejmanove mahale (Hadži Kajmakova) u Sarajevu. šabana 1261. iz Bali-zade (Sunbulove) mahale u Sarajevu.33 A-2665/TO Oporuka. koji je rođen 1207. bez datuma. šerijatski vježbenik. bez datuma Mulla Ibrahima. Oporuku je ovjerio u kući oporučitelja Enver Refet Imamović. kćeri Ibrahima a supruge Ibrahim-spahije. mjeseca zu-l-kadea 1315. Navedeni je oporučio 600 groša. datirana 25. Navedeni je oporučio je 410 groša.32 A-2664/TO Oporuka. Zlatke kćeri Derviša Šoše. godine.. godine. hadži Mustafe Telalagića. sina Mustafe i Havve koji je rođen 1264. šerijatski vježbenik. koji je rođen 1220. redžepa 1250. XII 1912. sina Muharrema Mušanbegovića. datirana 01.37 32 33 34 35 36 37 Nije navedeno ni koliko je ni za šta je oporučio. iz Monjara. sina Abdullahalemdara. iz mahale Haseki-hatun (Za banjom) u Sarajevu.35 A-2667/TO Oporuka.36 A-2668/TO Oporuka.

rođene 1208.106 Azra Gadžo-Kasumović A-2669/TO Nacrt oporuke. Travnik. kćeri Salih-age Bekirovića. godine. sina hadži Hasana Tarakčića. Haše. datirana mjeseca zu-l-kadeta 1310. Oporučeno je 6000 groša. godine. kćeri Sulejmanbega. Oporučeno je 1500 kruna. Mulla Ahmeda. Navedena je oporučila 842 groša. godine40. Spomenuti oporučuje za ukop 100 groša iz ostavine i 100 groša iz trećine njegovog imetka za potrebe kaldrmisanja puta u Malinama od njegove kuće do kuće Džerrahzadea. godine i Derviša Abdullaha.43 38 39 40 41 42 43 Ne navodi se iz koje je mahale. iz Džemaluddinove mahale u Sarajevu. datirana početkom mjeseca zu-l-hidždžeta 1271. Navedena je samo godina. koji je rođen 1200. Dokument je oštećen. iz Malina. bez datuma Safije Hankije. . godine. koja je rođena 1224. Na početku oporuke ubilježeno je 1000 groša kao suma koja se oporučuje. godine. godine. A-2763/TO Nedatirana oporuka Murathane-hatun.42 A-3085/TO Oporuka. iz Hrasnice sa čifluka Prkosi i Kulen Vakufa. kćeri Mulla Muharrema.38 A-2717/TO Nečije nedatirane bilješke o oporukama Umihane. a na kraju zbir navedenih stavki iznosi 1580 groša. iz Sagrdžija u Sarajevu. sina Abullaha iz Abdulhalifine mahale (Budakovići).39 A-2814/TO Oporuka. kćeri hadži Ibrahima. datirana 1229. iz Hadim Ali-pašine mahale u Sarajevu. koji je rođen 1227. Mulla Hasana.41 A-2985/TO Oporuka.

Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 107 A-3147/TO Neovjerena vasijjetnama. Vatrenajk Vejsil-aga i drugi. Hasan-age. Vasi-muhtar je Mullamemišević Muhammed-aga a nazir je oporučiteljev zet Malić Mustafa-aga. Jusuf. Ispod dispozicije i datacije. rođene 1264/1847. rođenog 1234/1819. Vasi-muhtar je Halep-zadea Derviš Hasan-efendija.49 44 Oporučio je 1246 groša i 20 para za opremanje i propuštene obaveze. Precizni iznosi pojedinih uobičajenih stavki nisu navedeni ni u dispoziciji ni u mufredatdefteru. 45 46 47 48 49 . Svjedoci su: Malić Mehmed-aga.47 A-3174/TO Neovjerena vasijjetnama48 datirana krajem muharrema 1288. muftije u Derventi Muftića Hifzi-efendije Žepčaka. Kapuzović Mehmed-aga. datirana 13. Zlatke. sin Bege Husejin-ćehaje. iz Davud Čelebijine mahale (Nateguša) u Sarajevu. Ismail. Ispod mufredat-deftera stoji druga bilješka u kojoj je ostavljen neispunjen prostor za iznos dodatka na troškove navedene u mufredat-defteru koji bi trebalo da se doda na hartije fidje ukoliko bi oporučeni novac bio nedovoljan za namijenjene troškove. godine. safera 1287. zu-l-kade 1282/1865. sina Mustafe Čajničanina. Oporučeno je 11731 groš. Vatrenjak Ibrahim-aga. Oporučeno je 5000 dinara samo za troškove opremanja i raznih kefareta.45 A-3173/TO Neovjerena vasijjetnama46. Oporučeno je 1665 groša i 10 para. sina Hasana. Srednjeg je formata i napisana je na tanjem papiru sa crvenim ukrasnim ispisima. datirana 15. sin Mulla Saliha Sahanije i drugi. Hasanbajraktarević Hasan-aga. muftije u Prači. telkina i datuma rođenja ubilježen je dodatak kojim se objašnjavaju uvjeti hadža. godine. safera 1342 godine. Svjedoci su: Omer-hodža Valjevac. datirana 04. a nazir je Munla-agan. iz mahale Kučuk Katib (Mlini) u Sarajevu. od tog 6500 za bedeli hadž i 750 za troškove odlaska i povratk bedela sa hadža te 500 groša pod interes za četiri oke svijeće u džamiji Kučuk Katib te 1000 groša da se da pod interes za nagradu vasi-muhtaru i klanje kurbana prve tri godine. sina Mehmed-age Čajničanina. godine. godine. iz Kučuk Katibove mahale (Mlini) u Sarajevu. Hadžirustemagić Ahmed-aga. Srednjeg je formata i ispisana je na tanjem papiru sa crvenim linijama. godine. sin Husejina. Malić Ibrahim-aga. Mulla Memiša Mehmedage.44 A-3172/TO Oporuka. sin Ibrahim-age iz Gornje mahale u Derventi. kćeri Mujage Neretljaka a udove Osman-age Mullamemiševića. Svjedoci su: Muidović Mehmed-aga.

Oporučeno je 32. berber Sakić Mehmedaga i drugi. Mustafe Mujage. berber Jusić Abd-aga. sina Mehmed-agina. datirana 08. Vasi-muhtar je oporučiteljev brat Mustafa-aga. Hadžismailović Ibrahim-aga. Oporučeno je 6751 groš. godine. ukopa i namirivanja propuštenih dužnosti. Korjenikli Džano Arnavut Šaban-aga i drugi. Pored uobičajenih troškova opremanja i kefareta oporučeno jei 500 groša za džamijski ćilim. džumade-l-ahira 1307. 024 groša za uobičajene troškove opremanja. telkina i datuma rođenja ubilježen je dodatak kojim se objašnjavaju uvjeti hadža. Novopazarlija Hafiz-efendija. od toga za bedeli-hadž 2751 i 660 za troškove odlaska i povratka bedela. datirana krajem mjeseca zu-l-hidždže 1287. Uzuni-zade Reuf-efendija. sina Mehmed-agina. a nazir je Sulejman-efendija. Velikog je formata i napisana je na debelom papiru sa ukrasnim crvenima ispisima. terzija Abd-aga. iz mahale Kučuk Katib (Mlini) u Sarajevu. Jabučar Ibrahim. godine. Ispod mufredat deftera stoji posebna bilješka da se za one troškove od navedenih stavki za koje će od oporučenog iznosa nedostajati doda sa druge stavke te ako od trećine oporučenog iznosa bude nešto preteklo da se odredi za vasi-muhtara. Čajničanina Osman-age.51 A-3176/TO Neovjerena vasijjetnama52. trgovca. te 120 groša da se da pod interes da se godišnje kolju dva kurbana za učenike medrese.55 50 51 Srednjeg je formata i ispisana je na tanjem papiru sa iscrtanim linijama.53 A-3177/TO Neovjerena vasijjetnama54. godine. Ispod dispozicije i datacije. iz mahale Kučuk Katib (Mlini) u Sarajevu. datirana 05. Nuhić Mustafa-aga. Svrzo Husejin-efendija i njegov brat Husejin-aga. telkina i datuma rođenja ubilježen je dodatak kojim se objašnjavaju uvjeti hadža. Svjedoci su hadži Husejnović Salihefendija. Od tog za bedeli-hadž 8000 a 1000 za troškove oko njegovog 52 53 54 55 . Hadžihusejnović Husejin-efendija. Ispod mufredat-deftera stoji druga bilješka u kojoj je ostavljen neispunjen prostor za iznos dodatka na troškove navedene u mufredat-defteru koji bi trebalo da se doda na hartije fidje ukoliko bi oporučeni novac bio nedovoljan za namijenjene troškove. Svjedoci su: Muidović Mehmed. iz mahale Kučuk Katib (Mlini) u Sarajevu. Čajničanina Hasan-age. Halvadžić hadži Mustafaaga. redžepa 1304. Oporučeno je 31514 groša od toga za bedeli hadž 6000 i 1000 za troškove odlaska i povratka bedela. Hadži Šišević hadži Hasan.efendija. Ispod dispozicije i datacije. Hadžitahirefendić Ahmed-efendija. Velikog je formata i napisana je na debelom papiru sa ukrasnim crvenim ispisima. sina Mehmed-agina. Muidović Seid-aga.108 Azra Gadžo-Kasumović A-3175/TO Neovjerena vasijjetnama50.

datirane mjeseca džumade-l-evvela 1213. sina Emina. mjeseca zu-l-hidždže 1298. kćeri hadži Mehmed-age Užičanina.59 56 57 58 59 odlaska i povratka. sin hadži Ibrahima. datirana 03. godine. Oporučeno je 3000 groša. Paralić Munla Hasan-aga. Gulsume. safera 1323. A-3255/TO Oporuka. godine. Ispod navedenog dodatka ubilježen je uobičajeni mufredat-defter ispod kojeg stoji još jedna bilješka kojom se oporučuje 500 groša koji će se u slučaju potrebe dodati na hartije fidje ukoliko bude nedostajalo za troškove određene vasijjetom. Mulla Sadika Serdarevića. Svjedoci su: Rešidović Sulejman-efendija. kćeri Osman. iz Žagrića u Sarajevu. oporučiteljev punac. Izmirlić Nezir-aga. kćeri Isamuddina i Fatime. Šerife.57 A-3271/TO Oporuka. asupruge Hamza-age Arnauta. Oporučeno je 1564 groša. Zubović Mehmed-efendija. iz Zenice. džumade-l-ahira 1313. Vasfije. Oporučeno je od tog 12500 groša pod interes za mukave. Nalić Ahmed-aga.56 A-3270/TO Oporuka. iz Buzadži hadži Hasanove (Logavina) mahale u Sarajevu.58 A-3363/TO Oporuka. Mašić Mehmed-aga. datirana 18. iz Vekil-harč mahale (Toplik) u Sarajevu. Hafife Bibić. kćeri Osman-age. Oporučeno je 2010 groša. Čomara Mustafa-aga. godine. datirana 18. Oporučeno je 2000 groša. kandilje i službu vasi-muhtara i kurban. godine. iz Armagandži Sinanove mahale (Armaganuša) u Sarajevu.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 109 A-3245/TO-1 Koncept oporuke. godine. . Ispod osnovnog teksta dispozicije i datacije stoji dodatak koji počinje sa olsunki/ u kojem se detaljno izlaže oporuka za hadž. datirana mjeseca muharrema 1253. Vasi-muhtar je Sarić Muhammed-efendija.

Oštećena. a nazir njegov drugi sin Redžep-aga.110 Azra Gadžo-Kasumović A-3383/TO Zapovijedi u vidu oporuke/vasijjet.62 A-3456/TO Neovjerena vasijjetnama velikog formata i lijepo ispisana. napisana je na tanjem žutom papiru i ukrašena sa crvenim ispisima. Velikog je formata i napisana je na tankom papiru. bez datuma. godine. rođenog 1234/1818. Tuzla. Vasi-muhtar je opoučiteljev sin Murad-aga. kćerke Sulejmana Sarača a žene Puhalović Abdi-age. Šećerović Hasan-efendije. Muharemagić hafiz Mehmed-efendija. a nazir je Čučak hafiz Sulejman. Puhalović Sejde. datirana 16. ukop i kefarete. Oporučeno je 80 osmanskih lira za bedeli-hadž. Svjedoci su: Muharremagić Hafiz i Mehmed-aga. sina Šaćira. Vasijjet se odnosi na namirivanje propuštenih obaveza i bedeli-hadž. .63 A-3473/TO Neovjerena vasijjetnama64 Nukić Sulejman-age.65 60 61 62 63 64 65 Na poleđini se nalazi jedna lijepa bilješka o namazu prepisana iz Šerhu-l-hikema. sina Halil-age. Oporučitelj navodi samo iznos od šest hiljada dinara duga njegovoj supruzi Elmas-hanumi. hodže Abdulhalika Gadžduvanije na perzijskom jeziku. iz mahale Hajruddin u Novom Pazaru. Dokument je poklon Šećerović Husejina iz Sarajeva. Vasi-muhtar je Šećerović Hasan-efendija. godine. Oporučeni iznos je 600 kruna za opremanje. nedostaje drugi list. Vasi-muhtar je bio Karačić Vejsil-aga. redžepa 1335. godine. kćeri Abdi-age. Oporučena je trećina imetka bez preciznog navođenja. Sabri-zade hafiz Sejjid i drugi. Odnosi se samo na opremanje i podmirivanje propuštenih obaveza. Ispod mufredat-deftera stoji bilješka kojom oporučitelj oporučuje da se njegovoj kćeri Almasi izdvoji iz ostavine 750 kruna na ime duga koji je imao prema njoj. datirana 18. Testament je ispisan na štampanom obrascu na osmanskom. Nema ubilježenih svjedoka. Svjedoci su: Sabri-zade hafiz Sejjid-efendija.60 A-3455/TO Neovjerena vasijjetnama61. godine. rebiu-l-evvela 1355. iz Havadže Sinan mahale u Sarajevu. imama iz Žagrića. Velikog je formata. rođenog 1279. Vasijjetnama je poklon Omerović Šahan-efendije iz Priluka. godine. rođene 1275.

Srednjeg formata. datirana 01. kanuni evvela sačinjena je bilješka o preselenju na ahiret vasi-muhtara Pliske Abdi-age i postavljanju vasi-nazira Hamdi-efendije Prele. godine. Mujage Aščerića. šejh Šukri-efendija Arnabut-zade. Iz zbirke ljubuške porodice Ćerimović.71 A-3577/TO Vasijjetnama/uzorak72. Mustafa-aga Sofić.69 A-3576/TO Ovjerena vasijjetnama70. a Salih-aga Željo je vasi-nazir. i vasi-nazira Subašića Ismail-age i postavljanje Nezir-age Karića. 08.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 111 A-3574/TO3 Vasijjetnama66. poklon Sejjida Strika. Alije Želje. berber. ima tanki papir i ukrašena je crvenim ispisima. godine. muharrema 1342. iz Kadi Ahmed-efendijine mahale. 66 67 68 69 70 71 72 Srednjeg formata. datirana 09. Salih-aga Kazić. sina Mehmed-age. sina Ahmeda Handžića. sina Muhammedovog. datirana 28. Srednji format ima žut i debeo papir i ukrasne crvene ispise. hatib Kasap-zade hadži Ibrahim. 11. Iz arhivskog materijala ljubuške porodice Ćerimović. Iz zbirke ljubuške porodice Ćerimović. sina Jusufova. Iz arhivskog materijala ljubuške porodice Ćerimović. Srednjeg formata. godine. 03. Svjedoci: hafiz Ibrahim Smajiš.67 A-3575/TO Vasijjetnama68. maja 1925. rebiu-l-ahira 1359. godine ubilježena je bilješka o promjeni vasi-muhtara Kamil-bega. Ova bilješka nalazi se i na bosanskom na poleđini vasijjetname u vidu dodatka. Bakardžić Mehmeda. iz mahale Komatin u Sarajevu. ima debeli papir i crvene ukrasne ispise. 1932. ima debeli papir i ispisana je crvenim ukrasnim ispisima. Sirćo hadži Hafiz je vasi-muhtar. marta 1939. Dokument je ovjerio kadija sreskog šerijatskog suda sa dodatkom bilješke na bosanskom ispisanog na poleđini dokumenta u vezi sa promjenom nazira i vasi-nazira Lihe Salih-age i postavljenjem Muharrema Kolara 11. Sulejman-aga Fočak. godine. Vasijjetnama ima bilješku na bosanskom koju je sastavio Alija Željo kao upozorenje nasljednicima da se za njegov ukop utroši kako je napisano 3500 dinara. .

Navedena je samo godina. Oporučeno je 3507 kruna. datirana 21. godine. a nazir Ekmić hadži 74 75 76 77 78 79 . kupoprodajni ugovor iz 1086/1675. iz sela Obre u visočkom kadiluku. Ćemerlića. datirana 29. sina Mustafe. Velikog je formata i ima crvene ukrasne ispise. sina Saliha. datirana 1306/1888. iz Žepča.75 A-3610/TO-1 Neovjerena vasijjetnama. Kalo hadži Saliha. sina Husejin-efendije. stanovnika mahale Sagrakči hadži Mahmud u Sarajevu Abdullah-efendije Bajrića. godine Kotarskog šerijatskog suda u Žepču.. rođenog 1271. datirana 1317/1899. godine74. A-3612/TO-6 Obrazac opće vasijjetname sastavljene bez navođenja konkretnih podataka. rođenog 1256. iz džemata Ričice u visočkom kadiluku. i ova oporuka. Ćemerlića. Safije-hatun Sarajke. jula 1919. Vasi-muhtar je bio njegov brat Bajrić Mehmed Numan-efendija. Testament ima ovjeru 24. Šehagić Muhammeda. godine. Nije određen iznos za bedeli-hadž.112 Azra Gadžo-Kasumović A-3583/TO Oporuka bez datuma o podjeli ostavštine Jure Jurića po Božijem šerijatskom zakonu. godine. A-3616/TO Ovjerena vasijjetnama78. Poklon M. Naknadno je upisana bilješka kojom oporučitelj za svog vasi-nazira postavlja umjesto navedenog Berberović Nezir-agu. Na jednom papiru ubilježena su tri dokumenta: tezkera iz 1091/1680. godine. zu-l-hidždžeta 1336. redžepa 1316. Samo je navedena godina.79 73 Fotokopije dokumenata porodice Jurić iz dalmatinskog primorja koje su autoru ovog rada donijeli radi prevođenja. rođenog 1242. godine. godine76.77 A-3611/TO-8 Neovjerena vasijjetnama.73 A-3610/TO-2 Neovjerena vasijjetnama. Vasi-muhtar je Bajrić Mehmed Numan-efendija a nazir je Ekmić hadži Mehmed-aga. Poklon M.

godine. godine. Malog je formata. Novo hadži Salih-aga. Iz arhivske zbirke Muhammeda Emina Muslibegovića. Iz zbirke Muhammeda Emina Muslibegovića. iz mahale Hadži Veli u Mostaru. sina hadži Muhammeda. a nazir je drugi sin Mehmed. datirana 1270/1853. posjednika iz Mostara. Iz arhivske zbirke Muhammeda Emina Muslibegovića. godine. Čelebić hadži Muharrem. Vasi. i katib Spahija hadži Mehmed Muslim-beg. Svjedoci: Riđanović hadži Ahmed-efendija. Svjedoci su: Dizdar Abdullah. godine Muslibegovića (Muslimbegovića) hadži Saliha. Vasijjetnama je oštećena. Riđanović hadži Ahmed-efendija. Iz zbirke Muhammeda Emina Muslimbegovića.82 A-3681/TO-3 Vasijjetnama/vesika. džumade-l-evvela 1340. posjednika iz Mostara.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 113 A-3681/TO-1 Vasijjetnama. Oporučena je trećina imetka.muhtar je oporučiteljev sin Mehmed Emin. sin Ali-age. datirana 1330/1911. . kćeri Murat-bega Muslibegovića. Iz arhivske zbirke Muhammeda Emina Muslibegovića. posjednika iz Mostara. posjednika iz Mostara.83 A-3681¸/TO-4 Vasijjetnama. Nije naveden datum. napisana je na tankom papiru i oštećena je. Vasi-muhtar je njegov brat Omer-efendija. Muslimbegović hadži Saliha sina hadži Muhammeda. posjednika iz Mostara. Tipičan primjer ovjerene vasijjetname koja se odnosi samo na opremanje i ukop/tedžhiz i tekfin. Oporučena je trećina imetka 6000 kruna za opremanje mejjita i kefaret za propuštene obaveze. datirana 28. sina Muhammeda. sina Muhammeda Muslibegovića (Muslimbegovića). Svjedoci: Riđanović hadži Abdullah i njegov brat Riđanović hadži hafiz Muhammed-efendija. Nafije.86 80 81 82 83 84 85 86 Mehmed-aga.84 A-3681/TO-12 Kratka vasijjetnama85 Murat-bega. datirana početkom ševvala 1330. Žuljević hadži Omer-efendija. Muslimbegović hadži Saliha.80 A-3681/TO-2 Neovjerena vasijjetnama81. Muslimbegović hadži Ahmedefendija.

troškove ukopa i kefareta. posjednika iz Mostara. godine. Derviš Muharrem Pašalić. Umije. Pronađena je u rukopisima koje je poklonio GHB Čaršimamović Muhammed. Formata 16x24cm.89 A-3688/TO-30 Neovjerena sasvim kratka vasijjetnama90. sin spahije Pašanića Omera. Salih. godine Nefise. Oporučeno je 600 groša.93 A-3711/TO-4 Vasijjetnama/koncept datirana 1304/1886. iz sela Kočevo (Kučevo). Muslibegović Ahmedbajraktara. Iz zbirke Muhammeda Emina Muslimbegovića. Vasi-muhtar je Šestić hadži Ahmed. Vasi-muhtar je njen sin Salih. sina Muhammeda. Jako je ošećena! .114 Azra Gadžo-Kasumović A-3681/TO-14 Vasijjetnama87. posjednika iz Mostara. godine. Salih. Čelar-zade Mustafa-aga. Svjedoci su Ćiler Munla Ahmed i njegov brat Munla Hasan. kasaba Zenica. Oporučeno je 4000 groša. bajraktara. Oporuka se odnosi samo na kefaret propuštenih obaveza. Vasi-muhtar je Šestić hadži Ahmed. Ispisana je na tankom papiru. Odnosi se samo na opremanje. Oporučeno je 600 groša. kćeri Ali Hušema. datirana krajem mjeseca zu-l-kadeta 1275. kćeri Ali Hušema iz mahale Kočevo u Zenici. Nefise. njegov brat Salih-aga i Mehmed-baša Muhammed. Svjedoci su: imam Bajgorić Munla Mehmed. sina Murad-bega. o ukopu Muslimbegović Muhammeda. Jako oštećena. sin Saliha iz Čaršijske mahale. sin Salihov. sina Ahmeda. Derviš Muharrem Pašalić. datirana 1255/1839. Iz arhivske zbirke Muhammeda Emina Muslimbegovića. redžepa 1304.91 A-3711/TO-3 Kratka vasijjetnama92. Svjedoci: Katib Čaršimam Mehmedefendija. Svjedoci su: Pisar vasijjetname Čaršiimam Mehmed-efendija. datirana 25. Iz arhivske zbirke Muslibegović (Muslimbegović).94 87 88 89 90 91 92 93 94 Navedena je samo godina. godine.88 A-3681/TO-17 Vasijjetnama. bez datuma. sin Pašanića Omeraa spahije. kćerke Saliha Išerića. Nalazi se među dokumentima koji su pronađeni u rukopisima koje je poklonio Muhammed Čaršimamović. a nazir je oporučiteljicin sin Sadik.

vasijjetname koji je izdala Islamska dionička štamparija u Sarajevu. stanovnika mahale Kočevo (Kučevo?) u Zenici. sina Abdullaha. Mustafe hadži Mehmedova. kupi dućan ili magaza.98 95 Ukupno je oporučeno 1182 groša za troškove opremanja ukopa i kefareta. Kurdić Abdullah. (Džendž-agić) Cincagić Mulla Salih. godine. datirana 24. Velikog je formata i lijepo je ispisana. Sarajevo. U defteru troškova nisu precizno određene stavke pojedinih troškova. kćeri Mustafa-bega Turhanije a žene Mahmudagića Muhammed-age. da se iznajmi i da se od 96 97 98 . Svjedoci su: Atif Omeragić. Sabura Ibrahim-aga i drugi. a nazir muž Mahmudagić Mehmedaga. datirana 15. Vasimuhtar je Jali-imam Munla Salih. iz Isa-begove mahale u Sarajevu. godine. Nalazi se u zbirci dokumenata koje je poklonio Muhammed Čaršimamović. Troškovi ukopa iznose 1000 para. bašče i ostale svoje imovine oporučuje nakon smrti svojim unucima Hilmiji.95 A-3730/TO Vasijjetnama/fotokopija. Na kraju vasijjetname iza spiska svjedoka stoji dodatak zabilješka da trećinu kuće.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 115 A-3712/TO-1 Neovjerena kratka vasijjetnama/koncept bez datuma Čaršimama Muhammeda. Munla Edhem Jaliimamzade. Munla Salih Tullam (ili Talam). iz mahale Sekban. Oporučeno je 2000 dinara za opremanje mejjita i namirivanje propuštenih dužnosti. mjeseca zu-l-kadeta 1281. a oporučiteljev sin Numan-efendija je nazir. Oporučiteljev brat Salih. Vasi-muhtar je abadžija Puhalović Abd-aga. Vasi-muhtar je njen brat Turhani Ibrahim-beg. (Čiklijica) Čaklica Mulla Began. iz mahale Sarač Ali.96 A-3745/TO Štampani obrazac. datiran 1347/1928. rođenog 1256/1839. sin Abdullaha. Svjedoci su: Hamamdžić Mulla Mehmed. godine. godine. A-3803/TO Štampani obrazac vasijjetname koji je štampala Islamska dionička štamparija. Vasijjetnama ima dodatak u kome stoji da se od ostatka oporučene trećine. nakon što se potroši za opremanje i bedeli-hadž. Mehmedu Aliji i Abdullahu. rebiu-l-evvela 1341. Zejnebe Mulla-hanume. A-3804/TO Ovjerena vasijjetnama97. rođene 1292. godine. Puhalović (Puhlović) Sulejman-aga.

Ispod teksta vasijjetname stoji registracija koju je potpisao naib u Saraj Bosni i pečat Kotarskog šerijatskog suda te markica od 5 dinara sa natpisom Kraljevina Srba. Ćesri-zade Ali-efendija. a supruge Šogolj-zadea Muhammeda Hamdi-efendije. Henda-zade Asim-aga. rebiu-l-evvela 1326. godine. godine o promjeni vasi-muhtara i nazira. 99 Ima veliki format i ukrašena je crvenim ukrasnim ispisima. Na vasijjetnami su običnom olovkom vršene ispravke i dopisivanja. sin Husejin-age. Habibahanume. kanuni-evvela 1922. Saatči-zade Hilmi-aga. Nezirhodžić Mehmed-aga. Muhammeda Hamdi-efendije. iz mahale Abdul-halifa. 102 Oporučeno je petnaest hiljada groša. Troškovi pojedinih stavki nisu uneseni u defter. Kao nazir određen je Mehaga Muzdedžija od strane (Mulla-hanuma) Mulije. samo stavka za hadž devet hiljada groša i naknada za vasi-muhtara 1200 groša za opremnaje. godine. iz mahale Abdi-halife u Sarajevu. preudate Mahmutagić umjesto njenog brata Ibrahim-bega Turhanije. Hrvata i Slovenaca. Čučak hafiz Sulejman. 100 Vasi-muhtar je oporučiteljicin muž Šogolj-zade Muhammed Hamdi-efendija a nazir njen brat Muždedži Mehmed-aga. ukop i namirivanje propuštenih obaveza. 101 Ima veliki format sa ukrasnim crvenim ispisima i običnom olovkom ispisanim izmjenama. Henda-zade Asim-aga i drugi. Sudžuka Rasim-aga.100 A-3806/TO Neovjerena vasijjetnama101. pa je precrtano i napisano Turalić-zade Mehmed-efendija. a udovice Glođo. Oporučeno je 5000 groša za troškove opremanja. pa je precrtano i napisano Muždedži-zade Mehmed-aga. godine. rođene 1306. Registracija je datirana 24. rođenog 1300. ukopa i podmirivanja propuštenih obaveza. sin Ali-age. Napisano je bilo da je vasi muhtar Novali-zade Ahmed-aga. a kao nazir bio je upisan Muždedži-zade Mehmedaga. godine. oktobra 1927. Šogolj-zade Mahmud-aga.102 toga pred dušu umrlog kolje svake godine kurban i uči hatma. sina hadži Salih-efendije Šogolj-zadea. Svjedoci su: Hadžibaščaušević Mustafa-aga. godine. datirana 01. kćeri Mustafa-age Muždedžije. redžepa 1326. sin Mustafa-age. . datirana 05. a za vasi-muhtara imenovan je njen brat Ibrahim-beg Turhanija. Svjedoci su: Oporučiteljicin brat Muždedži-zade Mehmed-aga i Ibrahim-aga. Na poleđini stoji pečat Kotarskog šerijatskog suda u Sarajevu kao ovjera na bosanskom napisane registracije 20. kćeri Mustaj-bega Turhanije. sin Mustafa-age.116 Azra Gadžo-Kasumović A-3805/TO Neovjerena vasijjetnama99.

Šećeragić Mustafa-beg. Oporučeno je hiljadu dvjesto i jedan groš za opremanje mejjita i iskat. tufe(n)kči mujezin i drugi. godine. 106 Vasi-muhtar je Potogi-zade hadži Salih-efendija a nazir je oporučiteljev stariji sin Mehmed-aga. iz mahale Divan Katib u Sarajevu. 110 Vasi-muhtar je oporučiteljicin sin Mulla Ahmed. godine. oporučiteljicin brat Ismet i Abdi-aga te amidža Mustafa-aga.110 103 Napisana je na debelom dvolisnom papiru sa crvenim ispisima. godine. Prepolić Hašim-aga. Nefise. . iz mahale Sarač Ismaila. sina Muhammeda. a supruge Kazanferzadea Mehmed-age. iz mahale Kulin Bali u Sarajevu.104 A-3819/TO Neovjerena vasijjetnama105. Subašić Mehmed-aga.106 A-3820/TO Neovjerena vasijjetnama107. Mehmeda Glođe. Vasi-muhtar je oporučiteljicin brat Salih-aga. sin hadži Mustafe. kćeri hadži Husejina. kćerke Uzuni-zadea Muhammed-age.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 117 A-3807/TO Vasijjetnama103. Svjedoci su: Klančar hadži Salih-aga. Vasi-muhtar je oporučiteljev brat Akif Behdžet Mustafa. datirana početkom džumade-l-evvela 1315. Nazir je drugi oporučiteljicin sin Mulla Sulejman. U dodatku na kraju stoji bilješka: 107 Srednjeg je formata. godine. 104 Oporučeno je 1500 groša za opremanje. Nisu ubilježeni svjedoci. Svjedoci su: Kazanfer-zade Ibrahim-aga.108 A-3824/TO Neovjerena kratka vasijjetnama109. Imamovića Saliha. a nazir muž Muhammed-aga. datirana mjeseca rebiu-l-evvela 1252. ispisana na debelom papiru i oštećena je. Merjem-hatun. ispisana na debelom papiru i oštećena je. rođenog 1258. 109 Manjeg je formata. rebiu-l-ahira 1265. datirana 07. godine. Taltović (Talatović) Hasan-aga. 105 Napisana je na tanjem papiru sa crvenim ispisima i srednjeg je formata. godine. rođenog 1230. godine. 108 Oporučeno je 1700 groša za troškove ukopa i kefarete. Svjedoci su: Sarač Muharrem-aga i njegov brat sarač Mulla Abdullah. iz Ali-pašine mahale. rođena 1201. a nazir je njegov drugi brat Hašim Hasan. datirana početkom džumade-l-evvela 1318. Oporučena je trećina imetka od 1500 groša. Telebećir Ibrahim-aga. ukop i kefaret.

Hasana. sin Mehmed-age.117 A-3841/TO Neovjerena vasijjetnama118. rođenog 1267/1850. Nakkaš-oglu Mustafa-aga. sin Saliha. iz Sarajeva. ukopa i bedeli hadža. Užičanin hadži Jusuf-aga. Gafić-zadea Derviš Naim-efendije. godine. Redžepbašić-zade Mehmed-efendija iz Gornjeg Vakufa i drugi. rođenog 1289/1873.119 111 Manjeg je formata. sina Derviša.118 Azra Gadžo-Kasumović A-3828/TO Neovjerena vasijjetnama/koncept111 Tahira. Odnosi se na troškove opremanja. sina hadži Muhammed-zadea. 119 Vasi-muhtar je oporučiteljev zet Mustafa-alemdar. ispisana je na tankom papiru i oštećena je. sina Bajrama Gačanina. 117 Oporučeno 3000 dinara za opremanje mejjita. 118 Manjeg je formata i ispisana je na debelom papiru. 115 Vasi-muhtar je hadži Ahmedović-zade Ismail-efendija. Vasijjetnama nema formu tipične Birgivijine Vasijjetname. 112 Vasi-muhtar je Džumhur Sabit-aga. godine. datirane 21.112 A-3831/TO Vasijjetnama. godine. datirana 1176/1762. sina Sulejmanova. redžepa 1313. Kutijarefendi-zade Mulla Abdi Sabri i njegov . rođen 1175/1761. iz mahale Nalčadži hadži Osmana u Sarajevu. godine. Nema posebno navedenog mufredat-deftera. 113 Nedostaje najveći dio vasijjetname. godine.115 A-3835/TO Prepis sasvim kratke vasijjetname116. rebiu-l-ahira 1350. Oporučeno je 600 groša i još tri hiljade groša za bedeli-hadž. 114 Malog je formata i napisana je na dvolisnici od tankog papira. Oporučeno je 400 groša. Vejsil-age Porče. datirana 21.113 A-3834/TO Neovjerena kratka vasijjetnama/koncept114 . sina Mustafa-age. 116 Ispisana je na dvolisnici od običnog tankog papira. Oporučeno je da se prihodi dućana i bašče troše za učenje Kur’ana i mevlude. Svjedoci su: Basara hadži Mustafa-efendija iz Donjeg Vakufa. godine. Ima samo uvodni dio. Svjedoci su: Slinić hadži Hasan i njegov brat hadži Salih. godine. Oporučeno je 200 kruna za opremanje. Nazir je oporučiteljev brat Mustafa-aga. Nedostaje dio dokumenta gdje se bilježi datum i svjedoci. Saraji Sabura Mustafe. iz Konjica. Svjedoci su: Hrustemović Omer-aga i Mešanović Asim-aga. datirana 1250/1834. Oporuka je navedena u tekstu naracije.

Svjedoci su: Kreševljak havadže Mulla Abdi. Mašo-zade Mujaga. Hakirzade Ibrahim-aga. Vasi-muhtar je njen muž Hasibović Ali-efendija. iz Hadži Jahja-pašine mahale. Također je izdvojeno 2000 groša za dobrotvorne svrhe. datirana 12. 2000 groša oporučeno je da se da pod interes za klanje kurbana svake godine. napisana na tanjem papiru sa crvenim ukrasnim ispisima. Osman Mulla Ahmed. godine Kreševljaka Mulla Saliha.122 A-4050/TO Neovjerena vasijjetnama123. godine iz mahale Topal Ejnehan u Sarajevu. Mulla Salih. Dokument je oštećen. godine. a nazir je njen brat Ali-aga Hadžikapetanović. Oštećena. nedostaje dio dokumenta. sin hadži Sulejman-age. Nazir je Pamuk Mustafa-aga. sina hadži Ahmeta. . Oporučeno je 400 groša. Vasi. Karabdić Salih-efendija. Ali Kadi-zade Mulla Šakir. Srednjeg je formata. sadaku fukari. džumade-l-evvela 1308. Svjedoci su: Imamović Hurrem-aga. kefarete i bedeli-hadž.124 120 121 122 123 124 brat Mulla Muhammed. rođenog 1253/1837. kćeri kapetana hadži Sulejman-age. ukopa. Svjedoci nisu registrirani. godine. Novljanin hadži Mehmed-efendija. Vasijjetnama je posebno velikog formata (80x48). rođenog 1236/1820. ukop i kefarete. sin Mulla Ebu Bekira. Džino-oglu Mulla Ahmed i drugi. godine. Za bedeli-hadž je izdvojeno 5000 groša i 500 za troškove bedela.muhtar je Pamuk Abdullah-aga. Džafo Ahmed-aga. sin Ahmed-efendije. Varešanović Mulla Salih. Ćamile. datirana 04. Dogramadži Mulla Abdi. rođene 1285/1868. Srednjeg je formata i ispisana je na tanjem papiru. Imamović Mehmed. godine.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 119 A-3999/TO Neovjerena vasijjetnama. ukopa i kefarete. iz mahale Halač Davuda. rebiu-l-evvela 1306. Oporučeno je 3000 groša za troškove opremanja. ispisana je na tankom papiru i mjestimično je tekst podvučen crvenim linijama. redžepa 1269. djelom je oštećena. sin Ali-efendije. Oporučeno je 12500 groša za troškove opremanja. Odnosi se na opremanje. učenje mevluda i tevhida i mukavvu u mahalskoj džamiji.120 A-4046/TO Neovjerena vasijjetnama121 datirana 01. Mehmed-age. sina Mustafa-age.

a stavke su vrlo opširno navedene.120 Azra Gadžo-Kasumović A-4156/TO Neovjerena vasijjetnama125. Iznos pojedinih stavki nije naveden u mufredat-defteru. godine128. A-4262 (3730/TO Vasijjetnama/fotokopija. U defteru pojedinačnih stavki troškova navode se iskati za propuštene a neučinjene obaveze koje su bile prava muža. Mustafe.129 A-4287/TO Neovjerena ponovo sastavljena. godine. godine. godine. Softić Junus-aga. Kara Abdi. Ismail-baša i Mustafa-baša. 128 Oporučeno je 250 groša. datirana 10. Oporučiteljica u glavnom dijelu vasijjeta ne navodi opis postupaka sa umirućim. kćeri Softić Salih-age. Svjedoci su komšije oporučiteljice: Salih-baša. Sabura Ibrahim-aga. 129 Oporučeno je 1000 groša. godine. 126 Oporučeno je 280 groša za troškove opremanja. Oporučeno je 12000 groša. hafiz Hasan. Kurdić Abdullah. datirana 08. komšinice. nego samo upućuje na izvršavanje iskati-salata i ostalog te navodi da se postupa po priloženom mufredat defteru pri opremanju i ukopu. napisana je na dvolisnici debelog papira sa žutim flekama. rođene 1277/1860. rođene 1167/1753. ukop i kefarete. Mustafe hadži Mehmedova. 130 Velikog formata. Vasi-muhtar je abadžija Puhalović Abd-aga. godine Esma-hanume. sina Osmana. redžepa 1234. životinja i ostalih Božijih robova. tj. džumade-l-evvela 1241. . hadži Fejzullah-aga. a vasi-nazir je njen brat Softić Mehmed-aga. Svjedoci su: Hamamdžić Mulla Mehmed. sin Jahjaa. Halilbašić Abdullah-aga i drugi. i njegov sin Muhammed. 131 Vasi-muhtar je njen muž Mustafa Asim-efendija. Cincagić (Džendžagić) Mulla Salih. ukopa te iskati-salat i kefaret. šabana 1314. Muidović Sejjid-aga. 127 Manjeg formata. Muvekkit-zade Husejinefendija. datirana 29. papučar Ibrahim-aga. iz mahale Kebkebir hadži Ahmed u Sarajevu. moj amidža Salih-alemdar. napisana je na tankom papiru sa crvenim ukrasnim ispisima. mjeseca zu-l-kadeta 1281. godine.126 A-4157/TO Neovjerena vasijjetnama127. Svjedoci su: Kumašin Abdullah-aga. sarač. Čaklica Mulla Began. napisana je na debelom papiru. Puhlović (Puhalović) Sulejman-aga. kćeri Husejina. nova vasijjetnama130. roditelja. Hatidže. Svjedoci su: attar hadži Omer-alemdar. stanovnika mahale Halač Davud u Sarajevu.131 125 Srednjeg formata. Vasimuhtar je hadži Jusuf hafiz-efendija. Skopljak (Uskupjevi) Jahja. iz Isa-begove mahale u Sarajevu. rođenog 1256/1840. datirana 15. Odnosi se na opremanje mejjita. iz mahale Tuti-bula.

rođene 1270/1853.133 A-4494/TO Neovjerena vasijjetnama134. Ispod potpisa svjedoka stoji dodatak kojim se napominje da ako ne bude dovoljno oporučenih 12000 groša. koji sadrži troškove opremanja i namirivanja propuštenih vjerskih obaveza. iz mahale Souk Bunar. Fatime Cico. kefarete te kurban u godini kad bude oporučitelj umro. Svjedoci su: Zlatar Akif-aga. a nazir njen brat Abdullah-efendija. Vasi-muhtar je oporučiteljicin sin Salih Cico. Potom stoji i drugi opširan dodatak u vezi s bedeli-hadžom. napisana je na debelom papiru. bez datuma. Vasi-muhtar je oporučiteljev brat Mehmed-aga. datirana 09. kćeri Hadži Jamak-zadea (Hadžijamaković) Muhammed-efendije. safera 1341.137 132 133 134 135 136 137 Ispod oporuke prije troškova stoji: . Vasi-muhtar je Spaho-zade Fehim-efendija a nazir je oporučiteljicin zet Bajraktarević Ahmed-aga. Velikog formata. Velikog formata sa crvenim ukrasnim ispisima. Madžarević Mehmed-aga. iz mahale Debbag hadži Sulejmana. Srednjeg formata. a nazir je njegov sin Mustafa. Esmahanume. Hadžijamaković Mehmed-aga. Čizmić Mehmed-aga. Neretljaković Muhammeda. iz mahale Ćose Sinan. koje je svojstveno samo vakufnamama. Za bedeli-hadž je određeno 2500 groša a za troškove pri odlasku i povratku bedela 800 groša. . rođenog 1267/1850. Užičeli Abdullah-efendija i drugi. datirana 12. godine. u kojem oporučiteljica oporučuje da kuća u kojoj stanuje je njena za njenog života a da se poslije njene smri podijeli njenim kćerima da joj zajedno pred dušu svake godine kolju kurban.135 A-4517/TO Neovjerena vasijjetnama136. Cico Husejin-aga i oporučiteljicin brat Adem-aga.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 121 A-4317/TO Neovjerena vasijjetnama132. kćeri Ali-age Madžarevića a supruge umrlog Mehmed-age Brkića. ukop. rođene 1293/1876. Oporučeno je 2400 groša za opremanje. vasi-muhtar i nazir izdvoje iz trećine imetka onoliko koliko je dovoljno te upozorenje: Išbu vasiyetname mucibince amel oluna. godine. sina Mustafe. Svjedoci su: Madžarević Junus-aga. Oporučeno je 30000 kruna. Oporučeno je 1200 groša za opremanje mejjita i kefarete. napisana na debelom papiru sa ukrasnim crvenim ispisima. džumade-l-evvela 1322. godine. Neretljaković Sejfullah i drugi. Vasijjetnama ima dodatak ispod mufredatdeftera. Svjedoci su: Neretljaković Ahmed-aga. godine. godine.

kćeri Hasana. Mulla Salih-oglu Mulla Muhammed. Sirgi kazaz Mustafa i drugi . kazaz. godine.. 140 Ubilježena je samo godina. rođenog 1195/1780. sin hadži alemdara Duranovića. 142 Oporučeno je 600 groša. kazzaz Mulla Mehmed. iz mahale Debbag Sulejman. Oporučeno je 700 groša za troškove ukopa i kefareta. Svjedoci su: Mehmed-aga. sina Saliha iz Peltek Husamuddinove mahale. safera 1261. Kutudžu-zade Munla Muhammed. a nazir je Salih. ukop i kefarete.141 A-4527/TO Neovjerena kraća vasijjetnama. zu-l-kadeta 1244. godine140. godine Mustafe alemdara. oporučiteljicin brat Mulla Bajram. hadži Muhammeda. Mufredat-defter sastavljen pa prekrižen. Mehmed-aga Hikmetaga-zade. godine. Munla Sabir Hafiz-zade. sin Mehmedov iz mahale Kemal-bega. Svjedoci su: Kazzaz hadži Derviš. datirana 15. hadži Jusuf-aga Užičevi.122 Azra Gadžo-Kasumović A-4521/TO Neovjerana vasijjetnama datirana početkom mjeseca zu-l-hidždže 1244. Mulla Abdullah Ćato. Abdialemdar Hakir-zade. godine. Fatime. datirana 1236/1820. Šamo Salih.139 A-4523/TO Neovjerena vasijjetnama. datirana 23. iz Kemal-begove mahale u Sarajevu rođene 1220/1805. Umihane. Vasi-muhtar je Islam-oglu kazaz Mulla Ibrahim iz mahale Pešiman hadži Ismaila. Fišak-oglu kovač Abdi. Oporučeno je 700 groša za troškove opremanja i kefareta. Mulla kašif hadži Muhammed Efendi-zade. kazaz jamak Osman. 139 Vasi-muhtar je oporučiteljicin muž Mustafa-alemdar a nazir njen brat Bajrami.. iz Peltek Husamuddinove mahale u Sarajevu. hadži Husejin. 141 Vasi-muhtar je Mustafa-alemdar. Nakkaš-oglu Ibrahim-alemdar. Debbag-oglu Munla Salih. Svjedoci su: Ismail Efo-zade Mulla Abdullah.138 A-4522/TO Neovjerena vasijjetnama. Svjedoci su: hadži Derviš.142 138 Oporučeno je 650 groša za opremanje. godine. kćeri Numana. sin hadži Ibrahima. sin hadži Ibrahima. Mulla Abdullah Ćato.

godine. dokumente od broja 4559-4563 i broj 4565. Jusić Mehmed i njegov brat Emin. Omer-beg Korić i drugi. Silistra hadži Mustafa-aga. Mehmed-baša Numić. iz sela Ferhatli. Oporučeno je 118 groša za opremanje. Pejgamberske vasijjetname na murad. oporučiteljicin sin Abdullah i drugi. 145 Vasi-muhtar je Kramar-zade Mulla Mustafa. sina Mustafe Kazića. Paše. datirana mjeseca džumade-l-evvela 1224. maslinaste i crvene ispise.148 143 Ima narandžaste. a nazir je oporučiteljicin muž Mehmedspahija. rođene 1260/1844. 147 Napisana je na dvolisnici od tankog papira. nahija Valjevo. imam u džamiji Aziziji u Brezovom Polju. godine. Iz zbirke Osmana Sokolovića. godinom do navodne pojave dedžala 1370/1950.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 123 A-4528/TO Kratka neovjerena vasijjetnama143. Dokument je pronađen u Aziziji džamiji sa još nekoliko dokumenata koji su pripadali uživaocu zeameta u selu Ostrožac. Abdullah Mehmedi. Subašić Mehmed-aga. a nazir njen muž Salih-aga Imamović. Oporučeno je 1000 groša za troškove ukopa te iskati-salat i kefaret. kćeri Muhammeda Hunića. iz mahale Kulin Bali. Nije naveden ukupan iznos oporuke a navedene su u mufredat-defteru stavke za uobičajene troškove čiji je iznos 100 forinti. posta. Meve-hatun. Svjedoci su: Fejzullah Alibašić. godine Osman Kavazović. Svjedoci su: džemaatbaša Vejsil Pilak (ili Bilak) i Salih-aga Kanber. hadža i hakova. rebiu-l-evvela 1331. Usp. datirane 20. U tekstu oporuke stoji da vasi-muhtar i nazir na šerijatski način. Pazarić. kćeri Salih-baše.145 A-4565/TO Prepis nedatirane tzv. bez rasipanja obave devr iskati-salata. Dokument je poklonio 2002. 144 Vasi-muhtar je opunomoćiteljicin sin Uzejr.146 A-4573/TO-2 Koncept sasvim kratke vasijjetname147. godine. ukop i namirivanje propuštenih dužnosti. Mehmeda. Sinan-baša Duranović. Svjedoci su: Hunić Ibrahim-aga. godine. datirana mjeseca džumade-l-ahira 1321. Mustafa-baša Duranović. 148 Vasi-muhtar je Ali-efendija Šarić.144 A-4536/TO Neovjerena vasijjetnama. godine. a nazir Ramazan Midžić. 146 Govori o snu nekog šejha Ahmeda kome je na san došao Pejgamber i na osnovu toga iznosi loša predviđanja o vremenu koje počinje sa 1330/1911. iz sela Trzanj u sarajevskom kadiluku. .

džumade-l-evvela 1317. a nazir je oporučiteljicin muž Abdullah-aga. Oštećena je. 153 Napisana je na tankom dvolisnom papiru. Šarenkapa Ahmed-aga. kćeri Abdi-age Brkanića. Ispod teksta glavne i uobičajene oporuke/vasijjeta stoji dodatak o vasijjetu kojom oporučuje svoju polovinu kuće svom mužu ako umre prije oporučiteljice. godine. ukop i kefarete. žene Rende Mulla Mustafe. Seide.152 A-4613/TO Neovjerena vasijjetnama153. rođene 1265/1848. 152 Vasi-muhtar je njen muž Kasab-zade Sulejman-aga. Fatime kćeri Mustafe. godine. Handžić Mehmed-aga. iz mahale Gazgani (Kara Ferhad).124 Azra Gadžo-Kasumović A-4610/TO Ovjerena vasijjetnama149. 154 Vasi-muhtar je Sarajlija Bekro-zade Muhammed. datirana 04. Sokollu Ejjub-aga. iz Jeni mahale. rođenog 1223/1808. napisana je na dvolisnom smeđem papiru. Pored uobičajenih stvaki ispod mufredat-deftera stoji bilješka o vasijjetu serdžade za mahalsku džamiju. Sokollu Mehmed-aga. datirana mjeseca džumade-l-ahira 1303. Tekst ovjere sa dvije markice od 40 (kruna?) iz 1899. Saka (Sakić) Abdullaha. godine. sin Ahmeda. Oporučeno je 600 groša. Svjedoci su: Sokollu Ibrahim-aga. 150 Vasi-muhtar je Mišoprež Abdi-aga. 151 Velikog formata. Šarenkapa Mujaga i drugi. U mufredat-defteru nisu navedeni iznosi pojedinih stavki. godine. godine. godine ubilježen je ispod registriranih svjedoka i jedna markica je zalijepljena od 2 krune na zaglavlju iznad Bismillah. kćeri Mustafe. Salih Alibegić. iz mahale Než-zade u Sarajevu. a nazir je Sarajlija Karmarić (ili Kramarić. Oporučeno je 1500 groša za troškove opremanja. A-4612/TO Neovjerena vasijjetnama151. Zec Asim-aga. Hasne. Oporučeno je 3000 groša. ukopa. Krmarić) Nuri. kefareta. Svjedoci su Bujak Hasan i Bujak Mustafa i drugi. septembra na Kotarskom šerijatskom sudu u Sarajevu. . a nazir je oporučiteljicin brat Brkanić Ibrahim-aga.154 149 Napisana je na požutjelom debelom papiru sa ukrasnim crvenim ispisima. Drugi tekst ovjere registriran je na poleđini dokumenta.150 A-4611/TO Vasijjetnama. rođene 1284/1867. Šarenkapa Mehmed-aga. sina Adema. Odnosi se na opremanje mejjita. datirana mjeseca džumade-l-evvela 1283. godine. Zadnji dio dokumenta nedostaje. datirana mjeseca redžepa 1326. Vasijjetnama je ovjerena 23.. Šahić Mehmedaga.

Odnosi se na troškove opremanja. kefareta i hadža. datirana 14. Brkanić Ibrahim-aga. Toko-zade Edhem-aga. džumade-l-ahira 1283. Svjedoci su: Sarija Ibrahim-aga. Ketendži-zade (Ćetenija) Mehmed-aga. datirana 07. Svjedoci su: Biraderim-zade Ibrahim-efendija. Kantardžić Mehmed-aga i njegov brat Sadik-aga. Ispod spiska svjedoka ubilježena je potvrda i registracija vasi-muhtara i nazira iz 1909. Kujumdži-zade Mustafa-aga i drugi. rođenog 1271/1854. godine. godine kod Kotarskog šerijatskog suda u Sarajevu i zalijepljene su dvije bosanskohercegovačke markice vrijednosti 1 kune. džumade-l-evvela 1327. rođenog 1261/1845. Hadžić Muharrem-efendija. od toga za bedeli-hadž 6000 a 500 za troškove pri odlasku i dolasku bedela.156 A-4615/TO Neovjerena vasijjetnama/koncept157. Nije naveden iznos oporuke niti iznos pojedinačnih stavki u mufredat-defteru. a nazir je Zec Asim-aga iz mahale Havadže hadži Mustafa. 157 Napisana je na običnom dvolisnom papiru.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 125 A-4614/TO Neovjerena vasijjetnama155. godine. iz Šejh Muslihuddinove mahale u Sarajevu. godine. 158 Vasi-muhtar je Handžić Mehmed-aga iz mahale Žagrići. Odnosi se samo na troškove opremanja. a nazir je Čučak hafiz Sulejman-efendija. Damadžić Mehmed-aga i drugi. godine. rođenog 1252/1836. Zendžil hadži Ahmed-aga. Džino-zade hadži Ahmed-aga i njegov sin Sulejman-aga. sina hadži Ahmeda. ima ukrasne crvene ispise. Telalagić-zade Mehmed-aga. sina Mehmed-age. Muhammeda. hadži kasapa Sulejmana. 156 Oporučeno je 10000 groša. Svjedoci su: Vatrenjak Hamza-aga. godine.158 A-4616/TO-1 Ovjerena vasijjetnama159. . iz mahale Arab Džedid u Sarajevu. Kundura Omer-age.160 155 Napisana je na običnom dvolisnom papiru. sina hadži Saliha. Hadžihalilović Mustafa i drugi. iz mahale Gazgani u Sarajevu. U vasijjetu ima stavka o izdvajanju 1500 groša da se da pod interes za mukavvu i kurban. Baba hadži Mehmed-aga. Kutijar-zade Osman-aga. godine. Toska Neziraga. Oporučena je trećina imetka. 160 Nije naveden iznos oporuke niti iznos pojedinih stavki u mufredat-defteru. Nakkaš-zade Salih-aga. ševvala 1340. datirana 24. 159 Velikog formata. Karač Mulla Abdu-l-Hamid. ukopa i bedeli-hadž. Vasi-muhtar je sarajevski trgovac Ćesri-zade Hamid-aga.

godine. datirana 24. Napisana je na običnom papiru. 166 Ukupno je uvasijetila 2400 groša. a drugi nazir je kasap Sulejman-aga. džumade-l-ahira 1336. sina Mehmeda-age Kundure. Kopiju od svog prijatelja donio Muhammed Mušić. prvi nazir je njen sin Ibrahim Lulo. a nazir je njen stariji sin Abdullah.165 A-4820/TO Vasijjetnama. 165 Vasi-muhtar je oporučiteljicin brat Mustafa. rođene 1235/1819. 161 162 163 164 . iz mahale Souk Bunar u Sarajevu. Svjedoci su Osmanagić Abdusselam-efendija. iz mahale Hadži Idriz-efendije. Vasi-muhtar je njen muž Tajjib-efendija Saračević. godine Vasvijje. ukopa i kefareta. redžepa 1296. godine. Vasijjetnamom je oporučeno 3500 groša. datirana 05. Mullaosmanović Mulla Osman i drugi. rođene 1236/1820. sin Ibrahima. 167 Uvasijetila je 1800 kruna. Svjedoci su: Sadžak Ahmed-aga.166 A-4821/TO Vasijjetnama.126 Azra Gadžo-Kasumović A-4616/TO-2 Mali dio vasijjetname161 Omera. a supruge Tajjib-efendije Saračevića iz mahale Vekil-harč. datirana 29. Sadžak Salih-aga. kćeri Ibrahima. kćeri Mehmed-age Vatrenjaka. kćeri Mehmeda Šačića. godine. Ašidehatun. Svjedoci su: Bibić Ahmed.162 A-4617/TO Kratka i neovjerena vasijjetnama163.167 Ostatak vasijjetname je otkinut i izgubljen. a nazir je Hamdi-efendija Rašidagić. Oporučena je trećina imetka za troškove opremanja. sin Saliha. a nazir njen djever hadži Muhammed-efendija Saračević. Pandža-zade hafiz Muhammed i drugi. njegova braća Salih i Ibrahim. a supruge Jusuf-efendije Rašidagića.164 A-4816/TO Neovjerena vasijjetnama/nepotpuna kopija. nastanjene u mahali Havadže-zade hadži Ahmeda. Handžić Mehmed-aga. Vasi-muhtar je oporučiteljicin sin Mustafa Lulo. Vasi-muhtar je njen muž Jusuf-efendija Rašidagić. ševvala 1325. datirana 18. rebiu-l-ahira 1315. oporučiteljicin brat Salih-aga i drugi. sin hadži Ahmeda. godine. kćeri Ibrahima Kišlaka. Havve. godine Ajkune.

Registrirana je od ranije u zbirci sa vakufnamama. ubilježena na obrascu Mehmeda Handžića sa ovjerom Šerijatskog suda 1935. 170 Kratka vasijjetnama. sin Mustafe i drugi. Andelib-zade Mehmed Nedžati i drugi. godine. sina es-sejjida hadži hafiza Ibrahima. 169 Vasi-muhtar je Šabić Muhammed-aga. godine. Svirac džamije i mekteba Vasi-muhtar je Mahmud-beg. rođenog 1245. rebiu-l-evvela 1337. derviš Ahmed. godine. a nazir je Muharrem-aga Slinić Oporuka iznosi 6006 para.171 VASIJJETNAME NA BOSANSKOM JEZIKU A-302/B-1 Ovjerena vasijjetnama na bosanskom Fatime Željo. es-sejjida hadži Abdullaha Mensura. datirana 16. poznatog kao Sarač-zade. sina Osmanova. rođene 1864. Slinić. džumade-l-ahira 1336. iskati salat te kefaret posta i jemina. rebiu-l-evvela 1312. Vasi-muhtar je hadži hafiz Asim-efendija Sirćo. Gradaščević-Kapetanović Ebu Bekira. Vasijjetnama se odnosi samo na postupanje sa umirućim i opremanje umrlog. Svjedoci su: Andelib-zade (Zečević) Alija. Svjedoci su: Husejn-aga Slinić. godine. sin Hasan-hodže. rođ. sin hadži Salih-age. Vasi-muhtar je bio Svrzo-zade Ahmed-efendija.169 V. . godine. godine. a žene Aguši hadži Muhammed-age. muderris u medresi Merhemića u gradu Saraj Bosni.177 Vasijjetnama170. 171 Oporučeno je 1575 groša za ukop. godine. 172 Nedostaju dva lista. sin Asima Abdullahefendije. rođene 1291. a nazir njegov zet Janjica hafiz Šakir-efendija. Svjedoci su: Munla Ahmed.168 A-4853/TO Vasijjetnama. sin Husejina Bajrića. a nazir je Turković Muhammed-aga. sin hadži Ibrahim-age.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 127 A-4841/TO Vasijjetnama stanovnika mahale Vekil-harč u Sarajevu. Munla Mustafa. Ovjera je datirana 16. Alijaga Željo i Mehaga Sirćo. Vasijjetnama ima sudsku ovjeru datiranu 13. napisana je na običnom papiru malog formata. godine. kćeri hadži Mehmed-age Hadžića. Također je u dodatku/zejl naznačen iznos za potrebe službenika Osman-kapetanove medrese. datirana 1263/1846. Atijje.172 168 Navedeni izdvaja 3000 groša za opremanje kada umre.

godine. II. REGESTE VASIJJETNAMA IZ SIDŽILA VAKUFNAMA SV I. očitovanje. knjiga V-VI. III176 SV I redni broj 133. redni broj 340 Vasijjetnama. datirana 1944. Vasi. 173 Sastavljena je na obrascu Mehmeda Handžića. a izdalo društvo Merhamet 1353/1934. rođenog 1878. sina Hamida i Murade.muhtar je Asim Sirćo. SV I.. godine.173 A-626/B Odluka šerijatskog suda u Sarajevu. Svjedoci su: Selim-aga Hanjalić. godine u Novom Pazaru. Uzejir Hanjalić i Rašid Hanjalić. Oporučeno je 50000 kuna za opremanje mejjita. 177 Registrirana je kod Fajića kao vasijjetnama. godine. iz Foče. 1978. Anali GHB.)174 A-642/B (3883) Vasijjet Alije Pašaporta datiran 02. Sarajevo. 174 Uz odluku su priložena 4 priloga: tekst oporuke. urudžbena isprava i odluka o naplati pristojbe. bez datuma. 176 Popisane kao vakufname u radu Zejnil Fajić. o izvršenju oporuke Ibrahim-efendije Zafranije (umro 1934. str. a nazir Uzeir Hanjalić. hadži Mehmeda Hanjalića. datirana 1305/1888. decembra 1934. I 1935. godine. godine. str. 175 Iz zbirke Fejzullah-efendije Hadžibajrića. Talirević Mulije-Aiše.175 A-691/B Obrazac vasijjetname na bosanskom koju je izradio Mehmed Handžić. datirana 23. . 235 Vasijjetnama177 hadži Bisera-hanume iz Gradačca. 245-302.128 Azra Gadžo-Kasumović A-302/B-2 Neovjerena vasijjetnama na bosanskom.

redni broj 309. Vasijjetnama180. Potpisao naib Krupe Ali Hilmi. iz Čaršijske mahale u Fojnici. 182 Evidentirana kao vakufnama kod Fajića. sina Mustafa-bega Biščevića. 181 Oporučeno je 1500 groša. Bjelobrk hadži Salih. od toga 1575 za uobičajene stavke oko opremanja mejjita. Rasim Rezzaković. Atik džamiji i Gornjoj džamiji te učenje mevluda. Čaršijskoj. str. Vasi-muhtar za izvršenje ovog vasijjeta je njegov brat Ibrahim-beg.181 SV I redni broj 272. a 1230 pod interes za potrebe mukavvi u Čaršijskoj džamiji. te da se u rebiu-l-evvelu uči mevlud i tevhid. a nazir njegov drugi sin Abdullah iz mahale Mulla Arab Atik. Hamdi Juzbašić. rođenog 1252. Turko Abdija.179 SV I. Vasijjetnama178. mukavvi za džamiju. 37. datirana 1307/1890. 183 Odnosi se na uvakufljeni novac pod interes za potrebe učenja Kur’ana. sina Mustafa-bega Biščevića hadži Hasan-bega. godine.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 129 SV I . Hadžimustafić Husejin i drugi. rođenog 1208. datirana početka šabana godine 1311. sačinjena u vidu izjave u prisustvu Hašim-bega. Papučar Ahmed-aga. . za mukavve svijeće. godine. Vasi-muhtar je njegov sin Mustafa iz mahale Iplidžik.183 178 Registrirana kod Fajića kao vakufnama. 180 Registrirana kod Fajića kao vakufnama. 38-39. 600 forinti je određeno za bedeli-hadž a 300 forinti je dato pod murabehu. za vaz u Iplidžik džamiji preko ramazana. godine. Nazir je Juzbašić Ibrahim-aga. za klanje dva kurbana s tim da se meso podijeli siromasima. Rezzaković Mustafe. str. 179 Oporučeno je 2800. Saračević Munla Husejin. sina Abdullaha. iz mahale Iplidžik u Sarajevu. datirana 1287/1870. Svjedoci su: Hajrullah Emin. Svjedoci su: Hadžimustafić hadži Mustafa-aga. Pored troškova za ukop oporučene su i nekretnine za mukavve u džamijama. Vasi-muhtar je oporučiteljev sin Asim. Kzović (Krzović) hadži Saliha. 70 Kratka oporuka/vasijjet182. sina hadži Ibrahimova. redni broj 310. za imama i one koji uče Kur’an.. iz Krupe. Ispod vasijjetname (sa defterom troškova za opremanje mejjita) stoji dodatak bilješka o vakufljenju dućana od čijeg će se prihoda kupovati mukavva za deset džamija u okviru sarajevske tvrđave. te druga bilješka o vakufljenju dućana u Saračkoj čaršiji. godine. str.

Filipović Dautbega. a od preostalog viška vasi-muhtaru Mehmed-begu. iz Pazardžik mahale. 185 Izjavio je da se izdvoji iz njegovog imetka 300 forinti da se da nakon njegove smrti pod interes i da se od dobiti/ribh finansira učenje Kur’ana. sina Mehmeda Šabo. muhtar Ibrahim Spahić. 5 forinti za nišane. Salka. Ali-hodža Čaušević. 189 U prisustvu Mehmed-bega. 71 Kratka vasijjetnama188. 191 U prisustvu svjedoka Filipović Salih-bega i Kapetanović Jusuf-bega oporučuje da se izdvoji za opremanje 500 groša te određene iznose za ostale uobičajene troškove. naib Zvornika. salat i kefaret. Ovjeru je izvršio sejjid Hasan Sukeri. iz kasabe Krupa. 190 Nije registrirana kao vasijjetnama kod Fajića. Svjedoci su: Salih-efendija Pašalić. sina Hasan.187 SV I redni broj 271. 97 Kratka vasijjetnama190. sina Abdije Jugića. iz Krupe. datirana 1301/1883. Ibrahim. str. Ahmeda Rešida. Također je odredio da se uvakufi jedna čajira od čijih će se prihoda svake godine učiti mevlud. terzija Osman Ćehajić. svijeće i prostirku za džamiju u mahali Cerin ? Svjedoci su: imam Cerin džamije hadži Munla Ibrahim Šabo. iz Ključa. godine. Uvasijetio je i trošak za uobičajene stavke opremanja mejjita/tedžhiz i tekfin te 600 groša pod interes da se daje za imama i mujezina. sin hadži Ahmed Proho. februara 1290. godine. Čajiru je uvakufio za džamiju u čaršiji Ključ. 30 forinti za iskati-savm. Vasi-muhtar je mutevelija spomenute džamije Ahmed-beg. Mustafa. sina Paše. 186 Nije uopće registrirana kod Fajića ni kao vakufnama ni kao vasijjetnama. iz Krupe. sin hadži Ibrahima Šabo i drugi. godine. godine. Muharrem Šarić i drugi. 28. sina Miralem-bega dao je izjavu da se za njegovo opremanje izdvoji pet forinti iz trećine njegovog imetka.bega. datirana 1306/1889. datirana 1305/1887.185 SV I redni broj 270. Vasi-muhtar je hadži Idriz-beg Filipović. 70 forinti da se da pod interes/murabeha i od tog da se daje svake godine za mukavvu u Pazardžik džamiji. a nazir je imam. 71 Kratka registracija vasijjetname186. godine.189 SV I redni broj 247. muhtar Mehmed Ramaš. paljenje svijeće u džamiji Gornje mahale. datirana 1307/1890. Arnautović Husejina. str. 188 Nije registrirana kao vasijjetnama kod Fajića. sin Ahmed-bega Beširevića. . str. Svjedoci su: imam u mahali Pazardžik Salihefendija Nukić i Mehmed i Osman Arnautović.130 Azra Gadžo-Kasumović SV I redni broj 273 Kratka registracija vasijjeta184. 187 Vasi-muhtar je Mustafa.191 184 Nije evidentiraana kao vasijjetnama kod Fajića. sin Ibrahima Ćehajića.

redni broj 230. oporučitelja i vakifa Ahmeda. kćeri Mehmed-bega.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 131 SV I redni broj 237. bez uvodnog dijela i traktata o prolaznosti i potrebi vasijjeta. Mulla Husejin Piri. A ako izumre tada je oporučio da vasi-muhtari i mutevelije budu od njegove rodbine Tuce Abdullah-aga. a ostalo za vasi-muhtare i muteveliju. str. datirana 07. Vasijjetnama195. 85 Vasijjetnama193 (i vakufnama). sin Ahmeda Besarevića ? i drugi. rabiu-l-evvela 1265. sin Derviš Hodžića. Hatidža-hanume. 105 Vasijjetnama197. 193 Nije registrirana kao vasijjetnama kod Fajića. Berbić Salih i drugi. Tahiraga Žujo. stanovnice Kala mahale. 194 Oporučeno je 8120 groša. stoji druga bilješka kojom se za vasi-muhtara postavlja Imamović hafiz Mustafa-efendija iz mahale Kala umjesto umrlog Ahmed-bega. datirana 25. godine.194 SV I. sina Reuf-bega. iz kasabe Kala/ Gradačac. 105 Vasijjetnama192. godine.196 SV I redni broj 237. datirana 13. rebiu-l-evvela 1302/ 1885. Nema ubilježenih svjedoka. . kćeri Mehmed-bega.198 192 Registrirana je kod Fajića kao vasijjetnama. Za vasi-muhtare je odredio svoj evlad. 101. 197 Registrirana je kao vasijjetnama kod Fajića. Mustafa. sin Mehmed Reuf-bega. sina Abdul-Fettahova. sin Zulfikar Palića. Vasijjetnama sadrži. Halil. Ibrahim Palić. rebiu-l-evvela 1303. Ćosić hadži Mustafa. a nazir Hafiz-beg. Vasi-muhtar je Ahmed. datirana 1303/1885. Oporučio je da se uvakufi dućan i da se od njegove kirije troši za svijeće u džamiji u Uzunovića mahali. Hodžić Salih-aga. SV I . zakletvu/yemin i bedeli hadž i paljenje svijeće. iz Dervente. str. redni broj 243. str. Skraćena. Hasan-alemdar. Hatidžahanume. godine. sin Aga-bega. str. a da se mulk kuća i bašča pripoji vakufu Nove džamije u mahali Kala. Svjedoci su: Tvrđavski imam Mehmed-efendija. Sulejman-aga Mahmudćehaja. Svjedoci su: Mulla Abdi. muhtar Tvrđavske mahale. Mahmudćehaja Mustafa-almedar. 195 Nije registrirana kao vasijjetnama kod Fajića. sina Ibrahima Tuce. godine. Arnaut Ibrahima. Šehjar Mahmudćehaja. a ono što pretekne izdvojiti i potrošiti za imama Tvrđavske džamije/Kala džamii. Ispod navedene bilješke u kojoj se kaže da se oporučena suma novca troši za opremanje/ tedžhiz i tekfin. iz Gradačca. Gandžić hadži Huseijin. ostali dio za iskati-salat i savm. Mehmed-alemdar Šehić. sin Mustafe Gondžića iz Tvrđavske mahale. 196 Oporučeno je 2000. Mulla Salih Šarić (Šarač). pored deftera troškova u vezi sa opremanjem mejjita i oporuku o davanju 2000 groša pod interers od čega će se paliti po tri mukavva svijeće u mejsecu šabanu. 198 Vasi-muhtar je Ahmed-beg.

ramazana 1300. godine. također. iz mahale Šejh Ferruh u Sarajevu. Vasi-muhtaru je određeno 500 groša. str.203 199 Oporučio je da se tri hiljade groša da pod interes te da se troši za popravku dvije česme. Turhanija Ahmed-beg. 200 Nije evidentirana kod Fajića. hadži Abdulaha. Abdi Obradić. i drugi brat Mehmed-aga. Bajrić Mulla Hasan i Mullaga Gačinić. za brojne sadake i bedeli-hadž oporučitelj je uvasijetio određene iznose za popravku česme u Čekrkči Muslihuddinovoj mahali. a nazir je njegov sin Ibrahim i sin mevlevijskog šejha Lutfulah-efendije derviš Vejsil hafiz-efendija. godine. timurdžija hadži Ismail. godine. kao i pet hiljada groša za medresu u selu… Ostalo za popravku Jalijske džamije a preostale dvije trećine da se podijele među nasljednicima. Vasi-muhtar je njegov zet Mulla Ibrahim Hakki. za Havadže Durakovu džamiju te dao novac pod interes koji će se godišnje trošiti za mukavva svijeće za džamiju u Šejh Ferruhovoj mahali. Sočo Numan-aga. sin Salih-age. godine. timurdžija Islamović/Islam-zade hadži Salih. Mašić Salih-aga i bistrički imam Mehmed-efendija. derviš Ali Hulusiefendija. sin Salih-age. Mulla Abdi Hodžić i drugi. sin Muhammed-bega. str. Konjić (ili Kutić) Sejfullah-efendija. Tulić Mustafa-age. datirana 1271/1854.201 SV I redni broj 52. nazir je njegov brat Salih-aga. 156 Vasijjetnama. za održavanje mezaristana Jekovac i na Kovačima za održavanje mezara pojedinih osoba. 202 Nije evidentirana kao vasijjetnama kod Fajića. sin hadži Jusuf hafiz-efendije. Vasijjetnama sadrži uobičajene stavke vezane za opremanje/tedžhiz i tekfin i na kraju stavku da se od preostale svote novca (6000 groša) nabavi dućan ili stan na odgovarajućem mjestu te da se od njegove najamnine/idžare svake godine kolje kurban i vrši opravka (navedenog objekta). Svjedoci su: Mustafa Azapagić. Svjedoci su: Kaukčija Abdi-aga. Husejn Ismailefendić.199 SV I redni broj 91. str. Slinić/Slino-zade hadži Salih. . sina Mehmed-age. te drugi brat Husejin-aga. Ibrahim-beg Džino. Vasi-muhtar je sin oporučiteljevog brata Bajram Abdullah-age. sin Salihage.132 Azra Gadžo-Kasumović SV I redni broj 195. rođenog 1236. 328 Vasijjetnama202.i. Tulić Ali. 201 Oporučeno je 17000 groša. sina Ahmeda Baščauša. rođenog 1208. datirana 13. Pored uobičajenih troškova vezanih za opremanje i oko ukopa mejjita. Svjedoci su: hadži Jahja-efendi hafiz Hasan-efendija. datirana 1266/1849. Kaukčija hafiz Salih-efendija. godine. tutundžija Ebu Bekir-oglu Ali Mulla Kurd Salih-aga. sin Ibrahim zaimbega. Hadžiefendića Mehmeda Hašim-age. 284 Opširna vasijjetnama200. Mulla Salih Bićo. i njegov brat Muhammed-aga. sin hadži Osmana. Šamić Muhammed-aga. 203 Oporučeno je 15000 groša.

iz mahale Uskudar Ahmed-čelebi Abdullah. a kad izumru onda onaj kog izaberu stanovnici mahale. te da se u Uskudar mahali za mesdžid kupe svake godine po dvije svijeće. . rođenog 1246. Traljić Ali-aga. iz mahale Čekrkči hadži Mehmed. Hadžihalilović Mustafa-efendija. da se svake godine kupi oka svijeća za džamiju u šejh Ferruhovoj mahali. ali da su poništene te da se po ovoj postupa. a nazir je Kzović Mustafa-aga iz mahale Kebkebir i drugi nazir oporučiteljev sin Salih. str. str. za popravku česme u navedenoj mahali. Svjedoci su: Lukaš (Lukašević) Sejfullah-efendija. za popravku džamije Duradžik hadži Ahmeda i slično. zatim je oporučen stanovit iznos za džamiju Kadi Bali-efendije. Čoban Abdulah-age. 340 Vasijjetnama204. da se da vaizu za njegovu vazifu u toj džamiji. sina Ibrahim-age. Telalagić Mustafa-aga. a kad umre svom muškom evladu.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 133 SV I redni broj 37. Bakir i Mulla Husejin. Vasi. 263 Vasijjetnama206. U trećem da se u Sarajevu prouči pet hatmi kad umre. 207 Oporučeno je 6490 groša od toga 2000 za popravku česme u mahali Uskudar hadži Ahmed-čelebi. sina Saliha. Odredio je tevlijet sebi. Ispod registracije svjedoka stoje još četiri vasijjeta koja počinju sa “I takođe moj vasijjet je sljedeći…” Kao specijalan vasijjet/zejl o vakufljenju/ oporučitelj određuje da se uvakufe tri sobe u Šejh Ferruhovoj mahali da ih mutevelija izdaje i da se troši svake godine za učenje hatme. zatim da mu se uče svaku noć Jasin i Fatihe itd.207 204 Nije registrirana kod Fajića u navedenom radu. Jaralić (ili Paralić) Salih-aga i Jaralić Ahmed-aga i drugi. Hadžihalilović Salih-aga. 6000 je dato pod interes da se svake godine uči hatma i kolje kurban. klanje kurbana koji će se podijeliti sirotinji. 205 Oporučeno je 29526 groša. godine. Džuvić Abdulatif-aga. Na kraju dokumenta stoji zabilješka da su ranije bile napisane dvije vasijjetname. godine. Sahani (Sahanija) Ali-aga. Nukić Salih-aga. U četvrtom vasijjetu određuje da se da 300 groša njegovom bratu. godine. za Sagrakči hadži Mehmedovu džamiju. U drugom vasijjetu oporučuje da se u Medini prouči pet hatmi.muhtar je Čalurdžija (Kilerdžija) Salih-efendija.205 SV I redni broj 107. 206 Nije registrirana kao vasjjetnama kod Fajića. datirana 1299/1881. U vasijjetnamu je unešena vakfija. datirana 1300/1882. Mandže hadži Mustafe. uči mevlud svake godine.

Mustafa Azapagić. 212 Prepis je sravnjen s originalom. str. Bajrić Munla Husejin i Mulla-aga. Trebinjac/Trebinli Mustafa. Pet hiljada groša je dao pod interes da se od tog svake godine u redžepu. str. sina hadži Abdi-age. iz mahale Hadži Kemaluddin u Sarajevu.209 SV I redni broj 195. iz Donje Tuzle/Kasaba-i zir. Hadžiefendića Hašim-agea. 213 Oporučeno je 4000 groša za opremanje i kefarete. Za opremanje/tedžhiz i tekfin oporučio je 6000 groša. za razliku od istovjetne ovjerene vasijjetname pod brojem V-86 ima detaljan defter stavki na koje se ima trošiti oporučeni novac. 201 Vasijjetnama208. sin Ibrahim-age. 209 Za bedeli-hadž oporučio je 7500 groša. Brkić Muhammed-age. . datirana 1300/1883. Abdi Dubravić. Ova vasijjetnama. Hadžiefendića Hašim-age. Brkić Salihaga. Ova vasijjetnama ima i još jedan uredno ispisan neovjeren prijepis koji se vodi pod brojem V-87.134 Azra Gadžo-Kasumović SV I redni broj 158. Evidentirana je kod Fajića kao vasijjetnama. šabanu i ramazanu prouči hatma. za kurban i paljenje svijeće. redni broj 195. str. godišnje mevlud. Kratka. Vasi-muhtar je oporučiteljev brat Mustafa-aga. Nazir je Osman hadži Abdullah-aga iz mahale Sarač Ali. Svjedoci su: Hadžiefendić Hašim-age iz Donje Tuzle/Kasaba-i zir. Svjedoci su: Mustafa Azapagić. 208 Nije registrirana kao vasijjetnama kod Fajića. od toga da se troši i za iskati-salat i ostale farzove. Vasi-muhtar je oporučiteljev brat Mujo-aga. kujumdžija hadži Hamidović Mustafa-aga i drugi. str.213 godine. Svjedoci su: Glođo Hašim-aga. datirana 1292/1875. 211 Oporučeno je 4000 groša za opremanje i kefarete. Ibrahim-beg Džundija. Napisana na običnom dvolisnom papiru manjeg formata. Vehid Ismailefendić. 156 Neovjerena vasijjetnama212. Bajrić Munla Husejin i Mulla-aga Jemindžić. godine. napisana na običnom papiru malog formata. Vasijjetnama ima pečat Kotarskog šerijatskog suda u Tuzli i evidentirana je u Sidžilu vakufnama I. 210 Evidentirana je kod Fajića kao vasijjetnama.211 SV-I redni broj 195. Također je oporučeno 130 zlatnih madžarija za bedeli hadž i 3000 groša na davanje pod interes i 5000 za razna hajrate. Muzaferija hadži Abdi-beg i njegov brat Derviš-beg te drugi hafiz Ahmed-efendija. datirana 1300/1883. Abdi Dubravić. 156. 156 Ovjerena vasijjetnama210. godine. Vasi-muhtar je stanovnik Havadže Kemaluddinove mahale Sarić hadži Salih-efendija. Vehid Ismailefendić. rođenog 1260. iz Donje Tuzle/Kasaba-i zir. godine. Također je oporučeno 130 zlatnih madžarija ili 9750 groša za bedeli-hadž i 3000 groša na davanje pod interes i 5000 za razne hajrate. Ibrahim-beg Džundija.

143 Kratki vasijjet Alispahića Salih-bega. 218 Oporučeno je 700 kruna za učenje za džamiju. Abid Salihagić. redni broj 455. da se da 200 kruna pod interes za paljenje dvije mukavve u džamiji i učenje sehurske mukabele. Svjedoci su: Alikadić Nezir Mehmed. učenje hatmi. 513. 109 Vasijjetnama. rođenog 1252. sina Sulejmana (vjerovatno Dokara). iz mahale Buzadži hadži Hasana.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 135 SV II redni broj 522. Vasijjetnama214.215 SV II.216 SV II. učenje mevluda. godine. iz Sarajeva. datirana 15. datirana 1325/1907. sina hadži hafiza Ismaila Hatibovića. mujezina i popravke džamije. sastavljen na osnovu vasijjetname. iz 1209. 2oo kruna za imama. str. 211. Vasijjetnama. 140 Spisak troškova. 217 Spisak sadrži stavke novčanih hedija za rodbinu (kćerke dajidža i amidža. godine. godine. datrana 1324/1906. kefaret i propuštene obaveze u iznosu od 200 kruna. ukupno u iznosu od 19 408 groša i 20 para.217 SV II redni broj 428. iz Novog Šehera iz 1904. Islamovića hafiza Husejin-Rakima. Sadik i Sejdo. sinovi Ibrahimović Ali-efendije: Šaćir. te oporuka da se od preostale trećine novca utroši za bedeli hadž. oko ukopa ubilježen ispod vakufname Subašića hadži Muhammed-age. str. a nazir Tufendžić Munla-aga. stavku za zekat od 5000 groša te stavke za popravke česmi i kaldrme. mekteb.218 214 Evidentirana je kao vasijjetnama kod Fajića. Mustafe. str. str. redni broj 458. Ispod vasijjetname ubilježen je ilmi haber da je Dokara Ahmed-aga uzeo pod interes na godinu dana 2000 groša iz vasijjetname koja se nalazi kod njega i da će vratiti za godinu te da su svjedoci Hodžić hafiz Mustafa i Pinjo Sulejman-aga. poslugu). iz Jajca/ Gol Hisar. šubata 1905. 203. 216 Odnosi se na opremanje mejjita. Ahmed-efendija Ćemerlić/Kemerli i Tufendžić Muhamed i Ibrahim. SV II. Ispod veoma kratke vasijjetname ubilježena je . str. Vasi-muhtar je Dokara Mustafa-aga. godine. 1500 za popravku džamije a 2000 groša pod interes što će se trošiti za osvjetljavanje džamije). godine. kćeri Latifa a supruge Ismaila. popravku džamije te stavku od 2500 groša za roditeljski hak i drugo. sina Saliha. klanje kurbana svake godine. Hamurović Zehre. 215 Oporučio je 5000 groša (1500 za opremanje. godine.

Vasi-muhtar je njegov brat Osmanpašić Mahmud-beg. Mulla Mustafa. 250 groša za imama Svirac džamije. 95 Vasijjetnama220 Kapetanovića (Gradaščevića) hadži Ebu Bekir-bega. Kratka. Munla Mustafa. napisana na običnom papiru malog formata. Derviš Ahmed. sina Osmana. godine. Fize. godine. sin Husejina. Svjedoci su: Mulla Ahmed. dio sinu. godine. 95. Ispod navedene registracije svjedoka ubilježena je nova registracija vasijjeta da njegov stariji sin Mustafa pazi da se od viška od emlaka i zgrada u Gradačcu. sin Kerim-bega. za bedeli hadž 200 forinti te 6o forini pod interes za imame i mujezine za tri džamije. supruge Filipovića hafiza Džafer-bega. str. Mustafa-beg Filipović.221 SV II redni broj 415. GradaščevićKapetanovića Ebu Bekira. Mulla Mustafa. sin Husejina Bajrića Derviš Ahmed. Za opremanje je odredila 80 forinti. dio kćerci. Također je u dodatku/zejl naznačen iznos za potrebe službenika Osman-kapetanove medrese. sin Mustafe i drugi. Evidentirana je kao vasijjetnama kod Fajića. sin Hasana hodže. . Ukupno je oporučila 500 forinti. Svirac džamije i mekteba Vasi-muhtar je Mahmud-beg. datirana 1263/1846. Original je pod brojem 113-415. Gračanici i Modriči troši za medresu Osman-kapetana 250 groša. sin Hasan-bega Filipovića. sin Husejina Bajrića. Svjedoci su: Ismail Hatibović i Ibrahim-beg Aganović. Svjedoci su: Munla Ahmed. Vasijjetnama222. Svjedoci su: Mulla Ahmed. datirana 1907. sina Osmanova. Svjedoci su: Džafer. Očitovanje vasijjeta je organizovano na medžlisu visokog šerijatskog suda u kući Filipović hafiz Džafer-bega u mahali u Glamoču Registrirana je kod Fajića kao vasijjetnama.136 Azra Gadžo-Kasumović SV II . 100 groša za mekteb njegovog oca u Modriči. str. Ahmed-beg Filipović. iz 1263/1846. Derviš Ahmed.219 SV II redni broj 415. 108 Kratka vasijjetnama. Oporučeno je 1575 groša za ukop i iskati salat i kefaret posta i jemina.223 219 220 221 222 223 registracija o vakufljenju navedenog novca i predaji u ruke muteveliji vakufa u Jajcu Sarajlić Derviš-efendiji. sin Hasana Havadže. sin Mustafe i drugi. str. Navedena očituje dio svog imetka umrlom mužu. sin Hasana Havadže/hodže. a kćerke Zlatar Ferid-age. Vasi-muhtar je Filipović Ahmed-beg. sin Mustafe i drugi.

81-82 Vasijjetnama Čomara Ibrahim-age. za klanje kurbana svake godine i učenje yetmiš bin Kelime-i tevhida te što preostane da se podijeli sirotinji. sina Saliha. Vasi-muhtar je Kanbari Hasan-aga. iz mahale Gazi Bali-beg datirana 24. Potogi Fejzulah-aga i drugi. redžepa 1321.225 SV II redni broj 400. kćeri hadži Omer. str. 226 Oporučeno je 1350 forinti da se izdvoji iz njenog imetka za opremanje i bedeli-hadž.227 224 Oporučeno je 5000 groša za opremanje i 10000 za bedeli-hadž. kanuni sani 1905. Jasika Ahmed-beg. Vasi-muhtar i nazir je mujezin Hodžić Salih-efendija. Šahić Muhammed.226 SV II. rođenog 1268. Vasijjetnama sadrži i oporuku o korištenju od strane unuka njegove kuće bašte. sinovi Mehmed bega hadži Kadifovića. za klanje kurbana. Palavra Mehmed-aga. sin Mustafe iz mahale Hitri Sulejmana i Hašim.bega Kolunovića. nazir i drugi svjedoci. Potogi Ahmed-aga. Svjedoci su: Kasimagić Kasim-aga. Mehuljić Murat-efendija i drugi. godine/11. sin Mustafa-bega. 68-69 Vasijjetnama Ečberi (Ekberi) Murat-age. Agić Ibrahim-aga. godine. str. za vasi-muhtara i nazira. datirana 11. str. godine. godine Oporučeno je 1200 groša. sin Ibrahim-bega.. Haše. Uz to ima dodatak da se od onog što preostane od trećine imetka kupe nekretnine i daju pod interes i da se troši za popravku navedenih nekretnina. Potogi Vejsil-aga. 79: Registarcija temessuka u vezi s vakufom bašče Golubinjaka uvakufljene za mevlevijske šejhove. Svjedoci su Kečo Abdi. sin Hasana iz Terzi-bašine mahale. Šišić Mulla Salih. 70: Šerijatski ilam vezan za vasijjet i vakufljenje Ekberi (Ečberi) Muradage SV II redni broj 397. učenju godišnje mevluda i hatme te nabavljnaju mukavvi za džamiju. 227 Registrirana je 25. ševval 1323. str. Prisutni su njeni rođaci Mustafa-beg i Ahmed-beg.224 (SV II str. a nazir je Srmić Salih-efendija. 77 Vasijjetnama. a nazir je oporučiteljicin bratić Kolunović Husejin-beg. .Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 137 SV II redni broj 405. 225 Temessuk se registrira stoga što je dokument izgubljen. sina hadži Abdi-age. Vasi-muhtar je njen sin Ismail-beg. Ubilježen je i ilam suda u vezi sa odustajanjem navedenog umrlog Čomare o čemu svjedoče vasi-muhtar. kanuni-evvela 1905.

