... dvadeseto stolje e ima samo jednu elju, da to prije stige u dvadeset i prvo...

Umberto Szabo

DEVETNAESTO STOLJE E UMJETNOST U ZNAKU PROMJENA

ROMANTIZAM 1820 1850. Romantizam (engl. romanticism, franc. romantisme, njem. Romantik, tal. romanticismo). Sazrijevanje po inje u drugoj polovici 18. stolje a u predromantizmu, a retardirani oblici traju do druge polovice 20. st. u postromantizmu. Oko 1800. ova oznaka dobiva ire zna enje te se primjenjuje knji evnosti i slikarstva. Romanti an tada postaje sinonim za antiracionalno, antiklasi no i antiklasicisti ko te ozna ava nova estetska mjerila novog gra anskog dru tva. Tok sazrijevanja razli it je u pojedinim zemljama i odgovara njihovim stupnjevima dru tveno ekonomskog razvoja posebno zna enje u razvoju romantizma imaju Engleska, Francuska i Njema ka. Predromantizam u Engleskoj javlja se zahvaljuju i zavr enoj politi koj 17. st. i ekonomskoj 18. st. gra anskoj revoluciji ideolo ki i umjetni ki odraz ekonomskog liberalizma. Zajedni ko cijelom pokretu; dominacija osje aja i imaginacije nad razumskim (senzibilnost esto degenerira u sentimentalnost). Nostalgije se puno puta zavr avaju te kim krizama i odvode protagonista u preranu smrt. Op e stanje nespokojstva i nezadovoljstva (Goetheov Werther i dr. junaci) mo e se povu i paralela sa stanjem pred I. i II. svr. i kasnije u doba kriza, dubok osje aj za prirodu, religioznost usmjerena ka misticizmu, nagla en individualizam tra enje osobne slobode za umjetnika i njegov rad, nacionalizam. Razo aranje u revoluciju, strah, negiranje stvarnosti, inspiracija bijegom u pro lost Srednji vijek ili utopija, orijentalizam i egzotizam u nestvarnu i nepostoje u idilu ladanjskog ivota. Romantizam se javlja u knji evnosti, glazbi, osobito u slikarstvu, a ozna ava prekid tradicije jedinstvenog stila. Umjetnost se individualizira klju no za 20. st., svaki umjetnik samostalno rje ava probleme izraza. Od romantizma nadalje nem vi e a stilova - samo mode koje kratko traju. Na elo romantizma "l'art pour l'art". Romantizam nije stil ve POKRET (po nazorima na svijet). Traje do 1850. godi-ne, a negdje i du e (u zemljama srednje Europe - u Hrvatskoj do kraja vladavine Khuena Hedervarija; u e koj, Poljskoj i Njema koj do ujedinjenja pod Bismarckom 1870). Nacionalni romantizam je izraz politi ke volje za ujedinjenjem!!! U romantizmu je stvoren pojam odba enog, ukletog umjetnika (Baudelaire, Rimbauld) to e se u 20. st. pretvoriti u alijenaciju. Otu eni umjetnik i jednako otu eni promatra djela. Jedino slikarstvo je revolucionariziralo likovni izraz i moglo ostvariti program romantizma. estetiku slikarstva r. je formulirao Stedhal 1817 Povijest talijanskog slikarstva. Tra i unutra nju ivost i izra ajnost, senzibilnost, slobodu kompozicije, sna nu boju dopunjenu igrom svjetla i sjene. Baudleaire definira r. kao izraz koji ne inzistira ni na biranju sadr aja, ni egzaktnoj istini ve u na inu osje anja .

Inovacija je ravnopravnost svih motiva i tema. Pejza se afirmira kao samostalna tema bez uklapanja figure. Slikanje same prirode intimno ili pateti no izra ava stanje du e samog slikara. Klasicisti se bave stabilnim to kama u prirodi, a r. nestabilnima. U toj suprotnosti javlja se estok sukob izme u preostalih klasicista (Ingres) pobornika crte a i romanti ara (Delacroix) pobornika boje. Mogu nost izra avanja grotesknog pa i ru nog isto e se dalje razviti u 20. st., pogodovala je razvitku karikature. Theodore GERICAULT Preta a je romantizma, po mnogima rodona elnik, a mo e se ozna iti kao kasni klasicist pa ak i prethodnik realizma. Eugene DELACROIX Orijentalizam, Renoir se divio slici Al irske ene u Haremu. Cjeline slika organizira unutar sumarno i dinami no pokrenutih kompozicijskih shema, iroki planovi jakih boja izmjenjuju se kontrastima, zasjenjene i tamne povr ine sugeriraju atmosferu dubine puna iluzija prostora na slici. Svoje spoznaje o boji sa eo je u tvrdnji: slika mora biti sve anost za o .i Kolorizam masa, plastika i forma, ali prije svega boja Boje su stupnjevane (topli i hladni tonovi). Sukob Ingresa i Delacroixa (stroga kola, ista linija i klasi na kompozicija vs. boja koja na temelju imaginacije gradi sliku; "treba kopirati ono to se vidi" vs. "ispred prirode je imaginacija, ona sila koja stvara sliku"). Delacroix smatra da slikar koji nije kolorist nije slikar te da "Slika mora biti sve anost za o i!- sukobi u 20. st. Delacroix je praotac modernih likovnih ideja, a njegov utjecaj se preko Maneta prenosi dalje. Theodore CHASSERIAU - poku ava stvoriti gra anski ukus u vrijeme II. Carstva. Dolaskom Napoleona III. na vlast (1851 71.) tako je stvoren ukus salonskog slikarstva, tj. akademski realizam. Bitan je sadr aj slike koji odra ava gra anski ukus akademski realizam u slikarstvu, historicizam u arhitekturi; ure enje stanova barokizirani namje taj, pli ani tapeti sa zlatnim bordurama; rasko ne haljine. Sve ovo opisuje i Balsac u svojim romanima. Engleski rani romantizam Po etak 19. st. obilje en je revolucionarnim razvojem pejza nog slikarstva. Constable i Turner prethodni su impresionista. Isti e se fantasti ni vizionar William Blake predstavnik ranog romantizma pro et misticizmom on se svojom spontanom fantazijom i nekonvencionalnim izrazom svrstava u red velikih ekscentrika Romantinu struju zastupa i vicarac J. H. Fssli. Bratstvo Prerafaelita opsjednuti religioznio u dali su pe at cijeloj drugoj polovici 19. st. itd Johann Heinrich FSSLI Po svom smislu za grotesknost karikature! fantasti nost i halucinacije jedan je od prete a romantizma pa i nadrealizma. Ko mar... William BLAKE negira tradiciju, fantasti ni je vizionar, predstavnik ranog romantizma pro etog misticizmom. Zanosi se istom linijom, njegova djela u opreci su s racionalizmom 18. st. Pokreta umjetni kog rada za njega je inspiracija ili imaginacija; priroda mojih djela je vizionarna ili imaginativna. Blake i Fssli slobodno interpretiraju razli ite motive (Biblija, Apokalipsa, fatazmagorijska bi a) sa izrazitom sklono u ka fantasti nom. Kroz razli ite motive stva-

raju osobnu simboliku (kasnije simbolizam, odraz i u secesiji, neosimbolizmu, nadrealizmu, magi nom realizmu 20. st. ). Ugledaju se na slikarstvo kasne renesanse (Michelangelo). John CONSTABLE Odbacuje konvencionalan atelijerski na in kole i primjenjuje svje e i ive skale boja a atmosferi daje prozra nost i sjaj. Nastoji slikarski ostvariti fenomene treperenja i refleksije u kasnijem razdoblju primjenjuje tehniku nano enja istih boja u iroko naba enim potezima, a povr ine ne zagla uje. Po shva anju i metodi nagovje tava pojavu impresionizma. Prvi je postavio svoj salak pred pejza tvrdi da nikada dva dana niti dva sata nisu ista. promatra stvarnost okom impresionista. Rodona elnik je engleskih pejza ista i prete a barbizonske kole. Preko njih djeluje na itav razvoj europskog pejza nog slikarstva. Joseph Mallord William TURNER radovi tre e faze razgaraju se u vatrometu boja. Turnerova paleta postaje sve svijetlija, boje intenzivnije, a deskripcija se gubi u isklju ivo koloristi koj interpretaciji motiva i atmosfere Bojni brod Temeraire 1839. Turner se pri tome slu i istim i nemije anim bojama bijela, uta, svijetlo-modra, ru i asta. Slike postaju vizije jarkog blje tavila dana ili suptilnog treperenja sumraka Svijetlo i boja, Sjena i tama 1843. Ki a, para i brzina 1844 Turner donosi apoteozu stroja vjesnika novog vreme-na (futuristi po etkom 20. st.). Most je dan u skra enju (kao i u Mnchovu Kriku), u dijagonali koja stvara osje aj napetosti i dramati nosti. Impresioniste je privukla njegova impresija prostora u magli i ki i. Bavi se specifi nim svjetlosnim efektima: prodorom sun eva svjetla kroz maglu ili oblake, umjetnim svjetlom (po ar ili vatra), vatrom, dimom, maglom. Slika brzo i sumarno. Njegov opus najavljuje modernitet 20. stolje a. Njema ka Za razliku od engleske op injenosti prirodom, na slikama prirode u Njema koj odra avaju se stanja duha, stanja psihe (nostalgija, usamljenost). U Njema koj je gra anski sloj u lo ijoj poziciji od onog u Engleskoj i Francuskoj - iako se bave slobodnim zanimanjima, gra ani su jo uvijek pod feudalnom vla u. Opsjednutost prirodom dio je njema ke tradicije, ona je prisutna u starim germanskim mitovima (npr. katedrala u Ulmu opona a jelu, a zvonici su imali simboliku ume). uma je nepregledan, tajnovit i misti an prostor koji omogu uje prikazivanje duhovnih stanja. Proboji svjetla u umu simboliziraju radost ili tugu. Nijemci gaje osje aj strahopo tovanja prema Alpama planine su stra na, ali i sudbonosna mjesta. U Schwarzwaldu se planine isprepli u sa umama. Mo vara je prijete i prostor, a rijeka na slici simbol je Rajne. Tema opsjednutosti prirodom javlja se i u ekspresionizmu 20. stolje a (Nolde, Marc, Kandinsky - faza Plavog jaha a). To je zapravo romantizam 20. stolje a. Caspar David FRIEDRICH - Putnik nad morem magle interesantne parlele kasnije.

NAZARENCI 1809. u Be u Lukasbund po uzoru na srednjovjekovne bratov tine: F. Overbeck, Franzom Pforrom, Peter Cornelius, J.A. Koch, Carl Philip Fohr, Julius Schnor von Carolsfeld, Joseph Frich i Phillip Veit. panjolska Francisco Jose de GOYA Y LUCIENTES ne mo e se ubrojiti u odre eni stil spaja ostvarenja panjolskog baroka i rokokoa, ali otvara i probleme slikarstva romantizma. Koristi tonsko i koloristi ko izra avanje, slobodni potez koji ne robuje formi, koristi odnose svjetlo/sjena da bi istaknuo dramatiku, uvodi modernu slobodu interpretacije. Elementi njegova djela imanentni romantizmu su: nagla eni osje aj za tragi no, suosje anje s ljudskim strahotama, vezanost za pu ku tradiciju ( aranje, strah od mraka). 1860. godine Manet je otkrio njegovo slikarstvo koje od tog trena odre uje tok umjetnosti 19. stolje a. 2. svibanj (prikaz pobune) i 3. svibanj (no no strijeljanje), koje su utjecale na slikarstvo francuskog romantizma, ali i na cijelu francusku umjetnost i za razvoj Delacroixa. One anticipiraju mnoge druge slike (Pokolj na Hiosu, Sloboda vodi narod). 3. svibanj stupnjevanje u asa smrti (i ekivanje smrti, umiru i i mrtvi). Izvor svjetlosti je pobunjenik koji predstavlja borca za ljudsku slobodu, a vojnici su bez lica sila smrti koja nema ljudski oblik (opozicija humanog u nehumanog). Picasso; Koreja 1951. Gola Maya, 1805 ovo je prvi put u europskom slikarstvu da je ensko tijelo prikazano ivo i po eljno, a ne kao idealizirani lik - zato je ovo moderna slika. Oko 1800. do 1810. bakropisu, etiri ciklusa: teme vezane uz duhovni ivot panjo-lskog gra anina sa strahovima, zebnjama, ru nim i erotskim scenama koje se otima-ju realisti kom konceptu - fantazmagori ne vizije kapricosi, tj. vizije snova > zna ajni generator snovitih vizija 2. polovine 19. stolje a. y Borbe s bikovima > najzna ajniji prikazi koride ikada napravljeni y Strahote rata - prikazi rata za oslobo enje puni ratnih surovost, ali ne kao opisi ve kao ekstrakti zbivanja > najbolji antiratni prikazi y Disparates - narodne poslovice panjolske "pituras negras". U kasnijoj se fazi on razo arava i po inje slikati dramati ne kompozicije vezane uz fantastiku, fantaziju, vizije narodnih pri a i predaja. Sve to postoji u narodu kao jeza koja se krije samo u snovima javlja se na Goyinim djelima - fantastika, uvjerljivost, deformacija lica kojoj potencira viziju (ova deformacija najavljuje ekspresionizam). Svojom zadnjom fazom (1815 30.) Goya je nadrastao Delacroixov romantizam - politi ke, povijesne i egzoti ne teme. Saturn jede svoju djecu, 1820./30.-ih U starosti Goya slika stra ne vizije koje su poslu ile kao uzor ekspresionistima 20. stolje a, ali i simbolistima 19. stolje a. Pasteli koji u svim elementima anticipiraju impresionizam. Bez Goye ne bi bilo moderne umjetnosti kakvu danas poznajemo.

REALIZAM Likovno ideolo ka orjentacija u umjetnosti prvih desetlje a druge pol. 19. st. najvi e je prisutan u slikarstvu i grafici, a manje u kiparstvu. U filozofiji realizam je pravac koji tvrdi da svijet postoji neovisno o svijesti i da ga spoznajemo onakvim kakav jest. Kao likovni program u prvom redu javlja se Francuskoj, a tek desetak godina kasnije dolazi i u Njema koj. U perifernim zemljama europskog likovnog izraza prisutan je samo kao metoda oblikovanja, a ne kao likovna orijentacija. Pojava programatskog realizma u Francuskoj uvjetovan je umjetni kim, politikim i socijalnim zbivanjima protest protiv poplave romantizma, izra avanje suprotnosti mecenatskom 2. Carstvu Napoleona III. dr ava se puno petlja u umj. i larpurlatizmom, podr ka kratkotrajnoj Komuni. G. Courbet koji je 1855. godine na Svjetskoj izlo bi u Parizu izlagao u vlastitoj re iji jer njegova djela nisu bila prihva ena me u slu bene izlo ke (Pavillon du Realisme). Time pokazuje distancu od priznate umjetnosti kasnije to ba tiniti eksperimentalna umj. On je rekao: "Realizam je bez ideala (suprotan idealizmu romantizma) i bez religije". Njemu je tehnika bila va nija od sadr aja slike. Champfleury 1857. daje jednu definiciju novog izraza; "Realizam je suprotnost idealizmu, reproduciranje stvari onakve kakve jesu, bez nastojanja da se aktivno u umj. du e uljep aju, predo avanje isklju ivo onog to umj. vidi. U skulpturi ekvivalent slikarskih ostvarenja daju Jules Dalou, J. B. Carpeaux, Auguste Rodin u ranoj fazi, a najdosljednije Constantin Meunier. Unato nepovezanosti postavljenih na ela i likovnih realizacija, to razdoblje je prijelaz izme u romantizma i impresonizma, jedna je od najzna ajnijih pojava u pov. umj. Svi kasniji smjerovi koji u svom nazivu nose oznaku realizam - nadrealizam, socrealizam, konformisti ki akademski realizam vi e su udaljeni od principa Proudhona i Champfleurya nego Courbet. Plenerizam Camille COROT Problem osvjetljenja razra ivati e do kraja ivota. Na isto e biti koncentrirani glavni slik. pokreti njegova vremena barbizonci, impresionizam. Za svoje je slikarstvo rekao: "Treba uvijek najprije vidjeti velike mase poluotvorenim o ima, a ako elim vidjeti detalje sklopim o i potpuno". Corot je prvi impresionist jer njegova je fluidna atmosfera impresionisti ka - on je otac impresionista. Corot je uglavnom poznat po svojim pejza ima, no tajno je slikao m male slike. Ova su djela osvanula 1909. godine na Salon d'Automne i fascinirale Degasa, a kasnije i kubiste i Braquea. y Barbizonci - koriste tonska rje enja i ukidaju dominaciju linije. Nadalje, bitna im je razlika izme u svjetla i sjene, od crte a na valer. Charles - Francois DAUBIGNY koristi realisti ne tonove, a boja mu je najva niji element. Prvi je koji u tople tonove barbizonaca uvodi i hladne boje. 1857. dao je izgraditi brod (Le Bottin) sa malom kabinom u kojoj je bio njegov studio u kojem je slikao svoje "impresije" ivota, dok je plovio Sienom ili Oisom. Tako je Corotovu

ideju slikanja na otvorenom doveo do ekstrema, a petnaestak godina kasnije isto je uradio i Monet. Gustave COURBET utje e na impresioniste E. Degas, A Renoir. Njegovo sintetiziranje volumena anticipira Cezannea. Jako djeluje na slikare mnchenskog kruga Thoma, Leibl, Trbner, a preko njih i na generacije mla ih pa i hrvatskih slikara koji su se kolovali u tom krugu. Po Ljubi Babi u; najranije slike Crn i a Djevoj ica, a jo vi e Ra i , Kraljevi i Beci oni su bili u enici H. Habermanna. Jedan od najboljih realista u Njema koj. Courbet sputan materijalnom iluzijom poistovje uje realizam izricanja sa realizmom motiva i time postaje rob modela, tj. stvarnosti. Manet i impresionisti polaze od njegova kreda: "Imaginacija slu i pronala enju izraza za ono to postoji." Atelijer - realna alegorija, 1855. Sahrana u Ornansu, to djelo; prvi eksperiment oblika koji su antiteza realizma. Izvor rijeke Loue izrazito krupni plan, izgled fotografskog detalja. Sli nost s fotografijama Daguerrea i Talbota. Courbet eksperimentira cijeli ivot morski pejza i 60 ih. Valovi, Izvor ivota, 1866. skandal. Na Courbetov realizam se oslanjaju T. Ribot (tamna paleta kao Courbetova, utjecao je na Maneta), H Fantin Latour, impresionisti (Degas, Renoire, Cezanne), cijele grupe njema kih umjetnika, a utje e i na belgijske slikare. U Mnchenu susre e mladoga Liebla koji stvara krug slikara koji se oslanjaju na Courbeta. Me u njima su i Ra i , Kraljevi , Beci i Crn i . Honore DAUMIER - fiksirao je upljoglave monarhe, korumpirane politi are, gramzive kapitaliste podmitljivu pravdu... za sva vremena. Trebao se razviti impresionizam da bi mu pravilno ocjenili paletu, trebao se desiti I. s.v.r. da osjete politi ku notu njegova djela, i II.s.v.r. da se vidi kako je jo uvijek atraktivan. Njegovo djelo i danas pokazuje to se de ava i da umj. treba biti politi ki tendenciozna zna ajna osobina 20. st. Najzna ajniji list koji dokumentira vrijeme u kojem ivi je onaj s prikazom vojnika koji ubijaju gra anina u njegovoj ku i. Vagon tre e klase, 1862. Daumier se ne mo e ba definirati kao realist jer ga ne zanima opipljiva povr ina stvarnosti, ve njen emocionalni smisao. Prikazao je moderno ljudsko stanje - usamljenu gomilu (svatko od putnika je u svojim mislima). San izumitelja pu ke sa iglom za paljenje, 1866. litografija anticipira kasnije prikazivanje rata u 20. st. + Kiparstvo. Eugene Louis BOU(I)DIN - prethodnik je impresionizma i utje e na mladoga Moneta izjavio je da samo Bouidinu zahvaljuje to je postao slikar. Wilhelm LEIBL Courbeta (25.g. stariji), i on su paralelne pojave po shva anju i usmjerenosti. Ima golem utjecaj; u mnchenskoj akademiji M. Munkacsy prenosi njegov utjecaj na Liebermanna i Uhdea. Posredno tj utjecaj ire i Gyzis i rani Habermann. Kroz Gyzisovu klasu taj utjecaj doti e ranog M. C. Crn i a Djevoj ica. Najvaniji utjecaj je kroz Habermannovu klasu gdje se izme u 1903. i 1913. formira trojka tzv. Hrvatske kole; Ra i , Kraljevi i Beci .

PRERAFAELITI 1848 1853. grupa engleskih slikara i pjesnika koju su kao bratstvo osnovali 1848. D. G. Rosetti, W.H.Hunt i J. E. Millais. Otklon od suvremenog vid je romantizma. Inspiriraju se Blakeovim slikarstvom, a utje u na engleske slikare 2. polovine 19. stolje a, te na paralelni francuski i njema ki simbolizam i na neoprerafaelite. Edouard MANET - Slikam ono to je vidim, a ne slikam ono to se drugima svi a da gledaju. Povr ine od svjetla i boje, bojene mrlje. Svjetlo ne pada sa strane ve od naprijed. Izazvao je niz skandala osobito; Doru ak na travi 1863. i Olimpija 1865. po tom je vrlo moderan, avangarde su sklone skandalima. Njegov utjecaj na svjetsku umj. je golem. Od presudnog je zna aja i za razvoj hrv. slik.; Ra i , Kraljevi , Beci . oni su vrsto vezani za prvu fazu Maneta. Na in slikanja smatran ve om sramotom od teme. Napravo je korak ka utv ir vanju slike kao dvodimenzionalne povr ine. Olimpija veliki skandal. Gleda promatraa bez sentimentalnoga. Put u panjolsku utjecaj Velasqueza i Goye ohrabruju ga u impresionisti kom na inu slikanja. Trke u Longschampu urno skicirane, apstraktne bojane mrlje. Portret Emila Zole interijer oddsje en na rubovima, sporedni elementi slike nisu bili u perspektivi kubizam. Utjecaj isto ne umjetnosti. Ima dodira s impesionistima Pisaro, Monet, Sisley i njihov je duhovni vo a. IMPRESIONIZAM Franc. impression dojam, utisak.. Smjer u fra. umj. koji se javlja 1860 ih i dominira posljednjim desetlje ima 19. i po . 20. st. Proizlazi iz dru tvenih okvira i duhovne klime Drugog Carstva i Tre e Republike ima specifi na obilje ja; senzualni odnos prema realnosti, hedonisti ka te nja za motivima koji su individualni i trenutni - usmjerenost impresionisti kih slika na vizualno momentalno i slu ajno odrazilo se duhovno stanje gra anstva potkraj 19. st. ; usporedi s 20. st! Ve je tijekom romantizma bilo proklamirano na elo slobodnog, individualnog stvaranja koje e preko realizma i impresionizma dokraj iti akademsko slikarstvo optere eno klasi nim motivima i tradicionalnim pravilima tonskog slikanja. Poku avaju reproducirati svijet kakav su vidjeli. Ve realisti shva aju da realnost ne le i u prirodi prikaza ve u promatra evom oku. Kraj je velike tredicije realisit kog slikarstva. Borba naziva ve od njih. Ve su Courbet i Manet zapo eli slikanje neposrednim promatranjem i fiksiranjem sada njosti koja izmi e. Da bi se to postiglo napu tali su atelje i slikali plenair ranije su to radili Corot i Courbet, ali su slike dovr avali u ateljeu. Edouard Manet je svojim djelima Doru ak na travi i Olimpija prekinuo s tradicionalnim slikarstvom svjetla i sjene i zapo eo je slikati plo nim svjetlom graditi sliku velikim svijetlim plohama. Zgrozio je javnost svojim arenilom i ivim tonovima koji su potsje ali na mrlje. Impresionizam je kraj renesansne tradicije iluzonisti kog realizma i po etak ispitivanja ekspresivne boje, kubizma i apstrakcije u 20. st. Umjetnost impresionizma je u prvom redu urbana. Manetov na in odu evio je grupu mladih slobodoumnih ljudi koji su se htjeli osloboditi krutih pravila tradicije i koji su u Manetu vidjeli za etnika borbe protiv
8

suvremene banalnosti. Centar njihovih sastanaka bio je Cafe Guerbois u Parizu 1874. zajedni ki nastupaju vlastitom izlo bom u prostorijama fotografa Nadara na Boulevard des Capucines 35. Me u tridesetoricom slikara posebno mjesto su zauzeli; y Claude Monet 1840 1926 y Camille Pissarro 1830 1903. y Edgar Degas 1834 1917. y Alfred Sisley 1839 1899. . Impresionizam je ANALITI AN! y Pierre Auguste Renoir 1841 1919. y Berthe Morisot 1841 1895. y Paul Cezanne 1839 1906. y Armand Guillaumin 1841 1927. Nisu imali zajedni ko ime. Theodore Duret nazvao ih je prijatelji Maneta. urnalist Louis Leroy u asopisu Le Charivari ih je podrugljivo nazvao impresionistima prema Monetovoj slici Impression, soleil levant Impresija, izlazak sunca. To je postalo popularno, a kasnije su prihvatili i sami umjetnici. Impresionisti su slikali fluidnu trenuta nost nastoje i predmetima fiksirati treperenje zrake svjetla (A NE OBRATNO!) i istaknuti pikturalno zan enje tog svjetla. Slikani sadr aj je samo u inak svjetla koji ono ostavlja u tom trenutku.. U prvi plan dolaze trenutni sada nji utisci boje i svjetla, a predmet ima sekundarno zna enje. Zapostavlja se pecizan crte i stati na struktura oblika. Preferira se prikazivanje prolaznih momenata pokreta i gibanja; futurizam, kubizam... Svaki motiv sada postaje jednako vrijedan vizija mu odre uje vrijednost. Slikar na brzinu hvata promjenjiv trenutak (SLI NOST S FOTOGRAFIJOM!) on postaje reporter i vi e je improvizator. postavlja na platno mrlje (spektar) od sedam istih boja, jednu do druge, i daje de se pojedina en zrake svake boje mje saju u oku gledaoca kade se ovaj udalji na primjerenu udaljenost Takav smion na in suprotan svemu ranijem izazvao je buru negodovanja konzervativaca skandali... Prvu fazu impersionizma predstavljaju djela Maneta koji ostaje dijelom vezan za panjolske tradicije, Monet i Pissarro su najdosljediniji. Ostali su ostvarili specifi ne varijante. Renoire i Cezanne nadasti e impresionizam nastoje i ga sa eti u vr u formu. No dok se Renoir predaje instinktu Cezanne tra i sintezu njegova formula Sve se u prirodi da svesti na unj, prizmu i valjak do i e do kona nog izra aja u kubizmu. Impreionizam je imao i negativnih posljedica svojim analiti kim nastupom rastvorio je oblik i eliminirao osj eaj taktilnoga vizija ne zahva a u dubinu. Metodi ka analiza i znanstvena formulacija, u inila je od imepresionizma jednu vrstu velikog eksperimenta. S njime po inje ekrsperimentiranje, s druge strane sam impresionizam postaje tradicija - do amaterizma i diletantizma. Claude Monet - pod jakim je utjecajem E. Maneta i Courbeta. Slika iste motive u razli ita godi nja doba i serije istog motiva u razli ita doba dana; serija rouenske katedrale, serije jablanova. vodi multiplikatu u 20. st. Slika lopo e tih osam panoa pokazuje granice dosljednog impresionista i otkriva ono to impresionizam nije mogao izvesti Umjesto velike sinteze nastala je virtuazna suma; zbroj ara, odljeva i preljeva.
9

Nije mogao sazdati monumentalost previ e je analiti an. Potpuno izbjegava crne i tamne tonove. Isti e fakturu. Impresija, ra anje sunca, Most u Argenteuilu. Camile Jacob PISSARRO - pod stranim utjecajima. Kod impresionist postoji slu aj da su oni me usobno utjecali jedan na drugog da bi svaki pojedina no izgrdio svoju osobost. Pissarro je suprotan on je uvjek prihva ao nove utjecaje izmjenjuju i ih sa starima. Strane utjecaje bolje re eno motive i oblkie u 20. st. e koristiti puno umj. ugra u i ih namjerno i vidljivo u svoja djela! Prvo je pod utjecajem Corota, zatim slijedi Courbeta i izla e na Salonu pejza e u smislu njegovih ideja. Poslje je pod utjecajem J. F. Milleta i slika jedanke selja ke likove dodu e, bez patosa i jasnog crte a. 1881. napu t ipresionisti ki na in i pribli ava se Gauguinu, a 1886. se potpuno priklanja Seuratovom pointilizmu i postaje pobornik neoimpresi-onsta.. Pierre Auguste RENOIR postupno se kod njega ukr tavaju tonka i po etna impresionisti ka shva anja Lo a 1874. Pod utjecajem Maneta i Moneta potpuno odbacuje tonsko slikanje i pribli ava se impresionistima Le Moulin de la galette 1876. i s njima izla e. U daljnjem razvoju sve vi e napu ta impresionisti ki na in svjetlih boja, a glavni cilj mu postaje komponiranje formi vrstih kontura. Oko 1890. ulazi u novu fazu tzv. nacree sedefna. studira prirodu. Zdravlje mu je sve lo ije, ruka mu je potpuno oduzeta, ali radi tako da mu ve u kist za ruku. Slikar figure i kolorist. Tri kupa ice, Akt na suncu. Edgar Germain Hilaire DEGAS - otkriva ljepotu japanskog vi ebojnog drvoreza Hokusai, Utamaro i u njihovim radovima tra i odnos linije i boje. Kad su se pojavili impresionisti Degas im se priklju uje i izla e s njeima 1874. i 1877., ali zadr ava samostalnost. Poku aj da se trenutak fiksira.. U svim slikarskim tehnikama i u grafici ostavio je opus koji e utjecati na druge. Direktnih u enika nema sljedbenicima se smatraju Tolouse Lautrec i J. L. Forain pokret. Crta , konji i ljudi su mu osnovni interes + kazali te. Ima osje aj za apstraktnu formu i boju. Pod jakim je utjecajem japanske grafike koju je prou io. Bio je i fotograf korisiti je kao predlo ak: Opera promatrana iz baletne lo e. Balerine vje baju, Spartanski maldi i i djevojke NEOIMPRESIONIZAM Franc. neo impressionnisme je pokret ije se nastajanje i razvoj vezuje za susret fancuskih slikara u Salonu nezavisnih umjetnika ( Salon des Indenpendants Salon odbijenih) u Parizu 1884. Naziv su pripadnici pokreta uzeli iz po tovanja prema svojim prethodnicima impresionistima. Prvi ga je u literaturi upotrijebio Felix Feneon u bruxeleskoj reviji LArt moderne 19. 9. 1886., a definitivno je ovaj termin utvrdio u svojoj studiji Le Neo impressionnisme 1887. Neoimpresionizmu su prethodila zna ajna prou avanja Davida Suttera objavljena u reviji LArt o fenomenima vida koja donose zna ajne zaklju ke o povezanosti zananosti i umjetnosti. Eksperimenti fizi ara Hermanna Helmholtza i Edouarda Rooda ( psihologija i fiziologija vida, analiza svjetlosti i boje ) upotpunili su djelo fizi ara Michela Eugenea Chevreula La loi du contraste simultane des couleurs 1839. na jem pronalasku se bazira slikarski postupak impresionizma.