28-29 Vasijjetnama. šadrvan. za džamiju Rosulje. a nazir njegov brat Ali-aga. 229 Vasi-muhtar je Voljevica hadži Mehmed-aga. godine. temmuza 1905. rođenog 1242. tabak Abd-aga Hadžiahmedović. iz mahale Jakub paše. Ispod vasijjetname o opremanju mejjita ima dodatak o trošenju najamnine od oporučiteljevih nekretnina za učenje hatmi. Čajničali Mulla Memiš i drugi. sina Mehmeda Jamaka. godine. Bolu Mustafa-age. godine. strana 63-64 Vasijjetnama.230 228 Oporučeno je 7566 groša za potrebe opremanja i bedeli-hadža (6000 za bedeli hadž). Novac u iznosu od 1000 groša je dat pod interes da se tri godine kolje kurban. Pored uobičajenih stavki ove vrste vasijjetnama registrirane su i stavke za trošenje na održavanje džamija. hadži Ibrahima. datirana mjeseca ramazana 1312.138 Azra Gadžo-Kasumović SV II redni broj 393. napisana krajem džumade-l-ahira 1275. Kumašin Ahmed-aga. Svjedoci su: hadži Mehmed Burić i njegov sin Mulla Salih. da se svake godine za Lejle-i kadr drži vaz ženama tri mjeseca i da se plati imamu. rođenog 1246. datirana 20.228 SV II redni broj 390 str. Filipović Jusuf-beg. . Kaukčija Abdullah-aga. preostalo za popravku dućana i za hedije naziru i vasi-muhtaru. sina hadži Mehmeda Mehanovića. Henda hadži Mustafa. za imama Alauddin Šerefuddin džamije. Registrirano 3. Muhammed-aga Kaukčija. Vasi-muhtar je njegov sin Šefkija. Osman-beg. za kurban svake godine. Šaro-zade (Šarić) Ibrahim-aga. godine. iz mahale Kasab-zade. a nazir je Tuzlo hadži Hafiz-efendija. Svjedoci su: hadži Pašo.229 SV II redni broj 357. Vasi-muhtar je oporučiteljev brat Čajničali Mulla Memiš. redžepa 1308. godine. za sadaku sirotinji. 230 Oporučeno je 13500 groša. rođenog 1252. a po jedan dio ženskim potomcima. godine. str. sin hadži Omera Hadžiomerovića. Osman-aga Sirćo. Ibrahim-aga Hadžimehanović i drugi. zatim za ulje za džamijske kandilje. godine. a nazir mahalski imam Ragib-efendija. 58-59 Vasijjetnama. Svjedoci su: Pandžo Ali. Oporučeno je 2000 groša. sina hadži Mehmed-age Tiro. mekteba kao što je mukavva. Ispod oporuke o opremanju stoji dodatak u kome se kaže da se za njegovo opremanje izdvoji trećina bilo od nekretnina bilo od pokretnih stvari i hajvana a za preostalo da se kupi jedan dućan te da se od njegove najamnine godišnje kolje po jedan kurban za njeg i za Pejgambera i da se meso podijeli sirotinji. nagrada za imama za učenje određenih sura i slično. a od najamnine od hana da se dva dijela daju muškim. Mulla Ahmeda. oporučiteljev brat Ibrahim-aga. da se prouči mevlud. Guremović hadži Ali. Abdullah-aga Hadžiabdulahagić. sin Omer-bega Moštro.

Ispod teksta vasijjetname uokvirena je u obliku trougla bilješka kojom vasija podcrtava da je vasijjet učinio svom vasi-muhtaru i naziru da od trećine imetka prema vasijjetnami obave tedžhiz i tekfin. sin Ibrahim-bega. ramazana 1330. Ispod ovako kratko navedenog teksta stoji defter troškova ukopa koji iznosi 202 forinte. sinom Osmana Muradbašića da daje pod interes 750 forinti za vazife iamamu i mujezina u četiri džamije u Maglaju. iz Stoca. iskati-salat i kefaret te upozorava da se njegov vasijjet izvrši u skladu sa Šerijatom 232 Iznos oporuke za tedžhiz i tekfin bedeli-hadž je 13000. Ispod vasijjetname stoji redni broj 605: Vakifname-i Šarić Ali bin Mustafa min kasaba-i Stolac. i Begu. sina Osmana Muradbašića. Hromo-zade (Hromić) Mehmed. Mullalić hadži Hanife. 233 Dala je izjavu o vasijjetu pred svojim rođacima Ibrahimom. sin Mehmed-efendije. Fatime. sina Mujo-age Muratovića. imam iz Mehmedbegove mahale. sin Mehmed-age. sin Mustafe. godine. str.. 292 Kratka vasijjetnama Šarić Alije. te drugi brat Abdi-aga. sastavljena u mjesecu zu-l-hidždže 1293. 284 Vasijjetnama. sin Ali-efendije.232 SV II redni broj 595. Za izvršenje oporuka postavio je amidžića Mehmed Salim-efendiju da bude mutevelija. . Potom je u bilješkama sa strane još registriran trošak od 200 forinti za učenje mevluda godišnje.233 231 Oporučeno je 22000 groša. Delalić Mehmed-aga. da se kolje kurban i kupuje mukavva svijeća za džamiju. Kratka vakufnama je datirana početkom augusta 1912. Nije naveden vasi-muhtar ni nazir niti datum ni svjedoci. iz mahale Hadži Isa. i njegov brat hadži Muharem.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 139 SV II redni broj 351 str. Vasi-muhtar je Mehmed-efendija. datirana 27. Hodžić/Havadžezade Mehmed. Svjedoci su: Turhanija Mehmed-beg. str.Vasijjetnama sadrži stavku da se 10000 groša da za kupovinu dućana ili stana te da se od idžare kolje kurban i uči hatma. 16-17 Vasijjetnama. Hromo-zade (Hromić) Hilmija. a za vasiju je postavila Ibrahima Muradbašića te za njegove pomoćnike Salih-agu. sin Mehmed-efendije i njegov brat Ibrahim. Bakalović hadži Mehmed. a nazir je berber Salih-aga.231 SV II redni broj 604. a dio testamenta koji se odnosi na zasnivanje vakufa vakufnama. godine. To je ustvari ipak dio vasijjetname samo što je tekst koji se odnosi na opremanje nazvan vasijjetnama. godine. kćeri Ibrahim-age Agića. sina Mustafe. rođene 1225. iz Maglaja. sin Ali-efendije.

iz Tešnja. safera 1300. a nazir je imam Ali-begove džamije. za učenje 40 dana na kaburu Jasina. 240 Vrlo kratka vasijjetnama. 272 Vasijjetnama hadži Sulejman-age. Vasi-muhtar je hadži Ismail Firuzbegović Ismail-aga iz Čaršijske mahale koji je to prihvatio i kome je u ruke predata vasijjetnama. 246 Kratka vasijjetnama. kćeri Mostarevića Munla Emina 50 forinti. U tekstu vasijjetname stoji: ‘’Nek se postupa po Risali Bergivije’’. Mulla Bego Ajanović i drugi. iz mahale Abdi-paša u Tešnju. Svjedoci su: Handžić Mustafa. za mukavvu da se da pod interes 100 forinti i od tog za učenje hatmi za ramazan te da se da njegovoj vjenčanoj supruzi Hanumici. str. da su gornje navode potvrdili Dobojli Rustem-aga. 236 Oporučeno je 1500 groša za iskati-salat. Širbegović Mehmed-beg. sirotinju muslimansku. 237 Vasijjetnama. datirana 25.237 234 Oporučeno je 3000 groša za iskati-salat i drugih dužnosti. Ispod teksta vasijjetname stoji potpis vasije i imena svjedoka. Nema posebno izdvojenih stavki.Vasi-muhtar je njegov sin Ahmed. rebiu-l-evvela 1291. Turalić Hasan-aga. A 8000 groša za bedelihadž. sin hadži Ibrahim-age. Ahmedagića hadži Šerifovog. str. 237 Vasi-muhtar je Munla Abdullah. katib u Tešnju Handžić Mustafa-efendija. str. od toga 50 forinti pod interes da se od ribha daje imamu i mujezinu Čaršijske džamije. Redni broj 552. rebiu-l-evela svjedoci: Ibrahim Mujagić. str. bedeli-hadž. sina. opremanje mejjita.235 SV II. datirana 19. sina hadži šejh Osman-age. za imama i mujezina. Kjašif-efendija Muftić.236 SV II redni broj 550. godine. sin Mulla Mehmeda Mullalića. 235 Oporučeno je 1050 forinti za iskat. Svjedoci su muftija u Tešnju Mahmud Mesud. mjeseca zu-l-kade 1319. godine. Svjedoci su: Ismet-efendija Muftić. Ispod vasijjetname stoji potvrda naiba u Tešnju datirana u muharremu 1322/1906. iz Žepča. Ispod teksta vasijjetname ubilježene su stavke u vakufljenju prihoda od idžare uvakufljenih dućana za opće potrebe: popravke džamije. iz Srebrenice. Širbegović Muhammed-aga. Vasi-muhtar je njegov sin Hasan-aga. Određuje se novac pod interes za mukavvu u džamiji. godine.140 Azra Gadžo-Kasumović SV II redni broj 584. Ibrahim Ismailbegović. česme te vazife mujezina i imama u pojedinim džamijama kao i za paljenje kandilja. . Drugu registraciju (čijeg teksta nema) potvrdili su 20. Osmanefendića Fehim-efendije. Mullalića Rustem-age. hadži Firuzbegović Muhamed-aga.234 SV II redni broj 558. Hasan Tuzlić. Opširan uobičajen tekst vasijjetname (Birgivi). datirana 05. kefaret. dio za popravku bunara u Čaršijskoj mahali.

str. svake godine zakolje kurban i podijeli sirotinji. i pet hiljada kruna koje ostanu oporučeno je kao vakuf za džamiju u (Kučuk Maloj?) čaršiji te od novca od zakonske murabehe učenje Jasini šerifa četrdeset dana. 1600 kruna za hadž.239 SV III redni broj 634.salat i ostale dužnosti. 241 Oporučio je 660 kruna za opremanje i ostale troškove. informacije o oporuci. godine. sina Mustafe. str. datirana 28. rođene Ibrahimbegović. Pored troškova vezanih za ukop sadrži i vasijjet o vakufljenju novca u iznosu od 600 kruna što je oporučeno pod interes da se od tog pale dvije lampe u džamiji (Rosulje?). rebiu-l-ahira 1323.241 Ključne riječi: regeste. Vasi-muhtar je hafiz Mehmed. rebiu-l-ahira 1333. vasijjetnama.240 SV II redni broj 704. Nema datuma. sin Hasan-age. rođenog 1260. 239 Sadrži samo kratku zahvalu Bogu.Regeste vasijjetnama u arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke 141 SV III redni broj 638. . Ispod teksta na osmanskom stoji na bosanskom ovjera šerijatskog suca i registracija svjedoka Sejfi-bega Ćerimpašića i Ali-bega Omerbegovića. iskati. godine. 29 Vasijjetnama. Kotarski šerijatski sud Banja Luka. sidžili. sin hadži Osmana te da su dužni od ukupnog imetka izdvojiti trećinu za opremanje mejjita. osmanske vasijjetname. Oporučeno je 15000 kruna za opremanje mejita. iskatisalat. godine. 240 Oporučeno je 1375 kruna. 33 Vasijjetnama238 Devleta-hanume. datirana 16. str. bedeli-hadž. godine u kojoj se navodi da je vasi-muhtar oporučiteljev brat Ćazim hadži Mustafa-aga iz Visokog. sa kratkom zahvalom na početku i konkretnim tekstom bez literarnih dijelova i bez dodataka. Ispod je ubilježena registracija visočkog naiba datirana 17. 118 Halebić/Halep-zade hadži Hifzi-aga. a nazir sin njegovog brata Ćazim hadži Abdullah. a nazir je Mlivić Mahmud-aga. iz Visokog. sin Alije Šerbića. 238 Kratka. iz Donje mahale u Derventi. udate Eminagić. Vasimuhtar je njegov rođak Ismail-efendija. redžepa 1337. Nema svjedoka ni drugih podataka. Kazića hadži Salih-age. Ima dug uvodni tekst o svrsi vasijjeta te tekst o načinu trošenja.

. usual vasijjetnama as testament which precede official registration of establishment of vakuf endowment and vasijjetnama devoted to treatment of dying and death person who were originate by following exemplary of Birgivijina vasijjetnama. definition of vasijjetnama is given in diplomatic sense and it is sad that it is a special document in which special will of testator is given in one or many vasijjet (will). translation of two very characteristic Ottoman vasijjetnamas is given under title: ‘’Vasijjetnama in Ottoman language’’. in part of our oriental literature. As far as vakufnama is concerned. as appendices to it. However. in this work we will give diplomatic elaboration of vasijjetnama and. The vasijjetnama in diplomatic and legal sense represent a special document. Short regesta of all mentioned vasijjetnama were given with notes in detail which could be useful to different researchers and particularly to those who can not use Ottoman language. In this work three types of Ottoman vasijjetnamas were analyzed: vasijjetnama as a spiritual testament.142 Azra Gadžo-Kasumović Summary Regesta of vasijjetnama in the Archive of Gazi Husrev-bey’s Library The Gazi Husrev-bey Library holds a significant number of original and copied Ottoman vasijjetnamas which were recorded in sidjils covering mainly the period between 1762 and 1936. it is document with particular diplomatic structure with confirmation of legality of testator’s condition and discloses the act of their realization. which deal with still unrealized conditions of testator. the concept of vakufnama is often identified as vasijjetnama. especially when it comes to cataloging and literary elaboration. Because of that. In this work.

Osnovao ju je 977/1570. možemo zaključiti da je u Mostaru.Osman Lavić RUKOPISI KARAĐOZ-BEGOVE BIBLIOTEKE U MOSTARU Na prostoru Bosne i Hercegovine u vremenu od početka XVI do kraja XIX stoljeća osnovano je približno stotinu medresa.2 1 2 Hifzija Hasandedić. Mostar. onda dolazimo do mnogo većeg broja biblioteka koje su postojale u naznačenom periodu u Bosni i Hercegovini. Nerijetko. 178 i 179). br. Kada se uzme u obzir da su i veće džamije. Među tim ustanovama biblioteke su. bez sumnje najveći dobrotvor Mostara i Hercegovine. Parizu svjedoče o bibliotekama Mostara.. Mostar je. Svaka medresa je u svome sastavu imala manju ili veću biblioteku. vrlo vrijedni rukopisi koji se ljubomorno čuvaju u orijentalnim zbirkama u Beču. svakako. upropašten ili raznesen po svijetu. prosvjetni i kulturni centar Hercegovine pa su se. U radu pod naslovom Muslimanske biblioteke u Mostaru. osnovano više od 150 javnih i privatnih biblioteka koje su posjedovale bar po nekoliko knjiga na orijentalnim jezicima. požari) te nemara i pomanjkanja osjećaja o značaju i vrijednosti ovoga kulturnog blaga. drugo dopunjeno izdanje. Tri prepisa Karađoz-begove vakufname iz 977/1570. 2005. godine hadži Muhamed-beg. 226. bio administrativni. Islamski kulturni centar. 107. rahmetli Hivzija Hasandedić na kraju kaže: “Rezimirajući sve što smo naprijed iznijeli. pretežno iz islamistike. inače. str. za vrijeme turske vladavine. Knjižni fond većine ovih biblioteka je usljed raznih katastrofa na našim prostorima (ratovi. to je za Mostar bila Karađoz-begova biblioteka. Istanbulu. str. . Prusca i drugih gradova u Bosni i Hercegovini. 141. sin Ebu Seadetov. godine nalaze se u Gazi Husrevbegovoj biblioteci u Sarajevu (Sidžil Vakufnama I. Spomenici kulture turskog doba u Mostaru. poznat po imenu Karađoz-beg. u njemu osnivale i razvijale mnoge obrazovno-kulturno ustanove. shodno njegovom položaju i značaju. tekije i druge obrazovne ustanove imale priručne biblioteke.“1 Ono što je Gazi Husrev-begova biblioteka značila za Sarajevo. zauzimale vrlo važno mjesto. te br. Sarajeva. Bratislavi. Počitelja.

str. postojale biblioteke Derviš-paše Bajezidagića. 49. broj. sin Ismail-agin. uz neznatne stilske korekcije. Prestala je sa radom 1934. 100. godine. Hifzija Hasandedić. Tako je Mehmed Ćišić.5 Posljednja dva bibliotekara u Karađoz-begovoj biblioteci bili su Bešir Čolaković i hadži Mehmed-ef. postavljen bibliotekar koji je brinuo o knjižnom fondu. Prijevod vakufname. Jedan od njih je uvakufio gatački hanedan Derviš Salih-paša (Dedaga) Čengić. kaligrafski dotjeranih mushafa. to je najstarija ustanova te vrste u Mostaru. uvakufio i sedam naslova rukopisa..6 3 Osim Karađoz-begove. 56. Prepisivači djela u arabičkim rukopisima. njihovom inventarisanju itd. da bi kasnije.) Muhamed Ždralović. Spahić. str.000 dirhema za finansiranje medrese. u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu čuvaju se ukupno dva mushafa iz Karađoz-begove biblioteke. da bi kasnije bila dograđena posebna prostorija za tu namjenu koja se nalazila uz samu džamiju. knjižni fond biblioteke smješten je u istoimenoj džamiji. 1985. Na osnovu odredbe vakufname iz 977/1570. 298.3 Karađoz-beg je prvom vakufnamom. ali drugom vakufnamom uvakufio je 100. pozajmljivanju i vraćanju knjiga. Vakufnama Mehmeda Ćišića. Ahmed-agina i Ali-paše Rizvanbegovića (Hasandedić.. Sarajevo. vakufnamom iz 1848. po svemu sudeći za normalno funkcionisanje džamije ili pak mekteba koji je istom vakufnamom osnovan. Sidžil vakufnama GH biblioteke.. Sarajevo. Kasnije su i drugi vakifi u Mostaru svojim vakufima pomagali rad Karađoz-begove medrese i biblioteke. godine odredio da se iz sredstava njegovog vakufa plaća bibliotekaru Karađoz-begove biblioteke po 150 groša godišnje.144 Osman Lavić Prema do sada poznatim izvorima. u Mostaru su. Nakon osnivanja medrese. 100-102. koji su napisani prema pravilima tedžvida. 1988. korišten prema: Vakufname iz Bosne i Hercegovine (XV i XVI vijek). biblioteka je postala njenom pridruženom ustanovom. knj. Spomenici kulture. 159-168. u kožnom povezu.4 PRVI FOND BIBLIOTEKE Nakon što je osnovana. str. Ćejvan-ćehajina. godine znamo da je vakif za svoju biblioteku uvakufio sljedeće naslove: . U prvo vrijeme muderris medrese brinuo se i o samoj biblioteci. I. Iste godine. op. I. Biblioteka je preživjela sve nedaće koje su pratile Mostar i održala se do prve polovine dvadesetog stoljeća. za vrijeme turske vladavine. kojom je osnovao džamiju u Mostaru. str. Orijentalni institut u Sarajevu. Inače. str. kada je knjižni fond narastao.“sedam kompletnih. cit.. onakvih kakvi se samo poželjeti mogu. Mushafi su uvezani po džuzevima.. za Karađoz-begovu biblioteku u 4 5 6 .

. godine (R-10139). Osman Lavić. godine. 5. Katalog arapskih.savršeno djelo u jednom svesku iz oblasti tumačenja Kur’ana /tefsir/ pod nazivom al-Kaššāf od Mu¥liõuddína al-Êawārizmíja. U Gazi Husrev-begovoj biblioteci se nalazi više primjeraka rukopisa ovoga rječnika. Rođen je u mjesecu redžebu 467/1075.. Sayyid ‘Alī ar-Rúmī al-Brusawī. Anwār at-tanzīl wa asrār at-ta’wīl. komentar djelu Šir‘a al-islām. koji je napisao Ya‘qúb b. decembra 1262. str.drugo savršeno djelo u jednom svesku. XLI. komentar Kur’ana poznat pod kraćim naslovom al-Kaššāf što ga je napisao znameniti učenjak mu‘tezilijske provenijencije Abū al-Qāsim Maõmūd ibn ‘Umar ibn Muõammad ibn ‘Umar el-Êawārizmī. umro u Tibrizu 685/1286. Napisao Mu¥ãafā b. koje je napisao al-Qāñí al-Bayñāwí aš-Šāfi‘í8 kao i djelo Šarõ Šir‘a al-islām iz /područja/ islamske tradicije /hadis/ od mevlana Sayyid ‘Alíja al-Bursawíja. Vidi više: Kasim Dobrača. ‘Alī aš-Širāzī al-Bayñāwī. zul-hidždžeta (uoči Arefata) 538/12. Arapsko-turski rječnik.7 . az-Zamaõšarī. Muõammad b. Sarajevo. Glasnik VIS-a. sv. a umro 9. umro 931/1524. Smatramo vjerovatnim da je ovaj primjerak Karađoz-beg uvakufio za svoju džamiju. govori u prilog ovoj pretpostavci. str. Sarajevo. također iz /oblasti/ tumačenja Kur’ana. Na l. perzijskih i bosanskih rukopisa. mjeseca ša‘bana 1287/ novembra 1870. al-Kaššāf ‘an õaqā’iq at-tanzīl. a potječe iz Karađoz-begove biblioteke. Šamsuddín Aõmad al-Qaraêi¥ārí al-Aêtarí. XV. rodom iz kasabe al-Bayña kod Širaza u Perziji. 2a nalazi se namjerno brisana bilješka o uvakufljenju. neka im svima Allah podari svoju milost. 20-21.“ Na mnogim rukopisima nalazi se bilješka o uvakufljenju. Činjenica da je prepisan 16 godina prije pisanja vakufname. godine. umro 968/1560. 47b-48a) slična bilješkama na drugim rukopisima Karađoz-begove biblioteke. godine. U Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu čuva se ukupno 15 rukopisa Zamahšerijeva tefsira. komentar Kur’ana koji je napisao ‘Abdullāh b. odnosno za autorova života. (1978). godine. ‘Umar b. /Vakif je odredio/ da mutevelija čuva sva /navedena djela/ i da ih daje jedino licima koja su u stanju da se njima služe. godine. safera 661/23. Najstariji među njima je prepisan 10. turskih. 2006. 502-504. "Mushaf porodice Čengića iz Odžaka. poznat još i pod nadimkom Ğārullāh.. na turskom jeziku: 7 8 9 10 Mostaru. odnosno biblioteku.9 . Jedan od njih (R-7562) prepisan je 962/1554. . godine. uz jak zalog i pouzdana jamca i da on ovlasti lice koje će se brinuti o njima. april 1144. Foča". da potječe iz Mostara (poklon porodica Ridžanović i Velagić) te da se na njemu nalazi bilješka ‫( وﻗﻒ‬l.djelo iz područja arapskog jezika od Šayê al-Aêtaríja10. Mafātīõ al-ğinān wa ma¥ābīõ al-ğanān.Rukopisi Karađoz-begove biblioteke u Mostaru 145 . br.

i Karađoz-begova biblioteka doživjela je sudbinu naprijed navedenih manjih biblioteka. da ne bi propao. nego za njihovo postojanje i djelovanje znamo samo iz dokumenata. Sličnu ulogu imala je i Karađozbegova biblioteka ne samo u Mostaru nego i znatno šire.Biblioteka Ibrahim-pašine medrese u Počitelju . propadanjem vakufa iz kojeg su izdržavane. premješten u Gazi Husrev-begovu biblioteku u Sarajevu. 11 ‫وﻗﻒ در ﻛﺘﺒﺨﺎﻧﻪء ﻗﺮه ﻛﻮز ﻣﺤﻤﺪ ﺑﻚ در ﻣﻮﺳﺘﺎر .146 Osman Lavić “Vakuf biblioteke Karađoz Muhamed-bega u Mostaru.Biblioteka Derviš-paše Bajezidagića . Elči Ibrahim-pašinoj biblioteci u Travniku kao i Behrem-begovoj biblioteci u Tuzli.وﻗﻒ ﻟﻠﻤﻮﺳﺘﺎر در ﻗﺮه ﻛﻮز ﻣﺤﻤﺪ ﺑﻚ‬ .Biblioteka šejha Juje. sačuvano mnogo dragocjenih rukopisa manjih biblioteka ili biblioteka sa slabijim vakufom. školskih i drugih biblioteka Počitelja. Mostara. NAJZNAČAJNIJE KOLEKCIJE U SASTAVU KARAĐOZ-BEGOVE BIBLIOTEKE Tokom vremena u Karađoz-begovu biblioteku prispjele su mnoge kolekcije knjiga manjih biblioteka kao što su: .Biblioteka Ali-paše Stočanina i druge.”11 Ni na jednom rukopisu nismo pronašli pečat vakifa kao ni pečat Biblioteke. Na kraju. daru-s-seadeta. nepridržavanjem izričite odredbe osnivača ili drugih razloga. Mnoge biblioteke u Bosni i Hercegovini su.Biblioteka Ahmed-age. pa je njen fond. zahvaljujući Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu. zbog nedostatka sredstava. Stoca i drugih mjesta u Hercegovini. . U njenim policama su sačuvani rukopisi brojnih manjih privatnih. . Tako je. Rukopisi ovih biblioteka bi doživjeli sudbinu sličnih biblioteka koje nisu imale takvu sreću da budu prenesene u jednu od navedenih biblioteka. Ovdje ćemo ukratko predstaviti nekoliko biblioteka koje su vremenom prestale sa radom a njihov knjižni fond pripojen Karađoz-begovoj biblitoeci u Mostaru. prestajale sa radom a njihov fond bivao pripojen drugim većim bibliotekama.

Sarajevo. R-3769. Hasan Nametak. ﻣﺨﺘﺎر اﻟﺼﺤﺎح. Na rukopisu br. ﺟﻮاﻫﺮ اﻟﻘﺮآن.‫ﯕﻠﺴﺘﺎن. ﺣﺎﺷﻴﺔ اﻟﺘﺠﺮﻳﺪ. درج اﻟﻠﻐﺎت‬ ّ . str. اﻟﺪرر واﻟﻐﺮر. Biblioteka je zatvorena zajedno sa medresom. godine i prenesena u Karađozbegovu biblioteku. ﻣﻌﺮاج اﻷﻋامل. 147. kalendar za 1940. ﴍح ﻗﺼﻴﺪة اﻟﱪدة‬ ‫ﴍح اﳌﺮاح. ramazana 1010/8.Rukopisi Karađoz-begove biblioteke u Mostaru 147 BIBLIOTEKA DERVIŠ-PAŠE BAJEZIDAGIĆA Derviš-paša Bajezidagić. ﴍح ﻣﺜﻨﻮي ﳌﻮﻻﻧﺎ ﴎوري ﺑﺎﻟﺘامم) اﻟﺠﻠﺪ اﻟﺜﺎﻟﺚ واﻟﺮاﺑﻊ‬ ّ ‫واﻟﺨﺎﻣﺲ واﻟﺴﺎدس ﺑﺨﻂ اﻟﺸﺎرح اﳌﻮﻣﻰ اﻟﻴﻪ واﻟﺠﻠﺪ اﻷول واﻟﺜﺎين ﺑﺨﻂ اﻻﺧﺮ(.. ﴍح اﻟﺸﺎﻓﻴﺔ ﻟݘﺎرﭘﺮدي. drugom vakufnamom iz 1602. ﴍح اﳌﺸﺎرق.. 1a.‫اﻟﻌﻘﺎﺋﺪ. ﴍح اﳌﺼﺒﺎح. str. 2008. ﻣﻨﺎﺟﺎت ﺳﻨﺎن ﭘﺎﺷﺎ‬ 14 15 Jedan rukopis se nalazi u Arhivu Hercegovine (inv. državnik i dobrotvor12. ﺑﻬﺎرﺳﺘﺎن. Književnost Muslimana BiH na orijentalnim jezicima (bio-bibliografija). ﴍح اﻟﻜﺎﻓﻴﺔ ﻟﻠﻬﻨﺪي. ﴍح‬ ّ ّ . Sidžil vakufnama I. 41-52.”15 12 13 Više o Derviš-paši Bajezidagiću vidi: Hazim Šabanović. Adnan Kadrić. Na kraju ove vakufname naveden je spisak knjiga koje je uvakufio. br. ﻛﺘﺎب اﻟﻨﺼﺎﺋﺢ. ﻧﺠﺎة اﻟﺬاﻛﺮﻳﻦ.14 Na rukopisima Derviš-pašine biblioteke nalazi se vakifov veći pečat ovalnog oblika i bilješka sljedeće sadržine: ‫وﻗﻒ دروﻳﺶ ﺑﺎﺷﺎ اﻟﻐﺎزي اﳌﻮﺳﺘﺎري ﻋﻔﻲ ﻋﻨﻪ اﻟﺒﺎري‬ „Vakuf Derviš-paše al-Gazija. 100-101. 216 ) prepis br. R-559). str. Muradnama Dervišpaše Bajezidagića.. ﺗﺬﻛﺮة اﻷوﻟﻴﺎء. ﻣﺮﺻﺎد اﻟﻌﺒﺎد. prodavati. uglavnom akaidskih. šerijatskopravnih i djela iz oblasti tesavufa. te da je ovaj peti svezak autograf: . u posjed uzimati. دﻳﻮان ﺣﺎﻓﻆ. str. određujući da se iste “ne smiju nikome pokloniti. 182): ‫ﻣنت اﳌﺜﻨﻮي. jedna od najsvestranijih ličnosti Mostara s kraja XVI i pošetka XVII stoljeća. godinu.‫وﺳﻴﻠﺔ اﳌﻘﺎﺻﺪ. اﻟﻜ ّﻠﻴﺎت اﻟﺴﻌﺪي. prije 1890. 187-192. 1973. Spomenici kulture. ﴍح اﳌﻨﺎر ﻻﺑﻦ ﻓﺮﺷﺘﻪ. str. ﴍح اﳌﺼﺎﺑﻴﺢ. ﴍح اﻟﺤﺼﻦ اﻟﺤﺼني‬ . ﻣﻨﺎﻗﺐ اﳌﻮﻟﻮي )ﻧﺎﻇﻢ اﳌﺜﻨﻮي ﻗﺪّس اﻟ ّﻠﻪ‬ ّ ‫ﴎه ﻟﻼﻓﻼيك(. ﻣنت اﳌﻨﺎر واﻟﺘﻠﺨﻴﺺ. iz bojazni od oštećenja.. ﻛﺘﺎب اﻷﻋامل اﳌﺄﺟﻮرة ﰲ‬ ّ . nalazi se bilješka u kojoj se kaže da je vakif u svojoj vakufnami postavio posebne uvjete za korištenje ovoga djela navodeći da ga može koristiti samo muderris i njegov pomoćnik. ﴍح اﻟﻌﺮوض ﻷﻧﺪﻟﴘ. al-Mostarija. دﻗﺎﺋﻖ اﻟﺤﻘﺎﺋﻖ. fol. Nije poznato kakva ih je sudbina kasnije zadesila budući da se danas u Gazi Husrev-begovoj biblioteci čuva samo pet rukopisa koji su tu dospjeli u sklopu Karađoz-begove biblioteke. اﻟﻜﺎﻣﻞ ﰲ ﺟﻠﺪ واﺣﺪ. godine (Gazi Husrev-begova biblioteka. اﻟﻨﻔﺤﺎت ﻟﺠﺎﻣﻲ. اﻟﺮﺷﺤﺎت. da se iz njega ne prepisuje. niti igdje iz Mostara iznositi”. Iz ovog spiska znamo da je Derviš-paša uvakufio 46 svezaka13. pored ostalog osnovao je i Biblioteku. اﳌﻄﻮل. marta 1602. pjesnik. godine. Hifzija Hasandedić. "Vakufnama Dervišpaše Bajezidagića". ﻛﺘﺎب اﻟﻔﺼﻮل. neka mu Gospodar grijehe oprosti. ﺣﺎﺷﻴﺔ ﻣﻨﻄﻖ اﻟﻄري. Popis djela donosimo onako kako su navedena u vakufnami od 15. 116-129. ﴍح اﻟﻮﻗﺎﻳﺔ. ﻣنت ﴍﻋﺔ اﻻﺳﻼم. ﺻﺪر اﻟﴩﻳﻌﺔ. Sarajevo. br. ﴍح اﳌﺨﻤﺴﺎت. Narodna uzdanica.‫اﻷدﻋﻴﺔ اﳌﺄﺛﻮرة.

Hifzija Hasandedić. 1999. sin Alijin. a drugu kao svoj vakuf u Čengel-köyu. centralna tema djela Derviš-pašine biblioteke bila su djela iz tesavufa. Pošto do sada nije pronađena vakufnama niti neki drugi dokument na osnovu kojeg bi mogli sa sigurnošću utvrditi koliko i koje rukopise je Ahmed-aga tom prilikom uvakufio. godine. 1063/1652.17 osnovao je medresu u Mostaru prije 1063/1652.148 Osman Lavić Tabela rukopisa Derviš-pašine biblioteke signatura 3769 3770 3779 3780 3800 tema ‫ﴍح ﻣﺜﻨﻮي‬ ‫ﴍح ﻣﺜﻨﻮي‬ ‫ﴍح ﻣﺜﻨﻮي‬ ‫ﴍح اﳌﺼﺎﺑﻴﺢ ﳌﺤﻤﺪ ﺑﻦ اﳌﻠﻚ اﻟﺮوﻣﻲ‬ ّ ‫ﴍح ﯕﻠﺴﺘﺎن ﺳﻌﺪي ﻟﺴﻮدي أﻓﻨﺪي‬ naslov djela god. najvjerovatnije. Ahmed-aga. nije dugo radila. na Uskudaru je. prepisa tesavuf 936/1556 tesavuf -tesavuf 999/1590 hadis -književnost 1006/1597 Kao što se vidi. te godine je. moramo se zadovoljiti bilješkama na samim rukopisima da bi mogli prezentovati tabelu naslova dje‫ﴍط اﻟﻮاﻗﻒ ﰲ وﻗﻔﻴﺘﻪ اﳌﻌﻤﻮل ﺑﻬﺎ أن ﻻ ﻳﺴﺘﻌﻤﻞ وﻻ ﻳﺘﺪاول ﻫﺬا اﻟﴩح اﻟ ّﻠﻄﻴﻒ اﻟﻌﺰﻳﺰ ا ّﻟﺬي ﻻ ﺛﻨﻰ ﻟﻪ ﰲ اﻟﻮﺟﻮد وﻻ‬ ّ ‫ﻧﻈري ﻟﻪ ﰲ اﻟﻌﺎمل اﻻ اﳌﺪرس اﻟﻨﺎﻗﻞ اﳌﺬﻛﻮر ﻻ ﻳﺘﺠﺰى وﻻ ﻳﺴﺘﻨﺴﺦ ﻣﻨﻪ وﻻ ﻳﺴﺘﻜﺘﺐ ﻷ ّﻧﻪ ﻳﻨﺪرس وﻳﻀﻴﻊ وﻳﻔﻮت ﻻإﻓﺎدة‬ ّ ّ . zbog nedostatka sredstava za izdržavanje.16 BIBLIOTEKA AHMED-AGE. Iz ove katedre nastala je medresa a vjerovatno i biblioteka. 93 i 101-102.. zatim kapu-aga i napokon. daru-s-seade.. Naime. 1308-16/1890-98. Spomenici kulture. Ahmed-agina medresa u Mostaru. Safvet-beg Bašagić. Istanbul. Zatvorena je. str. knj. kao vakuf majke Kerime.. godine imenovan kilerdžibašom a iduće godine postao je carski odobaša. . Više o Ahmed-agi vidi: Mehmed Sureyya. godine. DARU-S-SEADETA Ahmed-aga. 331332. Brzo je napredovao na Carskom dvoru. Pokopan je na groblju na Hajdar-paši.‫واﻹﺳﺘﻔﺎدة . III. budući da je on osnovao katedru za Mesneviju početkom XVII stoljeća.. Bošnjaci i Hercegovci u Turskoj carevini“. 193-194. u Izabrana djela. Bošnjak. Sarajevo. za koju su rukopisi uvakufljeni 1064/1653. I. Tako je već 1061/1650. وﻫﺬا اﻟﺠﻠﺪ اﻟﺨﺎﻣﺲ ﺑﺨﻂ ﺷﺎرﺣﻪ ﴎوري أﻓﻨﺪي رﺣﻤﻪ اﻟ ّﻠﻪ‬ 16 17 Ismet Kasumović. str. Osim medresu u Mostaru. kao nadzornik harema na carskom dvoru u Topkapi-saraju (dār as-sa‘āda). „Znameniti Hrvati. Sicilli Osmani. str. Mostar. dār as-sa‘āda. uvakufio više rukopisa za svoju medresu. Njenog osnivača Ahmed-agu iznenada je zadesila smrt u jednoj pobuni u Carigradu 1066/1655.. godine. ne ostavivši iza sebe značajniji vakuf za medresu u Mostaru. Školstvo i obrazovanje u bosanskom ejaletu za vrijeme osmanske uprave. sagradio džamiju. 1986. odveden je u Istanbul. još dok je bio dječak. 217.

ali bez jasne potvrde za to. godine nalazimo bilješku: “Uvakufio ovu knjigu Aõmad-aÿā. kapu-agasi. Onaj ko to izmijeni. Ahmed ibn ‘Ali/. uključena u Karađoz-begovu biblioteku i danas se čuvaju u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu. zaista.19 Bilješka o uvakufljenju kodeksa R-3844. pod uvjetom da se ne može iznositi ni zamijeniti. a zna kako glasi – pa grijeh za to pada na one koji to mijenjaju. Onaj ko to izmijeni. pozlaćenim tekstom. sa unvanima. . zaista.a Allah. R-2559. pod uvjetom da se ne može prodati. lijepo i stručno uvezani.Rukopisi Karađoz-begove biblioteke u Mostaru 149 la koja je ovaj vakif uvakufio a koja su. Na nekim drugim rukopisima nalazi se bilješka sa nešto različitim sadržajem što ukazuje da vakif nije istovremeno uvakufio sve rukopise. sve čuje i zna (bilješka na R-3749. kojom Ahmad-aÿā kao daru-s-seade uvakufljuje rukopis za održavanje javnih predavanja u Mostaru. dok je vakif bio qapú-aÿā i prije nego je osnovao medresu jer je ovaj rukopis uvakufio za javna predavanja u Mostaru: Uvaženi Ahmed-aga. nadzornik harema u carskom dvoru za svoju medresu u gradu Mostaru 1064. (fol. vjerovatno pisana prije ostalih.. Tako na nekim rukopisima iz 1064/1652. 1a).21 Rukopisi su veoma lijepo likovno opremljeni. Na rukopisima ovoga vakifa nalazi se bilješka sljedećeg sadržaja: Na šerijatski potpuno valjan i ispravan način.وﺳﺘني وأﻟﻒ‬ 20 ‫ﺑﻮ ﺗﻔﺴري ﴍﻳﻔﻲ ﺻﺎﺣﺐ اﻟﺨري ﻗﭙﻮ اﻏﺎﳼ أﺣﻤﺪ اﻏﺎ ﺣﴬﺗﻠﺮي ﻣﻮﺳﺘﺎرده واﻗﻊ درس ﻋﺎﻣﻠﻐﻨﻪ وﻗﻒ اﻳﺪوپ ﻧﻘﻞ وﺗﺒﺪﻳﻞ‬ ّ ّ ‫. fol. Prema ovim bilješkama. sve čuje i zna. fol. .20 U prilog ovoj tvrdnji ide i vlasnička bilješka na R-3805. a zna kako glasi – pa grijeh za to pada na one koji to mijenjaju. fol.اوﻟﻨﻤﻤﴘ ﴍط امتﺸﺪر ﻓﻤﻦ ﺑﺪّﻟﻪ ﺑﻌﺪ ﻣﺎ ﺳﻤﻌﻪ ﻓﺎمنﺎ امثﻪ ﻋﲆ ا ّﻟﺬﻳﻦ ﻳﺒﺪّﻟﻮﻧﻪ إن اﻟ ّﻠﻪ ﺳﻤﻴﻊ ﻋﻠﻴﻢ‬ 18 21 Rukopis br. kaligrafski ispisani na kvalitetnom papiru. 1a). davati u zalog niti iznositi iz moje medrese koja se nalazi u kasabi Mostar. godine (R-3584. uvakufio je ovaj tefsir za održavanje javnih predavanja u Mostaru. vakuf medrese ovoga vakifa bio je u kolekciji biblioteke Elči Ibrahim-paše iz Travnika. u sastavu Karađoz-begove biblioteke nalazilo se 35 rukopisa iz medrese Ahmed-age daru-s-seadeta. . nakon prestanka rada medrese. 1a) u mnogome se razlikuje od ostalih i navodi na zaključak da se radi o istom vakifu.18 Na sljedećoj stranici iste folije nalazi se utisnut vakifov pečat u kojem se čita: ‫/ﺑﻨﺪهء أﺣﻤﺪ ﺑﻦ ﻋﲇ‬Bende-i Ahmed ibn ‘Ali /Božiji rob. uvakufljujem (ovu knjigu). bilješka je na turskom jeziku.a Allah. ‫وﻗﻔﺖ ﻟ ّﻠﻪ ﺗﻌﺎﱃ وﻗﻔﺎ ﺻﺤﻴﺤﺎ ﴍﻋﻴﺎ ﺑﴩط ﻻ ﻳﺒﺎع وﻻ ﻳﺮﻫﻦ وﻻ ﻳﻨﻘﻞ ﻣﻦ ﻣﺪرﺳﺘﻲ اﻟﻮاﻗﻌﺔ ﺑﻘﺼﺒﻪء ﻣﻮﺳﺘﺎر ﻓﻤﻦ ﺑﺪّﻟﻪ‬ ّ ّ ّ ‫ﺑﻌﺪ ﻣﺎ ﺳﻤﻌﻪ ﻓﺎمنﺎ امثﻪ ﻋﲆ ا ّﻟﺬﻳﻦ ﻳﺒﺪّﻟﻮﻧﻪ إن اﻟ ّﻠﻪ ﺳﻤﻴﻊ ﻋﻠﻴﻢ‬ 19 ‫ﻗﺪ وﻗﻒ ﻫﺬا اﻟﻜﺘﺎب ﺻﺎﺣﺐ اﻟﺨريات واﻟﺤﺴﻨﺎت أﺣﻤﺪ اﻏﺎء ﺑﺎب اﻟﺴﻌﺎدت مبﺪرﺳﺘﻪ اﻟﻮاﻗﻌﺔ ﰲ ﺑﻠﺪة ﻣﻮﺳﺘﺎر ﻟﺴﻨﺔ أرﺑﻊ‬ ‫. Naime. 1a.

2663‬ ‫4. prepisa‬‬ ‫9661/0801‬ ‫6771/0911‬ ‫6771/0911‬ ‫7961/9011‬ ‫6771/0911‬ ‫0461/5101‬ ‫‪ biografija‬ﻟﻮاﻗﻊ اﻷﻧﻮار ﰲ ﻃﺒﻘﺎت اﻷﺧﺒﺎر ‪I-III‬‬ ‫اﻷﺧﱰي ﰲ اﻟﻠﻐﺔ‬ ‫ﻣﺨﺘﴫ ﺻﺤﺎح اﻟﺠﻮﻫﺮي‬ ‫ﻧﺴﺐ رﺳﻮل اﻟ ّﻠﻪ ﷺ‬ ‫ﻓﺘﺎوى اﺳﻜﻮيب‬ ‫ﻋﻤﺪة اﻟﻘﺎرى ﴍح ﺻﺤﻴﺢ اﻟﺒﺨﺎري‬ ‫اﻟﻌﻨﺎﻳﺔ ﴍح اﻟﻬﺪاﻳﺔ‬ ‫اﻟﻄﺐ اﻟﻨﺒﻮي‬ ‫ﺑﻐﻴﺔ اﻟﺴﺎﺋﻞ ﰲ اﺧﺘﺼﺎر اﳌﺴﺎﺋﻞ‬ ‫اﻟﺮﺳﺎﻟﺔ اﳌﺬﻫﺒﺔ‬ ‫رﺳﺎﻟﺔ ﰲ ﺣﻔﻆ اﻟﺼﺤﺔ‬ ‫ﻧﺒﺬة ﻣﻦ ﻛﺘﺎب اﻷدوﻳﺔ‬ ‫ﺑﺮء ﺳﺎﻋﺔ‬ ‫اﻟﻔﺮاﺳﺔ ﰲ اﻟﻌني اﳌﺤﻤﻮدة‬ ‫اﻟﻔﺮاﺳﺔ ﻷﺟﻞ اﻟﺴﻴﺎﺳﺔ‬ ‫ﻣﺠﺮﺑﺎت ﻻﺑﻦ ﺳﻴﻨﺎ‬ ‫ّ‬ ‫ﻣﺠﻤﻮع‬ ‫اﳌﻨﻈﻮﻣﺔ ﰲ اﻟﻄﺐ‬ ‫ﻓﺎﺋﺪة‬ ‫ﻓﺼﻮل اﻹﺣﻜﺎم ﻻﺻﻮل اﻷﺣﻜﺎم‬ ‫ّ‬ ‫اﳌﻔﻴﺪ )ﴍح ﭘﻨﺪ ﻋﻄﺎر(‬ ‫‪rječnik‬‬ ‫2951/0001‬ ‫‪rječnik‬‬ ‫4751/289‬ ‫‪biografija‬‬ ‫9621/766‬ ‫‪fetve‬‬ ‫‪XI/XVII‬‬ ‫‪hadis‬‬ ‫-‬‫‪fikh‬‬ ‫‪XVI‬‬ ‫‪medicina‬‬ ‫-‬‫‪medicina‬‬ ‫-‬‫‪medicina‬‬ ‫-‬‫‪medicina‬‬ ‫-‬‫‪medicina‬‬ ‫-‬‫‪medicina‬‬ ‫-‬‫‪fiziognomija‬‬ ‫-‬‫‪fiziognomija‬‬ ‫-‬‫‪farmacija‬‬ ‫-‬‫‪farmacija‬‬ ‫-‬‫‪medicina‬‬ ‫-‬‫‪medicina‬‬ ‫-‬‫‪fikh‬‬ ‫2951/1001‬ ‫‪etika‬‬ ‫3561/4601‬ ‫-‬‫5741/088‬ ‫0741/578‬ ‫‪ hadis‬ﻣﺼﺎﺑﻴﺢ اﻟﺴﻨّﺔ ‪I-II‬‬ ‫‪ hadis‬اﻟﺠﺎﻣﻊ اﻟﺼﺤﻴﺢ‬ ‫اﻟﴪاج اﻟﻮﻫﺎب اﳌﻮﺿﻊ ﻟﻜﻞ ﻃﺎﻟﺐ‬ ‫‪fikh‬‬ ‫ﻣﺤﺘﺎج‬ .9473‬ ‫11.9473‬ ‫7.9473‬ ‫4.9473‬ ‫8.9473‬ ‫9.9473‬ ‫3.2663‬ ‫3.9473‬ ‫5.2663‬ ‫2.2663‬ ‫2604‬ ‫9693‬ ‫9404‬ ‫8683‬ ‫9504‬ ‫9493‬ ‫4853‬ ‫0473‬ ‫1473‬ ‫1.9473‬ ‫3573‬ ‫6873‬ ‫9873‬ ‫0973‬ ‫3183‬ ‫0383‬ ‫‪tema‬‬ ‫ﺣﺎﺷﻴﺔ اﻟﻌﺼﺎم ﻋﲆ ﺗﻔﺴري اﻟﺒﻴﻀﺎوي‬ ‫ﻛﺘﺎب أﻟﻔﺎظ اﻟﻜﻔﺮ‬ ‫ﺟﺎﻣﻊ اﻟﻠﻄﺎﺋﻒ ﰲ اﻷﺧﻼق‬ ‫رﺳﺎﻟﺔ ﰲ اﻻﺳﺘﻨﺠﺎء‬ ‫ﴍح ﻣﺮاح اﻷرواح‬ ‫‪naslov djela‬‬ ‫‪tefsir‬‬ ‫‪fikh‬‬ ‫‪etika‬‬ ‫‪fikh‬‬ ‫‪jezik‬‬ ‫‪god.‫051‬ ‫‪Osman Lavić‬‬ ‫‪Tabela rukopisa Ahmed-agine medrese iz Mostara‬‬ ‫‪signatura‬‬ ‫7363‬ ‫1.9473‬ ‫6.9473‬ ‫21.9473‬ ‫2.9473‬ ‫01.

O rukopisima šejha Juje u Gazi Husrev-begovoj biblioteci više vidi: Mustafa Jahić. POF. VIII-IX. disputacije. 29-35. logike. 22 O Šejhu Juji više vidi: Hazim Šabanović. str. 1985. stilistike.. od toga 15 autografa a ostala je. Sarajevo. 390-400. Muhamed A..22 Najveći broj Šejh-Jujinih djela nalazi se u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu. 1958-9. leksikografije i propovjedništva. sintakse arapskog jezika. "Rukopisi djela Šejh-Juje u Gazi Husrev-begovoj biblioteci".. osim sa svjedokom i zalogom i da se pri tom odredi tačno vrijeme. 39-54. počasni broj. zajedno sa ostalim djelima autora. Anali GHB.23 Na nekim rukopisima nalazi se bilješka koju je ispisao njegov učenik i biograf Ibrahim Opijač da je rukopis autograf i da je uvakufljen u Mostaru. fikha.. str. akaida. 23 . "Šejh Jujo (1650-1707) u svjetlu književnoistorijskog materijala". ili prepisao ili su bila u njegovom vlasništvu. Živio je na prelazu iz XVII u XVIII stoljeće a slavu pisca stekao je zahvaljujući širokom opusu od najmanje 27 naslova iz raznih naučnih oblasti: usuli-fikha. XI-XII. "Mustafa b..ﺻﺪر اﻟﻮﻗﺎﻳﺔ‬ ‫ﻣﻌﺎين اﻷﺧﺒﺎر اﳌﺴﻤﻰ ﺑﺤﺮ اﻟﻔﻮاﺋﺪ‬ ّ ‫اﻟﻘﺎﻣﻮس اﳌﺤﻴﻂ‬ književnost historija tedžvid inša fikh hadis rječnik -978/1573 791/1391 ---986/1578 --1041/1633 XIV st 921/1515 BIBLIOTEKA ŠEJHA JUJE Mustafa Ejubović.Rukopisi Karađoz-begove biblioteke u Mostaru 151 3845 3833-4 3826-7 3844 3804 3805 3888 3892 3897 3920 3946 4017 4075 4094 7564 ‫ ﺣﻴﻮة اﻟﺤﻴﻮان‬veterina I-III ‫ اﻟﻠﺒﺎب ﻣﻦ ﻋﻠﻮم اﻟﻘﺮآن‬tefsir ‫ ﺗﻔﺴري اﻟﻜﻮاﳾ‬tefsir ‫ ﺗﺤﻔﺔ اﻷﺑﺮار ﰲ ﴍح ﻣﺸﺎرق اﻷﻧﻮار‬hadis ‫ ﺗﻔﺴري اﻟﻘﺎﴈ اﻟﺒﻴﻀﺎوي‬tefsir ‫ﻟﻴﲆ وﻣﺠﻨﻮن‬ ‫ﻧﯖﺎرﺳﺘﺎن‬ ‫رﺳﺎﻟﺔ ﻣﻨﺠﻴﺔ‬ ‫ﻛﺘﺎب ﻗﻬﻮة اﻻﻧﺸﺎء‬ ‫ﺻﺪر اﻟﴩﻳﻌﺔ . pod uvjetom da se nikome ne daje na upotrebu.. Mostar 1968/69. poznatiji pod imenom Šejh Jujo. Književnost Muslimana BiH na orijentalnim jezicima. 219-300. Mujić. jedan je od produktivnih pisaca na orijentalnim jezicima iz Bosne i Hercegovine. nasljednog prava. Za Karađoz-begovu biblioteku uvakufljena su 34 djela. Sarajevo. str. Zora. Yusuf al-Mostari. str.

2 3871 3883 3915.152 Osman Lavić preko koga se rukopis ne smije zadržavati. dok su ostala djela koja je Šejh Jujo napisao. a u kome se može prepisati . nas. nas. Tabela rukopisa Šejha Juje koji su bili u sastavu Karađoz-begove biblioteke u Mostaru signatura 3675. 2b) .24 U ovaj popis uvrstili smo djela (autografe.1 3855 3858 3860. prepisao ili samo posjedovao drugim putevima dospjela u Karađoz-begovu biblioteku u Mostaru.1 3860. Samo na nekim od njih nalazi se bilješka njegovog učenika Ibrahima Opijača o uvakufljenju. nas. nas.3 3860.ﴍح اﳌﻐﻨﻲ‬ ‫ﻛﺘﺎب اﻟﻔﺮاﺋﺾ‬ ‫ﻓﺮاﺋﺾ اﻟﻌﺜامين‬ ‫اﻟﺘﻠﻮﻳﺢ ﰲ ﻛﺸﻒ ﺣﻘﺎﺋﻖ اﻟﺘﻨﻘﻴﺢ‬ ‫اﻟﺤﻮاﳾ ﻟﻠﻤﻮﱃ اﻟﺨﻴﺎﱄ ﻋﲆ ﺣﺎﺷﻴﺔ اﳌﻄﻮل‬ tema logika disputacija usuli-fikh šer. pravo šer.1 3957 3974.2 24 naslov djela ‫ﴍح اﻻﻳﺴﺎﻏﻮﺟﻲ‬ ‫ﺣﻮاﳾ ﻋﲆ ﺣﻮاﳾ ﴍح اﻵداب‬ ‫ﻣﻨﺘﺤﺐ اﻟﺤﺼﻮل ﰲ ﴍح ﻣﻨﺘﺤﺐ اﻷﺻﻮل‬ ‫ﴍح ﻟﺐ اﻟﻔﺮاﺋﺾ‬ ّ ‫ﴍخ ﻋﲆ رﺳﺎﻟﺔ اﻻﻣﺎم اﻟﻨﺴﻔﻲ ﰲ اﻟﻔﺮاﺋﺾ‬ ‫ﻣﻔﺘﺎح اﻟﺤﺼﻮل ﳌﺮآة اﻷﺻﻮل‬ ‫اﻟﻔﺮاﺋﺪ اﻟﻌﺒﺪﻳﺔ‬ ‫ﺣﺎﺷﻴﺔ ﻋﲆ رﺳﺎﻟﺔ اﻟﺤﻨﻔﻴﺔ ﰲ اﻵداب‬ ّ ‫ﺣﺎﺷﻴﺔ ﻋﲆ ﴍح اﻟﺮﺳﺎﻟﺔ اﻟﻌﻀﺪﻳﺔ ﰲ اﻟﻮﺿﻊ‬ ‫ﴍح اﻻﻳﺴﺎﻏﻮﺟﻲ‬ ‫ﴍح ﻋﲆ ﺣﺎﺷﻴﺔ ﴍح اﻵداب اﳌﺴﻌﻮد‬ ‫ﻟﻠﻤﻮﺳﺘﺎري‬ ‫ﺣﺎﺷﻴﺔ ﻋﲆ ﺣﺎﺷﻴﺔ ايب اﻟﻔﺘﺢ‬ ‫ﻓﺘﺢ اﻷﴎار .kako bi se mogao i drugima dati na korištenje pod istim uvjetima.1 3974. prepisa 1155/1742 -1110/1698 1119/1707 1103/1691 1103/1691 --1102/1691 1093/1682 -1095/1684 1109/1697 1119/1707 1119/1707 1087/1676 1104/1692 ّ ّ ‫ﻫﺬه اﻟﻨﺴﺨﺔ اﻟﴩﻳﻔﺔ ﺑﺨﻂ اﳌﺼﻨّﻒ اﻟﻨﺤﺮﻳﺮ ﺻﺎﺣﺐ اﻟﺘﻘﺮﻳﺮ واﻟﺘﺤﺮﻳﺮ اﳌﻮﱃ اﻟﻌﻼﻣﺔ ﻣﺼﻄﻔﻰ أﻓﻨﺪي اﺑﻦ ﻳﻮﺳﻒ أﻓﻨﺪي‬ ّ ّ ‫اﳌﻔﺘﻲ اﳌﻮﺳﺘﺎري أﻛﺮﻣﻬام ﺧﻼق اﻷﺳﺎﻓﻞ واﻷﻋﺎﱃ وﻗﻔﺖ ﻣﻊ ﺳﺎﺋﺮ ﻣﺼﻨّﻔﺎﺗﻪ ﰲ اﻟﺒﻠﺪة اﳌﺴامة مبﻮﺳﺘﺎر ﻟﺮوﺣﻪ اﻟﴩﻳﻒ‬ ّ ‫ﻏﻔﺮه اﻟ ّﻠﻪ اﻟﻠﻄﻴﻒ وﴍط أﻧﻪ ﻻ ﺗﺪﻓﻊ اﱃ أﺣﺪ ﻛﺎﺋﻨﺎ ﻣﻦ ﻛﺎن اﻻ ﺑﺸﺎﻫﺪ وان ﻳﻌني إﻣﺴﺎﻛﻬﺎ ﻓﻼ متﺴﻚ اﻛرث ﻣﻦ ﻣﺪّة ميﻜﻦ‬ ّ ّ ‫اﺳﺘﻨﺴﺎﺧﻪ ﺑﻞ ﺗﺆﺣﺨﺬ وﺗﺪﻓﻊ اﱃ آﺧﺮه ﻟﻴﻌﻢ اﻻﻧﺘﻔﺎع واﻻﻃﻼع واﻻﺟﺮ ﻋﲆ اﻟ ّﻠﻪ اﻟﻜﺮﻳﻢ ا ّﻧﻪ ﻏﻔﻮر رﺣﻴﻢ ﺳﻨﺔ ﺗﺴﻊ ﻋﴩ‬ ّ ‫( وﻣﺎﺋﺔ وأﻟﻒ ﻣﻦ ﻫﺠﺮة ﻣﻦ ﻟﻪ أﻋﲆ اﻟﴩف‬R-3860.2 3987 4027 3860.4 3870 3915. pravo usuli-fikh stilistika god. djela koja je prepisao ili bio njihov vlasnik) koja su u sklopu Karađoz-begove biblioteke uključena u fond Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu. pravo šer. pravo usuli-fikh gramatika etika disputacija logika disputacija disputacija usli-fikh šer. l.

25 Šišman Ibrahim-paša bio je ćehaja Ahmed-paše Ćuprilića. Školstvo i obrazovanje u bosanskom ejaletu. Sarajevo. 1a): ‫وﻗﻒ اﺑﺮاﻫﻴﻢ ۑﺎﺷﺎ وﻓﻘﻪ اﻟ ّﻠﻪ ﻟﻠﺨري در ﻣﺴﺠﺪ ﺧﻮد در ﻗﺼﺒﻪء ۑوﭼﺘﻞ‬ Samo na jednom rukopisu (R-661).2 4105...4 4105.3 3915. Hifzija Hasandedić. Ismet Kasumović..2 .8 4594 3638 3755 3847 4071.ﴍح اﳌﻔﺘﺎح‬ ‫ﺗﻌﻠﻴﻢ اﳌﺘﻌ ّﻠﻢ‬ stilistika logika logika hadis feraiz stilistika disputacija disputacija disputacija akaid fikh filozofija usuli-fikh gramatika hadis stilistika etika --1099/1688 ---------1096/1684 755/1354 -864/1460 -- BIBLIOTEKA IBRAHIM-PAŠINE MEDRESE U POČITELJU Jedan od dobrotvora Počitelja. Mehmed Mujezinović. str. uvakufio je značajan broj rukopisa za džamiju u Počitelju. str. 420.7 4105. Ibrahim-paša Počiteljac. Šama (1673) te serdar Bagdada sve do pred smrt (1676).Rukopisi Karađoz-begove biblioteke u Mostaru 153 3915. Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine..1 4105. preveo. fol. a kasnije beglerbeg Halepa (1668). str. bilješka 15. nalazi se uz bilješku i podatak da je uvakufljen 1083/1672-1673. Počitelj na Neretvi. 229. njegovoj medresi i biblioteci vidi: Hamdija Kreševljaković. čime je udario temelje prvoj biblioteci u ovom gradu.5 4105. koji nije bio u sastavu Karađoz-begove biblioteke. 1979. uvod i komentar: Mehmed Mujezinović. Na svim rukopisima ovoga vakifa nalazi se bilješka na perzijskom jeziku u kojoj se navodi da je rukopis za džamiju u Počitelju uvakufio Ibrahim-paša (bilješka na R-3777. str.. Sarajevo. 16 str. Glasnik VIS-a. ‫اﻟﺤﻮاﳾ ﻟﻠﻤﺤﻘﻖ‬ ‫ﺣﺎﺷﻴﺔ ﻋﲆ ﴍح ﻣﻄﺎﻟﻊ اﻷﻧﻮار‬ ‫اﻟﺮﺳﺎﻟﺔ اﻟﺸﻤﺴﻴﺔ ﻓﻴﺎﻟﻘﻮاﻋﺪ اﳌﻨﻄﻘﻴﺔ‬ ّ ّ ‫ﻣﻌﺎين اﻷﺧﺒﺎر اﳌﺴﻤﻰ ﺑﺤﺮ اﻟﻔﻮاﺋﺪ‬ ‫اﻟﻔﺮاﺋﺾ اﻟﴪاﺟﻴﺔ‬ ّ ‫ﺗﻠﺨﻴﺺ اﳌﻔﺘﺎح‬ ‫رﺳﺎﻟﺔ ﰲ اﳌﻨﺎﻇﺮة‬ ‫اﻟﺮﺳﺎﻟﺔ اﻟﺸﻤﺴﻴﺔ ﰲ اﻟﻘﻮاﻋﺪ اﳌﻨﻄﻘﻴﺔ‬ ّ ّ ‫اﻟﺮﺳﺎﻟﺔ اﻟﻌﻀﺪ ّﻳﺔ ﰲ اﻟﻮﺿﻊ‬ ‫اﻟﻌﻘﻴﺪة اﻟﻨﺴﻔﻴﺔ‬ ّ ‫رﺳﺎﻟﺔ ﰲ اﳌﺬاﻫﺐ‬ ‫ﴍح ﻫﺪاﻳﺔ اﻟﺤﻜﻤﺔ‬ ‫ﻧﺘﺎﺋﺞ اﻷﻓﻜﺎر‬ ‫ﴍخ اﻟﻠﺒﺎب ﰲ اﻟﻨﺤﻮ‬ ّ ‫ﺗﺤﻔﺔ اﻷﺑﺮار ﰲ ﴍح ﻣﺸﺎرق اﻷﻧﻮار‬ ‫اﳌﺼﺎح . 408. Egipta (1669). 461. III. knj. Putopis: odlomci o jugoslovenskim zemljama. 1933.3 4104.. Više o Ibrahim-paši. XXXV/1972. "Počitelj na Neretvi u doba turske vladavine".4 4071.6 4105. . br.1 4097 4105. Evlija Čelebi.. 10. godine. Sarajevo. poznat kao Šišman Ibrahim-paša25..

iste provenijencije. 1977. br. Djelo je prepisao Õasan b. turskih i perzijskih rukopisa. 541. Katalog arapskih. 33. knj. III. maja 1530. Hasandedić.154 Osman Lavić Više rukopisa iz ove biblioteke sačuvano je sve do danas.. ‘Alī al-‘Imādī u Mekki na vratima Darusselam 6. godine (Rs 532). posjeduje Orijentalna zbirka Jugoslovenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu. Drugi su na razne načine dospjeli u Orijentalni institut u Sarajevu26. U Arhivu Hercegovine čuva se djelo iz gramatike arapskog jezika Šarõ al-mirāõ (Hifzija. prepisa -691/1291 --816/1413 ---1043/1633 963/1555 809/1406 835/1431 28 29 30 Orijentalni institut je zapaljen 17. godine kada je izgorio kompletan rukopisni fond Instituta. Provincijat hercegovačkih Franjevaca u Mostaru." Mujezinović. ramazana 936/4... 408. "Nekoliko rukopisa iz te biblioteke.30 Tabela rukopisa Ibrahim-pašine medrese iz Počitelja signatura 75 563 661 3617 3656 3695 3726 3758 3768 3777 3792 3796 26 27 naslov djela ٢٧ .. porijeklom su iz Egipta. Arhiv Hercegovine u Mostaru28. Islamska epigrafika. turskih i perzijskih rukopisa. U Provincijatu hercegovačkih franjevaca nalazi se jedan rukopis iz gramatike arapskog jezika (Hifzija Hasandedić. str. u rukopisu).٥ ‫ﺟﺰء‬ ‫ﻣﺨﺘﴫ ﺟﺎﻣﻊ اﻷﺻﻮل ﰲ أﺣﺎدﻳﺚ اﻟﺮﺳﻮل‬ ‫ﻣﺼﺒﺎح اﻟﻠﻐﺔ‬ ‫ﻣﺮاح اﻷرواح‬ ‫ﴍح اﻟﻘﺴﻢ اﻟﺜﺎﻟﺚ ﻣﻦ ﻣﻔﺎﺗﻴﺢ اﻟﻌﻠﻮم‬ ّ ‫ﺣﺎﺷﻴﺔ اﻟﺴﻴﺪ ﻋﲆ اﻟﻜﺸﺎف‬ ّ ‫ﺿﻮء اﳌﺼﺒﺎﺣﻤﺨﺘﴫ اﳌﻔﺘﺎح‬ ‫اﻟﻌﻨﺎﻳﺔ ﴍح اﻟﻬﺪﻟﻴﺔ‬ ‫اﻟﻜﺎﺷﻒ ﻋﻦ ﺣﻘﺎﺋﻖ اﻟﺴﻨﻦ اﻟﻨﺒﻮ ّﻳﺔ‬ ‫اﳌﺒﺴﻮط ﻟﻠﴪﺧﴘ‬ ‫ﴍح اﻟﻘﺴﻢ اﻟﺜﺎﻟﺚ ﻣﻦ ﻣﻔﺎﺗﻴﺢ اﻟﻌﻠﻮم‬ ‫ﻣﺸﺎرق اﻷﻧﻮار اﻟﻨﺒﻮ ّﻳﺔ ﰲ ﺻﺤﺎح اﻷﺧﺒﺎر‬ ‫اﳌﺼﻄﻔﻮ ّﻳﺔ‬ tema Kur'an hadis rječnik morfologija jezik tefsir gramatika fikh hadis fikh jezik hadis god. preko Karađoz-begove biblioteke u Mostaru. maja 1992. Mostar. Neki od njih. 209).١٤ . dospjeli su u Gazi Husrev-begovu biblioteku u Sarajevu. a jedan krasan prepis Kur'ana.٨ . . a danas se nalaze u Orijentalnom institutu u Sarajevu. Katalog arapskih. U zbirci rukopisa Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine nalazi se djelo al-Ğawåhir at-tafsír li tuõfa al-amír. Nacionalnu i univerzitetsku biblioteku Bosne i Hercegovine29 i Provincijalat hercegovačkih franjevaca u Mostaru. str. Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti u Zagrebu27.

Rukopisi Karađoz-begove biblioteke u Mostaru 155 3801 3989 3996 4064 4083 ‫ﴍح ﻋﲆ ﻣﺨﺘﴫ ﺻﺤﻴﺢ ﻣﺴﻠﻢ‬ ‫ﻣﻨﺎﻗﺐ اﻻﻣﺎم اﻷﻋﻈﻢ أيب ﺣﻨﻴﻔﺔ وﻣﺸﺎﻳﺨﻪ‬ ‫وأﺻﺤﺎﺑﻪ‬ ‫درة اﻟﻐﻮاص ﰲ أوﻫﺎم اﻟﺨﻮاص‬ ّ ‫اﳌﻨﺎﻫﺞ اﻟﻜﺎﻓﻴﺔ ﰲ ﴍح اﻟﺸﺎﻓﻴﺔ‬ ‫اﻟﺠﻮاﻫﺮ اﻟﺒﻬﻴﺔ ﰲ ﴍح أرﺑﻌني اﻟﻨﻮو ّﻳﺔ‬ ّ hadis biografija književnost morfologija hadis -1070/1659 ---- BIBLIOTEKA ALI-PAŠE RIZVANBEGOVIĆA STOČEVIĆA Galib Ali-paša Rizvanbegović Stočević. "Zadužbine Ali-paše Rizvanbegovića na Buni". str. XXXIX(1976). "Vakufname i vasijetnama Alipaše Rizvanbegovića Stočevića". XVIII (1937).. godine protiv Husein-kapetana Gradaščevića i dobrog poznavanja prilika u Hercegovini. Više o njegovom životu i djelovanju vidi: Safvet-beg Bašagić. Od 1813. kada postaje kapetan stolačke kapetanije. "Šta je Ali-paša Rizvanbegović uvakufio u prosvjetne i dobrotvorne svrhe". III. januara 1833. "Ali-paša RizvanbegovićStočević. 295-328. Pogubio ga je Omer-paše Latasa u Banjoj Luci 1851. godine gdje je i ukopan. Godišnjica Nikole Ćupića. br. Između ostalog. Gajret. 1. U njegovim vakufnamama ne nalazimo traga o uvaku31 O njegovoj mladosti ne zna se mnogo. 18-23. Ali-paša je podigao mnoge zadužbine s ciljem vjerskog i obrazovnog uzdizanja stanovnika Mostara. Sarajevo. 1937. Sarajevo. V(1954). str. Hifzija Hasandedić. Sarajevo 2004. Sarajevo. Sarajevo. 201-296. III (1952). Tokom svoje vladavine doprinio je unapređenju zemljoradnje. godine. Ćurić Hajrudin. čime je Hercegovinu dobio na upravu. godine. br. br. Spomenici kulture. godine. Ali-paša Rizvanbegović je imenovan hercegovačkim vezirom. isti. počinje njegov javni i kulturni rad u Hercegovini. str. Glasnik VIS-a. Sam Alipaša bio je veoma pobožan čovjek. Isti. Ali-paša Rizvanbegović i njegovo doba. rođen je oko 1783. Znameniti Hrvati. Zbog pomirljivog odnosa prema reformama u turskoj vojsci (tanzimat). dospjeli u Gazi-Husrev-begovu biblioteku u Sarajevu. 4-6. 47-53. Ćurić Hajrudin. Bošnjaci i Hercegovci u Turskoj carevini. "Vakufnama Ali-paše Rizvanbegovića" Glasnik VIS-a. hercegovački vezir". 2001. Blagaja. . knj.. Glasnik VIS-a. Kasim Gujić. XLVI. 1986. POF 52-53/2002-03. str. str. 88-92. Hamdija Kapidžić. Sarajevo. "Husein Bračković o Ali-paši Rizvanbegoviću i njegovom vremenu". Izet Rizvanbegović. sin Zulfikar-kapetana. voćarstva i stočarstva u Hercegovini te pomagao unapređenje pčelarstva i stočarstva. Beograd. str. carskim fermanom od 14. Foče i drugih hercegovačkih gradova. Sarajevo. 343. i 1842. stavljanja na stranu turske vojske u bitki kod Sarajeva 1832. uz svoj mekteb na Luci u Mostaru podigao je tekiju nakšibendijskog reda kojem je i sam pripadao. 102. str. 20-21. godine više primjeraka rukopisa koji su. str. Dosta rano otišao je u svijet da bi se nakon očeve smrti (1805) vratio u Stolac. preko Karađoz-begove biblioteke.31 Za ovu tekiju uvakufio je 1841. 2. u: Izabrana djela..

ﴍح ﺗﻠﺨﻴﺺ اﳌﻔﺘﺎح‬ ‫5393‬ ‫ّ‬ ‫ﻣﻄﺎﻟﻊ اﳌﴪات ﺑﺠﻼء دﻻﺋﻞ اﻟﺨريات‬ ‫7493‬ ‫23‬ ‫‪tema‬‬ ‫‪fikh‬‬ ‫‪gramatika‬‬ ‫‪filozofija‬‬ ‫‪fikh‬‬ ‫‪stilistika‬‬ ‫‪etika‬‬ ‫‪usuli-fikh‬‬ ‫‪hadis‬‬ ‫‪fikh‬‬ ‫‪tefsir‬‬ ‫‪usuli-fikh‬‬ ‫‪hadis‬‬ ‫‪hadis‬‬ ‫‪logika‬‬ ‫‪fikh‬‬ ‫‪usuli-fikh‬‬ ‫‪tefsir‬‬ ‫‪etika‬‬ ‫‪stilistika‬‬ ‫‪dove‬‬ ‫‪god. godine‬‬ ‫‪Tabela rukopisa biblioteke Ali-pašine tekije u Mostaru‬‬ ‫‪signatura‬‬ ‫‪naslov djela‬‬ ‫ّ‬ ‫ﻣﺨﺘﴫ ﻏﻨﻴﺔ اﳌﺘﻤﲇ . prepisa‬‬ ‫0161/9101‬ ‫-‬‫0571/3611‬ ‫8961/0111‬ ‫-‬‫0161/9101‬ ‫6251/339‬ ‫8381/3521‬ ‫1371/4411‬ ‫9661/0801‬ ‫2281/8321‬ ‫0171/2211‬ ‫-‬‫-‬‫-‬‫1281/7321‬ ‫0571/4611‬ ‫7081/2221‬ ‫1461/0501‬ ‫--‬ ‫ﻫﺬه اﻟﻮﻗﻒ اﻟﴩﻳﻔﺔ ﻣﺪﻳﻨﻪء ﻣﻮﺳﺘﺎرده اﻧﺸﺎﺳﻨﻪ ﻣﻮﻓﻖ اوﻟﺪﻳﻐﻤﺰ ﺗﻜﻪء ﻣﻨﻴﻔﻪ ﻛﺘﺒﺨﺎﻧﻪ ﺳﻨﺪه ﺣﻔﻆ اوﻟﻨﻤﻖ اوزره رﺿﺎء‬ ‫)‪ (R-4053. Iznad bilješke nalazi se veći‬‬ ‫”. Bilješka o uvakfljenju obično se nalazi na prvoj‬‬ ‫.‪Pečat je iz 1248/1833.ﺣﻠﺒﻲ ﺻﻐري‬ ‫9853‬ ‫ﺣﺎﺷﻴﺔ ﻋﲆ اﻟﻔﻮاﺋﺪ اﻟﻀﻴﺎﺋﻴﺔ‬ ‫6263‬ ‫ّ‬ ‫اﻟﺘﻌﺮﻳﻔﺎت ﻟﻠﺠﺮﺟﺎين‬ ‫6463‬ ‫ﺣﺎﺷﻴﺔ ﻋﲆ ﴍح ﻗﺎﴈ ﻣري ﻋﲆ ﻫﺪاﻳﺔ اﻟﺤﻜﻤﺔ‬ ‫9663‬ ‫اﳌﻄﻮل .‫651‬ ‫‪Osman Lavić‬‬ ‫‪fljenju ovih rukopisa. ‘Alí‬ﻋﺒﺪه ﻏﺎﻟﺐ ﻋﲇ“ :‪pečat ovalnog oblika u kojem se čita‬‬ ‫23.ﴍح ﺗﻠﺨﻴﺺ اﳌﻔﺘﺎح‬ ‫0763‬ ‫ّ‬ ‫اﻟﻄﺮﻳﻘﺔ اﳌﺤﻤﺪ ّﻳﺔ‬ ‫0863‬ ‫ّ‬ ‫اﻟﺘﻠﻮﻳﺢ ﰲ ﻛﺸﻒ ﺣﻘﺎﺋﻖ اﻟﺘﻨﻘﻴﺢ‬ ‫6173‬ ‫7373‬ ‫اﻟﺠﺎﻣﻊ اﻟﺼﺤﻴﺢ‬ ‫8373‬ ‫3473‬ ‫اﻟﺒﺤﺮ اﻟﺮاﺋﻖ ﰲ ﴍح ﻛﻨﺰ اﻟﺪﻗﺎﺋﻖ‬ ‫7473‬ ‫2573‬ ‫1873‬ ‫ﺗﻔﺴري اﻟﻘﺎﴈ اﻟﺒﻴﻀﺎوي‬ ‫3673‬ ‫ﺣﺎﺷﻴﺔ اﻻزﻣريي ﻋﲆ ﻣﺮآة اﻻﺻﻮل‬ ‫3973‬ ‫ﻣﺒﺎرق اﻻزﻫﺎر ﰲ ﴍح ﻣﺸﺎرق اﻻﻧﻮار‬ ‫9973‬ ‫اﻟﺠﺎﻣﻊ اﻟﺼﻐري ﻣﻦ ﺣﺪﻳﺚ اﻟﺒﺸري اﻟﻨﺬﻳﺮ‬ ‫0483‬ ‫ﺟﻼء اﻻﻧﻈﺎر ﰲ ﺣﻞ ﻋﻮﻳﺼﺎت اﻻﻓﻜﺎر‬ ‫9783‬ ‫ﻣﺮﺷﺪ اﳌﺘﺄﻫّ ﻞ‬ ‫1983‬ ‫ﻣﺮآة اﻻﺻﻮل .ﴍح ﻣﺮﻗﺎت اﻟﻮﺻﻮل‬ ‫3983‬ ‫ﺗﻔﺴري اﻟﺠﻼﻟني‬ ‫1093‬ ‫اﻟﻮﺳﻴﻠﺔ اﻻﺣﻤﺪ ّﻳﺔ واﻟﺬرﻳﻌﺔ اﻟﴪﻣﺪ ّﻳﺔ‬ ‫0393‬ ‫اﳌﻄﻮل .Njegov rob. fol.‪ . 1a‬ﻟ ّﻠﻪ ﺗﻌﺎﱃ اﺷﺒﻮ ﻛﺘﺐ وﻗﻒ ومتﻬري اوﻟﻨﺪي ﺳﻨﺔ 8521‬ . Ÿālib. tražeći Božije zadovoljstvo‬‬ ‫‪uvakufio za biblioteku svoje tekije u Mostaru. nego za uvakufljenje znamo na osnovu bilježaka koji se‬‬ ‫‪nalaze na samim rukopisima.‪stranici rukopisa u kojoj se kaže da je rukopis.

V-VI (1978. Hafiz Mahmud Traljić je.2 4092.2 3983 4010 4053 4055 4065 4092. nakon navođenja broja knjiga da „od gornjeg broja rukopisa i štampanih djela na istočnim jezicima navedenim pod 1 i 2 otpada na Karađoz-begovu biblioteku. koji.1 4092. "O inventarima knjiga Gazi Husrev-begove biblioteke". V/1-3). Popis je uradio Bešir Pintul u decembru 1949.Rukopisi Karađoz-begove biblioteke u Mostaru 157 3962. 62. ime pisca. godine. naziv djela. godine. godine. 552 rukopisa i 272 štampana 34 . godine Karađoz-begova biblioteka je posjedovala 738 bibliografskih jedinica.34 Na osnovu baze podataka rukopisa Gazi Husrev-begove 33 Neposredno prije prenošenja Karađoz-begove biblioteke u Sarajevo. godine osnovala komisiju za pregled i popis fondova Gazi Husrev-begove biblioteke. koja je u martu ove godine prenesena iz Mostara u Sarajevo. dakle iste godine kada je Karađoz-begova biblioteka uključena u njen fond. 1977. Redni broj u ovom popisu odgovara starom inventarskom broju pod kojim je određena knjiga bila registrovana u Biblioteci.) Vakufska direkcija u Sarajevu je 1950. iz 1950. najvjerovatnije. a zatim štampane knjige. a naslovljen je kao "Spisak knjiga Karađoz-begove biblioteke u Mostaru". u Hadžijskoj džamiji u Sarajevu pronašao inventar knjiga Karađoz-begove biblioteke u Mostaru. turskom i perzijskom jeziku.1 3962. Ovaj popis sadrži šest kolona i to: redni broj. od toga 526 rukopisa i 212 štampanih knjiga. rukopis ili štampa i primjedba. prema kojem je sadržavala 552 kodeksa rukopisa i 272 knjige štampane na arapskom.). Ovom spisku nedostaju prva dva lista a čuva se u Arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke (Arhiv Gazi Husrev-begove biblioteke. Popisani su prvo rukopisi.33 Ovaj broj se ne slaže sa podacima Zapisnika o reviziji fonda Gazi Husrev-begove biblioteke. U Zapisniku rada ove komisije konstatuje se. nije popis o kojem je ovdje riječ (Fejzulah Hadžibajrić.3 7034 ‫ﴍح ﺗﻬﺬﻳﺐ اﳌﻨﻄﻖ واﻟﻜﻼم ﻟﻠﺪواين‬ ‫ﺣﺎﺷﻴﺔ ﻋﲆ ﴍح ﺗﻬﺬﻳﺐ اﳌﻨﻄﻖ واﻟﻜﻼم ﳌري‬ ‫أيب اﻟﻔﺘﺦ‬ ‫ﴍح اﳌﻨﺎر ﻻﺑﻦ اﳌﻠﻚ‬ ‫ﺣﺎﺷﻴﺔ اﻟﺮﻫﺎوي ﻋﲆ ﴍح اﳌﻨﺎر ﻻﺑﻦ ﻣﻠﻚ‬ ‫ﺻﺪر اﻟﴩﻳﻌﺔ ﴍح اﻟﻮﻗﺎﻳﺔ‬ ‫ﻣﻨﻬﺞ اﳌﺴﺎﻟﻚ اﱃ أﻟﻔﻴﺔ ﻻﺑﻦ ﻣﺎﻟﻚ‬ ‫ﺣﺎﺷﻴﺔ ﻗﺮه ﻛامل ﻋﲆ ﺣﺎﺷﻴﻮ اﻟﺨﻴﺎﱄ‬ ‫ﺣﺎﺷﻴﺔ اﻟﺠﺮﺟﺎين ﻋﲆ ﴍح ﻣﺨﺘﴫ اﻟﻜﻨﺘﻬﻲ‬ ‫ﻟﻠﻌﻀﺪ‬ ‫ﴍح ﻣﺨﺘﴫ اﳌﻨﺘﻬﻲ ﻟﻠﻌﻀﺪ‬ ‫ﻣﺨﺘﴫ اﳌﻨﺘﻬﻲ ﻻﺑﻦ اﻟﺤﺎﺟﺐ‬ ‫ﺣﺎﺷﻴﺔ اﻟﺠﺮﺟﺎين ﻋﲆ اﳌﻄﻮل‬ ّ logika logika usuli-fikh usuli-fikh fikh gramatika akaid usuli-fikh usuli-fikh usuli-fikh sintaksa --1072/1661 -1091/1680 1183/1769 950/1543 ---814/1411 STRUKTURA KNJIŽNOG FONDA Prema popisu knjiga iz decembra 1949. str. sadržaj. izvršen je popis njenog knjižnog fonda. Anali GHB.

kur’anskih i hadiskih disciplina. R-3638. Skoro svi rukopisi Karađoz-begove biblioteke su kataloški obrađeni i pohranjeni u depoima Gazi Husrev-begove biblioteke. R-563. usuli-fikh (29). Novi Behar. V-8-2. X/19336-37. bila je izložena opasnosti da je zadesi sudbina mnogih biblioteka i drugih kulturnih ustanova u Bosni i Hercegovini toga perioda. (Arhiv Vakufske direkcije u Gazi Husrevbegovoj biblioteci br. dogmatike. a biblioteka je zatvorena. 3957. etika (64). str. biblioteka je bila u dosta lošem stanju. 3858. rječnik (24). R-3949. najviše djela iz jezika (199). Nakon prestanka sa radom. bez naročitog nadzora. R-3873. u odnosu na temu. Karađoz-begova biblioteka je radila do 1934. R-3785. R-3941. tesavvuf (20) itd. R-4006. 20-22. 3855. R-3816. 274.35 Detaljnijim uvidom u ovaj fond zaključujemo da je Biblioteka posjedovala djela prepisana u trinaestom36 i četrnaestom stoljeću37. matematike i drugih naučnih disciplina. godine prenesena i pripojena Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu. R-3982. Biblioteka je početkom 1950. R-3838. Inventarisana je u knjizi stalnog inventara rukopisa Gazi Husrev-begove biblioteke pod brojevima 3569-4113. 3858. a da bi se sačuvao preostali fond.3 Mustafa Hadžimulić. akaid (42). djela napisana ili prepisana u Karađoz-begovoj medresi39 kao i drugim medresama Mostara40. 35 36 37 38 39 40 41 42 43 . Tako. Počitelja41. U Karađoz-begovoj biblioteci je. br. fetve (32). 3072. godine.. 3915. logika (41). R-3855. ali i medicine. R-478. u djela. disputacija (35). R-3999. do sada je katalogizirano 520 rukopisa iz ove biblioteke u kojima se nalaze 856 djela. R-3956. Pošto su neki naslovi u međuvremenu i otuđeni. R-3836. Sarajeva42 i drugih gradova.158 Osman Lavić biblioteke. 3883. R-3819. „Islamske javne zgrade turskog perioda u Mostaru“. Te godine umro je njen posljednji bibliotekar hadži Mehmedef. zbornika dova. Dio rukopisa je. Na rukopisima postoje stari brojevi sa oznakom (K). R-3854. U fondu rukopisa zastupljena su djela iz enciklopedistike. nekim drugim načinom i putevima završio u drugim ustanovama. Spahić43. Smještena u neuvjetnim prostorijama. Kako smo naprijed spomenuli. osnova šerijatskog prava. Ova se biblioteka vodi odvojeno". hadis (40). tefsir i njiževnost (po 47). 3987. 3940. slijede: fikh (142). da su ovdje pohranjeni autografi bosanskih pisaca38.

br. turskih. Turkish and Persian languages) 44 45 R. Based on his vakufnama from the 977/1570 we could say that he was the biggest endower of Mostar and Herzegovina. Ibrahim-paša Počiteljac. „Nekoliko dragocjenih rukopisa u Krađozbegovoj bibioteci u Mostaru“. 635-636. svezak II. br. Bošnjački institut. 2003. Ali-pasha Rizvanbegović from the town of Stolac and other libraries. str.. br. were the library from the medresa of Ahmed son of Ali. The functioning of this library ended in the year 1934. Šejh Jujo’s. known as Karadjoz-bey.46 Ključne riječi: Karađoz-begova biblioteka. Derviš-paša Bajezidagić. 173 i R-369. 2. Handžić. by their collection and number. (552 codices of manuscripts and 272 printed books on Arabic. At the beginning of 1950 the collection of this Library were united with the collection of the Gazi Husrev-bey library in Sarajevo..Sarajevo. 46 . Katalog arapskih. inv. 164. Počitelj. The most important of these libraries. Mostar.Rukopisi Karađoz-begove biblioteke u Mostaru 159 Arhivu Hercegovine se nalaze tri kodeksa rukopisa iz ove biblioteke44 a u Bošnjačkom institutu u Sarajevu45 poznato djelo Bošnjaka Hasana Imamovića ‫/دﻟﻴﻞ اﳌﺴﺎﻓﺮﻳﻦ اﱄ زﻳﺎرة ﺣﺒﻴﺐ رب اﻟﻌﺎﳌني‬Vodič onome ko želi posjetiti mezar miljenika Gospodara svjetova/ koje je Handžić našao u Karađoz-begovoj biblioteci 1932. Salih Trako. 82 Mehmed. godine i spomenuo ga u radu objavljenom u Glasniku Vrhovnog Starješistva IZ-e. Fehim Nametak. br. inv. str. Admed-aga daru-s-eade. Zurich . 734.318. Many other public and private libraries were added to this Library. son of Ebu Sead. perzijskih i bosanskih rukopisa iz zbirke Bošnjačkog instituta. Šejh Jujo. Šišman Ibrahim-pasha’s from Počitelj. Summary Manuscripts of the Karadjoz-bey library in Mostar The founder of the Karadjoz-bey library in Mostar was hadji Muhammed-bey. He endowed eleven codices of manuscripts and with vakufnama he prescribed the way of using manuscripts from the Library. br. kat. R-319. then darus-seadet.Glasnik IVZ Kraljevine Jugolavije. rukopisi. II/1934. 259. Ali-paša Rizvanbegović Stočević. inv.

fol. collection of dua. dogmatic. 1a. Thanks to the Karadjoz-bey Library from Mostar many invaluable works were preserved from perishing. fol. mathematics and scientific discipline. R-3770. 1a. R-3581.160 Osman Lavić In the collection of manuscripts of this library could be found encyclopedic works. works on Qur’an and Hadith. R-3777. medicine. . 1b. fol. principles of Shari‘a law.

Rukopisi Karađoz-begove biblioteke u Mostaru 161 R-3813. fol. 1b-2a. .

fol. fol. R-3799. 1a. . 1a.162 Osman Lavić R-3871.

Ali je u džamiju došlo i nekoliko ljudi naklonjenih dervišima s namjerom da poslije ikindije-namaza sjednu u halku i sudjeluju u zikru. a bio je jako star. derviši kažu „hoćete“. fanatici ili. vaiz ode kod mule i zatraži da mu se dodijeli to mjesto. Spomenuti šejh je jedan slabi starac. a derviši svaki dan nastave održavati zikir nakon ikindije-namaza. Nakon toga onaj imam bude smijenjen. pobijede derviši. Na kraju. A taj vaiz je ustvari bio muteassıb (vjerski zanesenjak) i munkir (oholi. 317-345. Kad je preuzeo naimenovanje. a on i njegova strana su izašli pobjednici iz 1 Pregled sadržajâ o sarajevskoj svakodnevnici zapisanih u toj bilježnici ponudili smo u radu “Life in Sarajevo in the 18th Century (according to Mulla Mustafa’s mecmua)” u zborniku Living in the Ottoman Ecumenical Community: Essays in Honour of Suraiya Faroqhi. To su müteassıblar – vjerski zanesenjaci. Vera Constantini and Markus Koller). koji je dobrovoljno obavljao posao mujezina u Tabačkoj džamiji.Kerima Filan SUFIJE I KADIZADELIJE U OSMANSKOM SARAJEVU U svojoj medžmui (bilježnici) u koju je tokom pedesetak godina 18. usta ima a jezika nema. Prepirka preraste u tuču u kojoj su jedni druge udarali pesnicama. Muteassibi kažu „nećemo vam dozvoliti“. Leiden-Boston. elhamdulillah. jaramazi. miran i tih. kako se kaže. Evo kako u prevodu glasi najstariji zapis u medžmui iz kojega se čita Mula Mustafin animozitet prema muteassibima. uzneseni). kako ih pisac još naziva. Jednoga dana dođe nekoliko muteassiba. (Ed. No mula ne udovolji njegovom zahtjevu. nego položaj šejha dodijeli starom dervišu Mustafi Mlivaru. Eto tako je Uzvišeni Stvoritelj pokazao Svoju Snagu. Brill. Kad je umro mevlevijski šejh derviš Ahmed. možda je imao više od stotinu deset godina. stoljeća na osmanskom turskom jeziku zapisivao zbivanja i pojave iz svakodnevnog života Sarajeva. onih odlučnijih i glasnijih među njima (yaramazlar) da spriječe održavanje zikra u spomenutoj džamiji. sarač po zanimanju. munkiri prestanu dolaziti zapodijevati svađu. . inače. kadizadelije. U džamiji dođe do prepirke. imam bio brat najvećega muteassiba.1 Mula Mustafa Bašeskija nije skrivao netrpeljivost prema jednoj vrsti ljudi. To se odvijalo u vrijeme kad su se muteassıbi [u našem gradu] bili najviše ponijeli. šejh Mustafa počne održavati zikir u toj džamiji u kojoj je.

uvod i komentar Mehmed Mujezinović). Tada je Mula Mustafa zapisao kratko: Pojavili se vjerski zanesenjaci. pa je njihovo djelovanje imalo za cilj očistiti islam od svih oblika novotarija (bid’at). Mula Mustafa Bašeskija. odredbom Uzvišenog Stvoritelja. to je 1180.164 Kerima Filan ovoga sukoba koji se desio usred grada. nagovještava određenu vezu između medrese i vaiza.2 Iz ovoga opširnog zapisa koji je Mula Mustafa Bašeskija sačinio 1771. vjernici koji islam poimaju kroz učenje tesavufa (islamskog misticizma). List 9a1-2. Sarajevo. godina po Hidžri. vaiza iz Amasije. godine. smatrali način na koji sufije očituju pobožnost. tj. Jednu su činili derviši ili sufije. 4 . i to u vrijeme kad su se vjerski zanesenjaci bili najviše ponijeli. Preciznije. događaj opisan u naprijed navedenoj bilješci zbio se u vrijeme kad su vjerski zanesenjaci bili uzeli velikog maha u Sarajevu (ve müte’assıbânun en büyük tugyânında). taj šejh prema zanesenjacima bio kao mušica prema Nemrudu. Ovi su drugi neke vjerske prakse smatrali udaljavanjem od pravovjerja. Novotarijama su. Mišljenja smo da osmanskoj riječi müte’assıb odgovara naš izraz „zanesenjak“ koji je koristio Mujezinović u prevodu Bašeskijine bilježnice: Bašeskija. Ta veza postaje jasna u jednom drugom Mula Mustafinom zapisu. zbog čega su optuživali sufije da se udaljavaju od izvornog islama. čija nam je bilježnica poslužila kao izvor za ovaj članak. I sagrađena je medresa Inadija. Godine 1780. te vjernike naziva müte’assıblar – zanesenjacima. Razlog toj smutnji je vođa zanesenjaka. POJAVA VJERSKIH ZANESENJAKA U SARAJEVU Prva Mula Mustafina bilješka u kojoj spominje vjerske zanesenjake u Sarajevu potječe iz 1766. između ostalog.3 Prema zapisivačevim riječima. 1968.4 Vjerovatno je da Mula Mustafa Bašeskija izrazom zuhûr-ı muteassıb (pojavili se zanesenjaci) bilježi kako se u vjerskom životu Sarajeva počelo osjećati prisustvo ortodoksno nastrojenih vjernika. To je bio povod raznim pričama i smutnji u narodu. Veselin Masleša. vaiz iz Amasije. Ljetopis (Preveo s turskog. Tako je. ili 1767. pisac 2 3 List 16b redovi 10 do 23 (16b10-23) u originalnom primjerku medžmue Mula Mustafe Bašeskije koja se čuva u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu. po Hidžri) vidi se da su u to vrijeme u Sarajevu među muslimanskim vjernicima postojale dvije struje. To što je pisac u istoj bilješci spomenuo otvaranje medrese Inadije i vođu zanesenjaka. godine (1184. Drugu su činili ortodoksno nastrojeni vjernici.

Kadizadeov duhovni uzor bio je Mehmed-efendija Birgivî (u. Takvo obraćanje vjernicima u džamiji. 1635. usto praćeno „vikom i galamom“. obavljao dužnost muderisa u medresi Inadiji. ćulahe. List 36a8-10. derviške redove. vičući i galameći.) i njegovog učenika 5 6 7 8 Ćulah: vunena kapa.7 U fermanu o njegovom imenovanju na dotično mjesto vidi se da se zvao „Amasjali Abdulah-efendi te da mu je od 1767. za koju je poznato da se nalazila na Bendbaši. Ferman je datiran. OSVRT NA KADIZADELIJE U CARSTVU Kadizadelije su taj naziv ponijeli po učenjaku Kadizade Mehmedefendiji (u. glasno. 1573. i u tome je bio vrlo vješt. napomena 3. . Ljetopis. Kako je ta medresa na rubnom dijelu grada. on se [vaiz iz Amasije] nastojao što češće pojavljivati na propovjedaonicama [u gradskim džamijama] i držati propovijedi.5 kadije. za kojega je Mula Mustafa trinaest godina ranije zapisao da je vođa zanesenjaka i glavni razlog podjele u narodu. u 2.“8 Od kada je vaiz iz Amasije boravio u Sarajevu i čime se bavio do imenovanja na spomenutu dužnost? Na to pitanje možda i ne bi bilo nužno tražiti odgovor da Mula Mustafino svjedočenje o sadržaju vaizovih predavanja u džamiji ne pokazuje kako je bio jedan od onih govornika koji su s propovjedaonice otvoreno napadali „šejhove. obično bijela. derviše. Ovdje spomenuta kao obilježje sufija. derviše.6 Ova bilješka kazuje da je vaiz iz Amasije. Isto. str. Podatak da se Inadija nalazila na Bendbaši prenosimo od Mehmeda Mujezinovića: Bašeskija. derviške redove“.) koji opet svoje stavove i promišljanja naslanja na učenje Ibni Tejmijje (1263-1328. stoljeća u istanbulskim džamijama držali vaizi koji su predvodili pokret vjerskih puritanaca – kadizadelija. To učenje Mehmedefendije Kadizadea nastavak je promišljanja o vjerskim pitanjima o kojima su islamski učenjaci diskutirali i u prethodnim stoljećima. podsjeća na one propovijedi što su ih tokom 17. februar 1767. 97. tekije. tekije.Sufije i Kadizadelije u Osmanskom Sarajevu 165 je na nekoliko stranica u svojoj medžmui opisao učene ljude (ulemu) grada Sarajeva među kojima spominje alima iz Amasije: On je muderis u medresi na Bendbaši. U svakoj je svojoj propovijedi grdio šejhove. kako navodi Mujezinović. Govorio je na turskom jeziku.) kao sljedbenici njegovog učenja o tome da svi elementi u islamskoj vjerskoj praksi koji nisu postojali u vrijeme Poslanika i njegovih prvih sljedbenika predstavljaju novotarije (bid’at). godine dodijeljena plaća za dužnost koju je do tada obavljao dobrovoljno.

4. bio je taj što je Kadizade početkom 17. Zilfi. „The Kadizadelis..] traže da se čine dobra djela. ali sigurno i tome „što je slušateljima godilo ono što je govorio“.. str. Risâle-i Birgivî Mehmed i Tarîkat-i Muhamedijje.11 Razlog što su sljedbenici ortodoksnog islama u Osmanskoj državi dobili naziv po Mehmedu Kadizadeu. 9/112. kao literatura koja sadrži Birgivijeva tumačenja islama.. 9 10 11 12 13 14 15 Mehmet Karagöz. 253.12 Mehmed-efendija Kadizade je stekao visoku službu vaiza koji je držao propovijed petkom u najvećim istanbulskim džamijama uznapredovavši do propovjedaonice u Aja Sofiji. Mehmet Karagöz. Isto. Zahvaljujući svome „daru za izražavanje i držanje propovijedi“. . 1350.. tom 11. „The Kadizadelis: Discordant Revivalism in Seventeenth-Century Istanbul“. Navest ćemo mjesta koja su nama poznata: 3/104. „Osmanlı Fikir Hayatında ‘Kadızâdeliler“. a od nevaljalih odvraćaju.13 Sedamnaesto stoljeće je vrijeme kad se i u političkom i u socijalnom i u ekonomskom životu Osmanskog carstva osjećala ozbiljnost krize. str. Madeline C. stoljeća pokrenuo vjerski život u prijestolnici na način koji će čak dovesti do intrakonfesionalnog razdora što će potrajati ne samo za njegova života nego i u narednim godinama. 45. str. kao i drugim svojim djelima predan obnovi Poslanikove sunne „putem zapovijedanja ispravnog i zabranjivanja pogrešnog“. Tokom desetak godina on je opominjao vjernike kako islam treba osloboditi praksi koje su usvojene u godinama poslije Poslanika i koje su udaljile islam od njegovih izvora. The Journal of Near Eastern Studies. 11/116. 9/71. 147. Madeline C. 260..14 Takve su okolnosti bile pogodne da se novotarije u vjerskom životu proglašavaju „krivcem“ za sve vrste neuspjeha15 te da promicatelj takvoga stava stekne ne samo slušatelje nego i sljedbenike. Kemal Çiçek. Türkler (Ured. Birgivi je u tim. kao i nekih drugih islamskih učenjaka. „Osmanlı Fikir Hayatında ‘Kadızâdeliler“.: Hasan Celal Güzel.10 Taj princip djelovanja ortodoksno nastrojeni učenjaci i vjernici zasnivaju na kur’anskim riječima koje prolaze u više ajeta: [A vjernici i vjernice. 146. Salim Koca).). Tu je višegodišnju visoku poziciju u vjerskom životu prijestolnice Kadizade održavao. str. Zilfi. Događaji koji su utjecali na državu i na cijelo društvo bili su povod da „svako preispita sebe i svoje stavove“.166 Kerima Filan Ibnu’l-Kajjuma el-Dževzijje (u. zahvaljujući svojoj učenosti i govorničkom umijeću. bez sumnje.9 Među brojnim Birgivijevim djelima posebno su popularna bila dva. Yeni Türkiye Yayınları. Isto. sljedbeniku Birgivijeva učenja.

146. 19 . Karagöz. Naime..). u raspravi između Kadizadelija i Sivasija. čak je na njegovo insistiranje šejhu-l-islam Bahaî-efendija izdao fetvu (zvanično pravno 16 17 18 Madeline C. Nakon smrti Kadizadea (1635. Vjerovatno je. S druge strane. Pokret vjerskog purizma koji je započeo Kadizade Mehmed-efendija bio je izražen u Istanbulu sve vrijeme vladavine sultana Murata IV (1623-1640) i u prvim godinama vlasti sultana Mehmeda IV (1648-1687).Sufije i Kadizadelije u Osmanskom Sarajevu 167 Vjernici koji su u Kadizadeovim propovijedima prepoznavali kritiku svoje vjerske prakse suprotstavili su mu se kroz govore koje je također s propovjedaonica držao šejh halvetijskog reda Sivasî Abdulmedžid-efendija. na jakom je udaru praksa nekih sufijskih bratstava. Madeline C. 256.. „The Kadizadelis. 257-258. među novotarijama koje se kritiziraju u učenju Kadizadea. „Osmanlı Fikir Hayatında ‘Kadızâdeliler“. rasprava među tom dvojicom učenjaka „prešla dug put dok nije dobila karakter ‘ortodoksno protiv sufijskog’16 i upravo taj pečat dala unutarvjerskom razdoru koji je njome iniciran. od državnika do običnih građana. u prvom redu muzika i ritmički pokreti kao sastavni dio manifestiranja pobožnosti. Pripadnici i simpatizeri sufijskih bratstava su se. da su vodili rasprave o temama vjerske naravi. M. oko 1660. „The Kadizadelis. 149.19 Novi snažan val kadizadelijskog pokreta desio se pod vođstvom jednoga drugog uspješnog propovjednika.“. sigurno stavljali na stranu ovoga drugoga. Karagöz.) i Sivasija (1639. Zilfi. kao i u knjigama njegovog duhovnog vođe Birgivija.) njihove su pristalice nastavile s polemiziranjem. uzajamnim kritiziranjem i diskreditiranjem s propovjedaonica istanbulskih džamija.17 nije teško zamisliti kako su i jedna i druga strana stjecala pristalice i simpatizere.. str.. Također i: M. Ustuvanija Mehmeda (u.. Tokom tridesetak godina koliko su rasprave potrajale prerastajući u pravi pokret puritanaca-kadizadelija18 država se u odnosu na obje struje držala „i dovoljno blizu i dovoljno daleko“ te se nijedna nije mogla osjetiti više zaštićenom od druge. „Osmanlı Fikir Hayatında ‘Kadızâdeliler.“. te da „svaka kriza mijenja i svijest ljudi“.. Zilfi.. str. i to u svim društvenim slojevima. kako primjećuje M. Ustuvani je bio vješt u zadobivanju podrške u saraju. str. str. Imajući u vidu da su obojica govornika bili među najvećim učenjacima svoga vremena. sufizam je bio veoma prisutan u vjerskom životu Carstva. Zilfi. Među vaizima-sljedbenicima vladalo je rivalstvo oko „zaposjedanja“ propovjedaonice u nekoj od značajnijih džamija u prijestolnici jer je „džamija više“ značila mogućnost da se svoj utjecaj prenese na što više vjernika.

http://kurannesli. Vani je uspio da „neke interese kadizadelija postavi u samo središte zbivanja u Carstvu. Isto. Kadızâdeli ve Meşâyıh Tartışmaları Açısından Niyazî-i Mısrî ve Döneme Etkileri”.) da ažurira savjetovanje s učenjacima o stavu koji treba zauzeti prema napadima kadizadelija i javnom proganjanju sufija. Ipak. Stav je bio prognati na Kipar Ustuvanija i njegove najistaknutije pristalice (1656. Nakon poraza Osmanlija pod Bečom u prijestolnici se više nije dogodio veliki pokret kadizadelija. Po treći put su snažno obilježili vjerski.. “Tarikat-Devlet İlişkisi. Zahvaljujući bliskom prijateljstvu s velikim vezirom i sa sultanom Mehmedom IV (1648-87). Taj je učenjak stekao prijateljstvo Fazila Ahmeda Köprülija. 258. Iako je nakon tog događaja splasnuo intenzitet djelovanja kadizadelija.). socijalni i kulturni život u Istanbulu. str. „The Kadizadelis.22 Zanesenjaci nisu dugo čekali na novoga vođu. što su javno pozivale sufije na obnavljanje vjere (tedždid-i imân). str. Mustafa Aşkar. prije nego što je Mehmed Ustuvani sa svojim pristalicama ostvario nakanu da ruši tekije po Istanbulu. kad je postao veliki vezir (1661). 1661. godine uvjeravajući sultana i velikog vezira kako je nastupilo vrijeme za tu pobjedu. pozvao da iz Erzuruma dođe u Istanbul. pa čak i na smaknuće onih koji taj poziv ne prihvate. Isto. Povod da kadizadelije budu prognani ne samo iz saraja nego i iz prijestolnice bilo je to što su zagovarali pohod na Beč 1683. Isto. i dalje su s propovjedaonica bile osuđivane novotarije.21 ponukalo je velikog vezira Mehmed-pašu Köprülija (u. Pokazat će se da njihova prognoza nije imala uporište.“23 Poznati sufija tog vremena Nijazî-i Misrî (1618-1694) zapisao je čak u svojoj medžmui da je „Mehmed Vani-efendija svoju poziciju sultanova učitelja i svoje stalno prisustvo u saraju znao iskoristiti protiv sufija“.. asp?id=390. 258-259. koji ga je. 263.24 No izgleda da je baš taj veliki utjecaj na dvor bio u određenom smislu uzrok kraha kadizadelijskog pokreta. . Vlast je to pokazala na vrijeme.“. august-septembar 2009. za što je bio zaslužan Mehmed-efendija Vanî. izdavanje takve fetve nije značilo da je saraj na strani kadizadelija. 20 21 22 23 24 Madeline C. Zilfi. str.168 Kerima Filan rješenje) kojom se podržavao negativan stav kadizadelija prema određenim sufijskim praksama. uz još veći utjecaj na dvor.20 Jer to što su kadizadelije otvoreno pozivale na uklanjanje svih vrsta novotarija (bid’ata).info/bilgibankasi/yazi.

str.28 bio povod da vezir poduzme mjere protiv kadizadelija i protjera Mehmeda Ustuvanija. bursanski i sarajevski slučaj povezuju neke sličnosti: tuča usred džamije među dvjema strujama vjernika. što se zbio „osmog dana od dolaska Mehmed-paše Köprülija na mjesto velikog vezira“. „The Kadizadelis.Sufije i Kadizadelije u Osmanskom Sarajevu 169 S Vanijevim odlaskom i njegovom smrću 1685. Zilfi.. XXIV. str. Kadizadelije su čak prijetili oružjem onima koji su pokušali zaustaviti taj njihov napad te se sukob nastavio i narednog dana.“.29 Autorica to zapažanje tumači činjenicom da je djelovanje kadizadelija bilo vezano za prostor džamije te je za njih „bilo iritirajuće da pred nosom imaju izvođenje sufijskih rituala.25 no pokret je već bio toliko razvijen da su njegovi nosioci zasigurno nastavili djelovati. „Kadızâdeliler“. Madeline C. Ferhat Koca. Tada je jedna grupa kadizadelija fizički napala mujezine koji su počeli po melodiji učiti hvalospjev Poslaniku. Još je veće razmjere od oba spomenuta imao sukob u Fatihovoj džamiji u Istanbulu 1656. naprimjer u medresama i tekijama. „čistunstvo kadizadelija izgubilo je svoj imperativni glas“. godine. Ma kako se činilo nemogućim dovoditi u vezu zbivanja u središtu Carstva u jednom vremenu s onima na periferiji gotovo stoljeće kasnije. samo prisustvo sufija u džami25 26 27 Madeline C. Zilfi ukazuje na to da su se sukobi među kadizadelijama i sufijama događali u džamiji i oko nje a ne u drugim institucijama.. „The Kadizadelis. 2002/I. Çavuşoğlu. M. 102. DJELOVANJE ZANESENJAKA U SARAJEVU Sukob u Tabačkoj džamiji u Sarajevu dogodio se otprilike 80 godina nakon onoga u Bursi. Taj slučaj spominje Semiramis Çavuşoğlu u natuknici „Kadızâdeliler“. 101..27 Upravo je taj događaj. koji se zbio u 27. str. 267. 28 29 . noći mjeseca ramazana 1692. kako smo naprijed već spomenuli. Gazi Üniversitesi Çorum İlahiyat Fakültesi Dergisi. to što se zbio u najznačajnijoj noći za muslimanske vjernike u najvećoj džamiji u Bursi pokazuje da je želja za nadmoći u raspravi nadvladala bogobojaznost. Türkiye Diyanet Vakfı İslam Ansiklopedisi.26 Ma šta da je bio povod sukoba.“. 107. 265. str. S. Zilfi. „Osmanlılar Dönemi Fıkıh-Tasavvuf İlişkisi: Fakılar ile Sofular Mücadelesinin Tarihi Serüveni“. O tome izravno svjedoče neki pojedinačni slučajevi poput sukoba među vjerskim zanesenjacima i pristalicama Nijâzî-i Misrîja. godine u Ulu džamiji u Bursi. str..

“. Kao što je u Istanbulu u prethodnom stoljeću prisustvo u jednoj džamiji (i tako što su držali vaaz i tako što su održavali zikir) sufijama „davalo dodatni status i legitimnost. Zbog te ga oholosti Bog kazni tako što na njega pošalje običnu mušicu koja bude uzrok Nemrudove smrti te jedan moćan.170 Kerima Filan ji njima je oduzimalo priliku. str.. ohol. proglasio božanstvom i zahtijevao od podanika da se prema njemu tako ophode. nakon što je postao mevlevijski šejh.. U Bašeskijinom su poređenju zanesenjaci poput oholog Nemruda. 117-143. . kao što je i prljalo džamiju“. Prema toj priči. Pregled – časopis za društvena pitanja (Sarajevo) 5-6.30 Taj komentar nastavlja R.31 U slučaju Tabačke džamije u Sarajevu vjerovatno se nije radilo o prestižu oko propovjedaonice.32 slični su razlozi mogli potaknuti i mevlevijsko bratstvo u Sarajevu da se okuplja u džamiji. Jer i on je islam promišljao kroz učenje tesavufa. Kılıç mišljenjem da je „vrlo vjerovatno kako ortodoksno nastrojeni vaizi nisu dozvoljavali sufijama ritual u džamiji više zbog toga što su nastojali za sebe osigurati propovjedaonicu. Podsjetimo li se na Mula Mustafine riječi da su u vrijeme kad je pisao ovu bilješku zanesenjaci bili uzeli velikog maha u Sarajevu. uznesen vladar Božijom odredbom nastrada od sitne mušice. kao i značajnu publiku“.33 Izraz radosti započet zahvalom Bogu Mula Mustafa je nastavio poređenjem kojim aludira na priču o vladaru Nemrudu iz vremena poslanika Ibrahima. u tome što ih on 30 31 32 33 Isto. uzdajući se u veliku moć kojom je raspolagao. Madeline C. str. Bilo kako bilo ovaj slučaj pokazuje da je u Sarajevu među zanesenjacima i sufijama bilo ne samo suprotstavljenosti u učenjima nego i nadmetanja za sveti prostor. O Mula Mustafi Bašeskiji kao sufiji vidjeti naš članak „Mula Mustafa Bašeskija: govor o sebi”. 268. Zilfi. 268. 123. str. Da li je mujezin te iste džamije. a mevlevijski šejh poput mušice.. Nemrud nije htio prihvatiti Ibrahimov poziv u vjeru u jednoga Boga nego je sebe. „The Kadizadelis.“. str. Rüya Kılıç. Sarajevski zanesenjaci su vjerovatno polagali pravo na džamiju u kojoj je jedan od njih bio imam i u njoj nisu dopuštali održavanje sufijskog zikira. nego zato što su željeti zaštiti džamiju od novotarija“. Mula Mustafa Bašeskija je svoj stav u povodu događaju u Tabačkoj džamiji izrazio pobožnim riječima elhamdulillah uz bilješku da su „na kraju pobijedili derviši“. „Sivas’tan İstanbul’a. izabrao džamijski prostor za održavanje zikira zato što je taj doista bio najpogodniji ili je bio potaknut kakvim drugim razlozima? Jer džamije su i sufijama pružale mogućnost da steknu nove pristalice. ali jeste oko džamijskog prostora..

“. s propovjedaonice dok je držao vaz grdio i ružno govorio o svim građanima Sarajeva. kako smo naprijed vidjeli. zanesenjaci su. pašama. str. kazaskeru. Četiri godine nakon tog sukoba je vođa zanesenjaka protjeran iz Sarajeva u Amasiju. oholim i grubim. Možda je i on. naziva muteassibima (zuhûr-ı muteassıb (pojavili se zanesenjaci)). U svakom slučaju. ali je sigurno da je među njima bilo utjecajnih i bogatih ljudi koji su. postavljen za muderisa u medresi Inadiji. Teško je znati koliko je vaiz imao sljedbenika 14 godina nakon dolaska u Sarajevo. kad je. uhvati predvečer na ulici muteassiba vaiza i iste ga noći privede muteselimu. sudeći po Mula Mustafinim zapisima. . šejhovima. SLUČAJ VAIZA. o derviškim redovima. o dobrim ljudima koji su nekada prije živjeli. august. „stvari koje bi trebale pripadati akademskom domenu uspijevao preoblikovati u pitanja vezana za politiku Carstva“. o šejhu-l-islamu.Sufije i Kadizadelije u Osmanskom Sarajevu 171 uspoređuje s Nemrudom čitamo da je Mula Mustafa njihovo nametanje u vjerskom životu smatrao silnim. List 24b15-20. ali Mula Mustafa kaže da „više nisu dolazili zapodijevati svađu i da su derviši nastavili svakodnevno održavati zikir“. „The Kadizadelis. ulemi. djelovao kao vaiz te da je za neko vrijeme stekao pristalice koje Mula Mustafa u zapisu iz 1766-67. prema medžmui Mula Mustafe Bašeskije. godine. 36 Iz ovoga Mula Mustafinog zapisa se čita da je vaiz boravio u Sarajevu od 1760. U narodnom mjerenju vremena Aliđun pada na 2. U Sarajevu je smijenjen imam Tabačke džamije. nastavili djelovati u vjerskom životu grada.34 kad su vlasti preduzele prema njemu mjeru progona.. o čemu Mula Mustafa piše ovako: [Godine 1775. na tuču u Tabačkoj džamiji morale su reagirati vlasti. 34 35 36 Madeline C. poput propovjednika kadizadelija u Istanbulu. O njegovoj zvaničnoj službi u gradu možemo govoriti tek od 1767. preduzeli sve da svoga prvog čovjeka zaštite od progonstva. Bit će da je do te godine.] Na tri dana prije Aliđuna35 dođe teli-čauš.. Vaizova se krivica sastojala u tome što je punih 14 godina. Zato ga je snašla ta nesreća. U petak u zoru povede ga u progonstvo u Amasiju. Zilfi. VOĐE KADIZADELIJA Iako su ostavili na miru derviše u Tabačkoj džamiji. kao što je sukob u Fatihovoj džamiji u Istanbulu 120 godina ranije bio povod da vlast intervenira. Nije poznato je li vlast preduzela još kakve mjere protiv zanesenjakâ. 256. osim dobrovoljnog rada kao muderis. od kako je došao.

godini 10. Na to su kadizadelije. oktobra Mula Mustafa je zapisao da je „u Sarajevo došao prognani muteassib vaiz“. iz inata i na poticaj nekih svojih pristalica. Konačno se vrati vjeri. Potaknu i neke prvake da interveniraju oko stavljanja pečata. To je za njega obavio mulin čohadâr. Skupilo mu se puno upita. Mula stavi pečat na njegov mahzar. No vaiz je morao računati s nekakvom podrškom u Sarajevu kad je kratko po povratku zatražio da mu se dodijeli položaj muftije i. muteassib i munkir. nije znao ništa o okolnostima pod kojima se odvijao slučaj vaiza izvan Sarajeva jer o tome nije ništa zapisao. doista postao muftija. imâna gel artuk yeter (Muftijo neznalico. dosta! Sram te bilo od svijeta. sigurno. . a osim toga je veoma slabo pisao. Kadi-efendije odnesu paši u Travnik taj mahzar bez pečata. Ali kako je ovaj bio jedan običan neznalica. on dobije traženi položaj. paša ne pošalje svoga čovjeka nego samo pismo. U istoj 1775. također inatčijâ podnese muli zahtjev da mu se dodijeli položaj muftije. Zato su neki ljudi po džamijama i po raznim ćoškovima počeli tajno ostavljati pisma u kojima je stajalo: Ey müftî câhil ebter. Na to podnosioci mahzara obećaju kolćehaji 20 oka kahve i muli 10 oka samo da stave pečat. A kako i u Istanbulu ima ljudi pohlepnih za novcem. i to mu imenovanje dođe na noge. rüsvây-ı ‘âlem oldun beter.38 Pisac. prema Mula Mustafinim bilješkama. vaizove pristalice navodno dali 150 groša mulinom čohadaru da odnese mahzar u Istanbul.172 Kerima Filan Ali jedan broj njegovih [vaizovih] pristalica. I doista nekoliko prvaka i vaizovih pristalica sačine mahzar u kojem napišu kako su navodno svi građani zadovoljni njim. O tome Mula Mustafa piše ovako: Vaiz. nagovore kolćehaju da se sačini mahzar (predstavka). A to je bila očita neistina. ali se vratio za samo dva mjeseca.37 Vaiz je doista jedno vrijeme bio odsutan iz Sarajeva. List 25b18.)39 Ako su tačni svi Mula Mustafini navodi o okolnostima pod kojima je vaiz postao muftija. Kad je primio mahzar. a oni [vaiz i njegovi ljudi] dodijele mu za to puno novca (vâfir akçe) koji su prethodni bili skupili. u navedenoj bilješci čitamo o korumpiranosti predstavnika vlasti i isto tako o građanima koji svoje namjere žele ostvariti podmi37 38 39 List 25a1-6. List 26a15-26b3. inače ljudi neznalica. posve se izgubi u muftijskom poslu. Tako izgubljen izda nekoliko zbrda-zdola (yangur yungur) fetvi. no on nijedan nije znao riješiti.

Tako je narod. Ali običan svijet to nije znao kad je vaiz došao jer. običan svijet. sve što je novo slatko je. iako nije poznato u kojem je to znanju on vješt. spletkario i grdio. Bio je potpuni neznalica i u nauci i u pisanju. Šerijata: Otišao je na hadž kao bedel gdje je i ostao jedno vrijeme.Sufije i Kadizadelije u Osmanskom Sarajevu 173 ćivanjem.41 Petnaestak godina je stalno izlazio na propovjedaonicu odakle je napadao sufije. prestao da ga uvažava. Narod ga je uvažavao te je uspio skupiti novac i sagraditi novu medresu na Bendbaši. za što odgovornost snose ne samo lokalne vlasti nego i one u prijestolnici. On vaiza uspoređuje s Karunom koji je najprije primio poziv poslanika Musaa i povjerovao u jednoga Boga. 40 41 List 36a11-14. derviša. Nakon nekoga vremena dođe vijest da je pristupio redu nakšibendija i da je primio zavjet. Po povratku u Sarajevo skrivao se jer se stidio pred svijetom. ali se on vratio. koji je sačino 1786-1787. kada piše o učenjacima u gradu Sarajevu on nije propustiti spomenuti kako je vaiz bio nesposoban muftija: Uz pomoć nekoliko bilmeza. o lahko postignutom naimenovanju na taj položaj. ali je njegovo neznanje tada postalo očigledno pa je smijenjen. Na povratku je navratio u Amasiju i ondje je umro. čitamo o vaizovoj smjelosti da traži muftijsku službu koju nije u stanju obavljati.. ali je vremenom. nepouzdanih ljudi iz čaršije postao je muftija predstavljajući se kao da je učen. i takav je stekao ugled. Pisac ovdje koristi još jednu poredbu.42 Nakon povratka iz Istanbula u Sarajevo vaiza doista više ne vidimo na propovjedaonicama kao glasnog kritičara „šejhova. Potom su ga proglasili muftijom. Eto je umro i njegovom je životu došao kraj. 42 .. Najzad su ga jednom protjerali.. čitamo najzad i to da pisac pristalice vaiza izravno naziva kadizadelijama. o tome da su ljudi pristajali uz vaiza ne samo zato što su dijelili s njim mišljenje o vjerskim pitanjima nego i iz težnje za osiguranjem nekakvoga utjecaja. Ali su mu fetve bile zbrda-zdola (yangur yungur) te bude smijenjen i ode u Istanbul. džahila. kako kažu. Mula Mustafa je i na drugim mjestima u medžmui komentirao vaizovo navodno nepoznavanje Šerijata i izdavanje neosnovanih fetvi. tekija. List 97b13-18. neznalica. Godine 1780. Derviše nije volio. godine Mula Mustafa još jednom govori o tome kako je svijet prestao uvažavati vaiza nakon što se navodno pokazao slabim poznavaocem važne vjerske znanosti. zastranio i ponašao se kao nevjernik sve dok Božijom odredbom nije nastradao skupa sa svojim neizmjernim bogatstvom.“.40 U zapisu o vaizovoj smrti. kako je postajao bogatiji. Napravili su od njega pravoga Karuna.

Vidjeti ovdje prvu navedenu bilješku. Mehmed Birgivî više kritizirao ponašanje nekih sufija nego suštinu tesavufskog učenja. „Osmanlılar Dönemi Fıkıh-Tasavvuf İlişkisi. 268. očito znao da se približi svijetu.174 Kerima Filan Zapravo ga Mula Mustafa više uopće ne spominje u svojoj medžmui sve do vijesti o njegovoj smrti.. godine naslijedio njegov brat Šerif Muhammed-ef. 183-184) Ismet Kasumović navodi da je „prvi muderris te medrese bio Abdullah-ef. vaiz možda više nije imao isti utjecaj u vjerskom životu grada kao ranije. Tih desetak godina../1818. Ipak. treba primijetiti da se ovdje spominje nakšibendijski red „kojemu je strogi ortodoksni islam kroz historiju bio naklonjen.45 Pisac nije prokomentirao tu vaizovu želju. kako smo vidjeli iz posljednje bilješke. str. od vremena kad je navodno bio muftija pa do smrti. Možda su i njegovom ugledu u narodu doprinijeli faktori koji su pogodovali razvijanju pokreta kadizadelija u prijestolnici stoljeće ranije – strah od krize koja je bila zahvatila sva područja života.“44 Podsjetimo se najzad i na Mula Mustafine riječi u povodu sukoba u Tabačkoj džamiji kako je vaiz.. Vjerovatno se nastavio baviti poslom muderisa u medresi Inadiji na Bentbaši koja je. Koca. pa bi bilo korisno provjeriti navedene podatke. Zilfi. Budući da je pisac i u nekrologiju zabilježio kako vaiz nije volio derviše. napomena 81. Amasijali“. koliko je djelovao u Sarajevu (od 1760. 43 Govoreći o medresi Inadiji (ili Novoj medresi) u knjizi Školstvo i obrazovanje u Bosanskom ejaletu za vrijeme osmanske uprave (Islamski kulturni centar Mostar. „The Kadizadelis.. iako je bio muteassib i munkir. i ustanovljena njegovim zalaganjem. 99. zatražio od mule da mu dodijeli mjesto mevlevijskog šejha.“. Dok iz Mula Mustafinih bilježaka o vaizu stječemo dojam da je više težio određenim životnim ciljevima nego stabilnom duhovnom putu. Cevdet Tasnifi. te da ga je „nakon smrti 1234. F. str. Kao izvori za ovaj podatak navode se arzuhal broj 4123 i berat broj 4123 u Başbakanlık Arşivi. 1999.46 DVIJE VJERSKE STRUJE U GRADU Vaiz je u tih petnaestak godina. Mula Mustafa to više ne spominje. 44 45 46 . Madeline C. kao i to što je narod osjećao veću potrebu za vjerskom poukom od one koju je ulema pružala. ne treba smetnuti s uma da je duhovni vođa kadizadelija. str. Amasijali.43 Što se tiče pristupanja vaiza nakšibendijskom sufijskom bratstvu. Ovdje navedena godina smrti muderisa Abdulah-efendije iz Amasije ne podudara se s onom koju je zapisao Mula Mustafa Bašeskija.“. možda je vijest o vaizovoj „promjeni strane“ bila glasina. pa njegove stvarne nakane možemo samo nagađati. do 1774/1775.).

perzijskihi bosanskih rukopisa Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu. Stoga su ovdje navedene brojke samo jedan orijentir i nikako nisu konačne. Zagreb 2000. Ako se ovi podaci o prisutnosti Birgivijevih djela u Bosni usporede s navodima S. Muslimansko školstvo u Bosni i Hercegovini do 1918. Suraiya Faroqhi. sudeći barem po sačuvanim primjercima. turskih. Iz datumâ prepisa sačinjenih u Bosni. vidi se da se Târîkat-i Muhammedijje prepisivao od sredine 17. Sekcija za orijentalistiku Hrvatskog filološkog društva i Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Târîkat-i Muhammedijje. postoji 30 različitih Birgivijevih djela u 350 primjeraka. „Bergivi u Bosni i Hrvatskoj“. Sarajevo 1983. objavljenim posljednjih godina.49 što svjedoči o važnosti tog Ilmihala u vjerskoj literaturi u Bosni.”51 vidjet će se da stanje u Bosni u tom pogledu u najmanju ruku nije bilo posebno.”50 služilo je kao udžbenik u medresama. str. također prema Ždralovićevu navodu ima 16 prepisa. podržavali njihov odnos prema sufijama te kako je među svima njima išao od ruke do ruku Ilmihal s tumačenjem Birgivijeva učenja. Ždralović je u tri spomenute rukopisne zbirke utvrdio 88 primjeraka Birgivijeve Risale. Muhamed Ždralović. 47 48 Prema M. Ove podatke vidjeti u M. str. do sredine 19. vidi se da u tri rukopisne zbirke – u sarajevskoj Gazi Husrev-begovoj biblioteci.Sufije i Kadizadelije u Osmanskom Sarajevu 175 Što se tiče vjerske prakse u Bosni. 74. postojala su 64 primjerka u rukopisnoj zbirci Orijentalnog instituta u Sarajevu prije nego što je spaljen u ratu 1992. Ždralović.. Osmanlı Kültürü ve Gündelik Yaşam – Ortaçağdan Yirminci Yüzyıla. Isto.48 Dva njegova najpopularnija djela bila su Risâle-i Birgivî i Târîkat-i Muhammedijje u kojima su sadržani temeljni principi Birgivijeva učenja. str. „obavezna literatura u mektebima bio je Ilmihal Mehmeda Birgivija. 219.“ 47 Prema listi koju je sačinio M. 207-229. 221. 49 50 51 . Ždralović i objavio u članku “Bergivi u Bosni i Hrvatskoj”. str. M. Istanbul 2005. Trave od srca – Hrvatske Indije 2. Ždralović. „Bergivi u Bosni i Hrvatskoj“. a zapravo su novotarije koje slabe vjeru makar ih prakticirali i pobožni. u Arhivu Hercegovine u Mostaru te u rukopisnoj zbirci Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu. No potrebno je napomenuti da je u novim svescima Kataloga arapskih. a u samostanskim kolekcijama u Bosni i Hercegovini. str. Faroqhi kako su “neki učenjaci. 50-51. Tarih Vakfı Yurt Yayınları. evidentirano još dosta primjeraka Birgivijeve Risale te da tog djela zasigurno ima i u rukopisnim zbirkama drugih biblioteka. 220: Hajrudin Ćurić. str. djelo u čijem trećem poglavlju autor govori o “elementima i običajima za koje se pogrešno smatra da spadaju u bogobojaznost i pobožnost. koji se inače nisu svrstavali u kadizadelije. stoljeća. (Prev na turski: Elif Kılıç).

List 72b1.57 Za mula Saliha Sakarata. List 71a9. Uvijek je nosio ćulah i hrku. Bogat čovjek. Božija milost neka je na njega.176 Kerima Filan U svakom slučaju. kao što je upisivao ako je neko bio dervîş ili pak ljubitelj derviša. List 127b23. List 135a16. bogat. vitkoga stasa. Tako je „hadži Mehmed Ćomara. koji je bio imam u džamiji na Ploči.53 Mustafa Gušo tabutčija. više od 40. Mula Mustafa čak kaže kako je „sebe zamišljao kao da je hodža Birgivija“. List 98a12.54 Kadija Osman-efendija.58 Ponegdje se nailazi. U dijelu medžmue u kojem je zapisivao umrle građane Mula Mustafa je znao uz ime umrloga zabilježiti da je bio kadızâdeli ili njihov ljubitelj. Ponašao se kao kadizadelija. starac. razumio se donekle u zvjezdoznanstvo. sin hadži Mustafin.59 Mula Mustafa ne raspravlja o tome šta je mogao biti razlog te promjene kod Ćomare hadži Mehmeda. List 79b5.56 Mula Hasan abadžija. Dakako da su to mogle biti posebne životne okolnosti. starac. Bio je moj dobar prijatelj. On je „slijepo slijedio zanesenjaka vaiza. sina aščije Alija. ali ga život ne poštedi. u Mula Mustafino doba je bilo izraženo prisustvo kadizadelija u vjerskom životu Sarajeva. često činio razne gluposti i toliko pretjerivao miješajući se ljudima u vjeru da se o tome 52 53 54 55 56 57 58 59 List 141b16. pristupio redu kadizadelija. mada veoma rijetko. Imao je puno dućana u Sarajevu. Poginuo je na Bukureštu. postao kadizadelija dok je prije toga redovno dolazio u tekiju i učestvovao u učenju evrâda“. Volio je derviše. kao u slučaju nekog abadžije. možda je živ u zarobljeništvu. Evo nekoliko nasumično izabranih zapisa: Mladi Mostić. Bio je pronicljiv.55 Derviš Ahmed. inače trgovac koji je puno putovao. Tu je dervišku odjeću nosio sve do smrti. Volio je kadizadelije. . Volio je derviše. aščija u imaretskoj kuhinji. List 73b25.52 Kabadaja od 90 godina. Ali ne zna se. na bilješke iz kojih čitamo da je neki građanin promijenio stranu. kao što ne bilježi ni za druge ljude šta ih je opredjeljivalo za vjersku praksu koju su preporučivali kadizadelije ili za onu koju su primjenjivali sufije.

sigurno nije bio nekakvo unaprijed planirano djelovanje kadizadelija. Ali je znao kroz kakvu priču. Kad je povorka stigla u Sarače. miješali ljudima u njihovu vjeru može se vidjeti iz slučaja što se zbio 1782. Poznata je i kao Mišćina mahala. pročelnik Hadži Sinanove tekije bio je. nego bi samo govorio . izgleda često. poput gore spomenutog abadžije. Narod počne donositi salavate na Poslanika i nastavi sve do Baščaršije grditi kadizadelije nadvladavši ih tako. taj put sukob nije prerastao u opću tuču. sin šejha Hadži Sinanove tekije. godine. Dok smo ga nosili pred džamiju. nije im uzvraćao grdnjom. Napad na dženazi. gdje se već bio pridružio veliki broj ljudi. Šejh Mehmed. nego spontano reagiranje jednoga ili dvojice ljudi. Kad se razbolio. Takav je postupak posljedica njihove zanesenosti koja ide do fanatizma. Kebkebirova mahala je na Ploči na putu od Baščaršije prema Vratniku.“ Šejh Osman ga u trenu uhvati za bradu i obori na zemlju i istodobno za bradu ščepa i Ali-bašu Skendera.62 Taj put je fizički sukob izašao izvan granica svetoga prostora i iznio na ulicu neslaganje oko jedne vjerske prakse. . List 41b25-42a4.strasti su zavodljive’’. ali on to nije primao srcu. začula se galama na čelu povorke. List 81a4.60 UTJECAJ KADIZADELIJA NA ŽIVOT U GRADU Kako su se neke kadizadelije. Kažu da je radi lijeka poslao vodu u tekiju u koju je šejh proučio i puhnuo“.Sufije i Kadizadelije u Osmanskom Sarajevu 177 pričalo. Evo tog Mula Mustafinog zapisa: Od kuge je umro Vejs. vječito mrka lica i nesređene brade. pristalica i. To je zanesenjak mula Omer Putimrak. Srećom. možda. u prenesenom smislu kazati kako ne voli nedolično ponašanje”. pokajao se. izložen verbalnim napadima kadizadelija. Njegov odgovor na napade bio je strpljivost i poučno kazivanje: Kadizadelije su ga puno napadali ružnim riječima. inače imam u Kebkebirovoj mahali61 nasrnuo na šejha Osmana vičući: „Šta se dereš. promicatelja purističkog tumačenja vjere. Riječ je o sukobu koji je započeo fizičkim napadom jednog kadizadelije na sufiju nasred ulice.. sudeći po tome što je lahko zaustavljen. ti pristalico novotarija (ehl-i bid’at). na čelu povorke je išao mevlevijski šejh Osman-dede učeći tevhîd. 63 60 61 62 63 List 96a1-3.

u ljeto 1798.68 64 65 Imam el-Gazali.178 Kerima Filan Šejh se držao strpljivosti jer sufijama je poznato da su. „The Kadizadelis. str. I puno ljudi iz grada ode da ih gleda. 35a12-13. I prije su kadizadelije u Istanbulu bile uspješnije u zabranjivanju društvenih običaja nego sufijskih rituala. 188. 66 67 68 . Od kadizadelija ne može doći olakšica nego samo poteškoća.. takve su ispod dostojanstva čovjeka“. (prev. List 154a18-20. Oni što pehlivanima ne dadoše dozvolu toliki su narod (ibâdullah) namučili. Salih Čolaković). Zilfi. List 35a9. potvorom. očito je da su kadizadelije protiv sufija djelovali tako da su njihovoga prisustva u gradu morali biti svjesni i vjernici koji nisu pripadali nekoj od struja. Zanesenost bukvalnim tumačenjem vjere znala je kadizadelije odvesti tako daleko da promicanjem svoga stava o zabrani nekih društvenih običaja određuju život svih ljudi u gradu. ali kad je jedna njihova trupa stigla u Sarajevo 1779. 2004. Njihovo javno djelovanje nije bilo usmjereno samo protiv sufija. grdnjom.66 kadizadelije im nisu dopustili da nastupe. List 35a6-9.. ali su im posao pokvarili dvojica-trojica kadizadelija pa im nije dopušten nastup. Pehlivani na kraju odu u Visoko i mnoge su Sarajlije otišli za njima da ih gledaju.“. duhan. Ali neki kadizadelije iz našega grada.67 Devetnaest godina kasnije. vino. od svih nevaljalih pojava koje se mogu desiti u vođenju rasprave o vjerskim pitanjima „najgore one koje završavaju tučom. Pehlivani su inače bili omiljena zabava u cijelom Carstvu..65 U tom su smislu zanimljive dvije Mula Mustafine bilješke o stavu kadizadelija prema pehlivanima koji su stigli u grad s ciljem da zabave narod izvođenjem svojih vještina. što se pokazuju kao pobožnjaci. Libris. potezanjem za bradu. 257.64 Sudeći po Bašeskijinim svjedočenjima o javnim napadima u Sarajevu. otišli su na mahkemu te pehlivani ne dobiju dozvolu. Madeline C. ponovila se situacija s pehlivanima: Došli su pehlivani. str. Sarajevo. Pehlivani odu u Visoko. i govore kao pobožnjaci a u duši su pravi smutljivci. i uostalom svi građani. zabranjivali su kafu. Evo kako je tu situaciju opisao Mula Mustafa Bašeskija: Došli su pehlivani. cijepanjem odjeće. Knjiga o znanju. Sarajevo je takav grad u kojem ima kadizadelija koji Poslanika ne bi poslušali da nešto odobri nego bi nastavili sa svojim inadom. godine „deset dana po Aliđunu“.

dok se skoro ništa ne zna o takvim intrakonfesionalnim sukobima u Anadoliji“. Budući da su oba puta kad im je zabranjen nastup u Sarajevu pehlivani otišli u Visoko. ali i u kasnijim godinama. učinili muftijom)” (müfti etdürdiler) iz čega se može shvatiti kako su vaizov dolazak na taj položaj pomogle okolnosti koliko i njegova vlastita volja. XXIV. Ipak. S. Može se pretpostaviti da bi u tom slučaju i Mula Mustafa nekim komentarom pokazao kako je za tu situaciju odgovorna vlast. Osmanlı Kültürü ve Gündelik Yaşam.71 MULA MUSTAFA BAŠESKIJA I KADIZADELIJE U ovim posljednjim zapisima pažnju privlače Mula Mustafini oštri komentari kojima ulazi u pitanje vjerovanja kadizadelija. O utjecaju kadizadelija na lokalnu vlast čitali smo i ranije u bilješkama o imenovanju vaiza za muftiju. u Istanbulu. Isto. zabava na ljuljačkama. što je bio jedan od omiljenih načina zabavljanja na Bajram. Faroqhi. 199. kad su kadizadelije djelovali baš u središtu. u Istanbulu se događalo da se “s motivom zaštite morala u narodu” zabrani. . oba njegova zapisa ostavljaju dojam da je slučaj s pehlivanima u Sarajevu rezultat interveniranja kod lokalnih vlasti jednog broja kadizadelija. 102. Za Anadoliju se samo spominje zapis Evlije Čelebije o nekom pristalici kadizadelija u Bitlisu u vrijeme kad je putopisac ondje boravio 1655. str. Međutim. godine.69 Razlog za ovakve mjere moglo je biti. kako navodi S. D A. Kao muslimanski 69 70 71 Suraiya Faroqhi. Çavuşoğlu u članku o kadizadelijama navodi kako se “njihov pokret pojavio i proširio u prijestolnici Carstva.70 Nije jasno je li u Sarajevu motiv za zabranu nastupa pehlivanima bio držati narod pod kontrolom. str. nastojanje sultana da usvajajući ortodoksna načela kadizadelija ojača svoju političku poziciju. i 1656. ne treba gubiti iz vida da su takvim postupkom neki sultani samo htjeli imati pod kontrolom narod u vrijeme proslave Bajrama. naprimjer. Ta situacija makar izdaleka podsjeća na onu u središtu Carstva jedno stoljeće ranije. Početkom 17. „Kadızâdeliler“. stoljeća. stoljeća. U tom slučaju Mula Mustafini zapisi pokazuju da su kadizadelije uspijevali na jednak način djelovati na društveni i politički život u Sarajevu najmanje tih posljednjih 20 godina 18.Sufije i Kadizadelije u Osmanskom Sarajevu 179 To što je u Sarajevu narodu bila onemogućena zabava nije jedinstven slučaj. očito je da kadizadelije nisu djelovali (barem na isti način) već u tom mjestu koje je Sarajevu dovoljno blizu da je narod mogao onamo otići na zabavu. U bilješci o vaizovoj smrti dovoljno je pročitati da su ga “proglasili muftijom (odnosno.

(prevod: Rešid Hafizović). Sufijski put ljubavi (Rumijeva duhovna učenja). U rebîu-l-evvelu 1188. Mula Mustafa je munkirom. 2005. Mula Mustafa sigurno nije u svojoj bilježnici zapisao svaku tuču koja se dogodila na sarajevskim ulicama za njegova života. koji obnaša dužnost bosanskog vezira. U osnovi tog Mula Mustafinog odvajanja moglo bi biti razmimoilaženje oko interpretiranja nekih vjerskih pitanja. svinjom. Zato ih Mula Mustafa uspoređuje s psima i svinjama. pa je dugih 50 godina zapisivao imena svojih umrlih sugrađana. Sâm sadržaj narednog zapisa ne ostavlja nimalo dileme oko toga da su munkiri u Mula Mustafinom jeziku kadizadelije: Mehmed-paša Muhsinzâde. Takvo je ponašanje u velikom raskoraku s disciplinom duha kakvu vjernik treba vježbati u mjesecu posta. zapisanoj nepunu godinu nakon naprijed spominjane tuče u Tabačkoj džamiji: Ramazân-ı mübârek eyyâmında bir parça münkirler birbirine musallat şodend. Munkiri na to da puknu od muke. [1774. sallata’llâh el-kelb ale’l-hinzîr.180 Kerima Filan vjernik koji Boga spoznaje kroz učenja tesavufa i koji je u svoju sufijsku praksu uveo opominjanje sebe sjećanjem na smrt. 72 73 74 List 23a5-7. poslao je hadži Mehmed-efendiji pismo i 500 groša za popravak Hadži Sinanove tekije. List 18b6.]72 O munkirima je riječ i u narednoj bilješci iz 1771. psom. kao što se inače u sufijskim tekstovima poređenjem ljudi sa životinjama ukazuje na ljudsku prirodu koja se ne izdiže iznad nagona. posvećen promišljanju Mula Mustafa sebe distancira od postupaka munkira-kadizadelija. Sarajevo. Mula Mustafa je morao imati krupnog razloga da sudi o smutljivoj duši nekih kadizadelija. . Chittick.74 Kroz svoju praksu zapisivanja koju sprovodi u osami.. Ovi što su se potukli oholi su i poricatelji su istine jer su dopustili da im strasti nadvladaju duh. Vidjeti. str. 111. da ih jednom hipotetičkom rečenicom optuži kako ni Poslanika ne bi poslušali ili da ih nazove munkirima (oholima. npr: William C. Naučnoistraživački institut „Ibn Sina“. Možda ne bi ni ovu da se nije zbila u vrijeme odabranog mjeseca za muslimanske vjernike.. Dao Bog da napadnu psi na svinje. kravom.73 U danima časnoga mjeseca ramazana potukli se međusobno nekoliko munkira. jednako kao i muteassibom nazivao vaiza skoro svaki put kad ga je spomenuo. Mevlana Dželaleddin Rumi ljude kojima vladaju strasti uspoređuje s raznim životnjama: magarcem. uznesenima koji poriču istinu).

On im zamjera što “narodu otežavaju umjesto da olakšaju” uz tvrdnju da se tako žele približiti Bogu. Mula Mustafa o tim ljudima ne govori kao o pojedincima. on ih ne imenuje. Mula Mustafa se u tom komentaru poziva na Poslanika koji je sâmo vrelo za “živu vjeru”. Kako to da su ipak imali podršku u narodu? NAROD I KADIZADELIJE Vaiz iz Amasije zasigurno je svoja javna obraćanja s propovjedaonice znao uskladiti s vrijednostima publike. nego ih spominje kao članove zajednice. zato što je vjernik. pa i do fanatizma. Mula Mustafine riječi kako je vaiz potpuna neznalica nikako ne treba shvatati bukvalno. Jer treba imati u vidu . Kad ih kritizira. I o kadizadelijama je pisao zbog brige o društvenoj zajednici kojoj pripada. svijet je otišao u Visoko gledati pehlivane. Tako je djelovanje zabranom dalo slab rezultat jer se željena promjena desila samo “na površini”. Ali ono što tom djelovanju mora prethoditi jest protumačiti šta po vjeri jest a šta nije ispravno. Tumačenje podrazumijeva promišljanje i preuzimanje odgovornosti. Mula Mustafa je svjestan da tumačenje vjere utječe i na odnos vjernikâ prema društvu u kojem žive. sebi nije dopustio da bude nezainteresiran prema pitanjima društvenog života. što je mnogo više od samoga izricanja zabrane ili naredbe. Prihvatajući jedan način poimanja vjere čovjek određuje kako svoj život tako i svoj odnos prema društvu. dok se suštinski u postupcima građana ništa nije promijenilo. Sarajevske kadizadelije doista su onemogućili zabavu u svom gradu. Nije li to razlog što se Mula Mustafa u svojim komentarima usudio govoriti o stanju duše nekih kadizadelija? Mula Mustafa Bašeskija se (kao i svaki drugi muslimanski vjernik) morao pridržavati Kur’anskih riječi kojima se vjernicima preporučuje da jedni druge upućuju na ono što je ispravno i da jedni druge odvraćaju od neispravnog.Sufije i Kadizadelije u Osmanskom Sarajevu 181 Dva slučaja zabrane nastupa pehlivanima u Sarajevu otkrivaju prirodu fanatičkog vjerskog djelovanja koje se sprovodi zabranom. Koliko se Mula Mustafa ne slaže s doslovnim interpretiranjem vjere pokazuje njegova odveć oštra primjedba da se kadizadelije svojih stavova drže “iz inada” i onda kad su pred njima dokazi da vjera nešto izričito ne zabranjuje. no nisu mogli zabraniti narodu da se zabavi. Kadizadelije na tim ajetima zasnivaju svoje djelovanje kroz zabrane i naredbe. Sufije drže da bukvalno poimanje vjere vodi do zanesenosti. Mula Mustafa.

Prije će biti da je vaizovo tumačenje vjere bilo drukčije od onoga koje je Mula Mustafa slijedio. Ipak. Držao je propovijedi i časove običnom narodu. 17 u navedenom članku (Anali Gazi Husrev-begove biblioteke. Birgivija i Kadizadea. 13b-16b. Sarajevo 2007. na pamet pada tumačenje stanja u Istanbulu u 17. Kako narod nema razbora. ništa o tome nije znao. I u drugim naukama nije bio neznalica. kad se pročita ovaj Mula Mustafin zapis. Znao je logiku i proznu književnost (opisivanje). Vidjeti rukopis br. O tome uostalom svjedoči i činjenica da je napisao neka djela na arapskom jeziku. stoljeću i faktora koji su tada doprinijeli popu75 U članku „Idžazetname u rukopisima Gazi Husrev-begove biblioteke – Prilog proučavanju historije obrazovanja u BiH“ autor Haso Popara navodi pod rednim brojem 16 „idžazetnamu Sayyida ‘Abdullah-ef. bio je muderis u Đumišića medresi. i to dvije kratke rasprave i jedno djelo iz logike.182 Kerima Filan da je vaiz bio naimenovani muderis u jednoj medresi.75 Pisac je oštro prokomentirao i propovijedi jednoga drugog sarajevskog učenjaka: Hadži Mehmed-efendija iz Čajniča. Al-Amasija iz racionalnih i tradicionalnih znanosti“ koju mu je u Istanbulu izdao as-Sayyid ‘Abdulwahhab ibn Husayn ibn Walijuddin al-Amidi s neraskidivim lancem prenosilaca. Sva se njegova priča svodila na to šta je vidio u Arabiji. Istina.76 Hadži Mehmed-efendija Čajničanin je morao biti učen čovjek dok je bio postavljen i za muderisa i za muftiju. Imao je pri sebi tračak zanesenosti. XXV-XXVI. fol. Da ga sluša obrazovan čovjek. u poznavanju turskog i perzijskog jezika te poezije i nasljednog prava bio je kao vaiz. želudac bi mu se okrenuo od zgražanja. Kad pročitamo u kataloškom opisu da je Mehmed-efendija svoju raspravu o onome što se uči poslije pet obaveznih dnevnih namaza napisao na osnovu jednoga Ibn al-Humamova komentara te fikhskih djela Muhameda al-Halabija. I Mula Mustafa mu je priznao da poznaje logiku.) List 36a15-20. svesku Kataloga rukopisa Gazi Husrev-begove bilioteke. Vidjeti na str.77 Ipak. počeo ga je hvaliti kao izvanrednoga učenjaka i pretpostavljati ga pravoj ulemi. 76 77 . 21a-22b i 23b-24a u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu. Rukopis je kataloški obrađen i njegova obrada će biti objavljena u 18. nije imao građansko držanje. ali ljudi su rado slušali njegova predavanja. postaje nam jasnije da je Mula Mustafa Bašeskija pisca takvoga djela naziva neznalicom zato što on nije bio pristalica tumačenja vjerskih pitanja koja su nudili spomenuti učenjaci. U jednoj medžmui u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu postoji prepis njegova tri djela na arapskom jeziku. R-2516. Ali kako je bio iz unutrašnjosti. koji je u toku izrade.

str. kako kaže Katib Čelebi.78 Kadizadelije su svojim propovijedima popunjavali tu prazninu u vrijeme društvene i ekonomske pometnje. „The Kadizadelis. stoljeću. str. Zilfi. zabavljene najvišim slojevima društva. posjećivanjem džamija u kojima su propovijedi držali vaizi-kadizadelije. 253. Povezujući sadržaj bilježaka upisanih na različitim mjestima 78 79 Madeline C.80 što je opet svojevrsna slika dotične društvene zajednice. postati muftija (onu müfti etdürdiler). indirektno govore o ulozi učenih ljudi u društvenoj zajednici. 80 .. kao i neke druge u njegovoj medžmui.Sufije i Kadizadelije u Osmanskom Sarajevu 183 larnosti kadizadelija u narodu. “za ljude koji su odlazili slušati predavanja u džamiji postao način bijega od paklenih dubina neznanja“. narod je „pokazivao potrebu javnosti za koherentnijom vjerskom poukom.“. „Osmanlı Fikir Hayatında ‘Kadızâdeliler“. i ako su Sarajlije Mehmeda-efendiju Čajničanina “pretpostavljale pravoj ulemi”. Prihvatanjem položaja u takvim uvjetima pojedinac – kako navodi M. Ako su Stambolije slušali vaize zato što su.“. „The Kadizadelis.. Osmanska država je na više frontova vodila borbe u kojima su. I posljednja navedena Mula Mustafina bilješka. Karagöz. nisu uspijevale odgovoriti. ZAKLJUČAK U članku smo analizirali bilješke iz medžmue Mula Mustafe Bašeskije u kojima se spominje prisustvo vjerskih zanesenjaka (muteassiba) u Sarajevu u 18. Pokazali smo naprijed kako u imenovanju vaiza za muftiju ne treba gledati samo vaizovu želju za položajem. 261. M. kao što je rat u Crnoj Gori 1768. Osmanski učenjak Katib Čelebi je u svome djelu Fezleke-i Tarih zapisao da je Mehmed-efendija Kadizade.. Prema: Madeline C.“ na koju medrese. Karagöz u vezi s kadizadelijama u Istanbulu – brani stavove svojih istomišljenika možda i više nego svoj privatni svijet.. po kojemu će se pristalice njegova učenja nazvati kadizadelijama. Zilfi. učestvovali Bosanci – od rata na istočnom frontu s Rusijom.79 U vrijeme napredovanja vjerskog fanatizma u Sarajevu kriza u Carstvu je već bila ozbiljna. str. 149. i prema svjedočenju Mula Mustafe Bašeskije. a tada je ta potreba naroda svakako bila najviše izražena. nego treba uočiti opće stanje u kojem je bilo moguće. bit će da je ulema zanemarivala svoju ulogu u društvu da putem propovijedi ili neke druge vjerske prakse pruža narodu potrebno vjersko obrazovanje i pomaže mu u duhovnom uzdizanju. uz određenu podršku. “bili u paklenim dubinama neznanja”. Naime. preko ratova s Austrijom do onih koje “velike historije” ne bilježe.

kao što su skupoća. u ime islama. nailazi na tu karakteristiku osmanskog društva. str. Mula Mustafa Bašeskija izravno naziva kadizadelijama... Riječima netrpeljivosti Mula Mustafa je jasno pokazao svoj lični stav prema njima. Njihovo djelovanje doista podsjeća na postupke kadizadelija u Istanbulu u 17.81 Jedan drugi primjer iz savremene književnosti je roman Pjesme divljih ptica Enesa Karića. pričaju da su zidovi oko bosanskih džamija novotarija. nek grade kuće. onda kad je život donosio to što je pisac odlučio zapisati. Istanbul. stoljeću. Tugra. 2009. koja su vremenski i prostorno smještena u Osmansku državu. Mula Mustafina medžmua potvrđuje da su vjerski život u Osmanskoj državi obilježavala (najmanje) dva poimanja islamskog vjerovanja. povode za drugim knjigama i izvorima. Po riječima Mula Mustafe Bašeskije. stoljeću isprepleten odnosima između birgilija i derviša. drska i prijeteća. On u svojim vazovima napada tekije. racionalno i doslovno. koristan. stoljeća kako svojim utjecajem na lokalnu vlast zabranjuju narodne običaje. Pamukov vaiz govori da je jedini razlog nedaćama. Orhan Pamuk je u roman Zovem se crvena uveo vaiza Husreta Hodžu. Sarajevo. 266. u kojem je vjerski i društveni život Sarajeva u 16. U Mula Mustafinim bilješkama pratimo kadizadelije u Sarajevu do kraja 18. treba ih porušiti pa dati borcima taj gotov kamen. a neki bi čak pali u nesvjest od zanosa. Benim Adım Kırmızı. str. Drugo izdanje. kao i njegove pristalice što ih je stekao tokom petnaestak godina javnog djelovanja. vjerski fanatizam je bio potaknut dolaskom jednog propovjednika (vaiza) iz Amasije. to što je zaboravljen islam iz vremena Poslanika i što se vjernici. Još je važnije to što 81 82 Orhan Pamuk. naročito u pogledu njihovog nastojanja da određuju vrijednosti cijele društvene zajednice. epidemije kuge. Islam se ne treba zaziđivati od života i svijeta.184 Kerima Filan u medžmui. kosati i bradati. Svakoga petka bi svojim vazom tako ganuo slušatelje da bi se neki rasplakali. Evo nekoliko nasumično odabranih rečenica: Onda naiđoše trojica bergilija. Vaiza iz Amasije. vidjeli smo da su muteassibi bili prisutni u vjerskom životu Sarajeva od šezdesetih godina 18. vikao je jedan promuklo i grubo. sufije i vjerske prakse koje su oni uveli. stoljeća. derviške redove. . 1998. vojni porazi. 18-20. I u savremenim se književno-umjetničkim djelima. koji je u prijestolnicu došao iz unutrašnjosti i zauzeo propovjedaonicu u jednoj od najvećih carskih džamija.82 Podsjetimo se na kraju na rečenicu kojom smo započeli ovaj članak: da Mula Mustafa u svojoj medžmui pokazuje otvorenu netrpeljivost prema vjerskim zanesenjacima-kadizadelijama.

18. Za upoznavanje sufijske tradicije zapisivanja neobično je važno to što samo dvije-tri Misrîjeve bilješke koje su nam za sad dostupne pokazuju da su dvojica sufija zapisivali ne samo slične situacije nego i sličnim jezikom – kod obojice su kadizadelije munkiri.Sufije i Kadizadelije u Osmanskom Sarajevu 185 se oštrim komentarima o kadizadelijama Mula Mustafa stavio u red onih sufija koji su svojom obavezom smatrali reagirati na društvene pojave te su s tim ciljem održavali tradiciju zapisivanja svakodnevnog života u svoje medžmue. “Tarikat-Devlet İlişkisi. koji je u historiji osmanskog vjerskog života ostao poznat po stalnim sukobima s kadizadelijama. Najzad. kako navodi Mustafa Aškar. Hiljadu osamdeset pete (1674. u svojoj medžmui spominje kadizadelije još mnogo oštrijim riječima nego što to čini Mula Mustafa.. Ta je osmanska tradicija još uvijek tako malo poznata da o njoj više pretpostavljamo nego što sa sigurnošću možemo govoriti. štujući sebe i svoju zajednicu. kadizadelije..) bio sam prisiljen napustiti Ušak i odseliti se u Bursu. čuveni sufija iz 17. Munkirima je cilj bio srušiti tekije i umjesto njih podignuti medrese. stoljeća Nijazî-i Misrî. te one koji će doći poslije njega promatra život oko sebe. kao kulturno pamćenje.info/bilgibankasi/yazi. važne i za druge oblasti nauke. sve zapaža i o svemu promišlja. The author’s discussion 83 Mustafa Aşkar. sufije. način na koji je Mula Mustafa bilježio svakodnevnicu u svoj njenoj punini pokazuje kako jedan čovjek. Istodobno su. . Kadızâdeli ve Meşâyıh Tartışmaları Açısından Niyazî-i Mısrî ve Döneme Etkileri”. Ipak. asp?id=390.Pred kraj hiljadu sedamdeset prve godine (1661. stoljeće. august-septembar 2009. Ključne riječi: Sarajevo. medžmua Mula Mustafe Bašeskije Summary Sufis and kadizadelis in Ottoman Sarajevo In this work we talk about presence of Islamic religious fanaticism (muteassiba) in town of Sarajevo in 18th century..”83 Koliko su ovakve medžmue važne kao neposredan izvori za mnoga područja historije tema je kojoj savremena osmanistika posvećuje pažnju. Evo jedne bilješke iz medžmue Nijazî-i Misrîja: .) nastupilo je doba primirja između nas i njih. http://kurannesli.

According to written observation of Mula Mustafa Bašeski who was contemporary of the event about which he made note.186 Kerima Filan is based on the notebook of muteassib which Mula Mustafa Bašeski. From the private notes of Mula Mustafa Bašeskija. In this work we have analyzed different situations from the life of town of Sarajevo which shows misunderstanding. the author of this work has tried to show that. . Because of that fact. The contents of notes show that Sarajevo fanatics wanted to influence religious life in town in same way as kadizade did in Istanbul in 17th century. citizen of Sarajevo. Mula Mustafa Bašeski in his notes refers to Sarajevo’s fanatics as kadizade. it could be seen that he was intolerant towards religious fanaticism. intolerance and even conflicts among religious fanatics and sufis. such attitude of Mula Mustafa Bašeski came from his understanding and explanation of Islam: he was Islamic mystic (sufi) and follower of rational explanation of religion. And in fact. made in his notes (majmua) between 1760 to 1805. religious fanaticism in Sarajevo was induced by one preacher (vaiz) who came from Amasi.

Dobija na upravu sandžak u 1 Tuhfe-i Nā’ili. Hercegović . . na Dvoru ubrzo uči turski. godine. učestvovao sa Fatihom u pohodu na Skadar. kao zalog odanosti caru i sigurnost da sultanova vojska neće pustošiti njegove krajeve. Ahmed Hercegović je 1478. koje su priznavali svi na osmanskom dvoru. u to vrijeme omogućavalo dobar status njegovih zemljaka u Carstvu. Godine 1463. kao sin bosanskog srednjovjekovnog vladara Hercega Stjepana Kosače. godine već bio miralem. po svoj prilici.Adnan Kadrić VELIKI VEZIR I PJESNIK AHMED-PAŠA HERCEGOVIĆ U POETIZIRANIM HRONIKAMA NA OSMANSKOM JEZIKU (Prilog književnoj historiografiji) Sluga je tvoj iskreni veliki vezir vremena tvoga. Kao što se vidi kasnije iz nekih njegovih rukopisa. Svjestan svog plemićkog porijekla. što je. savladao je čak i osnove orijentalno-islamske metrike i poetike. Ahmed-paša u poetiziranim osmanskim hronikama Ahmed Hercegović. Bio je miljenik sultana Mehmeda Fatiha. a po drugima 1459. Pošto je njegov otac umro tri godine poslije. stoljeću. kao i umijeće sastavljanja administrativnih spisa na osmanskom turskom jeziku. sin Hercega Stjepana Kosače. i njihovu integraciju u dolazeću kulturu i civilizaciju. i svladava osnove perzijskog i arapskog jezika. a njegov otac. on ostaje na Dvoru obrazujući se kod najboljih učitelja svog vremena. uglavnom kroz formiranje nove vladajuće klase.koji život žrtvom čini Ako dušmanu piće smrti on pruži. šalje ga na Dvor. Poezija na osmanskom prepuna je stihova i pjesama o njemu.1 Prema nekima autorima. poznat je kao jedan od prvih velikih vezira bosanskog porijekla u 15. sultan Mehmed Fatih osvaja Bosnu. a neki pisci tezkira (biografskih antologija pjesnika) uvrštavaju i njega u pjesnike na osmanskom turskom jeziku. kao i njegovi sinovi nose prezime Hercegović (Hersekzade). rođen je 1456. godine u Herceg-Novom (Kastel Nuovo) u porodici Kosača. 1466.. Ahmed-paša. šta će tada biti!? 1. Pored usvojenih temelja maternjeg jezika kod kuće.

i. godine biva postavljen u Hudavendigar sandžak. U napadu stradaju osmanski begovi Musa-beg i Mustafa-beg. da bježe. Hazırlayan: Necdet Öztürk. Adani i Varsagu. pobjegoše na top. Za opis «viteškog lika» Kosače Ahmed-paše. ženi se 1484.-1523. vojnici navališe Čerkezi pobjegoše poputninu i čadore razbacaše 2 3 Hadîd. Hadidi prvo opisuje događaj kad egipatski vladar okuplja vojsku. tako da sultan vrši hitnu mobilizaciju vojnih jedinica u Karamanu. dok Ferhad-beg pada u ropstvo. iz kojih ćemo izdvojiti samo nekoliko kraćih odlomaka. kćerkom sultana Bajazida II. O ugroženosti istočnih granica Carstva obavještavaju Sultana Bajazida II. İstanbul. potom. Pošto je egipatski vladar preko svojih uhoda već znao za lošu pripremljenost osmanskih vojnika. . odlučuje se za napad većih razmjera. izdvojili smo sljedeći odlomak iz Hadidijeve Hronike: Odmah je naredbu izdao car uzvišeni te su čovjeka do Hercegovića poslali Reče: “Hitro dođi i pomozi ne dopusti da dušman utvrdu osvoji!” Hitro spahije tad prikupi paša uzjaha ata i u isti tren na put se zaputi odmaranja prekide i do zemalja tih stiže vojska boj otpoče i na tvrđavu napade u istom trenu kad se tug3 i bajrak ukazaše boj (neprijatelji) napustiše. 1481. sina Hercegova (Hersek-zade). umjesto fitilja. Sultan traži da se u to područje pošalje Ahmed-paša Hercegović kako bi pomogao odbranu ugroženih granica. Historičar i pjesnik Hadidi u svojoj knjizi Tevārih-i Āl-i Osmān (1299-1523) / Hronike Osmanove porodice (1299. samo im to preostade Ljudi u tvrđavi vrata otvoriše. dok je još bio na toj funkciji.188 Adnan Kadrić okrugu Hamidije. 1991. poklopac staviše Onog trena kad dođe.)2 u nekoliko poglavlja opisuje ratovanja Ahmed-paše Hercegovića i napredovanje u društvu. nakon smrti Fatiha. prelazi preko Halepa i napada tri begluka koji su pod upravom Osmanlija. godine mladom princezom Hundi hatunom. Bio je također omiljen i kod sultana Bajazida II. Tevârih-i Âl-i Osman (1299-1523). Tug se nosio na dugačkom koplju i spada u vladarske i vojne insignije. Postaje upravitelj (beglerbeg) Anadolije.

. koja ga nije stigla dovoljno pratiti u jurišu. kad je u zanosu borbe otišao malo dalje ispred vojske. (Hadidi. 189 prema onom koji je ranije glave sjekao Paša se ljubazno ponašao “Pusti da ga živog uhvatim i da ga ruglu izvrgnem tako” On gledaše kako su spuštanjem naniže zauzeti neprijatelji što odmah napadaju spremni Neki vojnici iznenada dolaze situaciju posmatraju i obavijesti pronose vojska karamanska pobježe. U ovom djelu Ahmed-paša Hercegović se opisuje kao iskusni diplomata u razgovoru sa egipatskim vladarom. to rješenje bijaše i njihov zapovjednik pobježe.. 4660-4674).. 4660-4674)4 U nastavku je epizoda o ranjavanju Ahmed-paše. a u kojoj se pjesnik usuđuje toliko puno pažnje posvetiti jednom junaku. . Tad je Ahmed-paša pao u zarobljeništvo. neki zapovjednici tad u vodu su pali ratnici brojni. naprijed se usamljen pojavi . i to u teškoj situaciji. Prema hroniča4 Hemān emr eyledi Hünkār-ı a‘zam / Demiş ta‘cīlile var eyle yārī / Ale’ta‘cīl cem‘ idüb sipāhı / Menāzil kesdi irdi ol diyāra / Hemān-dem kim göründi tuğ u sancak / Hisārun halkı kapu açdı çıkdı / Olar geldügi dem hamle itdi leşger / Paşa baş kesene itdi siyāset / Bular kim konmağa meşgūl olurlar / Çerinün ba‘zı gelmekdeydi nā-gāh / Karaman leşgeri kaçdı selāmet / Trabuzan Begi Engüri Begi’le / Süvār olınca paşa ba‘zı begler / İki yüz Yeniçeriyle paşa / Nice merdān bulardan vü olardan / Ki Hersekzāde’ye saldılar adem Koma kim düşmen ala ol hisārı Sürüp Pāşā hemān-dem tutdı rāhı Çeri ceng idüb üşmişdi hisāra Kodılar cengi kaçmak kaldı ancak Fitil yerine topa mıh kakdı Kaçar Çerkes dökerdi raht ü çāder Ki kon diri tutub idem hakāret ‘Adu hāzır heman hamle kılurlar Görüb ol hāli kim oldılar āgāh Begi bile kaçub oldı melāmet İkisi bile kaçdı leşgerile Suya döküldi vü gark oldı çok er ‘Aceb ceng itdi dürüşdi savaşa Tenin topraga salub çıkdı serden. te ukoren postade zapovjednik Trabzona i zapovjednik Engurija obojica tad pobjegoše sa vojnicima svojima Kad je Paša uzjahao. budući da se radi o tipičnoj osmanskoj hronici o sultanskim osvajanjima... (Hadidi.Veliki vezir i pjesnik Ahmed-paša Hercegović.. Opis izgleda pomalo nestvaran. te se utopili Paša sa još dvije stotine janjičara Začudno u boj kreće i oštro napada Koliko samo hrabrih i od jednih i drugih tamo bi Tijela im na zemlju obori.

a sama njegova sudbina. raspršeni i poraženi vojnici Opet su se na utvrdu tad ustremili I posljednju su po zavjetu utvrdu uzeli Ljudi iz utvrde na milost su se (ranije) predali Ali ovi ne bijahu ispunjavanju obećanja vjerni Stanovnicima utvrde velik su zulum načinili Svu opskrbu naroda oni opljačkaše Stižući do mjesta tvrđave. odlučuje da zarobljavanje sultanova zeta (Ahmed-pašu Hercegovića) iskoristi kao sredstvo za privremeno primirje sa osmanskim vladarom. časti i poštenja. i da je. osobito kad mu je sultan Bajazid II ukazao brojne počasti. Ahmed Hercegović. od roba do vezira. Slijedi opis ranjavanja Ahmed-paše Hercegovića: Navališe na pašu i raniše ga oni. zatim kako mu je na Dvoru ukazana velika pažnja. sina Hercegova. pravde. vidar se za rane približi Ranu njegovu smiri i potom previ Poraženi. pade k zemlji Odmah naredi. potom. oni je tako srušiše Preko tvrđave Uzbeci pređoše i odoše Hercegovića čak u Misir otpremiše Stigoše i visočanstvu se sultanskome približiše Njemu u službu Hercegovića predadoše . bio zarobljen sa još brojnim predstavnicima bosanske vlastele. Kad je egipatski vladar saslušao Ahmed-pašu Hercegovića. a Ahmed mu odgovara da je njegov otac bio “vladar zemlje bezvjernika”. egipatski vladar koji je pobijedio osmansku vojsku iz tri begovata u blizini Adane kaže kako i on “zna za porijeklo i porodicu” Ahmeda. kako se bespotrebno ne bi prolijevala krv i kako bi zadržao što više osvojenog teritorija i ratnog plijena. Naveo je kako je osmanski vladar pravedan i darežljiv. on sam. bila je neka vrsta jamstva egipatskom vladaru da i “osmanski” sultan drži do viteštva. pašine. dušmani Konju njegovu neki Čerkez zadnje noge polomi Konj mu se skrši i paša zarobljen bi Mnogo se borio al’ na kraju svladan bi Uhvatili su Hercegovića i onda priveli Egipatskome beglerbegu kao dar poklonili I vidje beg taj kako se na nj’ Čerkez sjati Dva prsta lijeve ruke njegove. Egipatski vladar pita Ahmed-pašu za Hercega (Stjepana Kosaču). pa ga kasnije čak i prihvatio za svoga zeta.190 Adnan Kadrić ru Hadidiju.

. svoju kćer dade mi” Reče (vladar Egipta) – “Sa vladarem iz Rumelije dobro ophođenje Bolje je. Sa pašom pokrenuše se begovi i odoše Odmorišta prekidoše i opet do Rumelije stigoše Kao znak za okončanje rata paša iznese darove Darovi uspješno pomogoše da se oni izmire.Veliki vezir i pjesnik Ahmed-paša Hercegović. 4675-4699)5 5 Üşüb paşayı da mecruh iderler / Yıkıldı atı vü paşa tutuldı / Tutarlar Hersekoğlunı varurlar / Görür ol beg kim ana Çerkes üşmiş / Hemân emr eyledi cerrah irdi / Kırıldı vü tağıldı sındı leşger / Alurlar ahdile âhir hisarı / Velîkin ahde itmeyüp vefayı / Kamunın rızkını yağma iderler / Hisar üstinden Özbek göçdi gitdi / Atını Çerkes’ün biri sinirler Çok oynadı veli sonra utuldı Mısır Beglerbegisi’ne virürler Sol elinün iki barmağı düşmiş Cirâhatını tîmâr itdi sardı Hisârun üstine yine düşerler Hisar ehli virürler ihtiyarî Hisar ehline iderler cefâyı Hisarı yire varınca yıkarlar Bile alup Hersek-oğlı’n Mısr’a iletdi . 191 A on poštovanje pokaza.. stade pred njega Tako sultan Hercegovića gleda i pita: “Daj reci mi ti. taj kraj napusti” A on upita – “Pa. ata i kaftane Za put oni darivaše. a i oružje i poputnine Pomogao je da se tu ubilježe zapovjednici svi Naredio da se poredaju kaftani i zlatnici. a muslimani i mi Zašto bismo muslimansku krv prolijevali?” Odmah vladar egipatski naredi. (Hadidi. Herceg . on je musliman. uze nas i ode.ko je čovjek taj Ja znam za tvoje porijeklo i rod tvoj!” On odgovori – “On (Herceg) bijaše vladar u Zemlji bezvjerničkoj Što htjede naštetiti zajednici Muhamedovoj Sabljom Mehmed-han našu zemlju osvoji Nas robljem učini. kad međusobne netrpeljivosti nestane” Reče – “Rumelijski sultan ne želi se inatiti Želja njegova je i sa vama prijateljem postati” Reče vladar egipatski – “Njemu vas mi i kanimo poslati Idite i sa njim pomirite me vi! Šta još treba. kako to da si ti uzeo hanovu kći Možda baš zato što želiš tome hanu sluga vjerni biti ti?” On odgovori – “Ja njemu već podosta bijah u službi Pažnju meni tad ukaza.

prikazuje diplomatska sposobnost Ahmed-paše u izmirenju dvaju muslimanskih vladara: osmanskog vladara i vladara Egipta. 4675-4699) . čak i kako je ostao bez dva prsta lijeve ruke. od kojih ćemo izdvojiti samo neke: Varup irişdi sultân hazretine / Idüp ta’zîm karşusına turdı / Ki Hersek ne kişidür di bana sen / Didi kim Kâfiristân şâhıyidi / Kılıcile iklîmümüz feth itdi / Didi yâ sen nice aldun kızın anun / Didi ben eyü kullug itdüm ana / Didi Rûm pâdişâhıyile uzluk / Didi sultân-ı Rûm itmez inadı / Didi irsal idelüm ana sizi / Ne lâzım ol Müsilmân. Također se. 5059-5090) a u formi hronike. stihovima u mesnevi-rimi (Hadidi. biz Müsilmân / Hemân emr itdi sultân at ü hil’at / Cemî’-i beglerün kaydın kayurdı / Göçüp pâşâyile begler ki gitdi / İdüp pâşâ halâs içün müdârâ / İletdı Hersek-oglı’n hizmetine Çü sultân Hersek-oğlı’n gördi sordı Bileyin aslun u neslün senün ben Muhammed ümettî bed-hvâhıyidi Esîr eyledi bizi aldı gitdi Ki sen kul olasın senün o hânun İdüp himmet kızını virdi bana Yegidi aradan gitse yavuzluk Sizünle dost olmakdur muradı Varup anunla ıslâh eyle bizi Müsilmândan niçün dökevüz kan Sefer çün virdiler esbâb ü âlet Müretteb hil’at ü altun buyurdı Menâzil kesdi yine Rûm’a yetdi Barışdurmağı idindi müdârâ.192 Adnan Kadrić Iz navedenog odlomka saznaje se i kako je Ahmed-paša bio ranjen. (Hadidi. na pomalo čudan način. Hadidi u poglavlju ‘Azm-i Sefer-Kerden-ı Be-Niyyet-i Gazā Sultān Bāyezid Hān be-Vilāyet-i Mora Be-Kasd-ı Eynebahtı Zi-Kılā‘-i Firengistān (Odluka o pohodu uz spremanje na vojnu Sultana Bajazida hana sa Vilajetom Mora i namjerom da se krene ka Ejnebahtu i utvrdama u Evropi) opisuje učešće Ahmed-paše Hercegovića sa sultanom Bajazidom II u borbi u Vilajetu Mora.

sve se probudi ukrašeni u to doba postadoše bašče i pašnjaci uz travnjak i dijelovi pašnjaka vrijeme prostrije dušek od zelena atlasa kako bi tu stigla vojska Bajazida hana silne vode za napajanje brava od vojske. Esad Ef.. osvjetljavaju mjesto za odmaranje Padišah naredi da se vojske skupe one se tad pripremiše.Veliki vezir i pjesnik Ahmed-paša Hercegović.. 311-312) Prođe zima. 193 O ratovanju Ahmed-paše Hercegovića. napuštaju krajeve zvijezde svake noći svijetle kandilje pridržavajući. neprestano jure i dolaze. iz Hadidijeve Hronike (Sül. str. lađe se popuniše odmah pisari pero u ruku uzeše pisma u razne krajeve odnesoše Njegovoj se naredbi pokoravajući begovi stigoše svi se vojnici zajedno u gomilama skupiše . 2081. Ktp. stiže vrijeme jasmina opet pašnjaci počeše bujati.

5059-5070)6 Slijedi vrlo detaljan opis bitke. . Poluotok na jugu Grčke. pojuriše i odoše onima na lađi Ahmed-paša rukom znak (za pokret) davaše To znači da Hercegović serdar. sina Hercegova. (Hadidi.. među vezire Porte) Hadidi opisuje i jedno od brojnih postavljenja Ahmed-paše Hercegovića na mjesto velikog vezira. sjeverno od Moreje.. sljedećim stihovima: 6 Gidüp kış geldi hengâm-i semenler / Müzeyyen oldı dehrün bâg u râgı / Yeşil atlas döşek döşedi devrân / Sular suvarmağa ceyşün tavarın / Kevâkib her gice nûrânî kandil / Şeh emr itdi ki cem‘ ola çeriler / Hemân küttâb eline aldı hâme / İdüp emre itâ‘at geldi begler / Karadan gendü deryâdan gemiler / Menâzil kesdi gâh Mora’ya yetdi / Gemi ehline Ahmed Pâşâ sâlâr / Çeri kira saldı deryâdan şehin-şâh / Yine neşv ü nemâ buldı çemenler Çerâ-gâhun çemenle çak çağı Huzur itmege ceyş-i Bâyezîd Hân Uçup uçup gelür koyup diyarın Tutup rûşen olur konduğı menzil Müheyya oldı tonandı gemiler Perakende itdiler etrafa nâme Derilüp cem‘ olurlar cümle leşger İçi pür yarag ti ehl âdemiler Gemiler yelken açdı. a sa mora lađe unutrašnjost njihova oružjem i ljudima ispunjena je Padišah odmorišta prekide. (1499. Pjesnik ranije spomenute historijske mesnevije ukazuje na lik Ahmed-paše Hercegovića.).194 Adnan Kadrić on sam sa kopna. Ahmed Paşa İbn-i Hersek-rā Be-vezāret-i Dīvān” (Sultan Bajezid-hanovo postavljenje Ahmed-paše. U poglavlju pod naslovom “Bāz-āverden-i Sultān Bāyezid Hān. uçdı gitdi Ki ya‘nî Herkes-oglı’yidi serdâr Firengistân cemî‘i oldı âgâh. do More stiže lađe jedra podigoše. (Hadidi. 5059-5070) 7 8 Poluotok na samom jugu Grčke. odnosno osvajanja More (Moreje)7 i zauzimanja Ejnebahta / Inebahta (Lepanta)8 i povratka u Istanbul 905. h. / 1500. zapovjednik glavni bijaše Vojnike sa mora padišah poslao je Čitavu Evropu (o tome) obavijestio je . Između Moreje i Lepanta nalazi se vrlo uzak zaliv. g.

str. 2081.Veliki vezir i pjesnik Ahmed-paša Hercegović. Ktp. tako. Esad Ef. Sina Hercegova. pametni bijahu i riječ i djela njegova njega su prihvatila tri padišaha slavna veziri i begovi njegovi vidješe da onaj što se ne pokorava na ovom svijetu nemira vatru podgrijava A on. među vezire Porte» Padišah je jednog vezira imao u državnim poslovima on je padišahov savjetnik bio oličenje darežljivosti. 319-320) «Sultan Bajezid-hanovo postavljenje Ahmed-paše. tražeći da ga se od službe vezira oslobodi on... 195 Opis postavljenja Ahmed-paše Hercegovića za vezira Porte u Hadidijevoj Hronici (Sül. eto. od vladara ostalih vladara dozvolu tražeći puno puta je dolazio da bi se vlasti odrekao Silnu ljubav prema vezirskoj službi u srce nije stavio! Za ovu priliku. svijet treba da vidi što posrijedi je: . pravednosti i sklada očitovanje ponosa vezirskoga trona uz opis ovaj.

Što se. ona je skoro po pravilu vrlo kratka i stereotipna: neprijatelj se skoro uvijek preplaši i pobjegne. fi‘li ma‘kûl / Üç ulu pâdişâha oldı makbûl Vezîr ü begleri görmiş ki serkeş / Serâser bu cihân âşûb-i âteş Vezâretden ferâgat isteyüp ol / Şehin-şâhdan icâzet isteyüp ol Nice müddet varup itdi ferâgat / Dile almadı sevdâ-i vezâret Bu resme göricek hâlî cihânı / Şeh andı ol vezîr-i kâr-dânı Yazup ikrâmile ta‘zîm ü izzet / Pes Ahmed Pâşâ’yı şah itdi da‘vet İta‘at idüp emr-i pâdişâha / Vezîr oldı yine dergâh-ı şâha. To je opća osobitost historijske epike na osmanskom jeziku unutar poetiziranih narativnih hronika. ili ako se neprijatelj želi odobrovoljiti iz nekog drugog razloga. 5175-5183) . pejsaža i sličnih pojava unutar različito stilski modificiranih dijatipoza najčešće se sreću na početku poglavlja. (Hadidi. naredbi padišahovoj pokoravajući se na carskome dvoru opet vezir postade. a nije bio opterećen vlašću (Silnu ljubav prema vezirskoj službi u srce nije stavio/Dile almadı sevdâ-i vezâret). tiče patopeje. prilikom pokušaja da se napravi efektniji uvod u opis samog događaja . pak. 5175-5183)9 U navedenom odlomku pridaje se pažnja Ahmed-paši Hercegoviću kao državniku koji je uživao veliki ugled kod trojice sultana. ili se osmanska vojska hrabro bori do poraza. Katkad se sretne pokoja etopeja.hipotipozi opisa radnje ili događaja. Opisi atmosfere. kao što je slučaj sa opisom običaja slanja poklona vladarima sa kojima se želi sklopiti primirje.koji je temeljni zadatak opisa u svakoj hronici.. 9 BÂZ-ÂVERDEN-İ SULTÂN BÂYEZÎD HÂN AHMED PÂŞÂ ÎBN-1 HERSEK-RÂ BE-VEZÂRET-Î DÎVÂN Varidi bir vezîri pâdişâhun / Müşîri memleket emrinde şâhun Sahâ vü adl ü âheng mazharidi / Vezâret tahtınun ol mefharidi Şu resmileydi kavli. Naprosto se ne pridaje prevelika pažnja emotivnom doživljavanju (ili preživljavanju) određenih događaja. To je dominantna figura opisa u historijskim mesnevijama. Pri analizi navedenih Hadidijevih stihova o Ahmed-paši Hercegoviću uočavaju se neke opće osobitosti poetiziranih hronika pisanih u mesnevirimi.. (Hadidi. Od retoričkih stilskih figura opisa posebna pažnja se poklanja pragmatografiji . uz poštovanje i snagu padišah pozva tada Ahmed-pašu on. hipotipoze opisa psiholoških stanja.196 Adnan Kadrić padišah se prisjeti tog vezira što svoj posao odlično poznaje Pišući uz sve počasti.

Kod Hadidija. središte «hercegovačkog kralja bosanskih zemalja». došao ispred Fatiha i primio islam. a on sam je bio daidža djeci Ahmed-paše Hercegovića. Zasada još nema izvora koji bi potvrdili navedeno kod Evlije Čelebija. koji na kraju preuzima brigu o Ahmed-pašinoj porodici budući da je njegova sestra bila udata za Ahmedpašu. 197 No. Tako Evlija Čelebi iznosi neke neobične podatke koji ekspresionistički odslikavaju. Za primjer uzimamo Hadidijevu hroniku. kod koga se sreće čak i epskih motiva u opisu junaštva Ahmed-paše Hercegovića. kako dalje navodi. kako je kraljev sin konopom sišao vani. ipak ima više povijesne utemeljenosti nego u nekim podacima koje daje Evlija Čelebi. U isto vrijeme dao je informacije o tome kako treba osvojiti tvrđavu. s jedne strane. i opis nekih događaja iz života Ahmed-paše Hercegovića koji nalazimo kod Evlije Čelebija. s jedne strane. . sultana Bajazida II i sultana Selima. Zbog velikih zasluga dobija zvanje vezira. Naime. on piše kako je sultan Mehmed Fatih okružio utvrdu Blagaj. dok je sinu hercegovačkog «kralja» Ahmed-begu dat sandžak. njegovu predstavu osmanskih osvajanja na Balkanu. a za koje je teško naći povijene dokumente koji bi potvrdili određene tvrdnje.Veliki vezir i pjesnik Ahmed-paša Hercegović. Ahmed-beg je. Ahmed-paša Hercegović bio je vezir kod trojice sultana: sultana Fatiha. poezija i proza nisu glavni temelj na osnovu kojeg prosuđujemo istinitost određene predaje iz povijesti. osvojio drugih 76 utvrda koje su ostale iza njegovog oca i priključio ih «zemljama muslimana».. dok se Evlija Čelebi oslanja na predaje o Ahmed-paši Hercegoviću. Druga činjenica jeste ta što se Hadidi oslanja na pouzdane prozne carske hronike i dokumenta i svjedoke zbivanja u vrijeme Ahmed-paše Hercegovića.. dok je Evlija Čelebi živio oko stotinu godina poslije smrti Ahmed-pašine. Razlog tome je činjenica da je Hadidi živio u vrijeme Ahmed-paše Hercegovića. Božijom odredbom osvojena je tvrđava i mnoštvo ratnog plijena.