10

Neoimpresionizam je pravac koji se udaljuje od impresionizma. Te i o uvanju jasno e forme i isto e boje. Zbog toga ne stavlja na platno mije ane nego iste boje u odbojenim to kama i crticama. Tu te nju najbolje je naglasio teoreti ar grupe Paul Signac; Impresionizam i neoipresionizam pretstavljaju opre ne filozofije, jedna se zasniva na empirizmu, druga na racionalizmu... zanstvenim saznanjem omogu iti matemati ki to nu spoznaju koju boju treba staviti na svakom dijelu platna i kojim tonovima je treba okru iti... Georges Pierre Seurat osniva je i vo a neoimpresionista. On ve 1882. vr i pokuse pomo u pjega i crta, u prolje e 1884. zajedno s umjetnicima odbijenima na Salonu osniva Salon nezavisnih (Salon odbijenih?) Me u izlaga ima su i Paul Signac, Henri Edmond Cross, Charles Angrand i Albert Dubois Pillet. Iako se ranije nisu poznavali njihova djela bila su orjentirana u istom pravcu. Oni osnivaju udru enje nezavisnih umjetnika u kojem neoimpresionisti imaju vode u ulogu. Jedna od prvih slika zasnovanih na kontrastima tonova koja je u fakturi ostvarila cilj je Kupanje Seurat, druga je Nedjelja na Grand Jatte ili Nedjeljno popodne na otoku La Grand Jatte ra ena u tehnici metodi nog fragmentiranja poteza koju je Seurat nazvao divizionizam i koja je kasnije dovela do pointilizma tj poentilizma na srpskom. Sljedbenici neoimpresionizma u Francuskoj su; Henry Petitjean, Maximilien Luce, Lucie Consturier; Italiji: Giovanni Segantini, Angelo Morbelli; u Belgiji Henry van der Velde. Mnogi zna ajni umjetnici kraja 19. st. u po etku svog rada pro li su kroz utjecaj neoimpresionizma; me u njima su najistaknutiji Van Gogh, Matisse, Toluose Lautrec i Gauguin, a neki umjetnici ranijih stvarala kih faza su povremeno sudjelovali u radu grupe Degas, Pissarro. DIVIZIONIZAM franc. divisionisme od lat. dividere dijeliti. Tehnika u slikarstvu kojoj su za etnici impresionisti Monet, Pissarro, Sisley: oni napu taju namaz mije ane boje i grade sliku od manjih mrlja ili to kica koje sastavljaju eljenu sekundarnu boju. tim postupkom posti e se dojam titranja atmosfere specifi an za impresionisti ki na in. Spomenutu tehniku primjenjuju i produbljuju Seurat i Signac rastavljaju i tonove na tri osnovne boje; utu, plavu i crvenu. Pravilno raspore ene i gledane iz daljine daju privid odre enog mije anog ili sekundarnog tona slijevanje se treba desiti u oku gledaoca. Njima se pridru uju Henri Edmond Cross, Charles Angrand i Albert Dubois Pillet. Divizionizam koji se katkada naziva i pointilizmom franc pointillisme od point to ka: slikanje to kicama, bitna je karakteristika neoimpresionista. U Italiji mu je predstavnik Segantini. Paul CEZANNE - njegovi radovi iz rane faze obilje eni su tamnim tonalitetima i reminiscencijama na uzeor u Louvreu. Dominira nagla eno isticanje kontrasta u rasvjetama i te nja za postizanjem pune ekspresije forme. U dodiru s impresionistima upoznaje ar plenera, vrijednost fenomena svjetlosti i atmosfere te mog nost izra avanja istim koloristi kim sredstvima. izla e 1874. kod Nadara i 1877. Zatim prekida s njima. Dok su se impresionisti slu ili bojom kao nosiocem razigranih ara i

11

titravog svjetla, a objekt interpretirali kao svoj dojam dovode do disolucije njegove materijalnosti. Cezanne eli ostvaiti postojan objekt i stabilnu fakturu. Suprotno analiti koj metodi on ide za sintezom oblika i tonova u svemu vi enome. Pojednostavljuje oblike i svodi ih na prvotne plo tine koje svojim odnosima i tonskim skalama trebaju ostvariti prostorni raspon i volumen objekta. Dolazi kona no do spoznaje; Sve je u prirodi oblikovano prema geometrijskim na eli-ma kugle, unja i valjka. Na toj spoznaji gradi slike slu e i se isklju ivo bojom i gradacijama njenih tonaliteta. Nastoji izraziti ekspresiju forme i ritma pa dolazi do stilizacije i stanovitih deformacija, ali arhitektura slike i dalje ostaje vrsto povezana. Tema i motiv su seku ndarni, u svakoj temi rje avao je osnave probleme slikarskog izraza. Kod stvaranja mu je bio bitan sam proces rada, Sinteza koju je ostvario kao svoju spoznaju o biti slikarskog izra avana oblicima i bojom ozna ava presudan preokret u povijesti slikarstva. Utje e na Van Gogha i Gauguina, Nabiste, Foviste, anticipira, kubizam i devijacije ekspresionizma. Isto prorok eksperimentalne umj. Bavi se u provm redu pejza om, portretom i mrtvom prirodom. Zaljev l estaque, Mrtva priroda s ko aricom jabuka, Mont, Sainte Victoire. Georges Pierre SEURAT neoimpresionisti, on je osniva i vo a., nastoje rije iti pitanje boje i svjetlosti na osnovi to ne i stroge znanstvene metode. Prora unato postavljenih i nemje anih to kica iste boje, dok istovremeno oblici postaju geometrizirani i stilizirani. Spontanost se gubi pred shematskim polaganjem ara i to aka na podlogu po tom i drugi naziv pointilizam. Uza svu polikromiju ta platna djeluju hladno, zbog toga svi pokreti postaju uko eni. Duhovno je najbli i geometrijskoj apstrakciji 20. st. Prvi umjetnik znanstvenik. Poku ava tradiciju perspektive povezati sa novis spoznajama o boji. La grande Jatte Paul SIGNAC - jedan je od glavnih osniva a Salona odbijenih. Jedan od najdoslje-dnijih provoditelja pointilizma. Signac se i ivljavao u samom na inu u tehni kom postupku bez obzira na oblike vanjskog svijeta. Forma se postupno rastvara u vibraciji malenih ara istih boja. Motive je esto slikao u vi e verzija. Vincent van GOGH utj. impresionista, najvi e na njega djeluje japanski vi ebojni drvorez 1. U bolnici pose e za reprodukcijama razli itih majstora i prera uje

JAPANSKI TRADICIONALNI DRVOREZ i ukiyo e moj seminar iz srednje kole : ) Ukiyo na japanskom zna i svijet koji te e , dodatak e zna i slika tj. zajedno slike svijeta koji te e ili slike prolaznog ivota. Tijekom perioda EDO ( 1603 1868 ) tj. otvaranja Japana zapadnom svijetu ukiyo e odnosi se na tradicionalnu svijest o ljudskoj prolaznosti i ivot prizemnih u itaka. Japanski drvorezi kole ukiyo e nastaju u etvrtima lake zabave i raskla enosti. Doslovno dolaze iz etvrti bordela i kabuki kazali ta. Zbog toga u po etku podilaze niskom ukusu. Slavni glumci i jednako slavne kurtizane naj e i su modeli crta ima i sami pripadaju dnu dru tva te preziru uzvi enost dvorskih umjetnika. Razvoj drvoreza bitno odre uje i cenzura koja kao sna na institucija utje e na irenje motiva i rafiniranje tehnike. Svi koji sudjeluju u stvaranju drvoreza trude se izbje i cenzuru jer su se u po etku prvenstveno prikazivali puteni prizori iznala enjem rafiniranijeg na ina oblikovanja delikatnijeg kuta prikazivanja. 12

ih na svoj na in divlji kolor dobivaju; Rembrandt, Dauimer, Millet, Delacroix, Dore etnja ka njenika. Van Gogh je prethodnik itavog europskog ekspresionizma po tome to je u svojim slikama strastveno poku avao izraziti ono to se ne mo e izraziti. On je jedan od prvih umjetnika koji je deformirao prirodni oblik da dobije ja u izra ajnost. Velik utjecaj ima na cijelo svjetsko slikarstvo. Jedan od za etnika ekspresionizma. Ima korjene u tradicionalnom nizozemskom pejza u Rembrandt; Krist u emausu Ljudi koji jedu krumpir. Jako reagira na svijet oko sebe. Potez kista. No na kavana, Zvjezdana no , Autoportret. Paul GAUGUIN - Predosje a krizu impresionizma kao analiti ke metode koja dovodi do rastvaranja cjelovitosti slike zato se tome suprotstavlja idejom o slika-rstvu kao sintezi u kojoj e se oblici oblika i boja sa eti. Po tom je Gauguin jedan od inicijatora postimpresionizma i likovnog razvoja koji su obilje ili Cezane i Van Gogh. Zbli uje se sa simbolistima i grupom Nabis, Uvjeren da treba potpuno preki-nuti s europskom sredinom odlazi 1891. na Tahiti da u primitivnom i egzori nom ambijentu ivot van civilizacije. Stilizacija, tendenciju prema groteski, te nja za bijegom od samog sebe - simbolisti. Njegovo djelo utjecalo je na razvoj ekspre-sionizma Der Blaue Reiter, i na kolorizam francuskih Fovista. I nabisti. Henry TOLOUSE LAUTREC - te nju za osloba anjem od akademizma, uz impresioniste utjecaj pastela Degasa i japanski vi ebojni drvorezi. Od 1886. ivi na Montmartreu s boemima i u polusvjetu prekinuv i s dru tvanim krugovima kojima je pripadao. Jakom plo nom koloritu, litografija, plakati. Kao pripadnik prve generacije postimpresionista nije bio veliki inovator, Primjenjuje efekte difuzne svjetlosti i osebujan kolorit. Boje djeluju umjetno zato to je slikao uz elektri no svjetlo, a ne u prirodi. Priroda mu je ostala strana zbog pote ko a u kretanju. U litografiji, osobito u plakatima, njegov utjecaj dominira jo desetlje ima. Daumierov nasljednik na podru ju grafike. Most eksperimentalnog slikarstva 19.st. i ranih ekspresionisti kih tendencija Muncha, Matissea i Picassa. Najvi e crta bojom samo nagla ava liniju. Cirkus Fernando: Jaha ica kosa perspektiva.

Stoga FUKEIGA ( otisak krajolika ) postaje tra ena roba, a perspektiva i arobna upe atljivost imaju utjecaja na europske ekspresioniste. Ve ru nom radu kista, vodene boje i daske gorske tre nje. Tehni ki dijelimo ga u tri kategorije; 1. jednobojni crno bijeli otisci SUMIZURI E 2. rukom kolorirani otisci jednobojnih drvoreza i to TAN E kolorirani crvenim olovnim oksidom i BENI E kolorirani tamno ru i astim lakom 3. Vi ebojni drvorez sa jedne matrice na koju se nanosi vi e boja BENIZUR E i na kraju vi ebojni drvorez sa posebnom matricom za svaku boju NISHIKI E Uz to razvijaju se KARAZURI i KIMEKOMI povi eni ili udubljeni reljefni otisci s bezbojnih matrica. Ukiyo e bio je produkt udru enih napora vi e struka. Moderna europska umjetnost pa i grafika mnogo duguju tradicionalnom japanskom drvorezu. 13

STILOVI PRIJELOMA STOLJE A SIMBOLIZAM - Mo e i sintetisti, kromoluminaristi, mistici, neotradicionalisti. Pokret u knji evnosti i likovnoj umjetnost koji se javlja u posljednjim desetlje ima 19. st. kao reakcija na realizam i naturalizam. Suprotstavljaju analiti koj interpretciji priro-de vlastitu ma tu, izrazito literarnog porijekla. Protest protiv ograni enih znanstvanih spoznaja, obnavljanje mistike i religioznosti, magija i okultizam. Definiciju simbolizma u slikarstvu dao je kriti ar G. A. Aurer 1891. u umjetni ko djelo treba biti idejno jer mora izraziti ideju, simboli no jer ideju izra ava formama, sinteti no jer interpretira forme i znakove (simbole) na op e razumljiv na in, subjektino jer se predmet ne promatra kao realan ve kao oznaka ideje koju predstavlja, dekorativno jer spaja sve prethodno. Najza ajniji slikari ovog smjera su Gauguin, O. Redon i P. Serusier, a uz njih slikarske grupe Pont Aven, Nabis i Pouldu. Zna ajke se o ituju i u djelima engleskih prerafaelita, kod H. Mareesa, A. Bckline, a naro ito kod E. Muncha. Neki slikari tog smjera anticipiraju fovizam, nadrealizam i ekspresionizm. Simbolizam nije odre ena stilska orjentacija, ali je tuma filozofskih, religioznih i eti kih tedencija potkraj 19. st. Traganje za novim sadr ajem i novim na inima sinteze. Redon i Moreau su pod utjecajem simbolizma u knji evnosti koji je nastao kao reakcija na realizam i industrijalizaciju. Baudleaire, Nerval, Mallarme, Verlaine. Vjerovanje da je umj. djelo ishod emocija, a ne promatranja prirode dominira kod simbolista. javlja se i u 20. st. kod ekspresionista, dadaista, nadrealista, Mondriana i apstrakcioista. Neki se okre u religiji, drugi okultizmu, psihoanalizi i sl. Ideje da boju treba upotrijebiti proizvoljno, primarnost stvarala kog ina i slikarstvo kao apstrakcija. Gustave MOREAU egozoti na atmosfera u aran manu skupocjenih tkanina, mozaika, nakita i oru ja. Kroz njegov atelje je pro la plejada u enika; O. Redon, fovisti Matisse, Roualt, Marquet. Primjer dekadencije duha 19. st. Morbidni predmet, blistav kolorit i fakura boje. Pierre Cecile PUVIS DE CHAVANNES jedan od najutjecajnijih pripadnika konzervativnog smjera francuskog likarstva 19. st. Dekorativna faktura njegovih kompozicija odra ava se u Secesiji. Nastojao je obnoviti zidno slikarstvo tvorni ar tapeta zbog to no linearno ome enih obojenih ploha. Akademski muralist. Odilon Bertrand REDON Stvara svoj fantasti an imaginaran svijet vizija i religiozna ezoteri nih simbola, teme su mu samo pretekst za slobodne slikarske varijacije dekorativnih obilje ja. tj. slikao bi makar to, a onda davao pompozan naziv. Izravnih sljedbenika nema, ali utje e na mnoge slikare svijeta snova i imagi narnih predod bi sve do nadrealista. Najkarakteristi nji predstavnik simbolizma u slikarstvu. Veza romantizma s nadrealizmom. Pod utjecajem japanske grafike. Uglavnom crte , bakrorez i c/b litografija. utj. Goye. udovi ta, Mitologija i sl. Serija isku anje sv. Antuna. Od 1895. radi u boji Roger i Angelica. U simbolizmu u stvari nema centralne figure. Tu bi mogli uklju iti i Gauguia i V. Gogha i Seurata i Cezannea Arnold BCKLIN - Ni Bcklina nisu dirnule promjene likovnih stilova, ostaje vjeran poetizmu i ostvaruje vlastit izraz bcklinska simbolika.

14

James ENSOR pripada grupi Les XX . Ve u jednoj ranijoj slici Le carnaval sur la plage 1887. sadr ane su bitne odlike Ensorove umjetnosti ar, zanosno odu evljenje, lirika, sklonost fantaziji. 1888. naslikao je svoje glavno djelo Ulazak Krista u Bruxelles. Ideja da prika e kako e filistarsko gra anstvo reagirati na mogu i dolazak Krista dala je slobodu njegovoj fantaziji i grotesknoj satiri. Izazvao je otpor svih likovnih i vjerskih konzervativaca. nastavlja fantastiku Breugela i Boscha. Vi e zbog pra ine koju je podizao sarkasti nim temama nego zbog same tehnike poslije I s.v.r. smatran je prete om svih modernisti kih eksperimenata osobito ekspresionizma. 1951. prire ena je posmrtna izlo ba njegovih djela. Edvard MUNCH - Veze s boemskom orijentacijom, radi godinama na ciklusu slika Friz ivota tri verzije; prije 1897, 1903 4. i 1906. u koji idu; Strah, Mrtva ka soba, Smrt sestre, Poljubac, uta la a, Ulica, Mu karac i ena, Vampir i Krik. Krik 1893. postigao je jedinstvo ekspresije irokim linijama crte a koje povezuju prednji sa stra njim planovima Mo e se re i da je ovom slikom ro en ekspresionizam O. Benesch.Izraz mu se mijenja oko 1907. grafi ke stilizirane i ornamentalne elemente zamjenjuje energi ni potez kista, a boja katkad potsje a na foviste Triptih kupa a 1907 8. Na taj na in izveo je i monumentalne zidne slike za aulu sveu ili ta u Oslu. Od 1894. radi monokronmu i obojenu grafiku Munchov opus izraz je pesimizma i eroticizma koji se javlja u europskoj knji evnosti kraja stolje a. U njegovim slikama i grafici trajno su ptisutni motivi bolesti, smrti, o aja, samo e, gor ine, patnje i morbidne erotike izra eni oporo naturalisti ki ili simbolisti ki ili kao halucinantne vizije. Temama i razvijanjem konvencionalne fakture platna i grafi kog lista jako je utjecao na formiranje ekspresionizma u Njema koj i Skandinaviji. SECESIJA ILI STIL 1900 SECESIJA njem. Sezession od lat. secesio odvajanje, otcjepljenje. y Secesija potje e iz eljezne konstrukcije u arhitekturi. Ishodi te Alphonse Balat: ornamenti od trakastog eljeza na Zimskom vrtu, Lacken 1879. Sigfried Giedion: Prostor, Vrijeme, Arhitektura. Pokret u umjetni kom ivotu srednje Europe nastao potkraj 19. st. kao opozicija postoje ih stale kih organizacija. Grupe umjetnika secesionirale su se i osnovale posebna udru enja umjetnika s te njom da se odupru konvencionalnom akademizmu. Prva secesija osnovana je u Mnchenu 1892. pod vodstvom F. Stucka, W. Trbnera i W. Uhdea, zatim be ka 1897.; R. Alt i G. Klimt. i berlinska 1897.; M. Liebermann. Kao likovna struja javlj se u posljednjim desetlje ima 19. st. sa sredi tem u Be u, koji uz Mnchen gdje prevladava Jugendstil sve zemlje Austro Ugarske to slijede. Tra i uzore u egipatskoj, keltskoj, indijskoj i japanskoj umj. donekle je eklekti na. Nastoji se nametnuti kao prvi sveobuhvatni stil u srednjoh Europi. Jedno od njenih gesla simbol, ukras, izra ajna snaga anticipira ekspresionizam u slikarstv i u skulpturi, funkcionalizam u arhitekturi i industrijski dizajn. Kao prethodnike priznaje Bcklina, Van Gogha, Seurata, Vallottona, Muncha.

15

Osnovne zna ajke asimetri nost, valovita linija ve kod grafika Muncha i T L. , ornamentalna stilizirana biljan dekoracija. Glasgow i be ka secesija imaju u osnovi isti princip: dekorativnost linije. Arhitektura je inovativna. Koncepcija prostora i konstrukcije mjenja se pod utjecajem novih gra evnih materijala; eljezo, staklo, armirani beton. Na ure enje unutra njosti najvi e utje e engleski stil koji je inspirirla estetika Ruskina i W. Morrisa fajansa, terakota, mozaik, metali. U prvom naletu be ke secesije koncepcija prostora ostaje manje vi e ista, po etkom 20. st. pobje uje racionalizam J. Hoffmana i A. Loosa. Rafiniranost, elegancija i preobilje dekoracije na fasadama (fasade O. Wagnera iz 1. faze) popularni su u Be u. Izlo bena i dru vena zgrada seveza likovnih umjetnika u Be u J. M. Olbrich dekor od bakra, mjedi i pozla enog kovanog eljeza manifest secesije. Od 1899. be ka kola se povezuje s njemakom arhitekturom Jugendstila2. O. Wagner prihva a u svojoj ranoj fazi estetiku francuskog i belgijskog Art Noveaua radove karakterizira bogati ornament linija i krivulja, arene cvjetaste plohe i obojene glazirane kerami ke plo ice, korpus je prizma li kubus. To je karakteristi no za cijelu be ku kolu s Wagnerovim u enicima J. Hoffmannom, L. Bauerom, W. Deiningerom, J. Ple nikom, M. Fabijanom i dr. Tom razdoblju pripadaju dvorski paviljon Be ke gradske eljeznice 1896 97., Majolika Haus 1898., be ka po tanska tedionica 1905. itd. Hoffmann se isti e rafiniranim ukusom interijera jednostavne linije, racionalnost, upotreba geometrijskog ornamenta. Interijeri K. Mosera bogatiji su narodnim ornamentima koji su tako er odlika secesije. Hoffmann i Moser 1903. osnivaju profesionalno udru enje Wienner Werksttten u kojem nastoje rehabilitirati manufakturni rad. U slikarstvu sublimacija secesije je G. Klimt, s bogatim ornamentom, arenilom boje, kombinacijom metala i pozlate na svojim dekorativnim panelima aula be kog sveu ili ta 1899 1900. Pod utjecajem be ke secesije tj. jugendstila, uz nagla eno tra nje uzora u narodnoj umjetnosti rade mnogi umjetnici u e koj i Poljskoj okupljeni u dru tvima Manes Prag i Sztuka Krakow, Budimpe ta isto ima svoju maniru secesije. STIL 1900. engl. Modern Style, franc. Art Noveau, njem. Jugendstil, Sezessionsstil, romanti ni, individualisti ki, protuhistoricisti ki stilski pokret na prijelazu stolje a oko 1890 oko 1910. Javlja se gotovo u cijeloj Europi. Ima izrazito dekorativne tendencije; ornamentalna vrijednost vijugavih linija, florealnog ili geometrijskog porijekla, linija vlada dvodimenzionalnom naj e e asimetri nom formom. Umjetni ka atmosfera kraja stolje e je jako slo ena pa je te ko izdvoji isti Stil 1900. Prvi poticaji dolaze iz Engleske E. Burne Jones i W. Morris te e preporodu u oblikovanju uporabnih predmeta. Morris se bori protiv lo eg ukusa u industriji, zala e se za reformu umjetni kog obrta, ne priznaje razlike visoke i primjenjene umjetnosti.
Njem. stil mladosti kraj 19. i po . 20.st. u Njema koj i Austriji. Ime je dobio po Mnshenskoj reviji Die Jugend osnovanoj 1895. dio je pokreta koji se manifestirao i u drugim zemljama, a definira se zajednikim nazivom Stil 1900 16
2

Po eci Stila 1900. povezani su s H. Van de Velde om inspirira se Morrisom i simbolizmom. Van de Velde vidi budu nost u industrijskoj proizvodnji (a ne manufakturi) pa je to cilj njegove reforme. Va nost daje oblikovanje stambenog pro-stora u kojem eli posti i sklad linije i boje. 1895. gradi svoju ku u u Uccleu kod Bruxellesa = organska sinteza. Dosljedno provodi linearni ornament i valovite linije. 1896. oprema 4. sobe jedne ku e u Parizu otvorene pod imenom L Art Noveau. Znatan udio Stil 1900. ima u oblikovnanju interijera u kojem se sve podre uje jedinstvnoj koncepciji. U Francuskoj predvodi tzv. kola Nancy; E. Vallin; L. Majorele poku stvo, E. Galle stakleni predmeti, svjetiljke vaze, pepeljare i dr. Tvrtka Tiffany iz NY, tapiserije G. Dubufe. Skulptura je prete no zastupana stilizira-nim prikazima u reljefu, a dekorativna brojnim radovima u srebru. Nastojanje za objedinjavanjem do lo je do izra aja i u opremi knjiga. Najpoznatiji ilustratori su A. Beardsley i F. Khnopff. Ex libris do ivljava preporod. Nastaje i tip slova za tampanje Eckmann Schrift, nazvan po njem. dekorateru O. Eckmannu. Osnivaju se novi asopisi; U Parizu od 1891. Revue Blanche, u Engleskoj; Yellow Book 1894., i The Savoy 1896., u Berlinu; Pan!; u Mnchenu; Simplizissimus i Jungend 1896., u Be u Ver Sacrum. 1898. Stil 1900. uglavnom se manifestirao u primjenjenim umjetnostima, u formiranju i opremi interijera, arhitektonskom ornamentu, slikarstvu i grafici. U slikarstvu se manifestira kao arabeska linija centar je Francuska, a obnova umjetni kog obrta dolazi iz Engleske. Elementi Stila 1900. javljaju se u djelima; E. Bernarda, L. Anquetina, Van Gogha, Gauguina, Tolouse Lautreca, E. Muncha, F. Hodlera, F. Vallottona, O. Kokoschke, Picassa i drugih. T L. plakati djelovali su na slikarstvo Stila 1900., slijede ga Th. A. Steinlen, eh A. M. Mucha idr. U Njema koj i Austriji Klimt, M. Klinger i F. Stuck, Eng. A. Beardsley, Nizozemska J. Toorop. U arhitekturi; 1892 3. V. Horta gradi u Bruxellesu hotel Tassel eljezo, staklo, elik, cvjetni motivi. 1897 8. A. Endel gradi fotoatelje Elvira u Mnchenu duhovita obrada ornamentirne plohe. Stambene zgrade P. Hankara u Bruxellesu, H. Guimarda u Parizu, O. Wagnera u Be u, H. van der Veldea u Hagenu i Klnu. Svi se slu e obojenim materijalom, fajansa, keramika, terakota, mozaik, staklo, egzoti no drvo, kovane re etke... U kasnijoj fazi javlja se uz dekoraciju fasada i sna no plasti no shva anje gra evnog volumena Ch. R. Mackintosh umjetni ka kola u Glasgowu, A. Gaudi skulpturalno modeliranje gra evinske mase. P. Behrens isto... neki od njih brzo su postali glavni u modernoj arhitekturi. Utjecaji Stila 1900. kod nas dolaze preko Francuske, Italie i Be a rani Me trovi , T. Krizman, J. Kljakovi , E. Vidovi , V. Kova i i drugi. ART NOVEAU Kraj 19. st. je te nja za sintezom irok pokret art noveau. Proizao iz eksperimenata slikara, arhitekata, industrijskih dizajnera. Izrastao je iz engleskog pokreta umjetnost i zanati W. Morris. Poku aj ispunjavanja filozofije J. Ruskina da prava umj. treba biti lijepa i korisna. Koncept sinteze zasnovan na estetici dinami nog liearnog

17

ritma. Te e izbjegavanju umj. i ikonografije povijesnih stilova. Za rzliku od Arts and Crafts, art noveau se koristi novim materijalima. Ipak su bili pod odre enim utjecajem pro losti rokoko, japanska umj. itd. Te e apstrakciji, ali jo nisu spremni za napredmetni stav. Zato najve i dio njihove dekoracije ima izvor u prirodi. Estetika linearizma je posljedica reakcije protiv materijalizma u slikarstvu i drugim umj. Rane slike Maillola imaju oblik dekorativnih obojanih povr ina. Kad je pre ao na skulpturu zainteresirala ga je plasti nost mase suprotno art noveau. Gauguinova skulptura Engleski art noveau proizlazi iz tradicije prerafaelita. Beardsley crte i, jako utjecao. Osim njega i H. van de Velde radi potpuno apstraktne kompozicije u art noveau formulama neoimpresionzam Gauauginova sinteza. U Austriji Glavni lik be ke secesije je Klimt. JUGENDSTIL U jugendstilu se ve reflektira fin de siecle kao duboka kriza, ali istovremeno u njemu ve probija duh novog shva anja umjetnosti - moderni zahvati industrije i novi materijali Nagla avanje linije i njenih relacija prema povr ini i prostoru, kao i na orna mentu i dekorativnoj simbolici primjenjivan u unutra njoj arhitekturi, umjetni kom zanatstvu i oblikovanju plakata, asopisa i knjiga Slikari se bave pravljenjem nacrta i oblikovanjem unutra njih prostora i primjenjuju nagla enu stilizaciju upotrebnih predmeta to predstavlja stremljenje ka sintezi funkcionalnosti i ljepote Gl. ulogu i graju LINIJA i BILJNA UVOJITA FORMA - one su mnogosturko izvijene ili ritmi ki pokrenute i gotovo nikad nisu prelomljene uglovima Va an prijelaz izme u impresionizma i ekspresionizma Dekorativna linija ve anticipira apstraktne forme ART NOUVEAU Pojmovno odredio stil koji je proiza ao iz eksperimenata slikara, arhitekata, zanatlija i industrijskih umjetnika i cijelo desetlje e pro imao slikarstvo, skulpturu, arhitekturu, grafi ki dizajn, ilustriranje, namje taj, tekstil, dizajn keramike i stakla, ensku modu Proiza ao iz engl. pokreta UMJETNOST I OBRT iji je gl. predstavnik bio umjetnik i pjesnik WILLIAM MORRIS Taj pokret predstavljao je pobunu protiv novog doba mehanizacije, romanti ni napor kojim su poku avali ispuniti filozofiju JOHNA RUSKINA prema kojoj je prava umjetnost LIJEPA I KORISNA Borili su se za vra anje nekim mjerilima jednostavne ljepote i zanatstva Njihove ideje nai le su na podr ku u Franc., Njem., Austriji i Belgiji Koncept SINTEZE umjetnosti zasnovane na ESTETICI DINAMI KOG LINEARNOG RITMA Utjecaji: - linearnost i dekorativna sinteza rokokoa 18. st. - linearni prepleti keltskih ili saksonskih iluminacija i nakita

18

- plo ne arabeske orijentalne, osobito japanske umj. - visoka dekorativna svojstva kineske i japanske keramike Najve i dio njihove dekoracije ima izvor u PRIRODI, osobito u BILJNIM FORMAMA Jedna od najutjecajnijih osoba u svim fazama AN bio je belgijanac HENRY VAN DER VELDE U Austiji nove ideje stila AN dobile su svoj izraz 1897. osnivanjem BE KE SECESIJE - gl. li nost GUSTAV KLIMT svoj stil formirao na prou avanju bizantskih mozaika Wilhelm TRBNER - Zadnja faza kolorizam i njem. impresionizam. Jedan od najboljih animalista svoje sredine. Dugo je bio profesor i utje e na mnoge. Max LIEBBBERMANN pribli ava se Courbetu i Milletu, boravio je u Barbizonu. U Mnchenu radi 1878 84, zatimu Berlinu kao glavni predstavnik Berlinske slika-rske kole. Tu po inje kao naturalist, a 90 ih. se pribli ava impresionizmu. 1899. postaje predsjednik berlinske secesije, a kasnije glavni lik kruga Knst und Knstler, do dolaska nacista 1933. predsjednik je Pruske akademije. Reputacija ga je sa uvala toga da u prvom naletu bude stavljen na popis autora izopa ene umje-tnosti. Gustav KLIMT S bratom Ernestom i F. Matschom od 1883. do bratove smrti 1892. radi veliki broj dekorativnih radova s alegorijskim temama; strop kazali ta u Rijeci 1883. 1898. prvi je predsjednik be ke secesije. Slobodna paleta, pejza i, svijetle boje; pejza a secesijskih odlika. Za aulu be kog sveu ili ta radi tri velike alego-rijske kompozicije: Filozofija 1900. Medicina 1901., Pravo 1903. 1903. napu ta secesiju, prevladava misaono literarna simbolika, linija jestilizirana, a boja ima dekorativnu funkciju. Vodena zmija 1907., Tri doba ivota 1908., Poljubac 1911. Sudjeluje u radu Wiener Werkstte. U posljednjim godinama stilizacija omek ava: ena u crnom e iru 1910., Djevica 1912., Porret Djevoj ice 1913. linija se rastvara u obrisu, a boja ima ekspresionisti ku tendenciju. Obogatio je secesiju fantazijom i poetskim izrazom. stil je formlirao na prou avanju bizantskih mozaika. Sklon erotskim temama. Murali u palais Stoclet u Briselu. Theopile Alexandre STEINLEN - Jedan od najzna ajijih ilustratora svog vremena. Uz Toluose Lautreca stvaralac modernog plakata. Edward BURNE JONES U enik Rossettija, proizlazi iz kole prerafaelita, Utje e na neoprerafaelite. William MORRIS - Zaokupljen idejom o reformi umjetni kog obrta osniva 1861. u Londonu Morris, Marshal, FaulkneR nd Co. koja izra uje predmete za deko-riranje interijera. U teoriji i praksi zastupa potrebu podizanja razine obrta, ne priznaje razliku visoke i primjenjene umjetnosti. Isti e va nost ru nog rada u indu-striji koja je puna ki a. Revolt protiv kapitalizma kao uzroka propadanja umjetnosti privodi ga socijalizmu. Nastoju svoje proizvode prilagoditi irokoj potro nji. Obra a posebnu pozornost na ljepotu, funkcionalnost i isto u forme i na tehni ki besprije-kornu obradu materijala. Njegove ideje utje u na formiranje Stila 1900. i njegovih varijanata. Henry Van de VELDE - Studira na akademiji u Antwerpenu, upoznao djelo W. Morrisa slijedi njegove koncepcije. U vezi je s neoimpresionistima i pjesnicima

19

simbolistima. 1886. jedan je od osniva a umjetni ke grupe Als in kan, a 1887. udru enja impresionista. 1889. pristupa avangardnj grupi Les XX. Oko 1890. prela-zi na studij arhitekture i dekorativne umj. 1895. gradi svoju ku u Bloemenwerf u Uccleu. Za njegovo oblikovanje karakteristi ni su linearni ornamenti i valovite linije. 1896. oprema ku i Bing u Parizu L. Art Noveau. Utje e na razvoj arhitektu-re i primj. umj. u Njema koj. 1902. Mus. Folkwang u Hagenu, 1902. sudjeluje u izvedbi kole u Weimaru iji je direktor 1906 14. itd. ARHITEKTURA I DIZAJN STILA ART NOUVEAU U arhit. te ko govorit o jedinstvenom stilu AN osim u okviru povr inskog ukra avanja i unutarnje dekoracije. Prepleti linija u ornamentu i op e nagla avanje linije u dekorativnim i strukturalnim elementima. AN podrazumijevao je visok stupanj specijalnog dizajna i zanatske vje tine te nije bio mogu kod konstrukcija velikih dimenzija LOUIS SULLIVAN - zgrada GUARANTY TRUST i robna ku a CARSON PIRIE SCOTT FRANCK LLOYD WRIGHT (u enik Sullivana) LOUIS COMFORT TIFFANI - unutarnji dizajn i dekorativna umj. HECTOR GUIMARDI - STANICE ZA PARI KI METRO Antonio GAUDI Y CORNET Osniva neokatalonskog stila u arhitekturi, pojave paralelne sa jugendstilom. Glavno djelo mu je katedrala Sagrada Familia, + Cassa Milla, Cassa Batlo, park Guel biti kreativan. y Njegova rana arhit. pripadala je glavnoj struji goti ke obnove i samo to je kod G. ona podrazumijevala imaginativnu upotrebu materijala, osobito u rasporedu faktura i boja y imaginativniji osobni stil u ukrasima ra enim eljezom kasnije y od kraja 80ih do 1926. i ao svojim putem - vjerovatno najsrodniji dana njim novim romanti kim strukturalnim eksperimentistima y velika narud ba - dovr enje crkve SAGRADA FAMILLIA u BARCELONI - radio na njoj od 1883. do smrti - s prekidima i nije je dovr io. Osim goti kog, osje aju se utjecaji egzoti nih arhit. stilova - no ona u najsna nijem smislu izra ava IMAGINACIJU arhitekta y PALA A GUELL, TEREZIJANSKO SJEMENI TE, PARK GUELL y skulpturalna kvaliteta njegove arhitekture y koncepcija arhitekture kao dinami nog prostora VICTOR HORTA Belgijanac, osniva arhit. AN, pod Viollet-le-Duckovim utjecajem te Gustavea Eiffela * KU A PROF. TASSELA, BRUXELLES - linearni ritmovi * MAISON DE PEUPLE * KU A VAN EETVELDE - rocailles dekoracija * ROBNA KU A, BRUXELLES - fasada - staklo i ovalni metalni nosa i