/1551. Ahmed-paša Hercegović kao pjesnik U dosadašnjoj literaturi Ahmed-paša Hercegović se spominje samo kao veliki vezir i državnik porijeklom iz Bosne. 2. mlađeg brata Ali-bega. na kojem visoki okvir za vrata ukazuje da je u prvobitnoj formi turbe moglo biti natkriveno sličnim materijalima kao što je natkrivena i džamija Ahmed-paše Hercegovića.10 Ahmed-paša Hercegović je imao kćerku Humu11 i sinove: Ali-bega. Huma. a do njega se dolazi uz devet stepenica koje se nalaze uz turbe. fermanom iz 958. kćerka Ahmed-paše Hercegovića.198 Adnan Kadrić Mezar Hercegovića Ahmed-paše. zatim Ahmed-bega i Mehmed-bega. Donji dio turbeta sagrađen je od rezanog kamena. Mustafa-bega. Mezar Ahmed-paše je prilično izdignut. sina Hercega Stjepana Kosače (Sa ostacima turbeta) Ahmed-paša je ukopan u turbe 923. Radi se o nekoj vrsti poluotvorenog turbeta. godine traži da se ne uzurpira njena zemlja u okolici Dubrovnika koju je dobila u nasljedstvo od svoga oca. a mjesto oko mezara prekriveno je vrlo postojanim mermerom. Mi u ovom radu želimo skrenuti pažnju i na to da je Ahmed-paša Hercegović bio ne samo veliki 10 Turbe se nalazi uz Ahmed-pašinu džamiju. godine./jula 1517. i Sulejmana Veličanstvenog. a na ulazu nalazi se uzdignuti okvir za ulazna vrata turbeta. uz koju se nalazi turbe. 11 . poznatog pjesnika iz vremena sultana Selima I.

* . stoljeća.Veliki vezir i pjesnik Ahmed-paša Hercegović.) od 15 slogova. Jezik mu nije težak. 1. stoljeća... I. Lugāt-ı Tārīhçe ve Cogrāfyā. ..koji život žrtvom čini Ako dušmanu piće smrti on pruži.. C. say. kaside u kojoj se Ahmedpaša ovako obraća sultanu Selimu Javuzu: ‫ﻳﺎوز ﺳﻠﻄﺎن ﺳﻠﻴﻤﻪ ﺗﻘﺪﻳﻢ اﻳﺘﺪﻛﻰ ﻗﺼﻴﺪه دن‬ ‫ﺣﻖ ﻣﻌﻴﻦ اوﻟﺴﻮن ﻣﺮادك ﻣﺤﻀﻪ اﻋﻼء ﻟﻮا‬ ‫ﻗﻮﻟﻠﺮك اوﻏﺮﻛﺪه ﺗﺮك اﻳﺘﻤﻜﻠﻪ ﻓﺨﺮ اﻳﻠﺮ ﺣﻴﺎت‬ ‫ﺻﺪر وﻗﺘﻚ ﻋﺒﺪ ﻣﺤﻀﻜﺪر ﻓﺪاى ﺟﺎن اﻳﺪن‬ 12 ‫ﻫﺮﺳﻚ اوﻏﻠﻰ دﺷﻤﻨﻪ ﺻﻮﻧﺴﻪ ﻧﻮﻟﻪ ﺷﺮب ﻣﻤﺎت‬ Hak mu‘īn olsun murāduñ mahża i‘lā-’i livā Kullaruñ ugruñda terk itmegle fahr eyler hayāt Sadr-ı vaktüñ ‘abd-ı mahżuñdur fedā-yı cān iden HERSEK-OGLU düşmene sunsa n’ola şürb-i memāt * Nek Bog Istiniti pomagač bude. U radu navedeni stihovi o Ahmed-paši Hercegoviću tek su dio stihova o ovom znamenitom Bošnjaku. tvoja želja za čistotom. i oni kao takvi mogu poslužiti kao početna osnova za proučavanje kako historijskog lika Ahmed-paše Hercegovića kroz poeziju na osmanskom turskom u 15. podizanje bajraka je Tvoji podanici.: Hadīkat’ü-l-Vüzerā 16. U istraživanju spomenute teme došli smo do jednog odlomka iz kaside Ahmed-paše Hercegovića (Hersek-zade). Mustafa). Ahmed-paša je napisao kasidu u metričko-stilskom obrascu remel-i medžzuvv mahzuf (15). i početka 16. sinu Hercega Stjepana Vukčića Kosače. 199 vezir i državnik već da je također bio i jedan od prvih bošnjačkih divanskih pjesnika.. No.* .. i početkom 16. u čast tebi.* . 12 Usp. 1. Cemal – Tatcı. Cilt. sa paradigmatskim oblikom Fā‘ilātün Fā‘ilātün Fā‘ilātün Fā‘ilün (. Kurnaz. Detaljnije u: İnehan-zade Mehmet Nā’il Tuman. šta će tada biti!? Ovaj odlomak je dio veće kaside Ahmed-pašine. Bizim Büro Yayınları.. Tuhfe-i Nāilī. dok život ovaj napuštaju. Kāmūsu’l-‘A‘lām.* . say. Ankara 2001. 110. ‘Atā Tārīhi. C. stoljeća.. Hercegović . upućene sultanu Selimu I. ponosito odlaze Sluga je tvoj iskreni veliki vezir vremena tvoga. 102. Divan Şairlerinin Muhtasar Biyografileri (hazr. a stil je uobičajen za kaside s kraja 15. i početkom 16. nego i kao mogući naputak pri traganju za poezijom koja bi detaljnije mogla prikazati i Ahmed-pašu Hercegovića kao jednog od prvih bošnjačkih pjesnika divanske poezije u drugoj polovici 15.

ali da se nalazilo na putu kojim su hadžije prolazile na hadž. Mjesto se zvalo Dil Iskelesi14. mihrabom i minberom u starom stilu. tri velika kubeta na stupovima. a u naselju je izgrađena džamija sa munarom. stoljeća. u blizini Carigrada. Rimljani i Bizantinci su ovom mjestu davali različita imena kroz povijest. Yalova) 13 Pošto ovaj rad nije zamišljen da bude pregledni rad o vakufima i o životu Ahmed-paše Herecegovića. prostranom avlijom. i početkom 16. Piše da je to ranije bilo nenaseljeno mjesto. dakle. Ahmed-paša Hercegović kao dobrotvor (vakif) U vrijeme dok je obnavljana mostarska utvrda sa mesdžidom i pratećim objektima i u vrijeme dok je Mostar postepeno prerastao u kasabu. Dimenzije glavnog dijela džamije (osnove) skoro su u formi pravilnog kvadrata 16. Kasaba je. sina Hercega Stjepana Kosače (Selo Hersek.25x16. krajem 15. a Ahmed-paša mu daje ime Hersek. Ahmed-paša Hercegović gradi džamije i različite objekte po Carstvu. 14 . dobila ime po osnivaču Ahmed-paši Hercegoviću.20 m Džamija Ahmed-paše Hercegovića. a) Džamija i ostali objekti Ahmed-paše Hercegovića u selu Hersek Stanovništvo Herseka je sa dobijanjem statusa kasabe oslobođeno poreza. nismo ulazili u detalje i iznošenje u literaturi već poznatih podataka o vakufnami Ahmed-paše Hercegovića i njegovim vakufima. četiri kružna kubeta.200 Adnan Kadrić 3.13 Evlija Čelebi piše o kasabi Hersek u Anadoliji.

Prednji dio.. Lica ljudi su bila žuta. prije stila Mimara Sinana.” Nalazi se još jedan natpis o obnovi u kojem se hvali graditelj džamije. česme i hamama. natpis za koji se ne zna kad je tačno napisan: “Maber-i Dil’de Hersekzade Ahmet paşa’nın bina eylediği camii şerifin bin yüz yetmiş dokuz senesi zilhiccenin on üçüncü günü hareket-i arzdan müheddim olup mütevellisi olan Kemankeş İsmail Ağa ihya eyledi. Vaz‘-ı tārihime de düşdi hayfā tārīh Rūhuna oldı būy-ı āsār zīhi bādī-i du‘ā.. Tolika da je «i slavuja hvatala groznica od malarije». Za održavanje vakufa korišteni su prihodi od 75 dućana. a opet ju je ‘oživio’ mutevelija vakufa Kemankeš Ismail-aga.” “Džamija koju je u Dil Skeli dao podići Hercegović Ahmed-paša uništena je u zemljotresu 13. Zbog većih oštećenja zbog zemljotresa. godine sređeni su svi administrativni poslovi oko funkcioniranja vakufa. Sene 1155 Krik i jecaj koji dolazi iz luke ovog točka sudbine Kad se pojavi. maja 1766. Na ulazu u džamiju stoji natpis u formi hronograma (tariha) o obnovi. Ahmed-paša Hercegović je napravio kulliye (vakufski kompleks zgrada) koji se sastojao od sljedećih objekata: džamije. Hercegović. Na osnovu vakufname Ahmed-paše Hercegovića. / 1742. Prema nekim izvorima. Zanimljivo je da Evlija Čelebi navodi da je u kasabi Hersek bila velika vlaga. nose četiri velika stupa. godine. dok je turbe Ahmed-paše Hercegovića još uvijek razrušeno. godine.Veliki vezir i pjesnik Ahmed-paša Hercegović. a koji glasi: Dād u efgān ki bu çerh-i felek minādan Atmada ‘ālemi dilbeste-i mū-yi fenā. zu-l-hidžeta 1187. Sene 1187. doživljavala je dosta popravki. vidi se da su džamija i hamam Ahmed-paše Hercegovića dati da se podignu 1508. godine džamija je doživjela neka oštećenja u zemljotresu. Već 1509. 201 Džamija je pravljena u ranijem stilu. raščupa ovaj svijet kao vlas kose I datum dođe da i ja stavih datum hronograma svoga Krasna li povoda da se prouči dova za dušu onog čija su djela miomirisa puna! (1155. godina) . prije samog ulaza. ali danas nema traga ni od hana ni od imareta. Zgrade koje je podigao Ahmed-paša bile su prekrivene olovom. Godina 1187. hana. a već 1511. Ahmedpaša je sagradio imaret za sirotinju i han za putnike. / 25.

Japldak. rashodi za džamiju u Dilu su sljedeći: imam (i hatib) dnevno 6 akči. mujezin (i muarrif15) dnevno 4 akče. Sgrlar. Kajadžik. sina Ali-bega. sa odvojenim dijelovima za zagrijavanje i hlađenje vode. Za imaret u Dilu (Herseku) Ahmed-paša je iskoristio prihod od sela u Džisri Ergenu. po 2 akče dnevno za hasuru. Džamija je također bila sa kubetima. po 2 akče za 6 osoba koji će svakog dana proučiti po džuz i predati za dušu vakifa. Hindi-hatun. Kirimlu. O sklonosti Ahmed-paše Hercegovića prema tesavvufu posredno govore i podaci iz njegove vakufname kojom on predviđa i plaću za šejha i 15 Osoba zadužena da u džamiji uči tekst u kojem se spominje ime sultana i vakifa koji je podigao dotičnu džamiju. graditelja džamije. U vakufnami Ahmed-paše Hercegovića stoji da se za vakuf vežu selo Rus. Izvori tople vode postojali su od najstarijih vremena. . Sekillu. koje pripada Kešanu. Jedno od tih mjesta (Sekillu) bilo je već u mulku Ahmed-pašine žene i kćerke sultana Bajazida II.202 Adnan Kadrić Unutrašnjost džamije Ahmed-paše Hercegovića u selu Hersek Kraj džamije se nalazi turbe Ahmed-paše Hercegovića. dva hafiza po dvije akče (da svakog dana jedanput prouče suru En‘am i predaju za dušu umrlog). Zemlja za vakuf je kupljena od sandžakbega Čirmena Husrev-bega. na njegovoj granici Arnaut čiftluk. Prema obrađenoj vakufnami. Hamam je imao kvadratnu osnovu kupole. čirak i ulje za kandilo. Balilu i druga sela.

a u avliji se nalazi šadrvan. a danas su podaci iz vakufname dostupni i na internetu. svakog dana se peče hljeb od 1. . za kilerdara17 (nije precizirano).5 akči za zijafet uglednicima i učenjacima. stoljeća.207 grama. luk i so.Veliki vezir i pjesnik Ahmed-paša Hercegović. Prema vakufnami 16 17 18 19 20 21 Pomoćnik šejha u imaretu. kao i tri kamena mosta na putu kuda prolaze karavane za Kešan. Njegov rad koriste razni autori poslije njega. posebno plaćanje za one koji peku ovce. Džabija. u oblasti Kešan. oko 400 drama. svaki hljeb treba biti težak po 100 drama18. za ubirača poreza sa prihoda vakufa20 u Rumeliji dnevno 3 akče a u Anadoliji 4 akče. za pisara (nije precizirano).. Okka. Šef kuhinje i magacina za hranu.5 akča..5 kilograma pšenice. za upravnika vakufa (muteveliju) dnevno 10 akči. godine vakufnamu Ahmed-paše Hercegovića. za nadglednika (nazira) 10 akči. Muhammed Ahmed Simsar je obradio 1940. Džamija Ahmed-paše Hercegovića u Kešanu (Edirne) rađena je od rezanog kamena. za nakiba16 dnevno 3 akče. za putnike po 1 vakijja19 meda. svaki dan se sprema po 1 kila pšenice. po 2 akče dnevno za slani grah. po 7. 203 one koji su imali funkcije u imaretu u Dilu (Herseku). za onog koji pšenicu drobi i pere suđe po 1.21 b) Džamija Ahmed-paše Hercegovića u Kešanu (Edirne) Ahmed-paša je sagradio džamiju i južno od Edirne. po 6 akči dnevno za ogrjev. 3. Ima munaru sa jednim šerefetom. kako slijedi: za šejha 4 akče. Dodatak ispred ulaza u džamiju je iz 19.

Neki autori spominju da je u Koprubašiju kod Kutahije postojao karavan-saraj Ahmed-pašin. Trenutna situacija sa turbetom Ahmed-paše Hercegovića je takva. mujezin (koji je istodobno i muarrif ) po 1 akču. Apart being an army commander and high government official. The shrine of the great vezir Ahmed-pasha Hercegović is. koji detaljno i precizno govore o svim prihodima za vakufe Ahmed-paše Hercegovića. te građevine postojale. 15. a ni sada se ne zna gdje je ona bila. za pročelje od 4 hafiza po 2 akče dnevno. Nažalost. was a poet. danas nema ostataka od takvih građevina. pjesnik. in verses and in detail described even the wounding of Hercegović. His waqfname which is kept in America give us many details about the organization of his waqfs in the village Hersek and in Kešan.204 Adnan Kadrić Ahmed-paše Hercegovića. stoljeće. In this work we want to point out on the fact that the Great vezir Ahmed-pasha. rashodi za džamiju u selu Rus (Kešan) su sljedeći: imam (i hatib) dnevno 4 akče. poetske hronike. bez obzira na to što je Ahmed-paša Hercegović jedan od velikih vezira koji je nadugačko opjevan u poetiziranim hronikama na osmanskom u periodu u kojem je živio. Chronicler Hadid. Čelebi spominje Medresu Ahmed-paše Hercegovića. po 1 akču dnevno za hasuru i ulje za osvjetljenje. veliki vezir. Some of the verses from his poem (kaside) devoted to Sultan Selim Javuz were given. Slična je situacija i sa mektebom Ahmed-paše Hercegovića. a u Urli kod Izmira hamam koji je dao sagraditi Ahmed-paša. unfortunately still in ruins. Ahmed-pasha was known also as a legator (waqif). možda. his captivity and his liberation. which deals with waging war and the career of the great vezir Ahmedpasha Hercegović. Ključne riječi: Ahmed-paša Hercegović. Summary The Great vezir and poet Ahmed-pasha Hercegović In poeticized chronicle on Ottoman language (Contribution to the historiography of the literature) This work gives us the translation of the part of Hadidi’s poetized Ottoman chronicle from the end of the 15th and beginning of the 16th century. Turbe je još uvijek razrušeno. Brojni su podaci u tahrir-defteru iz 1519. pa čak se ne zna ni mjesto gdje su. and then his successful career. . Herceg Stjepan Kosača. son of Herceg Stjepan Kosača.

Vidi: "Rukopisne medžmue".. 187. Glasnik arhivâ i Društva arhivskih radnika Bosne i Hercegovine. 1978. "Medžmua pjesnika Šakira". 1970-71. str. Sarajevo. br. Anali Gazi Husrev-begove biblioteke. "Dosadašnja proučavanja turskih medžmua i njihovo značenje za proučavanje naše istorije i istorije turske narodne književnosti kod nas i uopće". formalnim osobinama.. 1974. 183-198.. 38/1988. 109 . nalazi poezija nekih bosanskih autora o kojima malo. Vidi: Muhamed Ždralović.2 Medžmua je registrirana pod brojem R 1 O medžmuama rukopisa orijentalne zbirke Istorijskog arhiva. pisali su: Salih Trako. br. 1989. 1976. 2006. Sarajevo. Rukopis predstavlja zbirku više različitih vrsta pjesama. uopće. Prilozi za orijentalnu filologiju (POF). uopće. Prilozi za orijentalnu filologiju (POF). 28-29/1978-9. 39/1989. Prilozi za orijentalnu filologiju (POF).. 1990. kao i fenomenu medžmue. odnosno rukopise u obliku notesa. Knjiga X-XI. 2006..III. u formalnom pogledu. "Donjovakufska medžmua". 97 . Reći ćemo samo da medžmua koju ovom prilikom želimo predstaviti.213. uglavnom. str. br.123. str. Sarajevo. "Donjovakufska medžmua". str.. 2 . između ostalog.1 O medžmuama općenito..176 i dr. Godina X-XI. Prilozi za orijentalnu filologiju (POF).124. XXII-XXIII/1972-73. 311 . str. str. Salih Trako i Lejla Gazić. str. "Medžmua Mulla Mustafe Firakija". Sarajevo. 301 314. br. Sarajevo. spada u tzv. br. Hamdi Hasan.191. str. "Medžmua Sarajlije Ahmeda Bosanca". 55/2005. 183 . Sarajevo. i nekoliko posebno značajnih medžmua pisao je Rašid Hajdarović. XXVI/1976. kraćih zabilješki te nekoliko kraćih rasprava. u našoj literaturi pisano je dosta. s hrbatom na kraćoj strani. 1980. br. Ova nam se medžmua čini posebno važnom zato što se u njoj. 147. raznovrsnosti sadržaja i drugim njihovim osobenostima. pojedinačnih stihova. str.320. ili ništa ne znamo. 55/2005. medžmue sefine (džonke). Prilozi za orijentalnu filologiju (POF). tako da o fenomenu medžmue u tom smislu ovdje nećemo posebno govoriti. "Dvije mostarske medžmue". Sarajevo. njihovom značaju za proučavanje bosanskohercegovačke kulturne baštine. Prilozi za orijentalnu filologiju (POF). Muhamed Ždralović.Mustafa Jahić MEDŽMUA BAJRAMA I MEHMEDA KALABE IZ SARAJEVA Među većim brojem značajnih rukopisa orijentalne zbirke Istorijskog arhiva Sarajevo nalazi se medžmua (zbirka) koja nam se čini posebno važnom. Prilozi za orijentalnu filologiju (POF). te je ovom prilikom želimo predstaviti. Sarajevo. Knjiga II . iz astrologije na turskom jeziku. "Dvije medžmue iz prve polovine XIX stoljeća". br. 147 . Sarajevo. O nekim medžmuama u drugim zbirkama orijentalnih rukopisa..

godine. Bajram Salih Kalaba rođen je 1248/1832-34. godine napisao pjesmu na turskom jeziku koju je posvetio sinovima Mehmedu Šukriji (Meõmed Šukrī) i Mustafi Hilmiji u povodu smrti njihove majke Nurije-hanum. Bayrām Qalāba (Kalaba) došao je 1300/1882-83. godine ili 1276/1859. rabī‘ al-āêira 1280/28.juni 1890. 492. 1a nalazi se bilješka iz koje saznajemo da je Meõmed Nūrī b. koji je rođen 7. godine.. 1997. 8654 i drugog rukopisa 1311/1893-94. koji je napisao Mehmed-efendija Kalabić. koji je rođen 15. godine.3 O Mehmedu Nuriji nalazimo podatke u još dva rukopisa orijentalne zbirke Istorijskog arhiva. koja je umrla 1286/1869. sinu Bajrama Saliha Kalabe. godine. Murād ‘Ālamdār b. 3 U Glasniku Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini (Knjiga II. broji 101 list. Katalog rukopisa Orijentalnog instituta u Sarajevu.. i Mustafu Hilmiju (Mu¥ãafā Õilmī). koji se. različite dimenzije teksta i različit broj redaka na jednoj stranici. u svojoj 58. 4 . godine a umro 1332/4. Medžmua je nastala sredinom devetnaestog stoljeća a najvećim dijelom prepisali su je Bajram Salih Kalaba (Bayrām Ôāliõ b. Õusayn Qalāba) i njegov sin Mehmed Nuri Kalaba (Meõmed Nūrī Qalāba). R 298. septembra 1863. Pošto se u svim drugim bilješkama kao sin Bajrama Saliha navodi Mehmed Nuri. ima dimenzije 220 x 110 mm. Vjerovatno se radi o spomeutom Mehmedu Nuriji Kalabi.206 Mustafa Jahić 301. õāfië Meõmed Õusām b. str. također. aprila 1914. april . na fol. Imao je dva sina: Mehmeda Nuriju. 1a nalazi bilješka u kojoj se navodi da je Meõmed Nūrī b. Prema podacima koji se navode u ovoj medžmui. srednje debljine i glat. godine. pretpostavljamo da se imena Mehmed Šukri i Mehmed Nuri odnose na istu osobu. godine. Posebna izdanja XX. Sarajevo. kćerke Fatime i Osmana Spahića (Nūriya-õānum bint Fāãima wa bint ‘Uïmān Spāhī). godine a umro 1303/1885-86 ili 1301/1883-84. 143 . U drugome rukopisu. Bajram Salih Kalaba je 1286/1869. Bayrām Ôāliõ b. Godina II. Meõmed Nūrī b. Meõmed Õusām b. godini. nalazio u Orijentalnom institutu. str. Salih Trako i Lejla Gazić. Ôālih Bayrām Qalāba stanovao u Sarajevu u Hadži Isa mahali i da je u posjed ovoga rukopisa došao u mjesecu ramañānu 1314/februar 1897. aprila 1858. godine. Povez je kožni a pismo arapski nasêī i ta‘līq. 249. godine u posjed i rukopisa koji se nalazio u Orijentalnom institutu u Sarajevo. Tako se u rukopisu R 299/1 na fol. Otkupljena je za Istorijski arhiv od Bakšića Hasana iz Sarajeva. ramañāna 1274/20.148) nalazi se rad pod naslovom "Hadži Sinanova tekija". Murād ‘Ālamdār b. Papir je tamnobijel. Sarajevo. Õusayn Qalāba (Kalaba) postao vlasnik ovoga rukopisa 1300/1882-83. br.

nije bio posebno pismen. odnosno Sa‘īd. bez naslova.. pogotovu što se u rukopisu Gazi Husrev-begove biblioteke. Budući da nam je od bosanskih autora s istim imenom koji su pisali poeziju na turskom jeziku poznat samo Mehmed Seid Hajrić (Meõmed Sa‘īd Êayrī-zāde). Na fol. S obzirom na to da se u dvije pjesme spominju Sarajevo i Bosna. vjerovatno je da je autor bosanskog porijekla. njegovog amidžića i zeta Aliju. moglo bi se pretpostaviti da je. Termin āl-i ‘abā. poznat i kao Homarija (Êūmārī-zāde). 545. ‫ . njegovu kćerku Fatimu. a. a. r. U svim pjesmama. prepisao je samo jednu pjesmu iz čijeg se prepisa može zaključiti da. koja se nalazi u ovome rukopisu na fol. (ar. 7 .s. Drugi sin Bajrama Saliha. Mustafa Hilmi.s. prema šiijskom učenju. i njegova dva unuka Hasana i Husejna. Izvor ovakvoga vjerovanja su poznata dva hadisa. pripada duhovno vođstvo u muslimanskom društvu.. na fol. možda.. preferira obavljanje zajedničkih molitvi u kućama uz muziku i ples. S obzirom na to da je Mehmed Nuri. nalaze 5 6 Salih Trako i Lejla Gazić.a. Jedno od temeljnih šiitskih učenja o imametu zasniva se na tome da potomcima poslanika Muhammeda. u odnosu na džamije i veoma je blizak bektašijsko-sufijskom učenju. između ostalog.Medžmua Bajrama i Mehmeda Kalabe iz Sarajeva 207 br. čime kao da želi istaći da je pristalica učenja ahl. moglo bi se pretpostaviti da je upravo on autor ovih pjesama... R 2763.s.. Zbog toga se često uz navedenu sintagmu koristi i riječ êāmis "pet".)آل اﻟﻌﺒﺎء‬isto što i ahl al-kisā’ (ar. bio pristalica ovoga učenja. prepisivao uglavnom pjesme prožete alevijsko-bektašijskim vjerom i učenjem6. 1a nalazi se dvanaest stihova na turskom jeziku iz pjesme ‫ﻗﺼﻴﺪۀ‬ ‫( ﺟﻔﺮﻳﻪ‬Qa¥īde-i Ğifriyya).. Ovakvu pretpostavku podupire i činjenica da se na više mjesta u ovome rukopisu potpisuje kao bende-i ål-i ‘abā Meõmed Nūrī Qalāba (‫ﺑﻨﺪۀ آل ﻋﺒﺎ‬ ‫“ )ﻣﺤﻤﺪ ﻧﻮري ﻗﻼﺑﻪ‬sluga porodice ogrtača Mehmed Nuri Kalaba”.5 Bajram Salih Kalaba i sin mu Mehmed Nuri Kalaba prepisali su veći dio ove medžmue. koja. u posljednjem ili pretposljednjem stihu kao autor navodi se Meõmed (Muõammad) Sa‘īd ili samo Meõmed. 329. ‫" )أﻫﻞ اﻟﻜﺴﺎء‬narod (porodica) ogrtača" odnosi se na posljednjeg poslanika Muhammeda. definira se kao ahl-al-bayt "narod (porodica) kuće" a odnosi se na porodicu Muhammeda. a. Alevizam predstavlja jednu od šiiskih sekti. U bilješci o vlasništvu ovoga rukopisa navodi se još i da je stanovao u mahali Hadži Isa u Sarajevu. str. 1b . za razliku od starijeg mu brata Mehmeda Nurija.al-bayta. Potomstvo Muhammeda. vjerovatno ni naročito obrazovan. Katalog rukopisa.73a.s. 28a.7a nalazi se više pjesama na turskom jeziku. 2392.7 Sadržaj medžmue Na fol. 69b . odnosno neke vrste šiijskog učenja. a. osim dvije. kao što ćemo vidjeti.

1334. 1974. str. godina. odnosno poslije 1226/1811. Mehmedu Seidu 1235/1819. 126) u kojoj Kadić bilježi smrt supruge umrlog Mehmeda Seida Hajrića (Êayrī-zāde).2a. na kraju. Islamska epigrafika. koji je živio (bio muftija 1218/1803 . .. Mujezinović. što znači da je najmanje godinu dana ranije bio živ. Prvi stih je zbog izlijevanja tinte teško čitljiv a posljednji glasi: ‫ﻓـﺎﻧــﻰ ﻛﻴﻢ ﻋـﺎﻗﺒﺔ اﻟﺒـﺎﻗﻴﺎت اﻟﺼـﺎﻟﺤﺎت‬ ‫اي ﺳﻌﻴﺪم اوﳌﻪ ﻣـﻐﺮور ﻧـﻮ ﻋﺮوس ﻋـﺎﳌﻪ‬ Na istoj stranici nalaze se još dva stiha od kojih posljednji. glasi: ‫ﺳﻌﺪ اﴍاﻓﻨﺪه ﻗﻴﺪه ﻛﻠﺪى ﻣﺤﻤﺪ ﻋﻠﻤﻴﻠﻪ‬ 8 ‫ﻛﻔﺖ ﺳﻌﻴﺪ دﻧﻴﺎﻳﻪ اوﻏﻠﻢ ﻛﻠﺪى ﺣﻮش ﺗﺎرﻳﺨﻴﻠﻪ‬ Na fol. Isti podatak nalazi se i na nišanu umrle. . Knjiga I.. zato što se brojke 2 i 3 u rukopisima slično pišu i zbog toga često prave greške u njihovoj identifikaciji) ili se.208 Mustafa Jahić dva stiha na turskom jeziku sa potpisom Muõammad (Meõmed) Sa‘īd a kao vlasnik istoga rukopisa na fol. Sarajevo. redžeba 1247/20.10 Međutim. 1248/1832)8 kada je živio i navedeni Mehmed Seid. dok je. um. M. str.9 Zahvaljujući vakufnami kćerke Mehmeda Seida Homarije. ili da je greška u ovome datumu (npr. str. str. umjesto 1226. muõarrama 1226/11. 1b ove medžmue nalazi pjesma od četiri stiha. Kemura šejh Sejfuddin Fehmi bini Ali. decembra 1831. “Stari Alifakovac”.1242/1826. hronogram o rođenju sina autora 1235/1819. da je 1236. godine i pokopana na groblju Alifakovac pored sinova Ibrahima Edhema (Ibrāhīm Adham) i Abdulaha Akifa (‘Abduhu ‘Åkif ). godine..)ﻣﺤﻤﺪ ﺳﻌﻴﺪ ﺧﻮﻣﺎري زاده‬ U prilog ovoj tezi ide i činjenica da su dvije pjesme u kojima se spominju Sarajevo i Bosna posvećene najvjerovatnije sarajevskom muftiji (Sejid Mehmed) Šakir-efendiji (Ćesriji).1916. do 1334. Mehmed Seid Hajrić umro je 17. 20-21. znamo da je ime oca Mehmeda Seida bilo Ali-efendija (‘Alī-efendī). radi o sasvim drugoj osobi. 110. Fatime Kanite (Fāãima Qānita). Mehmed Mujezinović. T 2552. Tako se na fol. na fol. Vidi: M. godine. 132. Hatidža-hanume koja je umrla 16. Mujezinović. U ovome slučaju moguće je da je pogrešno naveden datum smrti Homarije. Sarajevske muftije od 926. prema bilješci u rukopisu Gazi Husrev-begove biblioteke R 5390. februara 1811. 1519. fol. god. Da je Mehmed Seid živio u vrijeme navedenog muftije može se zaključiti i iz bilješke koju navodi Kadić (XXI. Naše starine. godine. 109-110. 1a navodi Muõammad (Meõmed) Sa‘īd Êūmārī-zāde (‫. Vidi: Rukopis Gazi Husrev-begove biblioteke. 2a nalazi se pjesma od četiri stiha i jednog polustiha. Sarajevo. Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine. prema hronogramu u ovoj medžmui. godine rođen sin. 104a. 9 10 . VIII.1916..

a u posljednjem distihu nalazi se ime pjesnika‬‬ ‫. 2b nalazi se pjesma od trinaest stihova.‪Na fol. 3a nalazi se pjesma od trinaest stihova‬‬ ‫:‪Početak‬‬ ‫ﺑــﻮ زﻣــﺎﻧــﺪه ﻏــريت دﻳــﻦ ﻣﺤﻤﺪ ﻳﻮﻗﻤﻴﺪر‬ ‫ّ‬ ‫:‪Seida‬‬ ‫اي ﻣﺤﻤﺪ اﻣﺘــﻰ ﴍﻋﻪ ﺑﺎﻗﺮ ﻫﻴﭻ ﻳﻮﻗﻤﻴﺪر‬ ‫ّ‬ ‫‪Na kraju pjesme je sljedeći distih sa imenom pjesnika Mehmeda‬‬ ‫ﺗﺎرﻳﺦﻣﻨﻨﺪﻣﻬﺪىﻛﺒﻰﻋﺪﻟﻠﻪرﺷﺪىﻣﺤﻤﺪاﻟﻮزﻳﺮ‬ ‫ﻣﺤﻤﺪ ﺳﻌﻴﺪ اﻳﻦ ﻧﻮﺷﺘﻰ ﺷﻌﺮ ﻣﻮزون ﺑﺴﻨﺪﻳﺪ‬ ‫. muftiji‬‬ ‫. 2a nalazi se i dova (molitva) koja se uči (izgovara) poslije‬‬ ‫. 4a .‪Na fol. 3b nalazi se pjesma. Pjesma je‬‬ ‫‪posvećena (sarajevskom?) muftiji Šakiru (Mehmed-efendiji Ćesriji?.4b nalazi se pjesma od devetnaest stihova.‪Mehmeda‬‬ ‫:‪Početak‬‬ ‫ﻳﻌﻨﻲﻣﺼﻄﻔﻰاﻏﺎﴎدﻧﻜﭽﺪﻳﺎناﻳﭽﺮهﻋﺪﻳﻢاﻻﻗﺮان‬ ‫ﻫﺮ ﻛﻼﻣﻚ ﻣــﺮدۀ ﺻﺪ ﺳﺎﻟﻪ اﻳــﺎر ﺑﺨﺶ ﺟﺎن‬ ‫:‪Pjesma se završava distihom‬‬ ‫ﺳــﻌــﺎدﺗــﻠــﻮ ﺻــﺪاﻗــﺘــﻠــﻮ اﻏـــﺎى ذى ﺷــﺎن‬ ‫ﺑﺮﻛﺮﻣﻜﺎىن ﻣﺮوت ﺻﺎﺣﺒﻰ اﻳﭽﺮه ﺟﺎﻧﺎن ﻛﺎن‬ ‫ّ‬ ‫دﻳﺪى ﻣﺤﻤﺪ ﺳﻜﺎ ﻛﻮﻳﻢ ﺑﺮدﻫﺎ ﺗﺎرﻳﺨﻰ ﺗﺎم‬ ‫اوﻟــــﻪ داﻳــــﻢ ﻫ ـﺮاﻳــﺸــﻚ ﺑــﺮ ﺷـــﺎد وﻛــﺎم‬ ‫. Ova pjesma upućena‬‬ ‫‪je nekom Mu¥ãafā-āġi.3081/8121 ‪u periodu‬‬ ‫:)‪Početak (fol.‪tarāwīõ-namaza u mjesecu ramañānu‬‬ ‫‪Na fol. 4a‬‬ ‫اﻳﻠﺴﻮنﺣﻖﺳﺎﯕﻪﺳﻠﻄﺎﻧﻢﻣﺆ ّﻳﺪﺻﺪراﻳﻦﻋﺎﱃرا]1[‬ ‫ﻣﺎﻳﮥ ﻋ ـﺰ وﴍف ﺑﺎﭘﺎﻳﮥ ﺑﺤﺖ واﻗــﺒــﺎل ]2[‬ ‫ّ‬ ‫ﻫﻤﺘﯖﻠﻪاوﻟﺪىﺑﻮﺳﻨﻪﴎاىﻳﻮقﻧﻈريىﰲاﻟﺒﻼد]9[‬ ‫ً‬ ‫ﭼﻮ ﻣﺎذوﻧﺎ ﴎاى اﻳﭽﺮه اﻓﻨﺪى ﺷﺎﻛﺮ اى ﻣﻔﺘﻰ ]51[‬ ‫ﺣﻤﺪ ﷲ ﭼﻮن ﻳﻨﻪ اﻳﺘﺪى ﻣﴩف ﻣﺴﻨﺪ ﻓﺘﻮى را‬ ‫داد ﺣﻖ را ﺟﺎه اﻋﻄﺎ اﻟﻮزﻳﺮ اﺻﻒ ﺟﻼل‬ ‫--------------------------------------‬‫ﻋـﺪﻟﻚ ا ّﻳﺎﻣﻨﺪه ﻋـﺎمل ﺧﻠﻘـﻰ ﻣـﴪور اﻟﻔﻮاد‬ ‫---------------------------------------‬‫ﻗـﻴﻠﻮﭘﺪر ﴎﻓﺮ وﻗﺪﻳﻨــﻪ اﻧﻚ ﺻﺪره وﻃﻮى‬ .)6281/2421 .‫‪Medžmua Bajrama i Mehmeda Kalabe iz Sarajeva‬‬ ‫902‬ ‫:‪Početak‬‬ ‫ﻛﺘﺪى ﻇﻠﻤﺖ ﻛﻠﺪى ﭘﺮﺗﻮ ﺑﻮ ﺟﻬﺎىن ﻃﻮﺗﺪى ﻧﺎب‬ ‫:‪Završetak‬‬ ‫ﺣﻤﺪ هلل ﭼﻮن ﻃﻠﻮع اﻳﺘﺪى ﺳﻌﺎدت اﻓﺘﺎب‬ ‫اي اﻓﻨﺪم ﻳﻮز ﺳــــﻮرم در ﺧـﺎﻛﭙﺎى ﺑﺎﻟــﺮﻛﺎب‬ ‫ّ‬ ‫‪Na fol. također. od trinaest stihova‬‬ ‫:‪Početak‬‬ ‫ﭼـﻮ ﻧﺎ ﻣﺪارى ﻗـﺪﻳـﻤﻴﺪن ﻛﻮﻧﺶ ﻛﻴﺒـﻰ ورر اﻋﻴﺎن‬ ‫:‪Završetak‬‬ ‫ﺳــــﻌﺎدﺗﻠﻮ ﻋــﻄﻮﻓﺘﻠﻮ ﻣــﺮوﺗﻠﻮ ﺟﻠﻴﻞ اﻟﺸﺎن‬ ‫ﺳﻌﻴﺪ ﺳﻮﻳﻠﺮ ﺑﻮ زﻳﺮ ﻣﴫﻋﻨﺪه اوﻟﺪى ﺗﺎرﻳﺦ دان‬ ‫ﺟﻤﻴﻊ اول را ﻣـﺼﺎﻟﺤﺪه ﺳﯖـﺎ ﻛﺎﻓـﻰ درر ﻳﺰ دان‬ ‫‪Na fol.

među njima i prvi stih.3081/8121 ‪(Mehmed-efendiji Ćesriji?. 5b‬‬ ‫اوﻟـــﻪ داﻳـــﻢ ﻫــﺮ اﻳــﺸــﻚ ﺑــﺮ ﺷـــﺎد وﻛــﺎم‬ ‫داد ﺑــﺎﺣــﻰ ﺷــﺎﻛــﺮ ﻋـــﺎدل اوﻟـــﺪى ﻣﻔﺘﻰ‬ ‫ﻫﻢ ﻣﻮرخ ﺣﻮش ﺣﺴﺎىب اﺑﺠﺪى اول ﺷﺪ متﺎم‬ ‫ّ‬ ‫ﻛﻔﺖ ﺳﻌﻴﺪ ﺑﻮ ﻧﻈﻢ رﻋﻨﺎده دﻋﺎ ﺗﺎرﻳﺦ ﺗﺎم‬ ‫دﻳﻜﺮ راﻫــﻞ د ّﻟــﻠــﺮ دﻳﺪﻳﻠﺮ ﺗﺎرﻳﺨﻨـــﻰ‬ ‫ﺑــﻮ ﻗــﺼــﻴــﺪه ﺑــﻮﻟــﺪى روﻧـــﻖ وزن ﺗـﺎم‬ ‫ﻓــﺎﻋﻼﺗﻦ ﻓــﺎﻋﻼﺗﻦ ﻓــﺎﻋﻼت ﺳﻨﻪ ٧٣٢١‬ ‫.‪Na fol.‪Na fol.‪tilsumi (zapisi) i sl‬‬ ‫‪Na fol. 7a nalazi se pjesma od devet stihova‬‬ ‫:‪Početak‬‬ ‫روا ﻛﻮرﻣﻪ ﺑﻮ ﻣﻈﻠﻮﻣﻰ ﭼﻮﺳﻨﺪه وار وﻓﺎدارﻟﻚ‬ ‫:‪Završetak‬‬ ‫ﻓـﻀـﻴﻠﺘﻠﻮ وﺳﻠﻄﺎﻧﻢ ﺳﺨـــﻰ ﻃﺒﻌﻚ ﻣـﺮوﺗـﻠـﻚ‬ ‫ّ‬ ‫ﺳﻌﻴﺪﺳﻮﻳﻠﺮﺑﻬﻰﻣﺤﻤﺪﻛﻴﻤﻪاﻳﺘﺪكﻋﺠﺐﻛﻤﻠﻚ‬ ‫دﻳﺪم داﺧﻰ ﺑـﻮ ﺷــﻌﺮﻧﺪه دﻋﺎ ﻻزم وﺗـﺎرﻳﺦ ﻳـﻚ‬ ‫ﺑﻴﺰى اﺧﻮان ﻣﻴﺎﻧﻨﺪن ﻧﻴﭽﻮن اﺧﺮاج دﻛﻞ ارﻟﻚ‬ ‫دﻋﺎ دل ﺑــﻖ ﺑﻌﻮن ﺣﻖ اوﻟﻪ ﻣﺎﺑني ﺻـﺪاﻗﺘﻠﻚ‬ ‫.)6281/2421 . 6b nalazi se pjesma.)4961/5011 -‬ . 5a .5b nalazi se pjesma od šesnaest stihova.‪Na fol. od jedanaest stihova‬‬ ‫:‪Početak‬‬ ‫ﻛﺘﺪى ﻇﻠﻤﺖ ﭼﻘﺪى ﭘﺮﺗﻮ ﻃﻮﺗﺪى ﻋﺎﳌﻰ ﺗﺎب‬ ‫:‪Završetak‬‬ ‫ﺣﻤﺪ ﭼــــﻮن ﻣﺒﺎرك ﻣﻄﻠﻊ ﺷﺪﻳﻨـــﻪ اﻓﺘـﺎب‬ ‫ﻃــﺎﻟﻊ اﻗﺒﺎﻟﻚ اوﻟﺴﻮن ﻓــﻲ ﻛـﻞ ﻳـــﻮم ﺟﺪﻳﺪ‬ ‫ﻋﻤﺮﻳﯖــﻚ ا ّﻳﺎﻣﻨــﻰ ﻣﺰداد اﻳـــﺪه رب ﻣــﺠﻴﺪ‬ ‫ّ‬ ‫. ‘Alī al-Malāãī (živio‬‬ ‫. bez naslova od‬‬ ‫‪devet stihova i jednog polustiha. posvećena (sarajevskom?) muftiji Šakiru‬‬ ‫. napisao‬‬ ‫8161/7201 ‪osmanski pjesnik Niyāzī Mi¥rī Meõmed b. U ovoj pjesmi nalaze‬‬ ‫‪se i neki stihovi iz prethodne pjesme.‫012‬ ‫‪Mustafa Jahić‬‬ ‫:)‪Završetak (fol. kraće dove (molitve‬‬ ‫. koju je. kako‬‬ ‫‪se vidi u pretposljednjem stihu. Pjesma je. prema posljednjem stihu.9a nalaze se stihovi na turskom jeziku. 9b – 10a nalazi se pjesma na turskom jeziku. 4b‬‬ ‫وﻳـﺮوب ﺳـﺎﯕﺎ ﻛﺮم ﷲ ﭼﻮ دارﻳﻨﺪه ﻣﻘﺎم ﻋـﺎﻟـﻰ‬ ‫ﺳﻌﻴﺪ ﺳﻮﻳﻠﺮدﻋﺎﺑﻴﺰدندﻳﺪىداﺧﻰﺑﻮﺗﺎرﻳﺨﻰ‬ ‫‪Na fol. također. 7b . 6a nalazi se pjesma od jedanaest stihova‬‬ ‫:‪Početak‬‬ ‫دﻳﺪه ﭘﺮﻧﻢ ﺳﻴﻨﻪ ﭘﺮﻏﻢ ﺟﺎن زﺑﻮن ﺗﻦ ﺑﻴﻤﺤﺎل‬ ‫ﺑﺮ ﻗﻮﻟﻖ ﻃﻮت دﯕﻠﻪ ﻧﻪ ﺳﻮﻳﻠﺮ ﺳﺤﺮﺑﺎد ﺷامل‬ ‫:‪Završetak‬‬ ‫ّ‬ ‫ﻛـﺮ ﺗﻔﺨﺺ)!( ﺑﻴﻮررﺳﻚ ﺑﻮ ﻣﺤﺒﺪن ﺑـﺮ ﺳــﺆال‬ ‫--------------------------------------‬‫ﺳﻌﺪ اﻛﱪ اوﻟﻪ ﺑﺨﺘﻢ ﻟﻪ ﻣﺤﻤﺪ ﺳﻌﻴﺪ اﻻﺗﺼﺎل‬ ‫ﺣـﻤـﺪ هلل ﺷﺒــــﻪ ﻣــــﺰ ﻳـــﻮق رب اﻟﻌـﺎﻟﻤني‬ ‫ّ‬ ‫دﻓــــﱰ ﺟﺮﻣﻢ رﺳﻴﺪ اﻳﺪر ﻛﺮاﻣــــــًﺎ ﻛــﺎﺗﺒـني‬ ‫. muftiji u periodu‬‬ ‫:)‪Završetak (fol.)‪Na fol.

. godine. koja se uči radi uspostavljanja ljubavi i osvajanja srdaca. sastavio pjesnik Rušdī. 10a – 10b nalazi se pjesma ‫( اي اﺳﻼﻣﺒﻮل ﺧﻠﻘﻰ‬Ey Islāmbūl halkı) na turskom jeziku. septembra 1863. Meõmed Ålāşehirī (živio 969/1561 . Katalog arapskih. prema prijepisu pjesme na fol. 11b): ‫اﻳــﻠﺴﻮن ﺧــﻼق ﻋـﺎمل ﻋــﻤﺮ اﻗﺒــﺎﻟني ﻣـﺪﻳﺪ‬ Završetak (fol. nalazi se i na fol. Bilješka o rođenju sina Mustafe. napisanih povodom nastupanja nove godine u vrijeme sultana ‘Abdulõamīda II 1298/1880. ‫اﻟﻠﻬﻢ ا ّﻟﻒ اﳌﺤﺒﺔ ﰲ ﻗﻠﻮب ﺑﻨﻲ آدم و ﺑﻨﺎت ﺣﻮاء ﺻﻐريﻫﻢ وﻛﺒريﻫﻢ. 15a nalazi se dova (molitva) poznata kao ‫( دﻋﺎء ﴍﻳﻒ‬Du‘ā-i šarīf). 12a .‫ﺑني ﻳﻮﺳﻒ وزﻟﻴﺨﺎ‬ Na fol. Bilješku je. Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu.Medžmua Bajrama i Mehmeda Kalabe iz Sarajeva 211 Na fol. 11 Kasim Dobrača. 17b . ‫ﺳﺎل ﺟﺪﻳﺪ ﺣﻘﻨﻪ ﺳﻮﻳﻠﻪ ﻛﻠﺮى ﺗﺎرﻳﺨﻴﺪر‬ Nakon posljednjeg hronograma na fol. 15b . koju je napisao pjesnik Waysī Uways b. 94b. . Na fol. Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu.18a nalaze se sitnije bilješke na turskom jeziku. Godina rođenja u ovoj bilješci naknadno je prepravljena na 1276/1859. tj.11a nalaze se sitnije bilješke na turskom jeziku.. decembra (kānūn awwal) 1280/1863. prema posljednjem stihu. Svezak I. Na fol. Fehim Nametak. godinu. 12a): ‫ﺑﺴﻢ ﻟﻪ)!( اﻳﻠﻪ ﺑﺪء اﻳﺪه مل او ﺷﻬﻨﺸﺎﻫﻚ وﺻﻔﻨﻪ‬ ‫ﻳـــﺮﻟﺮه دﺷـﻤﻨﻠﺮى ﺧـــﺎك اﻳـــﺪه ﷲ اﻟﺸﻬـﻴﺪ‬ ‫دﻳﺪﻳﻠﺮ ﺗـﺎرﻳﺦ اﻳﭽﻮﻧﺪر رﺷﺪي ﺑﻮ ﻧﻈﻢ ﺟﺪﻳﺪ‬ ‫داﻧــﻪ داﻧــﻪ ﻳﺎزﻳﻠﻦ ﺣﺮﻓﻠﺮ ﻛﻠﻮب ﺑﺰم ﻣﻴﻪ‬ Na fol. rabī‘ al-āêira 1280/28. perzijskih i bosanskih rukopisa. Svezak IV. uglavnom o liječenju nekih bolesti. U njoj se navodi da je spomenuti Mustafa rođen 10.11 Na fol. Katalog arapskih. Sarajevo. godine njegovog stupanja na sultansko prijestolje. upućena stanovnicima Istanbula. London-Sarajevo.17a nalazi se šest dužih hronograma na turskom jeziku. 147/6.1037/1627). 1963. اﻟﻠﻬﻢ أ ّﻟﻒ ﻛام أ ّﻟﻔﺖ اﳌﺤﺒﺔ‬ ّ ّ ّ . Početak (fol. turskih.. 18a. godine. istom rukom prepisana. napisao njegov sin Mu¥ãafā Õilmī.. 1998. Na fol.14b nalazi se nekoliko bilježaka astrološkog sadržaja i kraćih dova. godine. 10b . 17a nalazi se bilješka u kojoj Bajram Kalaba (Bayrām Qalāba) navodi da mu se sin Mu¥ãafā rodio u petak 15. turskih i perzijskih rukopisa. 3049 i 3050.12a nalazi se pjesma na turskom jeziku (?)‫( دﻋﺎء ﺳﻠﻄﺎن‬Du‘ā-i sulãān) koju je. među njima i imena nekih poznatih osoba (šejhova) poginulih i pokopanih u Sarajevu i Čajniču. 11b .

‬ ‫ﴎاﻳﲆ ﺑﺎﻳﺮام اﻏﺎﻧﻚ دوﻛﺎىن اوﺳﺖ ﻃﺮﻓﻨﺪه ﺑﻮﻟﻨﺎن اوﻃﻪ ﺳﻨﻪ ﻧﻘﻞ اﻳﻠﺪﻳﻜﻤﻚ ﺗﺎرﻳﺨﻰ. kćerke Fatime i Osmana‬‬ ‫‪Spahića Bjelopoljca (Nūriyya-õānum bint Fāãima wa bint ‘Uïmān Spāhí‬‬ ‫‪Aqūwalı) 1286/1869.‫212‬ ‫‪Mustafa Jahić‬‬ ‫‪Na fol.. Na margini rukopisa istom grafitnom olovkom‬‬ ‫‪latiničnim pismom napisano prezime Bujubašić. godine. Na istoj stranici na turskom jeziku zabilježeno‬‬ ‫‪je da je Mehmed Kalaba umro 1332/1914. 18a nalazi se bilješka u kojoj Bajram Kalaba navodi da mu je sin‬‬ ‫‪Mehmed (Meõmed) rođen u srijedu u vrijeme sabahskog namaza 7. godina.‪Nurija-hanume ili današnje prezime potomaka Osmana Spahića‬‬ ‫:‪Početak‬‬ ‫واﻟﺪه ﻟﺮى ﻧﻔﻴﺴﻪ ﻧﻮرﻳﻪ ﺣﺎﻧﻢ ﺑﻨﺖ ﻓﺎﻃﻤﻪ وﺑﻨﺖ ﻋﺜامن ﺳﭙﺎﻫﻰ اﻗﻮوه ﱃ وﻓﺎىت ﺑﻴﻚ اﻳﻜﻴﻮز ﺳﻜﺴﺎن‬ ‫اﻟﺘﻰ ﺳﻨﻪ ﳻ ﻣﺎه..‪grafitnom olovkom 4. godini života‬‬ ‫‪Na fol. u 58. 18b nalazi se pjesma koju je na turskom jeziku kao oporuku‬‬ ‫‪sinovima Mehmedu Šukriji (Meõmed Šukrí) i Mustafi Hilmiji (Mu¥ãafā‬‬ ‫)‪Õilmí) napisao njihov otac Salih Bajram Kalaba (Ôāliõ Bayrām Qalāba‬‬ ‫‪povodom smrti njihove majke Nurija-hanume.‬ ‫ﺑـــــﻮﻟـــــﻮن داﺋــــــــﻢ ﺣــﻘــﻴــﻘــﺘــﻪ‬ ‫ﻧـــﻈـــﺮ ﻗـــﻠـــﻴـــﻞ ﻫـــــﻰ وﺻــﻴــﺘــﻪ‬ ‫اﻳـــــﺪه ﺳــﻴــﺰ ﺳــﻌــﻰ واﻫـــﺘـــامم‬ ‫ﻋﻤﺮك ﺻـﺮف اﻳــﺖ ﭼـﺎﻟﻴﺸامﻗﺪه‬ ‫آدﻣــــــــﻪ ﺑـــﺎﻏـــﭽـــﻠـــﻖ ﺑــﺎﻏــﻠــﻖ‬ ‫ﺑــــــــﻮدر وﺻــــﻴــــﺘــــﻢ ﻣــﻄــﻠــﻖ‬ ‫ّ‬ ‫وﺟـــــﻮد ﺻــﺤــﺘــﻰ دﻳــــﺮ ﺳــﻠــﻄــﺎن‬ ‫ﺑـــﺪﻧـــﺪه وار اﻳـــﻜـــﻦ ﺻــﺎﻏــﻠــﻖ‬ ‫اﻳــﻠــﻤــني ﺑــــﺮدم ﺑــﻨــﺪه ﻧـــﻪ ﻛــﺪر‬ ‫ﻛــﻮش اﻳــﺪون اوﻻدﻟـــﺮ اﻳــﺪر ﭘــﺪردر‬ ‫ىب ﺣــﻮده ﺻﻮﻧﯖﺪه آوﻟﻨﻨﺪه ﭘﺸامن‬ ‫ﻋــﺰداﺋــﻴــﻞ ﻗــﻮﻧــﺎر ﺑــﺎﻏــريﻟــﺮ اذل‬ ‫ﺷــﻬــﺮىت ﺷــﺎﻧــﯔ دﻳــﻨــﻨــﻰ ﻳﻴﻘﻤﻪ‬ ‫ﻫـــﻮاى ﻧﻔﺴﻨﻪ ﺑــﺮ وﻗـــﺖ اوميــﻪ‬ ‫ﻛﻴﻨﺪﻳﻨﻰ ﺻــﺎﻗــني اوﳌـــﻪ ﺣـﺮاﻣــﻰ‬ ‫ﺷﺎﺷريﻣﻪ ﻳﻮﻟﻨﻰ دوذﺧـــﻪ ﻛريﻣﻪ‬ ‫ﻗـــــﺎﻟـــــﻪ ﺑـــــﻨـــــﺪن ﻳـــــﺎدﮔـــــﺎر‬ ‫ﺑــــﻮ وﺻـــﻴـــﺖ ﺳـــﻴـــﺰه ﻳـــﺎزدﻳـــﻢ‬ ‫اﺷﺒﻮ ﻣﺠﺮم ﭘﺪه رﻳﻨﻰ ﻗﻴﻞ دﻋﺎﻟﻪ ﻳﺎدﮔﺎر‬ ‫ﻗــﺎﳌــﺎزم ﺑــﻦ ﻗــﺎﻟــﻪ ﺣــﻄــﻢ رودﻛـــﺎر‬ ‫دﻟـــــــــــﺪه ﻓـــﺘـــﻮﺣـــﻢ‬ ‫راﺣــــــــــــﺖ روﺣــــــــﻢ‬ ‫ﺑـــــﻨـــــﻢ اوﻻدﻟـــــــــــــﺮم‬ ‫ﺑــــــﻌــــــﺪ اﺳــــــﻼﻣــــــﻰ‬ ‫ﻗـــﺮت ﻋﻴﻨﻰ ﻗـــﻮة ﻋﻴﻨﻰ‬ ‫ّ‬ ‫ّ‬ ‫ﻋــﻠــﻤــﻪ ﺣـــﺮﻳـــﺺ اول‬ ‫ﻗـــﺮآﻧـــــــﻰ دوام اول‬ ‫ﻋــﺰّة زﻳﻨﻰ دﻳﯖﻠﻪ ﻛﻼﻣﻰ‬ ‫ﻧــــﺒــــﺊ ﻣـــﻄـــﻴـــﻊ اول‬ ‫ﻛــــــﻮرﻣــــــﻪ ﻟـــﻴـــﺎﻣـــﻰ‬ . aprila 1858. ramañāna‬‬ ‫‪1274/20. vjerovatno rođeno prezime‬‬ ‫. ٥٨٢١‬ ‫اوﻻدﻟﺮم ﻣﺤﻤﺪ ﺷﻜﺮي وﻣﺼﻄﻔﻰ ﺣﻠﻤﻲ ﻳﺘﺎﻣﻰ ﻟﺮه ﺧﻄﺎﺑﺎ وﺻﻴﺘﻢ ﺑﻮدرر. godine a na bosanskom jeziku‬‬ ‫. april 1914. godine.

prema bilješci na kraju‬‬ ‫.‪liječenje nekih bolesti‬‬ . 20a‬‬ ‫ﺷﻜﺮ اوﻟﺴﻮن ﺧﺪاﻳﻪ ﻫﺪاﻳﺘﻪ اﻳﺮدم اميﺎن ﺧﻠﻘﻨﻰ ﻣﺤﻘﻖ ﻛﻴﺪم‬ ‫رﺳـــﻮل ﺣــﻖ رﺳـــﻮل ﺑــﻠــﺪم اﻳــﻨــﺎﻧــﺪم اﺷﺘﺒﺎﻫﻢ ﻳﻮق‬ ‫:)‪Završetak (fol. 20a‬‬ ‫ﻣﺬﻧﺐ إﺑﺮاﻫﻴـﻢ وﻣـﺠﺮم ﺑـﻬﺮام ﺑـﻮﺳﻨﻮي‬ ‫اﺣﺪ ﺻﻤﺪﺳﻨﻰ ﺑﻠﺪى ﴍﻳﻜﻚ ﻳﻮق ﻧﻈريك ﻳﻮق‬ ‫‪Na fol. Isto je i na fol.‪Meõmeda Qalābe‬‬ ‫. 20a nalazi se šest stihova na turskom jeziku i molitva (dova) u‬‬ ‫. samo što su preko ovoga teksta na turskome jeziku ispisani recepti za‬‬ ‫. 20b . koju je.)‪napisao Ibrāhīm Bahrām Būsnawī (Bosanac‬‬ ‫:)‪Početak (fol. 21b‬‬ ‫‪.22a.21a nalaze se stihovi na turskom jeziku čija je tinta‬‬ ‫‪izblijedjela toliko da se samo neke riječi mogu pročitati.‫‪Medžmua Bajrama i Mehmeda Kalabe iz Sarajeva‬‬ ‫312‬ ‫اﻳـــﻠـــﻤـــﻪ ﻫـــﻴـــﭻ ﻋـــﺎر‬ ‫ﺑــــﻴــــﻞ ﻋــــﻠــــﻢ متـــﺎﻣـــﻰ‬ ‫اﻫـــــﻠـــــﻚ آره ﺑــــﻮل‬ ‫ﻋــــــــــﺮىب ﻋــــﺠــــﺎﻣــــﻰ‬ ‫درﺳــــﻨــــﻰ ﻓـــﻜـــﺮ اﻳـــﺖ‬ ‫ﺣــــــــــﺎص ﻛـــــﺮاﻣـــــﻰ‬ ‫ﺣــــﻘــــﻪ ﻧـــــﻴـــــﺎز اﻳــــﺖ‬ ‫ﻛــــــﻮزﻟــــــﻪ اﻣــــﺎﻣــــﻰ‬ ‫ﻫـــﺮﻛـــﺴـــﻪ ﺧـــﻠـــﻖ اﻳـــﺖ‬ ‫اﻫـــــــــــﻞ ﻣــــــﺮاﻣــــــﻰ‬ ‫ﺑــﻴــﻠــﺪ ﻳــﻜــني ﺳـــﻦ ﻳــﺎز‬ ‫اوﳌـــــــﻴـــــــﻪ ﻋــــﺎﻣــــﻰ‬ ‫ﻛـــــﻮل اوﻟــــــــﻮر آﯕــﻠــﻪ‬ ‫ﻛـــــــﻮرﻣـــــــﻪ ﻣــــﻼﻣــــﻰ‬ ‫اﻳـــــﻮﻳـــــﻪ ﭼــــــﺎر اول‬ ‫ﺑـــــــﻮل اﻳـــــــﻮ ﻧـــﺎﻣـــﻰ‬ ‫اﻳــــــــﻠــــــــﻪ ﻣـــــﻘـــــﺮر‬ ‫ﺗــــــــــــــﻢ ﻛـــــــﻼﻣـــــــﻰ‬ ‫ﺻـــﻮرﻣـــﻘـــﺪه ﺑــــﻮل ﻳــﺎر‬ ‫اوﻛــــــــﺮك ﻧـــﻜـــﻴـــﻢ وار‬ ‫ﻓـــــــﺎرﳻ ﭼــــــﻮق ﺑــﻴــﻞ‬ ‫اﻓــــﺼــــﺢ ﻧــــــﺎس اول‬ ‫ﺑـــﻴـــﻠـــﺪﻳـــﻜـــني اوﻛــــــﺮة‬ ‫اﻳـــﻠـــﻤـــﻪ ﻫـــﻴـــﭻ درت‬ ‫وﻗـــــــﺖ منـــــــﺎز اﻳــــﺖ‬ ‫ﺧــﺎﻟــﻘــﻰ ﺗــﺴــﺒــﻴــﺢ اﻳــﺖ‬ ‫اﻛـــــﺮ دادى اﻛـــــﺮ ﺑــﺪ‬ ‫اﻳــــﻠــــﻤــــﻪ ﻫــــﻴــــﭻ رد‬ ‫اﻛـــــﺮ ﭼـــــﻮق اﻛـــــﺮ آز‬ ‫آﻟـــــﺪ ﻳـــﻜـــني دميـــــﻪ آز‬ ‫ﻃـــﻤـــﻠـــﻪ ﺑـــــﻪ ﻃــﻤــﻠــﻪ‬ ‫ﺳــــــﻮز ميـــــﻰ دﻳــﯖــﻠــﻪ‬ ‫ﺻـــﺎﻟـــﺤـــﻪ ﻳــــــﺎر اول‬ ‫دﻳـــﻨـــﻨـــﺪه وار اول‬ ‫ﻋـــــــﻠـــــــﻢ ﻣـــــﻜـــــﺮر‬ ‫ﺻــــــــﯖــــــــﺮه ﻣـــــﺤـــــﺮر‬ ‫ﺑــﻨــﺪۀﺻــﺎﻟــﺢ ﺑــــريام ﻗــﻼﺑــﻪ‬ ‫‪Potpis “Bende-i Ôāliõ Qalāba” je napisano rukom njegovog sina‬‬ ‫.)ﻗﺮﺑﺎ دﻋﺎ( ‪Na istoj stranici nalazi se i Kurban-dova‬‬ ‫‪Na fol.‪stihu (Munāğāt). također na turskom jeziku.

199). od nama nepoznatog autora.‫. 22b – 24b nalazi se pjesma ‫( ﻗﺼﻴﺪۀ ﺟﻔﺮﻳﻪ‬Qa¥íde-i ğifriyya) na turskom jeziku. 26b – 27a nalazi se molitva (dova) ‫( اﻟﺘﺴﺨري اﻟﻌﻈﻴﻢ اﳌﺒﺎرك‬at-Tasêīr al‘aëīm al-mubārak) pomoću Božijih imena na arapskom jeziku. 24b): ‫ﻛﻞ ﻃﻮن ﺳامﻋﻚ ﺟﻮﻫﺮ ﻛــﻼم‬ ّ ‫ﻋـــامن ﺑﺤﺮه داﻟﺪم ﺑﻮ ﻛــﺰﺑﻦ‬ ‫ﻃﺎ اﻳﻠــــﻪ ﻳــﺎده اﻳﻠـــﻪ ﻗﺮارى ﻣﻴﻢ اﻳﻠﻪ ﻣﻔﺘﻮح ﺟﻤﻠﻪ ﻛﻼﻣﻢ‬ ‫ﻛﻞ اي رﺿﺎىئ ﻗﻄﻊ اﻳﺖ ﻛﻼﻣﻰ ﻋــﺎرف اوﻻﻧﻪ ﭘﺲ ﺑﻮ ﻣـــﻘﺎمل‬ ٌ ٌ ‫ﻣﺴﺘﻔﻌﻼت ﻣﺴﺘﻔﻌﻼت ﻣﺴﺘﻔﻌﻼت‬ Na fol. 198 . 25b): ‫ﴎﻳﺮ ﺳﻠﻄﻨﺖ ﺻﺎﺣﺐ اﻟﻘﺪﻳﻢ‬ Završetak (fol.214 Mustafa Jahić Na fol. Meõmed b. prema posljednjem stihu napisao pjesnik Riñā’ī. 27a): . .25a nalaze se stihovi na turskom jeziku.. na turskom jeziku. prepisana grafitnom olovkom. Prije početka rasprave napisano je: ‫ﻫﺬا ﻃﺮﻳﻖ اﺳامء ﷲ ﺗﻌﺎﱃ دﻋﻮة ﻛﺒريه ﺑﻮﻧﺪن اﻋﻼ ﻳﻮﻗﺪر‬ 12 Ova kasida nalazi se i u drugome rukopisu Istorijskog arhiva Sarajeva (R 802. 25b . 27a – 29a nalazi se rasprava pod naslovom ‫أﺳامء ﷲ ﺗﻌﺎﱃ ﰲ دﻋﻮة‬ ‫( ﻛﺒرية‬Asmå’ Allåh fi Da‘wa kabīra). 36b. um. Bayrām b. Prije početka pjesme napisan je naslov: ‫21. Bilješka o prijepisu nalazi se na fol. str. Navedeni naslov nalazi se na početku rasprave.ﺑﺤﺮﻣﺔ ﻫﺬه اﻷﺳامء اﻟﴩﻳﻔﺔ وﺑﴪ اﺳﻤﻚ اﻷﻋﻈﻢ وﺑﺤﻖّ ﻣﺤﻤﺪ وآﻟﻪ أﺟﻤﻌني‬ ّ ّ Raspravu je prepisao Meõmed b. 26a): ‫ﭘـﺎدﺷـﺎه ﻋـﺎمل ﻣـﻠﻮك ﻋـﻈﻴﻢ‬ ‫ﺣﻨﻜﺎرﻣﺰ داﺋﻢ ﻧﴫت ﺑﻮﻟري‬ ‫آل ﻋﺜامن دوﻟﺘﻰ اوﻟﺮ ﴍف ﺑﺎب‬ Na fol. godine. Na fol.‫ﻣﺴﺨﺮ اﻳﺪه ﺟﻚ ﻛﻤﺴﻨﻪ ﻧﻚ آدىن ﻛﻮره ﺳﻚ ﻗﺎچ ﺣﺮف واردر اول ﺣﺮوﻓﻠﺮى اﺳﻢ اﻋﻈﻤﺪه ﺑﻮﻟﻪ ﺳني‬ Završetak (fol. sa uputstvom na turskom jeziku.. Murād Abū Qalāba. 22b): ‫اﻳﺜﺎر اﻳﺪﺳﻢ ﻧﻪ اوﻟﻪ ﺷــﺎﻫﻢ‬ ‫ﺑـﺮﺟﻮﻫﺮ درى اﮔــﻼ ﻣــــﺮام‬ Završetak (fol. koju je.. nakon Dīwāna Õasana Qā’imī-efendīje.26a nalazi se pjesma na turskom jeziku.ﻗﺼﻴﺪۀ ﺟﻔﺮﻳﻪ‬ Početak (fol. 1103/1691-92. u kojoj se tumači magična moć slova u velikim Božijim imenima (ism a‘ëam) i imenima meleka (anđela) kada se koriste u dovi (molitvi) koja se naziva: ‫( دﻋﻮة ﻛﺒرية‬Da‘wa kabīra). 24b . Na fol. Početak (fol. bez naslova. 26b): ‫اﻛﺮ دﻳﻠﺮﺳﻚ اوﻟﻮ ﺑﻜﻠﺮى وﭘﺎدﺷﺎﻫﻠﺮ وﻫﻮاده اوﭼﺎن ﻗﻮﺷﻠﺮى وﺳﻮدﻳىك ﻛﻤﺴﻨﮥ ﺗﺴﺨري اﻳﺪه ﺳﻚ اول‬ ّ . Početak (fol..

Charles Rieu. 29a): . Turbe ovoga derviša nalazi se u gradu Kalkandelenu (Qalqandalan) u Makedoniji. Meõmed b. godine. III. 36b . Bilješka o prijepisu nalazi se na kraju rasprave. Devlet matbaası. 29b – 36b nalazi se rasprava ‫( رﺳﺎﻟﮥ ﻓﺮح ﻧﺎﻣﻪ‬Risale-i Feraõnåme) na turskom jeziku iz astrologije o magičnoj moći slova koja se nalaze u dvadeset Božijih imena. 1360/1941 . godine napisao Šayê Mağduddīn b. XII. Wien. London 1888. 1253. II.Medžmua Bajrama i Mehmeda Kalabe iz Sarajeva 215 Početak (fol. Sadettin Nüzhet. London .15 13 Muôãafā b. Persischen und Türkischen Handschriften der Kaiserlich-Königlichen Hofbibliothek zu Wien. 919/1513. Murād Abū Qalāba. Na fol. Prije početka pjesme nalazi se navedeni naslov. Die Arabischen.Sarajevo 1423/2003. Bursalī Meõmed Ãāhir. ‘Oïmanlı mü‘ellifleri.. ‘Ísā Iliyās al-Aqõi¥ārī (um.1362/1943. Istanbul 1333-1342/1914-1923. 14 15 . 36b. 240. 27a): ّ ‫واﻻ ﺑﻮﻧﻚ ﴍاﺋﻄﻰ واردر ﺻﺎﺣﺐ دﻋﻮت اوﻻن ﻛﻤﺴﻨﻪ اول ﻏﺴﻞ اﻳﺪه وﭘﺎك ﻃﻮﻧﻠﺮﻛﻴﻪ وﺻﺎﻳﻢ اوﻟﻪ‬ .. str. al-Muğallad I-II. sandžak Ôārūêān (Turska). Bektašī şairleri. Cataloque of the Turkish Manuscripts in the Bristish Museum. 37b – 38a nalazi se pjesma ‫( ﻫﻮ دوﺳﺖ‬Hū dost) na turskom jeziku. prema Õāğğī Êalīfi (ÕÊ II.37a nalazi se nekoliko wafqova. Djelo je poznato i pod nazivom ‫( اﻟﺘﺴﺨري اﻷﻛﱪ ﰲ ﻋﻠﻢ اﻟﺤﺮف‬at-Tasêīr alakbar fī ‘ilm al-õarf). Bayrām b. I-III. Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu.3 ‫. Istanbul. Kašf aë-ëunún ‘an asāmī al kutub wa al-funún. 18. 1750. Meõmed b. Murād Abū Qalāba 1301/1883-84. str.. godine. Svezak XII. perzijskih i bosanskih rukopisa. odnosno kvadratića sa upisanim brojevima i slovima koji imaju čarobnu moć liječenja određenih bolesti.)ﻋﲇ ﺑﺎﺑﺎ ﺳﻠﻄﺎن ﻗﻠﻘﺎن دﻟﻦ‬Ime autora nalazi se i u posljednjem stihu pjesme. I-III. I. Na fol. Djelo je. 337-38. Autor pjesme je derviš Sersem ‘Alī Bābā. Bayrām b. Bilješka o prijepisu nalazi se na fol..‫وﺣﺮام ميﻴﻪ وﺣﻴﻮاﻧﺎﺗﺪن ﭘﺮﻫﻴﺰاﻳﺪه‬ Završetak (fol. ‘Abdullāh Kātib Čalabī Õāğğī Êalīfa. Istanbul. prožeta alevijsko-bektašijskim učenjem. godine podignuta je i tekija. I prije početka pjesme spominje se ime ovoga derviša i grad Kalkandelen (‫ﻧﻔﴗ ﴎﺳﻢ‬ ‫ . 1930. Katalog arapskih. godine a prema drugim izvorima. fol. Mustafa Jahić. 967/1559-60) iz Aqõi¥āra.. Gustav Flügel. turskih.13 Prepisao Meõmed b. 7433/3.ﺑﺤﻖ ﻳﺎ ﻣﺎﻟﻚ اﻓﻌﻞ ﻣﺎ أﻣﺮﺗﻚ ﺑﻪ وأوﻛﻠﻚ ﻋﻠﻴﻪ ﺑﻄﺮﻓﺔ اﻟﻌني، اﻟﻌﺠﻞ 3 اﻟﺴﺎﻋﺔ 3 اﻟﻮاﺣﺎ‬ ً Raspravu je prepisao Meõmed b. Bd. Na fol. Kalkandelen je turski naziv za grad Tetovo u Makedoniji.14 U blizini turbeta 1538. 1865-67. Poznat je i pod imenom Êarabaãī Sulãān. 1253) 953/1546. 36b. umro je 977/1569-70.

str. Prije početka pjesme i u posljednjem stihu nalazi se ime autora pjesme. str.. Prije početka pjesme i u posljednjem stihu nalazi se ime autora pjesme. 41a – 41b nalazi se pjesma ‫( ﻏريه ﻧﻈﺮ ﻗﻠﻤﻪ ﻛﻞ آدﻣﻪ ﺑﺎق‬Gayre nazar kılma gel Adem’e bak) na turskom jeziku. napisao Šāh İsmā‘īl ‘Abū al-Muëaffar b. koju je napisao Kalender (Qalandar) ‘Abdal (živio najkasnije u XIX stoljeću). Šayê Õaydar b. str. Sadettin Nüzhet. narodni turski pjesnik iz šesnaestog stoljeća.19 Na fol. Prije početka pjesme i u posljednjem stihu nalazi se ime autora pjesme. 38a -38b nalazi se pjesma ‫( ﻭﱄ ﻛﻮردوم‬Velí’yi gördüm) na turskom jeziku. prožeta alevijsko-bektašijskim misticizmom. Pir Sultan Abdal – Bütün Şiirleri. prožeta misticizmom.216 Mustafa Jahić Na fol. Prije početka pjesme i u posljednjem stihu nalazi se ime autora pjesme. Agustos 2004. prožeta alevijsko-bektašijskim misticizmom (ta¥awwufom). narodni turski pjesnik iz šesnaestog stoljeća. prema posljednjem stihu. str. Šayê Ğunayd a¥-Ôafawī. pod čijim je vođstvom šiizam duodecimalijskog mezheba (dvanaest imama) postao zvanični mezheb u državi. 40b – 41a nalazi se pjesma ‫( اوﻳﻮر اﻳﻜﻦ اوﻳﺎردﻳﻠﺮ‬Uyur iken uyardılar) na turskom jeziku. 134-35 i 163-64. prožeta alevijsko-bektašijskim misticizmom.104-106. koju je također napisao pjesnik Dertlī. prožeta alevijsko-bektašijskim misticizmom (ta¥awwufom) Hadži Bektaša Velije (Hacı Bektaş Veli). Onuncu Basim.18 Na fol. bez naslova. 40a – 40b nalazi se pjesma ‫( ﻗﺮﻗﻠﺮ ﻣﻴﺪاﻧﻨﻪ واردم‬Kırklar meydānına vardım) na turskom jeziku. . koju je napisao pjesnik Dertlī.1524). Na fol. 158-59. Bektašī şairleri. 39a – 39b nalazi se pjesma ‫( ﭼﻼن ﻣﺮﺗﴣ ﻋﻠﻴﺪر‬Çalān Murtezā ‘Alī’dir) na turskom jeziku. koju je napisao Pīr Sulãān ‘Abdal. prožeta alevijsko-bektašijskim misticizmom. osnivač safavidske države u Iranu. 191-92. Özgür Yayinlari.16 Na fol. Bektašī şairleri. str. Šāh İsmā‘īl je. Sadettin Nüzhet. 41b nalazi se pjesma na turskom jeziku. poznat kao Šāh İsmā‘īl Êaãā’ī (1487. Na fol. Ime autora pjesme nalazi se i prije početka pjesme.39a nalazi se pjesma ‫( ﻗﺮﺑﺎن ﺑرياﻣﻰ‬Qurbān bayrāmı) na turskom jeziku.17 Na fol. Isto.1524). Cahit Öztelli. Pjesma je poznata i pod imenom ‫( دون ﻛﺠﻪ‬Dün gece). inače. Pjesmu je. koju je napisao Šāh İsmā‘īl Êaãā’ī (1487. koju je napisao pjesnik Šāhī. Međutim u literaturi se kao autor ove pjesme navodi i Pīr Sulãān ‘Abdal. prožeta alevijsko-bektašijskim misticizmom. 16 17 18 19 Isto. 38b . Pjesma se navodi i pod imenom ‫( درت ﻗﺎﭘﻮ‬Dört kapu). Prije početka pjesme i u posljednjem stihu nalazi se ime autora pjesme. Prije početka pjesme i u posljednjem stihu nalazi se ime autora pjesme. osnivača bektašijskog reda. 347-48.

41. godine). Na fol. Na fol.. Autor pjesme je osmanski pjesnik Sayyid ‘Imåduddīn Nasīmī (pogubljen 820/1417. prožeta alevijsko-bektašijskim misticizmom (ta¥awwufom).. 51b . 46b nalazi se pjesma na turskom jeziku od sedam stihova.s. str. koju je napisao turski narodni pjesnik Åhū Bābā (živio u sedamnaestom stoljeću). 44a -45a nalaze se kvadranti (wafqovi) sa upisanim magičnim brojevima i slovima. 45b . 11-13. od poslanika Adema. Navedeni naslov nalazi se prije početka pjesme. 48b nalazi se nakšibendijska ilahija. str.)ﻗﺼﻴﺪة ﻟﺤﴬ اﻟﻨﺒﻲ ﻋﻠﻴﻪ اﻟﺼﻠﻮة واﻟﺴﻼم‬ Na fol. Fol. 48a je neispisana. Na fol. Na fol. 47b nalaze se krupnim slovima ispisane određene vrste ljudskih svojstava. Isto. Na fol.51a nalazi se na turskom jeziku hronološki ispisana historija svijeta prema značajnim godinama. koju je napisao turski narodni pjesnik Åhū Bābā (živio u sedamnaestom stoljeću). 42a .21 20 21 Isto.52b nalazi se pjesma ‫( دﺳﺘﺎن آﻫﻮ ﺑﺎﺑﺎ‬Dastān-i Åhū Bābā) na turskom jeziku.). . Na fol. Na fol.20 Na fol.s. a.53b nalazi se pjesma pod naslovom ‫ﺑﻮﺳﻨﻪ وى ﻣﻴﻜﻮﻳﺪ در ﻣﺪح‬ ‫( ﺑﻜﺘﺎﺷﻴﻠﺮ‬Būsnawí míkūyed der madõ bektašíler) na turskom jeziku.46a nalazi se više pojedinačnih stihova i izreka na turskom jeziku. do seobe poslanika Muhammeda. 49a . 46a nalazi se i kraća kasida na turskom jeziku od tri stiha posvećena Õiñru (‫. a. Na fol. Među njima i ime “Bende-i āl-i ‘abā Meõmed Nūrī Qalāba”. 53a nalazi se pjesma ‫( ﻧﺴﻴﻤﻰ در ﻣﺪح ﺑﻜﺘﺎﺷﻴﻠﺮ‬Nesímí der medõ bektašíler) na turskom jeziku u kojoj se hvali sufijsko učenje bektašijskog derviškog reda.43a nalazi se pjesma ‫( دﺳﺘﺎن آﻫﻮ ﺑﺎﺑﺎ‬Dastān-i Åhū Bābā) na turskom jeziku prožeta alevijsko-bektašijskim učenjem. Na fol. koju je napisao pjesnik ‘Ašiq Lazīzī. Navedeni naslov i ime autora nalaze se prije početka pjesme a ime autora i u posljednjem stihu. Na fol. u kojoj se hvali sufijsko učenje bektašijskog derviškog reda. 47a nalazi se tekst na arapskom jeziku u kojemu se slavi vjerovjesnik Muhamed (a. Navedeni naslov nalazi se prije početka pjesme a ime autora i u predzadnjem stihu. iz Meke u Medinu. 43b nalazi se pjesma na turskom jeziku ‫( در ﻣﻘﺎم ﻗﻠﻨﺪر ﻟﺰﻳﺰي‬Dermaqām-i qalandar Lazīzī). koju je napisao pjesnik koji se u svojim pjesmama predstavlja samo kao Būsnawī.Medžmua Bajrama i Mehmeda Kalabe iz Sarajeva 217 Na fol. 53a .s.

54a . ‫ﻛﺘﺒﻪ اﻟﻔﻘري اﻟﺤﻘري اﻟﻀﻌﻴﻒ اﻟﻘﻼﺑﻪ ﺻﺎﻟﺢ ﺑﺎﻳﺮام اﺑﻦ ﻗﻼﺑﻪ اﻟﺤﺎج ﺣﺎﻓﻆ ﻣﺤﻤﺪ ﺣﺴﺎم)!(، ﻏﻔﺮ ﷲ‬ ّ . Na fol. . Būsnawīja. Ime autora nalazi se u pretposljednjem stihu pjesme. koju je napisao pjesnik Qazak ‘Abdal (um. Na kraju stihova Šamsīja Tibrīzīja (fol. ‘Alī al-Malāãī (živio 1027/1618 . koji je pisao poeziju pod pseudonimom Muõibbī: ‫اوﳌﻴﻪ دوﻟﺖ ﺟﻬﺎﻧﺪه ﺑﺮ ﻧﻔﺲ ﺳﺤﺖ ﻛﺒﻰ‬ ‫اوﳌﻴﻪ وﺣﺪت ﻣﻘﺎﻣﻰ ﻛــﻮﺷﻨﻪ ﻋﺰﻟﺖ ﻛﺒﻰ‬ ‫ﺧﻠﻖ اﻳﭽﻨﺪه ﻣﻌﺘﱪ ﺑﺮ ﻧﺴﻨﻪ ﻳﻮق دوﻟﺖ ﻛﺒــﻰ‬ ‫ﻛﺮ ﺣﻀﻮر اﻳﺘﻤﻚ دﻳﻠﺮﺳﻚ ﻫﻲ ﻣﺤﺒﻰ ﻓﺎرغ اول‬ Ispod ove pjesme potpisan je kao prepisivač Meõmed Nūrī Qalāba. Fol.54a nalazi se pjesma ‫( دﻋﺎﳻ اﻣﺎم‬Du‘ās-i imām) na turskom jeziku. Ğawābīja. Wīrānīja.1105/1694). 53a): ‫ﴎ ﻣﻌﺮاج ﻣﻈﻬﺮى ﻋﺮﻓﺎﻧﻴﺪر ﺑﻜﺘﺎﺷﻴﻠﺮ‬ ّ ‫ﻓﻘﺮ ﻓﺨﺮى رﻣﺰﻳﻨﻚ درﺑﺎﻧﻴﺪر ﺑﻜﺘﺎﺷﻴﻠﺮ‬ Završetak (fol. 54b . godine.١٢٤٨ ‫ذﻧﻮﺑﻪ وﺳﱰ ﻋﻴﻮﺑﻪ ﰲ اﻟﺪﻧﻴﺎ واﻵﺧﺮة ﻳﺎ ﻏﻔﻮر ﻳﺎ رﺣﻤﻦ، ﺑﺎمتﺎم ﺳﻨﻪ ٦٧٢١. Rif ‘ata. među poezijom navedenih pjesnika. 59a je bez teksta. 53b . prožeta alevijsko-bektašijskim misticizmom (ta¥awwufom). živio 1821-1889). Na fol.?).218 Mustafa Jahić Početak (fol. 54b) potpisan je kao prepisivač Sarāy-Bosnali Meõmed Nūrī Qalāba.60a nalazi se pjesma na turskom jeziku osmanskog pjesnika Kāëim-paše (vjerovatno Mūsā Kāzim-paša. 56b. Êālida-efendīje.58a nalaze se stihovi pjesnika Šamsīja Tibrīzīja. 53b): ‫ﻛﻨﺖ ﻛﻨﺰ ﺣﺠﺘﻮ ﺑﺮﻫﺎﻧﻴﺪر ﺑﻜﺘﺎﺷﻴﻠﺮ‬ ّ ‫ﻣﺠﺮد ارواح ﻗﺪس رﻫﱪى ذات ﺻﻔﺎت‬ ‫واﻗﻒ اﴎار اﻳﻜﻦ ﻗﻴﻞ ﺑﻮﺳﻨﻪ وى ﺟﺎﻧﻚ ﻓﺪا‬ ‫ﭼﻮن ﺷﻬﻴﺪى ﻛﺮﺑﻼ ﻗﺮﺑﺎﻧﻴﺪر ﺑﻜﺘﺎﺷﻴﻠﺮ‬ Na fol. Qalāba al-õāğğ õāfië Meõmed Õusām i da je isti rođen 1248/1832-34. 59b . Na fol. bende-i āli ‘abā. Rāhīja. Na fol. Riñā’īja. 60b nalazi se bilješka krupnim slovima ispisana iz koje se razumije da je prepisivač prethodnih tekstova Qalāba Ôāliõ Bayrām b. وﻻدمتﻚ ﺗﺎرﻳﺦ ﺳﻨﻪ‬ Na istome mjestu neko (vjerovatno sin Mu¥ãafā Õilmī) je naknadno napisao i godinu smrti Ôāliõa Bayrāma Qalābe: 1303/1885-86. koju je u formi gazela napisao Niyāzī Mi¥rī Meõmed b..54b nalazi se pjesma ‫( واﻋﻆ‬Vā‘ië) na turskom jeziku. nalaze se dva stiha sultana Sulejmana Veličanstvenog (Qānūnī). da bi neko precrtao navedenu godinu a dopisao 1301/1883-84. Na fol. 58b nalazi se prigodna dova. Na fol. Turābīja i Šawqīja.

48b. 61a nalazi se prijepis pisma na turskom jezikuÃopūz-bābe. 63a): ‫اي ﻏــﺎزﻳــﺎن اي ﻏــﺎزﻳــﺎن‬ ‫ﺣﺸﻨﻮد اوﻟﻪ ﺳﻴﺰدن ﻫامن‬ ‫ﻓــﺘــﺢ ﻋﻠﻜﺴﻨﺎچ اﻳــﭽــﻮن‬ ‫ﻏـــﺎزﻳـــﻠـــﺮه ﺑـــــﺮ ﻟﻄﻔﻠﺮ‬ ١٢٩٢ ‫ﺳﻨــــــــﻪ‬ ‫ﺗﱪﻳﻜﻪ ﻛﻴﺖ)؟( وار اى ﺻﺒﺎ‬ ‫ﺗــﺎرﻳــﺨــﻨــﻰ ﻗــﻴــﻞ آرﻣــﻐــﺎن‬ Na fol. 73a . Pjesmu je. Na fol.ﺗﺮﺟﻴﻊ ﺑﻨﺪ‬Na fol. 69b): ‫اﻧﺘﻬﺎ ﻗﻴﻠﻮب ﺟﻮر ﻣﺴﻜني اﻳﻠﺪى ﭘﺎﻳﺎن ﻣﻴﻢ‬ Završetak (fol.73a nalazi se duža pjesma na turskom jeziku pod naslovom: ‫( ﻗﺼﻴﺪۀ ﺟﻔﺮﻳﻪ‬Qa¥īde-i Ğifriyya). 63b . između ostalog. 62a . od nama nepoznatog autora. ‫ﺷﻌﺮاى ﺑﻨﺎﻣﺪن ﻗﺮق)!( اﻏﺎﺟﲆ ﻣﻔﺘﻰ زاده ﺻﺎﺣﺐ اﻣني اﻓﻨﺪﻳﻨﻚ ﻋﻠﻜﺴﻨﺎچ ﻓﺘﺤﻨﻪ داﺋﺮ ﺗﻨﻈﻴﻢ‬ (١٢٩٢ ‫اﻳﺘﺪﻳىك ﺗﺎرﻳﺦ ﻧﻔﻴﺴﺪر )ﺳﻨﺔ‬ Početak (fol. 73a): ‫ﺣﻠﻮﺗﻨﺪه ﺗﺎﻛﻴﺠﻪ اوﺗﻮرﺳﻪ ﻫﺠﺮان ﻣﻴﻢ‬ ‫ﻗﻨﺪه ﻋﺰم اﻳﺘﺴﻪ ﻗﻔﺎدار ﭼﻬﺎر ﻳﺎر اوﻟﻪ‬ ‫ﻫﻢ رﺟﺎل ﷲ اﻳﻠﻪ ﺣﴬ اوﻟﻪ داﺋﻢ رﻫﱪى‬ Na fol. godine. koji je napisao jedan od posljednjih turskih klasičnih pjesnika ‘Abdulõamīd Ñiyā Pāšā (um. 69b .63a nalazi se pjesma ‫( ﻋﻠﻜﺴﻨﺎچ ﻓﺘﺤﻰ‬Aleksinac fetõi). govori o borbama bosanske i austrijske vojske. 1295/1878). Na fol. izmiješanih poglavlja tako da spjev počinje osmim poglavljem djela ‫ ﺗﺮﻛﻴﺐ ﺑﻨﺪ‬a završava prvim poglavljem spjeva ‫ . 74a . 62a): ‫اي ﻟﺸﻜﺮى آﺗــﺶ ﻓﺸﺎن‬ ‫ﻣﺤﺒﻮب رب اﻧــﺲ وﺟــﺎن‬ Završetak (fol. 76a nalazi se ista sufijska nakšibendijska ilahija koja se nalazi i na fol. 61b nalazi se dvanaesto poglavlje spjeva ‫( ﺗﺮﻛﻴﺐ ﺑﻨﺪ‬Terkīb-i bend). Na fol. U pjesmi se. u kojoj se govori o osvojenju Aleksinca u Srbiji 1292/1876. Početak (fol. .75a nalazi se dova na turskom jeziku ‫دﻋﺎء ﺟﻮﻟﺒﻨﺪ‬ Na fol. 1295/1878) 1859. Na fol.69a nalaze se djela ‫( ﺗﺮﻛﻴﺐ ﺑﻨﺪ‬Terkīb-i bend) i ‫ﺗﺮﺟﻴﻊ ﺑﻨﺪ‬ (Terğī‘-i bend).74a nalaze se dvije dove (molitve) kojima se moli za pomoć muslimanima u borbi protiv neprijatelja i nevjernika.Medžmua Bajrama i Mehmeda Kalabe iz Sarajeva 219 Na fol. Oba djela napisao je na turskom jeziku jedan od posljednjih klasičnih turskih pjesnika i pionir u približavanju zapadne kulture turskom društvu ‘Abdulõamīd Ñiyā-pāšā (um. napisao Aġağalı Muftī-zāde. prema tekstu prije početka. 61b nalazi se dvanaesto poglavlje spjeva ‫( ﺗﺮﻛﻴﺐ ﺑﻨﺪ‬Terkīb-i bend). godine od strane turske vojske.

‘Alī b. I.82b nalazi se više hadisa poslanika Muhammeda. Na fol. napisao Ibrāhīm Riñā’ī.89b nalazi se spisak nekih poznatih bosanskih šejhova. Katalog arapskih. Muõammad aã-Ãå’ī alÕåtimī. u kojoj se hvale stanovnici Bosne. 88b .84b nalaze se izvodi iz nekih djela na turskom jeziku i kraće dove (molitve).23 Pjesma se sastoji od šest stihova. 80b . . 1398/1978. I-III. 86a nalazi se jedna fetva i tri stiha na turskom jeziku. Na fol. turskih. jedan od bliskih aga Õekimoğlua ‘Alī-pāše.1748. Dimašq. pisaca i šehida.638/1240). učenih ljudi. 77a . uleme. Autor pjesme spominje da je više puta posjećivao Bosnu ističući da u Bosni ima mnogo dobrotvora. 593 i 769-72. 23 . godine). Na fol. Fihris maêãūãāt Dār al-kutub aë-Ëāhiriyya. 85a . Početak (fol. um. 86b . Na fol. 90a nalazi se pjesma medhija (madõiyya) na turskom jeziku ‫ﺑﻮﺳﻨﻪ‬ ‫( اﻫﺎﻟﻴﻨﻚ ﺣﻘﻨﻪ ﻣﺪﺣﻴﮥ دﺳﺘﺎين‬Bosna ehålinin haqqina medõiye-i deståni). London . 1868. ‘Alī al-Malāãī (1027/1618 1105/1694). evlija. Niyāzī Mi¥rī Meõmed b. Stranice 87b i 88a su bez teksta. 1425/2004.Sarajevo.87a nalaze se deset stihova na turskom jeziku. šehida. Dova je poznata i pod nazivom ‫( ﺣﺰب اﺑﻦ ﻋﺮيب‬Õizb Ibn ‘Arabī) i ‫( ﺣﺰب اﻟﻌﻨﺎﻳﺔ ﳌﻦ أراد اﻟﻮﻻﻳﺔ‬Õizb al-‘ināya li man yurīd al-wilāya).220 Mustafa Jahić Na fol. Na fol. Haso Popara. ‫ﺑﻮﺳﻨﻪ ﴎاﻳﻚ دورن ﻗﺼﺒﻪ ﺳﻨﺪه واﻃﺮاﻓﻠﺮﻧﺪه زﻳﺎرﺗﻜﺎﻫﻠﺮى ﻋﲆ ﻗﺪر اﻟﻄﺎﻗﺔ ﺗﺤﻘﻴﻖ اﻳﺘﻤﺶ اوﻟﺪﻳﻐﻢ‬ . 87a nalazi se ilahija koju je spjevao turski sufijski pjesnik. šejh halvetijskog reda. 7686/7. 90a): ‫ﺑﻮﺳﻨﻪ واﻟﻴﴗ ﻫﻜﻴﻢ)!( اﻏﲆ ﭘﺎﺷﺎﻧﻚ اﻳﭻ اﻏﺎﻟﺮى اﺗﺒﺎﺳﻨﺪن اﺑﺮاﻫﻴﻢ رﺿﺎﺋﻴﻨﻚ آﺛﺎر وﺑﻮﺳﻨﻪ اﻫﺎﻟﻴﻨﻚ‬ .80b nalazi se duža dova (molitva) sufijskog sadržaja ‫اﻟﺪور‬ ‫( اﻷﻋﲆ‬Ad-Dawr al-a‘lå) koju je na arapskom jeziku napisao aš-Šayê al-Akbar Muõyiddīn Abū ‘Abdullåh Muõammad b. godine.s. 86b nalazi se nabožna pjesma (ilahija). Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu. Pjesmu je. at-Taôawwuf.‫وﺑﻌﻀﻠﺮﻳﻨﻚ ﻧﺎم وﺷﻬﺮﺗﻴﻠﻪ ﺑﺮاﺑﺮ اﺷﺒﻮ ﻣﺠﻤﻮﻋﺪه ﻋﺮض وﺑﻴﺎن اوﻟﻨﺪى‬ Na fol. Ibn al-‘Arabī (živio 560/1166 . Svezak XIII. gazija.22 Na fol. 83a . prema uvodnom tekstu. autora i dobrotvora. a. Na fol. Na fol. Õekimoğlu ‘Alī-pāšā bio je namjesnik u Bosni sa dva prekida u periodu 1735. perzijskih i bosanskih rukopisa.‫ﺣﻘﻨﻪ ﻣﺪﺣﻴﮥ دﺳﺘﺎﻧﻴﺪر‬ 22 Muõammad Riyāñ al-Māliõ.85b nalazi se pjesma na turskom jeziku alevijskobektašijskog pjesnika Turābīja (‘Alī Dede.

str. Međutim pjesma koju zajedno sa prijevodom navodi Handžić mnogo je kraća od pjesme u ovoj medžmui. 59b . Islamska epigrafika.91b nalazi se pjesma na turskom jeziku ‫ﴎاى ﺑﻮﺳﻨﻪ اﻫﺎﻟﻴﻨﻚ‬ ‫( ﺣﻘﻨﻪ دﺳﺘﺎن‬Saråy Bosna ehålinin õaqqina deståni).60a. 93b . Mehmed Handžić.. 273 . Glasnik Islamske vjerske zajednice. Mezar mu se nalazi do ulaza kraj munare Gazi Husrev-begove džamije. God. “Sarajevo u turskoj pjesmi”. XI.. 24 H. sin Meõmed Behdžet-efendīje a unuk Mu¥ãafā-efendīje. str. 91b): ‫دﻳﻦ ودوﻟﺖ ﺻﺎدق اﻳﺪى دامئﺎ ﺧﺎﺻﻴﻠﻪ ﻋﺎم‬ ‫ﻣﺴﺘﺠﺎب اﻟﺪﻋﻮه اوﻟﺪى ﺑﻮﻳﻠﻪ در ﺧﻠﻘﻰ ﴎاى‬ ً ‫ﺻﻘﻼ دﺷـامﻧﺪن اﻟﻠﻬــــﻰ ﺟﻤﻠﺔ ﺑﻮﺳــﻨﻪ ﴎاى‬ ‫ﻋﻠﻤـﻴﻠﻪ ﻋـﺎﻣﻠﻠﺮ اﻳﻠﻪ دﺧــﻰ اﻫﻞ ﷲ اﻳــﻠﻪ‬ ‫ﺗﺎﻛﻴﺎﻣﺖ ﻛﻮﻧﻨﻪ دك ﺷﻦ وﻣﻌﻤﻮر اﻳـﺪه ﺣﻖ‬ Na fol.Medžmua Bajrama i Mehmeda Kalabe iz Sarajeva 221 ّ ‫ﻫﻢ ﻣﺤﻘﻘﻪ اﯕﻼﻳﻮب دﻳﻨﻠﺪﻳﻐﻢ اوﺻﺎﻓﻠﺮى‬ ‫ﻃﺎﻗﺘﻢ ﻳﺘﺪﻳﻐــﻰ دﺧــﻰ اﻳـــﻠﺪم ﺑﻴﺎﻧﻨــﻰ‬ Završetak (fol. Opširnu biografiju ovoga skromnog asketskog derviša nakšibendijskog reda. Između ostalog bio je i mutevelija Gazi Husrev-begova vakufa. 90a .24 Početak (fol. Bayrām. M. zajedno sa ovom pjesmom. u kojoj slavi i hvali Mawlānā Meõmeda Êusrawa. ista kao i na fol. donosi Mehmed Handžić. godine. . Broj 11 i 12. u kojoj se hvale stanovnici Sarajeva. Rođen je u Sarajevu 1238/1823. Sastoji od sedamnaest stihova i uglavnom svi se nalaze u pjesmi od trideset stihova. koja se nalazi u ovoj medžmui. Autor pjesme je Meõmed Riñā’ī Mutevelić. kao što su Gazi Skender-paša i Gazi Husrev-beg. Sarajevo. septembra 1853.276.93a nalaze se bilješke o načinima ostvarivanja želja i potreba. među kojima se posebno ističu učeni i vrijedni ljudi te grad Sarajevo sa objektima koji se u njemu nalaze i njegovi dobrotvori.94a nalazi se pjesma pjesnika Kāëima. 302 .prosinac 1943. Ispod pjesme nalazi se bilješka koju je sačinio Meõmed Nūrī Abū Qalāba b. neki u nešto izmijenjenom obliku. 90a): ‫آل ﻋﺜامن اوﻟﻜﺎﺳــﻨﺪه ﺷﻬﺮ ﻳﻜﺘﺎ در ﺳـــﺮاى ﻣﻌﺪىن ﻋﻠﻢ وﻓﻀﺎﺋﻞ ﺷﻬﺮ ﺑــﻰ ﻫﻤـﺘــــﺎ ﴎاى‬ ‫وﻃــﻨــﻚ ﻣــﺤــﺎﻓــﻆ ﺳــﻦ ﻣﻠﻜﻚ اﺑﻘﺎﺳﻨﻪ‬ ‫داﺋــــــﻢ ﻓـــﻜـــﺮ اﻳــــــﺪر ﺧــﻠــﻘــﻰ ﴎاى‬ Završetak (fol. godine a umro 1269/20. Na fol.304. 90a): ‫ذﻫﻨﻤﻰ ﴏف اﻳﻠﺪﻳﻢ اﻳﻮﺟﻪ اﻳﺘﺪم دﻳﻘﺘﻰ‬ ‫ﭼﻮق زﻳﺎرت اﻳﻠﺪم ﺑﻠﺪﻳﻢ دﺧﻰ ﺗﻌﺪادﻧـﻰ‬ ‫روح اﻃﻴﺒﻠﺮﻧﻪ ﺑﺮ ﻓﺎﺗﺤﮥ اوﻗﻮﻏﻞ وﺳﻼم‬ ‫ﻛﻮش اﻳـﺪن اﺣﺒـــﺎ اوﻟﺴﻮن ﺷــﺎدﻣـﺎن‬ ‫ﺳــﺮاﻳﻚ ﻣـﺪﺣﻨـــﻰ اﻳــــﻠﺪم ﺑﻴـــــﺎن‬ Na fol. Mujezinović. 92a .. zbog čega je i dobio ime Riñā’ī. studeni .

222 Mustafa Jahić Na fol. Značaju medžmue doprinosi i činjenica da se u njoj nalaze još i pjesme čije autorstvo nismo utvrdili. Listovi 95 . Posebna karakteristika ove medžmue je i u tome što značajnom zastupljenošću poezije alevijsko-bektašijskog učenja pokazuje i na postajanje pristalica takvoga učenja u Bosni i Hercegovini u navedeno vrijeme. treba reći da je ova medžmua. Among such manuscripts is majmua from the oriental collection of Historical Archive in Sarajevo registered under the number R 301. alevijsko-bektašijsko učenje Summary Majmua of Bajram and Mehmed Kalaba from Sarajevo Majmua (mağmú’) as a specific type of manuscript exists in BosnianHerzegovinian cultural heritage in Oriental languages. Na kraju. Bosna. notes and some short treatises mainly from astrol- . Ključne riječi: Bajram Kalaba. 101b nalazi se nekoliko stihova na turskom jeziku. Na fol. 94b nalazi se pjesma ‫( آﺗﴙ ﻋﺸﻘﻪ‬Ateš-i ‘ašqa) na turskom jeziku prožeta alevijsko-bektašijskim učenjem. koju je napisao osmanski pjesnik i mistik Sayyid ‘Imåduddīn Nasīmī (pogubljen 820/1417). The manuscripts of this majmua presents a collection of different types of poems. Sarajevo.99 su bez teksta. Na fol. Majmua originates from the middle of the ninetinth century. 100b nalazi se pokušaj kaligrafskog izražavanja Qalābe. kulturna baština. ali je sasvim izvjesno da su ih napisali autori bosanskog porijekla. single verses. Zbog toga ova medžmua predstavlja značajan izvor za dalja pročavanja bosanskohercegovačke kulturne baštine. prožetih misticizmom. Pjesmu je prepisao Abū Qalāba Mu¥ãafa Õilmī (bilješka na kraju pjesme). Mehmed Kalaba. medžmua. The owners and copyists of majmua are Bayram Salih Qalaba and his son Mehmed Nuri Qalaba from Sarajevo. s obzirom na to da se u njoj nalazi poezija nekih manje poznatih bosanskih autora. vlasnika ove medžmue. od posebnog značaja za istraživanje bosanskohercegovačke kulture baštine i kulturne povijesti u cjelini.

we predict that he was the follower or sympathizer of such teachings. this majmua as a source for future research. daughter Fatima and Utman Spahić in year 1286/1869. written in Turkish language. . as well as note in which some well known personalities are mentioned. Having in mind this and the fact that in a few places in his manuscript he himself signed as Bende-i al-i ‘aba Mehmed Nuri Qalaba ‘’ slave (the follower) of the people of robe Mehmed Nuri Kalaba’’. or nothing. the followers of alevi-bektaši teachings. For example in this madjmua we can find poems written in Turkish language. An important part of the majmua contains poetry of Ottoman authors. Because of that. of it content. This majmua also contains one poem in which Bosnia is praised (Bosna ehålinin haqqina medõiye-i deståni) in Sarajevo (Saråy Bosna ehålinin õaqqina deståni) and mentioned the battle between Bosnian and Austrian solders (Qa¥īde-i Ğifriyya). this majmua became very important for Bosnian-Herzegovinian cultural heritage. Among them is one of Bosnian author who identifies himself only as Bosnawi. The songs of this type were mainly copied by Mehmed Nuri Qalaba.Herzegovinian cultural heritage. Since in this majmua we can find poem of some Bosnian-Herzegovinian authors about which we know very little. which is in fact will (testament) to the sons Mehmed Šukri and Mustafa Hilmi written by their father Salih Bayram Qalaba after death of their mother Nuriyya-hanim. presents one of the crucial documents of Bosnian .Medžmua Bajrama i Mehmeda Kalabe iz Sarajeva 223 ogy.

.

alimi.sarajevski kadija. Mula Mustafa Ševki Bašeskija. književnici. Spahe. Traljića i drugih otrgnuti su od zaborava mnogi ugledni Bošnjaci: državnici. vakifom i kaligrafom hafizom Muhammedom Bakijem Džinom. Vajzovići. Tek u novije vrijeme pokazuje se nešto više interesa za naše zaslužne ljude. Kreševljakovića. doselili iz Banje Luke. kaligraf i bibliofil Mnoge ličnosti iz historije Bosne i Hercegovine i Bošnjaka ostale su do danas za širu javnost nepoznate. Handžića. ali su se bavili i trgovinom. Unatoč tome mnogo je zaslužnih Bošnjaka i do danas ostalo nepoznato. i danas nosi naziv Džinin sokak ili Džinina ulica. Sarajevo. Ovo je pokušaj da se prezentira biografija hafiza Džine i da se valorizira njegov dopinos islamu i društvu u kojem je živio i djelovao te da se kaže nešto o njegovim precima i potomcima. Hasandedića. sudskom strukom. prema porodičnoj tradiciji. umjetnici.. a jedna ulica pri dnu te mahale. Ljetopis (Prevod s turskog.Ahmed Mehmedović HADŽI HAFIZ MUHAMMED BAQI DŽINO-ZADE .2 Kao age bili su obavezni učestvovati u odbrani Bosne i Hercegovine i odazivati se na vojne obaveze. muftije. 1987. 180. O hafizu Bakiju do danas nije napisan zaseban tekst. zanatstvom. vakif. po njima. uvod i komentar Mehmed Mujezinović). Spominjani su samo usputno u radovima gore navedenih i drugih istraživača. muderrisi. Hadži hafiz Muhammed-efendija Baki pripadao je uglednoj. Takav je slučaj i sa kadijom. str. Bašeskija bilježi da je 1779. 1 2 U izvorima se nailazi na dva oblika ovog prezimena: Ûíno i Ûíno-zåde (Džinić). Šabanovića. ali su izostale njihove potpunije biografije. vakifi. Husedžinovići i druge. aginskoj sarajevskoj porodici Džino (Džinić)1. . U banjalučko-sarajevske porodice spadaju i Đumišići. Džine su stanovali u mahali mesdžida Kebkebir hadži Ahmeda na Kovačima. čiji su preci. knjigovezac i knjigovezački ćehaja za koga kaže da “u knjigovezačkom zanatu bijaše pravi majstor” i da je “umro od iznemoglosti i starosti”. godine u Sarajevu umro neki Džino. Zahvaljujući radovima Bašagića. o kojem ovdje govorimo. Džine su uglavnom bili posjednici.

Na drugom listu rukopsa R-107 iz Zbirke orijentalnih rukopisa Provincijalata hercegovačkih franjevaca u Mostaru ispisana je jedna pjesma u kojoj se spominje Sarajevo i Salih-efendija Džino. a ukopana je u mezarju na Kovačima. turskih.3 Titula čelebi svjedoči o tome da je Ahmed-efendija Džino bio učen i uvažavan čovjek. Abdullah Škaljić. koji je bio oženjen Ummi Gulsum-hanumom. Njegov sin ga imenuje hasećijom. godine stigla carska zapovijed da se to učini. Džine se presabraše. Sarajevo. hasećija. 31. Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine II.). kćerkom Mustaj-bega Džennetića. 334. 1957. 4 U izvorima se spominje i Muhammed Bekir-efendija (možda je krivo pročitano. Glasnik VIS-a. a treba Muhammed Baki-efendija). Vladislav Skarić. Sarajevo 2000. vjerovatno amidža hafiza Bakija. jednog od najuglednijih i najimućnijih ljudi iz sarajevske prošlosti..600 groša. 1805. Oni su prihode od te zakupnine dijelili napola sa ženom princa. godine sa još 3 4 5 6 7 8 Bakir Tanović. XXVII/1964. .8 Bašeskija se o njemu u svom Ljetopisu lijepo izražava: „Hadži-Muhammed Džino. Ummi Guslum je umrla 1878. str. koji je kao svjedok potpisan na vakufnami Salih-age Ćurčića od 29.. Sarajevo. godine pa nadalje. novembra 1736. bio zakupnik badž-pazara u Sarajevu.6 Od ostalih Džina ukopanih na istom mjestu Mujezinović je evidentirao Munla Numana Džinu (u. Katalog arapskih. Sarajevo. str.. čime je stekao pravo na titulu age. Na hadždž je putovao 1783. pa je 1817. Turski je lijepo govorio. 1800. pa joj poslaše 1. Prijepis je iz 1757. Družio se s vezirima. rukopis. Tabi-Safom. Bijaše pametan. od 1785. koji je skupa s bratom Huseinagom. 1977. 1985. popularan čovjek. Hivzija Hasandedić. 1961. str. Za 32 godine braća Džine nisu u Istanbul slali sultaniji njen dio. rukopis. godine. br. Umro je kao putnik u Beogradu’’. 150. Bio je darežljiv. str. 65.. što znači da je ranije služio kao pripadnik odabranog odreda vojske na dvoru. godine. 7-9. Ćurčića vakuf. U Beogradu je stekao imetak koji je iznosio 100 kesa. Izabrana djela I. Mehmed Mujezinović. a kasnije sultana Selima. str. godine..). str. Mostar. bogati je sarajevski posjednik i trgovac. Turcizmi. Mehmed Mujezinović. perzijskih i bosanskih rukopisa Provincijalata hercegovačkih franjevaca.5 Zna se i za Abdi-agu Džinu (umro prije 1878. . prilog historiji grada Sarajeva. Otac hafiza Muhammeda Bakija Džine. hadži Muhammed-aga Džino. 186.) i Ib7rahim-agu Džinu (u. Vidi bilješku u rukopisu R-3169 Gazi Husrev-begove biblioteke.226 Ahmed Mehmedović Najraniji Džino za koga znamo je Ahmed-čelebi Džino. Sarajevske hadžije II polovine XVIII vijeka. sin Abdullahov. 331.

str. mogao je primiti 20 ljudi i 20 konja. London-Sarajevo. str. 16. Nekada se potpisivao kao Muhammed Abdulbaki (i sin mu se potpisivao kao Abdulbaki). hadži-Jahja Alijom Jabučarom.15 9 10 11 12 13 14 15 Hajrudin Ćurić. Iz Džininog je vakufa 1782. 526-527. sv. hafiz Muhammed Baki Džino ostavio je zapis da je rukopis otkupio iz ostavine njegovog amidže Sali-efendije. godine izgrađen drveni most na Bendbaši u Sarajevu. Za njegovo izdržavanje hadži Muhammed-aga je uvakufio jedan han i jednu magazu te odredio da se prihodi troše za popravku vakufskih zgrada i za plaću mu‘allimu od 30 forinti. 1991. a Džino ga je otkupio prije 1771.. 1a rukopisa R-1509 Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu. 2008. sv. 1. Sarajevo.14 Hadži hafiz Muhammed Baki rođen je u Sarajevu oko polovine 18. Sarajevo. Prvi. 1991. godine. str. Sarajevo. Muhammed-aga Džino spada u red značajnih sarajevskih vakifa. godine.13 Hadži Muhammed-aga Džino imao je brata Salih-efendiju. pa je.10 Drugi se nalazio u Hubjaraginoj mahali. Sin je spomenutog hadži Muhammed-age Džine. Kasim Dobrača. prema tome. Na početku rukopisa komentara Šejh-Sadijevog Buståna. Isto. godine kao “jednog od prvijeh ljudi od šehera.. str. godine porušen je. Vidi L. Ljetopis sutješkog samostana. str.. 137. potkupolni hamam izgrađen je prije 1554. stoljeća. 261. Hamdija Kreševljaković.12 U Ljetopisu sutješkog samostana Bono Bonić spominje hadži Džinu 1777. Proračuni vakufa u Bosni i Hercegovini za godinu 1889. str.) godine nalazio se u arhivu Muhammeda Enverija Kadića. trgovcem. a za njegovo izdržavanje Džino je uvakufio ženski hamam. 56.11 Ovaj jednostruki. 59. muški mekteb.. Katalog GHB. Sarajevo-Zagreb. lipnja 1771. 1963. Katalog Gazi Husrev-begove biblioteke. Bono Benić. Muslimansko školstvo. str.. koji se nalazi u Gazi Husrev-begovoj biblioteci. Original Džinine vakufname od 27. str. a zatim ga uvakufio. .. koji se nalazio u Šejh Ferrah mahali. ali o njemu nemamo podataka. poznat kao Mehmed-pašin hamam. Izabrana djela IV. 2003. Izabrana djela III. Hamdija Kreševljaković. i hadži-Mustafom Misirlijom. (11. 311. a od njegovog materijala napravljen je jedan han. godine. (pravog) čovika” koji se kod munle redovno zauzimao za fratre. pisarom u sarajevskoj Mehkemi.Hadži-hafiz Muhammed Baqi Džino-zade 227 dvojicom Sarajlija.9 Džinin han je bio na Kovačima. Iza 1848. Osnovao je dva mekteba. 291. safera 1185. umro iza 1783. Haso Popara. nalazio se u Čekrekči Muslihuddinovoj mahali. 210. a češće samo Muhammed Baki Džino ili Džinozade.

20 Bosanskoj Dubici. Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine II.. tako često osporavane.. XVI/1944. drugi isticahu njegove loše strane. “Iz prošlosti Dubice”. Muhammed Baki je imenovan kadijom kadiluka Kostajničke bekije sa sjedištem u Dubici. Njegov sin Abdulbaki. 41. Da je u Nevesinju bio samo nekim poslom ili na proputovanju ne bi imao vremena prepisivati tako obiman rukopis kao što je zbornik fetvi. a s obzirom na to da prema Džini bijaše sasvim prijazan. R-484 Gazi Husrevbegove biblioteke. 2. 3. godine spominje među sarajevskim kadijama koji čekaju namještenje. sa berivom od 499 akči. Vidi kraj rukopisa R-530 Gazi Husrev-begove biblioteke. 2. 139 rukopisa Gazi Husrev-begove biblioteke. Hašim Šerić. 770. Dobrača. str. Novi Behar.19 Novom Pazaru.228 Ahmed Mehmedović Mekteb i medresu završio je u Sarajevu.16 Ne znamo koliko je godina proveo na naukovanju niti tačnu godinu kada se vratio. Katalog GHB. gubi proces pred sarajevskim kadijom u sučeljavanju sa “nezaštićenim” Židovom! Kao kadija hafiz Džino je djelovao u Nevesinju. Bašeskija. 810-811. Vidi prethodnu bilješku te zapise na kraju rukopisa R-530. rukopisa R-700 GHB. 20 21 22 . doduše. sv. A-1127/TO. ondašnjeg sudstva. 1977. augusta 1812. Mehmed Mujezinović. ne piše da je u Nevesinju boravio u svojstvu kadije. str. R-484. Ljetopis. a krivnja nije dokazana. vjerovatno najstariji. str. a za mutevelliju odredio najstarijeg sina kojemu nije navedeno ime. to protiv mulle počeše praviti mahzare i u gradu se stvoriše tri stranke: jedni praviše mahzar u kojem su isticali lijepe osobine i dobrotu Džine. šabana 1227. Dobrača. Jedan ugledan sarajevski hafiz. (24. sv. A-748/TO. kojeg je optužio hafiz Džino. str. Arhiv GHB. str. 141. Bašeskija ga već 1780. Arhiv GHB. br. Ljetopisac spominje prijateljstvo između Džine i tadašnjeg sarajevskog mulle: “Mulla-efendija nije bio nikako susretljiv i obazriv prema kadijama. U bilješci. Nakon završenog školovanja posvećuje se kadijskom pozivu. Vidi bilješku na L. a jedni se samo svađahu i prepirahu.22 Posjedovao je značajnu zbirku orijentalnih rukopisa koju je kao evladijjet vakuf ostavio svome muškom potomstvu. Sarajevo.) godine. 203.18 Ovo je dobar primjer pravičnosti. Iz murasele sarajevskog kadije iz 1789. ali se to podrazumijeva. pa još kadija. prenio je 1867. Sarajevo. godine vidi se da je naloženo da se pusti iz pritvora Židov Rafael. a onda studirao u Istanbulu. Tu je kupovao rukopise od knjižara kako sam bilježi na jednom rukopisu čiji je vlasnik bio.”17 Devet godina kasnije hafiz Džino se spominje u vezi sa jednom neutemeljenom optužbom. godine 16 17 18 19 Vidi bilješku na naslovnoj str.21 Beratom od 15.. Katalog GHB. 1979.

posebno zbornici fetvi. i 554. Haso Popara. 1972. prebačeni su u Gazi Husrev-begovu biblioteku gdje se i danas nalaze. Njihova zbirka. To je jedan od rijektih rukopisa Gazi Husrev-begove biblioteke sa klasičnim perzijskim minijaturama. stoljeću. godine otkupio zbirku fetvi Fatåwå ‘Aãå’ullåhefendi “iz ostavine umrlog Hajri-zade (Abdullah-efendije) za deset groša”. Rukopis je veoma vrijedan i reprezentativan. broji više od stotinu rukopisnih kodeksa. Tu je bilo iznimno vrijednih. rađene nasêí pismom. “Iluminirani rukopisi.”. u rukopisu se nalazi pet veoma lijepih minijatura koje ilustriraju tekst. Samo u katalogu br. ali je više njih i sam prepisao. zavrijedili bi istaknuto mjesto među vakifima neprocjenjivo vrijednih rukopisa Gazi Husrev-begove biblioteke. Izdvojićemo samo dva rukopisa. str. međutim. Osim prekrasne kaligrafije. Osim vanredno lijepe kaligrafije rađene ta‘líq pismom i prelijepog floralnog ‘unvana na početku. februara 2006.. među kojima se ističu djela klasika islamske književnosti. uz zbornike Fatåwå šayê al-islåm Yaõyå Čalabí i Fatåwå Aõmadiyya našeg Ahmeda Mostarca. sv. Anali Gazi Husrev-begove biblioteke. str.. R-1366. 1. 24 25 . str. 1389. a kada je ta biblioteka srušena radi izgradnje Sarajevskog muftijstva. 43. grafikonima u boji koji objašnjavaju tekst. Sarajevo.Hadži-hafiz Muhammed Baqi Džino-zade 229 rukopise u opći vakuf što se vidi iz bilježaka i otisaka njegovog velikog ovalnog pečata na mnogo mjesta u rukopisima te zbirke. knj. od kojih je neke i sam hafiz Muhammed Baki prepisao. u 16. 2 obrađen je 41 kodeks. Ovaj zbornik. rukopis je ukrašen brojnim i dopadljivim ilustracijama. vjerovatno. Bakijevi rukopisi su bili pohranjeni u Osman Šehdijinoj biblioteci kraj Careve džamije u Sarajevu.. o čemi ćemo niže 23 Ismet Rizvić. R-412. Većinu rukopisa hafiz Muhammed Baki otkupio je od starih sarajevskih porodica. Rukopis Divana najvećeg lirskog perzijskog pjesnika Hafiza Širazija (u. autora šejha Ibråhím-a Õaqqí-ja al-Arñurúmí-ja al-Õanafí-ja. na perzijskom jeziku. 1. iz različitih oblasti islamskih i općih nauka.) prepisan. 11. “Iz rukopisnog blaga Gazi Husrevbegove biblioteke”. na turskom jeziku. pa ga ovdje ne treba ponovo predstavljati i šire opisivati.23 Drugi rukopis iz Džinića zbirke čini enciklopedijsko djelo Ma‘rifatnåma-i Õaqqí. 1.25 Značajan dio rukopisa je iz šeri’atskog prava. 75-89. Do sada je katalogizirano 85 kodeksa sa oko 100 djela iz zbirke hafiza Džine i njegovog sina Abdulbakija. R-105 Gazi Husrev-begove biblioteke. rađenog u zlatu i bojama. 3/821. Više je puta predočen našoj javnosti. Dobrača: Katalog GHB. sa oko 130 djela.24 Da su Džinići uvakufli samo ova dva rukopisa. služio je kadiji Džini u njegovoj sudskoj praksi. starih i neponovljivih rukopisa. tabelama. Danas se ovaj rukopis nalazi u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu. Tako je 1792. Preporod br..

jedino je preostala česma u Nahorevu. te iz lijepih književnosti. str.27 Brinuo se i za održavanje sarajevskih vodovoda i česama. . Prema izdvojenoj svoti novca za rogatičku menzilhanu (200 groša) jasno je da je njegov čuftluk spadao među vrednije čiftluke toga kraja. astronomije. XIV-XV/1964-65. 179. str.230 Ahmed Mehmedović govoriti. 56. logike.. medicine. str.. Ova vrijedna zbirka treba da bude predmet posebnoga rada. mlađeg Muvekkitovog brata. jezikoslovlja. A-1099/TO. On je ostavio i jedan evladijjet-vakuf. 274. “Popis čifluka u rogatičkom kadiluku”. 139. koja i danas služi mještanima i putnicima namjernicima. Jedan hudždžet o vakufljenju hafiza Džine iz 1813.. Hajudin Ćurić. Sarajevo. Sarajevo. str. godine. 54. a prihod namijenila za kandilje ove džamije. godine vidi se da je hafiz Džino imao čiftluk u rogatičkom kadiluku.26 Trinaest godina ranije za istu je džamiju hadži Fatima. 192-193. Sarajevo.30 Iz Sulejman-pašine bujuruldije iz 1816. POF. filozofije. Primjerice. Sarajevo..31 26 27 28 29 30 31 Arhiv GHB. uvakufila jednu magazu na Varoši i nad njom dvije sobe. str. A-1336/TO. Iz popisa sarajevskih mekteba koji se nalazi u Maûmú‘i Sejfullahefendije Hadžihusejnovića.28 Ove česme su porušene. 101. Proračuni vakufa u Bosni i Hercegovini za godinu 1889. godine uvakufio za džamiju Kebkebir hadži-Ahmeda (Mišćina) u Sarajevu svoj konak i više objekata za popravak i održavanje ove poznate sarajevske džamije. godine. Avdo Sućeska.29 Hafiz Džino je bio zakupnik mukate za vosak sve do smrti. Arhiv GHB. 1974. Izabrana djela III. koja je pisana oko 1878. godine čuva se u turskom arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke. Hamdija Kreševljaković. 1991. On je uvakufio dio svoga imetka za održavanje dvije česme u Kromolju i Nahorevu te dvije česme uz odžak u Slatini. 1983.. Mehmed Mujezinović. on je 1813. kćerka hadži Ahmed-age Džine. Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine I. O ovome je ostavio vakufnamu iz 1814. 1969. Taj je mekteb tada već bio napušten i porušen. Ima tu i rukopisa iz egzaktnih nauka. str. vidljivo je da je Baki Džino utemeljitelj jednog sarajevskog muškog mekteba koji se nalazio u mahali poznatoj kao Medrese.. Muslimansko školstvo u Bosni i Hercegovini do 1918. Sidžil sarajevskog kadije br. Hafiz Muhammed-efendi Baki Džino-zade sebi je osigurao mjesto i među značajnijim sarajevskim vakifima.

(1828). Sarajevo. Neka mu njegova darežljivost bude svjetlom u kaburu. Napustio je Prolaznu i otišao u Vječnu kuću. Nišani su bili visoki oko jedan metar. ograđenim santračem. Godina 1238. Njen muž hadži Osman i amidžići Hasan i Ibrahim. A-1129/TO. na turskom jeziku. kćerke Husejnove. Abdu-l-Bakija. uzeo na tapiju posjed u selu Biratići nakon smrti Mehzade. Na jednoj strani nišana bio je uklesan stihovani tarih na turskom jeziku: “El-Fatiha. str. Merhum. Godina 1243. izdan na molbu kadije hafiza Muhammeda Bakija Džine koji je. To jest Abdu-l-Baki hafiz Muhammed-efendija. Nad njegovim mezarom..Hadži-hafiz Muhammed Baqi Džino-zade 231 Sačuvan je i ferman iz 1812. 1977. Izađe mu lijep hronogram: Bakiju neka Stvoritelj nagradi. str. godine. Fatiha. (1822. u skladu sa tada važećim zakonom. Na jednoj strani nišana uklesan je tarih u prozi. godine i ukopan u haremu Musa-pašine džamije. gdje je često odlazio i odmarao se. a uzglavni se završavao mušebek turbanom kako i dolikuje jednom alimu i istaknutom kadiji. i danas se nalaze kameni nišani od kojih je uzglavni sa mušebek turbanom. Božijoj milosti i oprostu upućeni Džino Muhammed-paša-efendija. Za njegovu dušu. Mehmed Mujezinović. klesani nišani od bijelog krečnjaka. koji je očevu zbirku rukopisa uvakufio 1867. Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine I. nemajući prava nasljedstva. 145. godine i ukopan u mezarju na Kovačima u Sarajevu. u sedam redova: O Ti Koji opraštaš grijehe. koja je umrla bez djece. djelo sarajevskih klesara. sin hadži-hafiza Baki-efendije. Tu je i umro 1822.)”33 Džino je imao najmanje dvojicu sinova.. Mehmed Mujezinović. uzeli su silom ovu zemlju u posjed i ovim se fermanom odstranjuju.32 Imao je imanje i kraj Nove Kasabe kod Zvornika. Džinić spada u ešraf časnih kadija. Koji pripadaše bosanskom ešrafu i bijaše poznat kao darežljiv čovjek. godine i Muhammed-pašu-efendiju koji je umro 1828.34 32 33 34 Arhiv GHB. . Sarajevo. Nad mezarom su mu se do posljednjeg rata nalazili lijepi. 141. Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine II. 1974.

a povez polukožni.35 Njen uzglavni nišan je vrijedan i zbog toga što je na njemu sačuvan stihovani tarih pjesnika Es‘ada. a popularni Zbornik fetvi Ahmeda Mostarca prepisao je dva puta. a svi su pohranjeni u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu. Spočetka su bilješke iz 35 36 Isto. 152.Prvi njegov rukopis potječe iz 1790/91. Papir je bijel. Islamska epigrafika I. Kod nas postoje čak četverica Es‘ada koji su pisali stihove na turskom jeziku i koje treba razlikovati: Es‘ad-efendija Muftić iz Travnika. godine. Mujezinović. Pretpostavljamo da se profesionalno nije bavio ulemanskim pozivom jer je materijalno bio posve neovisan. vjerovatno u poznim godinama. . Kćerka Muhammed-pašaefendije. na turskom jeziku. sitnijim i složenim ta‘líq pismom. a dovršio u Sarajevu. godine i ukopana kraj oca u mezarju na Kovačima. ali je ljubav prema nauci i lijepom pisanju bila jača. koja je umrla 1844. Tekst na prve dvije stranice uokviren je širim zlatnim trakama i tanjim crnim linijama. čvrst. umrla je 1841. koji do danas nije uveden u naše pjesnike koji su pjevali na orijentalnim jezicima. Iz ovog tariha saznajemo da je njegov otac Muhammed Baki obavio hadž. ali je zbog nekih zasluga zaradio i titulu paše. Rukopis je ispisan na 176 stranica srednjeg formata. lijepim. Es‘adefendija Kulović i Es‘ad-efendija Mačković. 37 . Afifa-hanuma. Tarih Afifi-hanumi spjevao je Es‘ad-efendija Mačković. osim dva. godine i također ukopana na Kovačima. odužiti za uloženi trud.232 Ahmed Mehmedović I Muhammed je. Svi su njegovi rukopisi. Uglavnom je prepisivao djela iz šeriatskog prava. autora Aõmada ibn Muõammada al-Moståríja (Mostarca). dakle. 19. što Mujezinoviću nije bilo poznato. pripadao ulemi.37 Hafiz Muhammed Baki Džino spada među bolje sarajevske kaligrafe. koliko-toliko. Tekst je pisan crnom. svi iz Sarajeva. a na ostalim stranicama crvenim linijama. str. Vjerujemo da je Džino imao još rukopisa koji su propadali u požarima koji su tako često pustošili Sarajevo i druge gradove po Bosni i Hercegovini. a linije koje označavaju istaknute riječi crvenom tintom. Sačuvalo nam se deset njegovih rukopisa sa više djela. odnosno prepisivače orijentalnih rukopisa. Počeo ga je prepisivati u Nevesinju. na arapskom i na turskom jeziku. str. jer se ranije nije potpisivao sa titulom hadži. Riječ je o zborniku fetvi al-Fatåwå al-Aêmadiyya.36 Hafiz Džino je imao i kćerku Hatidžu Nuri-hanumu. Bio je toliko imućan da je mogao kupiti svaki rukopis koji poželi. pa se često i sam prihvatao kalema i divita. Na marginama ima komentara pisanih istom rukom. i kupovao je. urađeni ta’lik pismom. 147. Es‘ad-efendija Uzunić. ramazana. Opisat ćemo sve do danas poznate Džinine rukopise i tako mu se.

Šamsuddín (u. 225.). Sarajevo. na arapskom jeziku. 1988. Prepisivači djela u arabičkim rukopisima II. Haso Popara. al-Qa¥ída ad-Dimyåãiyya fi at-tawassul bi asma’ Allåh al-õusnå. 1726. enciklopedijsko djelo o tesavvufu i moralu. 1780. sv. na arapskom jeziku. Na prvom listu postoji bilješka prepisivača da je ovaj rukopis uvakufio. Cio kodeks sastoji se od 210 stranica većeg formata. Katalog GHB. Tekst je uokviren crvenom linijom. komentar poznatoj kasidi o Božijim lijepim imenima. autor Šayê Ibråhím Haqqí ibn Darwíš al-Arñurúmí a¥-Ôúfí al-Õanafí (u.. 2008. crnom i 38 39 Dobrača. na turskom jeziku. Na više mjesta u rukopisu nalaze se otisci pečata hafiza Džine i njegovog sina koji je očeve rukopise uvakufio 1867. Papir je žućkast. R-328. a za mutevelliju određuje svoga najstarijeg sina. Rukopis se čuva u Gazi Husrevbegovoj biblioteci. Tekst je pisan crnom. str. 2.38 . Na marginama prvog djela ima dosta komenatara i fetvi pisanih rukom prepisivača. autor Muõammad ibn Aõmad al-Ûazå’irí. godine. 809-810. R-484. sv. a na naslovnoj stranici bilješka vakifa i dva otiska njegovog pečata.Drugi po redu Džinin rukopis čini kodeks od tri djela iz 1799. na arapskom jeziku i Ma‘rifat-nåma.). str. a linije koje ističu pojedine riječi crvenom tintom. Katalog GHB. a drugi nasêí pismom. crnom tintom. 384-386. London-Sarajevo. Šamsuddín (u. Na početku rukopisa: izvodi iz djela Aêlåq ‘Alå’í.39 . Prvi rukopis predstavlja ponovo Zbornik fetvi (al-Fatåwå al-Aõmadiyya) Ahmeda Mostarca.). autor Muõammad ibn Aõmad añ-Ñayrúãí ad-Dimyåãí al-Mi¥rí.Sljedeća dva djela koja su uvezana u jedan kodeks Gazi Husrevbegove biblioteke.Hadži-hafiz Muhammed Baqi Džino-zade 233 fikha i sadržaj. Prvi rukopis je prepisan nasta‘líq. godine. Tekst je uokviren crvenim linijama. ispisan lijepim nasêí pismom. naslovi i tekst osnovnog djela crvenom. godine: al-Qawl al-mutawåãí fi Šarõ Qa¥ída ad-Dimyåãí. autora Abú Muõammada Ġånima ibn Muõammada al-Baÿdådíja.. 1515. a sve je pisano sigurnom i uvježbanom rukom. hafiz Muhammed Baki Džino prepisao je u Novom Pazaru 1800. R. Uvakufio Abdulbaki Džino-zade. a uvez kartonski sa kožnim hrbatom. str. .530. na crnoj i smeđoj podlozi poprskanoj zlatom. a drugi djelo Maldža’ al-quñåt ‘inda ta‘årud al-bayyinåt (kraće djelo o postupku šeri’atskih sudova u slučaju kontradiktornih dokaza). Muhamed Ždralović. a spočetka drugog djela nalazi se jednostavan unvan u vidu kubbeta. kasida o Božijim lijepim imenima i dovi pomoću njih. 16. osim prve dvije stranice prvog djela. sadržaj pisan u poljima oblika baklave. Rukopis se čuva u Gazi Husrev-begovoj biblioteci.

London-Sarajevo. a povez s klapnom kožni. Ždralović. Rukopis je sačinjen lijepim ta‘líq pismom na 168 stranica srednje veličine. glat. a komentirani dio crvenom tintom. bilješ40 41 42 43 Dobrača. Crvenom su tintom pisani i naslovi poglavlja na rubovima listova te linije koje naglašavaju pojedine riječi. na arapskom jeziku. Katalog GHB.) godine. dobro očuvan.Iste godine Džino je prepisao djelo iz stilistike al-Muêta¥ar -Šarõ Talêí¥ al-Miftåõ. a rađen je lijepim. u Sarajevu.41 . sv. a naslovi i linije koje označavaju istaknute riječi crvenom tintom. autora Mas‘úda ibn ‘Umara ibn ‘Abdullåha at-Taftåzåníja (u. Tekst je pisan crnom.Dvije godina kasnije Džino je prepisao djelo iz stilistike Talêí¥ al-Miftåõ (Kompendij popularnog as-Sakkåkíjevog djela Miftåõ al-‘ulúm). 7. Na početku rukopisa je bilješka o prepisivačevom uvakufljenju djela. Haso Popara-Zejnil Fajić.). 1338. naprimjer: R-1774. Ovaj drugi pečat je njegovog sina koji je Džinin evladijjet vakuf pomenute godine učinio općim.Godine 1810. Prepisivači II. str.-14. a ispod toga dva pečata ovalnog oblika. autora Muõammada ibn ‘Abdurraõmåna al-Qazwíníja. Na prvom piše: Hasbiyallåhu ‘abduhú Muõammad Båqí.. 811. a naslovi i linije iznad komentiranog teksta. Papir bijel i žućkast. bilješke o prepisivaču.43 . R-1561. 2. poznatoga kao Haãíb Dimašq (u. Tekst je pisan crnom.42 a na drugom: Vaqf ‘Abdulbåqíefendí Ğíno-zåde. Rukopis se vodi pod brojem R-323. (4. i otisak njegovog pečata iz 1811. R-269. prepisao djelo o metodici nastave Is‘åf al-minna fi šarh itõåf al-ğanna.). na arapskom jeziku. maja 1802. Rukopis zaprema 430 stranica srednje veličine.234 Ahmed Mehmedović crvenom tintom. Papir je žućkast. str. sa utisnutim ornamentima. 1389.) godine. glat. (1868. str. Otisci pečata hafiza Bakija nalaze se i u drugim rukopisima GHB biblioteke. a povez kartonski sa kožnim hrbatom. Džino je. Rukopis je rađen lijepim i složenim ta‘líq pismom. originalan. na 120 stranica srednje veličine. iz autografa. sv.. godine. str. Katalog GHB. R-217. Rukopis se vodi pod brojem R-2363. Rukopis se završava kolofonom i bilješkom da ga je prepisao Muhammed Baki ibn alhadži Muhammed. 1813. crvenom tintom. a uvez polukožni s klapnom. Tekst je pisan crnom. 225. 2000. Na početku su stihovi. Spočetka je bilješka u kojoj se kaže da je ovaj rukopis uvakufio svojoj djeci Muhammed Baki Džino-zade. vlasniku i vakifu. . hrapav. u prvoj dekadi rabí‘-u-l-awwala 1217. 98-99. autora Aõmada al-Albuståníja (u. pisanim tupim perom. London-Sarajevo. Katalog GHB. Papir je bijel. 1284. složenim. Haso Popara-Zejnil Fajić. 50. sv. 7. ta‘líq pismom. na arapskom jeziku. 2000. R-3176.40 .).

a istaknute riječe označene crvenom linijom. Rukopis se nalazi u Gazi Husrevbegovoj biblioteci. a mnoge riječi nadvučene su crvenom linijom. R-615. Katalog GHB. zbornik fetvi šejhu-l-islama Jahja-a Čelebija. sa krasnim. London-Sarajevo. Katalog GHB. 280. pisanim širokim perom i vještom rukom. a istaknute riječi i naslovi crvenom tintom. pripisuje Džini. Na kraju rukopisa su dva stiha na perzijskom jeziku i podulja fetva o hilafetu. pozlaćenim ornamentima na sredini korica i na klapni. 14.. mjestimice bijel.47 44 45 46 47 Zejnil Fajić. autora Muõammada ibn Mu¥ãafe Õåğibzådea al-Istanbúlíja (u. složenim.Bañåi‘ a¥-¥ukúk. 1688. na turskom jeziku. 2. a povez kožni. Rukopis se nalazi u Gazi Husrev-begovoj biblioteci. Rukopis je urađen lijepim. 56. sv.Fatåwå šayê al-islåm Yaõyå Čalabí.46 . sv. a Dobrača ga. ali nije naveo godinu i mjesto prijepisa. Tekst je pisan crnom tintom. koje je sakupio Muhammed Sadiq.44 Sljedeća tri Džinina rukopisa su bez godine prijepisa: . str. Papir bijel i žućkast. bilješke o ranijim vlasnicima i uvakufljenju rukopisa te otisci pečata prepisivača i njegovog sina. 1999. a ostale crvenim linijama. Tekst je pisan crnom. Osman Lavić. Rukopis je sačinjen lijepim i krupnim ta‘líq pismom. pisan rukom prepisivača. Na marginama ponegdje ima komentara. Nije navedena godina prijepisa. str. a povez polukožni. originalan. R-265. Katalog GHB. Papir bijel.Ôakk Ibn Õåğib ili Biñå‘a al-õukkåm fí iõkåm al-aõkåm (Zbirka formulara raznih sudskih akata). na 206 stranica srednje veličine. Prve dvije stranice uokvirene su zlatnom trakom i tanjim crnim. I ovaj je rukopis ispisan lijepim ta‘líq pismom. Dobrača. a povez polukožni sa prijeklopom. Na početku je sadržaj pisan istom rukom. . pisanim tupim perom. 5. (Zbirka sudskih formulara).Hadži-hafiz Muhammed Baqi Džino-zade 235 ke o uvakufljenju rukopisa i sadržaj djela. Prepisivač se nije potpisao. R-534.45 . str. Na početku su otisci pečata prepisivača i vlasnika rukopisa. sitnijim ta‘líq pismom na 574 stranice srednje veličine. Na kraju je bilješka da je djelo prepisao kadija Muhammed Baki. 969. godine jer iz te godine potječe prepisivačeva bilješka na početku rukopisa. 788. glat. Rukopis pripada Gazi Husrev-begovoj biblioteci. poznavajući njegov rukopis. na turskom jeziku. Na početku je sadržaj. 2005.. tanji. oštećen. Papir je žućkast. str. Isto. Osnovni tekst pisan je crnom tintom. sv.). na turskom jeziku. Rukopis se u Gazi Husrev-begovoj biblioteci vodi pod brojem R-1729. London-Sarajevo. ali je to bilo svakako oko 1791.

calligrapher and bibliophileHadji hafiz Muhammed Baqi Džino-zade is our prominent vakif. One street in a part of Sarajevo -Kovači was named by their family name –Džino as ‘’Džinin sokak’’. He gave his rest-house (konak) for the mosque of Kebkebir hadji Ahmed (Mišćina) in Sarajevo and founded one mekteb for males and he maintained four running water in surrounding areas of Sarajevo. čifluk. Summary Hadji hafiz Muhammed Baqi Džino-zade -a qadi of Sarajevo. more than 100 codices among which is a well known and very valuable manuscript of hafiz’s Divan with decoration of classical Persian miniature (one of the most beautiful manuscripts in the Gazi Husrev-bey library) and Ma’rifetname of Ibrahim Hakkija Arzarumija. He belonged to the wealthy Sarajevo’s family. Tesalija. His father hadji Muhammed-aga was a vakif too and founder of one mekteb. mekteb. Divan Hafiza Širazija. He had a valuable collection of oriental manuscripts. calligrapher and Islamic judge (qadi) from the period between end of 18th and the first half of 19th centuries. prepisivač rukopisa. Gazi Husrev-begova biblioteka. Novi Pazar. Bosanska Dubica. Sarajevo. OsmanŠehdijina biblioteka. Nova Kasaba. Today that library is part of Gazi Husrec-bey library collection. Thanks to notes written on his manuscripts it becomes known to us that hafiz Džino as a qadi worked in Nevesinje. The things which made hafiz Džino well known were his calligraphic and copying activities. wakif. Rogatica. and his son Abdul-Baki handed over to the Osman Šehdi Library in Sarajevo. Ma‘rifatnåme Ibrahima Hakkija Arzurumija. He copied nine valuable manuscripts in period . whose family member was involved in farm estate. also well decorated manuscript. Hafiz Džino belongs to the rank of well known vakif from Sarajevo. artisanship and judicial profession. kadija. utemeljitelj mekteba. The first person from the family Džino known to us is Ahmed Čelebi who signed vakufname of Salihaga Čurčić from the year 1736. vakif. Džino made evladijet vakuf out of his collection.236 Ahmed Mehmedović Ključne riječi: Hadži hafiz Muhammed Baki Džino-zade. trade. kaligraf.

R-265 – Džinin prijepis Zbornika fetvi šejhu-l-islama Jahjaa Čelebija . out of which three were collection of fetwa.Hadži-hafiz Muhammed Baqi Džino-zade 237 between 1790 to 1810. Hadji hafiz Muhamed baqi Džino-zade died in 1822/23. and was buried in the harem of the Musa-pasha mosque in Nova Kasaba near town of Zvornik. All of them today are kept in the Gazi Husrev-bey Library.

).238 Ahmed Mehmedović R. (1792. Tu je i bilješka da je rukopis otkupljen na rasprodaji (muhallefat) iza Hajri-zade.1561 – Otisak Džininog pečata u kojem stoji: ‘Abduhu. . Muhammed Baqi – Njegov rob. Muhammed Baqi iz godine 1207.

Mahmut Traljić. komentator Kur’ana. 2008... Husein-kapetan Gradaščević (1802-1834). Husnija Kamberović. Esad Sarajlić. str. Iz vjerskog i vjersko-prosvjetnog života Muslimana u Gradačcu.14-15. Gradačac. nav.š. Isticao se naročito u vjerskim znanostima..str. Protkan istinskom i čvrstom vjerom u Allaha. Dževdet-pašina pisma o Bosni iz 1864. Dr. Po ugledu i znanju.Nusret Kujraković DOKUMENTI O GRADAČAČKOM MUFTIJI hadži hafizu Ahmed-ef. i dr. te je stekao zavidno bogatstvo. svjestan primjera Resulullaha i njegovih ashaba. Nacrt za monografiju. Gradačac sa okolinom u prošlosti. 51-52. osmanskoturskog i perzijskog jezika. Uvršten je u red pisaca i stvaralaca na orijentalnim jezicima.. pored sarajevskog. prosvjetitelj i reformator. dio svog imetka trošio je na kupovi1 Više o historiji Gradačca vidi: Muhamed Hadžijahić-Teufik Imamović. Veoma obrazovan.erkjani ejalet Bosne“ uvrstio je i gradačačkog muftiju Ahmed-ef. 2002. 289.1974. Gradačac. 1960. 1973. biografija. Mulaibrahimoviću (Svircu) Uvod Gradačački muftija hadži hafiz Ahmed-ef. Gradačac od 1941.. On je rodočelnik znamenite porodice Muftić. 589. Gradačac. godine. koja je odigrala značajnu ulogu u vjeskoprosvjetnom i kulturnom životu muslimana Gradačca i okolice. god. Mahmut Traljić. Gradačac i okolina.. 15. hatib i imam. na turskom jeziku čime se pridružio mnogobrojnim bosankohercegovačkim piscima na turskom jeziku. Esad Tihić. Gradačac. do 1991. Gradačac.. Vidi: Mehmed Handžić. i Gradačac od 1945.dj.1 Spadao je u red istaknutih intelektualaca svoga vremena.do 1945. mostarskog i travničkog muftije. 2 Svoj talenat okušao je i u književnosti napisavši Putopis na hadž. stoljeća sve do svoje smrti 1883.. br.. bio je ugledan i uspješan domaćin i privrednik. među . Književni rad bosansko-hercegovačkih muslimana. gradačački muftija. Književnost muslimana BiH na orijentalnim jezicima.. Hamdija Kreševljaković. dž.. 2003. Novi Behar. 1933. odnosno „erkjani ejalet Bosne“ u koje Dževdet-paša 1864. Sarajevo.. 21 i 22. naučnik. str. istinski poliglota dobar poznavalac arapskog. Hazim Šabanović. maj 1932. 2 3 .3 Osim toga. str. godine. 2008. Gradačac. Sarajevo. Veliki entuzijasta. Mulaibrahimović (Svirac) bio je jedna od najutjecajnijih i najuglednijih ličnosti u Bosni i Hercegovini od 30-ih godina 19. jedna od značajnijih ličnosti Bosanskog ejaleta. muderris. pregalac..

čiji cilj nije biografija ovog znamenitog intelektualca i alima. god. imenovanjima i drugim crticama iz života gradačačkog muftije i prošlosti Gradačca. do kraja Drugog svjetskog rata).240 Nusret Kujraković nu knjiga ili ga uvakufljavao. novembra 1974. Oni su predložili da se pregledani materijal treba sačuvati kao cjelina i da ga treba zadržati u Gradačcu kao kulturnu i historijsku vrijednost. manje poznatih berata i drugih dokumenata (idžazetname. koji se odnose na gradačačkog muftiju hadži hafiza Ahmed-ef. pregled materijala (knjige i dokumenti) koji se nalazio u posjedu Asima Muftića izvršili su 14. br. 29. Alimske porodice: Mulaibrahimović-Muftić (Svirac). str. tadašnji viši bibliotekar i načelnik odjeljenja za rijetke knjige i rukopise Narodne i univerzitetske biblioteke BiH u Sarajevu. ali sa kraćim osvrtom na 3-4 knjige vidi: Adem Hadžić. koja je neprekidno djelovala oko 110 godina (od oko 1834. imama) većina ovih dokumenata i berata je zagubljena i nije poznato. 31. ako su uopće sačuvani od zuba vremena i nemirnih bosankohercegovačkih vremena. 88-93. historičara. a neke i u privatnom posjedu pojedinaca. Na žalost svih znanstvenika različite orijentacije i profila (književnika. Knjige iz njegove biblioteke danas se nalaze u zbirkama Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu. historiografa. Novi Muallim. Nacionalne i univerzitetske biblioteke u Sarajevu i Zavičajnog muzeja u Gradačcu. obrazovanju.4 Naprijed rečeno je nužno. 47 štampanih knjiga i 20 raznih dokumenata. akademskoj zajednici i široj javnosti. Predmet ovog rada su berati i dokumenti iz dva izvora: prvi je Zapisnik sačinjen u Gradačcu 15. godine Mehmed Mujezinović. tadašnji stručni savjetnik-orijentalista Zavoda za zaštitu spomenika kulture BiH. 1999. Autor ovog rada napisao je opširniji rad o privatnoj/porodičnoj biblioteci Muftića koji bi se trebao objaviti u jednom od časopisa u BiH u 2009.5 Dokumenti imaju izuzetnu historiografsku i kulturološku vrijednost. Rukopisne zbirke i biblioteke na području Gradačca. Anali Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu. biografa. Utemeljitelj je vlastite porodične biblioteke. 17-18.. Uz prisustvo Sadika Šehića. Detaljnije o ovoj ulemanskoj (učenoj. vakufname. i Mahmut Traljić.000 dinara. Novčana vrijednost knjiga je 5. knj. već ilustracija. 169-175. izunname. i tako stekao časnu titulu vakifa. izjave). Pregledana su 4 rukopisna kodeksa. ali i dovoljno da se kaže u ovom radu.VIII. zatim nekadašnje biblioteke Svirac-medrese u Gradačcu. tadašnjeg predsjednika Izvršnog odbora Zajednice za kulturu Skupštine općine Gradačac. godini. Sarajevo. intelektualnoj) porodici vidi: Ahmed Mehmedović.. časopis za odgoj i obrazovanje. Sarajevo. godine 6. teologa. jer pružaju relevantne. 5 6 . gdje bi se mogli nalaziti. i 15. Mulaibrahimovića (Svirca). septembra 1974. a drugi izvor 4 Općenito o bibliotekama na području Gradačca bez navođenja naslova knjiga i rukopisa. str. pouzdane informacije o statusu i položajima. septembar 2007.

15. preciznije od 1858. rebiu-levvela 1275/1858. zaslužio je isključivo svojim ugledom i nadaleko poznatoj i priznatoj učenosti. Berat izdat u Carigradu 1274/1857-58. muderris i muftija Ahmed-ef. eventualno.Rukopisi stari 214 godina. Više o samom Arhivu. U dosadašnjoj literaturi ne postoji niti jedna informacija o postojanju tekije i organiziranog nakšibendijskog derviškog reda na području šire gradačačke regije. Skoro sve štampane knjige i danas se nalaze u Zavičajnom muzeju. Ahmed-ef. šejhu-l-islama. 1. godine Dokumenti reguliraju statusne i druge odnose pojedinih članova porodice Muftić. kao i djela koje se nalaze u vlasništvu Asima Muftića.7 U nastavku slijedi prikaz berata i dokumenata evidentiranih u spomenutom Zapisniku iz 1974. urednik mr. godine u članku S. za vršenje muftijske dužnosti u Gradačcu. Gradačac. ali niti jedan dokumenat nije sačuvan. treba utvrditi da li se među postojećim rukopisima nalaze i ova 4 rukopisna kodeksa. uzdigao je ugled Gradačca i gradačačkih muslimana Bošnjaka širom ondašnjeg Osmanskog carstva. Ovu čast. kao i jedne muftijine idžazetname. koji se navode u spomenutom Zapisniku i koji su se nekada čuvali u Zavičajnom muzeju u Gradačcu. godine i Arhivu Tuzlanskog kantona u Tuzli.9 Na tu inicijativu Zavičajni muzej u Gradačcu otkupio je navedeni materijal i formirao orijentalnu muzejsku zbirku. šejhu-l-islam sa sjedištem u Carigradu. vidi: Nermana Hodžić. Ostaje obaveza da se istraži da li se. 1990. muderris h. Navedeni berati čuvaju se u Arhivu Tuzlanskog kantona u Tuzli. godine Ovim beratom hadži hafiz Ahmed-ef.8 2. Mulaibrahimovića (Svirca). priznanje i odlikovanje muftijskim zvanjem. Berati i dokumenti po Zapisniku iz 1974. Kopija ovog Zapisnika nalazi se u Arhivi Medžlisa IZ-e Gradačac. str. izdao je dozvolu hadži hafiz Ahmed-ef.. JU Arhiv Tuzlanskog kantona.11. a ustupio ju je Sadik Šehić. Na ovaj način. Orijentalna zbirka Arhiva Tuzlanskog kantona. hfz. analitički inventar. Također. Izunnama Muhammeda Saduddina. Tuzla. a ovdje prikazujemo samo one koji se tiču gradačačkog muftije Ahmed-ef.Dokumenti o gradačačkom muftiji 241 je Arhiv Tuzlanskog kantona. 2005. Izet Šabotić. do smrti 1883. Evidentirano je 20 raznih dokumenata. Mulaibrahimović. nalaze u drugim bibliotekama i institucijama u Bosni i Hercegovini. od 05. Svi ovi dokumenti. Tuzla. Imamovića . 291. Pedeset godina Arhiva u Tuzli 1954-2004. Muhammed Saduddin. zagubljeni su. Muftijsku dužnost vršio je punih 25 godina.1974. muderris u Gradačcu. novembar 1974. godine. Vidi: Zapisnik o stručnom pregledu starih rukopisa i knjiga. O ovom pregledu izviješteno je i u Oslobođenju od 27. određuje se za vršenje dužnosti šejha nakšibendijskog reda. 7 8 9 .

Interesi zajednice/džemata muslimana bili su iznad vlastitih interesa. od od 07..12 6. Kao vakif. Vakufnama hadži hafiza Ahmed-ef. njezinom obrazovanju i napretku. Izjava regulira porodične odnose. Vakufnama hadži hafiz Ahmed-ef. je odredio sina hafiza Ahmeda Hilmi ef. On je bio jedan od onih 10 11 12 13 14 . godine Gradačački muftija hadži hafiz Ahmed-ef. godine Sve svoje knjige h. vodio brigu o široj zajednici muslimana. Možda je tu dužnost povremeno ili počasno vršio u drugim mjestima Bosne gdje je tradicija sufizma imala duboke korijene. Izjava hadži hafiz Ahmed-ef. posebno o funkcioniranju vjerskih objekata. Svirac) imenuje se za hatiba u Svirac džamiji u Gradačcu.10 4. redžeba 1270/1854.13 7. godine Jednom potpisanom izjavom h. Izunnama od rebiu-s-sani 1292/1875. Izunnama regulira zaključenje braka i posvjedočuje o izuzetno dobrim porodičnim odnosima. Prihodi od ovih vakufskih dobara imaju se trošiti za popravke i osvjetljenje džamije te plaćanje mujezina. svojim vakufskim dobrima materijalno je potpomogao muslimansku zajednicu. Ostali vjerski službenici (imami i muallimi) nisu držali vazove.14 Također. safera 1286/1869. ramazana. Ahmed uvakufio je za Svirac medresu u Gradačcu. zu-l-hidždžea 1296/1879. od 15. godine Hadži hafiz Ahmed-ef. utemeljenim na međusobnom poštivanju roditelja i djece. kao i naprijed navedena. Mulaibrahimović (Muftić. pohvalan čin brige za narodni prosperitet i boljitak. govori o muftijinoj brizi o stvarima muslimana. Ova vakufnama je evidentan dokaz da je hadži hafiz Ahmed-ef. nema ni jedne narodne predaje niti je u narodu bio poznat i raširen bilo koji derviški red. Muftića. Kako i gdje je ovu dužnost derviškog šejha mogao vršiti danas nije poznato. muftija i muderris. odobrio je vjenčanje Hatidže. od 15. za skrbnika malodobnoj braći.11 5. Uvakufljenje i snabdijevanje knjigama jedne medresanske biblioteke predstavlja prvorazredan čin dobrote i altruizma. kćerke hafiza Osmana iz Gradačca. Ova vakufnama.242 Nusret Kujraković 3. Vakufnama sadrži popis uvakufljenih knjiga po naslovima i autorima. za svog sina hafiza Ahmeda Hilmi ef. godine Hadži hafiz Ahmed-ef. zu-l-hidždžea 1283/1867. Berat od 14. Bajrama i drugih vjerskih manifestacija. uvakufio je za potrebe Svirac džamije jednu kuću u mahali Svirac i dva dućana u Modriči. hfz. Samo najsposobniji su tada mogli vršiti hatibsku dužnost za vrijeme džuma-namaza. hfz.

predavao je u Svirac medresi. Upornost.15 9. Tri berata odnose se na gradačačkog muftiju. Muslimovićem. Ahmed-ef. što im daje posebnu vrijednost. odnosno 1814. od 1296/1879. koja se može samo pret- 15 16 . radi se o najstarijem poznatom beratu o gradačačkom muftiji hadži hafizu Ahmed-ef. godine. Zapravo. Ahmed-ef. godine Nakon što je muftija h.16 ulemanskih intelektualaca i vjerskih praktičara. Dokument iz 1276/1859-60. a za četvrti nema prijevoda ili je prijevod izgubljen. Obiluju veoma korisnim historijskim podacima. kao što je bio slučaj sa učenim gradačačkim muftijom. Berat potječe iz mjeseca rebiu-lahira 1299/1814. Zbog oštećenosti dokumenta ne mogu se podastrijeti detaljniji podaci. Popis ostavštine Muftića od 1883. Izjava hadži hafiz Ahmed-ef. Muftića. Tri berata su starija od berata i dokumenata iz Zapisnika. njihova djela su bile njihove riječi. 1. a jedan na njegovog sina hafiza Ahmeda Hilmi-ef. godine. godine U ovoj izjavi gradačački muftija izjavljuje da je učio u Muradiji medresi u Gradačcu pred muderrisom šejh hadži Hasan-ef. Zbog manjkavosti dokumenta nije moguće utvrditi o kakvoj se visini primanja radi i za koje dužnosti je bio namijenjen. koji su svoje riječi potvrđivali djelima. 10. Najstariji berat datira iz 1229. hfz. Berat iz 1229/1814. a jedan je iz nešto kasnijeg perioda. umro 1883. Time bi godina njegovog rođenja. On je podučio na stotine učenika medrese i dao im idžazet za službe. godine U dokumentu su navedne prinadležnosti/primanja muftije h. hfz. Berati u Arhivu Tuzlanskog kantona u Tuzli U orijentalnoj zbirci Arhiva Tuzlanskog kantona u Tuzli danas se nalaze četiri berata. Navodi da je pred njim medresu završio njegov sin hafiz Ahmed Hilmi-ef. Oko 50 godina obavljao je muderrisku dužnost u gradačačkoj Svirac medresi. marljiv rad i ljubav prema znanju i nauci mogu otkloniti nedostatke malih sredina. Ovim beratom on je postavljen na tu dužnost. a drugi razlog je to što nam otkriva nepoznatu činjenicu o još jednoj prestižnoj i časnoj službi koju je vršio. godine Berat je veoma zanimljiv iz dva razloga: prvi. Tri berata na bosanski je preveo orijentalista Šaban Hodžić. godine po Hidžri. a to je turbedar „Revdai mutahhere“ u gradu Medini. Nakon svršetka nauka i dobivanja idžazeta od muderrisa hadži Hasan-ef. Muftić.. godine sastavljen je popis ostavštine porodice Muftić.Dokumenti o gradačačkom muftiji 243 8.

u slučaju da navedeni bude vršio propuste i zanemarivao svoju dužnost.s potrebnim napomenama i uvjetima da isti vrši te dužnosti po postojećim propisima lično i bez nedostataka i da se iste. upražnjenih dviju dužnosti. navedenog imameta i hitabeta. Bog mu stepen povećao. 16. nakon što je to u svojim knjigama proveo.244 Nusret Kujraković 2.07. u ime Boga. godine Nermana Hodžić. a nosilac uzvišenog carskog znaka hafiz Ahmed. analitički inventar. jer je nezamislivo da bi sa 14 godina života mogao vršiti turbedarsku službu. izdajem ovaj carski berat datiran sa 11. . Musa Safvet. sina Omerova. 1837. a prema propisima moje carske kancelarije i u saglasnosti s mojim carskim ru’usom. Bog mu znanje povećao. ponos velikana i plemenitih. Berat iz 1253/1837. Izvršavajući moje uzvišeno carsko naređenje da se navedenom izda moj carski berat.18 godine i naređujem da. Preveo ga je Šaban Hodžić i. niko protivno ovom mom beratu ne smije dotičnog ometati u vršenju. 6. već je ranije obnašao tu dužnost i izgubio je. a mjesto tih dvaju dužnosti sada je ponovo upražnjeno. godine. Kancelarija vakufskih džiheta. ostalo upražnjeno mjesto imama i hatiba u džamiji mojih carskih vakufa u mahali Svirac u gradačačkoj tvrđavi. te je gračanički kadija Mevlana Ibrahim Hilmi. Orijentalna zbirka Arhiva Tuzlanskog kantona.1837. predložio da se navedenom izda carski berat za preuzimanje tih. 07. odnosno 21. niti oduzimati mu te dužnosti. rebiu-l-ahira 1253. to bio ograničio samo na hitabet. . koja se nalazi u mahali Svirac. u gračačničkom kadiluku.17 „Naredba uzvišenog visokodostojnog carskog znaka i svijetle carske tugre je ovo: kako je smrću Husejna. godine Ovim carskim beratom regulira se vršenje imamske i hatibske službe u carskoj Sultan-Fatih Mehmed-hanovoj džamiji u gradačačkoj tvrđavi. morala biti prije 1800. Tuzla. 1990. rebiu-l-ahir 1253. od njega oduzmu i predaju drugom. 1809-1839). raniji ministar vakufa. i iste bude kako reba obavljao. Kako je vršio ovu službu i u kom vremenskom periodu zasad je nepoznanica. sin hadži Osmanov. “19 U Bogom čuvanom Carigradu. U pogledu toga ima se poštovati moj uzvišeni carski znak. 17 18 19 postaviti. str. ovdje ga prezentiramo u njegovom integralnom prijevodu kako slijedi. godine. 16. kad navedeni preuzme te iza umrlog upražnjene dvije dužnosti. Berat je izdao sultan Mahmud-han (Mahmud II.. radi upoznavanja sa formom i stilom pisanja carskih berata ove vrste. iako je moj visoki službenik. godine. iza navedenog merhuma.

Berat je izdao sultan Abdulmedžid (1839-1861). koje je izdao prethodni sultan tako što su izdavani novi berati kojima se potvrđuju. godine obnovljen je njegov stari berat sa istim dužnostima. godine Po uobičajenoj praksi. Nermana Hodžić. Hafiz Hilmi-ef. koji je sretno došao na osmanski prijesto. zadržao hatibsku dužnost koju je vršio zajedno sa imamskom. a gračaničkom kadiluku. u ime Boga.. str. te su svi pozvani da poštuju ovu carsku naredbu i ne ometaju vršenje ovih dužnosti. godine Ovaj berat posredno se odnosi na muftiju hadži hafiza Ahmed-ef. sin hadži Osmanov. nav. u mahali Svirac. „podnio mom carskom prijestolju na obnovu svoj stari berat koji se odnosi na vršenje. promjenom sultana na osmanskom prijestolju. Nadalje. str. za imama i hatiba gore spomenute Carske džamije u gradačačkoj tvrđavi.1839. između ostalog. godine. odnosno 01. sina hadži Osmanova. 4. dužnosti imama i hatiba u džamiji mojih carskih vakufa u Svirac mahali. te se nakon uspješno položene ispitne provjere sposobnosti „postavlja za besplatno vršenje imameta u toj džamiji. Razlog ostavke je. Berat iz 1264/1848. duboka starost i želja da ga na tim dužnostima naslijedi njegov sin hafiz Ahmed Hilmi-ef.. 19.dj. u beratu se navodi da je hafiz Ahmed Halifa. 6.“ 21 20 21 Nermana Hodžić. 02.dj. Beratom su imenovanom/postavljenom imamu i hatibu zagarantovane ove dužnosti sve dok ih bude vršio u skladu sa propisima i savjesno. zu-l-hidždže 1264/29.10. Muftić. u gračaničkom kadiluku. najvjerovatnije.07.1848. nav. koji je ovim beratom i postavljen na tu dužnost. jer iz njega saznajemo da je podnio ostavku na vršenje imamske dužnosti u tvrđavskoj Carskoj džamiji. rebiu-l-ahira 1255. određene dužnosti pojedinim vjerskim službenicima... Kancelarija vakufskih džiheta.Dokumenti o gradačačkom muftiji 245 3.. u gradačačkoj tvrđavi. . pristao je da vrši imamsku dužnost. Berat je napisan u Bogom čuvanom Carigradu. Beratom o kome je ovdje riječ obnavlja se postavljenje hafiza Ahmeda. godine po Hidžri. Iz ovog se može zaključiti da je gradačački muftija hadži hafiz Ahmedef. 7.“ 20 Nakon što je utvrđeno da imenovani obavlja ove dužnosti od sredine rebiu-l-ahira 1253/sredine jula 1837. s tim da tu dužnost vršli lično i savjesno i da u tom ne čini nikakve propuste.. Berat iz 1290/1873. godine. vršena je obnova svih starih berata. kako stoji u beratu.

Idžazetnama ima osobito značajnu historiografsku vrijednost. Iz nje se izvode potvrđene i naučno utemeljene sljedeće činjenice: socijalni. papir žućkast. 14. krupniji. godine. redžeba 1290/ 06. 1873. On je značio muderisovu verifikaciju stručnosti i obučenosti nekog učenika/studenta u određenoj naučnoj oblasti. U Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu sačuvana je jedna muftijina idžazetnama. a nakon toga slijedi: 22 Arhiv turskih dokumenata Gazi Husrev-begove biblioteke.. na tim jezicima je pisala bez poteškoća. mogu samostalno podučavati ljude islamu. idžazet se dobivao nakon što učenik ovlada znanjem iz neke islamske naučne discipline. Na početku se nalazi uobičajena invokacija (ovdje se izostavlja). kao što su bili muderris šejh hadži Hasan-efendija i gradačački muftija hadži hafiz Ahmed-ef. rukopis čitak. dajući mu dozvolu da može druge podučavati.09. Idžazetnama A-4520/ TO. Prevela Azra Gadžo. podučio je i osposobio veliki broj imama. Po tadašnjem običaju. ukoričenih u tvrde korice. Hadži hafizov pečat nalazi se na zadnjoj stranici. s obzirom na stečeno znanje. Napisan je u Carigradu. .Kasumović. Na inicijativu i za potrebe Medžlisa IZ-e Gradačac prof. što potvrđuju medrese te učeni i znameniti ljudi.246 Nusret Kujraković Berat je izdat na prijedlog carskog Ministarstva vakufa dana 07. iza svake rečenice crvena tačka. Gradačac je imao dvije medrese Svirac i Muradiju koje su omogućavale stjecanje kvalitetnog obazovanja. godine. a kao dodatak ustupila je i prijevod ove idžazetname. kulturni i vjerski život u Gradačcu bio je na zavidnom nivou. obrubljen crvenim mastilom. koju je napisao svom sinu hafizu Ahmedu Hilmi-ef. Azra je prevela vakufname Osmana i Murat-kapetana Gradaščevića. Ulema je dobro poznavala orijentalne jezike. iz 1299/1881. deblji. hatiba i muallima i dao im idžazet (dozvolu) da. što svjedoči i ova idžazetnama na arapskom jeziku.22 Sastoji se od šest stranica. Ahmed-ef. godine U svojoj višedecenijskoj medresanskoj muderriskoj službi u gradačačkoj Svirac-medresi muftija h. Kancelarija vakufskih džiheta. Medžlis posjeduje i kopiju originala predmetne idžazetname. odnosno 30. Muftijina idžazetnama sinu hafizu Ahmedu Hilmi-ef.08.1873. na kojoj je i godina nastanka ove idžazetname. jer sadrži važne informacije o Gradačcu i njegovim građanima. hfz. redžeba 1290. te nije bilo nužno da se po nauku ide u Carigrad. To je osnovni razlog zbog kojega želimo dati integralan prijevod ove idžazetname uz neznatna izostavljanja arapskih termina i pojašnjenja u zagradi.

23 po Hidžri. A ustrajao je na mom podučavanju između učenika onaj koga sam podučio morfologiji i sintaksi. islamskoj skolastičkoj teologiji (kelam) i mudrosti (hikmetu) dok nije postigao iskustvo i važnost. Mulaibrahimović (Svirac). potvrdio i dao mi dozvolu moj učitelj/ustaz. 12. Uzvišeni. Premilostivi: Bavio sam se stjecanjem znanja i raznih disciplina nauke u mjestu Gradačac u medresi Muradiji i prisustvovao sam predavanjima alima izvanrednog. a na Njegova Resula najvredniji salavat i najsavršeniji selam. muftija u Gradačcu. – 21. Mislim na mog veleda hafiza Ahmeda Hilmiju. siromašni koji ima potrebu za milošću svog Moćnog Gospodara hadži Hafiz Ahmed. “ 24 Ključne riječi: h. Gradačac. godine. Potpisao je idžazet mjeseca safera. 01. 1-2. hfz. obasuo ga Allah svojim oprostom i dodijelio mu ugodnosti svojih džennetskih bašči. prijevod sa arapskog na bosanski. logici. Idžazetnama A-4520/TO. fikhu i usuli-fikhu. prosvijetlio mu Allah mjesto prebivališta i očistio od grijeha njegovu nutrinu. . neka im oprosti Onaj Koji mnogo prašta. Ahmed ef. Hvala Alahu u potpunosti. knjige 23 24 23. pobožnog. Pa je od mene zatražio idžazet da bude znano onima koji traže (učenicima) kakve je istine i činjenice dobio od mene. Azra Gadžo-Kasumović. Allah ga učinio savršenim alimom. Pa sam od njega dobio znanje i razne discipline znanosti i dao mi je idžazet (opunomoćio me) i dopustio da podučavam i saopćavam (znanje i informacije) onoliko koliko je u ljudskoj moći. retorici. dokumenti. askete savršenog hadži šejha Hasan-efendije. te da bude objašnjeno onima koji traže uputu do kakvih je suptilnih stvari dospio. Pa sam ga opunomoćio (tj. Arhiva Medžlisa IZ-e Gradačac. kao što je mene opunomoćio. i omogućio mu sve želje. godine 1299. iskrenim djelatnikom i uzdigao mu deredžu do stepena duhovnih osvjedočenja i učinio da dospije do stepena preciznog izučavanja i sačuvao od nevolja i pošasti.Dokumenti o gradačačkom muftiji 247 „Izjavljuje rob slabašni. 1881. sin hadži Osmana. dao mu idžazet) da podučava. str. Zatim sam se bavio podučavanjem u spomenutom mjestu u medresi Svirac. 1882.

Mulaibrahimović (Svirac) The topic of this work is the presentation of documents (berat. . which played very important role in the religious educational as well as cultural life of Muslims of Gradačac and surrounding areas. These documents present an important contribution to the biography of Gradačac’s mufti hajji hafiz Ahmed ef. He belongs to the well known Gradačac’s family Muftić. vakufnama. Unfortunately. because they give relevant and reliable information about status and position. education. a significant number of presented documents. Mulaibrahimović (Svirac) and the study of cultural history of Bosnia and Herzegovina. The documents have extraordinary historiographical and cultural value. appointments and other feature from the life of Gradačac’s mufti and history of Gradačac. have not been preserved. Mufi of Gradačac was one of the most influential and the most respectful figures in Bosnia and Herzegovina from the thirties of the 19th century and up to 1883 when he died. statesment) which are related to the mufti of Gradačac hajji hafiz Ahmed ef.248 Nusret Kujraković Summary Documents about mufti of Gradačac hajji hafiz Ahmed ef. Mulaibrahimović (Svirac). iznama. idjazetnama. especially Gradačac’s history. which were recorded in literature.

k. Flügel. XVIII. književnohistorijsko. lingvističko i filološko istraživanje. Važnost ovoga teksta uvjetovala i slobodan prijevod na bosanski jezik – budući da do danas u bosnističkim studijama nema cjelovita prijevoda ovoga njegova komentara: Das obige kroatische Lied befindet sich in einer türkicshen Sammelhandschrift der k. nominaciju i autorizaciju teksta pjesme te određena zapažanja u vezi sa filološko-lingvističkim podacima do kojih se došlo u analizi. Pjesama Hirvat türkisi zanimljiva je za historiografsko. iz 1588. Taj se komentar na ovome mjestu daje u cijelosti na izvornom. Kraelitz je. Muhamed Hevai(ja) Uskufi(ja). Jahrhundert najstariji alhamijado pjesnik nije naveden kao Mehmed (Erdeljac). osim transliteracije pjesme. lokalizaciju. godine. već je najstariji dotada poznati autor.. Zahvaljujući Friedrichu von Kraelitzu (1911. und XIX. / 1589. a u širem smislu od važnosti je za različite kultorološke studije u proučavanju različitih balkanskih naroda. prema informacijama do kojih su bili došli ova dva historiografa. 613). Hofbibliothek in Wien (G.Alen Kalajdžija ELEMENTI KNJIŽEVNOJEZIČKE KOINE U NAJSTARIJOJ ALHAMIJADO PJESMI “HIRVAT TÜRKISI” (1588/1589. godine. godine upoznala se prvi put sa ovom pjesmom. Iako je kod nas prvi značajan i sistematičan korak u prikupljanju i predstavljanju bosanskog alhamijado stvaralaštva obavio autorski dvojac Sejfudin Kemura i Vladimir Ćorović 1912. dakle godinu nakon Kraelitzeva objavljivanje pjesme Hirvat(i) türkisi.) Uvodna razmatranja Pjesma Hirvat(i) türkisi do danas ima status najstarije sačuvane bosanske alhamijado pjesme. u njihovoj (i ujedno prvoj) zbirci alhamijado pjesništva Das Serbokroatische Dichtunger bosnischer Moslims aus dem XVII. S tim u vezi vrijedi zapaziti nekoliko interesantnih pojedinosti koje otvaraju mogućnost različitih interpretacija i tumačenja s obzirom na dataciju. Die . koju je prvi objavio Friedrich von Kraelitz (1911. njemačkom jeziku. 613-615) u časopisu Archiv für slavische Philologie. u kratkom pogovoru/komentaru dao i određeni broj historiografskih i filoloških podataka. naučna slavistička javnost još 1911.

70 r. u. Handschriften der k. U tekstu rukopisa (fol. 11. Vrlo vjerovatno. Na osnovu evropskog diktusa2 turskog jezika. Nr. pored gore navedene hrvatske pjesme. njemačke i mađarske pjesme). Bd.) U rukopisima se ova riječ odnosi na pokrete ruke kojom se piše i time se misli na njegov stil karakteristike ličnog pisanja (www. fol. br. ehemaligen Bibliothekars und Präfekten der k.) vorkommenden Jahreszahl 997 der Hidschra (=1588/89 n. pers. III. pezijski i turski rukopisi Biblioteke u Beču. 1636). nur biz Sultan Murad III. daß eine chronologische Übersicht der osmanischen Sultane. Chr.wikipedia. Nakon Prvog svjetskog rata hofbiblioteke pretvorene su u državne ili pokrajinske biblioteke. Ona sadrži. III.. što je slučaj i sa Bečkom Hofbibliotekom (www. reicht. Wien 1865–67. die sich in der Handschrift auf fol. 78 v.na njemackom jeziku.) verzeihnet ist. Nach der in dem Texte der Handschrift (fol. datum: 24.org .). n.org . odnosno sakupljač porijeklom nije bio Turčin. Der Schreiber bezw. nach dem ausgesprochen europäishen Duktus der türk. sicherlich wurde sie während der Regierung Sultan Murads III.wikipedia. 2006. Sie enthält unter anderem außer dem erwähnten kroat. Hofbibliothek in Wien. pa vjerovatno i ovaj rukopis potječe iz te godine. 2008. fol. 78) nalazi se 997. 2006. 1865-1867. Hofbibliothek. dessen Heimat das südwestliche Ungarn oder Kroatien gewesen sein dürfte. 2 . on je za vrijeme vladavine sultana Murada III (1574-1595) napisan i sakupljen. k. 2008. Vrlo vjerovat1 Hofbiblioteka je biblioteka u užem sklopu prinčevskih rezidencija. [«Gore navedena hrvatska pjesma nalazi se u jednoj turskoj zbirci rukopisa Bečke hofbiblioteke1 (G. 68). gewiß kein Türke. Bd. Flügel: Arapski. isto tako. datum: 24. von ihm also nur das Jahr seines Regierungsantrittes (982 der Hidschra = 1574. Verfasser war. Höchstwahescheinlich war er ein Dolmetsch der türk. Diese Behauptung stützt sich auf den Umstand. Die Handschrift befand sich bereits im Besitze Sebastian Tangnagels (gest. 68). Sprache. 1574–1595) verfaßt. godina po H. može se zaključiti da ovaj pisac. befindet.250 Alen Kalajdžija arab. Chr. kategorija: Stilistika. 11. Ova tvrdnja podupire se time da se u zbirci na fol. und türk. 69 v.. (reg.na njemackom jeziku.) stammt sie wahrscheinlich aus diesem Jahre. 69 i 70 dolazi samo do sultana Murada III tako što su rukopisi hronološki poredani do godine njegova dolaska na vlast (982 po H = 1574). Schrift zu schließen. k. auch noch mehrere deutsche und ungarische Lieder.

duša moja (Huković. dat prema početnim stihovima pjesme. 30). kako je to već bio uradio i Kraelitz (1911. 57) ili Hirvati türkisi. 251 no bio je prevodilac turskog jezika.. bez ikakva posebnog i valjanog razloga. Rukopisi su se već bili nalazili u posjedstvu Sebastiana Tengnagelsa (umro 1636.Elementi književnojezičke koine u najstarijoj alhamijado pjesmi. Prema tome. ali sa oblikom turčija. navodeći u fusnoti da turska sintagma chirvat türkisi doslovno znači hrvatska pjesma. usmena pjesma. ukoliko bi se ona čitala bosanskim arebičkim pravopisom. bez preciziranja da pridjev türkü u turskom jeziku znači narodna pjesma. . međutim.»] Imenovanje pjesme Naslov pjesme u skoro svim nama poznatim zbirkama alhamijado pjesništva nosi naslov Hirvat türkisi (Nametak. onda. premda ju je Kraelitz (1911. još jedna mogućnost tumačenja ovoga pojma. 1981. što je ujedno bila praksa manje-više preovlađujuća u bosanskoj alhamijado književnosti. (1997). 1997). Jahrhunderts. pa bi modificirani prijevod naslova pjesme trebao glasiti hrvatska narodna pjesma. kako je dosljedno sproveden u ostatku pjesme. prema (pod)naslovu datom na turskom jeziku na samome početku rukopisa pjesme. 613) naslovio bez posebnoga konkretnog imenovanja kao “Kleine Mitteilungen” – Ein kroatisches Lied in türkischer Transkription aus dem Ende des XVI. šefa. onda je pjesma Hirvat türkisi pjevana kao usmena pjesma. Postoji. Naime. ili pjevanja «solo».). nekadašnjeg bibliotekara i prefektora3 Hofbiblioteke u Beču. U novije vrijeme. u našoj starijoj književnosti pojavljuje se i naziv turćija. Đinđić i dr. turćija je narodna pjesma (pisanog ili usmenog karaktera). Naziv türćisi u vezi je sa turskom leksemom türkü. 613). pojavio i naslov Ah nevista. što znači narodna. a to je da leksem türkü označava narodnu pjesmu koja se pjeva (up. čije je porijeklo iz jugozapadne Mađarske ili iz Hrvatske. neslaven zabilježio. 2005). što znači narodni. voditelja. pa se njezino zapisivanje može odnositi na određenu situaciju u kojoj ju je. odnosno Hrvatska turćija. Tuna. naslov pjesme trebao bi glasiti Hirvat türćisi. 1997. Da bi to uistinu moglo biti istinito. slušajući je u izvedbi pjevača. folklorni (up. načelnika. kao što navodi i Đinđić i dr. međutim. prema uzoru na turski jezik. u nauci se.. Imajući u vidu činjenicu da sami autor pjesme bosanski glas ć bilježi arapskim grafemom kef. potvrđuje metrički 3 Naziv za administrativnu službu u značenju upravnika. što čak ne isključuje i upotrebu nekih muzičkih instrumenata. Ako je to tačno u ovome slučaju.

p. nema opravdanosti budući da je po gramatičkom nastavku –si vidljivo da je naslov napisan na turskom jeziku. tako da. kao i činjenica da je Kraelitz u svojoj transliteraciji naveo u pretposljednjem stihu glagol zagudjeti: Ovu Pesmu Mehmed zagudi. koji se pišu na sljedeći način: ž kao re sa dvjema tačkama iznad. girlim. jasna je upotreba grafema za glasove kojih nema u arapskom jeziku. Pored toga. sirdit. onda se pjesma. č piše kao ha sa dvjema tačkama ispod. treba čitati kao Hirvat türkisi. čita se Hirvat türćisi. ako se drži kriterija izvornosti jezika. što na neki način može izazavati nedoumice i dovesti do pogrešnih zaključaka. ali je takav stav problematičan zbog toga što se u brojnim starijim arebičkim rukopisima pisanje vokalnog r bilježi identično. kao ir. p se bilježi grafemom ba sa dvjema tačkama ispod.252 Alen Kalajdžija osnov pjesme koji je dat u epskom osmercu. koji se piše dvojako. otkuda dolazi čitanje i samoga naslova Hirvat. mogla nasloviti kao Hrvatska turćija. za što. cezura: Ah nevista || duša moja / Daj mi se da || obveselim. prepisivač razlikuje afrikate. c. bez sumnje. Problem je u ovom slučaju što se na dva mjesta zbog nekonzistentnosti pisanja vokala a riječi mogu čitati različito. kakav je bio rjeđi slučaj u alhamijado pjesništvu. gdje se iza četvrtog sloga pojavljuje stanka. autor redovno vokalno r piše u sekvenci sa vokalom i.. a i grafemom ja. ali sa trima tačkama ispod. koji je upotrijebljen u označavanju riječi u naslovu türkisi.. pošto se često za č i ć upotrebljavao arapski grafem džim ili kef za ova dva glasa. e je pisano sa he.4 Vokali su pisani kombinacijom hareketa i pisanjem pojedinačnih vokala posebnim slovima. Vidljiva je nekonzistentnost u pisanju vokala a. . otvoreno je pitanje u datom slučaju da li se grafem kef.moglo bi se uzeti kao potvrda mišljenju da je zapisivač pjesme bio neslavenskog porijekla.. tzv. posebno onome starijem. npr. o i u pisani su vavom. što se posebno vidi u riječima svagde/svagda i obden/ 4 Pisanje vokalnog r u sekvenci sa i. a kaf glasa k. bilježi se grafemom ha. za ž. Ortografija Pravopis kojim je pjesma pisana uglavnom je dosljedan i konzistentan. dakle. međutim. npr. može čitati sa ć. Također.. č. Pored toga. pa na samom početku a na kraju riječi u sintagmi duša moja jednu piše sa elifom a drugu sa grafemom he. što se nije često dešavalo u alhamijado stvaralaštvu. U prijevodu na bosanski jezik pjesma bi se. Prema tome. c isto kao grafem č. odnosno leksema sirce. zato što je njen naslov dat zapravo na turskom jeziku. Pisac ortografski distancira kef od kafa tako što kef ima funkciju glasa ć. Tako je a pisano elifom ili grafemom he. Ako se pjesma daje prema bosanskom arebičkom pravopisu.