20

AN ostaje pokret DEKORATIVNIH UMJ. a arhitektonski njegove najkarakteristi nije crte povezane se s dizajnom interijera Najve i doprinos - u GRAFI KOM DIZAJNU - plakati i ilustracije knjiga, i u LIKOVNOM OBLIKOVANJU lampi, tekstila, namje taja, keramike, stakla i tapeta Va an jer je, iako je kratko trajao, predstavljao iroko rasprostranjen op i revolt protiv akademizma tradicionalnih pov. stilova Pripremio put za mnoge eksperimente umj. i arhitekture 20. st. POJAVA FOTOGRAFIJE Fotografija; gr . Fos svjetlost + grafo pi em. Dobivanje trajne slike djelovanjem svjetla na odre enu povr inu. Naziv J. Herschl 1839. Prvu trajnu sliku pomo u camere obscure napravio je Nicefor Niepce 1822. metalna plo a premazana asfaltom u lavandinom ulju. 1839. napredak Louis Daguerre posrebrena plo a + jodne pare i razvijanje slike ivinim parama. Iste godine je Fox Talbot objavio svoju metodu dobivanja negativa na papiru kopiranje pozitiva srebrni klorid. 1851. S. Archer je upotrijebio kolodij kao nosa srebrnih soli. Time je fotografija postala dostupna svakome. 1856. prve trenutne fotografije i prve slike iz balona. Gustave LeGray slike valova i monta a. Pedesetih godina fotografi su pali pd utjecaj salonskog slikarstva i fotografije po inju li iti na romanti ne slike barbizonske kole. Od po etka sumnja u umjetni ke mogu nosti fotografije samo mehani ko sredstvo i Ch. Baudleaire. Brzo se javlja fotografija s umjetni kim pretenzijama piktorijalizam. U francuskoj se isti e Nadar. Ve ina umjetnika koja se fotografijom bavila nije uo ila specifi ne mogu nosti fotografske tehnike. Prve ekskurse s umjetni kim tendencijama napravio je ve 1845. J.E.Mayall, koji je napravio seriju od 10. dagerotipija kao ilustraciju O ena a. Na svjetskoj izlobi 1861. tako er predstavlja nekoliko kompozicija; Vojnikov san, Bakho i Arijadna i dr. On je nakon toga napustio taj na in pod dojmom lo e kritike. 1855. William Lake Price slikar akvarelist, zapanjio je sve Don Kihotom i drugim kompozicijama u akademskom stilu Georgea Cattermolea. Ove kompozicije najavile su piktorijalizam umjesto snimanja fotografskih slika dolazi do njihovog pravljenja prvo insceniranjem teme, a potom i posebnim obra ivanjem samo od negativa i retu om. Taj na in postati e dominantan na prijelazu stolje a. 1857. O.G. Rejlander, slikar, stvara alegorijsku sliku Dva na ina ivota ; Marljivost desno, Rasipanje lijevo i Pokajanje u sredini. U Manchesteru je ta fotografija izlo ena uz skulpturu i slike. To je prvi puta da se fotografija tako ravnopravno tretira. Javno je dokazao da je fotografiju mogu e uzdi i na nivo umjetnosti, ako se primjeni kao novi medij, dakle sluga slikarstva. Kraljica Viktorija kupila je tu sliku i poklonila je princu Albertu. To je izazvalo cijeli niz opona atelja. S druge strane, neki nisu odobravali sastavljane fotografije od preko 30. negativa, a zamjeralo se i principu predstavljanja alegorije realisti kim medijem. Korijeni piktorijalizma stariji su od kraja stolje a. Tijekom prvih godina svog postojanja, fotografija nije odstupala od realisti kog predstavljanja svakodnevnog ivo-

21

ta. Smatralo se da je fotografija time ograni ena. To su osobito uvi ali ljudi koji su znali da se izborom kuta snimanja, osvjetljenja i kompozicije dobivaju ire mogu nosti umjetni kog izraza. Ideja uzdizanja fotografije na rang umjetnosti (jo od vremena oko 1850-ih kritiku je zbunjivala fotografija, nisu bili sigurni dali je to umjetnost, znanost, zanat sve odjednom ili ni ta od toga) podjednako se javila kod biv ih slikara koji su po eli zara ivati za ivot kamerom, kao i kod fotografa koji su se na izlo bama, kao to je bila Godi nja izlo ba Fotografskog dru tva Londona; osnovao Roger Fenton 1853, me usobno natjecali u stvaranju takvih slika kojima e se diviti publika i o kojima e se pisati u tampi. Pejza , portret, mrtva priroda, postali su monotoni; Dru tvena klima i kritika svojim odbravanjem, tra ila je uzvi enije teme od gole reprodukcije stvarnosti. Tra e se teme koje bi zapalile ma tu, podu avale, oplemenjivale. To su fotografije povijesnih, literarnih osobito alegorijskih i anegdotnih tema tada njeg akademizma, time bi bila pobijena zamjerka da je fotografija mehani ka umjetnost. Zbrka oko ciljeva fotografije i slikarstva dovela je do velikih gre aka. Umjesto stvaranja dobrih fotografija pomo u fotografije se stvaraju slike, a fotografija figurira kao jedna tehni ka varijacija slika rstva. Naravno ne sva. Piktorijalizam kao sredi nja tendencija na prijelazu stolje a ostavio je dubok trag. U svom slije enju slikarstva odabrali su impresionisti ki model za uzor, dakle avangardno slikarstvo, to bi zna ilo da su unutar svog vremena donekle napredni. Piktorijalizam uglavnom zavr ava oko 1910., u rubnim dijelovima Europe i ne to kasnije do 1918. Henry Peach Robinson, ostvario je najvi e utjecaja na piktorijalizam svojom knjigom Pictorial effect in photography 1869. Njegov metod potpuno je suprotan tehnici fotografiranja. Pr. Nestajanje. Sliku gradi po stupnjevima, napravio bi pripremnu skicu kompozicije, zatim fotografirao pojedine elemente posebno i lijepio ih kako treba. Dobivena kompozicija bi se retu irala i ponovno fotografirala. Taj na in bio je potreban iz nekoliko razloga. Lak e bi bilo namjestiti grupu pa ih uslikati, ali duga ekspozicija to nije dozovoljavala jer bi se garant netko od modela pomaknuo. Tako er kontrasti svjetla i sjene su bili previ e sna ni za materijal na kojem se tada pravio negativ, a postoji i mehani ka pote ko a. Naime, fotografija je uvjetovana le om koja joj daje o trinu, o tar bi bio samo manji dio slike u sredini kadra, sli no ljudskom oku, sve ostalo bilo bi neo tro. Ako se bolje pogledaju te fotke vidi se da su svi dijelovi jednake o trine, osim onoga namjerno retu iranoga. Sljede ih 30. god. bio je prisutan na svim izlo bama Londonskog dru tva. Robinsonov na in zahvatio je ogroman broj fotografa i prakti no postao mainstream koji je vegetirao, dodu e ne to smanjenim intenzitetom i nakon 1900. Shva aju i da je izlo bena foto. koju zagovara Robinson potpuno odvojena od stvarnosti Peter Henry Emerson zala e se za vra anje prirodi kao inspiraciji. Svojim programatskim tekstom Naturalistic Photography 1889. napao je izvje ta enu tematiku i doveo do o ivljavanja fotografije pejza a. Deset godina fotkao je ivot i pejza e Norfolk Broadsa i pokazao da sasvim obi ne teme mogu imati umj. kvalitet. Zapo eo je opoziciju akademskom slikanju iz koje e iza i i onaj piktorijalizam prijelaza stolje a

22

koji se oslanja na impresionizam tako er avangardni stil. Obilno se koristi retu om i pomo u toga pretvara foto. u sliku ili crte . Pr.Branje Lokvanja. Oko njega se formirala grupa sljedbenika; George Davidson, B.G.Wilkinson, Joseph Galle i dr. George Davidson pod utjecajem prve izlo be francuskih impresionista u Engleskoj 1889. ponovno o ivljava staru ideju da je meka slika lijep a od izo trene piktorijalizam prijelaza st. Rodona elnik je Robert Demachy ( 1859 1936 ), napisao je nekoliko zapa enih knjiga o fotografiji. Estetika se gradi intervencijom u pozitiv ili negativ, a likovni efekti se posti u stilizacijom atmosfere i ugo aja, uravnote enom kompozicijom, subjektivnom interpretacijom motiva. Na prijelazu st. dolazi do razdvajanja izme u utilitarne i iste umjetni ke fotografije. Umjetni- ka fotografija se izdvaja od utilitarne koja uzima sliku, time to dobiva sliku, a piktorijalizam prijelaza stolje a temelji se na radu u tamnoj komori. Pikorijalizam se preko amaterskih organizacija, koje se ugledaju na Bratstvo vezanog kruga vidi 2. pro irio po cijeloj Europi. I na taj na in postao prvi me unarodni pokret na prijelazu stolje a. Piktorijalisti ke po etke ima cijeli niz fotografa koji e kasnije razviti nove pravce; C.Puyo, E.Steichen, A.Stieglitz, A.L.Coburn, F. Drtikol i dr. Kao to se mimo akademskog slikarstva koje je bilo glavna struja tog doba javljaju druge slikarske forme, tako nastaju drugi smjerovi fotogarfije; amaterska, te fotografija povezana s avangardnim stilovima; impresionizmom i potom secesijom. Utjecaj impersionizma i secesije na fotografiju prijelaza stolje a Do sredine 80-ih Robinson je stekao takvu slavu, da je izvje ta enost postala sinonim za fotografiju sa umjetni kim pretenzijama. Jednako kao to su neki umjetnici poku ali fotografijom slijediti akademski klasicizam, drugi su se okrenuli prema avangardnim stilovima. Pod utjecajem prve izlo be francuskih impresionista u Engleskoj 1889. George Davidson, koji se prije toga ve bavio naturalisti kom fotografijom, o ivljava staru ideju; da je meka slika ljep a od izo trene. 1890. on izla e prvu impresionisti ku fotografiju Polje s lukom na kojoj je slika blago zamagljena kombinacijom mekog fokusa i grubog papira. Taj efekt titravosti i pokrenutosti atmosfere blizak je impresionizmu, jer kao i fotografiji, njegovu osnovu ini svjetlost. Ono to impresionizam unosi u slikarstvo je temporalnost, osje aj za trenutak na kojem je sazdana i fotografija. Tek kroz prizmu impresionizma u fotografiji se kao estetska vrijednost priznaje dokumentiranje trenutka. Veza impresionizma i fotografije nije jednosmjerna, pa tako i foto. utje e na impresionizam. Pr. E.Degas jako cijeni foto., prou ava kronofotografiju i sam snima. Davidson i ostali pripadnici naturalisti ke kole (B. Gay Wilkinson, J. Gale, L. Sawyer i F. M. Sutcliffe), pa ak i H. P. Robinson s njima, stvaraju 1892. secesionisti ki pokret Bratstvo vezanog kruga Linked ring oko kojega su se okupile sve druge amaterske asocijacije u Europi i Americi. Po uzoru na Londonski salon koji su oni organizirali odr ani su saloni u Be u 1892., Hamburgu 1893., Parizu 1894., Torinu 1897., Berlinu 1899. Londonski salon dobio je s vremenom status estetskog pokreta koji u Europi

23

izaziva neobi nu jedinstvenost stila, a Vezani krug doveo je do stvaranja cijelog niza sli nih secesionisti kih pokreta. Op e odlike stila su tmuran ton, zrnasta tekstura, iroki dekorativni efekti, nedostatak perspektive bolje re eno gubljenje u magli. Kombiniraju secesiju iz likovnih umj. sa piktorijalisti kim metodama gumnog bikromata, bromnog ulja, grubog papira itd. Nerijetko su fotografi imitirali stil odre enog umjetnika; Pr. Demachy Iza scene 1904, identi an je Degasu. E. Nothmann U vrtu = Renoiru. Od umj. koje bi valjalo spomenuti to su u Francuskoj; Robert Demachy, C. Puyo. U Austriji; Heinrich Khn i Hans Watzek. U Njema koj; Teodor i Oskar Hofmeister i td. U europsku grupu mo emo ubrojati i Edwarda Steichena koji je tada ivio u Parizu. Njegova kompozicija Rodina s Misliocem i skulp. Victor Hugoa je isti impresionizam montiran od 2 negativa. Dolazi do jedne vrste dekadencije, to se dogodilo kad je fotografski realizam postao obilje je akademskog slikarstva i kad je fotografije napustila realizam i krenula za efektima slikarstva. Tehni ki gledano sve je bilo ispravno, ali pojavila se sva sila neukusa, Raspe a, Skidanje, Madone i 300. uda jo uvjerljivijih od onoga to je radila J.M.Cameron. U ovo vrijeme slikari najvi- e cijene fotografiju. To dovodi do toga da direktor Hambur ke Kunsthalle; Alfred Lichtwark 1893. na izlo bu uvr tava i fotografije. Umjetnici Mnchenske i Be ke secesije dopustili su fotografima secesije da izla u na njihovim izlo bama 1898. i 1902. Nisu svi fotografi secesije podra avali slikarstvo. Jedan dio engleskih ( James Craigh Annan, Frederick H. Evans, Frederick H. Hollyer, Frank M. Sutcilffe ), francuskih ( Maurice Bucquet ) i gotovo svi pripa-dnici ameri ke secesije osim Steichena (Alvin Langdon Coburn, A. Stieglitz, Clarence H. White, Frank Eugene, Gertrude Ksebier) zadr ava u svojim radovima veliku mjeru fotografije. Koriste mek platinski papir srebrnosive boje ili boje sepije. ak i u njihovim slikama se nalaze meki impresionisti ki efekti. Od svih tih secesijskih grupa najzna ajnija je bila Fotosecesija u NY. KOLE (UMJETNOST AKADEMIJA I SALONA) I POKRETI (MODERNISTI I UMJETNI KA BOEMA) kola grupa umjetnika koja se razvija pod utjecajem nekog zna ajnog stvaraoca, u te nji da postigne kavalitetu njegovog djela. Umjetnost akademija je op enito termin koji ozna ava likovno izra avanje u duhu tradicija i konzervativnih shva anja. Obilje ja se o ituju u tematici, kompoziciji i tehni koj obradi kao rezultat primjenjivanja ustaljenih metoda rada i pravila na umje tni kim akademijama i kolama. Akademizam predstavlja solidnu bazu za svlada -vanje metiera, ali sputava individualno stvarala tvo. Op enito to je sinonim za duh i na in koji ostaje u retardaciji u odnosu na naperdne suvremene tendencije. No i impresionizam i sl. koji se pojavio kao reakcija postepeno prodire u metodiku nastave na akademijama. U 19. st. do lo je do konsolidacije umjetni kih kola i u vr ivanja teorija. Salonsko slikarstvo ( 2. polovina 19. st. ) 19. stolje e obilje eno je izrazitim trendom literature, posebice one ljubavne tematike, koja se ilustrira. Kako te ilustracije, kako im i samo ime govori, moraju

24

ilustrirati knji evna djela, one imaju reporta ni koncept fotografije slikar se posve uje detalju ime sama tema nije realno prikazana. Na Akademijama slikari stje u znanja potrebna za ovakvu vrstu posla iz arhitekture, umjetni kih stilova, kostimografije, etnologije. Jedini put prema uspjehu u to vrijeme bio je salon, a realisti, impr. i postimp. bili su ushi eni priznanjima salona. Znanstveni pristup ovakvog slikarstva vidljiv je u kori tenju fotografije za pripremu u slikanju velikih kompozicija. Tematski, ovo se slikarstvo vra a u antiku ili obra uje teme iz suvremene povijesti. Religiozne teme se obra uju samo na formalnoj razini slike nemaju vjersku poruku, ve su estetski privla ne (Bogorodica bez aureole). Za etke ovakvog slikarstva nalazimo ve kod Davida i Grosa koji prikazuju Napoleonove ratne pohode. Ipak, dominacija akademskog slikarstva optere enog klasinim temama i narativno u prestaje dolaskom impresionizma koji slikarstvo oslo-ba a od potrebe za narativnim. y Alexandre CANABEL - jedan je od glavnih predstavnika konzervativnog stila francuskih Salona u vrijeme II. Carstva. Usmjeren na dopadljiv i sladunjav efekt, radi kompozicije sa mitolo kim temama, aktove, portrete, dekorativne freske. Dugogodi nji je profesor na Akademiji, a kod njega je u io i V. BUKOVAC koji u svojim ranim slikama slijedi njegov na in. y Jean - Leon GEROME - Jedan od rutinera, predstavnik je eklekticizma i akade mizma. 1900. prilikom 100. god. fracuske umjetnosti vode i predsjednika republike Loubete u prolazu pored Cezannovih slika izjavio; ...le deshoneur de lart francais. Modernizam opozicija akademizmu... Umjetni ka boema ne samo umj. protivljenje, ve i dru tveno koje prerasta u stil ivota na rubu dru tva i u sukobu s gra anskim moralom... NABISTI NABISTI - Iz hebrejskog proroci; umjetni ka grupa u francuskoj koju su 1889. osnovali mladi slikari u enici akademije Julian i E. des B. A.; Paul Serusier, Maurice Denis, Pierre Bonnard, Henri Gabriel Ibels, Ker Xavier Roussel, Edouard Vuillard i Rene Piot. Uskoro su im se pridru ili vicarac Felix Vallotton i nizozemac Jan Verkade. 1888. u Pont Avenu su upoznali djela P. Gauguina i njegovih sljedbenika, odu evljeni teorijama o simbolu i sintezi, o kloazoniranju i primjeni istih tonova, osniva grupe P. Serusier prenosi novu slikarsku estetiku u Pariz. M. Denis pod pseudonimom Pierre Louis, jedan od glavnih teoreti ara umjetnosti svoga vremena (teorije, nove teorije), izdaje 1890 manifest grupe Nabis u asopisu Art et critique... zaklju uje da se realnost ne mo e upoznati zato to su cerebralne navike nadmo nije od vizije. Po njemu se u enje grupe Nabis mo e svesti na teoriju objektivne i subjektivne deformcije; Objektivna deformacija, koja se oslanja na estetsku i dekorativnu komponentu, na tehni ke principe kolorita i kompozicije, i subjektivna deformacija koja uvodi u igru umjetnikove li ne senzacije.
25

Osim Gauguina koji je sna no utjecao na grupu, Nabisi se interesiraju i za Chavannesa, Redona, Tolouse Lautreca, engleskih prerafaelita, narodno slikarstvo i stare tapiserije, osobito za japanske drvoreze koji su im otkrili slobodno shva anje perspektive, zanemarivanje modelacije itd. Nabisti tragaju za novim izra ajnim sredstvima. Umjesto platna esto upotrebljavaju karton na kojem slikaju mje avinom ulja i benzina mjestimice ostavljaju vidljiu podlogu. Tako dobivaju duboki bar unasti sjaj zagasitih tonova. Djelatnost im je bila raznovrsna; bili su ilustratori i pisci za Revue Blanche, ih izra ivali su dekor i kostime za Theatre de lOeuvre, neki od njih su radili velike zidne dekoracije i dekorativne panoe Denis, Vuillard, a drugi i ilustracijom knjiga Bonnard, Vallotton, Denis, Roussel. Njihovom zaslugom do lo je do procvata litografije u boji i umjetni kog plakata. svojom produkcijom dali su obilje je kraju stolje a. Grupa se postupno osipa, galerist La Barc de Bouttevile prire uje 1891 97. izlo be Nabisa, ali unutarnja kohezija me u lanovima nestaje. Neki otpadaju ve 1893. Mada se nabijevske odlike jo dogo osje ati u njihovim radovima, ve ina e se udaljiti prvi Bonnnard i Vuillard. Prenjeli ideje Cezannea, Gauguina i V. Gogha. 1884. naporima Seurata, Crossa, Redona i dr. osnovano je dru tvo nezavisnh umjetnika. Va ne izlo be u Briselu prire uju Les XX. Neoimpresionizam se brzo iri zahvaljuju i izlo bama kod Les XX v. d. Velde najzna ajniji . Nabisti su donekle eklektici: doprinos sintetiziraju i prstup starijim majstorima: Seurat, Gauguin, redon i Cezanne. Osobito je va na Gauguinova teorija sintetizma. Serusier je naslikao na poklopcu kutije cigareta Talisman. Njihov utjrcaj le i u irenju i konsolidaciji Gauguinovog i Redonovog utjecaja. Traganje za novim pristupom pomo u apstraktnih koloristi kih oblika i linearnih kombinacija. Tekstovi Serusiera i Denisa zna ajni su za genezu apstrakcije i ekspresionizma. Nabisti su svojim teoretiziranjem i objavljivanjem dogmatskih manifesta bili neposredne prete e svih grupiranja, manifesta i teorija 20. st. I oni te e sintezi umj. Revue Blanche osn. 1891. mjesto je glavnih tribina simbolisti kih pisaca i slikara. NABIS Umj. s prijelaza stolje a - neoimpresionizam, simbolizam, art nouveau i nabisti. Bili su jedna donekle eklekti na grupa umjetnika - glavni zna aj je u sintetiziraju em pristupu majstorima rane generacije - Seurat, Gaugin, Redon i Cezanne Paul Serusier - na jednom Gauginovu predavanju o boji na omotu kutije za cigarete naslikao je mali prizor (pejza ) i nazvao ga Talisman Odu evljeni tom slikom osnovali su grupu NABIS (hebr. proroci) SERUSIER, MAURICE DENIS, PIERRE BONNARD, PAUL RANSON, MAILLOL, EDOUARD VOUILLARD, FELIX VALLOTTON, K.X. ROUSSEL I ARMAND SEGUIN y Pored Gaugina i Cezannea te Redona utjecaj orijentalnog slikarstva i ponekad akademskog simbolizma Puvisa y M. Denis i Serusier puno pisali o teoriji modernog slik.
26

y Tijekom 19. st. umjetnike je sve vi e zaokupljao problem PRIRODE UMJ. DJELA Usprkos kratkotrajnom postojanju kao grupa u svojim teorijskim raspravama i manifestima bili prete a svih onih grupa, manifesta i teorija koje obilje avaju tok umj. 20. st. I oni su te ili sintezi umj. neprestanim djelovanjem arhit., slik., umj. oblikovanjem stakla i dekorativnih paravana, ilustiranja knjiga, izradi plakata... y REVUE BLANCHE 1891. - postala je jedna od gl. novina simbolisti kih pisaca i slikara, nabista i ostalih avangardista Nabizam je dao 2 genijalna slikara - Vuillarda i Bonnarda Jean Edouard VUILLARD - U enik Buoguereaua studira na akademiji Julian i E. des B. A. Od 1888. slika mrtve prirode i male portrete pod utjecajem Chardina i Corota. Oko 1890. osniva je grupe Nabis utjecaj Gauguina, Toulouse Lautreca i japanskih drvoreza u boji mijenja njegovo slikarstvo. Likovi postaju izdu eni, plohe iroko zahva ene, a kolorit ivlji.- Au lit 1891, Le sommeil 1891, dijete u crnoj bluzi 1892. Uskoro napu ta strukturalnu razdiobu povr ine i nemirni kolorit te prelazi na tra enje izraza u profinjenim odnosima srodnih valera. Tematski ostaje u granicama jedno stavne stvarnosti. to je ambijent jednostavniji to je Vuillard sigurniji u izrazu. Slika interijere u koje stavlja ljudsku figuru esto lik svoje majke. U njima ostvaruje na neoimpresionisti ki na in atmosferu srodnu nizozemskim majstorima (Hoch, Vermeer). Ta platna imaju profinjenu rasvjetu njegov najvi i domet. Slika i portrete, uglavnom prijatelje oko grupe Nabis, a kasnije osobe iz mondenih krugova u rask nim i bogatim ambijentima ali u njima nema kvalitete ranijih radova. Zna aje su i zidne dekoracije Jardin publics 1894., Theatre des Champs Elyses 1913., Pala a naroda u enevi 1939. Radio je scenografiju i kostime za Theatre LOuvre, ilustraciju knjiga, i primjenjenu umjetnost poku stvo, vitraji, tapiserije, keramika. Napravio je vi e grafika i serija grafika pokazuju atmosferu sredine. Izlagao je relativno rijetko 1891 Revue Blanche, 1892. Barc de Boutteville, od 1906 i gal. Bernheim, nakon smrti puno vi e. Njegov svijet je intiman interijeri i portreti najbli ih prijatelja. Autoportret poku sj upotrebe apstraktnih kombinacija. Interijer krajnja granica u pravcu apstrakcije. Anticipira Matisseove kubisti ke radove. Majka i Dijete, Place Vintimille. - izbjegavao javno izlaganje iako je bio cijenjen za ivota - intiman svijet, sastavljen od kutova atelja, dnevne sobe, pogleda s prozora i portreta obitelji * AUTOPORTRET * INTERIJER - odsje eni dio interijera, napustio uobi ajenu perspektivnu formulu i prigu eni sivi tonovi sa svjetlucavim akcentima ru i aste i ute * MAJKA I DJETE - ograni en geometrijski definiran prostor - oslikavao brojne paravane - izvanredan crta - imao udio u obnovi grafike krajem 19. st. (PLACE VINTIMILLE) Pierre BONNARD - u enik Buoguereaua na pari koj akademiji Julian, formira se pod utjecajem impresionista, njihovih sljedbenika i japanskog drvoreza u boji. Jedan

27

od osniva a grupe Nabis koja u potimpresionisti koj fazi francuske umjetnosti izra ava simbolisti ke tendencije u kompoziciji. Bonnard ne slijedi grupu prema dekorativnom ve se usmjerava prema intimnom. Slike su mu obi no manjeg formata. Motiv pejza , interijer, akt, mrtva priroda, interpretira subjektivno i lirski uz senzibilan koloit pun svjetlosti i vedrine. Bonnard ostaje dosljedan svom lirizmu i u najjednostavnijim motivima otkriva ljepotu. Prvotnoj isto i slikarske fakture s vremenom daje obilje ja rutine, ali ostaje vrhunski kolorist. Po Faureu on je strastveni i konfuzni dekorater. Utjecao je u velikoj mjeri na generacije slikara Ecole de Paris fovizam. Gafika mu ima odlike jednake kao i slike. Radio je i dekorativne kompozicije nacrte za plakate i scensku opremu, osobito su vrijedne ilustracije knji evnih djela. Najbli i Vuillardu. Po eo je reakcijom protiv impresionizma na njega i Vuillarda je Gauguin najmanje utjecao. Pod utjecajem je japanske grafike primjena isko enog prostora slike. Paravan etnja dadilja, friz fijakera. Boja mu s vremenom postaje sve svjetlija i veselija. Nije mjenjao svoj stil. - najbli i Vuillardu i kao i on ivio je tihim i povu enim ivotom - prou avao japansku umj. * PARAVAN - etnja dadilja, friz fijakera * INTERIJER - relativno prigu ena paleta, prvi plan ostavio u sjeni, a osvijetlio dno slike - razlikovao se od Vuillarda - to je du e slikao BOJA mu je postajala sve svjetlija i veselija * TRPEZARIJA NA SELU * TRPEZARIJA S POGLEDOM NA VRT * MRTVA PRIRODA Paul SERUSIER - Od 1886. je na akademiji Julian u Parizu, sa prijateljima raspravlja o umjetnosti, filozofiji i estetici. Prenosi im iz Pont Avena teorije P. Gauguina o slikarstvu kao sintezi i simbolu. Na njegov poticaj formira se grupa Nabis koja metodama impresionista suprotstavlja racionalizam, svjesno htijenje i strogu kontrolu nad linijom i bojom. Ovaj stav precizinije je izra en u Serusierovom djelu Paysage du Bois damour poznatije kao Talisman 1888. u Pont Avenu po Gauguinovim uputama. Talisman i ostala djela obilje avaju nagla ena jednostavnost crte a i komozicije i iroke povr ine istih ploha. Dosljednost u odr avanju svojih teorija zako ila je njegov razvoj i stvaranje ve eg opusa. Serusierova umjetnost i filozofija je veza izme u impresionista i Gauguina, Denisa, Bonnarda i Vuillarda. Zna ajan je u modernom slikarstvu i po tome to je svojim konstrukcijama strogo ome enim kompozicijama, izrazito linearnim crte om i sa etim volumenima anticipirao kubizam. Svoje teorije izlo io je u djelu A.B.C de la peinture 1921. Maurice DENIS - U i kod Lefrbvrea na akademiji Julian, a zatim na E. des B. A. Odbija akademski naturalizam i tra i neposrednu izra ajniost i jednostavnost velikih dekoratera pro losti. Njegova orjentacija prema figuralnom - utjecaji Gauguina i Puvisa,

28

ostaje dominantna za njegoo likovno stvaranje i za Nabiste. U nabisti koj fazi 1889 96. rijetko slika pejza e i mrtve prirode, a esto portrete i intimne scene. Kao i ostali nabisti eli prekinuti s realizmom gradi subjektivno i sinteti ko slikarstvo. Pro et simbolizmom priklanja se religioznij tematici. Likovi su plo ni, bez reljefa i bez sjena, slikar nastoji uravnote iti liniju i oblik, a sliku o ivjeti svje im i jakim bojama. Du e vrijeme je u Fiesoleu kod Firence studirao trecento i quattrocento. Oko 1900. priklanja se Cezanneu i postaje tuma dotada nesva enog majstora. Dekorirao je brojne vile, pala e i crkve. Djelovao je i kao scenograf kazali te lOeuvre i u scenografiji primjenjuje elemente simbolike i stilizacije. Osnovao je Ateljei sakralne umjetnosti 1919. u Parizu. Predavao je na privatnim akademijama. Utje e na umj. iz na ik krajeva koji se tamo koluju. Jedan je od istakntih teoreti ar ai kriti ar aumjetnosti svoga vremena. Od 1890. pod pseudonimom Pierre Louis objavljuje niz programatskih lanaka o ciljevima nabista u Atr et critique. U ranijoj fazi teoretskog rada dr i da djelo mora imati opravdanje smo u sebi, a da je sadr aj sporedan.