što je općenita osobina grafije alhamijado književnosti. a ne vokala a. onda nema dvojbe u smislu starosti ovoga književnog izraza pošto je ključna činjenica ove književnosti umjetnička intencija. U obama slučajevima različito čitanje može dovesti do različitih lingvističkih interpretacija: u leksemi svagde – e se može tumačiti kao ekavski refleks jata. a obden – kao tipično kajkavski oblik u kojem je e nastalo od poluglasa prednjeg reda Ь. iako do danas najstarija sačuvana alhamijado pjesma. Također. posmatrajući ostale primjere pisanja vokala e i a. koja je najuočljiviji element onoga što karakterizira . 253 obdan. I jedna i druga riječ zapisane se pomoću fethe. pojavljuje svojevrsna književnojezička koine. pored obilježavanja vokala a fethom. a ne grafija na kojoj je zabilježena. s obzirom na to da je najstariji alhamijado tekst. što može upućivati na razvijen kulturni stepen grafije. što se može tumačiti kao signal za takvo čitanje vokala e. Pored toga. ako se alhamijado pjesništvo posmatra kao narodno stvaralaštvo. Također.Elementi književnojezičke koine u najstarijoj alhamijado pjesmi. Književnojezička koine predstavlja predstandardni idiom u određenom formalno-poetičkom smislu – kakav je poetski diskurs alhamijado književnosti. To istovremeno znači da tokom konstituiranja književnojezičkog izraza postoji ustaljena jezička praksa koja će omogućiti valjano funkcioniranje takvoga književnojezičkog izraza. ta činjenica u konkretnom slučaju može upućivati na to da pjesma Hirvat türkisi. hareketa koji dolazi iznad konsonanta d. kasnijim – sačuvanim spomenicima bosanske alhamijado književnosti.. pojavljuje se i grafijska oznaka ili elifa ili nekada grafema he (premda ova druga upotreba nije dosljedna pošto se nekada e čita pomoću upotrebe fethe i grafema he). vjerovatno nije najstarija pošto je moguće da neke starije pjesme nisu uopće sačuvane ili da do danas nisu pronađene. ali i bosanske ćirilice – bosančice. pošto u drugim primjerima. nastalo prvenstveno po uzoru na usmeni diskurs. primjetno je vezivanje akcenatskih cjelina. Postoji još jedna bitna karakteristika pisma. Rukopis pjesme dobro je čitljiv. Ovaj poetski izraz treba se posmatrati u sklopu specifičnih okolnosti nastanka ovoga jezičkog stvaralaštva. Književnojezička koine i predstandardni idiom Lingvistički karakter ove pjesme potvrđuje činjenicu da se već u prvim – i svakako mlađim. Ključni kriterij izdvajanja alhamijado književnojezičkog izraza jeste njegova arebička grafija.. Ipak. u kojoj je posebno mjesto imala upravo poezija. a to je da autor upotrebljava interpunkcijske znakove za obilježavanje strofa. moglo bi se zaključiti da se spomenuti primjeri čitaju kao vokal e.

u prvom redu treba naglasiti vremenski kontinuitet. a preko vremenske vertikale. koji se može pratiti od kraja XVI st. kakvo je. uza spomenuti arebički grafijski sistem. a druga progresivnija i dinamičnija. postojanje grafijskog sistema jedne pismenosti potvrđuje formalni karakter predstandardnog idioma. Međutim taj kriterij nije lingvistički relevantan kada je u pitanju konstituiranje jezičke koine. jezičke osobine koje se međusobno polariziraju s obzirom na njihovo dijalekatsko porijeklo a istovremeno pokazuju proces međusobnih jezičkih interferencija zabilježenih na fonetsko-fonološkoj. može se pratiti proces jezičkih interferencija u bosanskoj alhamijado književnosti koje se sa dijalekatskog stanovišta polariziraju kao novoštokavske jezičke osobine zapadnog i južnog tipa. koja je primarno predstandardnog tipa.. od kojih je prva arhaičnija i statičnija. što će vremenom označiti i proces nastanka anorganskih osobina koje će konačno oblikovati književnojezičku koine. sa upotrebom nekih od dominantnijih oblika i osobina jedne ili druge organske provenijencije.5 Također. Međutim takvo savremeno bilježenje ne odgovora kategoriji književnojezičke koine. jd. ponajprije začet u zapadnoštokavskoj dijalekatskoj osnovici. Posebno dominantan element književnojezičke koine bio je specifičan refleks jata. npr. = može/more i sl. Dodir ovih dvaju organskih koncepata omogućit će nastanak svojevrsne književnojezičke koine.254 Alen Kalajdžija ovaj jezički izraz. Drugim riječima kazano. l. Kao specifične ekstralingvističke osobine. npr. očuvanje ili neutralizacija među parovima afrikata. samo potvrđuju „normalan“ jezički proces predstandardnog idioma koji 5 Treba napomenuti da do danas pisanje bosanskog jezika na arebici nije prekidano. koji se u alhamijado izrazu pojavio u vidu ikavskoga manira i mješovitog ikavsko-ijekavskog refleksa kao posljedica dodira dvaju dijalekatskih organskih idioma zapadnog i južnog tipa. koja posjeduje specifične ekstralingvističke osobine i jezičke zakonomjernosti koje sudjeluju u njezinoj specifičnoj fizionomijii. koja će se širiti i sužavati u skladu sa brojnim ekstralingvističkim faktorima. morfološkoj. Formiranje književnojezičke koine imalo je svoje unutarnje zakonomjernosti i specifične. miješanje jata. strogo lingvističke integrirajuće faktore koji su se realizirali na svim jezičkim nivoima. . To što postoje konkretni primjeri gdje se čak u jednoj pjesmi ili nekom drugom spomeniku događa nekonzinstentnost jezičkog izraza. potvrđuju prirodan proces prodiranja i miješanja različitih jezičkih osobina koje se vremenom neutraliziraju.. 3. oblik glagola moći za. U okviru prostornoga kontinuiteta. ovaj književnojezički izraz ima i prostorni kontinuitet. i u manjoj mjeri leksičkoj i sintaksičkoj razini. do početka XX st. Na taj način.

To se može dešavati u slučajevima kada u piščevu ili prepisivačevu idiolektu izbijajaju njegove organske i novonastale. kafa i kahva i sl. u Bosni je to slučaj sa bosanskom srednjovjekovnom književnošću religijskoga i svjetovnog tipa (up. npr. kao direktna posljedica 6 I danas se u jednom govornom činu kod savremenih govornika može uočiti viševarijantna upotreba određenih leksema sa specifičnim fonetskim ili morfološkim izrazom. 1971.. novoprimljene osobine koji dolaze usljed preseljavanja. i u konkretnom slučaju u najstarijoj sačuvanoj pjesmi Hirvat türkisi. kontakata sa predstavnicima drugačijega govornog tipa. koji će sudjelovati u formiranju bosanske redakcije stsl. npr.Elementi književnojezičke koine u najstarijoj alhamijado pjesmi. boravak izvan svoga jezičkog prostora ili odlazak u vojne pohode na drugo govorno i dijalekatsko područje. kakva je. nastali kao posljedica dodira predstavnika različitih organskih idioma. 2008). Kuna. što je bila tipična osobina naše starije književnosti. 255 treba zadovoljiti jezičke potrebe i imati vrlo konkretnu primjenu u ne uvijek kompaktnim dijalekatskim/govornim zajednicama.. te u skladu s time i u slučaju predstandardnih idioma. jezika i specifičnoga izraza starobosanskoga jezika. zapisivača. 7 . Moguš. ali ne i standardan jezički kontekst. najčešće u razgovornom diskursu. Kuna.. npr. a recenzija produkt svjesnog. 1993). a u Hrvatskoj. te kasnije u osmanskom dobu to je slučaj sa franjevačkom književnosti (up. odnosno Dalmaciji ta se koine javlja u čakavskom književnom krugu (up. Svjesni ekstralingvistički uvjetovani jezički elementi koji sudjeluju u formiranju književnojezičke koine najprije se mogu pojaviti kao posljedica njegovanja jezičkog manira. kako potvrđuje građa u alhamijado pjesništvu. što predstavlja «normalan».7 Nesvjesni ekstralingvistički uvjetovani elementi koji se integriraju u predstandardni idiom i sudjeluju u formiranju koine alhamijado pjesništva jesu oni koji su na terenu. prepisivača. učenjem i prevođenjem i sl. U alhamijado književnosti njeguje se specifičan ikavski manir.. Fenomen nesvjesnog i svjesnog prodora jezičkih osobina u predstandardnom idiomu alhamijado književnosti može se uporediti sa srednjovjekovnom književnojezičkom praksom koja poznaje pojam redakcije i recenzije. Kuna. gdje je redakcija produkt nesvesnog jezičkog utjecaja pisara. Ti ekstralingvistički faktori pojavljuju se kao nesvjesna i svjesna pojava u procesu konstituiranja predstandardnog idioma i njegove jezičke koine.6 To što je ovakvom tipu predstandardnog idioma potrebna odgovarajuća jezička politika ne govori o njegovoj nerazvijenosti već ga se potvrđuje za predstandardni idiom koji će usljed unutarnjih jezičkih zakonomjernosti formirati specifičan razvojni put što će bitno obilježiti književnojezička koine koja je opet u znatnoj mjeri ovisna od brojnih ekstralingvističkih faktora. 1972). kao i u živim dijalekatskim sredinama bosanskoga jezika.

Tipologija jezičkih osobina u kontekstu književnojezičke koine U pjesmi Hirvat türkisi može se uočiti nekoliko različitih tipova jezičkih osobina. osobine koje potječu od različitih i dijalekatski prepoznatljivih elemenata. Kao posljedica vremenskog kontinuiteta. što bi donekle uistinu moglo biti neobično i bez presedana u alhamijado stvaralaštvu. kao što je to učinio i u primjeru riječi svagde. osobine bliske kajkavštini“. to ne znači da u alhamijado književnosti ne postoje još neki oblici manira koji će sudjelovati u procesima formiranja književnojezičke koine.256 Alen Kalajdžija vremenskog i prostornog kontinuiteta ovoga bosanskog predstandardnog idioma. kakva je i najstarija Hirvat türkisi.ali i glagolski oblik izgubil sam te. prosim tebe. onda se oba ova fenomena trebaju i mogu smatrati kajkavskim osobinama. On. naime. Pored toga. budući da se jezikom alhamijado književosti kod nas slabo bavilo. u prilog tvrdnji da se radi o tipičnoj kajkavskoj osobini još bi prije mogla upućivati činjenica da je autor zabilježio oblik obden. kako je glasila promjena u širem kajkavskom narječju. . Ako su uistinu po porijeklu izvorni oblici priloga obden i svagde. gdje se u drugom 8 O ovome fenomenu nešto više bit će kazano u okviru problema netipičnih jezičkih konstrukcija tipa izišlo duša i sl. osobine koje potječu usljed različitog čitanja i nekonzistentnosti ortografije u nekim slučajevima. To upravo potvrđuje jezička građa u samo jednoj pjesmi. hercegovačkim novoštokavskim progresivnim tipom. odnosno za bosanski jezik relevantnijim južnim. U prvom redu to su: 1. Iako je već nešto kazano o problemu grafije i različitom čitanju usljed nekonzistentnosti pravopisa. 3. na jezičkoj razini ona se prati kroz dominantni ikavski refleks jata od književnojezičkoga bosanskog srednjovjekovlja do XIX st.. 30). ustanovljujući da se u pjesmi prepliću „čudne“ jezičke osobine „. Međutim problem ovoga tumačenja nije u tome što su u pjesmi primijećeni kajkavski elementi. a kao posljedica prostornoga kontinuiteta.. Problem je što je prepisivač ovaj oblik – kako je već ranije kazano – zabilježio „fethom“.. 2. koje je prvi zapazio Muhamed Huković (1997. ovaj fenomen zaslužuje posebnu pažnju u istraživanju jezičkog izraza ove pjesme. osobine koje su netipične za izvornoga govornika datoga jezika8. u kojem je došlo do vokalizacije mehkog poluglasa u e. može biti posljedica formiranja različitih zaključaka u vezi sa prisustvom jezičkih osobina. koja će se vremenom povlačiti pred istočnim. ona se pojavljuje u zapadnoj štokavštini. Dalje. To se u prvom redu odnosi na fenomen kajkavizama u pjesmi.

Ovako. moglo bi se pretpostaviti da će uz glagolski pridjev radni biti upotrijebljen i oblik enklitičkoga glagola biti: jesam kao sem (očekivano bi bilo: izgubil sem). ostaje otvoreno pitanje da li se ova leksema treba čitati kao obden ili kao obdan. a konstrukcija prosim tebe može biti kajkavska ako u upotrijebljenom primjeru ima značenje glagola moliti. 257 primjeru pojavljuje ekavska zamjena jata. tumačenje jezičkih osobina pjesme može se pratiti i na drugi način: preko književnojezičke koine koja u sebi integrira osobine dvaju osnova novoštokavštine: zapadne i istočne. Isto tako. pošto bi on isto tako mogao uključivati književnojezičku koine koja integrira štokavske i kajkavske osobine. godine. Osim toga. U protivnom.. od kojih prvi može biti zapadnoštokavski oblik. Vrančić pojam dalmatinskog jezika podrazumijeva po geografskoj oblasti koja obuhvaća srednjojužnoslavenski/zapadnobalkanski slavenski prostor koji je danas pokriven četirima standardnim jezicima. u kojem nije došlo do vokalizacije finalnoga -l u glagolskom pridjevu radnom: izgubil. kako je opet svojstveno širem kajkavskom narječju. U tom kontekstu i konstrukcije izgubil sam. pesma. kako odgovara stanju u štokavskim govorima (sam). koji je nastao upravo nekoliko godina nakon pjesme Hirvati türkisi. izgubil. evidencija kajkavskih osobina. Ako bi bilo prihvatljivo čitanje u kojem se u dvama primjerima (obden i svagde) „fetha“ iznad d čita kao e (kako je inače uobičajeno u našim arebičkim tekstovima). kako potvrđuju primjeri iz «Latinskotalijansko-njemačko-dalamtinsko-mađarskog rječnika» (Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum) Fausta Vrančića iz 1595. kao i primjer upotrebe ekavske zamjene jata u riječi pesma. a u pjesmi je ona štokavska: obnoć. Ovaj metodološki model ne narušava lingvistički utemeljen koncept. Inače. onda bi se moglo kazati da je pjesma u sebi integrirala štokavske i kajkavske osobine. Zbog izraženih sumnji i nesigurnosti. obden. posebno stoga što je ključna riječ koja direktno upućuje na kajkavsko porijeklo leksema obden. svela bi se na sljedeće primjere: svagde. prosim tebe mogle bi ući u repertoar kajkavskih obilježja. 9 Ova činjenica ne mora ići u prilog činjenici da oblik «izgubil» nije kajkavski zbog toga što je i u starijoj hrvatskoj literaturi predstandardnog tipa bilo primjera kombiniranja kajkavsko-štokavskih osobina. . navedeni primjeri ne moraju strogo biti kajkavski. kajkavska bi upotreba leksema obnoć trebala glasiti obnoč.. da je u pitanju kajkavska osobina.9 Na osnovu datih zapažanja. uza sve spomenute probleme. prosim tebe. kako je zabilježeno u trećem stihu iste strofe u kojoj se pojavljuje glagol prositi: obden. No. Međutim u takvom zaključku treba biti vrlo oprezan. obnoć molim tebe.Elementi književnojezičke koine u najstarijoj alhamijado pjesmi. u pjesmi je zabilježen enklitički oblik sa vokalizacijom mehkog poluglasa u a.

Pjesma. Ako se odluči za drugačije čitanje. One kao takve nisu problematične.10 U pjesmi se. koji se u pjesmi 10 Ovdje bi se ovo –m eventualno moglo čitati i kao enklitika mu. ukoliko se one kao takve prihvaćaju. oblici glagola htjeti. Dakle. značenje i upotreba gramatičkih nastavaka).258 Alen Kalajdžija Dakle. oblici ličnih i prisvojnih zamjenica i dr. Pojavljuju se i ekavizmi: svagde11 i pesma.. nego je diskutabilno otkuda dolaze ako su istočnoštokavskog tipa. cvit i živit. Među općeštokavskim treba shvatiti i česticu –m. koji ne mora biti tipično kajkavski. pošto u rukopisu ima nečitko zabilježen znak iznad grafema „mim“. koji se pojavljuje u primjerima leksema: nevista. leksici (koja je u cijelosti slavenska i štokavska. koji bi mogao upućivati na kajkavsko ili zapadnoštokavsko porijeklo. ovaj se oblik uzima uvjetno i u transliteraciji treba biti dosljedan i konsekventan. za što nema konkretnijeg povoda za prihvatanje takvog stava. treba obratiti pažnju na mogućnost prisustva različitih štokavskih osobina. generalno.: oči. morfonologiji. koja se pojavljuje kao općeštokavska čestica. posjeduje opće štokavske osobine: u fonetici (inventar fonema). svit. onda je svagda. izuzev jednog orijentalnog antroponima – Mehmed) i glagola prositi u značenju „moliti“. flektivnoj morfologiji (tvorba. 11 . enklitika glagola jesam: sam. ili se upotreba datoga glagola može tumačiti značenjem „zaprositi“. npr. obnoć. a koji bi mogao upućivati na „dammu“. Zapadnoštokavski je upotrijebljen glagol ljubiti. Od zapadnoštokavskih osobina pojavljuje se oblik izgubil. iako broj slogova ne ide kao prilog ovoj mogućnosti. koja dolazi uz prilog dokle–. koje je ipak teško tumačiti štokavskim. međutim. Ovo –m najvjerovatnije je nastalo od partikule –n. kako je već kazano u vezi sa ovim oblikom. tj. zbog poetičko-metričkih razloga sintaksa je u pojedinim slučajevima izložena određenim devijacijama. uočavaju i po svom dijalekatskom porijeklu specifični oblici i konstrukcije koje pripadaju fondu tipičnih zapadnoštokavskih osobina. što se može kazati i za oblike). Kao opće štokavske osobine uočavaju se oblici kao što su. ako je obdan. osim ako nije u pitanju trag istočnoštokavskih ekavskih govornih zona. književna koine koja integrira zapadnoštokavske i istočnoštokavske osobine. Oblik svagde prihvata se ako se čita i prihvata oblik obden. zapadnog i istočnog tipa. Budući da je već nešto kazano o kajkavskim osobinama pjesme. prozodiji (raspodjela klitika). U tom slučaju najfrekventniji i najdominantniji jeste ikavski refleks jata. književnojezička koine u pjesmi može se posmatrati sa dva stanovišta: 1. što bi moglo biti i uopće štokavske i srednjojužnoslavenske provenijencije. književna koine koja integrira kajkavsko-štokavske osobine i 2. sintaksi (istina. oblik imperativa: daj.

koje znači neživo i općeupitno. milostinje i sl. Osnovno značenje sadržaja teksta pjesme Primjer umjetničkog literarnog stvaralaštva vidljiv je i u ovoj najstarijoj alhamijado pjesmi. i to. ponuda braka upućena djevojci od strane muškarca. koji su u pjesmi jasno razgraničeni.. pored njegova drugog značenja – značenja traženja pomoći. budući da je ovaj oblik u vezi sa glagolom «dati se» (u + 12 Ovaj bi se oblik mogao. Također. ima i značenje predlaganja braka. U pjesmi se ovaj glagol može tumačiti na sva tri načina: 1. moglo upravo biti upotrijebljeno ovo posljednje značenje – značenje ponude braka. izgleda.. značenjem predlaganja braka – zaprositi. Prema tome. Nekoliko je dodatnih razloga za povod ovakvom tumačenju. momka. značenjem traženja milosti. tumačiti i kao čakavski relikt. zahvaljujući upravo pjesnikovom sposobnošću da pokrije. za razliku od istočno-/ južnoštokavskog šta. 2004. Prvo je značenje najšire. ali kao takvo ne može biti kajkavski specificirano. što bi moglo dodatno usložiti problem jezičkog izraza pjesme. ova pjesma predstavlja tipičan primjer spomenika predstandardnog idioma koji je objedinio različite jezički markirane jedinice koje pripadaju različitim registrima i organskim idiomima koji su koegzistirali u određenom vremenskom periodu i na nekompaktnom teritoriju jednoga jezika podijeljenog dijalekatski. ali ne mora biti apsolutno tačno i neopozivo. 2 značenjem glagola moliti i 3. Tako. 367. 4). kako je uobičajeno. Tipičnija osobina istočnoštokavske provenijencije jeste upotreba leksema jošt (< jošte). pošto ona omogućuje specifično tumačenje cjelokupne pjesme. odnosno da pojedina značenja leksema prenese na neke druge lekseme. Oblik upitne zamjenice za neživo u pjesmi je zapadnoštokavske provenijencije: što. gdje bi se upravo glagol «dati se» trebao vezati za glagol «udati se». Međutim ovaj glagol. Posrijedi bi. istočnoštokavska (južnoštokavska) osobina jeste razlikovanje afrikata č i ć. pak. knj. HER. 259 bilježi kao: jubim (Iz srca ja tebe jubim)12. . Drugo je značenje sa kajkavskom prepozicijom. Pjesma posjeduje ponavljajući stih: Daj mi se da obveselim/poveselim.Elementi književnojezičke koine u najstarijoj alhamijado pjesmi. koja bi u zapadnoštokavskoj oblasti glasila jošć < jošće (up. Međutim kako nema drugih jezičkih osobina koje bi mogle ići u prilog čakavskom adstratu – izuzimajući pri tome ikavsku zamjena jata – mišljenja sam da se radi o zapadnoštokavskoj prevenijenciji ovoga oblika.. Glagol «prositi» kao specifičan kajkavski leksem uključuje značenje glagola moliti. pa čak i po narječjima. U pjesmi ova zamjenica ima općeupitno značenje i funkciju veznika: (Od žalosti ne znam što činim). primjer semantike glagola «prositi» ovdje je od posebne važnosti.

između ostalog. nakiti (za svadbu) te ona dodaje «što ću istom. ova pjesma predstavlja najstariji rukopisni primjerak bosanske alhamijado književnosti. 130). lokalizacija i autorstvo Među prvim problemima u vezi sa ovom pjesmom ističe se pitanje hronologije. ukrašena. naizgled nedorečena./1589. Sljedeća zanimljivost u vezi sa pjesmom tiče se njene ubikacije.on veli . na osnovu čijega su podatka saglasni. 20). 30) pjesmu preuzimaju od Friedricha von Kraelitza. 1997. koji se smješta u posljednji kvartal XVI st. naveo u samom podnaslovu objavljenog teksta pjesme).u značenju lijepo si sređena. s time da je pjesma nastala najvjerovatnije 1588. koji. pjesmu nije lokalizirao na prostoru Erdelja. pošto u patrijarhalnom društvu seksualni osjećaj i erotski senzibilitet svoju puninu dobijaju tek u braku. udajem se za tebe – sa optativnim: zdrav mi (i živ) bio. dotjerana.260 Alen Kalajdžija dati se). mogla bi se protumačiti i kao dijalog među mladima: «Gizdava si» . Među njima je i Smail Balić (1973. Još jedna leksema ide u prilog ovome mišljenju: «nevista». Sa stanovišta proučavanja historije bosanske alhamijado književnosti relevantno je da je ustanovljen period nastanka rukopisne medžmue. Huković. godine. 2004. budem veseo. uljepšana. a ona njemu odgovara: «gizdav budi» – i ti se dotjeraj. Posljednja strofa u pjesmi. HER. Relevantni istraživači alhamijado književnosti (Balić. nego i pokušao ustanoviti godinu njezina nastanka. cijela pjesma treba se razumjeti kao poziv djevojci za sklapanje braka. koji je. 8. Prema tome. Nametak. leksema čije je prvo značenje «ona koja se udaje» (up. što se vidi i iz pjesnikovih komentara da oni neće dugo živjeti i da mu je želja grliti je. sredi. u historiografskom smislu relevantno je poznavanje određenih elemenata na osnovu kojih je ovaj autor pokušao precizirati ne samo širi historijski okvir (što je. knjiga 7.šta sada mogu. 59. kako su to učinili neki naši istraživači i historiografi alhamijado književnosti. odnosno pokušaja vremenske lokalizacije njena zapisivanja. budući da je godinu nastanka pretpostavio prema upisanoj hidžretskoj godini na jednoj stranici medžmue u kojoj je zabilježena i ova pjesma. međutim. pa spomenuti stih refren znači: udaj se za mene pa da se razveselim. odnosno utvrđivanja mjesta njezina nastanka. Opet je relevantni naučni izvor Friedrich von Kraelitz. Hronologija. da postanem. 1973. Prema tome. U slučaju da Kraelitz nije tačno datirao pjesmu s obzirom na godinu njezina nastanka ili zapisivanja. analizirajući . / zdrav mi budi» . 1981. nakićena (za svadbu). 130.

poznat pod imenom Transilvanija (Mala enciklopedija. Poljske.Elementi književnojezičke koine u najstarijoj alhamijado pjesmi. ova oblast. nazvavši autora pjesme Mehmedom Erdeljcem.. kako pokazuju podaci. među kojima je zabilježeno i nekoliko mađarskih i njemačkih pjesama. usljed čega je došlo do nacionalno-romantičke mistifikacije i političke naturalizacije same zbirke i pjesama koje su zabilježene u njoj. Međutim problem Balićeve lokalizacije pjesme tiče se činjenice da on ne navodi otkuda preuzima podatak da je pisac. Uvidom u historijske karte (npr. dok je drugi. već je bila manje-više 13 Ova činjenica potvrđuje. 8). ne naglašavajući u ovom slučaju među evropskim jezicima najrasprostranjeniju pojavu pisanja arebicom posredstvom Osmanlija na bosanskom jeziku. 446). rasprostranjen princip pisanja arebicom u evropskim jezicima. 130) precizirao kao prostor Siebenburga.. 261 ovaj problem i. Bjelorusije (up. . nikada nije bila dio Osmanskog carstva. 2004) vidljivo je da je nekadašnji Erdelj. a posebno onaj krajem XVI st. vjerovatno u pokušaju neutraliziranja hungarizacije date pjesme i zbirke. Albanije. Jedina činjenica koja bi mogla upućivati na porijeklo Balićeva zaključka o mjestu nastanka pjesme jeste ta da on u fusnoti navodi mišljenja dvaju mađarskih znanstvenika – Antona von Gevaya i Ferenca Toldyija. odnosno zapisivač pjesme iz Erdelja. 1981. Današnji prostor Erdelja obuhvaća dio rumunske državne teritorije. Osim toga. kako glasi njegov naziv u našem prijevodu. Ihsanoğlu. kako se on naziva na njemačkom jeziku. Balić je – kako to barem potvrđuje bosnistička praksa – uspio inaugurirati bosanski naziv za autora pjesme Hirvat(i) türkisi. pored pojave zabilježene i u drugim dijelovima srednje i jugoistočne Evrope – Grčke. smatrajući tačnim Gevayevo mišljenje. autora pjesme (i medžmue) imenovao Mehmedom Devenyijem.13 Činjenica jeste da je historijski prostor Erdelja ono što je Balić (1973. Nametak. Mađarske i Rumunije. Pogleda li se sa određene vremenske distance. kakvi su u datom slučaju još njemački i mađarski. predstavljao prostor na tromeđi između Vlaške. Iz datih podataka proizlazi zaključak da je Balić nastanak pjesme (i zbirke uopće) locirao u Erdelj. s druge strane. odnosno Sedmograđa. 1959. pored toga što je bila zanimljiva po izrazito jakom prisustvu pristalica protestantskoga kršćanskoga učenja. spomenutom u pjesmi Hirvat(i) türkisi. Međutim upitan je pokušaj utvrđivanja geografskog porijekla zbirke u Erdelju. prvi u bosnistici pokušao dati odgovor na neka pitanja koja se postavljaju u vezi sa još preciznijim pokušajem ubikacije i autorstva pjesme u odnosu na podatke koje je dao još Friedrich von Kraelitz (1911: 613-615). od kojih je prvi autorstvo zbirke pripisao određenome Mehmedu. kako prema historijskim izvorima tako ni prema samome karakteru teksta rukopisne medžmue u kojoj se nalazi ova pjesma.

odnosno zapisivač pjesme istovremeno bio i njezin autor. neki drugi oblici upravo potvrđuju specifikum bosanskog jezičkog koine pretežnog štokavskog tipa objedinjenog u jednoj relativno kratkoj narodnoj pjesmi ljubavne provenijencije. vlastitog stila i načina pisanju u vlastitom rukopisu. Također. dajući taj zaključak na osnovu diktusa. 615) pretpostavio da pisac medžmue nije Turčin. da je zapisivač ili prepisivač pjesme neka druga osoba. tj. predstavljala uži geografski. koji ju zapisuje. ono što bi eventualno moglo ići u prilog činjenici da je pjesma na neki način bliska Mađarskoj. da je nastala na mađarskom prostoru ili da je eventualno njezin autor Mađar14 – kako su to tvrdili Gevay i Toldy – jeste činjenica da je stara. već da je porijeklom iz mađarskog ili hrvatskog prostora. moguće je da je pjesmu naslovio po jeziku koji mu je bio poznat kao hrvatski jezik. . a na osnovu eksplikacije autorova imena u posljednjoj strofi. bez obzira na druge mogućnosti imenovanja jezika u tome periodu. Postoje dvije mogućnosti u vezi s time. povijesna Hrvatska. neki jezički elementi upućuju upravo na tipično hrvatske osobine kajkavske provenijencije koje se mogu okarakterizirati kao tipične hrvatske regionalne i dijalekatske karakteristike. koji je već duži vremenski period bio podređen i kao takav poznat Mađarima. U nauci još uvijek nije poznato da li je pisac. budući da nema bitnije veze između hrvatskog i erdeljskog prostora. prema Balićevu tumačenju zasnovanom na opreci mišljenju spomenutim mađarskim znanstvenicima. Autorstvo pjesme. Već je Friedrich von Kraelitz (1911. (U skladu sa ovim stavom i znanstvenim 14 U prilog takvoj pretpostavci mogli bi ući i morfo-sintaksički oblici koji bi se mogli opravdano smatrati neslavenskim. Što se tiče samoga imenovanja i kvalifikacije pjesme hrvatskim atributom. zabilježenog u zbirci. tj. u ovom slučaju vjerovatno je u pitanju regionalni karakter imenovanja. i druga. ili se naprosto radi o slučaju zabilješke nečije. dok s druge strane. Jedna je da je isti njezin autor Mehmed. koja bi mogla biti nejužnoslavenskoga porijekla. ukoliko se radi o prepisivaču pjesme koji je neslavenskog porijekla. jasno je da postoje zanimljive i istovremeno kontradiktorne činjenice u vezi sa lokalizacijom ove pjesme. 2004.262 Alen Kalajdžija nezavisna ili u vazalnom položaju od Osmanlija ili Mađara (Ihsanoğlu. 43-44). To bi moglo značiti da pjesma nije nastala u Erdelju. Pored toga. pripisano je nekome Mehmedu. već postojeće pjesme u medžmui. Dodaju li se tome činjenice da se u pjesmi – prema nekim pokazateljima – upotrebljavaju kajkavski elementi te da je nazvana hrvatskom pjesmom. mada je neobičan razlog zašto je autor tako naziva. S druge strane. pa može se kazati i kajkavski prostor sa Zagrebom kao kulturno-političkim centrom toga prostora.

Kontradiktornosti u vezi sa ovom pjesmom tiču se više pojedinosti: činjenica da je ovo najstarija alhamijado pjesma i da je njezin rukopis izuzetno čitak. inače. činjenica da je pjesma nazvana hrvatskom iako nema očitije veze sa . Uvažavajući Kraelitzev stav o geografskom porijeklu pisca.. Imamović. Osim toga. Slavonije. Dalmacije dolaze nakon 1580. mogao i trebao znatnije doprinijeti paleografskom proučavanju pisanih spomenika na bosanskoj arebici i bosanskoj ćirilici. odnosno Bosanski ejalet postaje krajina i glavno vojno-logističko područje Osmanske carevine u njezinim kretanjima ka zapadu i sjeveru.. 1998. 263 pristupom. Like. godine (up. koji je svojevremeno bio krajnji domet Osmanske države ka srednjoj Evropi iz pravca Balkana. ep «Ženidba Smailagić Meha» Avde Međedovića). Sućeska. zato što je indikativno to da je eventualno nije mogao napisati Mađar. Vlaške. koji na šire područje današnje Mađarske. bili angažirani u brojnim pograničnim vojnim akcijama na strani Osmanlija. sa budimsko-kanjiškom oblašću.Elementi književnojezičke koine u najstarijoj alhamijado pjesmi. kako je kod nas u literaturi navedeno. pa tako i u proučavanju ove pjesme). Transilvanac (pa bismo ga mogli slobodno nazvati i Mehmedom Sedmograđaninom ili Mehmedom Transilvancem). 130-131). Nijemac ili (uvjetno kazano) etnički Rumun.. Pjesma je najvjerovatnije nastala kao posljedica pristizanja bošnjačkih vojnih odreda na mađarsko područje. npr. gdje je bio angažiran nemali broj bošnjačkoga vojnog korpusa. prelazeći u prekosavski teritorij – kako to potvrđuju historiografski podaci (up. Prema tome. npr. pjesma je (i zbirka uopće) najvjerovatnije nastala na današnjem mađarskom prostoru (kako je to već bio naglasio i Kraelitz!). jasno je da on nije implicirao prostor Erdelja. nakon što Bosna. oslanjajući se u tom slučaju i na određene kodikološke zakonomjernosti. Sućeska. 130). odnosno Vlah. npr. To bi se posebno trebalo izvršiti u poprilično bogatom rukopisnom arebičkom naslijeđu. Sedmograđanin. kao i pokušaju očuvanja svoje krajnje zapadne oblasti Krajine... te. – Derviš-paše Bajezidagića) i književnojezički dokumenti koji svjedoče o prisustvu bošnjačkog političkovojnog elementa na prostoru današnje Mađarske (up. 1998. činjenica da se autora ili prepisivača pjesme pokušalo locirati u Erdelju. diktus bi u bosnističkim istraživanjima rukopisnog naslijeđa koje pripada korpusu predstandardnih idioma. pogibija jednog od najznačajnijh vojno-političkih i vjerskih bošnjačkih predstavnika iz XVI i XVII st. sve dok se tačno ne ustanovi da li je pisac ili prepisivač Erdeljac. treba uzimati u strogo konvencionalnom i pseudonimskom smislu. odnosno zapisivača. Oni su.. 1996 i dr. kako je to uradio Smail Balić (1973.. Erdeljac..

tj. Balić ne navodi preciznije otkuda dolazi do ovoga zaključka.. izišlo duša] te piše morfološki oblik negiranoga glagola htjeti za 3. U prilog mogućnosti neslavenskog porijekla prepisivača moglo bi upućivati to što autor u nekim supstantivnim i verbalnim sintagmama ne bilježi kongruenciju: [ovo svit. Zaključak Na osnovu sprovedene lingvističko-filološke i historiografske analize pjesme Hirvat(i) türkisi (Hrvatska turćija) mogu se izvesti određeni zaključci. Ono što u ovome tumačenju ima osnova jeste najprije činjenica da je moguće da prepisivač nije bio Slaven15 i da je stoga pjesmu naslovio na turskom jeziku kao Hirvat(i) türkisi. 130) ustanovio da je pisac „. Iako su radovi o ovoj pjesmi oskudni i sadrže minimalan broj historiografskih podataka. činjenica da je pjesma pisana u popriličnoj mjeri konzistentnim pravopisom. To se posebno uklapa u historiografski kontekst budući da je pjesma zapisana u turskoj rukopisnoj medžmui. 54) bio je prvi koji je upozorio na kajkavske elemente u pjesmi. Abdurahman Nametak (1981) i Muhamed Huković (1987. Muhamed Huković (1997.264 Alen Kalajdžija mjestom nastanka i autorom. za koju je von Kraelitz smatrao da njezin prepisivač nije Turčin. do danas su među najznačajnijim istraživačima bili Smail Balić (1973). što je protumačio očitim utjecajem mađarske fonetike. . 15 U datome slučaju pod pojmom balkanskoga Slavena misli se na osobu koja se služi nekim slavenskim jezikom kao svojim maternjim. te da je njezin općeniti naslov napisan na turskom jeziku Hirvat(i) türkisi. Hrvatska turćija (hrvatska narodna pjesma) da bi poslije prešao na pisanje te pjesme na njezinu izvornom jeziku. S tim u vezi vrijedi zapaziti još nekoliko fakata koji se tiču dosadašnjeg istraživanja i analize ove pjesme. koji je bio prešao na islam“. činjenica da su u pjesmi integrirane zanimljive jezičke konstrukcije i oblici koji su po svom dijalekatskom porijeklu heterogeni. ali se iz nastavka njegova tumačenja može razumjeti da je do njega došao na osnovu rukopisa i nerazlikovanja vokala o i a.. činjenica da je naslov pjesme dat na turskom jeziku. dok je Balić (1973.neki Mađar njemačkog porijekla. bez obzira na njegovo etničko porijeklo. činjenica da s obzirom na elementarno poznavanje vlastitog jezika postoje nepodudaranja u kongruenciji sa drugim morfološkim oblicima. 1997). lice množine: [nićemo].

kako zbog odbacivanja neosnovanosti mjesta nastanka zbirke.Elementi književnojezičke koine u najstarijoj alhamijado pjesmi. U radu je apostrofirana problematičnost takvog stava. koji je nekada bio u granicama Osmanskog carstva – na što je još prvi skrenuo pažnju Friedrich von Kraelitz. U pjesmi je ustanovljeno postojanje specifičnih jezičkih osobina koje se posmatraju kao produkt interferencije različitih narječja – kajkavskog i štokavskog. Na osnovu analize sadržaja pojedinih leksema zaključeno je da se osnovno značenje cijelog vezanog teksta pjesme treba razumijevati kao ponuda braka i prošnja djevojke. Problem lokalizacije pjesme implicira nekoliko pitanja. ovo pitanje i dalje ostaje otvoreno.. te je ustanovljeno da se mjesto nastanka pjesme i same zbirke treba tražiti na prostoru današnjeg mađarskog prostora. godini. što odgovara 1588. Problem imena autora pjesme nazvanog i danas poznatog pod pseudonimom Mehmed Erdeljac također je upitan./1589. ovaj problem dodatno se usložnjava ako se prihvati mišljenje da je u pitanju zabilježena pjesma koja je otpjevana u određenoj prilici. 3. godinu po Hidžri. . odnosno kao posljedica književnojezičke koine predstandardnog tipa koja je neutralizirala i polarizirala utjecaj različitih dijalekatskih štokavskih osobina zapadne i južne provenijencije. u skladu s time ukazano je na konkretne primjere koji potvrđuju prisustvo kultiviranoga izraza koji nastoji minimizirati i neutralizirati specifične lokalne i dijalekatske osobine u cilju njegove ekspanzije i stvaranja takvog idioma koji će odgovarati jezičkim potrebama na širem srednjojužnoslavenskom prostoru... 2. 4. za što je uočeno da je zapisana u posljednjoj četvrtini XVI st. 265 1. usljed čega dolazi do relativizacije imenovanja stanovitoga Mehmeda kao zapisivača ove pjesme i cjelokupne medžmue u kojoj je pjesma sačuvana. ali kako se ne zna da li je taj isti Mehmed samo autor ili je samo zapisivač pjesme. Jednostavno kazano. u Erdelj. ali mu je poznato ime – Mehmed. autor je pjesme nepoznat. od kojih je najznačajnije pitanje smještanja autora pjesme kao i nastanak cjelokupne zbirke u kojoj je ova pjesma pronađena. Pjesma je nesumnjivo najstariji sačuvani tekst bosanske alhamijado književnosti. pokušaj preciznije datacije temelji se na osnovu Kraelitzova zaključka da se bilježenje pjesme odnosi na 997. tako i zbog mistifikacija u vezi sa autorstvom cjelokupne zbirke. 5. Pored toga. pa i same pjesme.

266 Alen Kalajdžija PRILOG transkripcije i transliteracije pjesme Chirvat türkisi Ah nevista duša moja Daj mi se da obveselim Doklam ne izišlo duša Daj mi se da poveselim Kad te vidi oči moje Veseli se sirče moje Ja sam tvoje ti si moje Daj mi se da obveselim Ovo svit je kako noču bit Nikamo dugo mi živ bit Ne bud svagde tako sirdit Daj mi se da poveselim Ne mori me. 1911. gizdav budi. jošt da te girlim Od žalost ne znam što činim Daj mi se da poveselim Gizdava si. 613–614) . prosim tebe Izgubil sam ja sam sebe Ob den ob nok molim tebe Daj mi se da obveselim Iz sirče ja tebe ljubim Hok li bit. Što ko istom zdrav mi budi Ovu pesmu Mehmed zagudi Daj mi se da obveselim (Transkripcija Friedricha von Kraelitza.

) . K.Elementi književnojezičke koine u najstarijoj alhamijado pjesmi. 267 Hirvat türkisi (Hrvatska turćija) Ah nevista duša moja Dajmise da obveselim Doklem ne izišlo duša Dajmise da poveselim Kad te vidi... Veselise sirce moje Jasam tvoje tisi moje Dajmise da obveselim Ovo svitje kakono cvit Nićemo dugomi živibit Nebud svagde tako sirdit Dajmise da poveselim Nemorime prosim tebe Izgubilsam ja sam sebe Obden obnoć molim tebe Dajmise da obveselim Iz sirca ja tebe jubim Hoćli bit jošt da te girlim Od žalosti neznam što činim Dajmise da poveselim Gizdavasi gizdav budi Što ću istom zdravmi budi Ovu pesmu Mehmed zgodi Dajmise da obveselim (Doslovna transliteracija: A. oči moje.

zdrav mi budi Ovu pesmu Mehmed zgodi Daj mi se da obveselim (Djelimično prilagođena transliteracija: A. oči moje. duša moja Daj mi se da obveselim Doklem ne izišlo duša Daj mi se da poveselim Kad te vidi.268 Alen Kalajdžija Hirvat türkisi (Hrvatska turćija) Ah nevista. gizdav budi Što ću istom.) . ti si moje Daj mi se da obveselim Ovo svit je kako no cvit Nićemo dugo mi živi bit Ne bud’ svagde tako sirdit Daj mi se da poveselim Ne mori me. prosim tebe Izgubil sam ja sam sebe Obden obnoć molim tebe Daj mi se da obveselim Iz sirca ja tebe jubim Hoć’ li bit jošt da te girlim Od žalosti ne znam što činim Daj mi se da poveselim Gizdava si. Veseli se sirce moje Ja sam tvoje. K.

Elementi književnojezičke koine u najstarijoj alhamijado pjesmi. knj. Mustafa (1996): Historija Bošnjaka. Balić. Sarajevo 9. str. HER (2004) – Hrvatski enciklopedijski rječnik.. Ankara 3. Zur Kunde der Balkanhalbinsel. Smail (1973). Wien 2. Kuna. Zbornik za filologiju. 11. Slavoljub. Berlin 10. XIV/1.) Kraelitz.. Berlin Literatura: 1. von Friedrich (1911): «Kleine Mitteilungen». Sarajevo (faksimil rukopisa – 6. Preporod. Biblioteka Kulturno naslijeđe Bosne i Hecegovine. Muhamed (1997): Zbornik alhamijado književnosti. band XXXII. und XIX. Archiv für slavische Philologie. II. Svjetlost. von Friedrich (1911): «Kleine Mitteilungen». Đinđić. Sejfudin – Ćorović. Archiv für slavische Philologie. Sarajevo 5.Muslimanska komponeneta. Mirjana. Herta (1971): «Jezik bosanske književnosti XVII i XVIII vijeka u svjetlosti književničkog manira». knj. Muhamed (1986): Alhamijado književnost i njeni stvaraoci.. Jahrhundert. Tanasković. Vladimir (1912): Das Serbokroatische Dichtunger bosnischer Moslims aus dem XVII. Ataturk kültür. Kultura Bošnjaka . Huković. Preporod. Zagreb 4. Huković. Novi Sad . Quellen und Forschungen. Ihsanoğlu. Imamović. Bošnjačka književnost u 100 knjiga. Türk Dil Kürümü. Teodosijević. Sarajevo 6. Kraelitz. Kemura. Abdurahman (1981): Hrestomatija alhamijado književnost. Darko (1997): Türkce-sirpca sözlük. Ircica Istanbul i Orijentalni institut u Sarajevu 7. XVIII. 269 BIBLIOGRAFIJA Izvor: Nametak. Svjetlost. Novi liber. Dil ve Tarih Yüksek Kürümü. Sarajevo 8. band XXXII. Ekmeludin (2004): Historija Osmanske države i civilizacije.

Kuna.24. djelo i vrijeme Derviš-paše Bajezidagića (2005): Naučni skup u Mostaru 10. 21. Almanah. 2008. Sarajevo Sućeska. 13. Bošnjaci i islam. Forum Bosna. Opšta enciklopedija (1959). Reprint izdanje: (1992). Književni jezik 1-2. oktobra 2003. 14. 18. Mostar www. imenovanje.org . Mala enciklopedija Prosveta. 11. Bošnjačka zajednica kulture Preporod. 1972. Visoki saudijski komitet. Herta (2008): Srednjovjekovna bosanska književnost. Faust (1595): Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum. 19. Zagreb Život. Enes (2005): Tursko-srpski srpsko-turski rečnik. 20. predstandardni idiom. priređivač: Zlatan Čolaković Moguš. Sarajevo. 15. Erdelj. Zagreb Nametak. Avdo (1998): „Historijski korijeni genocida“. Sarajevo Tuna. 45/08. Abdurahman (1981). Podgorica. Svjetlost. 17. Izdavačko preduzeće Prosveta. Sarajevo. Milan (1993): Povijest hrvatskoga književnog jezika.wikipedia. Beograd Međedović. Ključne riječi: alhamijado pjesma. Hrestomatija alhamijado književnost. Jagoda Jurić-Kapell i Elma Hašimbegović Kuna. Avdo (2007): Ženidba Smailagić Meha. Herta (1972): «Štokavski u funkciji literarnog i standardnog jezika na kajkavskoj jezičkoj teritoriji». urednici: Josip Raos. 12. Globus. i 11. datacija i lokalizacija pjesme . diktus. 16. Jasen Vrančić. koine. Novi liber.270 Alen Kalajdžija 11.

Elementi književnojezičke koine u najstarijoj alhamijado pjesmi. Apart from that. Based on analysis of the poem Hirvat turkisi we shall offer concrete material which proves the origin and continuation of existence of cultural-linguistic phenomenon of Alhamiado literature.. as it was literary -linguistic expression of Bosnian Alhamiado literature. time and origination of the name of poem and to that paleographic. . in the article some problems are revealed in connection with existing explanation of origin of the author and his name than place. philological-linguistic and brief literary-semantic explanations of poem are added.. 271 Summary The elements of literary–linguistic koine in the oldest Alhamiado poem Hirvat turkisi (1588/1589) In this work we will explain the principle of the functioning of literary-linguistic koine in Bosnian pre standardized idioms.

.

. Metafora figure i značenja. Maktaba al-Hanğī. Smatra se da je Abū ‘Ubayda (u. odnosi koji je karakteriziraju su analizirani. vidjet ćemo da se ona ni izbliza ne može smatrati dostojnim takmacem metafori.. već na tumačenje riječi (al-tafsīr). ali u okviru razmatranja karaktera tropa uopće. Beograd. 1986. Sličnost je cijelo vrijeme držala u sjeni susjednost. on kaže: “Riječ nebo na ovom mjestu znači kiša. tom 1. 824. 211-235. Da ne bude zabune.. koji se ne može zaobići.a. metonimija je bila uočena. s. Zalud je tragati za tim terminom u bilo kojem od djela što prethode alQazwīnījevu (u. str. u: ur. Prosveta. str. No. Na kraju. Za metonimiju se u arapskoj stilistici koristi termin al-mağāz al-mursal.) prvi među arapskim autorima koji je ukazao na neke karakteristike što odgovaraju metonimiji. kada tumači ajet: ‫ ﻣﺪرارا ﻋﻠﻴﻬﻢ اﻟﺴامء أرﺳﻠﻨﺎ و‬I nebo [kišu] smo im u obilju slali. 2 . str. al-Qāhira. i općenito u vremenu prije Jakobsona nije ni izbliza pripadalo. Radi se o tome da je on pripadao onim autorima iz formativnog perioda arapske stilistike – uglavnom su to bili autori koji su pisali djela iz oblasti nadnaravnosti Kur’ana – a koji kada su koristili termin al-mağāz nisu mislili na metaforičko značenje. konstitutivnim elementom jezika. u značenju: Još uvijek gazamo po pokisloj zemlji. “O lingvističkoj tipologiji afazičnih oboljenja”. 1966. pri čemu selekcijska odgovara metafori a kombinacijska metonimiji.2 1 Vidi: Roman Jakobson. Lingvistika i poetika.. 186. Tako. i: Roman Jakobson. ovaj autor nije pokazao da te karakteristike razumijeva kao karakteristike koje pripadaju zasebnom tropu.. Mağāz al-Qur’an. Abū ‘Ubayda. u značenju: Još uvijek pada kiša.1 metonimija je uzdignuta na mjesto koje joj u klasičnim retorikama. Nolit.. to je diktirano prirodom jezika koja nalazi metaforu mnogo operativnijim sredstvom od metonimije. metafora je privlačila daleko više pažnje nego metonimija. što će reći da ju se nije imenovalo zasebnim terminom. odnosno trop. ili: Još uvijek gazamo po nebu. pogledamo li u povijest metonimije. Beograd.Munir Mujić METONIMIJA U ARAPSKOJ STILISTICI Poslije Jakobsonove teorije o dvije ključne osi u jeziku: selekcijske i kombinacijske. Ne možemo čak kazati ni da ih je razumijevao kao karakteristike koje se tiču tropa općenito. No. 195-215. Leon Kojen. 1338) djelu Talhī¥ al-Miftāõ. Metonimija je prikazana jednim od dva pola jezika. Kaže se: Još uvijek smo na nebu. primjerice.

2. i to je ključna razlika između metafore i metonimije. 889) tumačio je kako Arapi “pozajmljuju određenu riječ i uoptrebljavaju je na mjestu druge riječi zbog bliskosti koja postoji među tim riječima ili zbog toga što jedna od njih označava uzrok. ili za nekoga kažu: On nema sala.. El. Ubrajam se u jednu od njih. što je s obzirom na kategorijalno-pojmovnu različitost koja postoji između metafore i metonimije bilo nužno. cit.274 Munir Mujić Metonimijske relacije čak su opisivane kao metafora. Sarajevo.Kalem. Ibn Qutayba (u. al-Qāhira. jer se ruke uzimaju kao uzrok blagodati. Status metonimije poslije je jasno izdifrenciran u odnosu prema metafori. jer kiša pada sa neba. misleći pritom kazati: On nema snage. Neki autori nabrojali su čak dvadeset i pet vrsta takvih relacija. a za bilje kažu vlaga.. a druga posljedicu. Tako za kišu kažu nebo.‫ﻟﻪ أﻳﺎد ٍﻋﲇ ﺳﺎﺑﻐﺔ أﻋﺪ ﻣﻨﻬﺎ و ﻻ أﻋﺪدﻫﺎ‬ Njegove su blagodati prema meni mnogobrojne. 1973. po: Teufik Muftić. . str. 302. koja je pritom posmatrana kao supstitucija. Dār al-Turāt. uvjet je da se ne radi o sličnosti. Ta‘wīl muškil al-Qur’an. Na ovome mjestu bit će dovoljno da spomenemo određeni broj njih: 1. odnosno posljedicu neke radnje može se upotrijebiti riječ koja označava uzrok te radnje: . kao i metafore. Al-Mutanabbī. Relacija koja vlada između prenesenog i doslovnog u metonimiji može imati različit karakter. str.”3 Shvatanja metonimije u duhu supstitucije nije zaživjelo u arapskoj stilistici. jer ono pomoću vlage raste. 96. podrazumijeva da se ona realizira na upotrebi prenesenog umjesto doslovnog značenja. Metonimija i metafora u arapskoj stilistici jedina su dva tropa kojima je status tropa bezuvjetno priznat. 1995. posljedica – uzrok (al-musabbabiyya) Umjesto riječi koja označava uzrok upotrijebi se riječ koja označava posljedicu: 3 4 Ibn Qutayba. Klasična arapska stilistika. uzrok – posljedica (al-sababiyya) Umjesto riječi koja u doslovnom smislu označava rezultat.4 Metonimijski je upotrijebljena riječ ruke koja označava blagodati. Tropološki karakter metonimije. a ja ih izbrojati ne mogu.

60. cit. špijuna]. . 229.. 3.‫ﻧﻠﺒﺲ ﺻﻮﻓﺎ ﰱ اﻟﺸﺘﺎء و ﻗﻄﻨﺎ ﰱ اﻟﺼﻴﻒ‬ Zimi oblačimo vunu a ljeti pamuk. Routledge. godina].‫ﴍﺑﺖ ﻣﺎء دﺟﻠﺔ‬ Pio sam vodu Tigrisa [tj. Isto.دﻋﺎ زﻳﺪ ﺻﺪﻳﻘﻪ إﱃ اﻟﺴﺠﻦ‬ Zejd je pozvao svoga prijatelja u zatvor. Bayrūt. 226. ono što je bilo – ono što je uslijedilo poslije (al-māñawiyya) Pod ovom metonimijskom relacijom podrazumijeva se to da se umjesto riječi koja označava sadašnje stanje neke stvari upotrijebi riječ koja označava stanje te stvari u prošlosti: . Pio sam vode iz Tigrisa]. jer se odlazak u zatvor dešava kao posljedica činjenja nekoga prijestupa. 4.Metonimija u arapskoj stilistici 275 ‫.. London. Arabic Rhetoric: A Pragmatic Analysis. Dār al-‘ulūm al-‘arabiyya. Abdul-Raof. . oslobađanje roba]6.رﻗﺒﺔ ﺗﺤﺮﻳﺮ‬oslobađanje vrata [tj.7 Riječ voda ne označava svu vodu iz Tigrisa već dio koji je neko popio. ‫ . 5. str. dio – cjelina (al-ğuz’iyya) Ova metonimijska relacija podrazumijeva da se dio upotrijebi u značenju cjeline: . 227. str. ‘Ilm al-bayān. Riječ proljeće upotrijebljena je u prenesenom značenju. op.8 5 6 7 8 Abdul-Raof Hussein.. Muõammad Mu¥ãafā Haddāra. str. 2006.5 Riječ zatvor upotrijebljena je metonimijski u značenju prijestup na osnovu veze posljedica-uzrok. a znači godina. Riječ oko metaforički je upotrijebljena u značenju špijun.‫أرﺳﻞ اﻟﻌﺪو ﻋﻴﻨﺎ ﻟﻪ‬ Neprijatelj je poslao svoje oko [tj. 1989. cjelina – dio (al-kulliyya) Riječ koja označava cjelinu može biti upotrijebljena tako da u metaforičkom smislu označava samo određeni dio koji pripada toj cjelini: .‫ﻟﻪ ﻣﻦ اﻟﻌﻤﺮ ﻋﴩﻳﻦ رﺑﻴﻌﺎ‬ On ima dvadeset proljeća [tj. str.

op. Kur’an: 26: 84. ..‫إِىن أَرأىن أَﻋﴫ ﺧﻤﺮا‬ Usnio sam kako cijedim vino.‫ﺣﻜﻤﺖ اﳌﺤﻜﻤﺖ ﻋﲆ اﳌﺠﺮم ﺑﺎﻟﺴﺠﻦ اﳌﺆﺑﺪ‬ Sud je osudio zločinca na doživotnu robiju. 11 Umjesto riječi spomen upotrijebljena je riječ jezik koja označava sredstvo spominjanja. 6. .10 8. ne cijedi. cit. Dār al-Fikr al-‘Arabī. 2000. al-’Īñāõ fī ‘ulūm al-balāġa. Vino se.276 Munir Mujić Riječi vuna i pamuk upotrijebljene su kao metonimijska zamjena za označavnje odjeće od vune i pamuka. poznato je. Termin za označavanje metonimije koji se poslije al-Qazwīnija ustalio u arapskoj stilistici jeste al-mağāz al-mursal (dosl. str. 7. odriješeni trop. Bayrūt. mjesto – ono što se u njemu nalazi (al-maõalliyya) Česta upotreba metonimije ogleda se u tome da se riječ što označava mjesto upotrijebi kao zamjena za riječ koja označava ono što se nalazi u tome mjestu: . ono što će biti – ono što je bilo (al-mustaqbaliyya) Riječ koja označava buduće stanje neke stvari može se na osnovu metonimijske zamjene upotrijebiti umjesto riječi koja označava stvar onakvom kakva je u trenutnom stanju: ْ َ ُِْ ِ َ ‫ﱢ‬ ً. 209. Bejrut. sredstvo – rezultat (al-āliyya) Pod ovom metonimijskom relacijom podrazumijeva se to da se umjesto riječi koja u doslovnom smislu označava neku radnju upotrijebi riječ koja označava sredstvo kojim se ta radnja vrši: . razaslani trop)12 a podrazumijeva to da metonimija nije vezana za relaciju sličnosti iz9 10 11 12 Kur’an: 12: 36. 97. َ‫واﺟﻌﻞ ﱃ ﻟِﺴﺎن ﺻﺪْقٍ ﰱ اﻵﺧﺮﻳﻦ‬ ِ ِ ْ ِ ِ َ َ ِ َْ ْ َ I učini da potonji po istini spominju me. već se cijedi grožđe da bi se od njega napravilo vino. Muftić. Al-Qazwīnī. str.‫اﴍب ﻛﻮﺑﺎ أو ﻛﻮﺑني ﻓﺴﺘﻄﻔﺊ ﻋﻄﺸﻚ ﻣﻦ ﻓﻮره‬ Popij čašu ili dvije i odmah ćeš ugasiti žeđ.9 Riječ vino upotrijebljena je kao metonimijska zamjena za riječ grožđe.

kako bi bio doslovniji prijevod termina al-mulābasa. Praktično bi to izgledalo ovako: riječ grožđe uzela je ruho riječi vino. Kontekstualna veza koja pomaže pri razumijevanju metonimije.Metonimija u arapskoj stilistici 277 među metaforičkog i doslovnog značenja. kada govore o odnosu između doslovnog i prenesenog značenja u metonimiji. 256-257. Objedinjujući termin koji se 13 14 Heinrich Lausberg.. tako da se metafora i metonimija ne razilaze prije ovoga mjesta. 2000. To je generalna karakteristika tropa.‫و ﻫﻮ ﻣﺎ ﻛﺎﻧﺖ اﻟﻌﻼﻗﺔ ﺑني ﻣﺎ اﺳﺘﻌﻤﻞ ﻓﻴﻪ و ﻣﺎ وﺿﻊ ﻟﻪ ﻣﻼﺑﺴﺔ ﻏري اﻟﺘﺸﺒﻴﻪ‬ Metonimija se ogleda u tome da veza između značenja u kojem je riječ upotrijebljena i njenog konvencionalnog značenja počiva na asocijativnosti. 1998.. Tako ćemo naći da al-Qazwīnī metonimiju definira na sljedeći način: . 209. Bayrūt. str. klasični arapski autori opažaju asocijativnost (al-mulābasa). Leiden. U metafori je to. str. za koju upotrebljava termin denominatio. pored spomenutog termina al-mulābasa koriste i termin al-muğāwara (susjednost. Do razlaza dolazi kada se u obzir uzme relacija (al-‘alāqa) između doslovnog i prenesenog značenja riječi. odnosno logičkoj povezanosti među pojmovima. te je rečeno: cijedim vino. umjesto cijedim grožđe. kaže da se “sastoji u zamjeni pravog izraza (verbum proprium) drugom riječju čije aktualno značenje stoji u stvarnoj vezi sa namjeravanim značenjem.14 Metonimijski proces ne opisuje se kao zamjena imena na osnovu susjednosti. Uglavnom je riječ o bliskom. Tako Ciceron za metonimiju. Brill. kontigvitet). ona zaprečava put doslovnom značenju. Dār al-Fikr al-‘Arabī. a ne na sličnosti. kakva vlada u metafori. Eliminiranje relacije sličnosti između doslovnog i figurativnog značenja u metonimiji ima za cilj pokazati da relacije koje metonimija podrazumijeva počivaju na stvarnoj. i to u partikularnom smislu.13 Umjesto susjednosti ili kontigviteta između pojmova koje objedinjuje metonimija. sličnost a u metonimiji neka od brojnih mogućih stvarnih relacija. Ta činjenica eksplicitnije je naglašena kod latinskih autora. po svome je karakteru restriktivna (al-qarīna al-māni‘a). već kao semantičko prerušavanje . Literary Rhetoric: A foundation for Literary Study. već je “razaslata” prema različitim relacijama koje mogu da postoje u metonimiji. Al-’Īñāõ fī ‘ulūm al-balāġa. a ne da stoje u poredbenom odnosu”. Noviji arapski autori. al-Hağīb al-Qazwīnī. kako smo već kazali. za razliku od one što usmjerava razumijevanje metafore. ekspliciranom kontekstu koji delegitimira doslovno razumijevanje značenja. .

Nije bez razloga to što se metonimija ponegdje ocjenjuje kao jedini pravi trop15. . 1995. Na taj način metonimija se osigurava da ju se ne shvati kao metaforu.. “An Alternative Account of the Interpretation of Referential Metonymy and Metaphory.) al-Qazwīnī. Odnos nadređeni pojam . budući da počiva na stvarnom odnosu. str. al-’Īñāõ. pri čemu treba imati na umu da taj nadređeni pojam po pravilu nije ekspliciran. ( Josip Užarević. Ovakav pristup u tumačenju metonimije možemo naći u: Beatrice Warren. nego metonimija. pri čemu je upravna riječ neeksplicirana. 108. Od korigirajuće relacije koja prati metonimiju očekuje se prije svega da odvrati od traganja za sličnošću između metonimijski upotrijebljene riječi i onoga na šta se ta riječ odnosi. str. U slučaju kada ne postoji eksplicirani bliski kontekst. što je i razumljivo jer je tropološki karakter metonimije mnogo uočljiviji nego tropološki karakter metafore. Al-Qazwīnī dopušta da metonimiju ne mora uvijek pratiti bliski. Zagreb. u smislu da samo ona istinski podrazumijeva zamjenu jedne riječi drugom. metonimija prikaže kao sintagmatska konstrukcija.. Termin al-mawlā teško da ćemo sresti izvan ovoga konteksta. Metaphoric.‫ . upotrijebljena metonimija “mora sadržavati signal (al. kazano terminima savremene jezičke znanosti. bliski kontekst ono što se od vune pravi vuna oblačiti ono što se nalazi u čaši čaša ili dvije piti 15 16 17 “Gledano iz logičkosemantičke perspektive. ustvari kombinacija tipa upravna riječ – modifikator. Živa Benčić i Dunja Fališevac.17 Semantički signal koji usmjerava razumijevanje metonimije u željenom pravcu obično je neka riječ koja se nalazi u neposrednom kontekstu.اﴍب ﻛﻮﺑﺎ أو ﻛﻮﺑني‬Popij čašu ili dvije neeksplicirana upravna riječ eksplicirani modifikator eksplicirani. Zavod za znanost o književnosti.‫ . Tropi i figure.278 Munir Mujić koristi za sve relacije jeste korigirajuća relacija (al-‘alāqa al-mu¥aõõiõa). www.išāra) koji upućuje na pojam nadređen metonimijski upotrijebljenoj riječi (mawlā lahā)16. “Tropi i jezik. u:.metonimijski upotrijebljena riječ nije ništa drugo nego pokušaj da se. 209. ur. nije temeljni trop metafora. Predstavit ćemo ovo sljedećim primjerom: .pdf .اﻟﺸﺘﺎء ﰱ ﺻﻮﻓﺎ ﻧﻠﺒﺲ‬Zimi oblačimo vunu.de/07/warren.. eksplicirani kontekst koji će ukazivati da se radi o prenesenom značenju.

op. al-Maktaba al-‘a¥riyya. Muhta¥ar al-Sa‘ad. 260. str. tako da se “oko pojavljuje kao da je riječ o samoj osobi”. odnosno sinegdohe. str. 330. Prilikom upotrebe dijela u značenju cjeline riječ koja označava neki dio “mora dodatno specificirati značenje riječi koja znači cjelinu”. 1983.. ne možemo uzimati samo kao odnose koji počivaju isključivo na kategoriji kvantitativnosti. niti neko može biti u izvidnici ako nema oči. i 97.Metonimija u arapskoj stilistici 279 Sinegdoha kao podvrsta metonimije Sinegdoha u arapskoj stilistici nije izdvojena kao zaseban trop. odnose cjelina . koje u tome ni jedan organ ne može zamijeniti.cjelina i cjelina .21 Ovo objašnjenje na koje nailazimo kod velikog broja arapskih autora podrazumijeva to da dio koji označava cjelinu ustvari predstavlja neku vrstu analogona cjeline. str. jer se osmatrač prilikom uhođenja služi okom. kada nabraja odnose između osnovnog i prenesenog značenja riječi vezano za metonimiju. 222. u kojoj je u prenesenom smislu riječ oko upotrijebljena u značenju špijun. str. koja je kao polazište koristila semantičko razlaganje riječi kao princip na kojem počiva odnos između dijela i cjeline. nazvala je tu operaciju konzerviranje esencijalnog sema.dio onda bi to praktično značilo da svaki dio nekoga entiteta može u prenesenom smislu odslikavati cjelinu. Dār al-‘Aôāla.. ali kao i svaki drugi termin ne odslikava u potpunosti ono za šta se upotrebljava. (Vidi: Muftić. Bayrūt.cjelina. op.. 19 20 21 . Bayrūt. ‘Ilm ‘asālīb al-bayān. napominje da je odnos dio umjesto cjeline ustvari sinegdoha pars pro toto. Pod esencijalnim semovima 18 Muftić. Ove odnose Lausberg naziva jednim imenom kvantitativni odnosi19. Vidi: Ġāzī Yamūt. Jasno je da nešto takvo ne bi bilo uopće smisleno. što je vrlo dobro odabran termin. Ako uzmemo za primjer rečenicu: Neprijatelj je poslao svog špijuna. te da je odnos cjelina umjesto dijela ustvari sinegdoha totum pro parte.dio i dio . kada se tiču metonimije.18 Primjere za tu vrstu odnosa naveli smo naprijed.20 Kada se za osmatrača u izvidnici upotrijebi riječ oko. ona dodatno specificira značenje riječi osmatrač. Naime. Kada bi kvantitativnost bila neupitna odlika odnosa dio . Sa‘ad al-Dīn al-Taftāzānī. cit. koji se opet nameće zahvaljujući prirodno-logičkim odnosima. a kamoli figurativno. 96. ali kada se govori o metonimiji uočavaju se odnosi koji su karakteristični za sinegdohu: upotreba riječi koja označava dio u značenju cjeline i obrnuto. Grupa iz Liježa.) Heinrich Lausberg. Ne postoji ni termin koji označava sinegohu. onda bi to značilo da je bilo moguće upotrijebiti i bilo koju drugu riječ koja znači neki organ. cit. te recimo kazati: Neprijatelj je poslao svoj vrat ili svoju glavu i sl. 2003.

40:13. str. Međutim kada tumačimo bilo koji trop. odnosno pitanju. Richard B. moraju biti održivi esencijalni semovi”. str. Cambridge. a koje je veoma korisno za tumačenje karaktera metonimije.22 Esencijalni sem koji povezuje oko i izvidnika jeste gledanje. Kur’an. 2002. Da bi razumljivost poruke bila održiva. a aktualiziranje esencijalnog sema bez. General Rhetoric. Konačno.-103. 104.. Kažemo da je riječ o nezapaženom mjestu.”23 Metonimija metonimije (al-mağāz ‘an al-mağāz) U arapskoj stilistici može se naići na jedno prilično nezapaženo mjesto vezano za tumačenje metonimije. To znači da sinegdoha nosi sa sobom određenu vrstu “unidirekcionalnosti karakterističnih obilježja u relaciji dio-cjelina: dio . A Dubois. 29. kojega značenje ne bi bilo održivo. Baltimore. Uzmimo za primjer metonimiju u sljedećem ajetu: ًِْ ِ ‫َ َ ُ ُ ْ ِ ﱠ‬ ‫ و ُﻳﻨﺰﱢل ﻟَﻜﻢ ﻣﻦَ اﻟﺴآمء رزﻗﺎ‬i s neba vam opskrbu dariva. sadrži određenu ideju ‘cjeline’ ali ‘cjelina’ ne uključuje predstavu o ‘dijelu’.24 Metonimijski je upotrijebljena riječ opskrba umjesto riječi kiša. Regularity in semantic Change. jer su rijetki autori koji se njime bave. vjerovatno zbog toga što su ga smatrali nedovoljno bitnim. po definiciji.280 Munir Mujić podrazumijevaju se oni semovi koji su “nezaobilazni u diskursu i čije bi potiskivanje činilo diskurs nemogućim. Dasher. Upravo na ovu činjenicu skreću pažnju Traugott i Dasher. kada govore o metonimiji kao mehanizmu semantičke promjene u jeziku. odvija se posredstvom konteksta. The Johns Hopkins University Press. dok obrnut slučaj ne vrijedi. Ovo dvoje autora potcrtavaju da je upotreba dijela u značenju cjeline karakteristična kao vrsta semantičke promjene po tome što se često može naići na to da riječ koja označava dio označava ujedno i cjelinu kojoj taj dio pripada. Ovo tumačenje obično će nam se činiti dovoljnim. Elisabeth Closs Traugott. Cambridge University press. riječ je tumačenju po kojem metonimija ponekada može počivati ne samo na jednoj relaciji između stvarnog i prenesenog značenja već na dvije ili eventualno. 1981.. to od nas zahti22 23 24 J. ali je evidentirana samo na način da se o dodatnom specificiranju govori jedino kada je u pitanju odnos dio-cjelina. više relacija koje uključuju isto toliko stvarnih i prenesenih značenja. . Ova činjenica primijećena je u arapskoj stilistici. Da se primjetiti kako dodatno specificiranje koje je karakteristično za relaciju dio-cjelina (al-‘alāqa al-ğuz’iyya) nije karakteristično i za relaciju cjelina-dio (al-‘alāqa al-kulliyya).

već na drugo preneseno značenje. Ova jasna distinkcija između dva glavna tropa održavana je zahvaljujući neupitnoj razlici između sličnosti i susjednosti .Metonimija u arapskoj stilistici 281 jeva da dosegnemo do doslovnog. Ispostavlja se da metonimija (opskrba) nije direktno naslonjena na stvarno značenje. možda. ma koje vrste da je. odnosno stvarnog značenja (al-õaqīqa) – što nismo učinili kada kažemo da je umjesto kiša upotrijebljeno opskrba. str. naići na to da se kao skoro isključiva diferencijacija uzima to da li upotreba riječi u prenesenom značenju počiva na sličnosti ili na nekoj drugoj vezi. Ãanãā. Te relacije nužno podrazumijevaju i dinamičnost.opskrba). Najčešće ćemo tamo gdje se govori o tropima u arapskoj stilistici. metonimijske relacije nisu statične. pa. Ovu vrstu kompozicijske metonimije neki su nazvali mağāz al-marātib (stupnjevita metonimija). Već smo kazali da je arapska tropologija zarana otišla u smjeru sužavanja. . Nadalje.usjevi . s obzirom na teoretsko naslijeđe koje prati svaku od njih. jer se pritom zaboravlja – kako pojašnjava Handāwī – veza između kiše i opskrbe. str.. a onda i o odnosu između metafore i metonimije. Među tropima sa pravom na vlastito ime ostale su metafora i metonimija. kako se obično tumači prirodna veza između pojmova koji tvore metonimiju. najizvjesniji zaključak do kojega 25 26 Vidi: Aõmad Handāwī. 1970. Prije svega. Vidi: Angus Fletcher. da opskrba nastaje tek kao rezultat sijanja usjeva koji uspijevaju uz pomoć kiše. Upravo se to najbolje vidi na primjeru metonimije koja je strukturirana kao stupnjevita.. metonimija u daleko nepovoljnijem položaju. al-Turkī. Allegory: The Theory of a Symbolic Mode. Metafora vs. Pristanemo li bezuvjetno na to. otežano je zbog činjenice što je. jasnije na površinu isplivava činjenica da je metonimija “teleološki kontrolirani trop”26. Cornell University Press. odnosno na drugu metonimiju koja se nalazi na mjestu stvarnog značenja. Ona je u stanju pokazati generički karakter svoje prošlosti (kiša . odnosno metonimija metonimije. Metonimijski upotrijebljena riječ nije statični dogovoreni simbol ili kruti indeksički znak. a ona se vidi tek onda kada se krene u teleološki motiviranu potragu za smislom metonimije. 1994. tj. ono je naglasilo određene vrlo važne osobine metonimije.25 Mada je tumačenje metonimje kakvo smo vidjeli u prethodnom pasusu pomalo nategnuto.barem se to da razaznati kao najjasnije iz svih definicija i rasprava koje možemo naći. Ithaca and London. 135-139. al-Mağāz al-mursal fī Lisān al-‘Arab li Ibn al-Manëūr. u pravom smislu riječi. motivirano i određenim izvanlingvističkim razlozima. 85-87. metonimija Uporedno razmatranje metafore i metonimije.

koji bi se – okoristimo se novijim pojmovljem – mogli opisati kao semantički. Nećemo pretjerati ako kažemo da ove činjenice pokazuju kako su klasični arapski autori o metafori i metonimiji mislili kao o dvije vrste procesa u jednom širem smislu. Same definicije metafore i metonimije otkrivaju jednu od ključnih razlika među njima: metafora je moguća ako među pojmovima vlada sličnost (al-mušābaha) a metonimija ako među njima vlada asocijativna veza (almulābasa) i prirodna i logička povezanost (al. Za utemeljenost ovoga stava svakako će biti bolje ako pokušamo na konkretniji način proanalizirati odnos između metafore i metonimije. kognitivni.otuda je karakter metonimije prije svega referencijalni. dok se prirodna i logička povezanost u metonimiji pronalazi . Pođimo od razlike u karakteru odnosa koji vlada između prenesenog i doslovnog značenja riječi: taj odnos (sličnost) u metafori je posve invarijabilan. Izgleda da sa metonimijom arapski autori nisu imali mnogo problema: definirana je posve kratko i jednostavno. može se doći do veoma interesantnih zaključaka. psihološki. U suštini je suprotno: sličnost je takva vrsta odnosa čiji modaliteti su invarijantni. Sljedeće što se da primijetiti u vezi sa odnosom između metafore i metonimije u arapskoj stilistici tiče se samoga objašnjavanja mehanizama po kojima se realizira svaki od ovih tropa.. uočiti dva bitna distinktivna obilježja. Pažljivijim čitanjem. pri čemu su im neki tropi pridodati kao podvrste.irãibāã). Na prvi pogled čini se kako je metonimija sposobna dovesti dva pojma u više varijanti odnosa nego što je slučaj sa metaforom koja poznaje samo odnos sličnosti između dva pojma. a neki su svrstani u figure. Metafora je bila i ostala tropom koji je najinspirativniji za opisivanje. metafora im je zadala prilične glavobolje. s druge strane. na kraju ipak svedivi na određeni broj. za metonimiju karakteristični logični i prirodni odnosi.282 Munir Mujić možemo stići bio bi da su metafora i metonimija razumijevane kao dva simetrična retorička postupka. .. uglavnom. Naravno. U polaznim definicijama metafore i metonimije mogu se. Prvo što pada u oči jeste da su metafora i metonimija u arapskoj stilistici zadržale status tropa “s pravom na ime”. tako da smo u prilici o metafori čitati mnogo opširnija i intrigantnija teoretska razmatranja. to nije jedino slučaj u arapskoj tradiciji. odnosno razumijevanja. pak. Sličnost se u metafori proizvodi a cilj je podizanje intenziteta pojašnjavanja. dok je u metonimiji riječ o različitim logičkim i stvarnim odnosima. dok su. teoretski diskurs o metonimiji više je nego siromašan.

226. 1981. (Vidi: Regularity in Semantic Change.Metonimija u arapskoj stilistici 283 Pokazalo se da je realiziranje tropa na osnovu sličnosti mnogo kompliciranije predstaviti. nastojali pokazati da metafora ne počiva na supstituciji niti na predikaciji. da je metonimija (čaša) u primjeru Popij čašu ili dvije. kao Pikaso za Pikasova djela. kako navodi Ricoeur. niti aserciju (al-iddiā ). u tome smislu samo ona udovoljava teoriji supstitucije. Metonimijskom zamjenom označitelja označenom se ne pririče ništa izvana.. str. Danas možemo naći ocjene kako klasični pristup proučavanju metonimije počiva uglavnom na tome da metonimija podrazumijeva idiosinkratičku upotrebu riječi sa vanjskim referentom (npr.27 Sada treba kazati da nigdje kod arapskih autora nećemo naći da govoreći o metonimiji spominju jednu od stvari koja predstavlja ključnu karakteristiku za metaforu: priricanje svojstva (itbāt al-¥ifa). Da li bi se u krajnjem moglo kazati da je metonimija predikacija koja podrazumijeva priricanje neekspliciranog eksternog referenta metonimijski upotrijebljenoj riječi. ali je posve logičan: metonimija – da parafraziramo Ricoeura – ne igra na registru predikacije...28 Odgovor je potvrdan. (op. ona jednostavno zamijeni jedan označeni drugim. već mu se daje ime nečega što mu po logici prirodnih odnosa pripada. Nelson Goodman je. Možda i nije posve slučajno to što metonimija u arapskoj stilistici u svome imenu (almağāz al-mursal) sadrži termin koji označava trop (al-mağāz). Metafora se. rekosmo neobično pridavanje nekom novom predmetu koji u početku pruža otpor. str. ustvari. Zagreb. dok metonimija kroz prirodne i logičke sadržaje promjenom označitelja imenuje isti označeni. kao mehanizme kojima su. pa na kraju i kontraproduktivno za ispravno poimanje karaktera metonimije. i kazati. a zatim malo – pomalo popušta.. Ona se ne muči time da se jedan označeni prikaže u ruhu drugoga. to jest primjena etikete s kojom smo familijarizirani. 78. str. Ali to bi bi bilo suvišno. pa prema tome njezina upotreba ima svoju prošlost. jer metafora kroz sličnost nastoji dovesti u vezu dva označena pojma pod jednim označiteljem. između ostaloga. cit. ustvari predikacija gdje je eksterni referent voda prirečen čaši.). Živa metafora. razlikuje od metonimije po tome što igra na dva registra: na registru predikacije i na registru denominacije”. dok sa metaforom to nije slučaj jer “samo se metonimija” – kako zaključuje Ricoeur – “može potpuno tretirati kao fenomen denominacije: jedna riječ na mjestu druge riječi. 152. op. Bijela kuća za predsjednika Sjedinjenih Američkih Država) ili eliptičku upotrebu..) 29 . cit. Time bi se metonimijski upotrijebljenoj riječi pružila prilika da se “opire”29 prihvatiti novo 27 28 Paul Ricouer. kazao da je metafora “neobično pridavanje. primjerice. Takav postupak nije posebno obrazložen. Grafički zavod Hrvatske.

(Vidi: Nunberg. jezik je uvijek spreman proizvoditi nove metonimije. bolje je kazati da je metonimija indeksički znak par exellance. Clarendon Press. str. odnosno uređuje “stare stvari”. ali istovremeno teži i tome da iznova aktivira iste metonimije (npr. “Transfer of Meaning”. Ustvari. Kao generalan. stav može se prihvatiti da metonimija identifikuje stvari.30 Indeksičnost metonimije za posljedicu ima njenu težnju ka leksikalizaciji.284 Munir Mujić značenje. 41-43. metafora uvodi nove stvari. isto kao što je uobičajeno da se za karakter metafore kaže kako je ikonički. Za karakter metonimije može se kazati da odgovara karakteru indeksičkog znaka. Ta konvencionalizacija metonimije ovaj trop udaljava od semantičke promjene i priližava ga metonimijskoj polisemiji. govoreći da je. Oxford.. Pustejiovsky and B. uključuje “aktualnu modifikaciju”. J. ostaje važiti da pored svega metafora i metonimija uvijek stupaju u interakcijske odnose.. ali posve generalan.32 30 31 32 Ovo su neke od karakteristika ikoničkog znaka koje je uočio Peirce. ili čaša u značenju piće koje ona sadrži). koliko god se trudili izvesti na čistac razliku između metafore i metonimije.. str. to su tzv. cit.) Ovakav stav kritikovao je Nunberg. U današnje vrijeme takvo opisivanje metonimije posve je uobičajeno. London. Lexical Semantics: The Problem of Polisemy. dok metonimija objašnjava stvari. “direktna fizička povezanost” “nedvosmisleno označava ovu ili onu egzistirajuću stvar”. u: ur. te da se može kazati kako je njena uloga identifikacijska. ad hoc metonimije. op. Semiotics: The Basics. 1996. upotreba riječi oko u značenju špijun. što indeksički karakter ovoga tropa ne dopušta. kao što ima i mnogo metonimija koje predstavljaju signifikaciju. 2002. tako da je uloga metafore signifikacijska. Ako pogledamo kako se u semiotici opisuje indeksički način odnosa između označitelja i označenog bit će nam jasno da je metonimija upravo tipični indeksički znak: “stvarna povezanost”. Routledge. Boguraev. tako da je Goossens čak skovao i termin metaphtonomy da njime obilježi neraskidivu povezanost metafore i metonimije. (Vidi: Daniel Chandler. neodrživ jer ima mnogo metafora koje predstavljaju identifikaciju. .) Vidi: Traugott. Dasher. 131.31 Naposljetku. Naime. str. onakvog kako ga definira semiotika. 131. za razliku od metafore čijem ikoničkom karakteru to odgovara. principijelno posmatrano.

Bayrūt. 1983. Paul. 2002. al-Maktaba al-‘a¥riyya. u:. al-Mağāz al-mursal fī Lisān al-‘Arab li Ibn al-Manëūr. El Kalem. al-Qāhira. 1989. Dār al-Sa‘āla. 1995. Metafora figure i značenja. s. ur. J. Beograd. B. u: ur.Metonimija u arapskoj stilistici 285 LITERATURA: Abū ‘Ubayda. 1973. J. www. Jakobson. Muõammad Mu¥ãafā. Dubois. Aõmad. A. al-Qazwīnī. 1986. Dār al-Turāt. and Boguraev. 2003. 1995. Živa metafora. Grafički zavod Hrvatske. Beatrice “An Alternative Account of the Interpretation of Referential Metonymy and Metaphory. Oxford. al-’Īñāõ fī ‘ulūm al-balāġa. Ġāzī.. Geoffrey. 2000. Maktaba al-Hanğī. Mağāz al-Qur’an. London. Chandler. Elisabeth and Dasher. Cambridge University press. Semiotics: The Basics. Lausberg. Tropi i figure. Ibn Qutayba. Baltimore.de/07/warren. Pustejovsky. Sarajevo. Daniel. Živa Benčić i Dunja Fališevac. Arabic Rhetoric: A Pragmatic Analysis.. ‘Ilm al-bayān. tom 1.a. Leon Kojen. Brill. Routledge.. Dār al-Fikr al‘Arabī. Cornell University Press. al-Qāhira. Regularity in semantic Change. Roman. 1996.pdf Yamūt. Lingvistika i poetika. Closs Richard B. 1970. General Rhetoric. Bayrūt. Lexical Semantics: The Problem of Polisemy. Prosveta. The Johns Hopkins University Press.metaphoric. ‘Ilm ‘asālīb al-bayān. Fletcher. Zagreb. Hussein. Ithaca and London. Leiden. al-Turkī. Traugott. “Transfer of Meaning”. Routledge. Zavod za znanost o književnosti. al-Haûīb. Ricouer. 1981. Heinrich. Abdul-Raof . Allegory: The Theory of a Symbolic Mode. 1994. Bayrūt. Sa‘ad al-Dīn. Ta’wīl muškil al-Qur’an. Roman “O lingvističkoj tiplogiji afazičnih oboljenja”. al-Taftāzānī. 1981. Literary Rhetoric: A foundation for Literary Study. Nolit. Jakobson. “Tropi i jezik. Zagreb. Cambridge. Užarević. 2006. Ãanãā. Muhta¥ar al-Sa‘ad. 1998. . Nunberg. 2002. Bayrūt. Dār al-‘ulūm al‘arabiyya. u: ur. Warren. London. Handāwī. Klasična arapska stilistika. Beograd. Angus. Teufik Muftić. Haddāra. 1966. Josip. Clarendon Press.

. sinegdoha. kontigvitet. asocijativnost. metonimija metonimije Summary Metonymy in Arabic stylistics Arabic authors define metonymy as the use of word in figurative sense. Within the framework of dealing with metonymy in Arabic stylistics relationships which are characteristic for synecdoche are noticeable. By discussing the concept of metonymy Arabic authors derived that metonymy is ‘’teleology controlled trop. while synecdoche itself does not separate as trop.286 Munir Mujić Ključne riječi: metonimija. which is based on associations. Dealing with metonymy in Arabic stylistics is very much restricted by its referral character.

Azra Kantardžić

FOND KNJIGA NA EVROPSKIM JEZICIMA U GAZI HUSREV-BEGOVOJ BIBLIOTECI
O prvobitnom knjižnom fondu Gazi Husrev-begove biblioteke postoji malo podataka. Tako na rukopisu iz oblasti islamskog prava ili fikha Gunyat al-fatawa stoji zapis da je rukopis uvakufio sam Gazi Husrev-beg za svoju medresu u Sarajevu.1 Gazi Husrev-begova biblioteka posjeduje i nekoliko rukopisa na kojima stoji bilješka „Vakuf Gazi Husrev-beg“.2 I ova biblioteka je, tokom vremena, stradala na razne načine (požari, poplave, ratovi) i gubila svoj knjižni fond.3 U isto vrijeme Biblioteka se obnavljala i bogatila putem mnogobrojnih poklona i legata od samog početka njenog postojanja do danas. Sve do 19. stoljeća imamo malo pisanih podataka o tome kako se razvijao knjižni fond Gazi Husrev-begove biblioteke. U najstarijoj sačuvanoj inventarskoj knjizi, koju je sačinio nekadašnji bibliotekar Salih Sidki Hadžihuseinović Muvekit (postavljen za bibliotekara 1864. godine), postoji i rubrika o vakifima gdje se može pročitati porijeklo svake knjige koja se u to vrijeme nalazila u Biblioteci.4 Rukopisni fond Gazi Husrev-begove biblioteke naročito je obogaćen krajem 19. i u prvoj polovini 20. stoljeća kada je došlo do premještanja mnogih vakufskih i privatnih biblioteka iz Bosne i Hercegovine u ovu biblioteku. Tako su u Gazi Husrev-begovu biblioteku iz Sarajeva prenesene Kantamirijina i Šehdijina biblioteka te biblioteke Misrijine (Atmejdan)
1 2 Kasim Dobrača, Katalog arapskih, turskih i perzijskih rukopisa, II, br. 1680. str. 734-735. Dobrača, Katalog…, II, br. 819, str. 21; Fehim Nametak, Katalog…, IV, br. 2694, str. 82; Haso Popara, Katalog…, IX, br. 5451, str. 184-185; Mushaf iz turbeta GaziHusrev-bega koji se čuva u Gazi Husrev-begovoj biblioteci (registriran pod red. br. 10.389) na pojedinim marginama također ima bilješku “Vakuf Gazi Husrev-beg”. Poznato je da je Biblioteka naročito opustošena prilikom provale Eugena Savojskog u Sarajevo 1697. godine kada je uništen veliki dio njenog knjižnog fonda. Mahmud Traljić, “Hafizi kutubi Gazi Husrev-begove biblioteke”, Anali GHB, V-VI, str. 45-54; Fejzulah Hadžibajrić, “O inventarima knjiga Gazi Husrev-begove biblioteke”, Anali GHB, V-VI, str. 55-64.