POJAVA AVANGARDNIH PRAVACA I PRIKLONI EKSPERIMENTU U PRVOM I DRUGOM DESETLJE U

FOVIZAM 1898 1907. Fauvisme od franc. fauve divlja zvijer. Jedan od najzna ajnijih pokreta u po etku 20. st. Ime im je dao kriti ar L. Vauxceles; na izlo bi 1905. Salona nezavisnih, opaziv i bron anu dje iju glavicu kipara Marquesa inspiriranu firentinskim quattrocentom, u istoj prostoriji s radovima grupe slikara koje su nazivali Beski menjaci i Neskladni uzviknu: Donatelo me u zvijerima! Nastao je kao rezultat susreta i zajedni kih izlo bi mladih neafirmiranih umj. Nije bio organizirani pokret ili kola s odre enim programom ve su ih zbli ila sli na nastojanja. U njegovom formiranju sudjeluje 20 ak slikara. y Matisse, Roualt, Marquet, M de Vlamnick, Dufy, K. van Donegen, O. Friesz i Ch. Camoin, Derain i Braque Dio njih radio je u ateljeu G. Moreaua Matisse, Marquet, Roualt, Manguin, Chamoin Puy. Moreaua je nasljedio konzervativni Cormon 1898. svi napu taju atelje i prelaze kod E. Carrierea. Drugu grupu ine samouki; A. Deraine i M. Vlamnick koji su oko 1900 osnovali kolu u Cateauu u okolici Pariza. Pridru uju im se; Friesz, Dufy, Braque i van Dongen. sve ih karakterizira oslanjanje na Cezannea, V. Gogha, Seurata i Gauguina, zatim zanos za uravnote enu formu crna ke plastike, prihva anje plo ne koncepcije japanske grafike i franc. vitraja te naivni izraz primiivnih naroda. Marquet i Matisse od 1898. rade prva fovisti ka djela. Oni s Puyem prvi put izla u 1901. na Salonu nezavisnih tu se afirmira ve ina onih koji su napustili A. des B A. S druge strane sli nerezultate ostvarili su Vlamnick i Derain pod dominantnim utjecajem V Gogha. U daljnjem razvoju Fovizma klju nu ulogu ima rad Matissea na
29

Korzici i u Tuluzu 1898., Sainte Tropezu 1904. s Crossom i Signacom, s Deraineom na jugu Francuske 1905... Fovizam se definitivno pojavio 1905. na izlo bi u Salonu nezavisnih (osnovan 1903.) gdje su izlagali; Vlamnick, Derain, Matisse, Marquet, Manguin, Puy, Valtt, Friesz, Roualt i van Dongen. kritika ih je sasjekla, a negativno se prema njima odnosila i ve ina impresionista. Izlagali su ve ranije u maloj galeriji Berthe Weill koja ih je podupirala. Od 1905 do 1907. prevladavaju dekorativne tendencije Gauguina. Napu taju vibracije impresionisti ke palete. Odri u se prirodnosti u korist imaginativnih vizija sa zelenim sjenama, ru i astim rijekama, vole iste boje; crvenu, zelenu, utu, modru. Napu taju opadanje intenziteta boje prema dubini. Odbacuju konvencije, vra aju se lirizmu i elementarnoj radosti. Odbacuju nebitne detalje. Uspostavljaju ravnote u ekrpresivnih i dekorativnih elemenat na slici kompozicijom svedenom na dvije dimenzije ravne povr ine. Okosnica njihovog rada je kolorizam pomo u kojega posti u iluziju prostora. Fovisti ko slikarstvo je pikturalno, sve se reducira na odnose linija i boja, sliku su shvatili kao ravnu povr inu koja odbija svjetlost. Dok su Gauguin i nabisti meko spajali linije i boje, Fovisti ih sukobljavaju. slu e se isprekidanim crta om radi dobivanja dinami ke napetosti. Slike u tom razdoblju se isti u kromatizmom: iste boje iz tube bez mije anja i postupnih prijelaza. Dio njih je pod vodstvom Matissea okupiran problemom linije i boje, a drugi kao Vlamnick i Roualt vi e su anga irani na humanim problemima. Fovizam nije dostigao krajnje mogu nosti, raspr io je jer je bio samo zbroj poku aja. Glavna faza zavr ava 1907. kad se dio okre e Picassu i njegovim strukturalnim inovacijama gospo ice iz Avinjona, a drugi (Derain, Vlamnick, Marquet, Friesz) se smiruju pod utjecajme Cezannea. Braque je posljednji pri ao i prvi napustio fovizam1907., Dufy sa ima paletu, Friesz se pribli ava konstruktivizmu, Marqet prelazi u sivilo, Derain kubizam... jedino su Matisse i Dufy do kraja ivota sa vali primarnu radost i slobodu fovizma. Fovizam je kratko trajao 1898 1907., ali je uspio pro istiti slikarstvo, ubrzati pojavu kubizma (preko Braquea, Matissea i Derainea) i omogu iti razvoj njema kog ekspresionizma koji je fovisti ki kolorizam prilagodio svojim kompozicijama (utjecaji na Die Brucke preko van Dongena). Talijanski futurizam isto prima impulse, uz to je preko Kandinskog omogu io pojavu apstraktne umjetnosti (negeometrijskog, ekspresivnog smjera) i stvorio preduvjete za pojavu nadrealizma. Fovisti nisu formirali estetski kodeks ni objavljivali manifeste. Fovizam nije doktrina ve slobodna grupacija. Jedan od najzna ajnijih pokreta u po etku 20. st. - nastao kao rezultat slu ajnih susreta, zajedni kog izlaganja i nastojanja mladih nepoznatih umjetnika da afirmiraju svoje likovne koncepcije Nije bio organizirani pokret ili kola s odre enim programom, a u njegovom formiranju sudjelovalo je 20ak slikara - Matisse, Rouault, Marquet, M. de Vlamnick, K. van Dougen, O. Friesz, Derrain

30

Jedna grupa njih radila je u ateljeu G. Moreaua, u itelja koji je kod svojih u enika razvijao smisao za koloristi ke eksperimente i kult slobode li nosti Druga grupa ine autodiktati A. Derrain i M. de Vlamnick koji su oko 1900. osnovali kolu u okolici Pariza y sve ih karakterizira zano enje sli nim idealima i oslanjanje na iskustva i rezultate umj. Cezannea, Van Gogha, Gaugina i Seurata Isto tako u formiranju njihovih stavova zna ajnu ulogu odigralo: crna ka plastika plo na koncepcija japanske grafike franc. srednjovjek. slikarstvo na staklu naivnost i neposrednost izraza primitivnih naroda Definitivno se pojavio 1905. na izlo bi JESENJI SALON - izazvali negativne reakcije (fauves) - Vauxcelles y istra ivali su djelovanja istih tonova i boji namijenili du nost da ostvaruje oblik odri u se prirodnosti u korist imaginativnih vizija y vole iste boje, napu taju tzv. "talijansku" perspektivu i geometrijske konstrukcije u komponiranju slike y u fov. slik. sve se reducira na odnose linija i boja y fovizam je trajao kratko - 1898.-1907., ali je uspio pro istiti slikarstvo ubrzati pojavu kubizma (Braque, Matisse, Derrain) omogu iti razvoj njem. ekspresionizma otvorio mogu nost pojave apstraktne umj. stvorio preduvjete za nadrealizam y fovizam nije doktrina, ve slobodna grupacija Zna aj Fovista Fovisti ka pobuna je prva silna eksplozija u unj. 20. st. Prethodi cijelom nizu revolucija. Iako su umj. fovisit ke slike stvarali oko 1903. pokret kao takav je formiran 1905/6. poslije par godina lanovi po inju istra ivat i druge pravce i do 1908. fovizam prestaje postojati. Oni nisu u slikarstvo unijeli novost, samo su priveli kraju ideje Gauguina, V. Gogha i Seurata. Njim se okre u u elji za bijagom od ograni enja svoje sredine. Slu e se direktno bojom i posti u to da ona djeluje nezavisno. Boja se koristila ekspresivno koliko i strukturalno pa se Fovizam mo e zvati i oblikom ekspresionizma. Fovizam e najtrajnije djelovati na ekspresionisti ko krilo moderne umj. Karakteristi no da je izvjestan broj ina e prosje nih slikara stvorio svoja najbolja djela za vrijeme direktne povezanosti s tim pokretom Matisse, Rouault i Braque jedini su nastavili i razvili se u izvanredne slikare 20. st. Henri MATISSE 1896 1954. slikar, grafi ar, kipar i dekorater. Studira pravo i radi kao pripravnik. 1893. upisuje E. des B A. i zatim radi u ateljeu Moreaua s Marquetom i Roualtom. Puno kopira u Louvreu tamni interijeri srodni ranom Manetu

31

i Degasu. Boravak u Bretanji 1896/7 pokazuje preorjentaciju. Za boravka na Korzici pribli ava se Renoiru prihva anje pointilizma i povratak na tamnu paletu. 1899 1904. prvi put se bai modeliranjem. Ljetni boravak sa Signacom i Crossom St. Tropez 1904 i Collioure 1905. ozna avju njegovo pribli avanje Signacu, otvaranje palete, prijelaz na primarne boje. Najza ajnije djelo; Luxe, calme et volupte. I godinu dana kasnije Bonheur de vivre. Tu se manifestiraju bitna svojstva njegovog opusa: y plo ni tretman y zatvorene obojene povr ine bez tonskih prijelaza y izrazit smisao za pokret i krivulju y linija ozna ava plohe koje koloriranjem dobivaju pravu izra ajnost U borbenoj fazi fovizma nazire se sklonost za egzoti ni ambijent s bujnom vegetacijom i orijentalne motive. Stilizirani pejza s vremenom nadomje ta interijer. Portreti i figure tog vremena poebno su zna ajni kao jedan od izvora njem. ekspresionizma; Portret Marguerite, Autoportret, Le jeune marin. Do ivljava afirmaciju u Njemakoj, Americi i Rusiji. Nakon pejza a radi mrtve prirode zlatne ribice, aran mani cvije a i vo a. Postupno se pro iruju na interijer. Oko 1914. sve vi e naginje figuralnim prikazima i kubizmu. Iza 1919. nastoji ostvariti definitivan izraz. enski aktovi, Odaliske i portreti pokazuju tendenciju dovr enosti. Tada nastaju i naki radovi u plastici. Putovanje na Tahiti 1930 nije obogatilo njegov opus; nove kombinacije palete, smirivanje arabeske, povratak jednostavnosti kompozicije. Kola i i tapiserije i crte . Ples 1931. U vrijeme II svr. i delje radi jednako. U toj kasnoj fazi esto primjenjuje kola . Posljednje monumentalno djelo je koncept arh., unutarnje dekoracije i opreme za kapelu st. Paul de Vence na francuskoj Rivijeri. Puno radio na ilutraciji knjiga. Matisse i Fovizam - Zajedno s Bonnardom Matisse spada me u najve e koloriste 20. st. - Matisse je jedan od pionira eksperimentalnog slik. - Na Ecole Des Beaux Arts u enik G. Morreaua gdje je sreo Georgesa Rouaulta, Alberta Marqueta, H.-C. Manguina, Charlesa Camonia i Charlesa Guerina. - Matisse oko 1896. otkriva Degasa, Toulouse-Lautreca, impresionizam i japansku grafiku, te Renoira i Cezannea. - 1899. susre e Andre Deraina - po inje eksperimentiranje figurama i mrtvim prirodama, oku ao se i u skulpturi. - 1901. preko Deraina susre e Mauricea de Vlamincka i tako je fovisti ka grupa bila okupljena. - Eliminacija detalja i svo enje linije i boja na osnovne elemente. * MU KI MODEL * CARMELINA - Radio i skulpturu - osobito aktove

32

- 1905. JESENJI SALON - prostorija s Matisseovim, Vlamnickovim, Derrainovim i Roualtovim slikama - izazivala reakciju koja je grupi dala stalno ime - kriti ar LOUIS VAUXCELLES - "Donatello usred divljih (fauve) zvjeri" - rije fauvis odnosila se na sjajnu proizvoljnu boju i na direktni rad kista - fovisti su dokucili kona no oslobo enje boje - eljeli su upotrebljavati boju istisnutu direktno iz tube * LUXE, CALME, VOLUPTE - direktan korak prema apstrakciji * ENA SA E IROM * OTVORENI PROZOR - ova tema omiljena * ZELENA PRUGA - umjetnik se mo e slobodno slu iti bojom nezavisno od prirodnog izgleda - RADOST IVLJENJA - prete a apstrakcije u modernom slikarstvu utjecala je na Picassa. Matisse nakon fovizma - dovodi boju do krajnih granica * LE LUXE - organizacija prostora pomo u obojenih povr ina dosti e svoj 1. veliki vrhunac, uspio stvoriti novu vrstu prostora slike kontrastiranjem obojenih povr ina. Figure su modelirane isklju ivo konturom linijom no one postoje i kre u se u prostoru. Matisse je ve stvorio novu vrstu prostora slike u trenutku kad Picasso i Brque rade proto kubisti ke slike. * HARMONIJA U CRVENOM - nov, opipljiv svijet prostora slike stvoren uz pomo boje i linije - privla ila ga je idili na tema s aktovima u pejza u * MUZIKA vrhunac u istra ivanju boje, linije,za ukina. * PLES Ishodi te gr ko vazno slikarstvo, motiv s pozadine radosti ivota, prostor i odnosa forme i sadr aja. - CRVENI ATELJE - obilje ava po etak M. verzije kubizma; geometrijsko pojednostavljivanje u kojem su objekti predstavljeni plo no i frontalno, ali nema iskrivljenih planova. Varijacija na De Heemovu mrtvu prirodu njegova njazna ajnija kubisti ka slika. - Izlete u modificirani kubizam prate slike koje deriviraju iz njegovog fovizma. - imao razdoblje plasti nosti u slikama, a potom potpune linearnosti. - ilustrirao i knjige (Mallarme, Joyce, Baudelaire). - radio i SKULPTURE - nije velik broj ali izrazito su zna ajne - plo ni tretman, zatvorene obojene povr ine bez tonskih prijelaza, izradit smisao za pokret i krivulju, linija. Oku ao se u kola u. Otvoreni prozor, Collioure, Ciganka, Mladi mornar II, Plavi Akt, Poslje Jela. 1907 9; Muzika, Kupa ice s kornja om, Nimfa i Satir. Marokanci. Bijelo Perije. Matissova skulptura

33

Georges ROUALT 1871 1958, slikar, grafi ar i kerami ar. Od 14. radi po radionicama vitraja utje e na kasniji rad. U i na E. des B A kod Delaunya i Moreaua. Studira majstore; Rembrandt, Goya, Daumier, Foraine. Prijateljstvo s Huysmannom i Bloyem religioznost misticizam. Rani radovi su kompozicije biblijskih tema u zagasitim sme im tonalitetima. 1903. sudjeluje na Salonu nezavisnih, od 1905. izla e s fovistima, ali se nije uklju io u njihove likovne metode, ni kubizam ga nije dirnuo. Izgradio je svoj ekspresionisti ko vizionarski stil, slike u ulju pribli avaju se fakturi virtraja; unutar o trih crnh kontura blje te zatvorene plohe istih boja; ru i aste, modre, ute. U motivima prevladava bijeda svijeta: muka Kristova, suci i osu enici, cirkus, bludnice... Zahva a i socijalne teme; seljaci, radnici, beznadni ugo aj predgra a. Od 1916. nastaju serije grafika za trgovca A. Vollarda tim se bavi 10 ak. god. Oko 1928. vra a se slikarstvu; varira ranije teme i dotjeruje ranije radove. Oko 1940 nova faza u kojoj se okre e isklju ivo religioznim temama. Postupno se gubi u misticizmu 1948. spalio je 315. svojih ranijih slika Radio je vitraje, nacrte za keramiku, emajl, tapiserije, ilustrira knjige, radi scenografiju za Djagiljeva. Raoul DUFY 1877 1953 slikar i grafi ar. U i u Le Havreu i na EBA kod Bonnata kola ne ostavlja tragove. U po etku je zaokupljen problemom figuralne kompozicije. Od po etka se bavi sva im; dekoracija, ilustracija, scenografija, nactri za tekstil, plakat. 1901. izla e na Salonu, a od 1903. na Salonu nezavisnih. U tom razdoblju slijedi luminizam impresionista blizak je T L. Me u prvim fovistima; za njega je to samo okvir. Izraz mu je lirski i pun ma te, glavno sredstvo mu je akvarel. Skicozan, transparentan, arabeskne forme crveno, modro, zeleno. Odu evljavao se glazom i teme su esto vezane uz to. U akvarelu radi pejza e, matisovske interijere, i d. inpirirano ivim pokretom; kavane koncerti. Crte i perom imaju kaligrafske odlike. Radi tematski odre ene dekorativne panoe. Vila elektrike 60 x 10m. U grafici radi vi ebojne drvoreze i litografije; ciklus la Mer. Ostaje lirski iskren i slobodan, nije bio pomodan. Ulica ukra ena zastavama, Le Havre. Pod utjecajem Braque iza 1908. eksperimentira s modificiranim oblikom kubizma. Stvorio je osobni stil zasnovan na fovizmu. Indijski model u ateljeu. Povremeno se pribli ava astrakciji. Andre DERAIN 1880 1954 slikar i grafi ar. studira kod Carrierea. 1899. s Vlamnickom i Matisseo formira Ecole de Chateau. 1905. odlazi s Matisseom u Colioure gdje slika najvi e pejza e u fovosti kom kolorizmu. Prou ava gr ku arhajsku plastiku, sednjovjekovnu skulpturu i crna ku umjetnost. Prvi je svratio pozornost na francuske primitivce i Avignonsku kolu. Kao i Vlamnick slika sirovim bojama, ali jegov nama je grub, a krivulje suzdr ane. U paleti dominira; zelena, plava i ljubi aste. Iz f. faze; Westminsterski most, Hyde Park, pejza i Coliourea i Estaquea. 1905. je na Salonu nezavisnih. 1907. studira drvorez, prou ava volumen i te i za pojednostavljenim formama. Pod utjecajem Cezannea i kubizma 1908. radi Baigneuses u isto vrijeme radi i prve mrtve prirode. 1912 14. stilizacija; goti ka faza. Mobiliziran je u I. svr. a posli-

34

je radi najvi e pejza e i enske aktove. 24 Carnegie prize, 31 samostalna izlo ba, ilustracije, povremeno modelira u glini. Na ao se izme u Matissea svjesna organizacija slike i Vlamnicka instinkt i emocija. Za njega su rekli da je kipar u slikarstvu. Provansalski pejza , alica aja. Progonila ga je koncepcija smirenijeg slikarstva pro avanje po muzejima. Jutarnja svjetlost. Fovisti ke slike radi raznim tehnikama od pointilizma do slobodnog rada. Londonski most nakrivljen perspektiva, ru ia astocrveno nebo. Fovisti ke slike su najbolji dio njegovo rada. On je u biti akademski slikar. 1906. sprijateljio se s Picassom i bio uvu en u potokubizam. On e prvi otkriti afri ku umjetnost i interes za primitivizam. Njegove Kupa ice 1908. kombinacija su Cezannea i protokub. No dok de P. i Braque usmjeravaju prema analitici on se vra a unatrag prema akademizmu. Slikar s obitelji suma njegove karijere; grubo crtano, koloristi ki neutralno. Imao je veli inu, ali ne i uvjerenja: slu ajno sen na ao u blizini kad se ra ala umj. 20. st. Maurice de VLAMNICK 1876 1858 slikar, grafi ar, ilustrator, pisac. Porijeklom Flamanac. U mladosti svira na violini, zatim biciklist, slu ajno upoznaje derainea i po inje sam slikati. Jedan od najtemperamnetnijih fovista, na Salonu 1904. Njegovo slikarstvo je u c/s. puno tamnih i sumornih kontrasta. Slika pastoznim namazima mrtve prirode osobito cvije e. Glavni mu je pejza uglavnom Normandija od Rouena do Le Havrea. Radi i u Provansi predgra a, zapu tene ceste... Pejza radi i u raznim grafi kim tehnikama. Ilustrira knji evna djela. Fovisti ke slike bliske su Van Goghu. ovjek s lulom potpuno pod v G. utj. Karakterizira ga upotreba kratkih valovitih v. gogovskih poteza Izlet u prirodu. 1908. na njega djeluje shva anje Cezannea jedno vrijeme je u dodiru s Picassom i Braqueom ak se slu i metodama pojednostavljivanja zasnovanim na njihovim idejama. Poplava, Ivry tu je najbli i Cezanneu. Autoportret 1910. odre en stupanj kubisti ke jednostavnosti i dubine. Od 1915. prelazi na neku vrstu ekspresivnog realizma. Od svih francuza najbli i je sjevernoj Njema koj tradiciji. Seoce u snijegu. Albert MARQUET vezan je s fovistima vi e prijateljskim vezama i deklarativno nego djelima. Sljedbenik je tradicije francuskog pejza a. Najbli i je Matisseu, poslje kratkog koketiranja s fovizmom zbog prijateljstva s M. okre e se jednostavnom naturalizmu. Uglavnom slika pejza e s lirskom atmosferom Corota. Emile Othon FRIESZ u po etku radi pleneristi ki, potom arena faza i analiza forme M., zavr ava aktovima ikompozicijama. Forma ima 2. karakteristike. akcent i dinamizam. Konstruira protor od okomitih paralela koje presjecaju vodoravne. Udaljava se od fovista i radi na Cezanneov na in. Iza 1911 bio u Portugalu, gube se fov. crte. Raznovrska i neujedna ena djelatnost. Kees ( Cornelius) van DONGEN rodom nizozemac. Po etni utjecaj Gauguina i Vuilarda, prelazi na fovizam boja jo sirovija od drugih. Gl. motiv enski lik. Uklnjali mu platna s izlo bi publicitet. Sjajan crta i virtuozan kolorist prilagodio je fovisti ku boju pomodnim portretima i satiri nim skicama kavanskog ambijenta. Henry Charles MANGUIN umjereni fovist, iv kolorit, jasni tonovi, bez o trih kontrasta. Uglavnom pejza i i marine ju ne Francuske; figure, cvije e, aktovi itd.

35

Georges BRAQUE

vidi kubizam.

KUBIZAM Franc. cubisme, prema lat. cubus kocka. pravac u slikarstvu, a zatim u kiparstvu koji se razvio oko 1907. u Fra. Glavni predstavnici u Slikarstvu su Picasso i Braque, uz njih J. Gris i F. Leger. Naziv potje e od kriti ara L. Vauxcellesa koji je povodom Braqueove izlo be 1908. pisao o kubisti kim bizarnostima. K. se javlja u trenutku zasi enja, impresionizam je dezintegrirao oblike, Gogh zapalio boje, a Gauguin zatvorio plohu. Kubisti su u Cezanneu na li upori te. Rasplinutosti se suprotstavio vrstom strukturom plohe. Presudan je i studij; crna ke plastike izra ajnost sa etih oblika. 1906. Cezanneova izjava; red i zakonitost u prirodi posljedica su me usobnih odnosa jednostavnih stereometrijskih tijela; kugle, sto ca i valjka, na koje se mogu svesti svi oblici u prirodi.+ posmrtna izlo ba njegovih djela. 1907. 1907. Picasso radi Gospo ice iz Avignona. Centar pokreta je grupa slikara i knji evnika na Montmartreu; Picasso, M. Jacob, J. Gris, M. Raynal, A. Salmon, G. Apollinaire i Gertrude Stein stra na baba! Potkraj 1907. Braque slika prve kubistike pejza e iz Estaquea, a od 1908. radi s Picassom. Razli itim putevima oni te e istom cilju; reducirati oblike. Razdoblje analiti kog kubizma 1909 1912: prioritet forme potisnuo je boju kao nebitnu komponentu. Platna su monokromna, siva i sme a. Odba en je tradicionalni iluzionizam. Slika nije izraz stvarnosti ve autonomna ploha s vlastitim zakonitostima. Predmet nije prikazan kako ga oko vidi samo s 1. to ke, ve je na plohi prikazan vi en s raznih strana odjednom. Principi AK; autonomnost plohe, racionalna analiza i simultanost prikaza. Objekt je razlomljen u prostoru. Time se posti e dinami nost povr ine koja ide do apstraktnog izgleda. Repertoar tema je sku en; ve iom mrtve prirode s vo em, vr om, bocom i nekim instrumentom gitara, rje e ljudski lik. 1909. Deraine slika Baigneuses s obilje jima kubizma. 1909. Kubizmu pripadaju: A. Gleizs, J. Matzinger, A. Herbin, F. Picabia, H. le Facounier, R. de la Fresnaye, A. Lothe, R. Delauny, L. Marcousis, M. Duchamp, F. Leger i J. Gris. Teoreti ar je G. Apollinaire koji je 1912. razradio estetske stavove kubizma. U analiti koj fazi zvanoj klasi nom, predmet jo postoji kao ishodi te do ivljaja. No, usvojena pretpostavka da se analizom predmeta mo e stvoriti nova likovna egzistencija dovela je do okretanja postupka. Imaginacijom kreirati djelo koje e se pribli iti realnosti. To zna i po etak nove faze; sinteti ki kubizam 1912 15. Ploha postaje bogatija, boje postaju jaki koloristi ki akordi i prelaze u plo ni dekorativni ornament. Sinteti ki kubizam razra uju Picasso, Braque, Gris, Leger i Ozefant. Za ovu fazu zna ajan je po etak eksperimentiranja s kola ima; novine, tkanine, drvo aplicirani na sliku. Daljnja razrada vodi kola van kubizma, a primjena neslikarkih tvari do dadaizma.

36

Kao slikarski pravac K. je revolucionaran zaokret u europskoj umj. Kreativna sloboda koju je pru ao i irina u inili su ga shodi tem mnogih pravaca. Presudno uzje a na razvoj kiparstva i arhitekture. Izvan Francuske; L. Feininger, F. Mller, J. Amstrong, u nekim fazama; G. de Ciriho i M. Chagall. U kiparstvu; J. Lipschitz, H. Laurens, P. Gragllo, O. Zadkin, djelomice; A. Arhipenko, J. Csaky, R. Belling i E. Scharff Kod nas se ne javlja kao dosljedno proveden pravac ve kao shva enje u djelima nekih slikara; M. Konjovi , S. umanovi , V. Gecan, A. ernigoj, S. Kregar. Kod nekih 1914 30. javlja se kao ja e izra ena tendencija ka vrsto modeliranom volumenu figure i prostora. - iz crna ke plastike izvu ena formalna pouka: izgra ivanje slike s odre enijim, naglaenijim crte om za stvaranje rastvorenije, istije strukture bilo na kipu, bilo na slici RAZDOBLJE ANALITI KOG KUBIZMA (1909.-12.) forma je prioritet - potisnuo je boju kao nebitnu komponentu i platna se zatvaraju u monokromne sive i sme e povr ine - odba en je tradicionalni iluzionizam - slika je autonomna ploha koja sadr ava predmet ili njegove dijelove kao konstruktivne elemente, koji neovisno o njima posjeduje vlastiti smisao i zakonitost - predmet nije prikazan kako ga oko vidi, ve je analiziran u totalitetu svoje prostorne egzistencije i prikazan na plohi vi en istovremeno s razli itih strana - principi analiti kog kubizma: AUTONOMNE PLOHE RACIONALNA ANALIZA I SIMULTANOST PRIKAZA - time se posti e dinami nost povr ine koja ide gotovo do apstraktnog izgleda OBJEKT se raspoznaje po SIMBOLIMA - motivi: mrtve prirode s vo em, vo em, bocom i nekim instrumentom (gitara), rje e portret i ljudski lik a pejza samo u 1. fazi - 1909. kubizmu pripadaju: a Gleizes, J. Metzinger, A. Hebin, F. Picabioa, H. Le Fauconier, R. de la Fresuaye, A. Lhote, R. Delaunay a 1910. L. Marcouissis, M. Duchamp, F. Leger i J. Gris - najzna ajniji teoreti ar G. Apollinaire - razradio estetiku stavove kubizma - u toj 1. fazi kubizma PREDMET postoji kao ishodi te do ivljava za lik. ostvarenje SINTETI KI KUBIZAM (1912.-15.) - slobodnom imaginacijom kreira se djelo koje e imati osobinu novog realiteta i tek su u daljnjem procesu pribli ava predmetnoj realnosti - ILUZIJA je definitivno ISKLJU ENA a umjesto nje stupa ALUZIJA Braque je formulirao novo gledanje: "Sadr aj novoga slikarstva nije predmet nego jedno novo jedinstvo, lirizam koji proizlazi iz samoga slik. sredstva ploha postaje bogatija, linija mek a, a boje se sla u u jake koloristi ke akorde koji kona no prelaze u plo no dekorativno ornament - sinteti ki kubizam razra uju Picasso, Braque, Gris, Leger i Ozenfaut - po etak eksperimentiranja s KOLA IMA - dijelovi novina, tkanine, drvo i stakla aplicirani na sliku

37

- u ovoj fazi k. dosegao to ku ravnote e - kao slik. pravac u svoje vrijeme zna io je revolucionaran zaokret u evrop. umj. KR SLOBODA u inila ga je ishodi tem mnogih pravaca a njegov je utjecaj bio presudan za razvitak Pabl PICASSO 1881 1973 panjolski slikar. Ime oca mu je Jose Louis Blasco. Ve u ranim godinama po inje koristiti maj ino prezime. Otac mu je bio kustos muzeja u Malagi. Zarana pokazuje sklonost slikanju prva platna; Dva starca i Bosonoga djevojka. 1896 u 1. danu ispunjava zadatke za prijamni ispit za kolu La Lonja i na akademiji San Fernando ina e mjesec dana. Nakon godinu dana vra a se u Barcelonu. 1898 99. slika s prijateljem Pallaresom u Horta de San Huan. Od 1899. ima atelje Barceloni i visi u boemskoj kavani Cuatro Gatos i slika na na in prerafaelita biblijske scene portrete prijatelja izdaje agresivne crte e u avangardnim revijama Jouventut i Pel y Ploma. Sinteza preafaelita Stila 1900 i pari kog modernog slikarstva. Od Gonzalesa u i obradu metala. Postupno prihva a suvremen rje enja i ija te i Parizu gdje odlazi potkraj 1900 gdje se susre e sa umj. Louvrea a udubio se u djela avangarde impresionizma i postimpresionizma Gogh T L. u po etku eksperimentirao s razli itim stilovima. i rije odlaska u Pariz. Porijeklo o ituje tematski; coride mu otkupljuje Berthe Weill. Vra a se u pa. a ve u prvoj pol. 1901. ponovno odlazi u Pariz i intenzivno radi za izlo bu koju mu organizira Vollard standardne teme; cafe koncerti, plesovi, konjske trke itd. Tada ulazi u svoju prvu fazu. Oko 1898. Zavr etak puta mala slika naslikana u Barceloni ostarjeli i nemoni teturaju stazom gdje ih eka an eo smrti patnja. U Parizu prva zna ajnija slika mu je La Moulin de la Galette taman i svjetlucav polusvijet sa samo 19. Idu ih godina eksperimentira raznim stilovima; imp. Degas, Gauguin, Nabis. 1. EPOQUE BLEU MODRI PERIOD 1901 04. Na slikama prevladava atmosfera osamljenosti, alosti, neimatine koja je simboli no izra ena deformacijom likova u gotovo monokromnim modrim tonalitetima; putuju i pjeva i, akrobati, bolesnici, besku nici. Figura i tema koje su izra avale PATNJU. esto je mjenjao atelje, ivio od malog broja prodanih slika. Aktivno ga poti u prijatelji, osobito Gertruda Stei . - dama sa slike desno. Naravno, mladi Picasso je imao odre ene du nosti... Ina e kroz njen krevet pro la je i Newyor ka Foto secesija A. Stieglitz, Stra na babetina koja je voljela mlade E. Steichen, A. L. Coburn i bogtepita de ke : ) i klju ni lik avangardne umj. koliko drugih lanova NY Dade.

38

1904. se uklju io u Pari ku boemu. Preselio se u zloglasnu etvrt na Montmartreu Bateau Lavoir tu ivi do 1909.. Nadimak etvrti dao je Max Jacob po splavima na Seini na kojima se pralo rublje. Odnosi se na slikarske ateljee u ulici Ravignan koja postaje sastajali te tada nje likovne avangarde. Tada jo uvjek ivi u siroma tvu, ali u krugu prijatelja prelazi u optimisti niji ru i asti period. Taj plavi period odra ava glad i hladno u koju je i sam osje ao. 4 puta se vra a u Barcelonu zbog nedostatka sredstava 1901 4. svake god., ali ga Pariz svaki puta ponovno privla i. ena koja pegla, - El Grecov utj., Mr av obrok. 2. EPOQU ROSE - RU I ASTI PERIOD 1904 07. Umjetnikova melankolija je oslabila i poprimila romanti nu kvalitetu - jo uvijek prisutni vitki akrobati, ljupki dje ji likovi i od tog vremena njegov stalni motiv ENA (portret, akt, le e a figura ili dio kompozicije). Ve ina slika predstavlja crte e figura postavljene pred pozadinu sazdanu od nekoliko irokih tonova ru i aste i plave. La Toilete 1907 prva klasi na faza. Utjecaj gr kih vaza. Skulpturalno reljefni pristup. 1906. portret Gertrude Stein sna na modelacija. Fovizam nije utjecao na njega izravno mo da iza 1905. Autoportret 1906., Dva akta prmitivna skulpturalna modelacija. U svakom slu aju jak Cezanneov utjecaj koji e se vidjeti na Gospo icama. 1906 8. izradio je odre en broj masivnih iprimitivno sna nih slika protokubisti ki period. 3. EPOQUE CUBISTE - KUBISTI KI PERIOD 1907 17. Crna ka i oceanijska plastika lapidarnih oblika, kasni Cezanne i teoretske rasprave koje su tamo vodili imaju za posljedicu kubisti ki period. U po etku su Picasso, Braque i Derain ravnopravni, ali ubrzo ih nadilazi ve prvom slikom: Gospo ice iz Avinjona - klju na slika slikarstva 20 st. Dale su monumentalni izraz koncepciji prostora slike. Prvi put ideja da se figura mo e iskriviti podre eno slici. za razliku od perspektivnog slikarstva koje ima 1. to ku promatranja, ovdje Pic. tu toku pomi e i ima par to aka. Kubizam je u slikarstvo unjeo ne samo novu vrstu prostora ve i novu dimenziju vrijeme. Figure s desne strane vjerojatno su doslikane nakon to je upoznao crna ku plastiku. Zatim mrtve prirode, portreti Vollard, Jacob. 1914. prvi svj. rat - Braque, Derain, Apollinaire mobilizirani. Pic odlazi u pa. pomalo se bavi skulpturom. U Rimu za Djagiljevljevu trupu radi scenografiju za balet. Eksperimentira analiti kim kubizmom i kola om, formira sinteti ki kubizam. Nakon toga nastupila je pauza tijekom koje je umj. kubizam u dekorativne i fantasti ko-ekspresionisti ke ciljeve 1914./15. po eo je seriju realisti kih portretnih crte a, po . 20ih nastavljao je s kubisti kim eksperimentima, usporedno sa realisti kim i klasi nim crte ima i slikama Pic. i Braque su 1909- shvatili da nezavisno konvergiraju istoj to ki odlu uju raditi zajedno do 1914. Glavna tema im je mrtva priroda. Anliti ka faza razvijena je ve u djelima 1908 9. Serija Portreta glave Portret glave Fernande Olivier ljubavnica, 1909. bronca. Radi skulpturu i prije 1900 sli na slikarstvu. Djelo nije potpuno kubisti ki uspjelo.

Razvoj analiti kog kubizma mo e se obilje iti pomo u etiri studije glave; Glava ene 1909., Portret Braquea 1909., Djevojka s mandolinom 1910., i LArlesiene. Ja i skulpturalni osje aj od Braquea. Do 1910. dijele iste ideje toliko da je nemogu e uo iti razlike njihovih slika. etiri glave otkrivaju postupni prijelaz od skulpturalnog reljefnog modeliranja na izra avanje tre e dimenzije pomo u plo nih blago kutnih planova organiziranih unutar linearne mre e. Djevojka s mandolinom prijelazno djelo. Portret Kahnweilera figura je nestala u kubisit koj mre i. Jo vi e na Harmonika u 1911. I B. i P. u ovoj fazi kombiniraju linearnu strukturu s nje nim potezom kista koji podsje a na Seuratove to kice. Boje siva, zelena, prigu eni oker. 1908. prvi put je u sredini jednog crte a zaljepio komadi papira i stvorio vjerojatno prvi kola . Oboica od 1910. koriste rije i i slova. Mrtva priroda s pletenim stolicama 1911 12. najraniji integrirani kola ovalna. 1912 od lima i ice napravio kubisti ku gitaru, a tijekom 193 i 14. radi i dalje takve skulp. poznate Tatljinu, utje u na apstraktnu konstrukciju. Uvo enje kola a ozna ava kraj analiti kog kubizma. Oboica sad po inju sinte-zu promatranih iskustava. Prijelazna faza obuhva a kori tenje kola a 1912 i 13. Pic. u kola u vidi komine implikacije ovjek sa e irom. Igra karata iroke diferencirane povr ine Poslije 1913. oboica se usmjeravaju ka boga enju plasti nih sredstava prostora, boje, linearnog ritma i fakture. Zelena mrtva priroda ponovno uvodi pozitivnu boju, bijeg ka dekorativnosti. Tome je srodna a a pelinkovca dekortivna skulptura. 1914. Braque ide u vojsku, a Pic. ostaje u Parizu do 1917. kad odlazi u Rim kao scenograf baleta za Djagiljeva. Harlekin s violinom 1918. Vive la France 1914. 4. EPOQUE CLASSIQUE - KLASICISTI KO RAZDOBLJE 1917 22. Posjeta Rimu i dodir s klasi nom ujetno u izazivaju novo razdoblje. Veliki likovi, volumeni divovskih likova i plodnih ena evociraju asocijacije na Ingresa. Sam Pic je rekao da eli nadma iti posljednji sud. Crte i mu imaju gr ko rimski sadr aj. Ta gr . faza zavr ava 1923. Povratkom u Pariz eksperimentira s dadaizmom i nadreali zmom ali to je tek epizoda u tehni kim eksperimentima. 1914 15 po inje seriju realisti nih portretnih crte a u to vrijeme realizmu se vra aju i neki drugi Derain, Dufy, Vlamnick. Po etkom dvadesetih nastavlja s kubisti kim eksperimentima usporedno sa realisti kim i klasi nim crte ima i slikama. 1917. radi scenografiju za operu parada. Ponovno o ivljava njegoa ljubav za likove komedije i cirkusa tema su mu opet harlekini i svira i. I neki odli ni portreti Portret Stravinskog i Kupa ice 1918. Od 1920. ispoljava klasi an stil u crte ima koji imaju svojstvo gr kog vaznog slikarstva. Otada radi i slike velikog formata. Ta faza prvose vidi u malom crte u Usnuli seljaci 2 masivne figure, krajnjost skulpturalne mase, pojednostavljena lica, frontalna pozadina. Trka figure u nezgrapnom polo aju. Boje svijetle i vedre; svijetlo plave i crvene. Pored mora groteskno iskrivljene figure. 1919. niz studija mrtve prirode na stolu kubizam oboga en perspektivnom dubinom. Stol pred otvorenim prozorom je i Matissov omiljeni motiv.

40

5. EPOQUE ROMANTIQUE - ROMANTI KA FAZA 1923 24. Koncentrira se na scene u interijeru, na borbe s bikovima, motive iz regija podsvijesti i fantastike. Nakon faza mediteranskog kolorizma i uznemirenih krivulja, slijed prekidi u kojima se javljaju monokromne i bezbojne figure u svemirskoj praznini.U dekoraciji se povremeno pribli ava Matisseu. 1923 zavr ava gr ko rimska faza, ali e jo 2 3 god slikati u klasi nom raspolo enju. Panova frula 1923 dva masivna, ali graciozna mladi a. ena s plavim velom jo liri nija. 1925. zavr ava i druga klasi na faza. Nes i Dejanira, Atelje 1925. Poslije 1925 Koketira s nadrealizmom ve u Pored mora. U drugom broju asopisa Nadrealisti ka revolucija objavio je nekoliko apstraktnih crte a. Izme u 1923 i 25. nastali su neki od najklasi nijih lirskih prkaza plesa ica etiri plesa ice. Da bi stvorio fantasti an prizor koristi se svim elementima kubizma. Krajem 20 i po 30 ih dolazi do proloma fantazije u njegovom slikarstu i skulpturi. 1928. radi skice za skulpture od ko atih figura. Djevojke s dje ijom la icom, Sjede a kupa ica, ena koja se e lja. Omiljena tema mu postaje umjetnik u ateljeu Slikar s modelom koji plete. Nakon toga po inje izra ivati apstraktne konstrukcije od metalnih ipki. Djevojka pred ogledalom i Interijer s djevojkom koja crta spajaju klasi ni mir s fantazijom i kubisti kim prostorom. Tijekom 33 34. slika krvave borbe bikova. 1935 Minotauromahija. Guernica 1937 neke forme poavile su se u ranijim djelima. Pojavljuje se motiv minotaura. Za panjolski paviljon na svjetskoj izlo bi. Crne, bijele i sive boje. Slike i skulpture otkrivaju njegovu gor inu tijekom II. svr. Oslobo enje Pariza Bakhanal, i Joy da Vivre 1946. Iza rata sve vi e prera uje djela starih majstora. Tijekom panj. gra . rat Picasso je na strani republikanaca - GUERNICA 1937. U to vrijeme imenovan je i direktorom Prada. Do po etka II. svr. izmjenjuju se stravi ne vizije i deformirani likovi s lirskim crte ima i nakaznom glavama. Rat provodi na francuskoj rivijeri. U njemu se javlja strast za motiv Minotaura i borbe bikova. Nakon rata modelira ivotinjske figure u bronci, izvodi kompoziciju Rat i Mir kao jedno od najsinteti nijih djela Fra. ekspresionizma. radi oslikanu keramiku. Kroz cjeli opus od po etaka mu se provla i bijeli golub mira. Georges BRAQUE 1882 - 1963. Prvo u i graditeljstvo na EBA u i za soboslikara dekoratera kasnije se to manifestira u dekorativnim i tope-loel efektima, paralelno radi u o evom poduze u. Otac i djed su slikari amateri. S 18. dolazi u Pariz 1900. U i slikarstvo u Batignolesu, pa na Academie Humbert, 1902 kod Bonnanta s Frieszom i Dufyem ponovo na AH 1904. slika u Honfleuru ko Le Havrea, a 1905. priklju uje se fovistima. Izlagao je na Salonu nezavinih i na Jesenskom Salonu. U nekoliko navrata radio je s Freiszom. 1907. prekida s fovistima, glavni toovi mu postaju uto, zeleno i sme e, reducira forme na na in Cezannea do te mjere da su ga odbili sa Jesenskog Salona 1908.

41

Upoznaje Pic. na Bateau Lavoir, s kojim radi do 1914. Oko njih dvojice stvara se grupa kubista koji prvi put izla u na 15. salonu nezavisnih. potom imaju izlo be u Njema koj Kln 1912 i i Berlinu u galeriji Der Sturm 1912 14. Iz fovisti ke faze ima 30 ak radova, neki su monokromni. U prvoj kubisti koj fazi udaljava se od objektivnog prikazvanja. U to doba u slikarstvo uvodi i slovo kasnije esto kod kubista. Nakon toga slijedi imitacija drva i marmorizacije. Potom uvodi kola koji uokviruje grafi kim ili pikturalnim postupkom. U ratu je te ko ranjen trepanacija lubanje! 1917. tijekom oporavka po inje ponovno slikati. Ne sla e se sa stramputicama kojima ide Pic., a u njegovim slikama sad ima vi e ivota. Iza I svr. zaokuplja ga problem osvjetljenja pjedinih sektora slike mrtve prirode, pejza i, aktovi. Oko 1930. linija mu postaje arabeskna, a boja dobiva na intenzitetu. U to vrijeme nastaju plastike od kamena i bronce te reljefi od sadre. U djelima iz vremena II. svr. vlada smirenost. 1952. oslikava strop u jednoj dvorani Louvrea, a potom njegovi radovi pokazuju zaokret ka irealnom. - studirao stare majstore u Louvreu, privla ila ga je egipatska i primitivna skulptura, odu evio ga je Poussin i Corot, a istovremeno je otkrivao impresioniste i postimpresioniste. Vi e Gogh i Surat nego Gauguin. - 1906. s ranog impre. prelazi na fovisti ku svijetlu koloristi ku paletu - kratko vrijeme je fovist. Pejza u okolini Antwerpena fovisti ke boje, ali tredicionalan u organizaciji prostora. Sjede i Akt masivna figura okrenuta le ima. i jo jedna verzija pod utjecajem Cezannea. - susret s Picassom i "Gospo icama iz Avignona" 1907. Pejza kod la Ciotatu linearniji pristup. - oslanja se zatim na Cezannea - niz pejza a i mrtvih priroda - no on za razliku od Cezannea boje podre uje geometrijskoj strukturi planova ljeto 1908. niz mrtvih priroda. 1908 Odbijen sa jesenjeg salona Matisse rekao: Opet kocke... - 1909. Picasso i on po inju ivjeti zajedno - analiti ki kubizam - mrtva priroda postala je gl. tema MRTVA PRIRODA S INSTRUMENTIMA skulpturalna izbo enost, GITARA I KOMPOT - spljo tio kocke. B. govori o taktilnom prostoru. Ku e u L.Estaqueu, Mrtva priroda, Violina i paleta 1909 10. dalje od Pic. predmeti svedeni na fragmente. Portugalka identi ni stupanj kao Pi. na Harmonika u. Oboica od 1910. koriste rije i i slova. B. koristi vlakna drva. Braque u kola u zadr ava dekorativnu ozbiljnost. - Klarinet - 1912. u Kolnu izla e s Picassom - vrhunac sinteti kog kubizma kome je nakon prvog svj. rata jedino on ostao vjeran - pokret napustili i Picasso i Gris - uz objekte reducirane na najosnovnije geometrijske forme na njegovim se slikama istovremeno javljaju pedantno izvedeni naturalisti ki detalji za 1. svj. rata te ko ranjen - nakon rata zaokuplja ga problem svijetla i osvjetljenja - mrtve prirode, pejza i i aktovi. Poslije rata vi e nije blizak s Pic., scena se

42

promjenila. Inspirira se J. Grisom. Slike 1917 18. zami ljene su u irokim povr inama boje s to kastim naglascima. 1918 19. osobni pristup sinteti kom kubizmu Cafe Bar visoka relativno uska slika. Ova ima vi e osje aja za iluzionisti ku dubinu, bogate boje. Dok je Pic. pristup eksperimentalan i raznovrsan, Braque je konzervativan i intenzivan. Osnovna karakteristika stila koji se javlja oko 1919. je fakturna osjetilnost u kojoj je kutovi kubizma rasta u u organske oblike. Taj stil vidi se po etkom dvadesetih kad se ini da je napustio kubizam otvoren i nelienaran. Akt s ko aricom vo a, Mrtva priroda, Le jour. Po etkom 20 ih. po eo je raditi male skulpture s odre enim stupnjem kubisti ke geometrije. Krajem 20-ih vra a se nekoj vrsti pointilisti kog pejza a. Po etkom 30 ih. najve a promjena; pod utjecajem gr kog vaznog slikarstva radi iz crte a s neprekinutim konturama plo ni linearni stil. Prizori s umj. i modelom ili umj. u ateljeu Slikar i model, ena s mandolinom, rasko ne boje. - oko 1930. boja dobiva na intenzitetu - nakon 2. svj. rata simplificira realni objekt, a kasnije zaokret prema irealnom irenje kubizma 1911 B. i Pic. toliko tijesno sura uu da je njihov rad te ko razdvojiti. Pic. je delatuvno razvijeniji. Oko 1910. pojavilo se i nekoliko drugih kubista A. Glezies i J. Metzinger postat e daroviti kriti ari i tuma i. U knjizi O kubizmu 1912 stvorili su jedno od prvih zna ajnijih teorijskih djela o tom pokretu. U kontaktu su sa R. Delauna-yem, F. Legerom i H. Le Fauconierom. Oni e po eti vr iti utjecaj i u Njema koj osobi-to na Der Blaue Reitter. Iste god. Apollinaire izdaje knjihu O kubisti kim slikarima 1911. ta grupa izla e svoje djela na jednom mjestu Salon nezavisnih senzacija. Napad kriti ara i Apollinaireva obrana. Poslije ovog javnog istupa slijede pojedina ni. Tokom 1911 tvara se grupa; Arhipenko Fresnaye Gleizes Metzinger Picabia Marie Laurencin, me u njima su najzna ajniji tri brata; Jaques Villon, M. Duchamp i Raymond Duchamp Villon, eh Franti ek Kupka i pa. Juan Gris. Utjecaj im se iri u Njem. Rus. SAD, pa. Futuristi 1911 u Ita. prenose svoju varijantu kubizma. Od 1912. drugi umj. njihove ideje pomjeraju ka novim granicama. Delaunay razvija svoju umj. simultanog kontrasta boja. Iz toga se razvio apstraktni stil koji Apollinaire naziva Orfizam. 1912. Mondrian dolazi u Pariz i koristi kubisti ku mre u kao osnovu za apstraktne konstrukcije. Istovremeno u Rusiji oko 1911 13. dolazi do pomicanja ka potpunoj apstrakciji. Larionov pronalazi rejonizam, a Maljevi radi na suprematizmu. fantasti na brzina kojom je kubizam od Pic. i B 1907 do 1912 postao svjetski pokret koji se ve razgranao ka; apstrakciji, novom ekspresionizmu i novim koncepcijama stvarnosti. ALBERT GLIZES I JEAN METZINGER u svojoj knjizi O KUBIZMU, 1912. stvorili jedno od 1. zna ajnih teorijskih djela o tom pokretu - 1911. Braque i Picasso izbjegavanje franc. Salona no druga grupa kubista (Glizes, Metzinger, Delaunay, Leger...) bila je zapa ena i vr ila je utjecaj na franc. i osobito na umjetnike oko grupe Der Blaue Reiter

43

- 1911. u Salonu nezavisnih ta grupa izla e i dobiva brojne, ugl. negativne reakcije - i kao Picasso i Braque tu nisu sudjelovali njihove inovacije bile su poznate kubisti ki utjecaj se stalno irio - fovisti su se posvetili boji a kubisti obliku Juan GRIS 1887 1927 panjolski slikar i grafi ar. U i u Madridu, jedno vrijeme je pod utjecajem Jugendstila. 1906. dolazi u Pariz gdje se zbli ava s Pic. i krugom Bateau Lavoire. Izdr ava se radom za humoristi ke listove. Prvu izlo bu ima 1912. na Salonu nezavisnih zapa ena slika Hommeage Picassu. Iste god. prire uje izlo be u Barceloni i Rouenu i izla e na izlo bi grupe Zlatni rez. Prva djela osobito portreti Raynal, Pic. pod utjecajem su Cezannea. Prilazi kubizmu, a 1913. po inje sinteti ku fazu. Mrtve prirode osebujnog kolorizma s reminiscencijama na bujni panjolski ornament. Okupiran je linijom i formom, te i te je na grafi koj strukturi slike. Iza 1916. svodi ljudski lik na sferi ne forme serije Harlekina i Pierota. 1920. je na posljednjoj izlo bi kubista, radi serije litografija, a 1920 23 scenografiju za Djagiljeva. oko 1925. dobiva zrelost i isto u kona nog izraza, bolest prekida rad. Pisao je teoretske rasprave o slikarstvu. Portret Pic osje a se matemati ka kontrola, monokromatska slika. Nakon toga prelazi na kolorizam la place ravignan, mrtva priroda ispred otvorenog prozora; kombinacija renesansnog i kubisti kog prostora. Znatno je doprinjeo vra anju svjetlosti i boje u kubizam ponekad do to ke pretjeranog dekorativnog lirizma. Potkraj ivota, stroga manira. Gitara s notnim listom kruti jednostavni oblici. Koristi kubisti ku mre u i renesansnu perspektivu. ovjek u kavani. Albert GLEIZES 1881 1953 fra. slik- i pisac o umj. Po inje slikati 1901. na na in impresionista pojednostavljenje kubizam. 1911 je na S. nezavisnih i Jesenjem, a 1912. na Zlatnom rezu. Te god. izdaje s Matzingerom O kubizmu, 1913. izla e u NY i u Berlinu. Nakon I sr. obra uje religiozna teme u maniri kubizma. Radi i ilustraciju. Zaslu an je za irenje granica nove umj. To se odnosi na predmet i na stav prema predmetu plasti ni formalni ele. Monum. slika Gumno 1912. otvaranje kubizma. Paleta je prigu ena. Tijekom godina, kao kod ostalih, postaje punija. Posjeta NY daje mu poticaj apstrakcija arh. i fig. nastala po povratku u Pariz. U kasnim god. lirska apst. krivolinijskih oblika. Simfonija u ljubi astom. Jean METZINGER 1883 1956 fra. slik. Prvo je pod utjecajem Seurata i neoimp. Potom se pridru uje kubistima. Izdaje s Gleizesom O kubizmu, me u organizatorima je grupe Zlatni rez. Oko 1920. pribli ava se smjeru nove stvarnosti. Ostaje dosljedan kubisti kom izrazu. Najinventivniji je do 1914. Rani radoiv su blistave varijacije Cezannea, a kasnija djela vi e akademski pristup Kupa ice. Umjenja se u skladu s promjenama kubizma. Neko vrijeme koketira s efektima futurizma. Pred kraj I svr. u dekorativni kubisti ki okvir unosi fotografije arhitekture. Roger de la FRESNAYE 1885 1925 doslovnije proizlazi iz Cezannea od bilo kojeg kubista. Njegovi rani pejza su jo tradicionalniji od Cezanneovih na kojima se zasnivaju. enski akt skulpturalna projekcija, ovjek koji sjedi komb. apst. oblika. Osvajanje zraka odu evljenje tehnologijom. Lirska boja i magloviti prostorni prijelazi.

44

Veliki br umj. koristi kubizam na razne na ine; Poljaci Louis MARCOUSSIS 1881 1941 i Henry HAYDEN njeguju uobi ajeni pristup jesno nazna enih rubova. Andre LOTHE u nio je od kubizma akademsku formulu kojom podu ava studente. Fernand LEGER 1881 1955 fra. slik., studira u Caenu i na EBA u Parizu. U prvim djelima je pod utjecajem impresionista i neoimp., 1907 10 pod utj. Rousseaua i Cezanea. 1910. izla e na S. nezavisnih, iste god. sudjeluje na prvom kubisti kom salonu. 1912. jedan je od osniva a grupe zlatni rez., napu ta kubizam i priklanja se orfizmu. Na paleti prevladavaju iste blistave boje jakih kontrasta. U boji vidi sredstvo definiranja forme. Pojednostavljenim elementima daje geometrijsku formu, izzbjegava kompozicione aran mane. Utje e na Njem. izlagao je u gal. Der Sturm u Berlinu i SAD. Poslje I. svr. tra i adekvani slikarski izraz za svijet tehnike. Do 1925. slika mehani ke ele.; eljezni ke kota e, zup anike i sl. U taj mehani ki ambijent uvodi i ljudsku figuru li enu psi. izraza. Prostor rej ava velikim povr inama i irokim plohama boje. Figura je li ena osje aja. Pribli ava se geometrijskoj apstrakciji. Ne negira prirodu, ali joj daje novu funkcionalnu ulogu. Radio je i kao scenograf, zidne dekoracije, mozaike, vitraje, keramiku i plakate. - kubizam se brzo pro irio i doveo do variranja postoje ih i stvaranja novih stilova - u Njem. i Ital. osnova je za ekspresionisti ke pristupe, u Holandiji i Rusiji - 1. korak ka potpunoj apstrakciji, u SAD-u doveo do novog pristupa realizmu... u cijelom svijetu osnova je za dadaizam i nadrealizam. - gotovo neizbje na je bila umjetnost koja je slavila industrijski svijet ma ina geometrijska osnova ve eg dijela kubisti kog slikarstva imala je sli nosti s ma inskim formama i slu ila je kao izgovor za MA INSKU IKONOGRAFIJU - toj se ikonografiji posvetio upravo Leger. U protokubisti koj fazi je prvo pod Cezaneovim pa Pic. utj. Prosvjetljava paletu i eksperimentira s atmosfersim efektima. Kontrast formi. Grad poku ava obuzdati skulpturalnu bujnost. Figurativne komp. 20 i 30 ih simbol divnog ma inskog svijeta. Tri ene depersonalizacija figura svedenih na ma inske volumene. Posljednjih 20. god. ivota ispitivanje. Serija biciklista jedan je U slavu Louisa Davida ima kubisti ki strukturalni okvir uz nagla enu stilizaciju. - bio je jedan od rijetkih koji nikada nije napustio kubizam * AKTOVI U UMI inspirirani Pic. uma ma inskih formi, roboti. * POLIKROMNI RONIOCI * U SLAVU LOUVREA * DARIDA *VELIKI KONSTRUKTORI vrhunac, geom. struktura. Velika parada kulminacija opsjedutosti cirkuskim temama koja je trajala cjeli ivot. - bio je jedan od rijetkih koji nikada nije napustio kubizam

45

URIZAM - pokret u novijem slik. i skulp. a gl. predstavnici su mu A. OZENFANT I C. BRANCUSI kao teoretici i arhitekt CORBUSIER - smatrao ku u ma inom za stanovanje - manifestom "Apres le cubisme" 1918. ukazuje se na odumiranje kubizma u dekorativnosti i nagla ava potrebu pro i enja oblika u mehani ke elemente kojima je obilje ena sada njost - puristi ka vizija transponira realni objekt u vi e planova i u simultane dinami ke elemente, suprotstavlja se ornamentu, arabeski i dopadljivim kombinacijama boja. - anticipira industrial design - Izvan Fra. u arhitekturi identi na nastojanja zastupa A. Loos. - Legerov ma inski kubizam sli an je onoj varijanti kubizma zvanoj purizam koji su oko 1918. razvili arhitekti Le Crobusier i slikar Amede Ozenfant - oni su u svom manifestu POSLIJE KUBIZMA, 1918., napali tada nje stanje kubizma zbog njegove degeneracije u neku vrstu slo ene dekoracije - oni su te ili arhitektonskoj jednostavnosti vertikalno-horizontalne strukture i eliminiranju dekorativne ki enosti kao nagovje taju ilustrativnog ili fantasti nog predmeta. - za njih je ma ina postala savr eni simbol istog, funkcionalnog slikarstva koje se te ili ostvariti, kao to je le Corbusier, u svojoj ranoj arhit. ku u smatrao ma inom za stanovanje. Puristi ke principe ilustriraju njihove Mrtve prirode frontalne s prigu enim bojama i formama modeliranim s iluzijom izbo enih volumena. Le C. je slikao cijeli ivot ali je zna ajan samo kao arhitekt, Ozefant je pisao o purizmu u LElan 1917 17 i LEsprit Noveau 1920 25. kasnije je pre ao na zidno slikarstvo. CHARLES EDOUARD JEANNERET LE CORBUSIER 1887 1966. vidi arhitektura po etka 20. st. AMEDE OZENFANT 1886 1966. fra. slik. i teoreti ar umj. Bio u pa. i Rus. Njegove teme u pastelu i zidnom slikarstvu su mrtve prirode i komp. s ve im brojem likova. Teoretski stav ga postupno vodi purizmu. Njegova djela su komp. istih oblika koji su aran irani po strogom pravilu ponavljanja utj. J. S. Bacha Accord, Fuge. Oznefant se zadr ava na konstantama. 1925 28. nastoji o ivjeti zidno slikarstvo s te njom prema monumentalnosti velika komp. 4 rase, te komp. sa vi e od 100. figura vie: obje u Parizu. U Londonu vodi slikarsku kolu 1835 38., a od 1938. u NY; Ozenfant school of fine arts. ORFIZAM - smjer u franc. slik. prvih desetlje a XX st. kojemu su inicijatori R. Delaunay, F. Picabia, j. Melzinger, M. Duchamp i F. Leger - polaze i od lik. metoda kubizma na li su stanovite poticaje i u svojevrsnom dinamizmu futurista izlo ba u Parizu 1912. - ime dao G. Apollinaire prema svojoj poemi: Bestiaire Cortege d'Orphee" - sadr ava iskustva Gaugina, Seurata, kubista i nabista. - napu taju u znatnoj mjeri predmetnost kubizma.

46

- u gradnji slike orfizam se jo uvijek oslanja na sin. kub. dok ra lanjivanje boje u irok sun evi spektar preuzima od neoimpresionizma - dinami ka apstraktna ritmika boje koju preuzimaju Der Blaue Reiter" i u Njem. je bolje primljen nego u Fra. - oni tra e simultanizam i dinamizam jednostavnih boja koje ne ovise o tradicionalnoj komplementarnoj ravnote i ve se razbijaju poput spektra - gl. predstavnici F. Delaunay, F. Kupka, M. Russel, P. H. Bruce, Sonia Terk-Delaunay - nestaje poslije I. svr., a pripadnici ke u individualnim putovima. Robert DELAUNAY 1885 1941. fra. slik. Prvotno blizak fovistima, njihov na in razvija 1906 pod utj. Seurata do opti ke dekompozicije boje. 1908. javlja se njegov glavni i trajni motiv Eiffelov toranj. Shematizira arhitekturu i to ga vodi u kubizam oko 1910. Ponovno se javlja Toranj u 3 varijante i vi e perspektiva i planova. 1911. izla e na Jesenskom S. s Pic. B., Legerom i Grisom i dr. kubistima. Kasnije se udaljava od njih i s Kupkom, soniom Terk, Bruceom i Whiteom srvara frakciju kubizma orfizam. Slika Ville de Paris 1912. ozna ava po etak konstruktivisti ke faze. Propagira neobjektivnu umj. Boja i ritam su dva glavna plana njegovog eksperimenta. Njegove ekspreimente slijede drugi, a Marc i Kandinsky ga pozivaju da sudjeluje na 2 izlo be Der Blaue Reitter. Za I. svr. boravi u pa. i Portugalu niz Portugalskih mrtvih priroda. 38. slika posljednju varijantu Ritmova, a40 bje i pred Nijemcima. Franti ek KUPKA 1871 1957. e ki slik. i graf. naturaliziran u Fra.Studira na akademijama u Pragu i Be u. 1895. dolazi u Pariz, radi kao ilustrator i crta karikature za satiri ke listove. U Parizu nastavlja slikanje portreta i pejza a prihvativ i s vremenom tehniku impresionista. POd utjecajem orfizma 1911. dolazi do prijeoma u njegovom stvaranju orjentira se prema apstrakciji. Fuga u 2 boje, Topla kromatika, Vertikalne plohe. Njegovi radovi uz djela Picabie, Kandinskog i Delauneya su prvi smion poku aji apstrakcije. Ovo razdoblje prekida rat. Oko 1920. nov na in; dinamika plohe smirena preciznim dinamizmom utjecaj spoznaja o ma inizmu koji vodi njegov izraz do krajnjih granica geometrijske apstrakcije. Delaunay je bio jedan od prvih koji je unio potpunu paletu boje u analiti ki kubizam tako pripremio put za sinteti ki kubizam oko 1912. Izbjegava figuru, mrtvu prirodu i interijer slika St Severin i Eiffelov toranj. Eiffelov toranj u drve u 1909. Te slike puno duguju tradiciji fovizma. Njihova izra ajna svojstva pokreta i sukoba svidjeli su se Kandinskom zovu gan na izlo bu. Od 1910 prelazi ka geometrijskoj apstrakciji u kojoj djeluje jedino Kupka. Prozor prema gradu br. 4. nezavisno slijedi poku aje Kandinskog s aps. exps. Grad Pariz monum. djelo. - Krajem 1912. napustio je i najmanje nagovje taje predmeta stvaraju i raspored ivo obojenih krugova i oblika, manje poznat. - u istom trenutku je i Kupka do ao do istog stupnja apstrakcije. Prvi korak apstraktna ara, Newtonovi diskovi 1912., Vertikalne plohe 1912 13. anticipira Maljevi rv suprematizam.

47

Apollinaire je njihovim apstraktnim eksperimentima dao ime "orfizam" priznaje da je rije o umj. koja je isto koliko i muzika, odvojena od predstavljanja vizualnog svijeta ili doslovnog predmeta. Kupka nastavlja experimentirati s apstraktnim formama dok Delaunay naizmjence radi apstraktne i predmetna djela. U svoje komp. s diskovima unosi slike pedmeta; toranj avionski propeleri i sl U slavu Bleriota 1914. U razmaku od nekoliko god. Kandinski, Kupka i Delaunay ostvaruju umj. nepretstavljanja u kojoj je iluzij prirode potpuno eliminirana. Jacques Villon Gaston Duchamp 1875 1963. fra. slik. i graf. Brat M. Duchampa i R. Duchamp Villona. U i slik. na akademiji u Rouanu. 1894. dolazi u Pariz, te ko se probija crtanjem karikatura za humoristi ne listove, plakate i oglase. 1905. izla e s M. Duchampom u Rouanu i po inje intenzivnije slikati. Pod utj. je postimp. i kromatike fovisti ke palete. Oko 1911. pribli ava se kubistima i slika niz platana na na in analiti kog kubizma Vojnici u mar iranju. U njegovom ateljeu se sastaju Picabia, de la Fresnaye, Metzinger i Gleizes s kojima osniva grupu Zlatni raz 1912. 1914 18. je na rati tima. Od 1919. slika platna s te i tem konp. na plohama Trka i konj, Ravnote a u crvenom. Zbog oskudice je radio komercijalne grafike. Poslje uspjeha izlo be u NY 1930, pobolj ava mu se maerijelno stanje radovi usmjereni na kromatsku analizu svjetla. Oko 1935. napu ta apstrakciju i po inje neposredno studiranje prirode. Okosnica je realan motiv Crta , Borci, Za etiri ruke. 1940. povla i se na jug i do kraja ivota slika pejza e i figure u kojima po u ava povezati predmetnost i apstrakciju. Stvorio je apstraktan i liri an pristup kubizmu suprotan od Marcela. Vojnici mar iraju hladne i nje ne boje. 20 i 30 ih kre e se izme u apst. i pojednostavljenog realzma. Portret oca romatika, Perspektive geom. aps. Bio je odli an grafi ar ahovska plo a. Apstrakcija. Marcel DUCHAMP 1887 1968 fra. slik. Polazio Akademie Julian, lan Zlatnog reza, 1913. izazvao pa nju u NY, od 1914. po inje raditi ready mades S. nezavisnih u NY ih odbija. 1915. me u osniva ima je dadaizma. Neko vrijeme je narazdvojan od Picabie dada je za njih bijeg od neposredne pro losti. Nakon I. svr. vra a se u Pariz i prestaje slikati. Do 1910. radi na relativno konzervativan na in Cez. 1911. Portret ahista utj. Pic. i B. krivolinijski linearni ritmovi. Akt koji silazi niz stepenice I stepeni te realno, figura fragmentirana, umno ene, facetirana. To nije kubisti ka slika kubizam upotrijebio u cilju osobnog izraza u kub. uvodi akciju, raspolo enje, lik. Novi pristup predmetu. Dadaisti i futuristi ga smatraju prete om. Francis PICABIA 1878 1953 fra. slik, pa. porijekla. Studirao na EBA. U ranoj fazi slika na na in impresionista. Prekida s normama tradicije i upu ta se u smijonije eksperimente. Poku ava otkriti jenostavan svijet imeginarnih oblika. 1909 Caoutouch potpuno pojednostavljene grom. forme 1. god. prije Kandinskog. Pribli ava se kubistima. Sudjeluje u Zlatnom rezu. 1913. izla e na Armory show u NY. Od oko 1917 tra i teme u ssvijetu mehanike. Ta djela su prete e dadaizma kojem

48

pristupa 1918. 1926. vra a se figuralnom slikarstvu i radi transparentne slike vi e crte a iste teme postavljenih jedan iznad drugoga tako da djeluju prozirno. Od 1945. ponovno slika apstraktno. Izdavao je revije 291 i Cannibale. Isto pre ao s kubizma na dadaizam. Do 1912. sudjeluje u Zlatnom rezu, potom prilazi orfizmu. Uhvati kako mo e , Proljetni plesovi. Iza 1913 stvara svijet nezemaljskih ma ina. 1915. u NY je s Duchampom i Man Rayem osnovao ameri ko krilo Dade. PRIKLONI EKSPRESIONIZMU NA SJEVERU EUROPE Krajem 19. i po 20. st. Fra. toliko dominira da se sve ostalo smatralo tek provincijskom varijantom. U Njem. dominira sentimentalni naturalizam pod utj. barbizonaca. Impresionict Lovis Corinth povezao ga je s exp. Na prijelazu st. u Njem. javlja se Jugendstil. Exp. se obi no prije dovodi u vezu sa sjevernom tradicijom. Pioniri su V. Gogh Nizozemac, Munch Norve anin i Ensor Flamanac. Neke druge zemlje dale su nekoliko genijalnih umjetnika - Van Gogh, Munch, Enstor, Rosso, no ve ina njih ukazivala je na jalovost koja ih je okru ivala u domovini - mnogi su se i formirali u pari koj sredini - Njema ko slikarstvo veliki dijelom 19. st. bilo je zaokupljeno sentimentalnim, naturalisti kim idealizmom, a na prijelomu u 20. st. njem. umjetnici bili su spremni za nove utjecaje i pokrete, te su brzo prihvatili forme Art Nouveaua - pod imenom JUGENDSTIL taj novi pravac postao je popularan i nacionalan - Munch po mnogo emu otac njem. eksp., Ensor jedan od o eva nadrealizma i fantazije 20. st., kandinski, jedan od o eva apstrakcije razvili su se oko Jugendstila ili pokreta art nouveau. Exps. je nezamisliv bez utj. fovizma. Edvard MUNCH 1863 1944. norve ki sliakr i grafi ar. 1881 84. u i na koli za umjetnost i obrt u Oslu, zatim kod Krohga i Heyerdahla. Nakon prve samostalne izlo be u Oslu 1889. boravi do 1892. u Parizu, ju noj Francuskoj, Italiji i Njemakoj. Na izlo bi u Berlinu 1892. njegove slike izazivaju skandal pa je izlo ba zatvorena. U Berlinu je do 1895, 1896 7. je u Parizu, zatim uglavnom u Njema koj, a od 1908. ivi u Norve koj. Rana djela slikao je na na in suvremenog norva kog naturalizma, zatim se povodi za prete ama doma eg impresionizma (Krohg, Werenskiold, Heyerdahl). Veze s boemskom orijentacijom u Kristijaniji, koja u duhu H. Ibsena istupa protiv la nog morala, utje u na formiranje Munchovih pogleda na svijet. U to doba 1886. slika; Bolesno dijete, Pubertet, Sutradan. Kratko razdoblje utjecaja franc. impresionizma (Pissarro i Seurat) rasvjetljuje njegovu paletu No 1890., Proljetni dan u ulici Karla Johanna 1891. U Sainte Claudeu 1890. zapisuje u dnevnik; Nema vi e slikanja interijera sa enama koje pletu i mu karcima koji itaju! elim prikazati ljude koji di u, osje aju, voel i pate. U tom smislu radi godinama na ciklusu slika Friz ivota tri verzije; prije 1897, 1903 4. i 1906. u koji idu; Strah, Mrtva ka soba, Smrt sestre, Poljubac, uta la a, Ulica, Mu karac i ena, Vampir i Krik. Portret sestre Inger 1892., ozna ava prekid
49

s naturalizmom i impresionizmom i pribli avanje dekorativnoj fakturi secesije Melankolija, uta la a, Ljubomora. Na slici Krik 1893. postigao je jedinstvo ekspresije irokim linijama crte a koje povezuju prednji sa stra njim planovima Mo e se re i da je ovom slikom ro en ekspresionizam O. Benesch. Izraz mu se mijenja oko 1907. grafi ke stilizirane i ornamentalne elemente zamjenjuje energi ni potez kista, a boja katkad potsje a na foviste Triptih kupa a 1907 8. Na taj na in izveo je i monumentalne zidne slike za aulu sveu ili ta u Oslu 1910 15 simboli ni ciklus o suncu i svjetlu kao izvorima ljudskog duha: Historija, Zaratustra, Alma Mater, Izlazak sunca nad fjordom, Istra iva i i dr. Pejza i su odraz njegovog osobnog do ivljaja. Realnost transformira u viziju: Bijela No , Djevojke na mostu, Dim od vlaka, Ljudi na alu. Pejza em esto poja ava dramatiku kompozicije i psiholo ko stanje likova. Od 1894. radi monokronmu i obojenu grafiku suha igla, bakropis, naj e e litografija i drvorez. Povremeno se bavio i scenografijom. Munchov opus izraz je pesimizma i eroticizma koji se javlja u europskoj knji evnosti kraja stolje a. U njegovim slikama i grafici trajno su ptisutni motivi olesti, smrti, o aja, samo e, gor ine, patnje i morbidne erotike izra eni oporo naturalisti ki ili simbolisti ki ili kao halucinantne vizije. Temama i razvijanjem konvencionalne fakture platna i grafi kog lista jako je utjecao na formiranje ekspresionizma u Njea koj i Skandinaviji. 1963. u Oslu je otvoren Muzej Edvarda Muncha koji ima oko 1000. slika i 800, crte a koje je poklonio gradu. Pionir modernog exp. slikarstva. Po inje zbiljno studirati slikarstvo oko 1880. u nadmo no akademskoj tradiciji. 1885. putuje u Belgiju i Pariz Manet. Razvija vlastiti pristup impr. i simbolizmu koji je vidjeo. Reputacija mu raste i 1829. izla e s dru tvom Berlinskih umj. Izazvao buru i osnivanje Berlinske secesije Liebermann. Nastanjuje se u Njem. Na njega su utjecali boravak u Parizu i pojava Njem. Jugendstila. Svojstvo njegovog pristupa misti no i lirsko je tipi no skandinavsko. Kretao se u knji evnim krugovima utj. Ibsena, Strindberga, Prijatelj je Juliusa Meier Grafea! Radi scenografiju za Isenova djela 1906 Sablasti, Hedda Gabler. Slike imaju me unarodni karakter, ali korjeni u norve ki. No i st. Cloudu. Do ivio 80., ali majka i sestra mu umiru od TBC dok je bio mlad, a i on je bio bole ljiv. Bolest i smrt su mu stalna tema. Bolesno dijete odnosi se na smrt sestre. Progonile su ga teme BOLESTI, SMRTI, BU ENJA SEKSUALNE ELJ, ENA - nevino dijete i vampir istovremeno. Javio se u trenutku kada Freud razvija teorije psihoanalize. Njegova obuzetost seksom, nasiljem i smr u trajala je cijelog ivota. Tajanstvena obala.Ve er u ulici Karla Johana sablasni skup mrtvih eta a. Cjeli ivot plodan i eksperimentirao mnogim temama, paletama i stilovima crtanja djela s prijelaza st karaktrizira pokrenuta zakrivljena linija AN+ tamna, ali sjajna boja. Prisutni su utjecaji Gauguia i nabizma. * KRIK sve jasno, PUBERTET, PLES IVOTA, Konj u galopu, Maratova smrt, Autoportret u palvom odjelu fovisti ka paleta. Bio veliki majstor grafike; od 1884. radi bakroreze i litografije. esto ponovo studira teme koje je slikao.