3 4

288

Azra Kantardžić

medrese i Đumišića medrese. Pred Drugi svjetski rat pripojene su biblioteke hadži Halil-ef. iz Gračanice i Elči Ibrahim-pašine (Fejzija) medrese iz Travnika dok je 1950. godine iz Mostara prenesena Karađoz-begova biblioteka.5 Dugo vremena se knjižni fond Gazi Husrev-begove biblioteke sastojao isključivo od rukopisa na arapskom, turskom i perzijskom jeziku i arhivske građe.6 Štampane knjige na orijentalnim jezicima u Biblioteci se pojavljuju kasnije jer se i same štamparije u islamskom svijetu kasno osnivaju7. O štampanim knjigama na orijentalnim jezicima postoji evidencija u već spomenutoj inventarskoj knjizi Gazi Husrev-begove biblioteke, gdje su, osim rukopisa, i ove knjige popisane.8 Periodične publikacije i knjige na evropskim jezicima pojavljuju se u Biblioteci krajem 19. stoljeća.9 Priliv knjiga na evropskim jezicima naročito
5 Objavljeno je mnogo radova u kojima se govori o ovim bibliotekama kao i o mnogobrojnim vakifima rukopisa za Gazi Husrev-begovu biblioteku. Neki od radova su: K. Dobrača, Katalog…, I, Uvod; Muhamed Ždralović, Prepisivači djela u arabičkim rukopisima, I, Sarajevo, 1988. str. 54-61; Nijaz Šukrić, “Prinove rukopisa u GHB”, Anali GHB, VII-VIII, str. 265-271; Fehim Nametak, “Važniji legati u rukopisnom fondu GHB”, Anali GHB, XIII-XIV, str. 7-14; Zejnil Fajić, “Biblioteka Abdulah-efendije Kantamirije”, Anali GHB, XIII-XIV, str. 15-36. U značajnije radove o rukopisnom i arhivskom materijalu Gazi Husrev-begove biblioteke mogli bi se uvrstiti slijedeći radovi iz Anala Gazi Husrev-begove biblioteke: Ismet Rizvić, „Iluminirani rukopisi u Gazi Husrev-begovoj biblioteci“, Anali GHB, I, str. 75-90; Kasim Dobrača, „Vakufname u GHB“, Anali GHB, IV, str. 41-47; Zejnil Fajić, „Popis vakufnama iz Bosne i Hercegovine koje se nalaze u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu“, Anali GHB, V-VI, str. 245-302; Fejzulah Hadžibajrić, „O arhivu GHB“, Anali GHB, VII-VIII, str. 255-263; Mustafa Jahić, „Rukopisi djela Šejh Juje u Gazi Husrev-begovoj biblioteci“, Anali GHB, XI-XII, str. 39-54; Hatidža Čar-Drnda, „Zbirka sidžila GHB“, Anali GHB, XIII-XIV, str. 53-67; Haso Popara, „Idžazetname u rukopisima Gazi Husrev-begove biblioteke“, Anali GHB, XXVXXVI, str. 5-44; Azra Gadžo-Kasumović, „Vasijjetname na osmanskom jeziku“, Anali GHB, XXV-XXVI, str. 45-85. Prva štamparija u Otomaskom carstvu bila je štamparija Ibrahima Muteferrike, osnovana 1727. godine. Biblioteka posjeduje nekoliko knjiga koje su među prvima štampane u ovoj štampariji. Ova inventarska knjiga nalazi se u zbirci kodeksa Gazi Husrev-begove biblioteke pod br. 189. Biblioteka posjeduje komplete prvih listova štampanih u BiH kao i sve značajnije bosanskohercegovačke listove i časopise prošlog vremena: Bosanski vjestnik, Bosna, Sarajevski cvijetnik - Gulšeni Saraj, Bosansko-hercegovačke novine, Sarajevski list,

6

7

8 9

Fond knjiga na evropskim jezicima u Gazi husrev-begovoj biblioteci

289

je intenziviran dolaskom Austro-Ugarske u Bosnu i Hercegovinu. Domaći pisci počinju pisati na maternjem jeziku dok pisanje na orijentalnim jezicima potpuno nestaje. U poklonjenim i otkupljenim privatnim zbirkama i bibliotekama sve je više knjiga na bosanskom i drugim evropskim jezicima. Na taj način knjižni fond Gazi Husrev-begove biblioteke postaje sve raznovrsniji i osim rukopisa uključuje i štampane knjige na arapskom, turskom i perzijskom jeziku, periodiku i knjige na evropskim jezicima.10 Kolekcija knjiga na evropskim jezicima Kolekcija štampanih knjiga na evropskim jezicima Gazi Husrevbegove biblioteke sadrži monografske publikacije napisane na bosanskom i drugim evropskim jezicima kao što su: njemački, engleski, francuski, ruski, italijanski, mađarski i dr. Prvi bibliotekar koji je počeo da katalogizira građu na evropskim jezicima bio je hadži Mehmed-ef. Handžić, zaposlen u Biblioteci u periodu 1937.-1944. godine.11 Iako najmlađi, fond knjiga na evropskim jezicima je ubrzo brojčano premašio ostale fondove Gazi Husrev-begove biblioteke i, ujedno, postao najviše korišteni knjižni fond. Prema inventarskim knjigama, fond sadrži preko 30.000 knjiga štampanih na bosanskom i drugim evropskim jezicima. Tokom vremena dopunjavao se, obogaćivao i obnavljao kupovinom, poklonom, razmjenom i zavještanjima. Inače, u njemu se prvenstveno, sakupljaju djela bosanskohercegovačkih autora, zatim djela napisana o Bosni i Hercegovini i njenom stanovništvu i djela štampana u BiH. Ova djela čine osnovu fonda. U skladu sa karakterom ove ustanove kao specijalne biblioteke u sastavu Islamske zajednice u BiH, u evropskom knjižnom fondu se sakupljaju i djela islamskog sadržaja uopće, zatim djela iz filozofije, religije, opće historije, orijentalistike, umjetnosti itd. Bogata referentna zbirka uključuje razne rječnike, enciklopedije, bibliografije, leksikone, statističke priručnike i dr. Zastupljena je i najnovija beletristika kao i klasična djela svjetske književnosti napisana na evropskim jezicima te popularno-naučna
Vatan, Bosanska vila, Glasnik Zemaljskog muzeja za BiH, Bošnjak, Wissenschaftliche mittheilungen aus Bosnien u. Hercegovina, Biser, Gajret, Nada, Behar, Novi Behar i dr. Ova podjela knjižnog fonda Gazi Husrev-begove biblioteke ustvari datira iz vremena kada je prof. Mehmed Handžić bio bibliotekar (1937-1944). Prof. M. Handžić je pored rada na izradi kataloga rukopisa uradio i popis štampanih knjige na orijentalnim i evropskim jezicima. Vidi: M. Traljić, „Hafizi kutubi Gazi Husrev-begove biblioteke“, Anali GHB, V-VI. str. 45-54.

10 11

290

Azra Kantardžić

literatura iz svih područja, lektira za sve razrede osnovne i srednje škole, diplomski radovi, magistarski radovi i doktorske disertacije. Pošto je najveći broj knjiga ove kolekcije dobijen kao poklon putem raznih privatnih zbirki i legata, nije se mogla praviti selekcija pri odabiru knjiga tako da ovaj knjižni fond sadrži i ostale publikacije različite tematike uključujući i one strogo stručne prirode koje, također, u ovoj biblioteci imaju svoje korisnike. Širok je raspon djela koja se uklapaju u strukturu ovog knjižnog fonda jer, u širem smislu, ovdje su zastupljena sva vrijedna i značajna djela domaće i svjetske baštine napisana na evropskim jezicima, iako jezgro fonda i dalje čine djela bosanskohercegovačkih autora i djela o Bosni i Hercegovini. Tokom vremena, ovaj fond se razvijao i obogaćivao uglavnom putem poklona i privatnih zbirki koje su pojedinci poklanjali ili zavještali Biblioteci. O poklonjenim knjigama na evropskim jezicima možemo čitati i u knjigama protokola GHB.12 Listajući navedene knjige možemo zapaziti koliko su ljudi poklanjali knjige ovoj biblioteci. Ti pokloni su se sastojali od nekoliko knjiga pa do cijelih zbirki od preko stotinu primjeraka. Upisano je mnogo vakifa i bilo bi nemoguće sve njih nabrojati. Također čitamo kako su mnogi naučni radnici kao, npr., Hamdija Kreševljaković, Alija Bejtić, Osman Asaf Sokolović, Hazim Šabanović, Šaćir Sikirić, Muhamed Hadžijahić i drugi redovno donosili svoje objavljene radove i knjige na poklon. Poklone su davale i različite naučne ustanove, strane ambasade i dr. Već smo spomenuli kako je ovaj fond novijeg datuma jer se počeo formirati krajem 19. i početkom 20. stoljeća, tj. dolaskom Austro-Ugarske u Bosnu i Hercegovinu kada se u većoj mjeri lokalno stanovništvo obrazuje i piše na domaćem jeziku uz upotrebu latiničnog pisma. Početak pisanja bosanskih muslimana na maternjem jeziku datira još iz kraja 16. stoljeća kada se pojavljuje literatura na bosanskom jeziku pisana arapskim pismom ili arebicom, tzv. alhamijado literatura13. Smatra se da je objavljeno preko 40 naslova ovakvih djela i većinu njih Biblioteka posjeduje.14 Kolekcija alhamijado literature je veoma značajna zbirka u okviru evropskog fonda Gazi Husrev-begove biblioteke. Ova zbirka se ubraja u raritete. Ona je svjedoče12 13 U Biblioteci postoje knjige protokola vođene od 1950. godine pa do danas. Prema pisanju dr. Abdurahmana Nametka, prva poznata pjesma pisana arebicom je Hrvat turkisi od Mehmeda Erdeljca (1588/89.). Vidi: dr. Abdurahman Nametak, „Muhamed Rušdi“, Anali GHB, VII-VIII, str. 209. Fatima Omerdić, „Bibliografija štampanih djela arapskim pismom bosanskohercegovačkih autora u Gazi Husrev-begovoj biblioteci“, Anali GHB, XXV-XXVI, str. 309-372.

14

Fond knjiga na evropskim jezicima u Gazi husrev-begovoj biblioteci

291

nje o prošlim vremenima i pisana povijest bosanskomuslimanskog naroda, njegovog nacionalnog i kulturnog identiteta. Iz ove zbirke u GHB značajno je istaći vjersku poeziju Muharema Dizdarevića poznatijeg po imenu Muhamed Rušdi, poznatog bosanskog alhamijado pjesnika. U alhamijado zbirci Gazi Husrev-begove biblioteke nalaze se, uglavnom, djela vjerskog i didaktičkog sadržaja, dok su u manjoj mjeri zastupljena djela iz lijepe književnosti, odnosno ljubavne lirike koja su štampana i objavljivana kao prilozi u nekim knjigama i časopisima.15 O alhamijado književnosti napisano je dosta radova i studija. Nekoliko radova o ovoj literaturi objavljeno je u Analima GHB.16 Osim alhamijado literature od posebnog značaja u kolekciji knjiga na evropskim jezicima su prve knjige štampane latinicom u BiH, knjige o BiH iz austrougarskog perioda, prva izdanja bosanskohercegovačkih književnika iz vremena stare Jugoslavije, ratna izdanja 1992-1995 i dr. Kao što smo spomenuli, temelj ovog fonda čine djela bosanskohercegovačkih autora, djela o BiH i njenom stanovništvu i djela šampana u BiH. Hronološki, i u skladu sa historijskom i političkom situacijom u BiH, ova građa bi se mogla posmatrati u okviru sljedećih vremenskih perioda: - period do 1878. godine - period od 1878. - 1918. godine - period od 1918. - 1941. - 1945. godine - period od 1945. - 1992. godine - period od 1992. godine do danas U 19. stoljeću nastaje procvat u pogledu štampanja i objavljivanja knjiga u Bosni i Hercegovini. Biblioteka posjeduje prvu knjigu štampanu
15 Dr. Otto Blau, Bosnisch-turkische Sprachdenkmaler, Leipzig, 1868; Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak, Istočno blago, II, Sarajevo, 1897; Glasnik Zemaljskog muzeja za BiH, god. 1889; Sejfudin Kemura – Vladimir Ćorović, Serbokroatische Dichtungen bosnischer Moslims, Sarajevo, 1912. Aziz Kadribegović, „Neke opaske o našem alhamijado pjesništvu“, Anali GHB, IV, str. 143-154; Alija Nametak, „Jedan bosansko-turski alhamijado rukopis“, Anali GHB, VII-VIII, str. 177-189; Abdurahman Nametak, „Muhamed Rušdi“, Anali GHB, VIIVIII, str. 209-217; Jasna Šamić, „Čija je pjesma ‘Ti besposlen nemoj hodat’“?, Anali GHB, XI-XII, str. 175-179; J. Šamić, „Rukopisi poezije Hasana Kaimi babe“, Anali GHB, 201-209; Muhamed Hadžijamaković, „Medžmua Abdul-Vehaba Karahodže (Karahodža-zade)“, Anali GHB, XI-XII, str. 211-228; Omer Nakičević, „Hafiz Seid Zenunović i njegov prijevod Kur’ana“, Anali GHB, XII-XIII, str. 7-30; Muhamed Huković, „Napori za uvođenje narodnog jezika u početne vjerske škole muslimana“, Anali GHB, XVII-XVIII, str. 241-251.

16

292

Azra Kantardžić

latinicom na bosanskom jeziku Risalei ahlak – pouka o lijepom i ružnom ponašanju, koju je priredio Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak kao i vrijednu i, za današnje vrijeme, raritetnu zbirku knjiga i periodičnih publikacija štampanih u Vilajetskoj štampariji u Sarajevu.17 U austrougarskom periodu štampano je mnogo knjiga bosanskohercegovačkih autora i, posebno, knjiga o BiH i njenim narodima. Biblioteka posjeduje skoro sva djela iz ovog perioda, čiji su autori bosanskohercegovački muslimani. Među značajnija djela ovog perioda možemo izdvojiti knjige: Mehmed-bega Kapetanovića Ljubušaka, Antuna Hangija, Koste Hormana, Safvet-bega Bašagića, Muse Ćazima Ćatića, Edhema Mulabdića i dr. Iz kasnijih perioda značajno je spomenuti prva izdanja djela: Hamdije Kreševljakovića, Vladislava Skarića, A. Hifzi Bjelevca, Osman-Aziza, Hamze Hume, Ahmeda Muradbegovića, Alije Nametka, Hamida Dizdara i dr. Biblioteka posjeduje većinu djela objavljenih u ratnom periodu, 1992-1995, a poslijeratna izdanja bosanskohercegovačkih autora i djela o BiH redovno nabavlja. Najveći broj knjiga evropskog fonda Gazi Husrev-begove biblioteke nastao je putem otkupljenih ili poklonjenih privatnih biblioteka. Hronološki gledano, prve ovakve biblioteke koje su, osim rukopisa, sadržavale i štampane knjige na evropskim jezicima bile su biblioteke Enveri-ef. Kadića i prof. Mehmeda Handžića.18 Nakon toga mnogo je privatnih zbirki knjiga i biblioteka otkupljeno ili dobiveno na poklon. Među ostalima možemo navesti sljedeće biblioteke uglednih bošnjačkih intelektualaca: Osmana Asafa Sokolovića, Asima Sirće, Šefket-ef. Kurta, Smaila Balića, kadije Ahmed-ef. Selimovića, Muhameda Hadžijahića, prof. Šabana Hodžića, prof. Džemala Čehajića, Sinanudina Sokolovića, Alije Delića, Muje Mirvića, Muhamed-bega Đumišića i dr. Neke od ovih biblioteka posebno su obogatile evropski knjižni fond Gazi Husrevbegove biblioteke i o svakoj od njih bi se mogao napisati zaseban rad. Ovdje ćemo ukratko predstaviti tri najznačajnije privatne biblioteke, od kojih su dvije otkupljene a jedna poklonjena Gazi Husrev-begovoj biblioteci, kojima je zajednička crta ta što su najkompletniije u pogledu djela bosanskohercegovačkih autora i djela o BiH.
17 18 Zbirka knjiga iz ove štamparije (1866-1878) u Gazi Husrev-begovoj biblioteci uključuje, uglavnom, udžbenike i državne zakone. Biblioteka Enveri-ef. Kadića je otkupljena je 1931. a prof. Mehmeda Handžića 1944. godine. Vidi: Dobrača, Katalog …, I, Uvod.

Fond knjiga na evropskim jezicima u Gazi husrev-begovoj biblioteci

293

Biblioteka Osmana Asafa Sokolovića Osman A. Sokolović, društveni i kulturni radnik, rođen je u Sarajevu 1882. godine. Školovao se u Sarajevu, Istanbulu, Brusi, Zagrebu, Pragu i Lozani. U Sarajevu je bio zaposlen u Trgovačkoj i obrtničkoj komori za BiH. U okviru društva Hurijet radio je na unapređenju zanatstva u Bosni i Hercegovini. Objavio je preko 50 radova među kojima ima dosta prijevoda sa turskog i francuskog jezika. Biblioteka Pokopnog društva Bakije je 1972. godine objavila publikaciju u kojoj je dat prikaz života i rada Osmana Asafa Sokolovića.19 U spomenutoj publikaciji napisana je i bibliografija njegovih radova. Osman A. Sokolović je decenijama marljivo sakupljao knjige, rukopise, dokumente, periodične publikacije i stvorio bogatu i raznovrsnu zbirku od velikog značaja za kulturu Bosne i Hercegovine. Nekrolog povodom njegove smrti 1972. godine objavljen je u prvom svesku Anala Gazi Husrev-begove biblioteke.20 Biblioteka Osmana A. Sokolovića je otkupljivana za Gazi Husrevbegovu biblioteku u dva navrata 1963. i 1975. godine. Glavni dio biblioteke otkupljen je od samog vlasnika biblioteke 1963. godine. Međutim Osman A. Sokolović je zadržao za sebe jedan dio fonda koji je i dalje koristio i dopunjavao do kraja svog života. Njegovi nasljednici su predali ostatak biblioteke 1973. godine. Ova zbirka sastoji se od orijentalnih rukopisa, historijskih dokumenata, periodičnih i monografskih publikacija na orijentalnim i evropskim jezicima. U objavljenim katalozima rukopisa registrovano je preko 600 kodeksa rukopisa ove biblioteke. Ovi rukopisi su različite tematike. Među njima ima unikata i djela domaćih pisaca koji su pisali na arapskom, turskom i perzijskom jeziku. Knjige na evropskim jezicima biblioteke O. A. Sokolovića broje preko sedam hiljada štampanih monografskih publikacija. Poštujući želju vlasnika Biblioteke one su u okviru evropskog fonda obrađene kao zasebna cjelina. Iako je ova zbirka raznovrsna po sadržaju, ipak preovladava jedna tematika kojoj je dat najveći značaj: to su djela muslimanskih pisaca Bosne i Hercegovine, zatim djela o historiji BiH i djela islamskog sadržaja uopće. Bibliografija radova muslimana Bosne i Hercegovine koju je O. A. Sokolović objavio uglavnom je bazirana na djelima iz njegove biblio19 20 Alija Bejtić, Osman Asaf Sokolović i njegov prinos društvu i kulturi Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1972. Muhamed Hadžijahić, „In memoriam: Osman Asaf Sokolović“, Anali GHB, I, str. 139-143.

koji je izlazio od 1927. 1936. gdje je i doktorirao. Osnovno i srednje obrazovanje je završio u Sarajevu a Pravni fakultet na Sveučilištu u Zagrebu. 1957. stara štampana djela na evropskim jezicima čiji se originali rijetko mogu naći na drugim mjestima. „In memoriam – dr Muhamed Hadžijahić“. A. Levy. Pregled štampanih djela na srpsko-hrvatskom jeziku muslimana Bosne i Hercegovine od 1878 – 1948 godine. godine. koji se ipak najviše odnose na muslimane BiH. Muhamed Hadžijahić rođen je u Sarajevu 1918. rasprava i studija. Sarajevo. godine. godine23. U njoj se nalazi veliki broj raritetnih primjeraka koji se teško mogu naći u drugim bibliotekama BiH pa i regiona24. Jedan dio građe je literatura dokumentacionog karaktera: razni izvještaji. O. 1996. Biblioteka Muhameda Hadžijahića Dr. Jahrhundert. Čas sjećanja: Muhamed Hadžijahić (1918-1986). Gradačcu. Od tada pa do smrti objavio je nekoliko stotina članaka. Sokolović.21 Alhamijado književnost zauzima značajno mjesto u ovoj zbirci. Ova izdanja predstavljaju izvornu građu za proučavanje naše kulturne i političke historije. Biblioteka Muhameda Hadžijahića otkupljena je 1969. u Sarajevu pod nasl. zatim naučnih i prevodilačkih radova. Dio na evropskim jezicima broji preko 4. 6. Umro je u Sarajevu 1986. Sokolovića sa obilnom dokumentacijom i ostale kulturno-historijske građe sa dokumentima različite tematike. Drugi dio otkupljene građe (1973. Anali GHB. Tu su i vrijedna. str. Sastoji se od knjiga na evropskim jezicima. godine) sastoji se od preostalog knjižnog fonda. pravila. Njegovi prvi radovi objavljivani su u časopisu Novi Behar. objavljen je u zborniku priloga sa skupa održanog 22. propisi. Wien. 202 str. Zagrebu. vezana za našu nacionalnu historiju i kulturu. periodičnih publikacija i kolekcije fotografija. završenih ili nezavršenih. Kao rijetko djelo možemo spomenuti i Levijevu disertaciju o njemačkoj kolonizaciji u Bosni: Moric J. XIII-XIV. (Neobjavljen tekst) 23 24 . uglavnom. To je veoma bogata zbirka koja je. U mirovinu je otišao kao naučni savjetnik pri Akademiji nauka i umjetnosti BiH.294 Azra Kantardžić teke. Das Deutschtum Bosniens in 19. Značajno je spomenuti statističke priručnike o popisu stanovništva 21 22 Osman A. Mahmud Traljić.22 Bio je jedan od inicijatora za pokretanje Anala Gazi Husrev-begove biblioteke i redovan saradnik ovog časopisa. godine. Mostaru. do 1945. Radio je u Sarajevu. 251-256.000 knjiga. “Prilog bibliografiji Muhameda Hadžijahića“. pravilnici.

godine u Priboju na Limu. Katalog.). Ćorovića.26 Biblioteka je posebno bogata kada je u pitanju islamska literatura i sve što je napisano o islamu i muslimanima uopće. 9313. te kalendari Narodna uzdanica.. XXXVI. XVI. leksikone itd. godine. jedna Salnama iz 1284. Napisao je nekoliko bibliografija i publikacija islamskog sadržaja. godine ostavivši iza sebe veoma bogatu i vrijednu biblioteku koju su njegovi potomci predali Gazi Husrev-begovoj biblioteci kao legat. novine i časopisi dok štampana orijentalna djela i rukopisi nisu zabilježeni. . Poslije završetka Šerijatske gimnazije upisao se na Šerijatsku sudačku školu. Umro je u Sarajevu 1973.. postavljen je za profesora u Gazi Husrevbegovoj medresi.. zatim Stenografske bilješke Bosanskohercegovačkog sabora i Narodne skupštine Kraljevine Jugoslavije. Glasnik Arhiva i društva arhivista BiH. br. Biblioteka Sinanudina Sokolovića Sinanuddin-ef. Periodične publikacije ove biblioteke uključuju časopise. Jugoslovenski istorijski časopis. kalendar Musa Ćazim Ćatić i dr. Skarića. 11-12. Prema spomenutom spisku. 9377. str. Gajret. U spisku koji je sa knjigama donesen u Gazi Husrevbegovu biblioteku popisane su knjige na evropskim jezicima.Fond knjiga na evropskim jezicima u Gazi husrev-begovoj biblioteci 295 1880. godine. Sokolović rođen je 1911. br. 2002. Godišnjak istorijskog društva BiH. različite enciklopedije. Truhelke. Kao šerijatski sudija službovao u Visokom i Travniku. Kreševljakovića. Od djela opće i nacionalne historije ističu se djela Jirečeka. Naša domovina. Istočno blago Kapetanovića Ljubušaka i dr. Ova zbirka posjeduje većinu onoga što su bosanski muslimani štampali ili što je o njima napisano. zbirka na evropskim jezicima podijeljena je na oblasti: 25 26 Nekrolog povodom smrti hfz Sinanudina Sokolovića objavljen je u Glasniku Vrhovnog Islamskog starješinstva u SFRJ.. Vege i drugih. U etnološkoj zbirci zastupljena su izdanja narodnog stvaralaštva (rijetke zbirke narodnih pjesama. među kojima se ističu: Glasnik Zemaljskog muzeja. Poslije Drugog svjetskog rata radio je kao pravni savjetnik u preduzeću „Šik“. koju je završio 1936. Wissenschaftliche Mitteilungen. 9037. V.25 Ova biblioteka sadrži štampane knjige na evropskim i orijentalnim jezicima. po Hidžri. god. komplet lista Pravda (1935-1941). god. periodične publikacije i četiri rukopisa. Veliki broj ovih knjiga je napisan na stranim jezicima i štampan izvan Bosne i Hercegovine. novine i kalendare. Godine 1960. 1885. Popara.. 568-572.. 1910. izvještaje nekih škola (Prva gimnazija) u Sarajevu. 9104.

Poseban dio uključuje periodiku. islam. godine. historija. npr... biblioteka Sinanudina Sokolovića. leksikoni. Knjige na evropskim jezicima ove biblioteke broje oko 1500 knjiga dok je štampanih knjiga na orijentalnim jezicima evidentirano oko pet stotina. 1303. prve štampane knjige u BiH itd. privatne biblioteke. Medželle i Ahkjami šerije iz 1906. koji u svojoj vakufnami ističe da su ove knjige namijenjene svim čitaocima željnim znanja i nauke. Summary The Collection of books in European languages in the Gazi Husrev-bey’s Library In this work the collection of books in European languages were introduced and presented. stara izdanja narodnih pjesama.296 Azra Kantardžić Kur’an. pogotovo ako su se služili fondovima Biblioteke. This book collection originated from the end of the 19th century and beginning of the 20th century with the coming of Austro-Hungary in Bosnia and Herzegovina.s. . godine kada je osnovana i ide putem koji je zacrtao njen osnivač Gazi Husrev-beg. knjižni fondovi. biblioteka Muhameda Hadžijahića.27 Ključne riječi: Gazi Husrev-begova biblioteka. te beletristika. narodne pjesme muslimana. The important collection within this book stock is collection of alhamiado literature which deals with works written in Arabic alphabet in Bosnian language. The core of this collection presented works of Bosnian-Hercegovinian authors. U spomenutim oblastima zastupljena su stara i vrijedna djela kao. kultura BiH i slično. works on Bosnia and Herzegovina and its population. šerijatski akti i knjige. Biblioteka tako nastavlja tradiciju započetu 1537. evropski knjižni fond. Muhamed. As is the case of other 27 Prijepis Gazi Husrev-begove vakufname čuva se u Biblioteci u dokumentima br. It consists of monographic publications on Bosnian and other European languages. rječnici itd. biblioteka Osmana Asafa Sokolovića.: prijevod Kur’ana iz 1895. a.. Pojedinci i različite naučne ustanove i biblioteke poklanjaju zbirke knjiga i cijele biblioteke. i sl. Danas Gazi Husrev-begova biblioteka nabavlja sva za ovu ustanovu značajna djela. Domaći i strani pisci i dalje donose svoje radove na poklon.

. Among such private collections it is important to mention the libraries of Osman Asaf Sokolović. this collection has also been extended by acquisition of books by donation of private libraries of prominent Muslim scholars. Muhamed Hadžijahić.Fond knjiga na evropskim jezicima u Gazi husrev-begovoj biblioteci 297 collections in the Library. Today this collection is being expanded by purchasing of all publications relevant to this library. Sinanudin Sokolović and others.

298 Azra Kantardžić .

Tvrdi se da je Ġazālījev utjecaj na tu vrstu djela srazmjeran njegovu općem utjecaju u historiji islamske misli. On je Silni i Mudri. Darovatelj sigurnosti. ne samo njih devedeset devet utvrđenih tradicionalnim izvorima islama. Ġazālījev Maq¥ad.”2 Razmišljanje o Allāhovim Imenima je veoma zanimljiva i bitna tema. Ibid. Teolozi su napisali brojna djela u kojima tretiraju Allāhova imena razviđajući njihovu bitnost u odnosu na Boga. Općenito. Njega hvali ono što je na nebesima i ono što je na Zemlji. Onaj Koji je bez nedostatka. 1 2 Kur’an. Gordi. po samoj vrsti problematike koja se tretira kao i po razinama interesnih sfera koje se odnose na raspravu o Imenima. ostaje najkompletnije i najbolje izbalansirano djelo koje najsistematičnijom metodom tretira pitanje Allāhovih imena. koje je izvor svih ostalih Božijih imena. Univerzum i čovjeka. na narav mističnog cilja. Kur’an znakovito ukazuje na takvu konstantu ljudskog bića: “I pouči On Adema nazivima svih stvari. II:31 . a ta konstanta je posljedica činjenice da su i sami stvoreni na sliku Sveobujmljujućeg imena Allāh (al-Ism al-Ğāmi’). Uzvišeni. Onaj Koji nad svačim bdije. On ima najljepša imena. vjekovima nakon njegove smrti. Presveti. Specifična karakteristika ljudskih bića izvire iz njihove sposobnosti da imenuju stvari.”1 U Kur’ānu se spominju mnoga Allahova imena (asmā’) i atributi (¥ifāt). Slavljen neka je Allah – (za razliku) od onih koje Njemu smatraju ravnim! On je Allah. moralnu) dimenziju teologije i religijskog jezika. Vladar. Silni. Tvorac. Oblikovatelj svega. kao i na logičke posljedice nemogućnosti spoznavanja Boga kao problema atribucije. LIX:23-24. Ġazālī je u Maq¥adu genijalno spojio savremene rasprave u filozofiji religije sa onim koje se odnose na praktičnu (tj. Sazdavatelj iz ničega.Indira Hadžić-Bogdanović AL-ĠAZĀLĪJEVO TRETIRANJE ALLĀHOVIH IMENA U DJELU AL-MAQÔAD AL-ASNĀ FI ŠARÕ MA‘ĀNĪ ASMĀ’ I-LLĀH AL-ÕUSNĀ “On je Allah – nema drugog boga osim Njega.

Zapravo. /1467. Naprotiv. i 1324. od strane Sa’ādah Pressa i označen je kao Drugo izdanje. str. Egipat. Huğğa al-Islām al-Imām Abu Õāmid al-Ġazālī. Watt. (1904. svi argumenti idu u prilog tvrdnji da je djelo njegovo.. po svemu sudeći. The Authenticity of Works Attributed to al-Ġazālī. 79.M.300 Indira Hadžić-Bogdanović O tekstu Po svemu sudeći nema nikakvog razloga sumnjati da je Maq¥ad autentično Ġazālījevo djelo. str. Izgleda da je to izdanje zapravo reprint teksta iz 1322. na kojem je potonje izdanje bilo zasnovano. kao vrijeme nastanka/prijepisa glavnog rukopisa.. Prvo se pojavilo u Kairu 1322 h. u štampi Taqaddum Pressa i označeno je kao Prvo izdanje. naveden je datum četvrtak. 4 . Prvi tekst knjige je ponovno štampan u Kairu 1324 h. 225-233. veoma su gazalijevski. /1906. kao i sam stil. s tim da je izostavljena bilješka o porijeklu rukopisa. g. Upisana je i zabilješka da je glavni rukopis provjeren u odnosu na tri ostala. ša’bān 872. Pojedine doktrine. h.. godine. Također ni rukopisi ne nose identifikacijske bilješke izuzev datuma. 1324. Na kraju ovog teksta.4 3 Vidjeti Hourani G. o datiranju Iõya’a i o tome da je Maq¥ad Gazalijevo poznije djelo. 1323./1905. Journal of the American Oriental Society. 44. Međuti knjiga sadrži reproducirani tekst bez fusnota koje bi ukazale na tekstualne manjkavosti. označeno kao Prvo izdanje štampano u Egiptu. kog je uredio Badruddīn al-Õalabī. Štampa teksta Postoji nekoliko štampanih izdanja Maq¥ada. The chronology of Ghazali’s Writings.3 Djelo spada među ona kasna. sva su izdanja reprodukcije i reprint jednog istog teksta. U Gazi Husrev-begovoj biblioteci registriran je štampani primjerak Maq¥ada pod nazivom Al-Maq¥ad al-asnā šarõ asmā’ Allāh al-õusnā. Šayê al-Islām Zakariyā al-An¥ārī al-Šāfī. Nadalje. iako nijedno od njih nije u znanstveno-kritičkoj obradi.). najvjerovatnije u zadnjih šest godina. Journal of the Royal Asiatic Society. Šāfījevo djelo zauzima prve 44 stranice ove knjige. Isto izdanje je reproducirano u Kairu 1961.. 15. 1952. postoji još jedno izdanje štampano u Kairu i distribuirano od strane al-Maktaba al-’Alamiyya. čije publiciranje nije datirano. napisano tokom deset posljednjih godina Ġazālījeva života. Također vidjeti W. u djelu se više nego jedanput spominje Iõya’. godine. Osim tog. h. 1959. Čineći jednu knjigu ovaj primjerak Maq¥ada štampan je zajedno sa djelom pod nazivom Al-Añwā’ al-bahğah fī ibrāz daqāiq al-munfariğah. Prvo izdanje./1906. h.

/ 1111. h. A Descriptive Catalogue of Arabic Manuscripts at Princeton. 562 A. str. No. 5470. 1982. dok je ‘B’ odabran kao primarni tekst i ova dva teksta su najstariji nađeni rukopisi. navedeno kod Ahlwardta. H. 22208 (T) Yahuda.Al-Ġazālījevo tretiranje Allāhovih imena u djelu./1156.. No. 30939 (P1) Yahuda. 1891. Prepisivanje rukopisa L je upotpunjeno pred kraj èī al-hiğğa. Edited with Introduction by Fadlou A. (P3) Također su korištena i dva nekompletna rukopisa: Garrett. što pretpostavlja da je prepisan četrdeset šest godina nakon Ġazālījeve smrti. h. Al-Maq¥ad al-asnā fī sharõ ma’ānī asmā’ Allāh al-õusnā. kog sam s neizrecivim ushućenjem prevela.. 16. No. 9 Ahlwardt. i mikrofilm iz Michigena11 (M). Mach Rudolph. 2907 (P2) Yahuda. tj. Preuss. No. Šezdeset pet lunarnih godina nakon Ġazālījeve smrti 505.. Fadlou A. U svakom slučaju. Universitätsbibliothek Thübingen. Beyrouth. 7357 (L) Ahlwardt. 8. redžepa 570.. str. rukopis ‘T’ se pokazao kao veoma koristan primjerak. vjerovatno oko 700 h. /1174. Dar el-Machreq. Ahlwardt vjeruje da rukopis kojim je pisan glavni tekst pripada kasnijem periodu. Vjerovatno je to najčitljiviji i najurednije napisani/prepisani rukopis jer u njemu postoji najmanji broj manjkavosti. str.10 (G) iz Princetona. No. 501 Ellis and Edwards. Shehadi. No. 5 Vidi: Abū Õāmid al-Ghazālī. jer se upravo on posvetio istraživanju rukopisa Maq¥ada i njihovom prezentiranju. 22196 (B) 7 British Museum. kao datum prijepisa zabilježen je rabi’ al-awwal 551. as yet unpublished The Garrett Collection. h. No. Na kraju rukopisa ‘T’. korišćena su sljedeća štampana djela i rukopisi: 5 Ahlwardt./1300. Dr. Catalogue of Oriental Manuscripts University of Michigen. cit. 6 7 8 9 10 11 . 301 Za pripremu ovog analitičkog rada o Gazalijevom Maqsadu. Worrell. Arabic Text. ‘B’ je završen u četvrtak. Staatsbibliothek. 247. Međutim Ahlwardt naglašava činjenicu da postoji manja nepodudarnost među rukopisima: onog u kojem je obilježeno ime prepisivača i onog koji je datiran. A Descriptive List of Arabic Manuscripts at the British Museum. Or. Depot der cherm. loc. vol. Shehadijevo tretiranje rukopisa Maq¥ada je glavni izvor našeg teksta kao i prijevoda djela. No. Od šest glavnih gore navedenih rukopisa ‘B i L’ su bili oslonci u većini slučajeva. ili devedeset godina nakon smrti njegova autora.

. ukazuje na češću 12 Ôaliba i ‘Ayyādi u svom izdanju Munqièa (str. ipak. Prvi: tema je sama po sebi vrlo poželjna. njegov . H. iako u njemu postoji nekoliko brisanja hemijskim sredstvom. međutim ne toliko problematičnih da bi se tekst rukopisa smatrao nepotpunim. Otkud ljudskim moćima smjelost da metodom znanstvenog traganja i opservacija pokušaju shvatiti Božije atribute? Da li su ikada osjetila vida šišmiša mogla podnijeti svijetlost Sunca? Drugi razlog: raskrivanje esencijalne biti Allāhovih imena i atributa skoro bi u cijelosti proturječilo ranijim iskustvima umnih znalaca. i 12.. ‘P1’ je vjerovatno prepisan u 10 st.). 56). Rukopisi koje posjeduje Princeton svi su iz kasnijeg perioda. međutim oni u fusnotama ukazuju da je u rukopisima koje su koristili naveden termin al-aq¥ā. st. . Iako je taj rukopis najnečitljiviji. Pored činjenice da je ‘B’ rukopis smatran najstarijim. ali teško dosezljiva i neizvjesno spoznatljiva. st. predstavlja najkompletniji i najpouzdaniji rukopisni primjerak. ili 17. st. u trećoj alineji uvodne stranice. H. dok se čini da je ‘P2’ prepisan u 11.). st. premda nijedan od njih ne sadrži datum prepisivanja.302 Indira Hadžić-Bogdanović ‘B i L’ su.krajnji cilj’’ (al-maq¥ad al-aq¥ā): “Razboritog dva razloga spašavaju da ne potone u vodeni bezdan poput ovog. u kojima se spominje Maq¥ad. vjerovatno oko 11. to je istovremeno i najpouzdaniji rukopisni primjerak djela. Locirana je na najvišem stupnju konačnih pitanja i krajnjih namisli pred kojim srca zastaju nepomična a recepcije umova splahnu ostavši bez ishodišnih načela usljed beskonačnosti teme kao takve. U ‘B’ se nalazi manje grešaka negoli u ‘L’ rukopisu. unatoč tome. čitljivi rukopisi.12 I u samom tekstu rečenog djela.). 107. također.). čak relativno ozbiljnijih. U većini rukopisa nekih drugih Ġazālījevih djela.. Njihova promjena naziva rukovođena je frekventnijim naslovom djela Al-Maq¥ad al-asnā. ‘P3’ je najkasnije nastao među rukopisima iz grupe ‘P’. (16.” Pregled rukopisa i štampanih izdanja spomenutih u našem radu te rukopisa i publici-ranih izdanja koja ovdje nisu navedena. Naslov Kada je riječ o naslovu Maq¥ada pojavljuje se nesklad u naslovima među rukopisima i štampanim izdanjima djela kao i u interpretativnim tekstovima ili studijama o njemu. kao i ‘Afīfī u svom izdanju Miškāta (str. H. upotrebljavaju riječ al-asnā. evidentno je preferiranje termina al-aq¥ā. (15. Ġazālī ističe da je tumačenje Allāhovih imena izuzetno težak zadatak koji je. (16. U ‘L’ rukopisnom primjerku evidentirano je više manjkavosti. Jedna od razlika pojavljuje se u elativnim oblicima riječi najuzvišeniji (al-asnā) i krajnji (al-aqsā) u kontekstu naslova. st.

Za naslov Maq¥ada u našem radu prihvaćena je puna varijanta naslova Al-Maq¥ad al-asnā fī šarõi ma’ānī asmā’ Allāh al-õusnā. budući da je razviđanje predmetnog pitanja najuzvišeniji i konačni cilj. Čini se zanimljivom i upotreba čestice fī u kontekstu nekih varijanti naslova djela. . apostrofirajući činjenicu da je njegov primarni cilj tumačenje pitanja. Hanif. uočavamo izostanak riječi fī i ma’ānī. a koji glasi Al-Maq¥ad al-asnā šarõ asmā’ Allāh al-õusnā.Al-Ġazālījevo tretiranje Allāhovih imena u djelu.. Biographical encyclopaedia of Sufis. Umro je u Abarkuhu.. Central Asia And Middle East. Međutim ono što je bitno jeste činjenica da je sadržaj djela istovjetan rukopisima i ostalim štampanim primjercima koje smo naveli. Svakako. 303 upotrebu termina al-asnā. Šta je konačni cilj rasprave? Da li je to znanje o Bogu ili sjedinjenje s Njim i nestanak ljudskog duhovnog ega u Njegovu apsolutnom Bitku? U Ġazālījevim medijacijama to nisu alternativne forme. 507 . Vidi: N. što predstavlja krajnje stanište tra13 Iz naslova primjerka Maq¥ada. koji je vodič vjerniku posredovanjem značenja Božijih imena. str.. dok je u nekim čestica izostavljena. i 1300. str. što se tiče samog značenja u naslovu spomenutih termina oba su adekvatna. Sarup. O Nasafīju praktično ništa nije poznato izuzev natuknica autora djela Mağlis al-’uššāq (Sastajanje zaljubljenih). koji se nalazi u Gazi Hurev-begovoj biblioteci. godine. Nasafī citira Hummu’ija u svom djelu Al-Maq¥ad al-aq¥ā.13 Taj cilj može biti i krajnja nakana kojom se zaključuje tumačenje svakog imena pojedinačno. da je iz nje izbjegao usljed invazije Džingis-Kana na grad.. također je svoje djelo nazvao al-Maq¥ad al-Aq¥a (Krajnji cilj). 2002.2002.naputak’’ (hidaya). Budući da je Hummu’i preminuo 650/1253. uključujući djelo Kašf al-haqāiq. Konačni cilj ljudskog bića je dvojak: spoznati Boga i zaogrnuti se Njegovim transcendentnim i imanentnim Naličjem. Godina njegove smrti može biti bilo koja između 1281. moguće je da je rečeno djelo napisano negdje između 1253-1263. smještenom između Istahra i Jezda. 14 . ‘Aziz ibn Muõammad Nasafī. a preuzimali ih neki kasniji pisci. Istovjetan naslov je korišten zarad upućivanja na nešto drukčiji cilj. gdje mu se obraća kao onome koji više nije među živima. međutim ne može se sa sigurnošću tvrditi koje godine. a umjesto al-aq¥ā upotrebljena je riječ al-asnā.. ISBN 81-7625-266-2... Spominje se da je živio u Buhari. koje citira Charles Rieu. Napisao je nekoliko veoma poznatih djela o sufizmu. New Delhi. Naime. 294-332. sažetak djela Nağmuddīn Kubrāovog učenika Sa’duddīna Hummu’ija.14 koji piše o traganju za Bogom na sufijskom putovanju i stadijima uzdizanja na tom putu. jer je najeksplicitnija.. sinonimi po vrsti i značenju. Sam Ġazālī je u prednje spominjanoj trećoj alineji uvodne stranice Maq¥ada upotrijebio konstrukciju Al-Maq¥ad al-aq¥ā fi šarõi.

ili funūn. 845/1441. perzijski matematičar. nalazi se u Gazi Husrev-begovoj biblioteci (13. verzija pažljivo odabranih odlomaka iz originala. imena i atributi svode na jednu jedinosnu Bit i sedam svojstava i b) kako se. sukladno filozofskim i mutezilijskim interpretacijama. Na engleskom jeziku djelo je poznato pod nazivom Oriental Mysticism. astronom i geograf. predstavlja krucijalni plan razmatranja tog pitanja kojim se krajnji cilj ostvaruje.16 On je 1867.). str. Nakon tumačenja svakog božanskog imena ponaosob. ili Al-Ğabr. a samo djelo predstavlja osnovu iz koje se razvila moderna algebra. h.). Prva cjelina je uvodna i tretira aspekt semantičko-logičkih relacija imenovanja ili označavanja. Poglavlja Svi rukopisni i publicirani tekstovi ovog Ġazālījevog djela sadrže tri glavne cjeline (dijelove). Njegovo kapitalno djelo je Al-Kitāb al-muêta¥ar fī õisāb al-ğabr wa al-muqābala.udio čovjeka’’ u svakom imenu. zapravo. u skladu sa učenjem Ahl al-Sunna. Striktno je analitički koncipirana. ne tradicionalnim vrelima ustanovljenim brojem. 1867. zatim pitanjem nepodvojene i bezuvjetne jedinosne jednote Boga. 546-7.304 Indira Hadžić-Bogdanović ganja sufije. koje je uredio Edward Henry Palmer (1840-1882. a njezino prvo poglavlje koje raspravlja o predikaciji ima neposredan značaj i za savremene filozofske provenijencije. Druga cjelina. koja je i najobimnija. Ta cjelina.naputak’’ o imenu i objašnjava ideju . godine objavio raspravu o Orijentalnom misticizmu zasnovanu na Nasafījevom Maq¥adu. U kontekstu rasprave problemi nastaju pri postavljanju pitanja: a) kako se. Na završetku tog centralnog dijela knjige Ġazālī se nakratko bavi i pitanjima brojnosti imena. zapravo. Cambridge. iz čega je derivirana riječ algebra.. što je tema treće cjeline. Oriental Mysticism. . godine. broj djela R 7780) u obradi Hase Popare iz 2004.. Katalog rukopisa. Edward Henry Palmer. imena i atributi reduciraju na jednu Bit? 15 16 Muõammad bin Mūsā Abū Ğa’far al-Êawārizmī (u. godine. što je. Prijepis al-Êawārizmījevog15 prijevoda ovog djela na perzijski jezik nastao 873. čini bit djela i sadrži razlaganje o značenju svakog od devedeset devet imena kao i razjašnjenje etičko-religijske svrhe rasprave. Ġazālī nudi . premda su evidentna određena mimoilaženja oko podcjelina.

Međutim. a kao odgovor na njegov zahtjev nastalo je ovo djelo.. stotinu manje jedno. Predmeti rasprave Svrha Maq¥ada fokusirana je na tumačenje Allāhovih lijepih imena. Sljedećim dijagramom biće objašnjeno kako je došlo do prometanja poglavlja: Druga cjelina ( fann) fa¥l 1 fa¥l 2 fa¥l 3 ( fa¥l 3) Treća cjelina ( fann) fa¥l 1 fa¥l 2 Treća cjelina zahvata teološka i filozofska pitanja. a koji glasi: . Allāh ga blagoslovio i spasio. čiji je broj. neka je Allāh zadovoljan njim. jedan. . neparan.17 a onaj ko ih potpuno 17 Riječi jedan i nepar u originalnom tekstu su predstavljene riječju witr. Kroz hadise je protkana veza između teološkog tumačenja i cilja vjerovanja. sam. zaista je On jedan i voli nepar. U Drugom poglavlju se razmatraju odlike svođenja imena na specifičan broj. što u prijevodu znači jedini. a potom slijedi prometnuto treće poglavlje koje upotpunjava raspravu postavljanjem pitanja o dopustivosti normiranja Allāhovih imena vjerskom Tradicijom – Vjerozakonom. kazao je: .Svemogući i Svevišnji Allāh ima devedeset i devet imena. na mjestu gdje Ġazālī daje sinopsis. Prvo poglavlje treće cjeline sadrži raspravu o ustanovljenosti božanskih imena i njihovu svođenju na devdeset devet Vjerozako-nom (Šerijat). O tome svjedoči sadržaj hadisa koji prenosi Abū Hurayra. iako je početni zadatak njegova tumačenja teološko-gnostički. ili da njihov broj može biti proširen na osnovu razumskih kriterija. ipak je krajnji cilj njegova napora etičko-religijski.. sukladno hadisima.Al-Ġazālījevo tretiranje Allāhovih imena u djelu. Jedan vjernik je zatražio od Ġazālīja da mu objasni božanska imena. 305 Na samom početku Maq¥ada. u svim tekstovima se spominje da to poglavlje (fa¥l) čini dio treće cjeline.Allāhov poslanik. zaokružen na devedeset devet..

Al-Mab¥ūt (djelo o Šāfijevom zakonu). dok glagol ima sljedeća značenja: nabrojati. Kairo. Prvi mislilac koji je napisao tekst na tu temu obima knjige bio je al-Bayhaqī. dok sam glagol implicira i nabrajanje i pamćenje i razumijevanje.18 ući će u Džennet’. već su uključivali i ona koja su spomenuta u Kur’ānu. Muslim. Među njegova ostala djela spadaju: Al-Sunnan al-kubrā (koje je poznato i kao Al-Sunnan al-Bayhaqī). rođen je 384. nisu se ograničavali na brojnost iz predanja Abū Hurayre. međutim želeći napraviti distinkciju između nabrajanja i razumijevanja. na što nam svekoliko ukazuje činjenica o numeričkim vrijednostima harfova arapskog pisma. Darovatelj života iz smrti i Preobražavatelj života u smrt.) u malom gradu Êusruğird u blizini Bayhaqa. U pogledu značaja specifičnosti u slučaju ovog glagola u navedenom hadisu. postoje imena spomenuta u Kur’ānu koja nisu izrečena ni jednim od dva zbirna spomena (kur’ansko zbirno spominjanje i hadiska predaja Abū Hurayre). H. Bliski (al-Qarīb). među ostalima. Zaštitnik (al-Na¥īr). Oprostitelj grijeha. Osim toga. U prijevodima ovog hadisa na naš jezik najčešće možemo susresti riječ nabrojati. ovdje je preovladao smisao koji upućuje na pamćenje. prebrojati. (994. zapamtiti. Al-Da’awat al-kabīr (Velika knjiga o dovama). Êorāsān. 1939. Èikr. 6.306 Indira Hadžić-Bogdanović shvati.20 a vjerovatno je on i zabilježio najširu grupu Božijih imena. Abu Bakr Aõmad ibn Husayn al-Bayhaqī. koji su se bavili pitanjem Imena i Atributa. bio Abu al-Fatõ Nāsir ibn al-Õusayn ibn Muõammad al-Nišabūrī. Svakako da je i Ġazālī bio svjestan šireg broja Imena spomenutih u Kur’ānu. Al-Bayhaqījev učitelj fikha je. Al-Zuhd al-kabīr (Velika knjiga o odricanjima). Al-I‘tiqad ‘alā maèhab al-salaf ahl al-sunna wa al-ğama’a. popisati. te je tom pitanju posvetio tekst u prvom poglavlju treće cjeline Maq¥ada. poput imena Prijatelj (al-Mawlā). u 18 Za prijevod glagola ‘aõ¥ā odabran je termin potpuno shvatiti. koji glasi: “Štaviše. Naziv njegova djela o kojem je gore riječ je: Kitāb al-asmā’ wa al-¥ifāt. a i sam Qur’ān ukazuje na značaj broja koji kroz Plemenitu Knjigu pulsira ovlaš ističući naznake o višedimenzionalnim vrijednostima u našim spoznajama. 19 20 . Također postoje i složenice imena. Njegovo puno ime je Abu Bakr Aõmad Ibn al-Õusayn Ibn ‘Alī Ibn Mūsā al-Êusruğirdī. Al-Bayhaqī je umro 1066. potrebno je naglasiti kvalitativnu vrijednost broja.”19 Međutim mnogi islamski znalci. Hadisku nauku je učio kod Õakima al-Nišabūrīja i bio njegov najistaknutiji učenik. godine. Za vrijeme svog života postao je poznati učenjak hadisa kao i šafijske škole fikha. Gospodar (al-Rabb) i Pomagatelj (al-Nā¥ir). a ne osvrtati se isključivo na njegov značaj kvantitativnosti. Primatelj pokajanja. godina. kao što je navedeno u riječima Najuzvišenijeg: Svjedok zasluženoj kazni. Bayān êata’i man aêta’a ‘ala al-Šāfi’ī (Objašnjenje greške onih koji su grešku pripisali al-Šāfi’ī). Ma’arifa al-sunnan wa al-aïār. shvatiti. Šu‘ab al-iman (Ogranci vjere). moći. Preobrazitelj noći u dan. znati. Pobjednik (al-Ġālib). također poznat kao Imam al-Bayhaqī. izdavač Furqān al-Qur’ān al-’Azzāmīyya. Dalā’il al-nubuwwa (Znaci poslanstva).

Evidentne su tradicijske predaje o posebnim elementima..” Iako je Ġazālī u mnogim svojim djelima tretirao direktnu primjenjivost teologije u religijskom iskustvu.Al-Ġazālījevo tretiranje Allāhovih imena u djelu. Ġazālī je raspravljao o toj temi i u drugim svojim djelima. a naročito u četvrtoj knjizi Iõyā’a. Ġazālī tom promišljanju nije pristupio odmah.. Učinit će da se oni razlikuju (XXXII:25) i‘Dali smo naredbu sinovima Izraela (XVII:4). Nakon šarõa svakog Imena. Ni u . Stoga ako je dopušteno izvođenje imena iz djelovanja. a put koji vodi do nje ostvaruje se stjecanjem različitih vrlina koje će čovjeka učiniti naličjem Njegovim. Kada je riječ o razmatranju odnosa između opće teologije i religijskog iskustva. Gledano s aspekta teologije Imena kao takva ne predstavljaju teološki dokumenat u smislu određenog teksta ili kreda. Uvodna rečenica ovog poglavlja glasi: “Tumačenje kako se potpunost i sreća čovjekova ostvaruju u obziru samopriskrbljivanja savršenstva Svevišnjeg Boga te kroz svijest da sam sebe ukrašava značenjima Njegovih svojstava i imena u razmjeri intenziteu koji su čovjeku pojmljivi. Osnažitelj istine. Božanska imena i atributi su svojom reprezentativnošću i obujmljivošću pružila šansu teologiji da se metodološki iskaže. 307 Kur’ānu se ističu mnogobrojna djela koja se vežu za Svevišneg Boga i o Njemu je rečeno: On otklanja zlo (XXVII:62). Odlikovatelj i Određivatelj. U samom Maq¥adu. Štaviše. Tu možemo podvući paralelu između Maq¥ada i Iõyā’a u kojoj Ġazālī također prezentira metod kojim teologija može biti vodič kroz religijsku ortopraksu. način na koji je odabrao to činiti u Maq¥adu predstavlja jedinstven pristup. Ova nit je jedna od brojnih sinteza misticizma i teologije u islamu. Ġazālī je svoju duhovnu recepciju početno morao usredsrijediti na skupinu Imena tradicijskim vrelima ustanovljenu. To predstavlja tumačenje (šarõ). Smještanjem tih predanja u ravan općeg teološkog diskursa. onda bi se mogla izvesti i Njegova sljedeća imena: Otklonitelj zla. međutim Iõyā’ se odnosi na opću i osnovnu islamsku teologiju. i . takva imena u Kur’ānu su mnogobrojna na što ćemo se kasnije osvrnuti. akcenat na religijsko-etičkom aspektu javlja se u dvije forme: u . On osnažuje istinu (XXXIV:48)...naputku’’ koje prate tumačenje svakog pojedinačnog Imena.blizina Svevišnjemu. u principu ašarijsku. kojima Svevišnji Bog može biti zazivan u spomenu Njega (hadisi o Najljepšim Allāhovim Imenima). imenima i atributima. koje čini prvu karakteristiku Ġazālījeva tretiranja Imena. Krajnja čežnja u sufizmu je qurb . kao i u četvrtom poglavlju prve cjeline.napomeni’’. uslijedilo je razviđanje relacija između opće teologije i religijskog iskustva.” Slijedeći trag Ġazālījeve misli u Maq¥adu nailazimo na preplitanja teologije i religijskog iskustva.

1968. . Iako Qušayrījeva knjiga ne sadrži mnogo od teološke i filozofske sofistikacije ili sistematičnog karaktera Ġazālījeve rasprave.. ukazuju mu kako se uspješno suočavati sa ukupnim životnim manifestacijama. Druga karakteristika Ġazālījeva tretiranja Imena reflektira se u dimenziji njegova . Treba napomenuti da je Qušajrī bio dobar prijatelj al-Ğuwaynīja. al-Ġazālījevog učitelja. To osebujno mnoštvo profinjenih puteva o kojima je ljudsko biće potanko obaviješteno. dok u ovom slučaju Ġazālījev umski promišljaj raste kroz prizmu blještavila skupa božanskih imena i svojstava. već je bitno to što stjecanjem razuđenih dimenzija božanskih imena i svojstava čovjek-salik ispunjava mistički cilj metafizičkog sjedinjenja s Bogom.21 Ta činjenica. 359). kako da se brine o svojim bližnjima. 1965. njen akcenat na vođenju vjernika kroz život jeste evidentan. drugima i svom okruženju. zaokružuju prvi kurs kog Ġazālī zahvata u svom Maq¥adu. tih devedeset devet puteva. 1074. ali ovdje predstavlja sumarum unaprijed postavljenog skupa imena Svevišnjeg Gospodara. za razliku od Allarda.). za Ġazālīja nije bitno samo dati potrebniku ono za čim traga stoga što je Bog nazvan Darovateljem. pouzdan su smjerokaz čovjeku kako da se odnosi prema životu i pronalazi sebi olakšice u brojnim životnim iskušenjima. Iako se teološki sadržaj Maq¥ada bitno ne razlikuje od teološkog diskursa u ostalim Ġazālījevim djelima. o sebi. a zapravo sve vrijeme uzimajući u obzir naumljeni cilj kojem se hodi. Prethodno smo već kazali da je krajnji cilj teološkog tumačenja Božanskih imena i atributa iskustveni. još jednom potvrđuje Ġazālījevu predanost stajalištu da nijedan vid religijskog života ne biva potpunim bez čiste duhovne dimenzije. U svakom slučaju. smještajući ih tako u širi religijsko-sufijski sadržajni okvir. Michel. ona je ista opća i osnovna teologija.) i njegove knjige o Imenima Al-Taõbīr fī al-taèkīr (uredio Ibrāhīm Basyūnī. str.. naravno. Kairo. ali moguće ga je osloviti i kao teološkoteorijski diskurs predmetnog pitanja. Ġazālījevom tumačenju Imena prethodi logičko-semantička rasprava o imenima i imenovanju koja predstavlja logički uvod u središnji plan Maq¥ada. Shedadi. Bejrut.308 Indira Hadžić-Bogdanović Maq¥adu teologija u svojoj biti nije drukčija. Le problem des attributs divins. Sam konceptualni obzir brige Svevišnjeg Boga o Njegovim bićima predmet je opće teološke misli. nalazi da je ovaj element mnogo manje istaknut kod Bayhaqīja (vidi: Allard. Tako taj mnogoliki okvir pravaca.izbavljenja’’ Božanskih imena i svojstava iz tradicionalnog molitvenog čina. Fadlou A. uputno je ukazati na jedan drugi interesantan aspekt ovog djela. Naime. Ġazālī pribjegava logičkoj konceptualizaciji imena i imenovanja u želji da čitaocu ukaže na 21 Ovo je vjerovatno posljedica utjecaja al-Qušayrīja (u.

Al-Ġazālījevo tretiranje Allāhovih imena u djelu.23 .). Arapska riječ ism. prati iste tri sistematski povezane podcjeline Ġazālījeva Maq¥ada.22 Ġazālījevu logičko-semantičku raspravu je moguće prikazati kroz sljedeća pitanja: .). Također nije neuobičajeno. Narav sistematičnog karaktera rasprave. str. imenovanog i imenovanja. 225-236. i navodi: “Mnogi mislioci upustili su se u rasprave o značenju imena i imenovanog krećući se u različitim pravcima i. 23 24 . što je u skladu sa njenom logičko-semantičkom funkcijom imenovanja. unutar njih. a neko bi potom mogao ustvrditi da je Bog stvorivši čovjeka u njega usadio eho ovih imena. Kao primjer poslužiće nam djelo Abú Bakra al-Bāqillānīya (950-1013. ukoliko postoji mnogo imena koja se odnose na jedan podmet: . što zapravo ne predstavlja ništa drugo do izbor doslovno prenesenih odlomaka iz Ġazālījeva Maq¥ada. i prije i nakon Ġazālīja.) Kitāb al-tamhīd.kakva je veza tih imena u odnosu jednih na druge? Ġazālī je rečena pitanja raspravio u obliku tri teze koje bi se mogle ponuditi kao odgovori na postavljena pitanja.koja je priroda veze tih brojnih imena sa jednim bitkom koji se imenuje?. koji u svom djelu Šarõ asmā’ Allāh al-õusna. većina skupina se udaljila od istine. smatrajući da se primjerenije može posvetiti pojašnjavanju ‘imena’ nakon što razjasni relacije imenovanja. Među njima su se izdvojili oni: a) koji tvrde da je ime istovjetno njime imenovanom s tim što ime ne predstavlja čin imenovanja. 1914.šta je ime?. u zavisnosti od konteksta. poput latinske nomen. 309 semantičku i logičku povezanost pitanja imena. davati tumačenja značenja Imena objašnjavajući njihovo značenje u jeziku (fī al-luġa). 1209.koja je njegova veza sa onim što ono imenuje?. McCarrthy. Time ćemo proizvesti vezu između imena (al-ism) . imenovanog i imenovanja.. može biti prevedena sintaksički kao imenica ili semantički kao ime. kakvu je primijenio Ġazālī. Također u kasnije nastalom djelu Muõammad Taqī al-Dīn al-I¥fahānīja (u. dato je nešto kraće tretiranje pitanja logike imena i imenovanja. prije tumačenja samih Imena. osvrnuti se na jednu ili više teza o odnosu imena. pod nazivom Kāšif al-Asmā’. možemo naći i kod Faêruddina Rāzīja (u. što nalazimo i u njegovim djelima. . uredio R. U najvećem broju slučajeva mi ćemo ism radije prevoditi kao ime a ne kao imenica. dok to ne bismo mogli postići upotrebljavajući riječ imenica. Ġazālī ističe stav da Imena kao riječi ne moraju biti oduvijek sve dok to njihova značenja jesu.. Ovo stanovište je zauzimao al-’Aš‘arī želeći izbjeći mogućnost tvrdnje da ukoliko ime nije isto što i imenovano moglo bi se reći da je stvoreno.imenovanog (al-musammā) .24 22 Bilo je uobičajeno.imenovanja (al-tasmiya).

ukazuje na vršioca kretnje. samo povremeno uvodi u raspravu. dočim za Božija svojstva se ne kaže da su istovjetna Njemu a niti da su nešto suprotno Njemu. a ta dva pridjevka jesu nešto drugo a ne On. Prema Ġazālīju. stvorena a ne vječna. ove tvrdnje su branili određeni mutekelimuni. barem djelomično. doista. ‘pokretač’. Također je jasan i zaključak treće tvrdnje kojom se upozorava na slučajeve u kojima nisu ispravne niti prva niti druga tvrdnja (ime nije isto što i imenovano a niti je nešto drugo). posebice odnosa imena i imenovanog. premda je kretnja kao takva produkt činitelja radnje.25 i c) koji su se afirmirali u oblasti dijalektičke filozofije i kelama26 tvrdnjom da ime može biti istovjetno imenovanom kao kad kažemo za Boga da je Bitak i Biće. Ġazālī objašnjava: “Postoji analogija obrasca ‘ime. a ne i na vršioca radnje. pokretanje. Njima se pririče i teza kojom se tvrdi da ime nije isto što i imenovano a niti je nešto drugovjetno njemu. ali iskazuje značenje imenovanja. Stvaratelj (al-Êāliq) i Sveodržavatelj (al-Razzāq). kao i Kur’ān. Ġazālījeva analiza logičkog sukusa ovog pitanja praćena je problematiziranjem nekih teološko-filozofijskih pitanja u pogledu odnosa imena.” 25 26 Ovaj stav su branili mutezilije da bi omogućili izjavu da su Imena. ‘Kretnja’ upućuje na prijenos s mjesta na mjesto. ta dva pojma upućuju na znanje (‘ilm) i moć (qudra). za razliku od ‘pokrenutog’ koji upućuje samo na prostor u kojem se kretnja odvija. imenovanog i imenovanja. Za dvije postavke treće teze (ime je istovjetno imenovanom i ime nije isto što i imenovano) tvrdi se da i jedna i druga postavka u određenim slučajevima mogu biti ispravne.310 Indira Hadžić-Bogdanović b) koji tvrde da ime nije isto što i imenovano. koja ukazuje na čin stvaranja (êalq) i održavanje u egzistenciji (rizq). dok treća teza u biti ispituje samo jednu vrstu odnosa između imena. te tvrdnjom da ime nije istovjetno njim imenovanom. . dok se ‘pokretanje’ odnosi na izvođenje čina kretanja. pokretač i pokrenuto’. dok odnos sa ime-novanjem.” Jednostavno je primijetiti da je prva teza protuslovna drugoj. imenovanje i imenovano’ sa obrascem ‘kretnja. sadrži suštinske razlike. kao sporednim aspektom. Da bi ukazao na činjenicu da nijedna navedena teza nije ispravna budući da svaka. kao kada kažemo Znalac (al-Alīm) i Moćni (al-Qādir). To su četiri međusobno oprečna naziva koji upućuju na različita značenja (pojamnine). dok ‘pokrenuto’ upućuje na objekt koji trpi kretnju. imenovanog i imenovanja. kao u primjeru naše konstatacije: Bog je. ali ne u svim slučajevima. pak.

nakon čega su imenice. glagol. npr. Jer ako se iz imena ne shvataća njim imenovano. Oboje i nebo i imenica predstavljaju lingvističke entitete od kojih se jedno može odnositi na drugo. bitak u jeziku iskazuje se pojmovnim kategorijama demonstrativnog znakovlja. dok se za 27 Ovakvim konceptom definiranja Ġazālī razrađuje široko polje klasifikacije unutar lingvističkih entiteta.Al-Ġazālījevo tretiranje Allāhovih imena u djelu. imenica se može odnositi na nebo. drugi nivo je karakterizacija riječi kojom postaje rod: imenica. Ime ili imenica (ism) nebo u značenju riječi nebo zapravo označava stvarno nebo. dok je postojanje u umu iskustveno jer čini forme apstraktnih bića i. neba kao riječi i samog egzistirajućeg neba (al-madlūlu ‘alayhi) kao konkretiziranog realiteta.cilj svega toga je shvatiti da se ime. čime zaslužuju da se na njih ukaže jezičkim pojmovljem. riječ je smještena na treći nivo. pridjev. 311 Ime kao riječ je lingvistički entitet. Ġazālī kaže: “. dakle može se tvrditi da je ime jednako imenovanom... glagoli i čestice pozicionirani da ukazuju na vrste riječi.” U toj hijerarhiji. onda se ne može reći da označenom ime pripada. i riječi postaju egzistentne individue a njihove forme bivaju pojamnine u razumu.. naposljetku. nebo kao riječ koja se može zapisati ili izgovoriti. Sa tog gledišta. Putem riječi se ukazuje na značenje i već se tu jasno očituje Ġazālījeva konceptualistička teorija značenja prema kojoj se za riječ može reći da imenuje ili simbolizira njezinu pojamninu u umu na način predodžbe njezine objektivne stvarnosti. značenje neba je ono što je tim nazivom imenovano. jer nakon takvog pozicioniranja.. i dalje gradacijom nivoa imena ili klasificiranjem na neki drugi način. Iz rečenog može se izvesti zaključak: da je pojamnina <značenje> istovjetno imenovanom.27 Ġazālī ističe da ime nije što i imenovano ukoliko oboje predstavljaju lingvistički entitet. na neodređena ili određena. gdje je označavanje (dalālat) u funkciji uspostave odnosa između. U Maq¥adu je kazano: “Bitak u formama ostvarenih realiteta predstavlja temeljno zbiljsko bivanje. koja kreće od osnovne kategorije stvarnog i objektivnog. Za ime se tvrdi da ga odlikuje konceptualno značenje. koje natkriljuje. Dakle. tako da se imena dijele na vrste. prvi nivo u jeziku jeste sama riječ koja je egzistentni individualitet. a koje se razlikuje od realiziranog bitka u stvarnom svijetu. a može se ići i dalje pa da se imenica pozicionira na treći ili četvrti nivo.. To predstavlja ontološku klasifikaciju u vidu tri različita obzira: nebo iznad. a kao njegova oprečnost pojavljuje se pojamnina ili njegovo značenje koje egzistira u umu. <naziv> svodi na riječ koja je pozicionirana na treći stepen. također.” U odnosu na ontološku klasifikaciju. Kao takvo ono postoji u jeziku. On to čini tako što riječ pomjera po vertikali smještajući je na različite nivoe pojašnjavanjem kako su riječi prvobitno postavljene da bi nešto označavale. ime je drugovjetnije od dvije stvari: konceptualne pojamnine i stvarnog objekta. . i nebo kao pojamnina.

” Ġazālījevo tumačenje imena i imenovanog dodjeljuje imenovanju dvojaku ulogu čiji je primarni smisao u funkciji iskazivanja značenja. univerzalan .čestica’’ (õarf).odnosno’’. nelingvističke realitete. glagol ili čestica i sl. njih ne specifiziraju predikacije: vremenita divergentnost niti različita kulturna slojevitost jezičkog iskustva.. njihovu relaciju koja nije refleksivna. specifiziraju pridjevci kao što su: spava budan. koje ne samo da se pozicionira u ravan vlastitog imena već mu se pridodaju i druge priročne funkcije: “A kako i ne bi bili jezičkim nazivljem ostvareni egzistenti međusobno kontradiktorni kada svakog od njih karakteriziraju konkretni elementi koji kod onog drugog nisu prisutni? Tako. propozicija <sastavni element suda> itd.označava vrijeme trajanja tog značenja’’. koja označava zbiljske. Također je prisutna i manje bitna uloga kao kada se imenovanjem <nekog ili nečeg> upotrijebi navlastito ime ili prezime ili. čime se sugerira činjenica da su čestice dijelovi rečenica kao što su slova dijelovi riječi. . Ġazālījeva ontološka klasifikacija bitka u Maq¥adu usmjerava ka njegovoj esencijalnoj teoriji vertikalne gradacije imena. .same po sebi nemaju značenje’’ označavaju ono što nije . uz glagole <za razliku od čestica> (õurūf)28. Međutim glagol se razlikuje od imenice po tome što .mrtav.slovo’’. živ . čovjeka. I. odnosno nebo kao konkretizirana individuacija se ne može odnositi na imenicu kao jezički entitet. pak. Perzijanac. Turčin. zatim pojam od više ili manje slovnih elemenata ili..već što samo po sebi posjeduje značenje’’. tiče bitka u formama ostvarenih realiteta (bića) u pojavnom svijetu. i bitka u imaginativnim kategorijama uma.... pak.sjedi. dok ga s aspekta njegova bitka u umu specifiziraju pridjevci poput: subjekat . tj.312 Indira Hadžić-Bogdanović imenicu ne može reći da je nebo... glagoli. Dalje. koja ima isto značenje kao i riječ . koje označavaju relacije koje. i tsl.predikat.konkretan. pridjevci: imenica. Bitak u jezičkom pojmovlju dopustivo je diferencirati s aspekta vremenite razlikovnosti i s aspekta regionalne slojevitosti jezičkog iskustva. s aspekta ostvarenog konkretiziranog bitka. Imenica je lišena svake vremenske odrednice. što čini suštinu odnosa dviju rečenih kategorija. nadimak. kako kaže Ġazālī . primjerice. opći . Njihov smisao je u relaciji koja se ostvaruje upotrebom s drugim vrstama riječi (imenice. kao kada neko doziva neku osobu imenom Zejde!” 28 Ġazālī je upotrijebio riječ . pridjevi). stoji – kreće se . pak. napokon. Što se. Ġazālī u tom smislu kaže: “Izraz imenovanje se odnosi na spominjanje već datog imena.individualan. Unutar lingvističke hijerarhije imenica. bitak čovjeka u jezičkom pojmovlju odlikuju predikacije kao što su: Arap.

Takve riječi–imena nazivaju se sinonimi (mutarādifat). Ġazālī rečene postavke pojašnjava rječima: “To pitanje neće biti shvaćeno bez prethodnog spoznanja pojamnina ... Treći modus.. U rečenom primjeru odnosa primjenjiv je koncept označavanja kroz saopćavanje općenitijeg roda uz priricanje posebnosti podroda.X je drugovjetno Y’’ (huwa ġayruhu)... tj. budući da značenje jednog izraza . ili .. u drugosti ...on jeste on’’ (huwa huwa) koja svoj smisao pronalazi u negaciji istovjetnosti. bijelo je istostoznačno hladnom”.istost/jestost’’ i . Ukazao je i na još jednu odliku sablje koja je u sprezi s metalom od kog je napravljena i područjem u kojem se izrađuje. tj. a kako je to Indija..snijeg’’ kao zasebita pojamnina opisan pridjevcima bijel i hladan. Značenje riječi <pridjeva> .britka sablja’’.” U prvom modusu odnosa kao u navođenom primjeru: . Time se ono što je općenitije (sayf ) identificira s onim što je specifičnije (¥ārim.bijel’ razli- ...je’’ iskazuje istovjetnost identiteta. Naš iskaz: .. ukazuje na središnju poziciju i logičku evaluaciju tvrdnje . Drugi modus izražen je propozicijom: . U primjeru je naziv . potom..lav (layï) jeste lav (asad)’’. onda je nazvana sablja muhannad. bijelo je isto što i hladno. muhannad). ali ne i obrnuto. Ôārim je naziv za istu vrstu predmeta koji.lav (layï) jeste lav (asad)’’. ispoljen je tvrdnjom izricatelja: . ili . Interpoliranje (tadāêul ) riječi sayf u značenje druge dvije pojamnine opravdano je faktorom interferencije jezika.. posjeduje specifičnu odliku pojamnine i doslovce znači .vino (êamr) jeste vino (‘iqār)’’.tuđicama’’ (mutadāêilāt) <prodor pojedinih riječi iz jezika u jezik kao jezičko međuprožimanje>.on jeste on’’ (huwa huwa) primjenjiv je u tri modusa.. Prirocima označene pojamnine sablje jesu sablja sa posebnim odlikama. ipak.. tako da pridjevci bijelo i hladno označavaju istovjetnu pojamninu. 313 Ġazālī. U drugom modusu odnosa Ġazālī upotrebljava riječ sayf koja uglavnom označava pojamninu sablje. općenitije značenje sablje interpolira se u ostala dva sa posebnim odlikama. Priroci ¥ārim i muhannad označavaju sablju (sayf ).sablja od indijskog čelika (muhannad) jeste sablja (sayf )’’.. Treći modus odnosa Ġazālī iskazuje obrascem . Takve riječi su nazvane .ulazi’’ u smisao drugog – tj. U primjerima odnosa sinonimnih izraza odnosna kopula ..snijeg je bijel i hladan’’. pak.snijeg je bijel hladan’’.drugost’’.. tako da pridjevci bijel i hladan upućuju na istovjetno značenje. tj..britka sablja (¥ārim) jeste sablja (sayf )’’.Al-Ġazālījevo tretiranje Allāhovih imena u djelu. Prvi modus prijemčiv je egzemplarnom obrascu: . gdje se i smisao negacije posvjedočuje u afirmaciji. prisutna je jednakost imena i označenog i jedina prisutna razlika očituje se u formi dviju riječi.

nije istovjetan nebu.imenovano’’ posjeduju. b. a niti se može govoriti o istovjetnosti odnosa između tri pojamnine.bijelo’’ i . dvoznačnosti i reduciranja broja atributa. da li su Božija imena identična s Njim ili ne. priroci .. odnosno između podmeta i njegovih priroka moglo bi se uzvratiti drugom postavkom da se tu zapravo radi o odnosu priroka. ali samo u slučaju ako se podrazumijeva jedinstvo bitka podmeta. Međutim modus predikacije kojom se ukazuje da podmet posjeduje odlike koje su mu svojstvene i njemu pripadaju. a ne o identitetu podmeta. kao lokus u kom se sjedinjuju priročne oznake. npr.314 Indira Hadžić-Bogdanović kuje se od značenja pridjeva .bijelo je hladno’’. riječi nisu sinonimi i kod njih ne postoji jednakost identiteta. . Značenja koja .. Podmet poput snijega može posjedovati više odlika. tj. u toj ravni problematiziraju se neka teološka pitanja. Ġazālī se usmjerava ka centralnom pitanju prve cjeline: ka odnosu imena. jedinstvo biti bitka. imenovanja i imenovanog. imenovanom realitetu zbog toga što postoji ontološka razlika između lingvističkog i nelingvističkog identiteta <štostva>. Veoma je bitno razgraničiti dva aspekta priricanja: odnos stvari <podmeta> sa njenim svojstvima <prirocima> i odnos među samim svojstvima. Za razliku od prvog slučaja. . Tvrdnji da se iskazom .snijeg je hladan’’ želi izraziti identitet između snijega i bjeline te snijega i hladnoće.hladan’’ i oba izražavaju različitu odliku jednog podmeta...nebo’’. kakav je slučaj u drugom primjeru . a iz tih odlika izvode se vrste odnosa. Dakle. različita su jedna od drugih. Priročna kopula . sinonimnosti. situiraju se na razinu odnosa predikata jednih s drugima.. Moglo bi se reći da je u ovom primjeru prisutan i dvostruki obrazac odnosa..huwa huwa’’. Pojam. Njegova rasprava se može sumirati u sljedećem obrascu: a. kao. imenovanja i imenovanog.snijeg je bijel’’ i . o odnosu među samim svojstvima.. Ostala pitanja poput: izvođenje. npr. primjera .bijelo i hladno’’ jeste činjenica da oba priroka pripadaju istoj supstanci <suštastvu>. Kada je riječ o drugom aspektu predikacije. To što povezuje .lav (layï) jeste lav (asad)’’..imenovanje’’ i . tj. Prilikom razmatranja trećeg modusa predikacije u primjeru snijega.lava’’.. Nakon što je ponudio tri modusa interpretacije ...sablje’’.hladno’’ ne iskazuju identitet na način kakav je iskazan u prvom primjeru odnosa sinonimija .je’’ samo se dotiče lokusa i nije u funkciji identificiranja s podmetom. opisan kao bijel i kao hladan.. a to je pitanje koje se situira u ravan odnosa između priroka i podmeta. prihvaćen je u slučaju odnosa Svevišnjeg Boga i Njegovih imena i atributa... Premda su sva tri . tj..ime’’.. Ġazālī odbacuje mogućnost povezanosti <odnosa> imena. Stoga se može kazati . da je podmetni realitet.

Al-Ġazālījevo tretiranje Allāhovih imena u djelu...

315

naziva za sablju izvedena iz iste osnove, imenovanje i imenovano nisu <priročne> pojamnine po sebi zasebite, dok pridjevci ¥ārim i muhannad po odlikama jesu sablja (sayf ). c. I kako je već rečeno o trećem modusu, odnos imena, imenovanja i imenovanog nije odnos više predikata – imena i imenovanja sa imenovanim. Da ime može biti drugovjetnije od imenovanog za Ġazālīja je prihvatljiv sud ukoliko se ime odnosi na lingvistički entitet, budući da je drugovjetnije od dvije pojamnine koje bi se imenom moglo označiti, tj. od konceptualnog značenja i stvarnog podmeta. A da li ime, s obzirom na njegovo značenje, može biti drugovjetno imenovanom? Mutekelimi smatraju da može, što je teza koja je po njima održiva kroz sljedeća dva stava. Prvo, oni su razmatrali da su božanska imena izvedena iz atributa, primjerice ,,znalac’’ iz znanja, a ne da su imenska vrsta kakva je, npr., imenica čovjek. Nazvati čovjeka znalcem znači pripisati mu znanje. U tom slučaju znalac je u odnosu sa znanjem, za razliku od ,,čovjeka’’ koji se odnosi na individuu, odnosno na samu njezinu suštinu. Ako se izvedena imena ne odnose na suštinu bića, onda je njihov smisao neupitno drukčiji od onog koji pripada biću, a ime nije u jednakosti sa imenovanim. Drugo stajalište koje su, prema Ġazālīju, slijedili mutekelimuni u pogledu teze ,,da ime može biti drugovjetnije od imenovanog’’, sadržano je u njihovu razmatranju odnosnih atributa kao pripadnih svojstava29 <čiste biti> - substantiae koje Ġazālī smatra besmislenim budući da se odnosni atributi mogu pridjevati ili poreći u odnosu na podmet, jednako kao i neodnosni koji također pružaju informaciju. Za treće gledište da ,,ime može biti neistovjetno imenovanom a niti drugovjetnije njemu’’, Ġazālī nudi primjer pridjevka ,,znalac’’ i imenice ,,čo29 Upotreba pripadnog svojstva ili akcidencije problematizirana je kroz cijelu povjest filozofije u različitim filozofijskim kontekstima. Po Aristotelu akcidencija podrazumijeva prirok (perceptivnu kakvoću kakva je, npr., boja, težina nečega što ipak ostaje ono što jeste i ako njegova perceptivna kakvoća bude izmijenjena) koji može i ne mora pripadati određenom podmetu, a koji nema utjecaja na suštinu podmeta kao takvog. Mu’tezilije su tvrdili da je ništavilo stvar (šay’), bit (èāt) i pozitivna stvar (ïābit). Prema njihovom učenju, prije postojanja svijeta Bog je znao stvari koje će stvoriti, i samo to Božije znanje imalo je stanovitu zbiljnost. Stvarajući svijet, Bog je tim bitima (èawāt) dao svojstvo postojanja. To shvatanje bitka kao pripadnog svojstva, akcidencije, dijelili su i al-Fārābī i Ibn Sīnā, dok je za eš’arije i Ibn Rušda bitak uvijek bivstvo, supstancija.“ Tarik Haverić, Srednjovjekovno filosofijsko nazivlje..., str. 69-70.

316

Indira Hadžić-Bogdanović

vjek’’. Razlika se ustanovljava činjenicom da ,,znalac’’ i ,,čovjek’’ upućuju na drugovjetnija značenja, u smislu jednog obzira odnosa, dok se istovjetnost među pojamninama uprisutnjuje činjenicom da je određeni označeni znalcem, također označen i čovjekom, u smislu drugog obzira odnosa. Dakle, u rečenom modusu odnosa ime-imenovano pojavljuju se istovjetnost – s jednog obzira, i drugovjetnost – s drugog obzira. Također, postoje i modusi u kojima, u cjelini, nisu prisutne niti istovjetnost niti drugovjetnost. Ranije smo se već dotakli pitanja o dva aspekta atribucije: odnos između priroka i njihova lokusa <podmeta> i odnos među samim prirocima. Prvi aspekt osigurava logički obzir unutar kojeg Božija jednoća može odoljeti raznovrsnosti atributa. Međutim ovaj historijski <teloško-filozofski> problem nije u centru razviđanja Maq¥ada. Ġazālī se više usredsredio na aspekt odnosa među atributima ili odnosa imena jednih s drugima. Tri prednje rečena promišljanja postavke ,,huwa huwa’’ upravo se bave odnosom atributa jednih s drugima: prvi egzemplar – odnos dva naziva za lava ili za vino, drugi - odnos među tri naziva za sablju, i treći - odnos između pridjevaka bijelo i hladno. U prvom obrascu riječ je o čistoj sinonimiji, koju Ġazālī odbacuje budući da nijedno od Božijih imena ne izražava odnos sinonimnosti koji bi, potom, proizveo reduciranje zbira devedeset devet Njegovih imena, a što je u izričitoj suprotnosti s tradicionalnim predajama u kojima se izrijekom navodi zbir od devedeset devet Imena različitih značenja (ma’ānī mutabāyināt). Drugi obrazac tretira vrstu odnosa među mnogim grupama atributa ,,bliskih značenja’’ (mutaqāriban fī al-ma’nā). Tim pitanjem Ġazālī se bavi u drugom dijelu prve cjeline, gdje nudi objašnjenja međusobno bliskih značenja imena Uzvišenog Allāha, kao što su Veličanstveni (al-’Aëīm) - Svevišnji (al-Ğalīl) - Veliki (al-Kabīr), potom Stvaratelj (al-Êāliq) - Sazdavatelj (alBāri’) - Oblikovatelj (al-Mu¥awwir). Ġazālījevo tumačenje tog pitanja glasi: “Također, On je odredio da riječi kojim se uvodi u molitvu-namaz budu ‘Allāh je najveći’ (Allāhu akbar). Čak ni oni koji su obdareni velikom umnošću ne bi umjesto tih riječi upotrijebili srodnu složenicu ‘Allāh je najveličanstveniji’ (Allāhu a’ëam). Sukladno prednje rečenom obrascu, Arapi pri upotrebi ova dva priročna izraza prave jasnu distinkciju jer izraz kabīr upotrebljavaju tamo gdje se ne upotrebljava izraz ‘aëīm. Da su ta dva pridjeva istovjetnih značenja koristili bi se ravnomjerno u svakoj situaciji. Arapi kažu: ,,taj i taj je veći <stariji> po godinama’’, a ne: ,,veličanstveniji po godinama’’. U tom smislu i Svevišnji (al-Ğalīl) se razlikuje od Velikog (al-Kabīr) i Veličanstvenog (al-’Aëīm), budući da se ,,uzvišenost’’ (ğalāl) odnosi na svojstvo odličnosti,

Al-Ġazālījevo tretiranje Allāhovih imena u djelu...

317

što je i razlog da se ne koristi izrijek ,,taj i taj je uzvišeniji po godinama od tog i tog’’, nego će se kazati ,,veći/stariji’’. Slično tome reći će se ,,Prijestolje (‘arš)30 je veličanstvenije od ljudskog bića’’, a ne ,,uzvišenije od ljudskog bića’’.” Zbog toga imena razvrstana po grupama srodnih značenja poput navedenih, unatoč međusobnoj značenjskoj bliskosti, ipak nisu sinonimna.” Potom, slijedeći logiku takvog interpretiranja znaka i označenog, potrebno je dodatno pojašnjenje već navođenog obrasca – sablje. To što tri imena za sablju čini jednim grupnim obrascem jeste činjenica da to nazivlje izražava imeničku vrstu podmeta, gdje su al-¥arīm i al-muhannad podvrsta sablje – sayf. Na sličan način možemo govoriti o Imenima al-Kabīr i al-’Aëīm, kojima se Bog oslovljava određenim prirocima ,,veličine’’ i ,,veličanstvenosti’’. Međutim rečena imena nisu oznake kategorije ni potkategorije <rod ili vrsta> koje se pririču Bogu. Stoga, odnos između imena Allāh i naziva al-Kabīr ne odgovara vrsti odnosa između sayf i al-¥arīm i al-muhannad. Ime Allāh <kao oznaka Njegova apsolutnog Bitka> ne sintetizira se u značenje pojedinačnih imena/atributa al-Kabīr i al-’Aëīm; ne može se reći Allāh je ime Znalca, Samilosnog, Stvaratelja itd., dočim, dopustivo je kazati da su to imena Allāhova. Također, ne može se tvrditi da ta dva imena, al-Kabīr i al-’Aëīm, u sebi uosobljuju značenje glavnog božanskog imena Allāh, unatoč prirečenim posebnostima koja su im svojstvena. Analogija između dva modusa odnosa u prednje navođenim primjerima biće pobliže razjašnjena interpretacijom koja će tek uslijediti, dočim se razlika otkriva činjenicom da su pojamnine sablje, iskazane riječima kojim su označene vrste. Dakle, nazivi koji označavaju vrste mogu dati odgovor na pitanje ,,Šta je to?’’. To znači da nazivi mogu biti prošireni odlikama u funkciji opisa njihove suštine. Dočim, Allāh nema jedno takvo ime koje bi iskazivalo Njegovu Bit sukladno Ġazālījevu navodu: “Allāh ne pripada nikakvoj vrsti i nema imena kojim bi se oslovila Njegova Bit.” To će reći da Allāh nema neko drugo ime kao takvo, koje bi u sebi sintetiziralo značenja svih ostalih Njegovih imena. Allāh je vlastito ime i uistinu najposebnije od svih drugih Njegovih imena. Za ime Allāh Ġazālī još kaže:,,...i sve što je navedeno o njegovoj etimologiji i definiranju predstavlja čin nepromišljenosti i tlapnje.“ Dakle, čovjeku o tom Imenu ništa nije poznato. Imena Biti, kojim je Ona dovedena do ,,drugog’’ obzira <ili: vida> Svog Načela kao suodnos sa Očitovanjem, jesu Njezini atributi kao deskriptivni nazivi za Bit (èāt) <koji djelomično spadaju na Bitak Apsoluta>, ali ne i za Njezino štostvo (māhiyyat al-èāt). Ime Istina (al-Õaqq) može biti shvaćeno kao ideja
30 Pod ,,Prijestoljem’’ (‘arš) se misli na Božije Prijestolje koje je višedimenzionalni simbol u islamskoj religijskoj misli.

318

Indira Hadžić-Bogdanović

o Nužnom Bitku kao najuzvišenijem i najskrovitijem obziru imena Allāh, Koji je onkraj svake uzročnosti, dok Presveti (al-Quddūs) oslovljava Svetost Allāha, koja je onkraj svakog opisa, neprireciva. Čak ni imena koja se odnose na Njegovu Bit nisu opće deskriptivno nazivlje Njegove Biti kao takve, već obziri kojim Bog oslovljava Sebe, tj. označava posvemašnjim navlastitim odlikama Svoju Bit. Za sva Božija imena, osim imena Allāh, može se kazati da označavaju Boga Njemu primjerljivim odlikama. Kada su usljed bliske smisaonosti neka Imena svrstana u grupe, poput al-Kabīr i al- ‘Aëīm, za njihova značenja se može kazati da se prelamaju <preklapaju>, stoga što im je zajedničko označavanje Boga kroz Njegovu odliku ,,Veličanstvenosti’’, odnosno to su dva značenja kojima Bog kao Veličanstvo može biti oslovljen. Prednjim razviđanjima moguće je priključiti i jedan oblik semantičke klasifikacije koji se ne odnosi izravno na odrazac pojamnine ,,huwa huwa’’. Taj oblik je iskazan jezičkom konstrukcijom ,,al-’ism al-muštarak’’, koja upućuje na ,,riječi sa dva ili više značenja’’ ili, pak, u doslovnom značenju na arapskom jeziku ,,na dva ili više značenja koja dijele jedan naziv’’. Prvi oblik takvog imenskog modusa sadržan je u Aristotelovoj kategoriji dvoznačnog. U kontekstu božanskih imena i atributa taj modus je prisutan u imenu al-Mu’min, s dvoznačnom oznakom: ,,onaj koji vjeruje’’ i ,,Onaj koji pruža sigurnost’’. Kao što smo već zamijetili, Ġazālī se opredjeljuje za stav da svakom Božijem imenu mora pripadati samo jedno značenje, što nas podsjeća na njegov stav da svako Njegovo ime posjeduje jedno distinktivno značenje kojim se otklanja sinonimija. Među značenjima imena al-mu’min, kojim se oslovljava Svevišnji Bog, ispravno je prihvatiti značenje ,,Darovatelj sigurnosti’’. Drugi smisao modusa al-’ism al-muštarak privodi nas u jedan veoma poseban kontekst. Većina Imena koja se koriste kada se govori o Bogu, istovremeno su riječi koje se upotrebljavaju u odnosu na ljudsko biće. Ali, ako ništa nije kao Svevišnji Bog, istovjetnost nazivlja za Boga i čovjeka ne bi mogla dopustiti i istovjetnost značenja. I dalje se može govoriti o jednoj riječi koju dijele dva značenja, međutim ne u kontekstu dvovalentnosti. Pojam ,,Znalac’’, prijemčiv u odnosu na Boga po formi i značenju, jeste riječ koja se odnosi i na čovjeka. Ali zarad Božije jednotne jedinosti Ġazālī tvrdi da, budući da se istom oslovljava i On, pojam mora iskazivati značenje31
31 Na mnogim drugim mjestima se može naći ovaj Ġazālījev stav. Npr., vidi Fadlou Shehadi, Ghazali’s Unique Unknowable God, str. 18

Al-Ġazālījevo tretiranje Allāhovih imena u djelu...

319

apsolutnog intenziteta. Značaj upotrebe jedne riječi u dva konteksta potvrđuje se u činjeci da čovjeku omogućava shvaćanje riječi upotrijebljene u izricanju Božanske apsolutnosti analogijom njezina značenja u kontekstu ljudske relativnosti. Ipak, značenja dviju riječi u primjeru: Bog Znalac i čovjek znalac nisu istovjetna, već se prelamaju, budući da su Bog i čovjek suštinski dva različita identiteta. Božije znanje je apsolutno i savršeno sukladno Njegovoj Samobitnosti. Semantika riječi doživljava preobražaj kojim se iskazuje sveukupnost božanskog savršenstva. Jedna riječ sa dvije različite denotacije, ljudskom i Božanskom, odnosno u dva različita konteksta. Na drugoj strani, riječ ,,Svemilosni’’ (ar-Raõmān), isključivo se odnosi na Boga i konceptualizira plan savršenog i jedinstvenog obzira kojim On svjedoči Svoj raõmet. U kontekstu svekolikih razviđanja pitanja Božanskih imena izdvajala su se tri otvorena pitanja. Prvo i centralno pitanje, bilo je predmetom dugotrajnih rasprava između mutezilija i filozofa s jedne, i među samim teolozima s druge strane. To je ,,pitanje naravi odnosa između Božijih svojstava i samog Boga’’. Konkretnije, da li je taj odnos takav da se njim načelo Božije jednoće (tawhīd) razgrađuje brojnošću Božijih svojstava koja mu se pririču? Ukratko, mutezilije i filozofi odbijaju ideju o metafizičkom obziru svojstava i njihovu drugovjetnost od Boga, ali ne i njihovu logičku različitost od Njega ili jednog svojstva od drugog. Njihova bojazan se odnosila na priricanje Bogu metafizički drugovjetnijih svojstava, budući da bi to predstavljalo uspostavu ,,antropomorfne strukture’’ u Božansku Narav. Za Ġazālīja i ortodoksne teologe to predstavlja način pronalaženja logičkog modusa kojim, ne samo da bi se očuvala Božija jednoća već bi se očuvalo i tradicionalno islamsko vjerovanje u jednog Boga Koji je oslovljen sa mnogo imena i atributa. Aš‘arī u djelima Ibānat i Maqālāt, kao i Ġazālī u Tahāfutu, a u manjoj mjeri i u Iqti¥ādu, bespoštedno su kritizirali pokušaje anihilacije svojstava u Božijoj Biti na razini Njegova Jedinstva. Njihov logički modus kao osnov je činio Bit i priroke koji o Njoj mogu biti rečeni. Obzir Biti oduvijek i zauvijek je jedan neovisno o broju priricanih atributivnih odlika. Svojstva su drugovjetnija od Boga iz perspektive njihove neidentičnosti sa Njegovom Biti, dok se u isto vrijeme može reći da su istovjetna Njemu iz perspektive njihove neprirecivosti ikom/ičem drugom osim Njemu. Ukratko, Ġazālījeva teloška vizija kombinira apofatičan i katafatičan pristup.32 Drugo pitanje, mada je vezano za prethodno, u logičkoj perspektivi svrstava se pod pitanja drugog reda, raspravlja vidove značenja atributa i na32 Katafatična teologija je pozitivna teologija koja opisuje šta Bog jeste za razliku od apofatičke teologije koja je negativna i opisuje šta Bog nije.

320

Indira Hadžić-Bogdanović

rav odnosa jednih s drugim. Naprimjer vid, koji se odnosi na Boga, redukcionisti su sveli na Njegovo znanje o vizuelnom, ono što On čuje, na znanje o čujnom itd. Mnoštvo je različitih pridjevaka koji su pojmljeni unutar atributa znanje. Potom je uslijedio plan svođenja tog svojstva na Bit, što je domen prethodnog pitanja. Za teologe osnovno pitanje nije bilo fokusiranje na iznalaženje modusa svođenja Božanskih svojstava, dva ili više njih, na Božiju Bit, već odbacivanje svođenja kao takvog, ali bi se složili sa svojim oponentima o dopustivosti svođenja više svojstava na jedno, kao u primjeru svojstva znanje. Kao jedan primjer Imena, kojim se na najprikladniji način iskazuje Načelo i Očitovanje Zbilje, te obujmljuju sve Njezine nazivne odlike u jednom Imenu, jeste kategorija ,,Svjetla’’ (al-Nūr), koja čini temeljnu metaforu za Božiju Bit jer “Allāh je Izvor Svjetlosti Nebesa i Zemlje! - Allāhu nūru al-samāwāti wa al-’arñi”.33 Imenovati Allāha Svjetlom znači imenovati Ga Bićem, kako to lijepo kaže Qūnawī34: “Istinsko Svjetlo uzrokuje percepciju, ali ono nije opaženo”, na način kako Biće Zbilje odražava očitovanje i raskrivanje, ali Ono nikada nije očitovano niti raskriveno. Da nije Svjetla ništa ne bi moglo biti shvaćeno (idrāk) niti spoznato, osjećano niti zamišljeno. Sve što je spoznato povezano je sa Zbiljom, a Zbilja je Svjetlo. U islamskoj teologiji uobičajena je gradacija Imena na ona koja pripadaju Božijoj Biti i Njegovim svojstvima - neodnosna, i ona koja iskazuju Njegove činidbe - odnosna, što je često korištena osnova za utvrđivanje hijerarhije ili gradacije Bitka. Nepriličnost u govoru o odlikama Njegovih svojstava naziđena je na dva načina: prvo - realnošću Božijih neodnosnih svojstva, tj. sedam Božanskih svojstava u izravnom su odnosu sa Bogom, premda su drugovjetnija od Njegove Biti; i drugo - razlikom koja se ponekad pravi između ¥ifat, zbiljski nevlastitog svojstva ili priroka, i wasf, opisne riječi koju čovjek upotrebljava za označavanje priročne odlike, <tj. podmeta>.35 Međutim teolozi nisu težili ka svođenju atributa i reduciranju njihova zbira zbog toga što njihov obrazac odnosa između brojnih atributa i jednog lokusa ne uvjetuje mnoštvo samog Lokusa, tj. Biti. Teolozi su utvrdili poseban položaj za sedam Božanskih atributa, ali ne u smislu obaveznog reintegriranja svih ostalih svojstava u osnovnih sedam. Krajnja nakana mutezilija
33 Kur’ān, XXIV:35 34 Ôadruddin al-Qūnawī (u. 1274.), učenik i pastorak Ibn ‘Arabīja, živio je u Konji u isto vrijeme kada i Mawlānā Dželāluddīn Rūmī. 35 Vidi fusnotu pod br. 35

Al-Ġazālījevo tretiranje Allāhovih imena u djelu...

321

bila je usredotočena ka utemeljivanju Božije jednoće (tawõīd), budući da su sedam rečenih svojstava svodili na jedno ,,znanje’’ koje bi konačno trebalo prireći jednoj Biti. Ġazālī nije želio u Maq¥adu podrobnije tretirati pitanje historijskih rasprava o mnoštvu imena i atributa te o njihovu svođenju na sedam prirečenih Božijoj Biti ili reduciranju svih na Božiju Bit. On je pitanju multipliciranja atributa ili, u obrnutom smislu, pitanju njihova reduciranja, posvetio dio teksta drugog i trećeg poglavlja druge cjeline. Ġazālī se, zapravo, jasno određuje o tome i kaže da se rasprava o učenjima mutezilija i filozofa komotno može isključiti iz Maq¥ada, budući da ne prinosi značaju ovog djela, zaključkom: “Da bi moj stav bio shvaćen ili opovrgnut, trebalo bi mnogo vremena, zbog toga mi dopustite da uputim na ono što sam o tome napisao u Kitābu at-tahāfut, budući da je <pitanje njihovih učenja> jako daleko od koncepta ove knjige, a Allāh zna najbolje.” Osim dva prednje rečena pitanja postoji još jedan filozofski problem uobličen u formi upita: “Na osnovu čega se mogu priricati određeni pridjevci Bogu, Koji je oslovljen nepri-recivim i nespoznatljivim?” Ġazālī je oprezno i umski ingeniozno promišljao problem na razini filozofije religijskog jezika. U toj ravni se više ne postavlja pitanje odnosa semantike imenovanja i atributa, već između poimanja naravi i funkcije religijskog jezika u čijem kontekstu se zadržava aktualnim problem odnosa Božanskih atributa i Boga, te pitanje mogućnosti atribucije, kao problem logike i epistemologije o postulatu ,,Niko nije kao On!’’ 36 Problem se pokazao posvemašnje kompleksnim i s aspekta slojevitosti promišljanja o mogućim odgovorima na pitanje ,,da li je o Bogu kao jedinoj Zbilji uopće moguć ikakav konkretan govor’’?! Unatoč mnoštvu različitih interpretacija, nastajalih unutar višestrukih provenijencija muslimanskog mišljenja, rečeni kur’anski kredo ,,Laysa ka-miïlihi šay’un’’ ne prestaje pobuđivati mističku napetost znanja čežnjivog muslimanskog genija. Takvom ozbiljnošću i duhovnim senzibilitetom tretirao ga je Ġazālī u Maq¥adu (četvrto poglavlje prvog dijela): “Božanska Zbilja po Svojoj temeljnoj naravi je Nužnobivajući Bitak, po Sebi opstojeći, iz Kojeg se izvijaju egzistencijalne forme savršenog sklada i čudesnog poretka, a čije bivanje je moguće po Njemu. Teško je pojmljiv modus ljudskog sudjelovanja u Božanskoj Naravi, iščeznuće stvorenog u Vječnom, sličnost jedne naravi sa drugom. Ako odlike ljudskog moralnog bića kakve su: milosno, vrlo strpljivo, veoma zahvalno, ne uvjetuju prisustvo sličnosti između Apsolutne Naravi i relativ36 Kur’ān, XLII:11

prijemčivo je i dozvoljeno ga je upotrebljavati u oslovljavanju Boga. Priznaju mu se zasluge za podučavanje mnogih ranosufijskih učitelja. Mystique Musulmane (Paris: Vrin.. ako je istina negacija. poznato nam je da negacija i afirmacija jednovremeno ne mogu činiti istinu. LXXXVII:1 38 . imao pravo kada je kazao: . zacijelo. uz uvjet da islamska Norma izrijekom ne zabranjuje oslovljavati Ga izvedenim imenom. Pod tim mnijem da je Božanska Narav bezuvjetni navlastiti pripadak Allāhu. zna..” Kako se dá zamijetiti iz prednjih citata. živi. Louis. Iako je priznavao da odgovarajuće . među kojima je bio i Õallāğ.bilo bi ispravno.37 Allāh mu se smilovao.M. Anawati. Schimmel.iščezavanje ljudskog ega’’ (fanā’) može zahtijevati ekstatičko iskustvo.38 Zato. bilo u ovom ili onom svijetu”. tada afirmacija izriče neistinu i obrnuto.. djeluje. G. str. 34-35. Sukladno tome je Ğunayd. također . na rečeni brojčani zbir imena ukazuje se tradicionalnim vjerskim izvorima. Isticao se svojom ravnotežom i trezvenošću. niko drugi do Allāh ne poznaje Allāha. tj. 57-59. Ġazālī nije direktno rasvjetljavao problem načela atribucije kao takve.kako je jednovremeno dopustiva antinomija <suprostavljenost teze i antiteze> o mogućnosti i nemogućnosti spoznaje Boga? “Ako neko kaže: ‘znam samo za Boga’ .Allāha poznaje samo Allāh.) otkrio Ime koje bijaše zadržao skritim. Ipak. str.I. hoće kazati da devedeset devet Božanskih imena kojim Ga oslovljavamo ne impliciraju u sebi nikakve negativne poricajuće kontekste već. kako Ġazālī kaže: “Koje god ime ne sugerira nedostatak i izražava veličanje. po tome je i znanje o Njegovoj Biti u privilegiji samog Allāha. Međutim kada je pristup govoru različit. a da je tvrdio: ‘ne poznajem Boga’. o Kojoj znanje posjeduje samo On. može. Uzvišenom i Svetom. a. tako se ponašaju i oblici: čuje. naprotiv. 1986).s. jer se istina u biti razlikuje od neistine. Njegove Biti osim znanja u Njemu o Njoj te budući da ne postoji niko/ništa sličan ili ravan Njemu. te u tom smislu. istina je pojmljiva s obje strane.’’ To je razlog zašto je samo najčasnijem od Svojih bića (Muõammedu.bio bi u pravu. ali. premda je dopustivo Boga oslovljavati imenima i atributima izvan zbirno spominjanih. svako ime je u funkciji slavljenja Njega. tako mi Allāha. (u. 910). A. kako će reći Ġazālī.322 Indira Hadžić-Bogdanović ne naravi. pa ga potom saopćio: “Hvali ime Gospodara svoga Svevišnjeg”.” 37 Ğunayd. Naznake o mogućem kriteriju temeljem kojeg se ustanovljuju atributi nalaze se u trećoj cjelini u poglavlju pod naslovom: “O tumačenju da imena Uzvišenog Allāha nisu Božanskim normama ograničena na zbir devedeset devet”. Kur’ān. Gardet.C. Ġazālī će rasvijetliti predmetni problem pitanjem . jer je nemislivo znanje o odlikama Naravi Boga. transvijest je ta kojom se potvrđuje .ostajanje’’ (baqā’) u Bogu. Tu se. vidi.

Al-Ġazālījevo tretiranje Allāhovih imena u djelu. Veliki i Slavljeni. čovjeku se može približiti metaforički smisao kojim će ostvariti narav kakvu ta Imena izražavaju.koje si iz Svog znanja o skrivenom za Sebe odabrao’’ ukazuju da Imena nisu ograničena na ona koja su spomenuta u dobro poznatim verzijama predaja. poglavito.sličnosti s Bogom’’. Susret (ištirāk) u Imenima ljudskog ja/stva (nasut) i božanskog On/ stva (lahut). moj perčin kose je u Tvojim rukama. Takve refleksije primijećujemo i u Ġazālijevom raskazivanju postulata o . Zaklinjem te svakim Imenom kojim si Sebe oslovio ili kojeg si u Svojoj Knjizi otkrio ili o kojem si ijedno Svoje stvorenje podučio ili koje si iz Svog znanja o skrivenom za Sebe odabrao. u mnoštvu puteva kojim nas Ġazālī usmjerava. Arba’īnu i Miškātu. u Drugoj cjelini Ġazālī ističe stav. neka kaže: “Allāhu moj. koja su isključivo prijemčiva u odnosu na Svevišnjeg Boga. na devedeset devet načina. čini sržni plan u interpretaciji Božijih lijepih Imena. I tako.. Ono što je u odnosu na Imena čovjeku dovoljno za njegov vjerski aspekt života jeste da ih razumije putem nazivlja koje mu je poznato. smjenjujući se iz jedne biti u drugu. a niti mističko znanje raskriljeno u tawõidu. a Tvoj sud o meni je konačan. ako su imena atributivna. Svakako. to je jedini način na koji čovjek može zazbiljiti Božanska imena u svom životu. svjetlom mojih najskrivenijih misli. Ġazālī u Maq¥adu kaže: «Zabilježeno je da je Allāhov Poslanik. I tako imena. da ni qurb niti fanā’. kakva su al-Õaqq. kazao: “Kakva god nevolja i tuga zadesi neku osobu. otkloniće svaku njegovu nevolju i tugu i zamijeniće ih srećom. da li to podrazumijeva identifikaciju između Boga i čovjeka? Naime. al-Raõmān. iz jednog obzira u drugi i na horizontu Jednoga.. ne mogu biti obziri jedinstva Bog – čovjek niti ostvariti njihovu supstancijalnu identifikaciju. sin Tvoga roba i sin robinje Tvoje. Zapravo. hodeći . zaokružuje ukupna historijska teološko-gnostička razmatranja Božanskih imena. alQuddūs. kojeg također zauzima i u Iõyā’u. onda je moguće za čovjeka odabrati idealnu narav Boga putem imena koja su mu poznata. 323 O pitanju broja Imena izvan zbira devedeset devet kojim Bog oslovljava Sebe. a također tim imenima i čovjek može biti nazvan. Allāh mu se smilovao i spasio ga. postaju vodič smjernom vjerniku raskazujući mu šta za sebe preuzeti iz svakog Imena kojim je Gospodar Sebe nazvao. A u slučaju Imena.” Riječi . Potom je čovjeku naređeno da se suobražava sa tom naravi. vodiljom u nedaći i raskrili veo moje nevolje! Allāh.. učini Kur’ān obnovom srca mog.. Prosto nas plijeni ovaj gazalijevski pristup u kojem titra njegova sufijska narav i. Ako Svevišnji Bog može biti nazvan utvrđenim imenima. ja sam Tvoj rob. qurb je konačna težnja.

kao jedna forma priručnika suptilnih raznolikosti koje smireno trebamo usvajati.324 Indira Hadžić-Bogdanović jednim po jednim. . njegova riječ stiče narav posvemašnje upute.

ISBN 0946621314. 3.. Al-Ghazali on the Ninety-Nine Beautiful Names of God: al-Maq¥ad alasnā. 5. uredio Badruddīn alÕalabī. 1324. prijevod David B. Kairo: Taqaddum Press. fi šarõ ma’ānī asmā’ Allāh al-õusnā. Shehadi. Verzeichniss der Arabischen Handschriften der Königlichen Bibliothek zu Berlin. The Ninety-Nine Beautiful Names of God: Al-Ghazali on the Ninetynine Beautiful Names of God. Egipat.Al-Ġazālījevo tretiranje Allāhovih imena u djelu. 1899. 1322/ 1904. Burrell and Nazih Daher.. 1982. međutim tamo gdje su navedeni originalni nazivi djela pojedinih autora koji su slijedili druge transkripcijske modele. Brockelmann. Al-Maq¥ad al-asnā. U ovom tekstu je primjenjivan sistem DMG transkripcije. 1. Dar el-Machreq.). 8). Cairo. Kairo. Islamic Text Society. IV toma... (1906. H. Besim Korkut II/ Primarna bibliografija Al-Ġazālī. 6. (Supplementband I).. Ahlwardt. fi šarõ ma’ānī asmā’ Allāh al-õusnā. March 1993. õyā’ ‘ulūm al-dīn. abū Õāmid Muõammad ibn Muõammad al-Ãusī (1058-1111. preveo I priredio: Nakamura Hardcover.. 39 .). 4.. Al-Maq¥ad al-asnā. uključivani su svi raspoloživi podaci do kojih smo mogli doći. 2. ti nazivi su ostavljeni kao takvi bez intervencija. Arabic Text. 1993. 1. prijevod. 1928. Što se tiče podataka o literaturi koja se odnosi na razmatranu tematiku. Islamic Text Society. Prvo izdanje. C. prijevod David Burrell and Nazih Daher... 325 IZVORI I SELEKTIVNA BIBLIOGRAFIJA 39 I/ Izvori Al-Qur’an al-Karīm. Navedeni sistem je također slijeđen u prilogu koji slijedi. Berlin. Al-Ghazalī on the Ninety-Nine Beautiful Names of God. fi šarõ ma’ānī Asmā’ Allāh al-õusnā. Al-Maq¥ad al-asnā šarõ asmā’ Allāh al-õusnā. Geschichte der Arabischen Litteratur. 1937. 1. fi šarõ ma’ānī asmā’ Allāh al-õusnā. Iõyā’ ulūm al-dīn .. Maq¥ad u Katalozima rukopisa: W. 1312/1894. ISBN 0946621314. edited with introduction by Fadlou A. 7. The Islamic Texts Society 1995. 2. (vol. Al-Ghazali. Beyrouth. Leiden. al-Maq¥ad al-asnā.

with Especial Reference to His Religious Experiences and Opinions. A Descriptive Catalogue of Arabic Manuscripts at Princeton. 7. 1884. 1. An Introduction to Medieval Islamic Philosophy. Al-Ghazali and the Ismailis. Faris Hiti and ‘Abd al-Malik. Studia Islamica. (Typescript).): 17-27. B. 29-46. 1417/1997. 3. No. Fadlou Shehadi. M. ch. 258-74. Leiden: Brill. . Les manuscriptes arabes de l’ Escurial.. Journal of the American Oriental Society 20. 4. (vol. 1912. 1985. 1993/1994. 6. Ellis and Edwards. Worrell. p.. I. 71-132. as yet unpublished. Thesis (M. 11.. A Descriptive List of Arabic Manuscripts at the British Museum. O. The Life of al-Ghazzali.A. 8. Beyrouth. Farouk Mitha. 1925. 5. Mach Rudolph. 1996... London: Routledge. Studies in al-Ghazali.326 Indira Hadžić-Bogdanović 3. Nu’man. 5.H. Derenbourg. Imam Ghazali’s Cosmology Reconsidered with Special Reference to the Concept of “Jabarut”. I). 1964. A Debate on Reason and Authority in Medieval Islam. 1938. ‘Abd al-Allāh ibn Ôāliõ ibn ‘Abd al-’Azīz al-Ġu¥n. 2. An analytical study of the theological debate on the Muslim concept of God and his attributes from Õasan al-Ba¥rī to Abū Õāmid al-Ġazālī. 1975. Asmā’ Allāh al-õusnā / ta’līf ‘Abd al-Allāh ibn Ôāliõ ibn ‘Abd al-’Azīz al-Ġu¥nal-Riyāñ: Dār al-Waãan. Ann Arbor. LazarusYafeh H. Jerusalem: The Magnes Press.. Ghazali and the Ash’arites. Campanini. Leaman.). 160 str. Macdonald. Cambridge: Cambridge University Press... Ghazali’s Unique Unknowable God: A Philosophical Critical Analysis of Some of the Problems Raised by Ghazali’s View of God as Utterly Unique and Unknowable. D. Leaman (eds) History of Islamic Philosophy. 10. Princeton University Press. 4... 1965. Asian Philosophy. Le problem des attributs divins. 80.6.H. Paris.. in S. Catalogue of Oriental Manuscripts in the Library of the University of Michigan. 6 (1) (1996.. B. Kojiro Nakamura. Sekundarna referentna literatura Allard Michel. 1994. Nasr and O. A. The Garrett Collection.. 9. 2002. 7. Tauris. University of Melbou-rne. 8. London. 160 str.. 19. Al-Ghazzali. 1899. H. ‘Abdullāh...

1963. Tel Aviv. 1935. 16. The Chronology of Ghazali’s Writings. 1. pp. Beirut: 1380/1961. NY: State University of New York Press. 5. Muslim Intellectual: A Study of al-Ghazali. 6 tom. 6. 14. 17. 259 str. 79.. u 6. Albany. 327 12. London: Brit...Al-Ġazālījevo tretiranje Allāhovih imena u djelu. 18.. Encyclopedia of Islam. Abū Man¥ūr ‘Abd al-Qāhir al-Baġdādī (u.A. 1975. 225-33. 1943. Mağma’ al-bayān fī tafsīr al-Qur’ān. M. Edinburgh: Edinburgh University Press.Ed. 4.). 24-25. III/ Sekundarna bibliografija Abū ‘Alī al-Ãabarsī (1093-1153. II . 1959. ca. G. M. Brill-Luzac. 19. 1953. Exposition of the Most Exalted Meanings of the Most Beautiful Names of Allah. Montgomery Watt. 5 tom. 1959. Beyrouth. Kom: Maktab’Ayat Allāh Uzmā al-Mar’ašī al-Nağafī. 30 tom. M. pp. Maãba’at Saydā’ (Sidon. Libanon): Maãba’at al-’Irfān. Sherif.. 1403/1982. Melkie Selma. Lib. Al-asmā’ al-õusnā. Bouyges. F. 15. The Authenticity of the Works Attributed to al-Ghāzalī. 7547. uvod Muõsin al-Amīn al-Õusaynī al-’Āmilī..Tafsīr asmā’i Allāh al-õusnā.. Ghazali’s Theory of Virtue... ISBN: 1333-56/1914-37. 7. Thesis submitted to the Faculty of the Kennedy School of Missions.. uz napomene sa arapskog na engleski jezik preveo Abraham S.. u 6. Halkin. Journal of the American Oriental Society.. 3. Or. Vol. 13. The Faith and Practice of al-Ghazālī (alMunqidh min al-Dalāl). W. L. 2. 1960. May. Hartford Seminary Foundation.).. 714-717. London: George Allen and Unwin.. W. 429/1037. . 1952. pp. Muslem schisms and sects (al-Farq bayn al-firāq). uredio: Muõammad Muõyi al-Din ‘Abd alÕamid.. New edition.. Montgomery Watt. Essai de chronologie des oeuvres de al-Ghazālī. Kairo Bayrūt: Dār al-Kutub al-’Ilmiyya. Modern cloth. Hourani. Journal of the Royal Asiatic Society. Gardet. XVIII.. Beirut: 1415/1995. 30 tom.. Al-Farq bayn al-firāq..

328

Indira Hadžić-Bogdanović

8.

9.

10. 11.

12.

13.

14. 15. 16.

17.

18. 19.

20.

Muslim Schisms and Sects, ‘Abd al-Qāhir Ibn Ãahir Abū Man¥ūr alBaġdādī, Philadelphia: Porcupine Press; facsim. of 1935. edition Sep. 1977., ISBN-10: 0879914505, ISBN-13: 978-0879914509., Dio pod nazivom: „Usul al-dīn“, uključuje materijal o Allahu i Njegovim atributima; Aõmad ibn ‘Alī al-Būnī (Muõyī al-Dīn) (u. 622/1225.), Vidi: Brockelmann, GAL I/2:655f., Skoro sav njegov opus je neobjavljen i nije prošao uređivačke procese; Kitāb šams al-ma’ārif, Beirut: Maktabat al-Ïaqāfiyya (576 str.+16 index), 4 toma; Šarõ ism Allāh al-a’ëam fī al-ruõānī wa yalayyhi kitāb al-lama’at fī fawā’id al-ruõānīyya ‘aëīëat al-sama’at, Cairo: al-Maktabat alMaõmūdiyya al-Tijāriyya bi’l-Azhar, 1358/1939., 119 + index ; Al-’Arabī, Šayê al-Akbar Muõyī al-Dīn, ‘Abū ‘Abdullāh Muõammad ibn ‘Alī ibn Muõammad ibn al-’Arabī al-Hāãimī al-Ãā’ī (1165-1240.), Al-Futūõāt al-Makkiyya, Beirut: Dār Ôadir n.d., 1968, i Cairo Ed. 1911.), IV toma; Kašf al-ma’nā ‘an sirr’asma’ Allāh al-õusnā, ed. and introd. Pablo Beneito and Õasan al-Mamdūõī, al-Lubnān, Mu’assassat al-’Urwat alWuïqā, 1429. (2008.), 200 str.; Al-’Aš’arī, abū al-Õasan Alī ibn Ismā’īl (874-936.), Maqālāt alislāmīyyīn, Kairo, 1950-1954.; Al-Ibānah ‘an U¥ūl al-dīyānah, Kairo, 1929.; Allard, Michel, Le problème des attributs divins dans la doctrine d’AlAs’ari et de ses premiers grands disciples,Beyrouth Impr. Catholique 1965. Grd. in-8 br. XXII-450 pp; index.Très bonne condition ex. non coupé. (Thèse pour le Doctorat ès Lettres présentée à la Faculté des Lettres et Sciences Humaines de l’Université de Paris); Bahā’ al-Dīn Muõammad ibn ‘Izz al-Dīn Õusayn ibn ‘Abd al-Ôamad, (1547-1621.), Dar rumūz-i ism a’ëam, Jawahiri, 93-99, prijevod Stephen N. Lambden, 2006.; Al-Bāqillānī, abu Bakr (950-1013.), Kitāb al-tamhīd, uredio R. McCarrthy; Al-Bayhaqī, abu Bakr Aõmad ibn al-Õusayn (994-1066.), Kitāb alasmā’ wa al-¥ifāt / lil-Bayhaqī, Bayrūt: Dār al-Kutub al-’Ilmiyya, 1984. i 2001., 664 str.; Kairo: Furqān al-Qur’ān al-’Azzāmīyya, 1939.;

Al-Ġazālījevo tretiranje Allāhovih imena u djelu...

329

21. 22. 23. 24.

25. 26.

27.

28.

29.

30.

31.

32. 33. 34.

Kairo: Dar al-Hadiï, 2002.; Ğa’far al-Ôādiq (u. 148/765.), Al-Tafsīr al-sūfī li’l-Qur’ān ‘ind al-Ôādiq, Beirut: Dār al-Andalus, 1979., 272 str.; Kāmil al-tafsīr al-sūfī al-’irfāni li’l-Qur’ān, uredio Dr. ‘Ali Za`ur, Pariz: Dar al-Bouraq, 272 str.; Kitāb al-taqsīm fi ta’bir al-õulm (Tafsīr al-nafsi al-ğasadi wa’l-sūfī alaêlaqi lil-õulm wa’l-ramz wa al-muqaddas),uredio Dr. ‘Ali Za’ur. Paris: Dar al-Bouraq, 2004., 497 str.; Nwyia, Paul, Le Tafsīr mystique attibué a Ga`far Sadiq, Melanges de’lUniversitie Saint-Joseph, 1967.; Recherches (Université Saint-Joseph - Beirut, Lebanon, Institut de lettres orientales); vol. 49. Beyrouth: Dār el-Machreq, 1970., i vol. 43:4, Beirut, 1968.; Ğalāl al-Dīn ‘Abd al-Raõmān al-Suyūãī (u. 911/1505.), Al-Durr almuntaëim fī al-’ism al-a’ëam, Rukopis u biblioteci ‘al-Ëahiriyya’ u Damasku koji se sastoji iz 831 stranice; Al-Durr al-munaëëam fī al-’ism al-’a’ëam, (Rasa’il al-Suyuti No. 17), uredio Sa’īd Muõam-mad al-Liõām, Beirut: ‘Ālam al-Kitab, 1417/1996.; Õağği Hādī Sabzavārī (ca. 1797-1872.), Šarõ al-asmā’ al-õusnā, Kom: Bi-Nafaqat Maktabat Ba¥īratī, 197?, 288, 113 str, faksimil rukopisa, Rağab 1281. (1864.); Ibn al-Ğawzi, ‘Abd al-Raõmān ibn ‘Ali ibn Muõammad Abū Farağ (1126-1200.), The Attributes of God (Daf ’Shubah al-Tashbih bi-Akaff al-Tanzih), introduction Khalid Yahya Blankinship, translation, notes and appendices by ‘Abdullah bin Hamid ‘Ali, original Notes by Imam Zahid al-Kawthari, Bristol, England: Amal Press, 2006., 169 pp.; Al-Muntaëam fī ãarīq al-’umam wa al-muluk, uredili Muõammad and Mu¥tafā ‘Abd al-Qādir ‘Aãā , 17+1 vol., Beirut: Dar al-Kutub al’Ilmiyya, 1315/1995., 6934 str.; Uredio Suhayl Zakkār, XX toma u 13, Beirut, 1995.; Nuzhat al-a’yun al-nawāzir fī ‘ilm al-wuğūh wa al-nazā’ir, uredio Muõammad ‘Abd al-Karīm Kāëim al-Rāñī, Beirut, 1404/1984.; Ziğd al-masir fī’um al-tafsīr, uvod Muõammad Zuhayr al-Šāwīš, 8 tom., Damask, 1384-5/1964-5., bilješke: Aõmad Šams al-Dīn, 8 tom., Beirut 1414/1994.;

330

Indira Hadžić-Bogdanović

35. 36. 37. 38.

39. 40.

41.

42. 43.

44. 45.

46. 47.

48.

Zād al-masīr fi ‘ilm al-tafsīr, Beirut (1384/1964.).; Funūn al-afnan fi al-’ağa’ib ‘ulūm al-Qur’ān, uredio Rašīd ‘Abd alRaõmān al-’Ubaydī, Bagdad 1408/1988.; Ibn ‘Aãā’ullāh (1259-1309.), Traité sur le nom Allah, les Deux Océans, Paris, 1981., prijevod M. Gloton; Nwyia, Paul, Ibn ‘Ata’ Allah (m. 709/1309.) et la naissance de la confrérie sadilite. Edition critique et traduction des Hikam précédées d’une introduction sur le soufisme et suivies de notes sur le vocabulaire mystique, Beyrouth Dar el-Machreq, 1986.; Ibn Barrağān (u. 536/1121.), Šarõ al-asmā’ al-õusnā, Ms. Paris, Bib. Nat. Arabe 2642; Šarõ al-asmā’ al-õusnā, Comentario Sobre Los Nombres Mas Bellos De Dios Ibn Bar-rajan, ‘Abd al-Salām ibn ‘Abd al-Raõmān ibn Muõammad, Madrid, 2000., 571 pp., ISBN 10: 8400079760, ISBN 13: 9788400079765; Al-Išbīlī, abū Bakr Muõammad ibn ‘Abd-Allāh ibn al-’Arabī al-Ma’āfirī (1076-1148.), Andaluzijski malikijski pravnik koji je bio qañī (sudija) u rodnoj Sevilji. Putovao je u Siriju, Irak i Egipat, a jedno vrijeme je bio učenik al-Ġazālīja. Vidi: J. Robson III:707; McAuliffe, 2006., str. 194-196.; Al-Amad al-aq¥ā, Djelo o Allahovim Imenima u formi rukopisa u Rabatu i Istanbulu; Al-Kulaynī, abū Ğa’far Muõammad ibn Ya’qūb (u. 329/941.), AlU¥ul min al Kāfī, (vol. 1-2)., uredio ‘Ali Akbar al-Ġaffārī. Beirut: Dār al Añwā, 1405/1985.; Al-Furū’ min al Kāfī,(vol. 3-7), uredio ‘Ali Akbar al-Ġaffārī, Beirut: Dār al Añwā, 1405/1985.; Muõammad al-Bāqir (u. 57/676.) i Dža’far al-Ôādiq (u. 148/765.), Du’a’ al-simāt, Tradi- cionalno prenošena preko imama Muõammad al-Bāqira (u. 57/676.) i Ğa’far al-Ôādiqa (u. 148/765.), Stephen Lambden, prijevod i uvod; Muõammad Taqī al-Dīn al-I¥fahānī (u. 1914.), Kāšif al-asmā’I; Al-Nasā’ī, Aõmad ibn Šu’ayb ibn ‘Alī ibn Sīnān Abū ‘Abd al-Raõmān (ca. 829-915.), Kitāb al-Nu’ūt: al-asmā’ wa-al-¥ifāt, uredio ‘Abd al-’Azīz ibn Ibrāhīm al-Šahwān, al-Riyāñ: Maktaba al-’Ubaykān, 1419/1998.; Al-Qāsim ibn Ibrāhīm (785-860.), Kitāb al-Mustaršid fī al-tawõīd;

Al-Ġazālījevo tretiranje Allāhovih imena u djelu...

331

49.

50. 51. 52.

53. 54. 55. 56. 57.

58. 59.

60.

61.

62.

Binyamin Abrahamov, Anthropomorphism and interpretation of the Qur’ān in the theo-logy of al-Qāsim ibn Ibrāhīm: Kitāb al-Mustarshid. New York: E. J. Brill, 1996.; Al-Qušayrī, ‘Abd al-Karīm ibn Hawāzin (986-1074.), al-Taõbīr fī l-taèkīr, uredio Ibrāhīm Basyūnī, Kairo, 1968.; Šarõ al-Qušayrī li’l-asma’ Allāh al-õusna, uredio ‘Ā¥im Ibrāhīm alKayālī, Beirut: Dar al-Kutub al-’Ilmiyya, 2006., 280 str.; Al-Rāzī, Faêr al-Dīn (1149/1209.), G. C. Anawati, Fakhr al-Dīn al-Rāzī, vol. 2:751-5, Tafsīr mafātīõ al-ġayb (Tafsīr al-kabīr), Kairo, 1286/1869.; Al-Tafsīr al-kabīr, Bulaq, 8 tom., 1279-1289/ 1862-1872. Al-Tafsīr al-kabir, Beirut: Dār al-iõya al-turaï al-’arabi, III izd., 32 toma u 16; Aõkām al-basmalat wa mā yata’allaq bihā min al-aõkām wa al-ma’ānī wa-iêtilaāf al-’ulamā’, Bulaq, Kairo: Maktabāt al-Qur’ān, 1988.; Lawām’i al-bayyināt, uredio Badr al-Dīn al-Õalabī, Kairo, 1905.; Šarõ asma’ Allāh al-õusnā (lil-Rāzī: wa-huwa al-kitāb al-musammā lawām’i al-bayyināt šarõ asma’ Allāh ta’ālā wa al-¥ifāt), uredio Sa’d, Ãaha ‘Abd al-Ra’ūf, Kairo: Maktabāt al-Kulliyyāt al-Azhariyya, 1999.; Traité sur les Noms Divins, prijevod i komentar M. Gloton, 2 toma, Paris: Devy, 1986.; Rañī al-dīn ‘Alī ibn Mūsā ibn Ãāwūs al-Õasānī al-Õillī (u. 664/1226.),Muhağ al-du’awāt wa manhağ al-’Abadāt, uredio Šayê Õusayn al-A’lami, Beirut: Mu’assasat al-A’lamī, 1414/1993., 480 str.; Sayyid Kāëim al-Õusaynī al-Raštī (u. 1259/1843.), Šarh du’a al-simāt wa õadīï al-qadr; Sayyid Kāëim al-Õusaynī al-Raštī (u.1259/1843.) napisao je Komentar na Molitvu znakova (1350 stihova i preko 300 stranica) u otomanskoj Kufi (današnji Irak) 15. šabana 1238. (27.4.1823.). Napisan je u formi odgovora na pitanja nekog Mullā ‘Alija Asġara Nīšāpūrīja o jednom dijelu dobro poznate molitve. Ona sadrži opsežan komentar o konceptu Najuzvišenijeg Imena (al-Ism alA’ëam); Al-Ãabaranī, abū al-Qāsim Sulaymān ibn ‘Ayyub ibn Muãayyir Laõmī (873-971.), Kitāb al-Du’ā, uredio i dao uvod Mustafa ‘Abd al-Qādir ‘Aãa, Beirut: Dar al-Kutub al-’Ilmiyya, 1421/2000., 624 str.; Al-Ãabarī, abū Ğa’far Muõammad ibn Ğarīr (838-923.), Ğāmi’ albayān fī ta’wīl al-Qur’ān, 15 vols. Beirut: Dār al-Fikr, 1988., 12 vols.

332

Indira Hadžić-Bogdanović

63.

64.

65.

66.

67.

68.

Beirut: Dār al-Kutub al-’Ilmīyah, 1992., Dār al-Iõyā al-Turāï al-’Arabī, Beirut, Lebanon, 2001.; Tumačenje Qurāna od Abū Ğa’far Muõammad b. Ğarīr al-Ãabarīja; skraćeni prijevod Ğāmi’ al-bayān fī ta’wīl al-Qur’ān, sa uvodom i napomenama J. Coopera; urednici, W. F. Madelung, A. Jones. London; New York: Oxford University Press, 1987.; Taqī al-Dīn Aõmad ibn Taymiyya (u.728/1328.), Kitāb al-asmā’ wa al-¥ifāt, ure-dio Mu¥ãafā ‘Abd al-Qādir ‘Aãā, Beirut: Dār al-Kutub al’Ilmīyah, 1408/1988.; Al-Risālat al-tadmurīyat fī taõqīq al-iïbāt li-asmā’ Allāh wa ¥ifātuh wabayān õaqīqat al-ğam’ bayna al-šar’ wa al-qada , Kairo: Qa¥ī Muõib alDīn al-Êaãīb, 1405/1984., 68 str.; Risalat al-fatwā al-õamawīyah al-kubrā wa yaliha al-risalat al-Madinat fi tahqiq al-mağaz wa al-õaqiqat fi ¥ifat Allah ta’ala; ta¥õiõiha bi-qadr al-imkan wa ta’liq õawašiyaha Muõammad ‘Abd al-Razaq Õamzah, Kairo: Maãba’at al-Madanī,ca. 1967.; Taqrīb al-Tadmurīya: taõqīq al-iïbāt lil-asmā’ wa al-¥ifāt wa-õaqīqat al-jam’ bayna al-qadar wa al-šar’, uredio Muõammad ibn Ôāliõ ibn ‘Uïaymīn; i’tanā bi al-kitāb wa-êarraya aõādīïahu Sayyid ibn ‘Abbās ibn ‘Alī al-Ğalīmī, Kairo: Maktabat al-Sunnat, 1413/1992.; Al-Ãurãūšī, abū Bakr Muõammad ibn Walid al-Andalusī (1059-1126.), Al-Du’ā’ al-māïūr wa ādābah, II izdanje. Beirut: Dar al-Fikr, 1423/2003., ISBN 1-57547-742-4, 344 str., Šesto poglavlje ovog djela, koje se sastoji iz petnaest stranica, nosi naziv: Fī ma’rifat ism Allāh al-a’ëam (O spoznaji najuzvišenijeg Allahovog Imena). IV/ Moderna djela i studije Abd Allāh ibn Ôāliõ ibn ‘Abd al-’Azīz al-Ġusn, Asmā’ Allāh al-õusnā, al-Riyāñ: Dār al-Waãan, 1417/1996-7., 407 str., Originalno predstavljena kao odbrana magistarskog rada. Uključuje bibliografske reference (str. 365-399) i indeks.; Allard Michel, Le problème des attributs divins dans la doctrine d’AlAs’Ari et de ses premiers grands disciples, Beyrouth Impr. Catholique 1965. Grd. in-8 br. XXII-450 pp; index.Très bonne condition ex. non coupé. Thèse pour le Doctorat ès Lettres présentée à la Faculté des Lettres et Sciences Humaines de l’Université de Paris.;

1.

2.

Al-Ġazālījevo tretiranje Allāhovih imena u djelu...

333

3. 4. 5.

6. 7. 8. 9.

10. 11. 12. 13. 14.

Annemarie Schimmel, Islamic Names, Edinburgh: Edinburgh University Press, 1989.; Mystical Dimensions of Islam, University of North Carolina Press, 1975.; Asqar ‘Umar Sulaymān, Asmā’ Allāh wa ¥ifātah fī mu’taqad ahl alsunnat wa al-ğamā’ah, Jordan: Dār al-Nafā’is lil-Nashr wa al-Tawzī, 1418/1997.; Bediuzaman Said Nursi, Odsjaji, Trideseti odsjaj str. 593-698, Sarajevo, Rejhan, 2007.; Daniel Gimaret, Les Noms divins en Islam, Exégèse lexicographique et théologique, Paris: Les Editions du Cerf, 1988., 448 str.; Arkūnov pregled, M. in Arabica, Tom 37, Broj 2, 1990., str. 244-245(2) Pregled Roger Deladrièrea, D. Gimaret, Les noms divins en Islam. Exégèse lexicogra-phique et théologique», in Revue de l’histoire des religions, 1/1990., [En ligne], mis en ligne le 6 octobre 2004. Muõammad ‘Abd al-’Azīz, Al-Du’ā’ bi’l ism al-’a’ëam, Dar al-`Ulum, 2006., 112 str.; Muõammad Sāliõ Al-’Uïaymin, Al-Qawā’id al-muthlā fi ¥ifāt Allāh wa asmā’ al-õusnā, Saudijska Arabija, 1404/1984.; Qarīb Allāh, Ustaè Dr. Õasan al-Šayê al-Fātiõ, Al-Ism al-’A’ëam li’lMawlā, Beirut: Dar al-Ğil, II izdanje 2002., 112 str.; Tarik Haverić, Srednjovjekovno filosofijsko nazivlje u arapskom jeziku, El-Kalem, Sarajevo, 1991.; Y. Moubarac, Le noms, titres et attributs de Dieu dans le Coran et leurs correspondants en épigraphie sud-sémitique, Louvain 1955., u Le Museon 68 (1955.), 93-135 + 325-368.;

Ključne riječi: Al-Gazali, lijepa Božija imena, svojstva, korpus 99 imena, maqsad, interpretiranje, značenja.

334

Indira Hadžić-Bogdanović

Summary Al-Gazalis treatment of Allah’s name in work of Al-Maqôad al-asnā fi šarõ ma‘ānī asmā’i-llāh al-õusnā The question of Allah’s beautiful names was equally presented in theological and philosophical debates, especially of those of gnostical perception-cognition. Gazali’s work Al-Maq¥ad al-asnā fi šarõ ma‘ānī asmā’i-llāh al-õusnā, moved a number of classical thinkers towards dealing with such topics as well as modern thinkers towards interpretation of his work. The works were commenting, critically examined or contested by Islamic and non - Islamic thinkers. Because of that, the result was a number of works, commentaries, tractates and studies. Almost all classical thinkers, relied on Gazali’s interpretation of certain topics in question or they use it as methodological direction and guideline – towards dealing with such sensitive abstract problems. Gazali, known as merciless criticizer of Farabi’s and Avicena’s works and their interpretation of Islamic sciences about primordial pillars, about which he wrote his last work where he used linguistic and logic category, or methodology of perception which he has criticized, in order to make closer to reader the core of Sufi gnoseological debate about Allah’s beautiful names. That fact gives as a new space for new and different informal reading of Abu Hamid Al-Gazali’s work.

Haso Popara ... Osman Lavić 2005. „Uvod“ autora kataloga – dati dvojezički (bosanski/engleski). pred čitaoce i naučnu javnost izlazi po jedan novi svezak Kataloga.. U odjeljku rukopisa iz gramatike (strane 3-215) obrađeni su kodeksi pod rednim brojevima 8840-8979. perzijskom i bosanskom jeziku. TURSKIH. Projekat katalogizacije rukopisa na arapskom. Mustafa Jahić 1999. Osman Lavić 200?. Mustafa Jahić 2003. ali i iz brojnih drugih disciplina (iz kojih imamo djela u istome povezu). perzijskom i bosanskom jeziku u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu postepeno se privodi kraju. Haso Popara 2008. Haso Popara 2001. „Predgovor“ direktora Biblioteke. KATALOG ARAPSKIH. “Izvori i literatura“ i primijenjena „Transkripcija“. Bogatu. 1429/2008. među . Fondacija za islamsko naslijeđe – Rijaset Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. leksikografije i književnosti (oblasti kojima pripada prvo djelo u kodeksu).. turskom. dok je arapski prijevod uvodnikâ dat na kraju sveska. Obradio Haso Popara. u kojima su sadržana 954 djela iz gramatike.Zejnil Fajić 2000. djela su razvrstana po jezicima.. pod rednim brojevima 9009-9089.. Osman Lavić. XXXI + 784 + 13 faksimila + 12 strana arapskih prijevoda. Al-Furqan.. Po dosadašnjoj praksi obrade rukopisa u Gazi Husrev-begovoj biblioteci i u ovom svesku. 2002. Svezak šesnaesti. Kataloškoj obradi rukopisa prethode: „Uvodna riječ“ direktora Fondacije... raznovrsnu i zanimljivu grupu čine rukopisi iz leksikografije obrađeni na stranama 251-340..godina i katalog ili dva – već deset godina zaredom. a potom na turskom. Haso Popara 2004. Po ustaljenoj dinamici . Zejnil Fajić 1999. šesnaesti svezak... iz stilistike (strane 219-240) pod rednim brojevima 8980-9004 i metrike (strane 243-248) pod rednim brojevima 9005-9008.GAZI HUSREV-BEGOVA BIBLIOTEKA U SARAJEVU. London – Sarajevo. i posljednji. Mustafa Jahić 2000. metrike. od broja 8840 do broja 9381. a smjenjuju se samo oni koji su rukopise obradili: Fehim Nametak 1998. Zejnil Fajić 2003. PERZIJSKIH I BOSANSKIH RUKOPISA. unutar disciplina. stilistike. U ovom svesku obrađena su 542 rukopisna kodeksa. pa su tako prvo obrađeni rukopisi na arapskom.

arapsko-perzijski. kod nekompletnih rukopisa kojima nedostaju početak i kraj. stručno i sa puno korisnih detalja. jer je svaki obrađeni kodeks (često i svako djelo u njemu) prepisalo drugo pero i druga ruka i prepoznavanju raznih duktusa arapskoga pisma (nesh. pri uspješnom odgonetanju arapskih grafema pisanih rukom više desetina kaligrafa. Među njima je i zaboravljeni komentar Mehmeda Handžića na poznato djelo Hasana Kafije Pruščaka Usul al-hikam fi nizam al-’alam. pod rednim brojevima 9373-9381. To je naročito vidljivo kod obrade rukopisa bez navedenog imena autora i naslova ili varijanti naslova. pojmova i institucija. našu posebnu pažnju privukli su rječnici u kojima je jedan od jezika bosanski. . Indeksi: (originalnih) naslova (str. Među takvima ističu se dva prijepisa popularnog Potur Šahidije – Maqbul-i ‘arifa Muhameda Hevaije Uskufije iz 18. 743-758). 765-769) i mjesta (str. napisan u Kairu 1346/1927. Književnosti na bosanskom jeziku pripadaju kodeksi obrađeni na stranama 683-699. stoljeća. U književnost kojoj je autor kataloga pridružio i epistolografska djela (munša’at) svrstani su kodeksi obrađeni na stranama 341-699. autora (str. Mada skoro polovinu čine arapsko-turski rječnici. perzijsko-bosanski. rik’a). arapsko-bosanski. 701-727). za Gazi Husrev-begovu biblioteku u Sarajevu već tradicionalnom. perzijsko-turski. signaturni (str. kod navođnja likovnih ukrasa. prije više decenija usvojenom metodom i iskustvima autora sličnih kataloga drugih rukopisnih kolekcija u zemlji i svijetu. ta’liq. njih je čak 38. hidžretske. arapsko-perzijsko-turski.336 Ocjene i prikazi kojima su arapsko-arapski. 729-742). godine na arapskom jeziku. tursko-bosansko-arapski i bosanskotursko-bosanski rječnici od kojih je najstariji kodeks sa četiri arapsko-perzijska rukopisa prepisan u mjesecu zu-l-hidždžetu 608. i mada se radi o mlađim prijepisima anonimnih radova i poema Muhameda Ruždije i ovi rukopisi imaju određenu kulturološku i historijsku vrijednost. odnosno u maju 1212. u prepoznavanju materijala i određivanju porijekla papira te kod dešifriranja marginalnih zabilježaka. Katalog je urađen prema uobičajenim standardima. stoljeća. te dva manja anonimna tursko-bosanska rječnika (redni broj 9084 i 9085) također iz 18.781-784) olakšavaju pronalaženje traženih djela. Zahvaljujući tome. pod rednim brojevima 9090-9381. arapsko-tursko-bosanski. i 19. naslova u transkripciji (str. godine. Pri obradi rukopisa autor se služio. bivših vlasnika i vakifa (str. arapsko-turski. 759-763). tursko-bosanski. 771-775). ličnosti. 777-780) i kataloški indeks (str. prepisivača (str.

Aga-dedea. zadnji dan mjeseca safera 1058/1648. Derviš Mustafa u Roznamedžijinom hanikahu). Ishak. Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu. Džafer iz Travnika. kadije. kadija u Visokom. Ovim novim sveskom Kataloga arapskih. ljudima i institucijama. Kao bivši vlasnici opisanih rukopisa susreću se brojne institucije i pojedninci (džamije. Posebno raduje i poseban značaj ima identifikacija autora medžmu’a (šejha Ahmeda Gore. godine na turskom jeziku napisao Abdussamed Ibrahim b. po šesnaesti put. Mustafe Ševkije Užičanina. hadži Halil iz Bagdada). kadija u Egiptu. turskih. Muhamed Pruščak. Qurtubi) nastalih u višestoljetnom razdoblju. Nesuha Duvnjaka. Kufi. treba odati priznanje za uloženi trud i umijeće u istraživačkom radu i na ostvarenim rezultatima. koji je pripremio hafiz Haso Popara. Akbarabadi. Safije. To su jedina dva do sada pronađena djela ovoga Pruščaka koji je jedno vrijeme služio kao muftija u Budimu. Sabita. izlazi pred domaću i svjetsku javnost sa još jednim značajnim djelom koje će posebno obradovati onaj dio istraži- . medrese. Hasan u Ibrahim-hanovom saraju u Banjoj Luci. Tome treba dodati jedini do sada poznati primjerak putopisa na hadž hadži Mustafe Novljanina iz 1180/1766-67. Ahmed iz Tripolisa. turskih. a to opet daje sliku teritorijalne rasprostranjenosti knjige. valije). godine i komentar na popularnu kasidu „Munferidžu“ koji je u srijedu. Ibrahim.Ocjene i prikazi 337 Obrađeni rukopisi sadrže djela autora sa širokog prostora islamskoga svijeta (Širazi. Kao prepisivači susreću se osobe iz raznih mjesta koje su živjele u različitim vremenima od trinaestog do početka dvadesetog stoljeća (Nesuh u nahiji Kladanj. da se autor Kataloga osvrtao i na marginalne i druge bilješke na rukopisima iz kojih se crpe vrijedni podaci o pojavama. tekije. Salih-efendije i dr. muderisi. Azhari. bogatstva knjižnog fonda pojedinih kolekcija i društvene pripadnosti vlasnika (softe. autoru šesnaestog sveska Kataloga arapskih.) i novih kopija djela ranije poznatih autora sa naših prostora (Adnija. Hasana Kafije. koji nam je od prije poznat kao prevodilac na turski jednog djela o tesavufu iz 1038/1627-28. Šejh-Juje. Zbog svega navedenog. Ilhamije. Zikrije). mula Numana Fočaka. također. Alija iz Varcara. godine sačinjenog u Banjoj Luci. imami. Andalusi. šejhovi. perzijskih i bosanskih rukopisa. perzijskih i bosanskih rukopisa. kapetani. mula Mustafe Biogradlije. Isbeije. dizdari. muftije. a Gazi Husrev-begovoj biblioteci na vrijednom izdanju. Alidedea. hafizu Hasi Popari. Davlatabadi. Alija u Jildirim Bajezidovoj medresi. Abdulah-efendije Maglajlića. Vrijedno je istaći.

znanosti. književnosti. turskom. Ismet Bušatlić . na arapskom. pismenosti.338 Ocjene i prikazi vača povijesti. perzijskom i bosanskom jeziku. umjetnosti i kulture uopće koji se bave islamom i onim što o njemu baštini Bosna i Hercegovina.

u Sarajevu) te mnogih drugih bošnjačkih autora koji su se bavili arapsko-islamskim filozofskim. Mustafe Ejubovića (um. Nakon odbrane doktorske disertacije Amir Ljubović je i formalno dobio i zaimao priznanja kao meritoran istraživač naše rukopisne baštine s područja filozofije. afirmirao kao strogo profiliran istraživač s područja kompleksnih historijskih tema i rukopisnog naslijeđa orijentalno-islamske civilizacije kod nas. U našoj naučnoj javnosti Amir Ljubović je zasluženo (i s pokrićem u objavljenim djelima) u samom vrhu najzaslužnijih bosanskohercegovačkih naučnika za naučnu valorizaciju i predstavljanje djela Hasana Kafija Pruščaka (um. godine na Filozofskom fakultetu u Sarajevu). izdavača Ljubovićeva djela The Works in Logic by Bosniac Authors in . Muhameda Čajničanina (um. Brillovo izdanje Ljubovićeve disertacije Kao što ne treba posebno predstavljati Amira Ljubovića. preciznost i metodološka strogoća jesu opća obilježja njegovih knjiga i studija. logičkim. 1636. 2. semantičkim disciplinama. Profesor dr. Leiden and Boston. u Carigradu). Ljubović se i prije odbrane svoje doktorske disertacije iz filozofskih nauka (1988. 1792. izd. koja je bila posvećena djelima bosanskih muslimanskih autora iz područja logike na arapskom jeziku. dugogodišnjeg profesora Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. specijalistu za predmete i područja orijentalnoislamske civilizacije na Odsjeku za Orijentalnu filologiju.LJUBOVIĆEVO AFIRMIRANJE KLASIČNE BOSANSKE NAUČNE SLAVE Amir Ljubović. Brill. poetike i sl. u Pruscu). isto vrijedi i za Brill. logike. Akribičnost. gramatičkim. semantike. nije potrebno predstavljati ni bosanskohercegovačkoj ni našoj balkanskoj ili južnoevropskoj naučnoj javnosti. The Works in Logic by Bosnian Authors in Arabic. 1615. (252 pages) 1. Amir Ljubović – autor naučne strogoće i jasnoće Amira Ljubovića. U vezi sa studijama i knjigama Amira Ljubovića potrebno je ukazati na važnu činjenicu koja obilježava njihova autora. 2008. 1707. u Mostaru). sintaksičkim. Amir Ljubović je istraživač koji je strogo usredsređen na svoj predmet. Muhameda Muse Allameka (um.

a potom se daje Introduction (Uvod). Potom od stranice 193 – 247 slijedi: Conclusion (Zaključak). Comparison: Bosniac Logicians and Logicians of Western Europe (str.340 Ocjene i prikazi Arabic. Slijedi potom pet glavnih dijelova ove knjige: I. ovdje treba kazati da već odavno to nije slučaj. Brill je svojom izdavačkom politikom sve više okrenut i prema autentičnom muslimanskom diskursu o islamu. 9) (Razvoj arapske logike do XVI stoljeća). Index of Personal Names (Indeks osobnih imena). islamskim naukovnim područjima i disciplinama. islamskom istoku. IV. Formalni sadržaj djela The Works in Logic by Bosniac Authors in Arabic uređen je i opremljen po najstrožijim metodološkim propozicijama velikih izdavača. 169) (Logika u klasičnom sistemu islamskih nauka). V. I dok je bilo epoha kad je Brill bio orijentiran na orijentalistička djela ekstremne retorike o islamu i afirmirao djela koja na nekim svojim stranicama ili poglavljima poriču civilizacijske i kulturne vrijednosti islama. Djelo počinje sa Transcription Table (tabela transckripcije) i List of Abbreviations (popisom skraćenica). Glossary of Logical Terminology (Rječnik logičkih termina). u Evropi je već desetljećima najafirmiraniji izdavač mnogobrojnih djela o islamu. II. 57) (Karakteristike spisa/radova iz područja logike). I sama pojava Ljubovićeva djela The Works in Logic by Bosniac Authors in Arabic svjedoči da se Brill davno odrekao ekstremnog orijentalističkog tretiranja islama i njegova naslijeđa. Index of English Logical Terms (Indeks logičkih termina na engleskom). 143) (Usporedba bošnjačkih logičara sa zapadno-evropskim logičarima). Characteristics of Works in the Field of Logic – Issues in the Field of Logic (str. Development of Arabic Logic by the 16th Century (str. Brill. Logic in the Classical System of Islamic Sciences (str. - . 25) (Bošnjački autori i njihovi radovi iz logike). muslimanima. holandski izdavač sa sjedištem u Leidenu. III. Index of Arabic Logical Terms (Indeks logičkih termina na arapskom). Bosniac Authors and Their Works (str.

Ocjene i prikazi

341

3. Hvale vrijedno predstavljanje naše klasične logičke i filozofske baštine Kad listamo i čitamo Ljubovićevo djelo The Works in Logic by Bosniac Authors in Arabic pokušavamo se za trenutak staviti u poziciju stranih čitatelja i istraživača koji će ovu izvanrednu knjigu čitati u ovom Brillovom izdanju. Smatramo da su dvije konstante ovog Ljubovićeva djela najvažnije i pretpostavljamo da će ih i drugi znatiželjni čitatelji također otkriti. Prvo, najuočljivije što će čitatelji i istraživači naći na stranicama djela The Works in Logic by Bosniac Authors in Arabic je činjenica da profesor Ljubović dokumentirano pokazuje viševjekovno bosanskohercegovačko muslimansko nasljedovanje i izučavanje logike iz, poglavito, grčke i arapske tradicije izučavanja logike. Tu su veliki i važni razlozi koji svjedoče da je Ljubović objavljivanjem ovog djela na engleskom ponudio nesvakidašnje vrijedno afirmiranje naše kulture i obrazovanja. Danas je engleski najprestižniji svjetski jezik, onaj nezaobilazni naučni koine ili lingua franca svjetskoga znanja i naukovnoga iskustva. Profesor Ljubović je objavljivanjem djela The Works in Logic by Bosniac Authors in Arabic predstavio ne samo ono što je stručno filozofsko i logičko na stranicama desetina arapskih rukopisa koje je pomno izučio i konsultirao, već je na najbolji način pokazao da je Bosna (i Hercegovina) odavno korespondirala sa poznatim i priznatim naukovnim tradicijama islamske klasične epohe, a preko nje i sa naukovnim tradicijama drevne Grčke, Perzije itd. Drugo, objavljivanjem djela The Works in Logic by Bosniac Authors in Arabic profesor dr. Amir Ljubović je na sustavan način ponudio pregledan enciklopedijski priručnik klasične arapske logičke terminologije sa adekvatnim i općeprihvaćenim standardnim i naučno akceptiranim prijevodom na engleski jezik. Na ovom mjestu važno je preporučiti ovo Ljubovićevo djelo svima nama koji s arapskog ili, pak, s engleskog prevodimo studije i djela filozofskih, teoloških i logičkih tema i sadržaja. Izraslost i stasalost neke nauke (ili naučne discipline) najbolje se vidi kroz stasalost i razraslost njene terminologije. To pokazuje i Ljubovićeva knjiga The Works in Logic by Bosniac Authors in Arabic. ...

342

Ocjene i prikazi

Ima lijepih stvari u ovoj našoj tmurnoj i učmaloj bosanskoj stvarnosti. Jedna od lijepih stvari, jedan od lijepih događaja, jeste ovo djelo prof. Dr. Amira Ljubovića. Objavljivanjem The Works in Logic by Bosniac Authors in Arabic u izdanju renomiranog Brilla profesor Ljubović je podigao ugled i naših islamskih i naših orijentalističkih studija. Na tome mu treba odati priznanje i iskazati zahvalu, te tom zahvalom i priznanjem podstaći i sve druge da se predstave na svjetskim jezicima. Enes Karić

PRILOZI ZA ORIJENTALNU FILOLOGIJU 57/2007., Orijentalni intitut u Sarajevu, Sarajevo, 2008., str. 318.
Nastavljajući uspješan rad, Orijentalni institut je protekle godine izdao 57. broj Priloga za orijentalnu filologiju (POF) čime je za korak bliže značajnom jubileju 60. broju ovog godišnjaka. Ono što se već na samom početku nameće kao prvi dojam i što skreće pozornost, jeste internacionalni karakter časopisa. On nije samo formalan nego i stvaran. Osim na bosanskom radovi su pisani na engleskom i turskom, to znači da u njemu sarađuju i autori izvan naše regije. U eri opće globalizacije to i nije neka novina ili iznenađenje. No, mora se priznati da je to za jedan časopis ove vrste u Bosni i Hercegovini u ovom trenutku ipak nešto na što treba skrenuti pažnju. Potvrda je to da je POF kao časopis i dalje poznat i priznat, uprkos svim nedaćama što su ga pratile. Mnogi časopisi tog ranga izgubili su bitke za svoj opstanak ili kontinuirani izlazak, a vrlo su značajni za bosanskohercegovačku nauku. Ja ću navesti dva vrlo važna: GDI, GZM (i dr.), od kojih se prvi potpuno ugasio a drugi tek povremeno izlazi. To je veliki gubitak, posebno s aspekta rezultata koje su ti časopisi postigli u našoj historijskoj nauci. U tom kontekstu naprijed navedena činjenica potvrda je da se POF još uvijek prati u svijetu struke i nauke, da objavljivanje u njemu predstavlja prestiž, i nadasve to je priznanje samom časopisu. Naravno, želim podsjetiti da se u POF-u i ranije objavljivalo na raznim jezicima: engleskom, njemačkom, ruskom, francuskom, turskom. To znači da on samo nastavlja svoju staru tradiciju. POF je prepoznatljiv i jedinstven časopis na našim, ali i u regionalnim prostorima. On je profiliran kao časopis koji se bavi pitanjima kulturne baštine i povijesti naših krajeva u razdoblju osmanske vladavine. To donekle determinira njegovu sadržajnu koncepciju koja je postala tradicionalna. Prema tome, i ovaj broj je u tom duhu i želim ukazati na to da se i novi broj bavi sljedećim oblastima: 1. filologijom (dakle jezikom i književnošću), 2. historijom i diplomatikom, 3. islamskom umjetnošću, 4. kulturnom (arhitektonskom) baštinom. Naravno, ne treba zaboraviti ni neke druge sadržaje časopisa, uvjetovane različitim događajima ili pojavom publikacija POF-u bliske tematske i problemske naravi. Prema tome, pored navedenog ovaj broj ima još: in memoriam, prijevodi, osvrti (polemike), izvještaje sa skupova i kongresa i, naravno, prikaze.

344

Ocjene i prikazi

Praksa je da sjećanja na istaknute ličnosti u oblasti kojom se časopis bavi donosi na prvim stranicama. Ovaj put naše čitatelje upoznajemo sa životom i djelom saradnika POF-a rahmetli prof. dr. Bećira Džake, poznatog iraniste, profesora na Filozofskom fakultetu u Sarajevu i Muhameda Ždralovića, dugogodišnjeg rukovoditelja Orijentalne zbirke Arhiva Hrvatske akademije znanosti i umjetosti i profesora Islamske civilizacije na Filozofskom fakultetu Zagrebačkog sveučilišta. Ove priloge donose profesori Namir Karahalilović i Fehim Nametak. Ostatak predstavljanja podijelit ćemo u dva bloka, književno-jezički i historijski. Radove iz oblasti jezika i književnosti potpisuju univerzitetski profesori: dr. Ekrem Čaušević, ,,Upitne rečenice u turskom jeziku“, dr. Kerima Filan, ,,Osobitosti osmanskog jezika Mula Mustafe Bašeskije“, dr. Sabina Bakšić, ,,Pragmalingvistički aspekt nekih osmanskih dokumenata“. Ovi autori, kao i naslovi radova pokazuju slojevitost problematike u oblasti jezika, različite mogućnosti proučavanja određenih pitanja. Oni otvaraju one probleme kojima se ranije nije poklanjala pažnja i na taj način popunjavaju znanstvene praznine u nauci, bilo u oblasti lingvistike modernog ili osmansko-turskog jezika. Sama tematska šarolikost reflektira povijesnu evoluciju turskoga jezika, dinamičnost razvitka, ali i društvene i povijesne tokove, kao i samo društvo i njegovu slojevitost. Zato analiza jezika, bilo onoga kojim se služi Bašeskija bilo jezika osmanske diplomatičke građe, kako autori zaključuju, zorno pokazuje da je i kroz jezik moguće prepoznavati društvene slojeve, odnosno pripadnost pojedinim društvenim slojevima osmanskog društva. Dva su rada iz oblasti književnosti, jedan književno-historijske drugi književne naravi. Dr. Adnan Kadrić u svome radu „Ka narativnoj skici djela Povijest osvajanja Egipta 1517. godine bosanskog pjesnika Ali-bega Hercegovića Širija“ uvodi u ,,svijet bosanskog“ autora i potomka bosanske plemićke porodice Kosača, sina Ahmed-paše Hercegovića i unuka Stjepana Kosače. On je ujedno i potomak osmanskih sultana po ženskoj liniji. Kadrić daje temeljne informacije o obilježjima Širijeva jezika i stila, fabuli ovoga djela posvećenoga njegovom dajdži Selimu I. U naslovu „Kruženje čaše od Walida ibn Yazida do Zijaije Mostarca“ dr. Namir Karahalilović tretira pitanje širenja motiva iz jedne u druge književne tradicije kao i mogućnosti značenjskih transpozicija toga motiva. Radove historijske i kulturno-historijske naravi u ovom broju potpisuju: Hatidža Čar-Drnda, Mehmed Demiryurek, Rustem Bozer, Machiel Kiel, Alma Omanović-Veladžić, Tihomira Mršić.

Ocjene i prikazi

345

U tematskom pogledu tri su rada historijske naravi, jedan iz oblasti islamske umjetnosti, dva iz kulturne baštine. Vremenski okvir koji pokrivaju teme, također je veoma širok, i on u potpunosti, istina sa različitim stepenom zastupljenosti, pokriva cjelokupno osmansko razdoblje, od prvih godina do kraja osmanske uprave. Ohrabruje činjenica da nakon stanovite pauze u ovom broju ponovo imamo radove koji se odnose na kasno razdoblje osmanske vladavine. Moglo bi se reći da ovaj put oni dominiraju. Prvo je važno zbog činjenice da je taj period (19. stoljeće) barem kada se tiče osmanistike nekako danas zapostavljen. Drugo, da se određena pitanja iz 19. stoljeća aktueliziraju i na temelju osmanske arhivske građe, dakle da im se ne pristupa samo iz perspektive vanjskoga promatrača, nego i iznutra. Samo je tako moguće doći do cjelovitog suda o pojedinim događajima i procesima. Vrijeme ne dopušta elaboriranje svakog rada ponaosob, i stoga ćemo na neke samo informativno ukazati kao: ,,Kritobulov opis osmanske opsade Jajca 1464. godine’’, koji s grčkog izvornika preko francuskog dospijava i na naše jezičko podneblje u prijevodu Tihomire Mršić iz Zagreba, i drugi rad naslovljen ,,Kalaun Jusuf-pašina džamija u Maglaju, datum izgradanje i karakteristike“ iz pera Machiela Kiela. Jedan dio svakodnevnog života Sarajeva odslikava nam Alma Omanović-Veladžić u naslovu ,,Iz Sarajevske svakodnevice početkom 19. stoljeća (bračni ugovori 1800.-1810. godine)“. On je vrijedan pažnje ne samo po svojoj tematskoj suštini nego i po tome što je rađen na temelju voluminoznog djela Tarih-i Enveri (kod nas poznatijeg kao Kadićeva hronika) pisanog na osmanskoturskom jeziku. ,,Popis prihoda i rashoda vakufa u Foči od 1865. do 1874. godine“ rad je Hatidže Čar-Drnda, rad je rađen na prvorazrednom historijskom izvoru, sidžilu fočanskog kadiluka iz druge polovine 19. stoljeća. Takvih izvora, nažalost, do danas je sačuvan veoma mali broj. Važan je i stoga što se odnosi upravo na grad u kojemu je vakufska imovina doživjela u svojoj povijesti nezapamćenu devastaciju. On je jedan od rijetkih tragova o mnogim vakufima, o čijem nekadašnjem postojanju danas spoznaje možemo stjecati samo na temelju pisanih tragova o njima, istovremeno je i pečat protiv zaborava tih vakufa. Želim skrenuti posebnu pažnju na rad Mehmeda Demiryureka, pod naslovom Bosna Halkinin Istirhamati. Radi se jednoj predstavci, zamolbi, nekoj vrsti pritužbe ili žalbe Bošnjaka upućenoj sadriazamu 1875., dakle

346

Ocjene i prikazi

posljednjih godina osmanske uprave u Bosni. Riječ je o dokumentu, ponuđenom u tri varijante, rezimirani prijevod predstavke na turskom jeziku, transkribiranoj latiničnoj varijanti na osmanskoturskom i faksimilima samog izvornika. Prva zanimljivost na koju želim ukazati jeste da se originalan tekst ovoga dokumenta čuva u grčkom dijelu Kipra, (u Nikoziji), u Biblioteci rukopisa na turskom jeziku. Predstavka je osim uvoda podjeljena u 13 odjeljaka koji govore o problemima u zemljoradnji, teškim uvjetima privređivanja, nametima, stočarstvu, trgovini, ubiranju desetine, eksploataciji šuma, gradovima i njihovoj zapuštenosti, nenamjenskom trošenju gradskih prihoda, nepoštivanju propisa koji se odnose na uređenje gradova, zamjenskim porezima na nekadašnje timare, nepravilnostima kod izbora, putevima i mostovima, poteškoćama proisteklim iz nametanja poreza na ime nesluženja vojske za nemuslimane, potrebe njegovog prilagođavanja platežnim mogućnostima i sudstvu. Nema skoro ni jedan segment društvenog života koji ovim nije obuhvaćen. Želim podsjetiti da se u uvodnom dijelu predstavke, koju potpisuje preko 300 osoba, naglašava lojalnost državi, ali isto tako da se želi ukazati na realnost, probleme s kojima se stanovništvo susreće, potrebu otklanjanja slabosti, nezakonitosti i sl. Ustvari, predstavka nije ništa drugo nego dijagnoza slabosti sistema, korumpiranos činovnika. I to, naravno, kao što se iz samog teksta predstavke vidi, nije prva, što upućuje na ignorantski odnos državnog vrha prema zahtjevima. Ovaj dokument zorno pokazuje da je osmansko društvo klasno društvo, te da u interpretacijama treba polaziti od tih pretpostavki, da teškoće dijele svi podjednako, bili oni muslimani ili ne, ovisno o tome kom društvenom sloju pripadaju. To nameće potrebu da se napuste predrasude u kojima je konfesionalna pripadnost osnovni kriterij određivanja položaja, odnosno osnovni uzrok podređenog položaja, izvor diskrimina-cije, eksploatacije i sl. Naprosto, nije moguće generalizirati i stavljati znak jednakosti, raja – obespravljeni, tj. nemuslimani, a bogataši – privilegirani, tj. muslimani. Paradoks je u tome što su barem u Bosni većinu rajinskog sloja činili muslimani, ali se uvijek upravo tu naglašavala spomenuta formula. Svi naprijed istaknututi problemi podjednako su, dakle, pogađali i jedne i druge. Predstavkom se iskazuje solidarnost sa siromašnijim nemuslimanima, pokazuje briga o njima. Ovakva pitanja nužnim nameću potrebu većeg poklanjanja pažnje izučavanju pojedinih događaja i procesa iz osmanske perspektive, posebno

Ocjene i prikazi

347

burnog 19. stoljeća, koje u našoj historiografiji osmanske provenijencije mora dobiti više prostora. Aladin Husić

.

U knjizi je dat faksimil kopije Ahdname. koji sadrži 35 dokumenata. koji sadrži 10 dokumenata. Vođa ovog opsežnog projekta je direktor Državnog arhiva Republike Turske doc. Sadrži fotokopije originalnih dokumenata koji dokazuju da je osmanska vlast bila sposobna da pravedno i tolerantno upravlja društvom koje je živjelo na tri različita kontinenta. djelo je uređeno tako da je data fotokopija dokumenta na osmanskom jeziku.05. odnosno društvom sa različitim vjerskim.1478. koji se odnosi na zemlje Zapada i sadrži 17 dokumenata. drugi dio pod nazivom “Azilanti”.4. i povukao se sa prijestolja iste godine. sloboda ličnosti. vladao drugi put od 1451.) kojom se 28. mezhebskim i kulturnim identitetom. treći dio. Ankara. Dokumenti su podijeljeni u četiri cjeline. nacionalnim. godine. Prvi dokument u knjizi je Ahdnama sultana Mehmeda Fatiha (vladao 1444. (4.) spojio sa tekstom dokumenta što može stvoriti grešku. a nakon toga izložen je smisao i sadržaj teksta na turskom i engleskom jeziku. Başbakanlık Devlet Genel Müdürlüğü Osmanlı Arşivı Daire Başkanlığı. Radi opsežnosti i važnosti ovog projekta. dr. Što se tiče datuma nastanka Ahdname.C. pored slobodnog ispovijedanja njihove vjere. koji sadrži 28 dokumenata. ISNB: 975-19-3842-2 Tim stručnjaka zaposlenih u Arhivu za dokumente na osmanskom jeziku koji djeluje u okviru Državnog arhiva Republike Turske izdao je djelo Gökkubbe Altında Birlikte Yaşamak . te četvrti dio pod nazivom “Islamske zemlje”. maj. ali nije .belgelerin diliyle osmanlı hoşgörüsü (Živjeti zajedno pod istim nebeskim svodom – osmanska tolerancija dokazana dokumentima). Djelo je izdato u Ankari 2006.1463.T. godine Franjevcima u Bosni osigurava i garantira.-1481. 2006. potom njegova transkripcija. Djelo sadrži 367 stranica. i to: prvi dio pod nazivom “Tolerancija”. Yusuf Sarınay. nepovredivost imetka i života te slobodno kretanje i udruživanje. Gökkubbe Altında Birlikte Yaşamak .belgelerin diliyle osmanlı hoşgörüsü (Živjeti zajedno pod istim nebeskim svodom – osmanska tolerancija dokazana dokumentima). prepisivač je napisao samo 28. a prepisivač je datum prepisa muharrem 883.

-1839.-1861. Pošto ga je država ocijenila kao uspješnog diplomatu. zatražio je osmansko državljanstvo. te je on zatražio utočište u Osmanskom carstvu.1 Budući da se prvi dokumenat odnosi na naše prostore. koji je dobivao mjesečnu plaću od 5000 groša na toj poziciji.) zbog slobode ispoljavanja vjerskih osjećanja.. .) da se od stanovnika Smedreva ne uzima veći porez od onoga koliko je zakonom propisano. Naređeno je da se na dostojanstven način dočeka Muhamed-han kojeg je iranska država protjerala u Tabriz. ali da su ponovo uspostavljene naredbama sultana Abdulmedžida. U pismu se navodi da su katolici ovu vijest dočekali sa suzama radosnicama. navest ćemo primjer koliko se vodilo računa da se ne čini ništa što je na štetu podanika Osmanskog carstva. Dvojici članova srbijanskog senata koji nisu mogli izdržati ponašanje Knjaza Miloša (vladao od 1815. Savjetnik iranskog ambasadora u Istanbulu Mulkum-han. Još jedan dokument u ovoj cjelini odnosi se na pomoć sultana Abdulhamida II (vladao 1876-1909.6. (maju 1560.) izdao je ferman (naredbu) u mjesecu šabanu 967. Vjerovatno se misli na uglednu srbijansku porodicu Nedić. Edmiju Stanojeviću i Aleksandru Nadoviću2 određena je mjesečna plaća od 2500 groša. Drugi dokument je pismo pravoslavnih stanovnika sa područja Tuzle u Bosni kojim se zahvaljuju sultanu Abdulmedžidu (vladao 1839. dodijeljena mu je plaća od 6000 groša i čin drugog stepena. a 500 groša osmerici visokih uglednika iz Srbije koji su došli kasnije. koji nije teško naći.-1861.) prema njima dodijeljen je azil u Osmansko carstvo. Sedam dokumenata od ukupno 35 koliko sadrži dio o toleranciji odnosi se na Bosnu. U drugom dijelu knjige dokumentovani su zahtjevi za azil u Osmansku državu. 14/2_1-.350 Ocjene i prikazi napisao godinu. te je i nazvan “Azilanti”. 1 2 BOA. U jednom pismu koje je poslao nadbiskup katolika iz Bosne zahvaljuje se sultanu Abdulmedžidu (vladao 1839. kao i mjesečna plaća. Pored ovih nekoliko primjera koje smo naveli kao dokaz vjerske tolerancije. sa oduševljenjem smo prišli ovom djelu. Sultan Sulejman Veličanstveni (vladao 27. Düvel-i Ecnebiye Defteri. te da su privilegije koje je dao sultan Mehmed Fatih crkvama i manastrima skoro nestale. april 1520.) što je dopustio izgradnju 9 crkvi u Bosni.) jermenskoj patrijarhiji. Međutim izdavaču možemo zamjeriti što nije dao faksimil originala. septembar 1566.

izasla- . za nas je čast da budemo državljani Osmanske države. trgovine i mezheba. U ovom dijelu navodi se još jedan zanimljiv dokument o pomoći stradalnicima od požara u Americi. april 1520. Ustvari. U ovom dijelu se nalaze pisma osmanskih sultana upućena vladarima Zapadnih zemalja. kao i prema drugim sultanovim podanicima.” Posebnu pažnju privlači treći dio knjige koji govori o odnosu Osmanske države sa Zapadnim zemljama. Između pripadnika islama i Jermena su oduvijek postojali prijateljski odnosi.) za materijalnu pomoć u vrijeme velike gladi i oskudice. Ferman je izdao sultan Abdulahamid II (vladao 1876. te da je ovo djelo izašlo upravo u to vrijeme. Oni navode da su se za pomoć obraćali i drugim zemljama.) na molbu kraljeve majke da im pruži pomoć. ali da je ovaj humani gest osmanskog sultana primjer za sve evropske zemlje.-1909. a ovu vijest su prenijele sve američke novine. U sporazumu koji je zaključen između Abdulbaki-hana. Nakon ovog dokumenta navodi se i pismo stanovnika Irske i uglednika te zemlje u kojem se zahvaljuju sultanu Selimu II (vladao 1566. mi nećemo uzmicati od službe Osmanskoj vlasti. Amrički izaslanik se zahvalio na ovoj pomoći u ime svoje zemlje. a koji su se nastanili u Edirnama. svjedoci smo sultanove dobrote prema nama.).-1574. septembar 1566. Budući da je dugi niz godina vladala diplomatska netrpeljivost između Turske i Jermenije zbog optužbi da je Osmanska država počinila genocid nad Jermenima.-6. pismo predstavnika Jermena u kojem se izvinjavaju zbog zlodjela nekih pripadnika svog naroda predstavlja nesumnjivo važan dokument u ovom djelu. Unatoč riječima pojedinih buntovnika.-1560. U jednom od tih pisama sultan Sulejman Veličanstveni izražava svoje zadovoljstvo vladaru Francuske zbog poboljšanja odnosa između Francuske i Engleske.Ocjene i prikazi 351 U ovom djelu nalazi se kopija nekoliko listova iz popisa stanovništva sa imenima Jevreja koji su protjerani iz Španije i Portugala.) upućeno francuskom kralju Franji II (vladao 1559. a pomoć je iznosila 300 lira. U pismu se navodi: “Mi. U posljednjem dijelu koji dokumentuje odnose sa islamskim svijetom posebno mjesto zauzima kopija sporazuma između Irana i Osmanske države o međusobnoj saradnji u vezi s pitanjem hadžija. pripadnici Jermena. Sultan navodi da će im pružiti pomoć pod uvjetom da budu iskreni i dobronamjerni prema njemu kao što su to bili njihovi preci. zarobljenika. U ovom dijelu se navodi i pismo sultana Sulejmana Veličanstvenog (vladao 27.

godine navodi se: “Neka Iran osigura pristojnu nadoknadu iz državne blagajne za one koji idu na hadž i neka izda naredbu namjesnicima i sudijama na putu od Bagdada do Damaska da održavaju sigurnost puta. Neka iransko stanovništvo slijedi put Ehli-sunneta.7.4.1745 . Šejhu-l-islam Fejzullah Efendizade Mustafa-efendi bio je na ovoj dužnosti u vrijeme sultana Mahmuda I u periodu 13. pravednosti i humanosti osmanske vlasti. iako je mogao prikazati faksimile barem nekih poznatih originala.3.1736-4. trgovine i turizma. Neka ih niko ne uznemirava zbog njihove nošnje. jer ga mogu koristiti i oni koji ne znaju turski jezik. Pored toga.3. Neka se oslobode turski zarobljenici u Iranu. jer u prepisima uvijek postoji mogućnost da nastanu greške. Samira Osmanbegović-Bakšić 3 4 Yeğen Mehmed-paša je veliki vezir u vrijeme sultana Mahmuda I u periodu 19.352 Ocjene i prikazi nika iranskog šaha Nadira Bahadira.1739. Bez sumnje da prijevod na engleski jezik daje ovom djelu poseban značaj. novembra 1736. preporučuje se svim istraživačima historije.” Ovo djelo koje obiluje dokazima o toleranciji. vrijedno je spomenuti da može biti od koristi svima onima koji uče čitati osmanske dokumente. Neka se od robe kojom trguju trgovci iz ove dvije države ne uzima ništa više osim carine koja je zakonom određena. Neka se zabrani kupoprodaja iranskih zarobljenika u Istanbulu i neka se daju olakšice onim robovima koji se žele vratiti u svoju domovinu. jer je pored kopije originala navedena i transkripcija. Neka se tolerantno postupa prema muslimanima koji u Iran dolaze i prolaze radi hadža.1737-22. iranskih poslanika Mirze Ebulkasima i mule Alija Ekbera sa turskim vezirom Mehmed-pašom3 i šejhu-l-islamom Sejjidom Mustafa-efendijom4 koji je zaključen 4. Jedina zamjerka izdavaču ovog vrijednog djela je to što je u većini slučajeva koristio faksimile prepisa koje je posjedovao u svom arhivu.

.....99 Regesta of vasijjetnama in the Archive of Gazi Husrev-bey’s Library .............36 Aladin Husić: TEŠANJSKI VAKUFI ........... .......................................................................... 5 Three unpublished documents about Banjaluka’s Mutesellim and Muhafiz Ali-bey Grošić -contribution to the history of Banja Luka 1738-1740.....................64 Nusret Kujraković: VAKUF HUSEIN-KAPETANA GRADAŠČEVIĆA ........................................................ ..................s posebnim osvrtom na novčane vakufe ............................65 Waqf of Husein Kapetan Gradaščević ...............................143 Manuscripts of the Karadjoz-bey library in Mostar ............. .....................Prilog historiji Banje Luke 1738-1740...................................90 Azra Gadžo-Kasumović: REGESTE VASIJJETNAMA U ARHIVU GAZI HUSREV-BEGOVE BIBLIOTEKE .185 .With special emphasize on money based waqf ...142 Osman Lavić: RUKOPISI KARAĐOZ-BEGOVE BIBLIOTEKE U MOSTARU ................................................................................................ .................................................................159 Kerima Filan: SUFIJE I KADIZADELIJE U OTOMANSKOM SARAJEVU ..........41 Waqf of the town of Tešanj ..............163 Sufis and kadizadelis in Ottoman Sarajevo .......................................SADRŽAJ Haso Popara: TRI NEOBJAVLJENA DOKUMENTA O BANJALUČKOM MUTESELLIMU I MUHAFIZU ALI-BEGU GROŠIĆU ....................................................

............... vakif.....................................................................205 Medjmua of Bajram and Mehmed Kalaba from Sarajevo .............................................249 The elements of literary–linguistic koine in the oldest Alhamiado poem Hirvat turkisi (1588/1589) ............................a qadi of Sarajevo..........271 Munir Mujić: METONIMIJA U ARAPSKOJ STILISTICI .....Adnan Kadrić: VELIKI VEZIR I PJESNIK AHMED-PAŠA HERCEGOVIĆ U POETIZIRANIM HRONIKAMA NA OSMANSKOM JEZIKU (Prilog književnoj historiografiji) .............. Mulaibrahimoviću (Svircu) .........................................239 Documents about mufti of Gradačac hajji hafiz Ahmed ef..................................sarajevski kadija...................... calligrapher and bibliophile..................................273 Metonymy in Arabic stylistics . kaligraf i bibliofil ......................................................... vakif....)......248 Alen Kalajdžija: ELEMENTI KNJIŽEVNOJEZIČKE KOINE U NAJSTARIJOJ ALHAMIJADO PJESMI “HIRVAT TÜRKISI” (1588/1589.....286 .......................................................................... Mulaibrahimović (Svirac) .......................................187 The Great vezir and poet Ahmed-pasha Hercegović in poeticized chronicle on Ottoman language (Contribution to the historiography of the literature) .......................222 Ahmed Mehmedović: HADŽI HAFIZ MUHAMMED BAQI DŽINO-ZADE ...................236 Nusret Kujraković: DOKUMENTI O GRADAČAČKOM MUFTIJI hadži hafizu Ahmed-ef............225 Hadji hafiz Muhammed Baqi Džino-zade ..............................204 Mustafa Jahić: MEDŽMUA BAJRAMA I MEHMEDA KALABE IZ SARAJEVA ...

................. 2006......... (Ismet Bušatlić) ....... Ankara.... Brill... 349 ............. PERZIJSKIH I BOSANSKIH RUKOPISA Svezak šesnaesti............ 343 T......... 252 str.......334 Ocjene i prikazi GAZI HUSREV-BEGOVA BIBLIOTEKA U SARAJEVU.. Al-Furqan.......... 2008................ 2008. 339 PRILOZI ZA ORIJENTALNU FILOLOGIJU 57/2007..C..... XXXI + 784 + 13 faksimila + 12 strana arapskih prijevoda...................... (Aladin Husić) ............ Leiden and Boston...........................................299 Al-Gazalis treatment of Allah’s name in work of Al-Maq¥ad al-asnā fi šarõ ma‘ānī asmā’i-llāh al-õusnā .. The Works in Logic by Bosnian Authors in Arabic.. Orijentalni intitut u Sarajevu... (Enes Karić) ..........296 Indira Hadžić-Bogdanović: AL-ĠAZĀLĪJEVO TRETIRANJE ALLĀHOVIH IMENA U DJELU AL-MAQÔAD AL-ASNĀ FI ŠARÕ MA‘ĀNĪ ASMĀ’ I-LLĀH AL-ÕUSNĀ. str.... 318............. London – Sarajevo.............belgelerin diliyle osmanlı hoşgörüsü (Živjeti zajedno pod istim nebeskim svodom – osmanska tolerancija dokazana dokumentima)... 1429/2008.......... Fondacija za islamsko naslijeđe – Rijaset Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini...Azra Kantardžić: FOND KNJIGA NA EVROPSKIM JEZICIMA U GAZI HUSREV-BEGOVOJ BIBLIOTECI ... 335 LJUBOVIĆEVO AFIRMIRANJE KLASIČNE BOSANSKE NAUČNE SLAVE Amir Ljubović.........................................287 The Collection of books in European languages in the Gazi Husrev-bey’s Library ................ Gökkubbe Altında Birlikte Yaşamak ......... Obradio Haso Popara... ISNB: 975-19-3842-2 (Samira Osmanbegović-Bakšić) .......... Sarajevo........ Başbakanlık Devlet Genel Müdürlüğü Osmanlı Arşivı Daire Başkanlığı...... izd..... TURSKIH............................ KATALOG ARAPSKIH..............