50

James ENSOR Oostende 1860 1949. belgijski slikar i grafi ar. 1877 79. studira na akademiji u Bruxellesu, ali smatraju ga samoukim, jer je ve u po etku svoje slikarske karijere prekinuo s akademskom manirom tamnog galerijskog tona i rastvorio paletu do pune svijetloru i aste i bijele rasvjete. 1881. postaje lan unjetni kog dru tva Chrysaide, 1883. pripada grupi Les XX u kojoj je najoriginalnija osoba. U svojim ranim djelima slika na konvencionalno realisti ki na in portrete, prjza e, manire i motive iz svakida njeg ivota primjenjuju i luminizam impresionista. Postupno stvara vlastiti likovni izraz osebujan po temama i karakteristi an po tretmanu. Svjetlost dobiva sve vi e na intenzitetu i pro ima predmete kao u posljednjim djelima W. Turnera. Ve u jednoj ranijoj slici Le carnaval sur la plage 1887. sadr ane su bitne odlike Ensorove umjetnosti ar, zanosno odu evljenje, lirika, sklonost fantaziji. 1888. naslikao je svoje glavno djelo Ulazak Krista u Bruxelles. Ideja da prika e kako e filistarsko gra anstvo reagirati na mogu i dolazak Krista dala je slobodu njegovoj fantaziji i grotesknoj satiri. Izazvao je otpor svih likovnih i vjerskih konzervativaca. Do izra aja je do ao i tradicionalni flamanski smisao za narativnost. Od tada slika karnevalske scene, nacerene maske, sablasti i udovi ta nastavlja fantastiku Breugela i Boscha. Slu io se debelim namazima bijelo ute boje isijava blijedo svjetlo u kojem svjetlucaju crveni i uti tonovi. Smisao za satiru i grotesku nagla en je i u njegovim bakropisima. Isti u se isto om linije i originalno u; Le trioumphe romaine, La bataile des Eperons dor, Katedrala Fantasti ni bal, Le Kerms au Moulin. Vi e zbog pra ine koju je podizao sarkasti nim temama nego zbog same tehnike poslije I s.v.r. smatran je prete om svih modernisti kih eksperimenata osobito ekspresionizma. 1951. prire ena je posmrtna izlo ba njegovih djela. Od Muncha se razlikovao po tome sto je bio nasljednik jedne od velikih tradicija u evrop. umj. - flamansko i holandsko slikarstvo. Akademski obrazovan, no pod utjecajem impres. palete, Boscha, Breughela, romantizma i simbolizma. Obitelj mu je imala trgovinu igra aka i maski za karnevale. Neobi nost i satira Tajanstvena smrt teologa: rembrandtovski crte . Sumorna dama element melankolije, studija njegove sestre. 1877 80. studira na Briselskoj akademiji. Koristi imp. paletu i uvodi brutalno surove sadr aje skitnice, maskirane figure. - MASKA postaje u njegovim djelima REALNOST i mi osje amo da smo postali dio zajednice udovi ta. Tradicija flamanskih karnevala, unutarnja uznemirenost. Utje e na formiranje grupe Les XX. * ULAZAK KRISTA U BRUXELLES, 1889. javno izlo ena tek 1929! - za inspiraciju je tra io tradiciju fantasti nog slikarstva i grafike od danse macabre s kraja srednjovjek. do stravi nih vizija Grunewalda, Boscha i Goye - stvorio individualni svijet fantasti nih tema, izra en disonantnom bojom i treperavom linijom.

51

Tijekom 80 ih utj. Daumiera i dru tvene satire, Feliciena Ropsa, G. Dorea i Redona. - krajem 80ih 19. st. pre ao na religiozne teme (ugl. vezane uz kristove muke) predstavljaju vi e osobnu reakciju na svijet ne ovje tva. vrhunac toga je ulazak Krista u Brisel karneval, ravnodu nost i glupost. - osje anje SMRTI sna no je na brojnim crte ima 1888. naslikao je sebe iz 1960 kao veseli kostur. Kosturi se bore za tjelo obje enoga 1891. Portret umj. okru enog maskama. - njegovo se slik. nakon 1900. nije mnogo razvijalo slika nove verzije starih slika, ali dotada nje ostvarenje bilo je takvo da se za njega s pravom mo e re i da predstavlja najzna ajnijeg pionira fantasti ke umj. 20. Rano ispoljio sposobnost za apst. organizaciju slike. esto nesklad prostora klaustofobi nost. Georger ROUAULT 1871 1958. - jedini fovist koji se isklju ivo bavio ekspresionisti kim sadr ajem, neb iga trebalo smatrati fovistom. - jednostavan i naivan ovjek, duboko religiozan, emocionalan i moralisti an. Dijete Isus me u doktorima - kombinacija Moreaua i Rembrandta. - od 1903. njegova umj., kao i umj. ostalih fovista trpjela je duboke promjene PROSTITUTKA je postala simbol dru tva koje je trulilo - on ju je slikao sa silnim ga enjem - * PROSTITUTKA PRED OGLEDALOM. - njegova moralna rezigniranost ispoljila se u karikaturama (sudaca, politi ara...) pakosne. - PROSTITUTKU, simbolu pokvarenog dru tva, suprotstavio je figuru cirkuskog KLAUNA Cirkuska parada, esto kao rtva Glava tragi nog klauna. - teme iz evan elja kasnije postaju njegova preokupacija a po inje slikati i pejza e s figurama, obi no religioznog zna enja i sna no slikane mrtve prirode. Stradanje 1943. Stari kralj. - radio i grafike pod Vollardovim pokroviteljstvom, serija Miserere 1948. EKSPRESIONIZAM U NJEMA KOJ (DIE BRUCKE, DER BLAUE REITTER) Franc. expression izra aj. Pojavljuje se u Njem. likovnim umj. ne to ranije nego u drugim podru jima ivota. U knji evnosti, poetiji, filmu itd je 1910 20. U lik. umj. od pojave Die Brcke 1905., a zavr ava pojavom novih tendencija u lik umj. 1923. Za razliku od drugih exp. je op enita oznaka za pokret koji dodiruje sva podru ja dru tvenog ivota pouna, otpor primanju dojmova izvana. Suprotstavlja mu unutra nji izraz. to kretanje je iroko od postimp. do aps. slik. Pojam nije najsretnij Krla a. Dr i se da ga je skovao Herwartf Walden urednik Der Sturma. Drugi misle da je to prvi upotrijebio Paul Cassirer nakladnik predla u i za izlo bu slike Maxa Peschteina. No pojam je koristio i Delacroix i Matisse i dr. Walden termin upotrebljava doslovno za sve avangardne pravce svog doba i kub.

52

fut. aps. umj. Nije nastao odjednom ima prete e: Cezanne, v. Gogh, Gauguin, Seurat, Matisse, Munch, Ensor, Hodler. Isti izvor sa fovizmom i kubizmom. Francuzi isti u likovnu formu, Njem. exps. psihi ki problemi, nali je stvarnosti. Exps. ima izrazito individualisti ka obilje ja i vu e tradiciju iz romantizma. Dvoli nost tradicija i pobuna protiv te iste tradicije. Pod utj. brojnih kompoenti: primitivci, crna ka plastika, arenilo vitraja itd. Prodor je obilje en osnivanjem Die Brcke 1905 1913 u Dresdenu sredinom srpnja 1905: E. L. Kirchner, E. Heckel, K. Schmidt Rottluff i Fritz Bleyl studenti arhitektonskog odjela vi e kole. Kirchenr je sastavio manifest u elji da probudi mlade snage. 1906. grupi pristupa E. Nodle, C. Amiet, M. Peschstein, A. Gallen Kalela, a 1910 i Otto Mller. Dijelom je s njima sura ivao i utjecao na njih i Kees van Dongen. redovite izlo be po inju 1905, 1906, 1907, 1909 10 u Dresdenu i 1912. u Berlinu, Chemnitzu i Hamburgu. Zbog nesuglasica raspadaju se ujesen 1913. Najprisnije sura unj u prvim godinama, slikaju zajedno u prirodi, 1912. sele u Berlin. Jedno vrijeme su bili zajednica umj. sa zajedni kom platformom. Po etnu fazu Kirchner je nazvao monumentalni impresionizam. Bili su samouki bez akademske naobrazbe dijele savjete od imps. preuzimaju rad u prirodi. Rade alla prima, linije i boje toliko poja avaju sa dolazi do deformacija kao sredstvo izraza. Nisu negirali realan izgled stvari samo nego su ozna avali samo glavne karakteristike. Reduciranje oblika, sna ni namazi boje, odre ena jednostavnost i oporost. Ima i socijalni akcent; osje ajnost, religiozno, sexualno, politi ko, moralno. Rade pejza e, aktove, scene s ulice, sela, cirkusa, kavane i polusvjeta. Boje su iste, arke, pune dinamike, tonovi izrsa ajni, namazi tanki. Plohe boja okru ene su vrstim konturama utj. crna ke umj. i drvoreza. Oko 1907. slu e se raznim tehnikama: ulja, skulp., drvorez, litografija, bakrorez... Nakon raspada: Heckel i Kirchner se okre u ka exps sa psihi kim dispozicijama o tre izlomljene forme, mra ne boje. Na slike su prenjeli jednostavnost i plo nost drvoreza. Poku avaju prikazati nemire, e nje i tmurnu atmosferu vremena. Imaju i literarnu podlogu. Okrakterizirani su kao entertete kunst. U to doba dominira Jugendstil jak Munchov utj. za Njem. je on ono to je Cezanne u Fra. Exps. se vi e oslanjaju na foviste jako sli ni samo to ovi vi e te e za izrazom. Par god. prije raspada Die Brckea, 1909 u Mnchenu je osnovana grupa Der Blaue Reitter: Vasilj Kandinsky, Gabriele Mnter, Aleksei Javljenski, Franz Marc i August Macke. Ime su dobili poslici Kandinskog Plavi Jaha . 1911. istupaju Kandinski, Marc, Kubin i Mnter, a pristupaju Klee i Javljenski. U rujnu 1912. priredili su eliku grafi ku izlo bu svi zna ajniji i fovisti i kubisti; Braque, Deraine, Picasso, Vlamnick, De la Fresrnaye, Vlamnck, Gon arova, Maljevi , Larionov, Arp... Rat 1914 prekida njihov rad macke i Marc poginuli su na fronti. Nisu istupali s odre enim programom zna ajniji spis Almanah, Kandinski Uber das geistige in der Kunst. Kandinski misli: da se harmonija i boja mora temeljiti na principu svrsishodnog djelovanja na ljudski duh, da umj. mo e napustiti oblik

53

prirode i koristiti samo isti oblik i boje, te da je jedini princip unutarnja nu nost to je neslu beni program B.R. Uz ove dvije grupe pojavljuju se zna ajne osobe kao: O. Kokoschka, P. Klee, A. Kubin, O. Dix, George Grosz, M. Beckmann i dr. koji u ranim fazama pripadaju op em pokretu exps., ali tra e vlastite puteve. Exps. je prvenstveno do ao do izra aja u slik. i graf. slobodno slik, grafika izlomljene uznemirene linije, groteskno, tragi no... U isto vrijeme i u scenografiji i opremi knjiga, plakatu, keramici, vitraju. Kulminaciju do ivljava nakon I svr. i oko 1923. ustupa mjesto novim strujanjima. Posljednja izlo ba bila je 1937 kad je prikazan kao entertete kunst. U Belgiji tek iza I. svr. prete a je Ensor; C. Permeke, Gustav de Smet, Fritz van den Berghe Jan Brusselman. Franc. G. Roualt, Marcel Gromaire, Othon Coubine i Kees van Dongen. U skulpturi: ekstremna stilizacija masa i ploha E. Barlach, deformacije; Arhipenko, Lipschitz. - niz teorijskih, kriti kih i pov. tekstova o umj. krajem 19. st. - CONARD FIEDLER, THEODOR LIPPS empatija promatra eva identifikacija s djelom je osnova za u ivanje, WILHELM WORRING, ALOIS RIEGL Prvi znakvi exps. jevili su se udjelima troje umj. koji nisu povezani ni s jednom od grupa: Paula MODERSOHN BECKER 1876 1907. Nje. slik. U ila je u Berlinu, 1900. je u Parizu jak dojam Cezannea i Gauguina. Od 1901. ivi s mu em u Worpswedeu. Prva je povezla nastojanja pari ke avangarde s njema kim slik. iz Worpswedea. Jednostavni rte , te ke boje, gruba modelacija osamljenost. Mrtve prirode, pejza i, genre, portreti. Autoportret s kamelijom pojednostavljenje irokih povr ina Christian ROLFS 1849 1938. do 50e adi tradicionalni naturalisti ki pejza i eksperimentira s imps. 1905 6. utj. Moneta i v Gogha= slike Njem. katedrela St. Patroklus Soest. aps. geomet. organizacija. Potsje a na Marca, Feiningera i futuriste. Emil NOLDE 1867 - 1956. Njem. slik i grafi ar. Poha ao kolu rezbarstva i obrta u Flensburgu 1885 89. Bio je crta ornamenata u jednoj Berlinakoj tvornici poku stva i nastavnik crtanja u jednoj koli u St. Gallenu. tu ga priroda stimuliran na slikanje planinskih masiva. Taj osje aj prirode ostaje i u kasnijim pejza ima. Odbijen na akad. u M., u i kod Fehra, pa u darmstadtu kod Hlzela. 1900. je u Parizu, pa u Kopenhagenu. Isklju en je iz berlinske secesije. Jedno vrijeme je u Die Brcke. 1913 14. putuje s jednom znanstvenom ekspedicijom kao crta u Sibir, Japan, Kinu i Novu Gvineju. Za vrijeme nacista uvr ten je u entertete kunst. Borio se protiv stranih utj. imps., tradicija nazarenstvo. Dosljedno izgra uje svoje ekstati no slikarstvo u kojem je boja glavni nosilac, a crte i komp. su joj podre eni. Fig. komp. s biblijskim temama: Izgubljeni raj, kralj Salamon i njegove ene, Polaganje u grob, Mudre i lude djevice, Duhovi, Maria aegyptica. Grafi ki opus spada me u najkarakteristi nija ostvarenja exps.

54

- njegove prve slike planina preobra enih u divove ili stra ne vilenjake otkrivale su svojstva primitivne germ. ma te koja je o aravala urednike asopisa Jugend - oni su reproducirali 2 njegove groteske kao razglednice ija je prodaja Noldeu omogu ila da se vrati na kolovanje - pod utjecajem impresionista u smislu boje, a 1906. postaje lan Die Brucke (no ubrzo je napu ta) - sve se vi e predavao osobnoj formi ekspresionisti kih slika i grafika i to religioznih pod utjecajem Ensora drvorez Prorok. * TAJNA VE ARA * KRIST S DJECOM - bio je individualni ekspresionist u istom smislu u kojem je to bio i Rouault - sli nost u emocionalnoj prirodi njihovih religioznih vjerovanja - obojica koloristi ali su se razlikovali u pristupu boji - Rouaultova boja izgleda prigu ena u usporedbi s Noldeovom Ples oko zlatnog teleta. uti i purpurni plesa i. Djeca u pomamnom plesu rastakanje figura u isprekidane mrlje boja. Autoportret sna ni potezi. DIE BRUCKE, Dresden, 1905.-1913. - 1905. ERNST LUDWIG KIRCHNER sa ERICHOM HECKELOM, KARL SCHMIDT-ROTTLUPFOM i FRITZOM BLEYLOM osnovao je udru enja Die Brucke - MOST - povezivanje svih revolucionarnih i uzburkanih elemenata - pro eti mjerljivim duhom "zanata i umjetnosti" Jugendstila, iznajmili su prazan lokal i po eli slikati, klesati i izra ivati grafike - sna an utjecaj srednjeg vijeka - te ili su o iviti atmosferu srednjovjek. gildi, a vjerovatno je intenzivno ispitivanje mogu nosti drvoreza najvi e pomoglo formiranju njihovih stilova - Van Gogh izvr io utjecaj, zatim Munch (grafike), primitivna umj. iz afri kih d ungli ili pacifi kih otoka (Etnografski muzej, Dresden) - 1906. grupi pristupa NOLDE i 1910. MAX PECHSTEIN - Heckel je uvjerio nekog tvorni ara za koga je projektirao izlo benu dvoranu da dozvoli lanovima grupe da u njoj izla u - to je bila 1. izlo ba grupe koja je ozna ila pojavu njem. eksp. 20. st. - uskoro su saznali za revoluciju fovista u Parizu i pali su pod njihov utjecaj u upotrebi boje, ali njihove su slike ostale druga ije u onoj mjeri u kojoj su zadr ale njema ko osje anje za ekspresivni sadr aj i formu karakteristi nu za goti ku strukturu - od 1911. ve ina lanova grupe na la se u Berlinu, a 1913. su se raspali i svatko je nastavio svojim putem Ernst LUDWIG KIRCHNER 1880 - 1938. Studirao arhitekturu 1901 05. u Dresdenu, a zatim slikarstvo 1903 4. u M. Tu je upoznao Heckela u S R. s kojima osniva Die Brcke 1905. Pod jekim je utj. Munchove expresije, boje neoimp. i ideja Nietzschea. Pobuna protiv dru tvene i umj. konvencije. Grube o tre linije, sirove boje, bez sentimente i zanosa surova stvarnost. 1911. odlazi u Berlin: velegrad nemir. 1914. dobiva poziv u vojsku do ivio je iv ani slom 1917 i prevezen je u Davos.

55

Ponovno po nje slikati, ali bitno druga ije. Sad je a negla ava konstruktivnost crte a u organizaciji plohe. Pod utj. Pic. javlja se te nja za redukcijom materijala, iza 1928. to ga vodi potpunoj apst. - prou avao Durera i Rembrandrov crte , a osobito ga je privla ila njem. gotika - od modernih umjetnika pravo otkri e mu je bio Seurat te je oko 1904. njegovo slik. pokazivalo utjecaje neoimpresionisti kog pointilizma - pod utjecajem je i Muncha - njegov razvoj mo e se pratiti kroz nekoliko klju nih slika i grafika * DJEVOJKA POD JAPANSKIM SUNCOBRANOM - fovisti ko djelo, jake boje, kombinacija apstraktnih mrlja boje. * ULICA - skup krivolinijskih figura, prepu teni svijetu snova - iz linearnih arabeski art nouveau i fantastike Muncha * ULICA, II verzija - potvr uje dug kubizmu - struktura je geometrizirana, prostor ograni en - bez sentimentalnosti i zanosa stvarnost je naslikana u grubim o trim linijama, sirovim bojama i s be utnim licima Pijaca sa crvenom kulom Erich HECKEL 1883 1970. Njem. slik. Studirao arhit. u Dresdenu, U slikanju i grafici je samouk. Razvija se od imps. prema exps. Suosniva Brckea doprinjeo je forniranju exps. u Njem. U grafikama je pod utj. Muncha nastoji pokazati uznemirena du evna raspolo enja. Od ulja klauni, cirkus, aktovi. 1911. seli u Berlin udaljuke se od grupe i stvara svoj izraz. Oko 1917 20 prelazi na lirizam smirivanje exps. Jedan od najumjerenijih. Slika puno tal. i njem. pejza a obavijenih sivkastom izmaglicom. Postupno se gubi tendencija prema groteski entertete kunst. Bio je uzdr aniji exps. esto njegove ispijene figure nagovje taju prije maniristi ku formulu nego sna no osje anje unutarnjih sukoba. Dva ovjeka za stolom ilust. na Bra u Karamazove - Dostojevski. Iza 1920. sve se vi e okre e slikovitim romantinim pejza ima. Karl SCHMIDT-ROTTLUFF 1884 Njem. slik i graf. Studirao arhitekturu u Dresdenu. Samouk slikar radi pejza e na na in impresionista, Brcke, 1911 Berlin sura uje u Der Sturm i Die Aktion, 1931. lan Pruske akademije, isklju ane kao entertete kunst. Konfiscirano je 608. njegovih djela. Radi prete no figure i grupe u o tro konturiranim plohama crna ka plastika i s nagla enim kontrastima jekih boja. Iza I svr. zadr ava linearnu strukturu no obrisi u ne to mek i. Drvorezi su religioznog sadr aja, radoio je i plastike u bronci, mjedi, drvu i kamenu. - uz Noledea bio je najsmjeliji koloritst grupe, odan ivo-plavim i zatvoreno-crvenim, utim i zelenim tonovima - te nja za monumentalno u * AUTOPORTRET S MONOKLOM Ranje mjeseca najdalji doseg Brckea u pravcu apst.

56

Otto MULLER 1874 - 1930. Njegove su boje prigu enije u odnosu na ijednog drugog slikara grupe, a njegove slike svojom organizacijom podsje aju na orijentalnu eleganciju. Aktovi su mu izdu ene, nespretno graciozne figure kosih o iju Autoportret. Max PECHSTEIN 1881 - 1953. Bio je najeklekti niji slikar u grupi, sposoban da ostvari zna ajne individualne slike koje se stilski razlikuju jedna od druge. * INDIJANAC I ENA. Crte mu je ovalan i skulpturalan, boje te ke i katkad grube. DER BLAUE REITER, Munchen, 1911.-1913. - umjetnici iz Grupe Brucke predstavljali su prvu manifestaciju eksp. u Njem, a za vrijeme njihove aktivnosti u Munchenu se razvijao pokret sa mnogo dalekose nijim implikacijama oko jedne od najve ih li nosti moderne umj. Vasilij KANDINSKI 1886 1944. - od 1890. Munchen je bio jedan od najaktivnijih centara eksperimentalne umj. u Evropi - Munchenska secesija bila je poku aj odvajanja mladih umjetnika od akademizma Knadinski je uskoro preuzeo vode u ulogu u tom krugu - 1901. osnovao je novo udru enje umjetnika - FALANGU i otvorio svoju umjetni ku kolu, a 1909. pobunio se protiv Munch. secesije to dovodi do stvaranja Novog udru enja umjetnika NKV. U Kandinskom su klijale ideje o napredmetnom slikarstvu ili slik. bez literarne podloge - 1911. s F. Marcom i Gabrielom Munter istupa iz Novog udru enja umjetnika a neposredan ishod toga bilo je osnivanje udru enja DER BLAUE REITER ije je ime nastalo po jednoj slici Kandinskog - na par izlo bi u galeriji Tannhauser 1911./12. bili su radovi Kandinskog, Marca, Auguste Macke, Heinricha Campendoncka, Gabriele Munter... - 1912. s njima izla u P. Klee, Maljevi , J. Arp - oni nisu istupali s odre enim programom - mislili su * da se harmonija boje i forme mora temeljiti na principu SVRSISHODNOG DJELOVANJA na ljudski duh, * da je oblik boje SREDSTVO kojim umjetnik djeluje na duh * da umjetnik mo e i NAPUSTITI OBLIK iz prirode i primjenjivati samo izra ajne mogu nosti istih oblika i boja * te da je jedini princip i regulativ djelovanja UNUTRA NJA NU NOST - te su misli bile neslu beni program grupe - rane slike pro le su kroz razli ite faze impres. i AN dekoracije, ali sve ih je karakterizirao osje aj za BOJU - nakon impres. poku aji s neoimpres. bojom, pa izleti u ve u fovisti ku slobodu Plava planina br. 84., Kopmpozicija br. 2. jaha i su are. - da li je on stvorio prvu potpuno apstraktnu sliku - pitanje je, ali van svake sumnje je da je on dao po etan poticaj jednoj vrsti slikarstva koje se koristilo sli nostima s muzikom, razvijao teme apstraktnog ekspresionizma * SA CRNIM LUKOM - potpuno napu tanje predmeta

57

- nakon 1912. ugl. slika slike apstraktnog ekspresionizma Improvizacija 30. topovi, Serija Godi nja doba iz 1914. Jesen i zima. - zbog rata se 1914. vra a u Rusiju i tada zapo inje nova faza njegove karijere - DER BLAUE REITER - nije bilo zajedni kih stilisti kih principa, ve su ti umjetnici sa injavali slobodno udru enje mladih umj. odu evljenih novim eksperimentima - godi njak Der blaue Reiter, koji su uredili Kandinski i Marc pojavio se 1912. i slu io je kao tribina u kojoj su lanovi grupe izlagali svoja shva anja Franz MARC 1880 1916. poginuo u I svj. ratu na Verdunu. Sin slikara studirao na akad. u M. Putovao po Ita, Fra, Gr , bio u Parizu 1907 i 1912. pod utj imps., nabisa i jugendstila po inje pojednostavljivati kub. varijanta njem. exps. 1911. po inje ciklus ivotinja; Crveni konji, Sudbina ivotinja, Srne u umi, uta krava, Kula plavih konja, Bik. S Kandinskim je uredo almanah Der. B. R. - duhovno najbli i tradicijama njema kog romantizma i lirskog naturalizma - tra io neki unutra nji sklad izme u sebe i svijeta oko sebe i taj sklad je prona ao u ivotinjskim formama, osobito KONJ i JELEN * PLAVI KONJI sjajni i skulpturalno modelirani * KONJU NICE - 1911.-/12. prihvatio kubisti ke ideje i forme a tokom 1913. glavno usmjerenje mu je bilo ka jo ve oj apstrakciji i slikanju svijeta sukoba - njegovo djelo nagovje ta jedno silno, dinami no, mra no predskazanje razaranja vr ao se pejza u. Sukobljene forme 1914. gotovo apst. August MACKE 1887 - 1914. Studirao na akad. u Dsseldorfu, i kod Corintha u Berlinu, Putovao u Nizozemsku, Belgiju i London. 1907. je u Parizu utj. imps. prhva a fovisti ku paletu. Djel prikazuju svijet bogat ivotom ena pred izlogom, dama u zlenom kaputu, Pred izlogom r ira, kairounan I, Djevojke pod drve em. 1913 14. nekoliko manjih apst. platana. - njega mo da uop e ne bi trebali smatrati ekspres. - na njega su utjecali Kandinski, Delaunay i futuristi, te Gaugin i Matisse u koncepciji boje - slikao gradske prizore u izrazitom koloritu * VELIKI ZOOLO KI VRT * GOSPO A U ZELENOM HALJETKU Pejza s kravama i devom. inspirirana putovanjem po Tunisu s Kleeom. Povremeno eksperimentira s apstraktnom organizacijom. Gabriele MNTER 1877 Njem. slikarica i grafi. , Studirala u M 1901. od 1902. u enica i supruga Kandinskog. U prvom razdoblju povodi se za postimp. Od 1908. ka exps. uz elemente njem. pu kog umije a. Pojednostavljene forme s te kim konturama koje zatvaraju boje sa etih tonaliteta. Sudjeluje osnivanju NKV. Od 31. ivi u Bavarskoj. Aleksej von JAWLENSKY (JAVLJENSKIJ) 1867 1941. Studira na akad. u Petrogradu kod Ilje Rjepina. Odlazi u M i sudjeluje u osnivanju NKV. U po etku se inspirira Cezanneom, v. Goghom i Gauguinom, postupno se pribli ava Matisseu velike arene plohe i Hodleru nagla ena kontura. Specifi nosti; sklon relegiozno

58

misti nom, ele. rus. pu ke umj., uko enost biz. ikona. ipak je exps. Arhaiziran i sirov crte , sna na arena paleta. Od 1924. kad d Kandinskim, Kleeom i Feiningerom osniva Die blauen Vier po inje skretati prema apstrakciji geometrijska varijanta pod utjrcajem kubizma. Prvo je bio oficir ruske carske garde. Do 1905. slika u fovisti koj paleti HElena sa crvenim turbanom. Autoportret, G a. Turandot utj. ikona. Klee u po ecima je blizak Blaue Reitteru i to vi e poetskom i romanti nom duhu Marca i Mackea, nego Kandinskom. Oskar KOKOSCHKA 1886 Aust. slik, graf. i pisac. Po eo je uz be ku secesiju u dodiru s Klimtom. 1904 7. polazi kolu za primjenjenu umj. Rani radovi nose osobni pe at morbidne psihoanalize. Oko 1908. pi e prve drame ovjek u sukobu sa sudbinom. Postupno se osloba a secesijske dekorativnosti. U to vrijeme prete no radi portrete be kog umj. kruga. i mrtve prirode Mrtva priroda s ovnom 1909. 1914. Oluja exps. halucinantna vizija, Portret ene, Dvostruki portret, Autoportret. naot apesimizma. Ranjen je na ist. fontu 1916. i nakon oporavka zivi u Dresdenu. Rat utje u na njegovo slik. opora boja, sna ni naglasci, pastozan namaz. Snaga muzike, 1920 postaje pro. na Dresdenskoj akad. period smirivanja ka vr oj organizaciji plohe. Postupno nestaju more aktovi, pejza i, mrtve prirode. ivio je boemski na Montmartreu od 1924 kre e se ka imps. Montblanc, Lyon, Venecija itd. Od 1931. je u Be u, 34 u Pragu, a 38 pred nacistima bje i u London do 53. Slikar instinkta i duboke emotivnosti. - van svih kola vode i ekspresionist - u eksp se uklapa osobitom paletom i vatrenom ma tovito u Jedan od gl. doprinosa Njem. eksp bila je obnova GRAFIKE kao zna ajne umj. forme - osobito DRVOREZI Nolde - Prorok, Kirchner Glava H. v.d. Veldea, Heckel Djevojka koja se odmara, Pechstein Dijalog -Dva enska akta, S R Dvije glave. Barlach iustracija za Goethea Valpurgina no . Marcks Ma ke., K. Kholwitz Smrt se dokopava ene. FUTURIZAM U ITALIJI Tal futturo budu nost. nastoji djelovati u smjeru ubrzavanja razvoja umj. i politike. Svoje ideje proklamira elokventnim manifestima s te i tem na talijanskom nacionalizmu i imperijalizmu, na liniji anga iranja u ratu. Futuristi sudjeluju u DAnnunzijevom pohodu na Rijeku i Mussolinijevom mar u na Rim i uklapaju se u doktrinu fa izma (bar u po etku). Glorifikacija budu nosti i borba protiv pro losti i sada njosti. Presudnu ulogu ima pjesnik Filippo Tommaso Marinetti manifest u pari kom figaro 1909. koji kao novu ljepotu proklamira ideu brzine i dinamike, poziva na ru enje muteja, biblioteka itd. Nakon toga; Umberto Boccioni, Carlo Carra, Luigi Russolo, Giacomo Balla i Gino Severini slikari objavljuju u Torinu 1910. Manifest slikara futurista u kojem se zala u za Marinettijevu sliku svijeta. Ta prva genereacija futurista uglavnom usvaja impresionisti ku tehniku. Futuristi ko slik. ima 3. nove koncepcije:

59

1. rje avanje volumena u etverokutu, negiranje rasplinjavanja objekta koje je uveo imp. 2. lik. ostvarenje predmeta prema obliku snazi i prema liniji snazi 3. raspolo enje kao emotivni aspekt. 1912. izlo ba u gal. Bernheim u Parizu. U toku rata nastavljaju sam verbalnu propagandu. Prilagodili sz slikarstvo konfuznom i dinami nom na inu ivota koji name e moderno vrijeme. Od kubizma preuzimaju slobodan pristup oblicima i unose u nju dinami ki element. Svaki od njih ima svoju komponentu. Boccioni eli izraziti snagu ma ine, Carra unosi emotivno dramatiku, Severii pomo u tonskih skala nastoji sintetizirati kub. statiku i futuristi ki dinamizam. Balla se kre e ka apst. komp. Russolo anticipira nadrealizam. Aeropittura avionsko slikarstvo. Jako su utjecali na exps. u Njem. i Fra. i dadaizam preko Boccionija koji u Manifesti 1912. preporu uje upotrebu stakla, cementa, i dr. naobi nih mat. u skulpturi. U dekorativnoj umj. geometrijski sjaj i plasti ki dinamizam. Na ela futuristi ke arh. objavio je SantElia jednostavnost, uskla ivanje sa ivotnim potrebama ovjeka, prekid pov. kontinuiteta: armirani beton, eljezo i staklo Citta Nuova. U druge zemlje ne prodire kao likovna doktrine va izaziva sporadi ne odjeke. I svr. predstavlja zavr etak njihove prve faze. Nakon rata Marinetti obnavlja pokret koji 1930. broji nekoliko stotina slikara. Tad ve po inju smatati fa istima... FUTURIZAM U ITALIJI, 1908. - prije svega bio knji evna ideja nastala 1908. - FILIPPO TOMMASO MARINETTI - i propagirana u nizu manifesta 1909., 1910. i kasnije - proklamira ljepotu brzine i dinamiku - u su tini po eo je kao pobuna mladih intelektualaca protiv kulturne obamrlosti u koju je Italija utonula tokom 19. st. Meta napada bilo im je apsolutno sve. Njihova umj. slavi velegadski ivot i industriju. - svoje ideje proklamirali su manifestima - ime ukazuje na glavnu ideju pokreta - glorifikacija budu nosti i borba protiv pro losti i sada njosti - futur. slik. sadr ava 3 nove koncepcije: 1. rje avanje volumena u etverokute, negiranje rasplinjavanje objekta koje je uveo impresionizam 2. likovno ostvarenje predmeta prema "obliku-snazi" i prema "liniji-snazi" koja ga obilje ava 3. raspolo enje, koje e dati emotivni ambijent slike, kao sinteza raznovrsnih apstraktnih ritmova predmeta - odrekli su se tre e dimenzije u korist dinami ke dimenzije - futurizam izvr io znatan utjecaj na tada nji eksp. u Njem, i na dadaizam - rat predstavlja zavr etak I faze futurizma, a nakon rata Marinetti obnavlja pokret koji 1930. broji nekoliko stotina slikara od kojih se isti u Prampolini i Severini Giacomo BALLA 1874 Po inje na na in akademizma. Za boravka u Parizu pribli ava se imps., a nakon povratka u Rim pristupa futurizmu 1909. neko vrijeme je Boccionijev mentor. Prvi je me u futuristima do ao do granice

60

transformacije objekta u aps. Poslije 1920. njegov na in se kre e prema konkretnijoj interpretaciji. Karakt: intrnzivan C/S i jak kolorit. - njegova slika * ULI NA SVJETILJKA - studija svjetlosti, jedan je od najranijih primjera istog futurizma - stvorio optiku iluziju svjetlosnih zraka prenesen u zasljepljuju e boje * DINAMIZAM PSA NA UZICI, Let pi talica fragm. ele. Carlo CARRA 1883 - 1966. Tal. slik. kip. graf. i pisac o umj. U i na mianskoj akademiji Brera. 1909 fut... Oko 1917. s De Cirihom osniva metafizi ko slikarstvo koje se lapidarnim izrazom i pojednostavljenim oblicima pribli ava sr.Eur. stilu nove stvarnosti. U toj fazi je tvrd i linearan, kasnije ja e nagla ava plasti nost i slikovitost. Postaje glavni ideolog i predstavnik stila Novento bez primanja suvremenih eur. utj. Kao kriti ar i teoreti r napisao je ve i broj djela. - u slici * POGREB ANARHISTE GALIJA upotrebljava sna ne crvene i crne tonove organizirane u o tre dijagonale figura u pokretu da bi prikazao estoke nerede - od 1912. pribli avao se ortodoksnoj verziji kubizma, a oko 1916. po eo prihva ati metafizi ko slikarstvo Simultanost, ena na balkonu. Gino SEVERINI 1883 - 1966. U slik. ga je uvode Boccioni i Balla. 1906. je u Parizu Modiglijani, Picasso, 1910 manifest. Njegov rad usmeren je na istra ivanje oblika. 1915. prelazi na kubizam. futu kub neoklasicizam 1918 20., a 1930. pribli ava se apstrakciji. Radi raznim tehnikama, ulje, freske, mozaici, vitraj, sceografija... - najbli i kubizmu od svih futurista - specifi no irenje svjetlosti Dinami ni hijeroglif bala Tabarin., Vlak crvenog kri a. Sferi no irenje svjetlosti. Umberto BOCCIONI 1882 1916 slik, kip, publicist. poginuo u I svr.Kao slikar prolazi nekoliko faza od realizma do divizionizma. 1909 1. manif. 1912. Tehni ki manif. Utjecao je na razvoj arhipenka i Bellinga. - slikao, ali najve i njegov doprinos bilo je stvaranje futuristi ke skulpture - polaze i od impres. skulpt., Medarda Rossa, tal. skulp., nastojao je figuru ili objekt asimilirati u okolinu kao to je to inio na slikama - te io je vje nim vrijednostima u skulpture - "skulpturi kao ambijentu" - insistirao je na primjeni svih vrsta materijala Dinamizam biciklista pribli avanje apstrakciji. - slike: * GRAD SE BUDI, * POBUNA U GALERIJI, Smijeh, Duhovna stanja I: rastanci. - njegova najimpresivnij skulptura - * RAZVOJ BOCE U PROSTORU - jedinstveni oblici kontinuiteta Antonio SANT'ELLA 1882 - 1916. teoret. arhit. Isto pogfinuo u I svr. Studirao na politehnici u Milanu napisao je Manifest futuristi ke arhitekture. Nastoji objasniti temelje futuristi ke arhitekture: zgrada se mora prilagoditi modernom ivotu,

61

estetika ne smije biti zanemarena. Zra ni motovi, izolacija pje a kog i kolnog prometa. Anticipira idealni grad 21. st. Zami ljao je dinami ke gradove od novih materijela - napisao MANIFEST FUTURISTI KE ARHITEKTURE - zami ljao gradove sagra ene od najnovijih materijala, prilago ene potrebama modernog ovjeka i izraze dinamizma modernog duha - va an doprinos razvoju arhit. u Evropi - njegove ideje nisu provedene u djelo Luigi RUSSOLO 1885 1947, Studiao glazbu, a zatim slikarstvo u Milanu. Jedan od osniva a futurizma. Uz Marinettija najaktivniji lan. U ranim djelima je pod utjecajem O. Redona, kasnije futu. Na platnima nastoji izraziti akusti ku senzaciju. Osniva je Bruitizma 1913. - I. svj. rat okon ao prvu i jedinu zna ajnu fazu tal. futurizma, a same futuriste sve vi e je privla ila ratna propaganda APSTRAKCIJA I KONSTRUKTIVIZAM U RUSIJI, REJONIZAM, SUPREMATIZAM Apstrakcija misaona operacija u procesu spoznavanja objektivnog svijeta koja odvaja i ispu ta sva nebitna svojstva i odnose. Apst. umj. nema nikakvu evokaciju realnosti samo isti ele. komp. crte a, boje i forme. Apstrakcija u Rusiji ima nekoliko usporednih smjerova: 1. rejonizam 1911 12. M. Larionov radi nefigurativno od 1909., s N. Gon arovom daje prve aps. slike u pov. slik. Kasnije prelaze u figuralnost i rade kao scenografi. 2. suprematizam 1913. K. S. Maljevi , u prvoj fazi je kubist, supremacija osje aja ili percepcije u lik. umj. 3. konstruktivizam Tatljin, Pevsner i Gabo Realisti ki manifest (konstruktivizma) 1920. - apstrakcija - rije koja je esto sporna - koristila se kao izraz za umjetnost koja ne predstavlja prirodu, ali bez razlike se koristila za svu umj. u kojoj je predmet podre en ili iskrivljen da bi se naglasilo plasti no ili izra ajno sredstvo - ponekad se iroko primjenjuje na fovisti ke i kubisti ke slike na kojima predmet nije dominantan, kao i na neke kubist. skulpture - NO, sve dok postoji i najmanji ostatak predmeta koji se mo e prepoznati, ne mo emo govorio o apstrakciji - mo e se pretpostaviti da je potpuno odsutstvo eksperimenata u ruskoj umj. navelo izvjesne umjetnike, upoznate sa zbivanjima u Franc. i drugim zemljama, da osjete da je jedino rje enje najo triji oblik revolucije protiv dominantne akademske pro losti - u svakom slu aju, u skulpt. i slik, Rusija je gotovo bez ikakve postupnosti pre la sa akademizma 19. st. na potpunu apstrakciju - kako je u to bilo uklju eno samo nekoliko umjetnika - slikari Mihail Larionov, Natalija gon arova, Kazimir Maljevi , El Lissicki i Vasilij Kandinski, skulptori Vladimir Tatlin, Aleksandar Rod enko, Naum Gabo i Anton Pevsner - njihov utjecaj bio je presudan za itavu umj. 20. st.

62

- Rusija je od 18. st. pomagala razvoj umjetnosti i odr ala je tijesne i stalne veze sa Zapadom - imu niji rusi stalno su putovali u Francusku, Italiju i Njema ku - preko asopisa bili su upoznati s novim zbivanjima u umjetnosti, muzici i knji . - asopis SVIJET UMJETNOSTI koji se prvi puta pojavio 1898. okupio je mla e avangardiste (pjesnike, umjetnike) a nakon njega pojavili su se i drugi avangardni asopisi - preko njih ruski su umjetnici mogli pratiti razvoj fovizma, kubizma, futurizma i njihovih izdanaka - zna ajan utjecaj ostavile i ogromne zbirke nove franc. umj. u Moskvi Sergeja ukina zbirka s preko 200 imp. postimf. fov. 50 Pic. Matissa, itd i Ivana Morozova 130. REJONIZAM (od franc. rayon = zraka) - eksperimentalni pokret u slikarstvu, suvremen kubizmu i futurizmu, koji se 1910. javlja u Rusiji i ispituje nove dispozicije prostora i ulogu boje. Za etnik je Larionov koji tvrdi da platno treba ostaviti dojam kao da klizi izme u prostora i vramena uklju uju i etvrtu dimenziju dubinu boje. Gl. zakon slik je boja. - Mihail Larionov i Natalija Gon arova osnovali su ga, a 1913. na izlo bi "Meta" prikazana je prva grupa rejonisti kih djela - bio je izdanak kubizma i srodan futurizmu po nagla avanju dinami kih, linearnih svjetlosnih zraka - preko njih je Larionov nastojao vizualno izraziti nove koncepcije prostora i vremena * PLAVI REJONIZAM - slika - Larionov u svom manifestu, prividnoj satiri na futuristi ke manifeste, veli a svakodnevne objekte suvremene civilizacije, pori e postojanje individualnosti i veli a Istok naspram Zapadu - 1914. Larionov i Gon arova napu taju Rusiju da bi radili scenografiju za Sergeja Djagiljeva - oni su stvorili svega nekoliko zna ajnih rejonisti kih djela, ali njihove ideje, kao i umjetnost koja je bila sinteza kubizma, futurizma, orfizma i to osje anje za ne to to bi se moglo zvati IV dimenzija, bili su zna ajni za razvoj Maljevi a i suprematizma Mihail Fjodorovi LARIONOV 1881 Slik. i scenograf. U io u moskovskj d avnoj umj. koli 1898 1908 dvaput izba en zbog ekstremisti kih tendencija. Od 1914. ivi u Parizu. Poinje kao impresionist, jedno vrijeme je pod utj. Cezannea, dodiruje kub. i fut. 1913. manifestom proklamira novi izraz rejonizam. Efekti zrakama svjetlosti. Kasnije scenograf koristi ele. folklora u jakoj geom. stilizaciji i jakom koloritu. Natalija Sergejevna GON AROVA 1881 Studira na umj. akad. u Moskvi, prvo kip. pa slik. U i i kod Larionova kasnije mu , rej., 1914. Pariz scenografija. U njenoj umj. osje a se utj. pu ke i ck. umj. SUPREMATIZAM - SUPREMACIJA - stanje onoga koji je nadmo an nad drugima

63

- smjer u slik. nastao 1913. u Moskvi pod utjecajem ideja kubizma i futurizma, a osniva mu je KAZIMIR MALJEVI - on je 1913. naslikao prvo suprematisti ko platno * CRNI KVADRAT NA BIJELOJ PODLOZI, a 1915. objavio je u Moskvi manifest "Od Kubizma do suprematizma - oko Maljevi a se formira grupa istomi ljenika i sljedbenika me u kojima su Rod enko, Tatljin i El Lissitzky, te knji evnici Majakovski i Maturi - Suprematizam te i za ostvarenjem apsolutne HARMONIJE LINIJA, OBLIKA I BOJE - po Maljevi u, suprematizam ozna avao supremaciju istog senzibiliteta u umjetnosti - slikarstvo mora biti li eno tradicionalnog sadr aja i zna enja vezanog uz prikazan predmet, jer su sa stanovi ta suprematisti vanjske okolnosti prirode bezna ajne - bitan je senzibilitet kao takav, neovisan o sredini koja ga je izazvala - u po etku se lik. inventar Suprematizma sastoji od osnovnih geometrijskih formi (kvadrati, kru nice, trokuti, linije), kasnije se oboga uje sa slobodnijim elementima, no oko 1919. vra a se asketskoj strogosti ranijeg razdoblja - tada nastaje maljevi evo platno * BIJELI KVADRAT NA BIJELOJ POVR INI koji predstavlja najradikalniju konsekvenciju suprematisti kog shva anja - svojim formalnim izrazom, suprematizam ozna ava po etak geometrijske apstrakcije, anticipiraju i kasnije lik. pokrete konstruktivizam i neoplasticizam Kazimir Severinovi MAL(J)EVI 1878 1935. U po etku je pod utj. fra. postimp. Do 1910. slika na na in fovista. 1911. golazi u dodir s Larionovom i njegovom grupom. Zatim kubisti ka rje enja postaje vode i ruski kubist. Putuje u Pariz 1912 dodir s F. Legerom skre e ga ka geometrizmu i plo nom tretiranju boje. 1913. naslikao je suprematisti ku komp. Crni kvadrat na bijeloj podlozi, a 1915. pi e supr. manifest. Polazi od prazne plohe gradi sliku razmje tanjem obojenih geometrijskih likova reduciranih na kvadrat, trokut, krug i kri . Od 1913. radi veliki br. komp. ostao je dosljedan i nije irio sku eni inventar geom. likova kojima se slu io. Uo ljiva je tendencija prema sve ve oj strogosti i askretizmu Bijeli kvadrat na bijeloj podlozi 1919. vrhunac. Od 1918. prof. na akademiji u Moskvi, od 21 u St. Petersburgu. 26. je bio u Njem. na bauhausu. Poslije su mu zabranili izlaganje,ali je i dalje bio prof. Njegov supr. je krajnji exp. na podru ju geom. apst. Preko El Lissitzkog i LMN djeluje na eur. - kubisti ku je geometriju prvi doveo njenom logi nom zaklju ku - apsolutnoj geometrijskoj apstrakciji - od 1911. slikao kubisti ki - * JUTRO NA SELU POSLIJE KI E - sli nost s Legerovim ne to kasnijim ma inskim kubizmom je zapanjuju a - naredne 2 godine maljevi je ispitivao razli ite vidove kubizma i futurizma, ali je te io oslobo enju umjetnosti tereta objekta Crni kvadrat na bijelom polju. - u svojoj knjizi NEPREDMETNI SVIJET definirao je suprematizam - u stvaranju apst. slike prethodili su mu Kandinski, Delaunay i Kupka, ali za Maljevi a se mo e re i da je doveo apstrakciju do krajnje geometrizacije - 2 dominantna vida apstrakcije 20. st. 1. APSTRAKTNI EKSPRESIONIZAM Kandinskog 2. GEOMETRIJSKA APSTRAKCIJA Maljevi a

64

- Maljevi je tijekom 1913. nastavio sa suprematizmom, a izme u 1915. i 1923. eksperimentirao je s 3D crte ima i modelima na kojima je prou avao problem forme u 3D - ti apstraktni 3D modeli su bili zna ajni ne samo za razvoj KONSTRUKTIVIZMA u Rusiji, nego preneseni u Zap. Evropu preko njegovih u enika (Lissitzky) utjecali su na metode nastave dizajna u Bauhausu i na tok me unarodnog stila u modernoj arhitekturi EL LISSITZKY - Eliezer MARKOVI 1890 1941. Dipl. 1914. na visokoj tehn. koli u Darmstadtu, od 1921. prof. na umj. k. u Moskvi. Isprva je realist. 1919. priklju uje se Rod enku i Tatljinu i postaje konstruktivist serija crte a Proun. 1919 20. Maljevi em osniva supr. i prelazi u geom. apstrakciju. 1921 promjena politike, odlazi u Berlin i osniva grupu G (Gestaltung), 1923 25. osiva grupu vic. apstraktista ABC. Dekorirao je kabinet aps. umj. u Lansesmuseumu Hannover 1925 uni tili nacisti. 1928. vra a se u Moskvu i poku ava o ivjeti Proun = bauhausu. Sura uje s LMN, Th v. D. i MvdR od svih rusa najja e je djelovao na srednjoeur. lik. pokrete, a osobito na Bauhaus. Nastojao je spojiti 3D radove s 2D. - internacionalno najutjecajniji - 1921. definitivno odlazi u Berlin gdje se povezao s holandskim apstrakcionistom Theom van Doesburgom i ma arom Laslom Moholy-Nagijem - nije bio previ e talentiran ve je bio va an posrednik u preno enju razli itih koncepata apstrakcije. Konstrukcija 99 Wassily KANDINSKY 1866 1944. slik. i teoreti ar. 1896 dolazi u M kolu A. A bea, pa na akad kod Stucka 1898 9. Otvara crta ku i slik k. i osniva grupu Falanga. Slika na postimp. na in u Tunisu 1903., Nizoz. 1904, Ita. 1905. Izlagao na Jesenjem S. 1904, s Brucke 1907, 1909. osniva NKV u M i lik pokret DBR. 1918 u rusiji je nastavnik, pa prof. organizira 22 muzeja, 21. emigrira u Njem. i tu je prof na bauhausu di zatvaranja 1933. Potom ivi u Fra. Najranija f. rus. pu ka umj.: ornamentalno i dekorativno shva anje, ivahne boje. Potom slijedi imp. i postimp. 1910 prekida s figuralnim. Aps. slike kombinacijom odnosa boja, pravca, krivulja. Slike su gra ana geometrijski ome enim obojenim plohama i linijama. Djela: Tr i te, Na svje em zraku, Rapallo, Ulica, Crna mrlja, Improvizacija, U sivom, Krugovi u crnom, Mali svjetovi, Akcent u crvenom, Bijeg, Mirna napetost, Dominantna krivulja itd. KANDINSKI U RUSIJI 1914.-21. - mnogo zna ajniji u preno enju ruskih apstraktnih i konstruktivisti kih eksperimenata na Zapad - do 1920. slikao u stilu SLOBODNE APSTRAKCIJE a tokom 192 1. potpuno su prevladale GEOMETRIJSKE KOMBINACIJE i on je u ao u 2. veliku vazu svoje karijere - 1922. postaje profesor bauhausa, a krajem 1933k. odlazi u Pariz gdje ostaje do smrti taj zadnji period bio je za njega izvanredno bogat * BIJELA LINIJA * NEKOLIKO KRUGOVA

65

KONSTRUKTIVIZAM - u arhit. smjer koji se javlja nakon I. svj. rata i postaje dominantan izme u 2 svj. rata - formalno se o ituje u odbacivanju dekoracije i u nagla avanju elemenata konstrukcije do te mjere da ona postaje gl. nosilac arhit. izraza - nagla avanje utilitarne strane objekta i te nja za istom funkcionalno u - smatraju da je pravilnim konstruktivnim rje enjem u isti mah postignuta i odre ena estetska kvaliteta - u kip. i slik. se javlja 1913. u Rusiji pod utjecajem kubizma i futurizma - osniva i ideolog konstruktivizma je VLADIMIR TATLJIN - konst. skulptura slu e se apstraktnim stereometrjskim elementima u prostoru - tra i smisao i ljepotu u matemati koj preciznosti izvedbe i nastoji izraziti duh nove ma inske civilizacije - u slik. se izra ava metodama geometrijske apst. - jedna od zna ajnih novih ideja koje e se razviti u skulpt. 20. st. bila je ideja KONSTRUKCIJE - skulpt. je podrazumijevala proces stvaranja forme ODUZIMANJEM od amorfne mase ili GRA ENJEM iz mase - ovi pristupi predstavljaju nagla avanje skulpt. kao umj. MASE a ne PROSTORA - KONSTRUIRANJE mase moglo se predvidjeti kao posljedica kubisti kih eksperimentiranja - Picasso (* Gitara, * Muzi ki instrument) = isticanje skulpt PROSTORA prije nego skulpt MASE Vladimir TATLJIN 1895 1956 vidi skulp. rus. kip. i slik. Studirao na umj. koli u Moskvi zatim kod Larionova, slika na na in kubista i primitivsta - 1913. bio u Berlinu i Parizu i vidio Picassove skulp. a rezultat toga bio je niz reljefa konstruiranih od drva, metala i kartona, s povr inama oblo enim gipsom, staklom... - ti reljefi bili su me u prvim potpunim apstrakcijama, prethodnici dadaisti ke skulpt. Kurta Schwitersa - njegovi stavovi prema apstrakciji bili su sli ni Maljevi evim - njegova osnovna preokupacija bio je PROSTOR - 1915. zapo eo je raditi tzv. KONTRA RELJEFE koji su ovisili na ici i udaljio se od tradicije skulpt. u pro losti vezane za zemlju - zanimala ga je arhit. to se o itovalo u njegovom * SPOMENIKU TRE OJ INTERNACIONALI (model) - da je projekt ostvaren u stvarnim dimenzijama bio bi visok otprilike 305m i predstavljao bi najve u skulpt. formu ikad zami ljenu - trebao je biti metalni, spiralni okvir nakrivljen na jednu stranu, koji okru uje stakleni valjak, kocka i kugla - razli ite staklene prostorije, u kojima bi se odr avali mitinzi i konferencije, trebale su se okretati za cijeli krug jednom godi nje, jednom mjese no i jednom dnevno Aleksandar ROD ENKO 1891 1956. vidi skulp.1914 -15 g. dolazi pod utjecaj Maljevi a. 1916.g. radi s Tatljinom, ubrzo po inje eksperimentirati konstrukcijama. Od 1920.g. sve vi e se okre e ideji da umjetnik mora slu iti revoluciji.

66

* KONSTRUKCIJA DALJINE - pravokutni blokovi * VISE A KONSTRUKCIJA - ispresijecani krugovi - unosi pokret (ako kru enje atoma) - konstruktivisti ki eksperimenti tatljina i Rod enaka zavr ili su po etkom 20ih zbog represivnog revolucionarnog re ima - mnogi su umjetnici napustili Rusiju NAUM GABO i ANTON PEVSNER (bra a) vidi skulp - dvije vode e ruske li nosti u irenju konstruktivizma - 20ih se suprotstavili mi ljenju da umj. mora slu iti revoluciji - borili su se za opstanak nezavisnog umjetnika i njegovo pravo da ide svojim putem, putem slobodnog eksperimenta, ma kud on vodio - 1920. izdaju REALISTI KI MANIFEST - tra enje re ima da umjetnost mora biti razumljiva masama i korisna industriji, uvjetovalo je da mnogi rus. umjetnici napuste zemlju, te su nastavili razvijati i iriti svoje ideje na Zapadu DE STIJL U NIZOZEMSKOJ Ime pokreta i asopisa koji su 1917. osnovali Th. v Doesburg, Bart van der Leck i P. Mondrian 1917 28. izlazi u Leidenu i Parizu. Jedan od najadikalnijih poku aja da se prona u novi na ini likovnog izra avanja. Ideolog je Mondrian koji se od boravka u Parizu 1912. utj. kub., bavi analizom formi. Vide rje enje problema u geom. apst. Po njima novi stil mora biti odraz doba i sve uspej nijeg znanstvanog i tehni kog savladavanja prirode. Mora biti jasan i matemati ki logi an. Drugi naziv je neoplasticizam tako Mondrian 1920. naziva pripadnike De Stijla. Teorija neoplasticizma ima odjeka u arhitekturi bauhaus, Aalto, MvdR. meodi ko i ritmi ko rastvaranje plohe i mase prihvatili principe De Stijla. Njima e pripadati i G. Vantongerloo i Severini. Doesburg e ih napustiti i objaviti manifest elementarizma. Mondrian isto 1924. pi e posljednji lanak za De Stijl. Postupno grupi pristupaju: Arp, Schwiters, Man Ray, El Lissitzky, Kupka i C. Domela. List definitivno prestaje izlaziti 1928, a 1932. izlazi prigodni br. na godi njicu smrti v Doesburga. DE STIJL, U HOLANDIJI, 1917. - ime pokreta i asopisa koji su 1917. osnovali THEO VAN DOESBURG, BART VAN DER LECK I PIET MONDRIAN - I. svj. rat obilje io je zavr nu ta ku prvog vala novih pokreta 20. st. - za vrijeme rata vladala je izoliranost, a franc. dominacija eksperimentalnom umj. je prekinuta - preispitivanje koncepata modernog slik., skulpt. i arhit. dovelo je do pojave novih eksperimenata i novih ideja u kojima su druge nacije po ele preuzimati vode u ulogu - zapanjuju i primjer djelovanja izoliranosti vidi se u razvoju umj. u nizozemskoj, neutralnoj za vrijeme rata i zato kulturno i politi ki udaljenoj od obje strane - ini se da su holandski umjetnici dosta oprezno u li u 20. st. - u arhit. BERLAGE je bio prvi zna ajna inovator i kao takav gotovo sam

67

- me unarodni pokret AN imao je slabiji utjecaj, osim na slikare Jana Toorpa i Johana Thoru-Prrikera i nekoliko dizajnera - prijelaz na revolucionarnu modernu umj. u vrijeme I. svj. rata mo e se pratit na karijeri Pieta Mondriana - on se 1914. na ao u Nizozemskoj i tu ga je zatekao rat - uskoro je otkrio druge nizoz. umjetnike s te njama sli nim njegovim - Bart van der Leck i Theo van Doesburg - Van Doesburg bio je vode i duh u osnivanju grupe DE STIJL i pokretanju istoimenoga asopisa - za De Stijl e tako er biti vezani ma arski slikar Vilmos Huszar (koji se nastanio u Nizozemskoj), belgijski skulptor Georges Vantongerloo i arhitekti Ioud i Robert Dan't Hoff - asopis De Stijl koji je po eo izlaziti 1917. bio je posve en apsolutnom procjenjivanju tradicije i izobli avanju itave podvale lirizma i osje aja - umjetnici okupljeni oko njega isticali su potrebu za apstrakcijom i simplifikacijom, matemati kom strukturom suprotnom impres., svim baroknim formama umjetnosti - te ili su jasnosti, izvjesnosti, redu i gotovo odmah su njihova djela po ela ispolajvati ta svojstva izra ena uz pomo ravne linije, pravokutnika ili kocke, kao i boja svedenih na primarne - crvenu, utu i plavu i neutralne - crnu, bijelu i sivu - najve a va nost je bila zamisao o umj. suradnji i razvoju zajedni kih pogleda me u slikarima, skulptorima, arhitektima, grafi arima i ind. umjetnicima - oni su bili dobro upoznati sa zbivanjima u modernoj umj. Franc., Njem. i Ital (foviza, kubizam, njem. ekspresionizam i tal. futurizam) no za u itelje su priznavali samo neke: CEZANNEA u slikarstvu i FRANCK LLOYDA WRIGHTA, BERLAGEA i mo da BEHRENSA i starijeg VAN DER WELDEA u arhitekturi - nisu bili upoznati s ruskim eksperimentima u apstrakciji sve dok se nisu uspostavile veze po zavr etku rata - teoreti ari pokreta bili su Mondrian i Van doesberg - 1917. van Doesberg je objavio knjigu NOVI POKRET U SLIKARSTVU a Mondrian je u De Stijlu objavio niz lanaka uklju uju i i NEOPLASTICIZAM U SLIKARSTVU koji je 1920. razvio u knjigu, jedan od dokumenata o apstraktnoj um. - 1928. list prestaje izlaziti PIET MONDRIAN (1872.-1944) I NEOPLASTICIZAM DO 1918. Piet MONDRIAN 1872 1944. niz. slik. i teoreti ar. Studira od 1892. na akad. u Amsterdamu. 1901. bio je u panjolskoj. God. dana slika u Brabantu. Pisao je religiozne spise i bio lan neke sekte. Boravak u Domburgu 1908. mijenja njegovu paletu. Svijetlim tonovima + diviz. tehn. slika nizove pje anih dina ponavlja bezbroj puta isti motiv. Krajem 1912. odlazi u Pariz. Pod utj. kubista slika serije stabala u kojima postupnom redukcijom svodi mot. na grafi ku shemu. Rat. Od 1915. plohu tretira slobodno u preglednom i smirenom ritmu obojenih kvadratnih povr ina. Reduciran apaleta: uta plava i crvena.Kasnije krajnja mogu a formalna redukcija par ploha na bijeloj podlozi. Dosljedan stilu.

68

- kolovao se na Akademiji i do 1904. bio naturalist - 1908. dolazi pod Toorpov utjecaj i po inje slikati na na in blizak simbolizmu - jo ranije su njegovi pejza i sadr avali anticipacije njegove karakteristi ne vertikalnohorizontalne kompozicije, ograni enog ali definiranog prostora slike, nagla avanja linearne strukture i zanesenog promatranja jednog prizora Plava krizantema 1906-8 - rani pejza i dr ali su se principa frontalnosti Predjel s vjtrenja om 1905. - od 1908. postao je svjestan nekih inovacija moderne umj., njegova umj. je procvala u plavim, utim, crvenim i zelenim tonovima u umskim prizorima nagla avao je linearno gibanje - u portretiranju i slikanju figure od 1900. tako er je nagla avao frontalni, krupni plan koji ponekad podsje a na Muncha to se vidi na triptihu evolucija 1911. - 1911. dolazi u Pariz gdje ga je zahvatio val kubizma - u svakoj od njegovih omiljenih tema (drvo, dine, ocean, crkva, vjetrenja a...) mo e se pratiti njegov razvoj od naturalizma preko simbolizma, impres., postimpres., fovizma, kubizma do apstrakcije Crveno drvo, uzor v. Gogh - ve 1912. drvo je prakti no i ezlo u linearni labirint koji je pokrivao povr inu platna Jabuka u cvatu 1912. Osje aj za centraliziranu komp. Obojeni kvadrati u ovalu 1914 15. - postepeno je po eo osje ati da kubizam ne prihva a logi ne posljedice svojih otkri a, da ne razvija apstrakciju ka njenom krajnjem cilju, izra avanju iste realnosti - osje ao je da se to mo e posti i samo ISTOM PLASTIKOM (PLASTICIZMOM) - za njega je "plasti ni izraz" zna io DJELOVANJE FORME I BOJA - realnost ili nova realnost bila je realnost plasti nog izraza ili realnost formi i boja na slici - zna i, nova realnost bila je prisutna realnost same slike za razliku od iluzionisti ke realnosti zasnovane na podra avanju prirode, ili na romanti nim ili ekspresivnim asocijacijama - umjetnik je postepeno postajao svjestan da se 1. u plasti nim umjetnostima realnost mo e izraziti samo RAVNOTE OM DINAMI KIH KRETNJA FORME I BOJA 2. ISTA SREDSTVA omogu uju najefikasniji na in da se to postigne - te ideje su ga dovele do organizacijskog na ela ravnote e nejednakih suprotnosti postignute pomo u RAVNOG KUTA i SVO ENJA BOJE NA PRIMARNE nijanse plus crna i bijela - do ovoga on nije do ao isklju ivo teoretiziraju i - tokom 1914. eliminirani su svi tragovi kosih linija i struktura je postala prete no vertikalna i horizontalna - uskoro je shvatio da slobodne povr ine boje stvaraju osje aj dubine i razliku izme u prvog i drugog plana sto je remetilo jedinstvo kojem je te io - to ga je navelo da 1918. i 1919. pristupi seriji djela organiziranih na PRAVOKUTNOJ MRE I najprije sa sna no ome enim kvadratima ili pravokutnicima raspore enim u neutralnoj osnovi, a zatim s pravokutnicima definiranim u oblik nijansi primarnih boja

69

nasuprot neutralnim Kompozicija u sivom 1919., Kompozicija ( ahovska plo a, svijetle boje) 1919. - tako je oko 1919. do ao do ispunjenja svojih ideala: izra avanja univerzalnog putem dinami ne ravnote e vertikalne i horizontalne linearne strukture i osnovnih tonova boje Bart VAN DER LECK 1876 1958. Studirao u Amsterdamu, poslije De Stijla 1918. vra a se figurativnosti. radi industrijsko oblikovanje itd. - iako je Mondrian bio neusporedivo najve i umjetnik De Stijla, njegov doseg se ne mo e odvojiti od dosega ostalih lanova - bio je naturalist, a 1917. napu ta predmet radi pravokutne kompozicije Geometrijska kompozicija 1917. On je pokazao ve u sklonost otvorenoj kompoziciji s povr inom zapresjecanom mre om kratkih linija pravokutnika - figura se neprestano provla ila kroz geometriju - 1918. napustio De Stijl i vratio se jednoj vrsti figuracije Theo VAN DOESBURG 1883 - 1931. Po eo kao publicist. Slika od 1899. Sura uje s arhitektima J.J. Wilsom i J.J.P.Oudom zanosi se sintezom svih umj. 1915. pod Mondrianovim utj. prelazi na aps. slikanje. Putova 1920 21. po Ita. Njem., Belg. propagandno, odr ao par predavanja na Bauhausu jak utj. 1923. u Parizu je organizirao izlo bu De Stijla, kasnije napu tastroga na ela geometrijske aps. 1926. je objavio manifest elementarizma. itd. - pokreta ki duh u stvaranju i razvoju De Stijla - bio je impresioniran esejem Kandinskog O DUHOVNOM U UMJETNOSTI koji je za njega postao gotovo sveto pismo - 1916. eksperimentirao je slobodnom apstrakcijom i kubisti kim formama - no svoj put je prona ao naslikav i sliku * IGRA I KARATA 1916 17. - djelo bazirano na Cezanneu, figurama svedenim na sklop oblika zasnovanih na pravokutnicima - tokom 1918. i 1919. fasciniran matemati kim implikacijama svoje nove apstrakcije ispitivao je njene mogu nosti u linearnim strukturama. Kasnija verzija Igra a karata 1917. linearne strukture. - Deosburg, Mondrian i Leck tijesno su sura ivali i izvjesno su vrijeme dopunjavali jedan drugog, no 1920. svatko je krenuo svojim putem - nakon rata Doesburg je nastavio kao propagator na ela De Stijla, putuju i i dr e i predavanja - utjecao na studente i profesore vajmarskog Bauhausa - pisao dadaisti ke pjesme pod pseudonimom I. K. Bonset - do 1924. dr ao se neoplasticizma, no tad objavljuje OSNOVE NOVE UMJETNOST tada po inje napu tati strogu vertikalno-horizontalnu formulu De Stijla i Mondriana i uvodi DIJAGONALE - zato Mondrian napu ta De Stijl Murali u Caffe LAubuette u Strasbourgu - 1926. Doesbug objavljuje manifest u De Stijlu i svoj novi zaokret naziva ELEMENTARIZMOM - tvrdi da nagnuta povr ina unosi iznena enje, nestabilnost i dinamizam Georges VANTONGERLOO 1886 1965. Kip. slik. teoret. Najdosljednije primjenjuj principe neoplasticizma u skulpturi. nastoji izraziti prostorne odnose

70

jednostavnim geometrijskim redom. skulpturesu svedene na odnos horizontala i vertikala jako utj. ne konstruktivisti ku estetiku i poti u srodne tendencije u arhitekturi. Poslije 1937. napu ta neopl. i uvodi u svoje plastike krivulje i zaobljene plohe. Primjenom transparentnih materijala pleksiglas, uspjeva aktivirati svjetlo u prostoru skulpture uvo enje nestrukturalnog elementa kao faktora estetskog do ivljaja. - ostvarenja De Stijla u skulpturi bila su koncentrirana u njegovim djelima - bio je i slikar, arhitekt i teoreti ar - njegove skulpture predstavljaju zna ajne transformacije slik. De Stijla u trodimenzionalni dizajn Konstrukcija volumenskih odnosa ARHITEKTURA DE STIJLA - usprkos Mondrianovoj jedinstvenoj li nosti De Stijl je gl. utjecaj na modernu umj. izvr io preko arhitekture - za vrijeme rata u neutralnoj Nizozemskoj moglo se nastaviti s izgradnjom, i zato se prijelaz s predratnog na poslijeratni eksperiment mo e najjasnije pratiti u Nizoz. - niz ideja koje su se radile u Evropi prije 1914. najprije realizirane uto vrijeme u Nizozemskoj - na formiranje arhit. De Stijla utjecali su Hendrik Berlage i Frank Lloyd Wright - Berlage je u svojim tekstovima inzistirao na primarnosti unutra njeg prostora - zidovi koji definiraju prostore nisu morali samo izraziti prirodu materijala nego i njihovu i nosa u funkciju neskrivenu ornamentom - te io je totalnom efektu jedinstva i smirenosti stvorenom raznorodnim ele. - on je razmi ljao o me usobnoj povezanosti arhit., slik. i skulpt. ali s arhit. u vode oj ulozi - na njegov pristup utjecao je Frank Lloyd Wright ije je djelo poznavao iz publikacija a zatim ga je i vidio prilikom posjeta SAD-u - bio je odu evljen Wrightom a osobito zgradom Larkin - Wright nastoji kontrolirati i iskoristiti ma inu, ispitati nove materijale i tehnike u stvaranju novog dru tva - princip horizontalne ra lambe putem nagla enih izvu enih krovova ispod njega kubus - J. J. P. OUD, ROBERT VAN'T HOFF, GERRIT RIETVELD bili su pod utjecajem ideja Berlagea i Wrighta i poznavali su prve moderniste u Njem. i Aust. - Loosa, Hoffmanna i Olbricha, a njihove veze s Mondrianom i doesburgom tako er su utjecali na oblike koje je poprimila njihova arhit. - SCHOENMAEKERS je svojom misti kom kozmogonijom baziranom na pravokutniku i neoplatonisti kom doktrinom o krajnoj realnosti dao filozofsku osnovu ne samo Mondrianovim slikama, ve i zamislima arhitekata - iz tih inilaca nastalo je arhit. RAVNIH KROVOVA s zidovima rasporeenim prema odre enim prema odre enom sistemu da bi se stvorio unutra nji prostor koji je FUNKCIONALAN I HARMONI AN - tu je bio za etak stila koji e dobiti ime ME UNARODNI STIL i dominirati monumentalnom arhit. sredinom 20. st., osobito u obliku nebodera

71

- u svojoj estetici poklanjali su puno pa nje mjestu ma ine i njenoj funkciji u stvaranju nove umj. i arhit. - zgrade koje su podigli prije 1921. nisu bile brojne * KU A HUIS TER HEIDE, 1916., VAN'T HOFF - konzolasti vijenci, grupiranje prozora, nagomilavanje kuteva, stroga pravokutnost cjeline * RADNI KO STAMBENO NASELJE, Holandski Hook, J. J. P. OUD savijeni, zaobljeni kutovi na fasadama, sna no naglasio opeku Caffe de Unie Rotterdam 1925, sru eno 40 geom. ravnine. * MODEL KU E SCHRODER, GERRIT RIETVELD - strukturalna kocka naru ena slobodnim, me usobno povezanim povr inama pravokutnih plo a Projekt za ku u Rosenberg van Eesteren i van Doesburg 1923. Odavde na dalje je stara skripta neobra eno! ARHITEKTURA S PO ETKA 20. ST. (FRA., AUST., NJEM, NIZOZ, ME UNARODNI STIL, BAUHAUS) Na prijelomu stolje a u Eur. prevladava Art Noveau. Antonio Gaudi, Viktor Horta... ARHITEKTURA S PO ETKA 20. ST. SAD - FRANK LLOYD WRIGHT (1876.-1959.) - 1887. zaposlio se u ika koj firmi Adler i Sullivan u kojoj je radio sve dok 1893. nije po eo djelovati samostalno - Radi nebodere, poslovne zgrade, javne gra evine. - svoju osnovnu arhitektonsku filozofiju izra avao je prvenstveno kroz formu KU E * KU A WARDA WILLITTSA, Highland Park, Illinois - bazira se na kri noj osi, a japanski utjecaj vidi se u blago zabatstom krovu i vertikalnim trakama fasade - tzv. PRERIJSKI STIL. Int. i ext. su jedinstveni prostor+ masa+povr ina. Uglavnom kri aste osnove iz kamina kao sredi ta. Niske tavanice esto naagnut pod neobi nim kutom osje aj intimnosti i sigurnosti. * KU A ROBIE, CHICAGO - remek-djelo "prerijskog stila - postavljena na jednoj dominantnoj osi, dok je horizontalna linija krova u vr ena u sredini - prozori su raspore eni u duge simetri ne redove * HOTEL IMPERIAL, TOKIO - 1968. uni ten Zgrada Larkin, Hram Jedinstvo Masivni, ra lanjeni, ali zatvoreni blokovi. - pionir me unarodnog modernog pokreta arhitektura kao organski prostor. FRANCUSKA AUGUSTE PERRET (1874.-1954.), TONY GARNIER (1869.-1948.) - osim Wrighta i izvjesnog broja njegovih sljedbenika ameri ke arhit. je izme u 1915. i 1940. bile uglavnom u rukama akademi ara i investitora. Merkantilni klasicizam. - u Engl. je tako er bilo malo eksperimenata - Franc. arhit. tog vremena dominirala je tradicija Beaux Artsa osim djela dvojice arhitekata - Perret i Garnier. Obojica su bili pioniri BETONA primjenjivanog bez pretencioznosti ili stilisti kog prikrivanja.

72

- Perret je bio zna ajniji po ostvarenom djelu, dok Garnierova slava po iva na njegovim ranim vizionarskim projektima za Industrijski grad - Perret: * STAMBENA ZGRADA, ul. Franklin, Pariz beton prekrio plo icama i ukasio arama u stulu AN. iroki prozori na fasadi. * GARA A PONTHIEU, Pariz * FOAJE KAZALI TA CHAMPS ELYSEE, Pariz - istra ivao svojstva betona * CRKVA NOTRE-DAME, Le Rainay (blizu Pariza) - remek-djelo longitudinalna s zaobljenom apsidom, s irokim narteksom, bo ne la e - Garnier: * PROJEKT ZA INDUSTRIJSKI GRAD prostrane avenije i trgovi, funkcionalna podjela ravnih i zaobljenih povr ina, svo enje zgrada na ne ukra ene pravokutnike i shva anje va nosti prirode, drve a. Sve to predskazalo je ideju o gradu-vrtu. AUSTRIJA I NJEMA KA - eksperimentalnu arhit. u panjolskoj, Britaniji, Francuskoj, SAD-u u 1. pol. 20. st. obilje ilo je djelo nekolicine genijalnih arhitekata - GAUDI, MACKINTOSH, PERRET I GARNIER, SULLIVAN I WRIGHT - u ostalim zemljama isto su se pojavili daroviti ljudi: HORTA I VAN DER VELDE u Belgiji, OTTO WAGNER, ADOLF LOOS, JOSEF HOFFMAN I JOSEF MARIA OLBRICH u Austriji, HENDRIK PETRUS BERLAGE u Nizozemskoj, PETER BEHRENS, RICHARD RIEMERSCHMIND, HAN POELZIG i dr. u Njema koj OTTO WAGNER (1841.-1918.) - u mladosti akademski orijentiran, ali ve u svojoj knjizi o modernoj arhit. objavljenoj 1894. izrazio je svoje ideje moderne arhit. koja koristi moderne materijale. Stanice Be ke podzemne eljeznice 1896 7. jednostavno i funkcionalno, ukra eno baroknim detaljima. * HOL BE KE PO TANSKE TEDIONICE, 1905. - spomenik jednostavnom kori tenju metala i stakla pri stvaranju prozra nog, svijetlog i nezagu enog prostora ADOLF LOOS (1870.-1933.) - nakon studija arhit., 1893. radi u SAD i tu se 3 godine upoznaje s novim koncepcijama amer. arhit., osobito o projektu nebodera Sullivana i ostalih pionira ika ke kole - 1896. nastanio se u Be u i bio o tar protivnik dekorativnom pristupu secesije - zalagao se za arhit. iste forme sa izra ajnom funkcijom * KU A STEINER, BE - anticipira jednostavne kubisti ke forme tzv. internacionalnog arhit. stila, koji e se razviti iz zamisli Ouda, Gropuisa, van der Tohea i Le Corbusiera - osnova i fasada su simetri ne - armirani beton je ovdje gotovo prvi puta upotrebljena na privatnoj ku i - ova ku a je klju ni spomenik u stvaranju novog stila - Olbrich i Hoffman su sa Klimtom osnovali pokret be ke secesije

73

JOSEF HOFFMAN (1870.-1956.) * PALA A STOCLET, BRUXELLES - stroge pravokutno projektirane osnove i fasade, iroke, bijele povr ine uokvirene tankim, linearnim trakama - veze izme u austrijske i njem. arhitekture po etkom stolje a bile su tijesne - kad je nadvojvoda Ernst Ludwig od Hessea htio pota i o ivljavanje umjetnosti osnivanjem umj. kolonije u Darmstadtu zaposlio je Olbricha da projektira ve inu zgrada, uklju uju i SVADBENU KULU, sredi nje zdanje i simbol cijelog projekta - bila je zami ljena kao funkcionalno zdanje - inovacija - na in na koji su redovi prozora grupirani unutar zajedni kog okvira i savijeni oko ugla zgrade - u najve em dijelu Olbrichove arhit. sna no je osje anje tradicije - ovaj centar va an je kao rani moderni primjer planiranog dru tvenog i kulturnog centra PETER BEHRENS (1868.-1940.) - ini most izme u pro losti i sada njosti, tradicije i eksperimenta - po eo kao slikar, a onda je pre ao na osnovne probleme industrijskog dizajna u ma inskoj proizvodnji, zatim se zainteresirao za arhit. - va nost HOFFMANA - udio u stvaranju BE KE RADIONICE - Radionica, stvorena oko 1900., nastavile su se tradicije Williama Morrisa i engl. pokreta "Umjetnost i zanati", s jednom razlikom - MA INA je bila prihva ena kao dizajnerov osnovni alat - te su radionice vr ile zna ajan utjecaj 30 godina - istovremeno KARL SCHMIT (umjetni ki stolar) upo ljavao je arhitekte i slikare da mu projektiraju namje taj za radnju u DRESDENU - iz toga su se razvile NJEMA KE RADIONICE koje su te ile primijeniti Morrisova na ela na ire polje industrijskog oblikovanja - iz tih eksperimenata stvoren je 1907. NJEMA KI RADNI KI ili ZANATSKI SAVEZ koji je bio neposredni prethodnih Bauhausa - iako je Savez proiza ao iz engl. pokreta "Umjetnost i zanati" njegov se zna aj zasniva u prvom redu na iskori tavanju ma ine za pobolj anje kvalitete predmeta masovne proizvodnje i svih vidova ljudske okoline - njegove ideje propagirane su pou avanjem, laboratorijskim eksperimentima i velikim izlo bama dizajna - najzna ajnija takva izlo ba odr ana je u Kolnu 1914. - iako je I. svj. rat zaustavio razvoj Saveza, njegove ideje su preuzele i dalje razvijale sli ne organizacije u Austriji, vicarskoj, vedskoj i Engleskoj - vrhunci povijesti Saveza bile su izlo be u Stuttgartu 1927. i Parizu 1930. - na prvoj je pod vodstvom Miesa van der Rohea predstavljen itav jedan stambeni projekt plod suradnje velikog broja majstora arhit. 20. st., a 1930. nadzor je vr io Walter Gropuis - karijera BEHRENSA obuhva a najve i dio tog sjajnog razdoblja u njem. arhit. i ind. dizajnu

74

* TVORNICA TURBINA, BERLIN - zgrada od stakla i elika, s lakim skeletom od zglobnih eli nih greda koji omogu uje da zidovi budu ogromne staklene povr ine zna ajan pomak u tvorni koj arhit. NIZOZEMSKA - u Nizozemskoj je prvi inovator bio HENDRIK PETRUS BERIAGE - stvorio je zaprepa uju e koncepcije u projektiranju, materijalima i gradnji - iako se smatrao tradicionalistom, bio je strasno predan uklanjanju ukrasnih elemenata akademske arhit. i izra avanju stvarne strukture i funkcije - karakteristi no za njega je da se slu io OPEKOM kao gra . materijalom - njegova najpoznatija zgrada je * AMSTERDAMSKA BURZA, izgra ena ugl. od opeke, akcentuirana detaljima od svijetlog kamena - strogost forme i funkcionalnost - opeka je prezentirana unutra i vani bez prikrivanja ili uljep avanja, kao i eli ni skelet koji nosi stakleni krov HENRY VAN DER VELDE (1863.-1957.) - slikar, industrijski umj., arhitekt, kriti ar, grafi ar - izvr io je sna an utjecaj na njema ku arhit. i dizajn - namje taj, srebro i staklo koje je kreirao predstavljaju neke od najboljih i naj istijih primjera stila art nouveau - izvijene forme koje same po sebi predstavljaju ornament - 1895. seli u Njema ku i tu se par godina bavi arhitekturom * FOLKWANG MUZEJ, Haagen * KAZALI TE WERKBUNC, Koln - dao doprinos problemima projektiranja kazali ta ME UNARODNI STIL U ARHITEKTURI - 20ih godina 20. st. pioniri prve moderne generacije - WRIGHT, PERRET, LOOS i BEHRENS nastavili u vr ivati svoj polo aj mada nisu podjednako brzo napredovali niti stekli priznanje - Wright je izme u 1915.- i 1922. zauzet * HOTELOM IMPERIAL, istovremeno gradi * KU U MILLARD u Kaliforniji - gra ena je na nagnutom premi ljahu i projektirana je kao kompaktna okomita kocka - Wright slijede ih nekoliko godina nije dobivao zna ajne narud be - Perret je u Franc. dovr io svoje remek-djelo, * CRKVA U LE RAINAYJU - Loos je u Be u do 1933., a ve ina njegovih dovr enih arhit. djela tokom dvadesetih i dalje su bile ku e relativno skromnih proporcija - Behrens je 20ih u ao u ekspresionisti ku fazu s * TVORNICOM BOJA HOCHST, a njegov utjecaj je pro imao arhit. poslijeratnoj razdoblja jer su me u onima koji su radili s njim kao studenti ili pomo nici bili Walter Gropuis, Le Corbusier i Mies van der Rohe - izraz ME UNARODNI STIL za val novog eksperimenta u arhit., koji je do ivio svoj trenutak 20ih god. i postao zapa en IZLO BOM NOVIH TENDENCIJA, odr anom 1932. u njujor kom Muzeju moderne umj. - veze me u arhitektima su se poslije rata tako brzo ponovo uspostavile i mije anje silova je bilo toliko pro ireno da je postalo te ko govoriti o nacionalnim stilovima

75

- sada su postojali eksperimentalni centri u koje su se slivali arhitekti i umjetnici sasvim strana - katalog HENRY-RUSSELLA HITCHOCKA i PHILIPA JOHNSONA kojim je popra ena izlo ba poku anoj definirati karakteristike tog stila - autori nagla avaju va nost gra evinskog elika i armiranog betona, ija su karakteristi na svojstva vodila novim formama - FUNKCIJA ima bitan stilski zna aj - 1. princip nove arhit. elika ili armiranog betona bio je ELIMINIRANJE NOSE EG ZIDA - vanjski zid postao je OKVIR od stakla, metala ili opeke ine i oblogu, a i potporu - moglo se govoritoo ARHIT. VOLUMENU, a ne masi - otvori za prozore i vrata mogli su se beskrajno pro irivati i slobodno raspore ivati u cilju funkcionalnosti kao i dizajnu eksterijera ili interijera - pravilan raspored strukturalnih nosa a nadmetnuo je PRAVOKUTNU PRAVILNOST projekta, ali ne i uravnote enu osovinsku simetriju klasi ne arhit. - sljede i princip bio je 2. IZBJEGAVANJE DODATNE DEKORACIJE - stvaranje stila putem uskla ivanja i raspore ivanja masa i upljina - ME UNARODNI STIL je izazvao nove koncepcije o prostornoj organizaciji, osobito o slobodnom toku interijernog prostora - bio je izvanredno pogodan za urbano planiranje, jeftinu masovnu stambenu izgradnju i gradove-vrtove - za sve vrste veliki zgrada koje su podrazumjevale jeftine, standardizirane konstrukcijske elemente - Wright je utjecao na me unarodni stil, ali se nikad nije smatrao njegovim pripadnikom WALTER GROPUIS (1883.-1969.) - kao direktor Bauhausa, izvr io je najve i neposredni utjecaj na mla u generaciju * TVORNICA CIPELA FAGUS, Njema ka - predstavlja senzacionalnu inovaciju u primjeni potpuno STAKLENE OPLATE, ak i na kutovima - utjecao na formu kasnije monumentalne arhit. 20. st. - 1919. preuzeo du nost direktora vajmarskih kola za umj. i zanate, polo aj koji je jo 1915. nasljedio od van der Veldea, ali na koji nije mogao stupiti zbog rata - te kole je objedinio pod imenom BAUHAUS - najzna ajnije arhit. ostvarenje bio je PLAN NOVIH ZGRADA BAUHAUSA U DESSAU - te zgrade definiraju prirodu i obuhvatile su kompleks u ionica, ateljea, radionica, biblioteka i stambene blokove - te io najfunkcionalnijoj organizaciji unutra njeg prostora - 1928. napustio Bauhaus da bi se potpuno posvetio arhit. praksi - 1934. prisiljen (nacizam) oti i iz Njema ke - do tada se ve ina njegove prakse odvijala u oblasti jeftinih i srednje jeftinih stambenih zgrada - me u prvima je po eo graditi stambene zgrade u vidu visokih plo a iroko razmje tenih usred zelenih povr ina ELIEL SAARINER (1873.-1950.)

76

- vode i finski arhitekt s po . 20. st. * PROJEKT ZA ZGRADU NOVINA CHICAGO TRIBUNE - u tom projektu radio i Gropuis, Meyer te R. Hood - 1923. seli u SAD gdje postaje slavan LE CORBUSIER (1887.-1965.) - slikar i arhitekt - njegova zainteresiranost za kubizam i poznavanje kubizma utjecali su na njegov stav prema arhit. prostoru i strukturi - ve im dijelom karijere njegova istra ivanja bila su usmjerena na problem KU E, najprije na problem minimalnog stambenog prostora za koji je primijenio svoj poznat "stroj za stanovanje" - CILJ mu je bio da stvori strukture do krajnjih granica svojstva armiranog betona, njegovu malu te inu, snagu, strukture u kojima e se posti i najve a mogu a sloboda i elasti nost u me usobnom pre ivanju unutra njeg i vanjskog prostora - on je u najelementarnijim okvirima izlo io princip na kojem e se bazirati veliki dio arhit. 20. st. - 5 pravila za suvremenu konstrukciju: 1. stup treba ostaviti slobodnim da se di e kroz otvoreni prostor ku e 2. funkcionalna nezavisnost skeleta i zidova, ne samo vanjskih nego i unutra njih pregradnih zidova 3. slobodna osnova - komponiranje unutra njeg prostora sa unutra njim zidovima koji nisu nosa i da bi se stvorio slobodan prostorni tok kao pro imanje unutra njeg i vanjskog prostora 4. slobodna fasada - potpuno prilagodljiv i promjenljiv zid koji je samo nenose a oplata 5. krovni vrt - razvoj ravnog krova kao dodatne stambene povr ine - njegovi principi najprije su se ispoljili u njegovim projektima za KU E gra ene od 1919.-22. - bio je mo da najfanati niji me u ranim modernim majstorima arhit. u svom inzistiranju da je ku a ma ina za stanovanje - mogu nosti njegove doktrine o ite su u stambenom PROJEKTU WEISSENHOG - remek-djelo me u njegovim ranim ku ama bila je VILA SAVOYE u Poissyju blizu Pariza - gotovo kvadratna u osnovi, s gornjom stambenom povr inom koju nose vitki stupovi - u gl. stambenoj prostoriji sjajno je pokazao svoj cilj - integriranje unutr. i vanjskog prostora - njegovi tekstovi bili su izrazito utjecajni u svijetu arhitekture MIES VAN DER ROHE (1886.-1969.) - njegov zna aj le i u usavr avanju osnovnih oblika Me . stila a ne u razvijanju njegovih formalnih gra . mogu nosti - on je arhitektonski izrazio koncepte De Stijla i Mondriana

77

- njegov stil ostao je gotovo konvencionalno neoklasi an sve do I. svj. rata, a onda je utonuo u najraznovrsnije grozni ave eksperimente koji su karakterizirali berlinske kole - nakon 1919. Berlin je postao jedna od svjetskih prijestolnica umjetnosti i arhit. - 1919. i 21. dovr io je 2 projekta za nebodere koji nisu nikad sagra eni, ali su stvorili osnovu njegova ugleda - predlo io dotad najsmjelije zami ljenu primjenu potpuno staklene oplate, postavljene na sredi njoj jezgri u kojoj su bili smje teni liftovi i ostale pomo ne prostorije - i on radio na projektu WEISSENHOF (za izlo bu Saveza u Stuttgartu 1927.) - planska stambena izgradnja postala je tokom 20ih jedna od centralnih arhit. tema u Njem. - mladi arhitekti bili su pozvani da ponude svoje projekte * PAVILJONI, za izlo bu u Barceloni 1929. posljednja 2 djela * KU A TUGENDHAT, Brno, e ka, 1930. u Evropi - emigrirao u SAD - 1930. postao direktor Bauhausa a 1937. odlazi u SAD BAUHAUS, 1919.-1933. - 1919. osnovao WALTER GROPUIS od dvije vojvodske kole za umjetnost i obrt u Weimaru - bio je za objedinjavanje djelatnosti arhitekata, umjetnika i obrtnika - njegov program predstavljao nov pravac ne u inzistiranju da arhitekt, slikar ili skulptor trebaju sura ivati sa obrtnikom, ve da oni prije svega trebaju biti obrtnici (zanatlije) - ideja o u enju kroz rad, o razvoju estetike na osnovi solidnog obrtni tva bila je revolucionarna - cilj obuke bio je OSNOVNI TE AJ zami ljen tako da oslobodi studente njihovih pro lih iskustava i predrasuda - znatan dio napada bio je usmjeren na klasi nu tradiciju koja je jo dominirala akademijama - obuhva ao je aktivna iskustva ali i ispitivanje nezapadnih filozofija i misti nih religija - taj osnovni te aj vodio je slikar Johannes Itien - prvih godina malo je pa nje poklanjano stroju ili umj. povezanoj sa industrijskim dru tvom - va an vid nastavo programa je bio u tome da on nikad nije bio stati an, ve u neprestanoj promjeni i razvoju - jedan od najzna ajnijih umjetni kih fakulteta u povijesti - Vasilij Kandinski, Paul Klee, Lyonel Peiniger, Georg Muche, Oskar Schlemmer predavali slik., grafiku i scenografiju - kad je 1923. Itten oti ao, osnovni te aj preuzima LASZLO MOHOLY-NAGY, slikar, fotograf, kazali ni i grafi ki dizajner i preko tekstova i predavanja najutjecajnija figura nakon Gropuisa u razvoju i irenju ideja Bauhausa - tijekom 20ih B. irio je svjet ideje objavljivanjem radova lanova ku e i ostalih pionira kubizma i apstrakcije, i tako je postao centar za propagiranje i razvoj me unarodnih eksperimenata, osobito me unarodne arhitektonske kole i geometrijske apstrakcije u slik. i skulpt. - utjecaj dadaizma i ekspresionizma nikad nije bio jak

78

- Prvi proglas Bauhausa: "Arhitekti, slikari i skulptori moraju ponovno priznati slo eni karakter zgrade kao cjeline... Umjetnost nije profesija. Nema bitne razlike izme u umjetnika i obrtnika. Umjetnik je uzvi eni obrtnik... Zajedni ki zamislimo i stvorimo novu zgradu budu nosti koja e objediniti arhit., skulpt. i slik. u jednu cjelinu..." - ta po etna izjava odra avala je ne to od socijalizma koji je tada bio rasprostranjen u Njem. i velikom dijelu Evrope, i to je izazvalo antagonizam protiv kole me u konzervativni jim elementima u Weimaru, to 1925. odvodi Bauhaus u Dessau - Bauhaus je prvih nekoliko godina bio nu no eksperimentalan u primjeni "ideje" W. Gropuisa, no ta se ideja 1923. izbistrila i pro istila u odre eniji program - Gropuis je stalno ponavljao na elo "univerzalnog jedinstva u kojem sve suprotne snage postoje u stanju apsolutne ravnote e" - on je predvidio potpuno prakti nu nu nu obuku u radionicama, aktivno anga irani u proizvodnji, spojeni s temeljnim teorijskim upu ivanjem u zakone dizajna - time se vi e nagla ava podu avanje industrijskih dizajnera od prvobitnog proglasa - nastavni program bio je podjeljen u 2 oblasti 1. OBRT 2. PROBLEM FORME - svaki te aj imao je profesora za "formu" i profesora za "obrt" - ovakva je podjela bila nu na jer tijekom prve 4 godine nije bilo kadra koji bi mogao sjediniti teoriju i praksu slik., skulpt., arhit., dizajna i obrta - NO, prelaskom u Dessau i dolaskom nastavnika kolovanih u Bauhausu razli iti dijelovi programa su se vi e pribli ili - ostvarila se integracija umjetnosti i obrta (osobito Moholy-Nagya i Albertsa) - u nastavnom programu iz 1923. naglasak je stavljen na obuku primjenjenih umjetnika za industriju, dok se u Dessau poja ao naglasak na arhitekturu - Gropuis - mi elimo arhit. prilago enu na em svijetu stroja, radio aparata, brzih automobila... - povijest Bauhausa pisali su ugl. arhitekti a usprkos visokoj darovitosti profesora slik. ova je kola dala malo dobrih slikara - najve a ostvarenja bila su u unutra njem proizvodnom i grafi kom dizajnu - MARCEL BREUER je za vrijeme svog boravka u Bauhausu izradio niz nacrta za namje taj koji je s vremenom postao klasi an - niz zamisli ro enih u Bauhausu potpuno su u le u vizualni jezik 20. st. da ih je puno postalo kli ejima te je sada te ko shvatiti koliko su bile revolucionarne u vrijeme kad su se pojavile PIONIRI FANTAZIJE - slike Paula Kleea i neke kasne slike Kandinskog unijele su u modernu umj. vidove jedne druge zna ajne tendencije (prva je bila ispitivanje forme) - bilo je to ispitivanje iracionalnog i fantasti nog u naivnom slik., primitivizmu, dadaizmu i nadrealizmu - ti pokreti bili su izdanci romantizma i simbolizma 19. st. - u vrijeme razvoja i irenja romantizma u 19. st. fantazija se javila u mnogim oblicima slik., skulp. i arhit.

79

- u drugoj pol. 19. st. Gustave Moreau, Rodolphe Bressin i Odilon Redon stvorili su posebna carstva snova - glavni prijelaz s romantizma 19. st. na fantaziju 20. st. omogu ili su Redon, James Ensor i Henry Rousseau HERY ROUSSEAU (1844.-1910.) - do 1895. radio kao carinik, a tad se povla i i intenzivnije se po inje baviti slikarstvom - crtao i slikao cijelog ivota - mrtve prirode i pejza e koji podsje aju na rad amatera ili folklornih umjetnika koji su se ra ali u svim dijelovima Evrope i Amerike MARC CHAGALL - rus, idov - 1910. dolazi u Pariz gdje ulazi u krug kubista, e u krug oko Modiglianija - bit njegove umj. je vizija naivne jednostavnosti METAFIZI KO SLIKARSTVO - smjer u slikarstvu to ga je inaugurirao GIORGIO DE CHIRICO za svoga boravka u Parizu 1911.-15. kao reakciju na futuristi ki dinamizam - Chirico uvodi u slik. geometrijsku pravilnost i simboliku boje, gradi je s nagla enom trodimenzionalno u i ostvaruje neku specifi nu atmosferu unutra nje napetosti - CARLO CARRA smatra elemente metaf. konstrukcije povremenim rekvizitima koji katkad poprimaju ironi no zna enje - ova lik. ideologija inspirirana Schopenhauerom i Nietzscheom na la je svoju zavr nu fazu u djelima Giorgia Morandija GIORGIO DE CHIRICO - on povezuje romanti arsku fantaziju 19. st. sa iracionalnim pokretima 20. st. dadaizmom i nadrealizmom - iz Gr ke se s obitelji seli u Munchen gdje je bio izlo en utjecaju umjetnosti Arnolda Bocklina i Maxa Klingera a isto tako pod utjecajem je Schopenhauerovih i Nietzscheovih filozofskih teza - njegova koncepcija slike kao simboli ne vizije, zasniva se djelomi no na Nietzscheu, sve do odre ene forme koju je dobijao taj san: pusti tal. trg - mo da Torina (gdje provodi nekoliko godina), u dubokom jesenjem popodnevu kad je zrak neprirodno prozra an a sjene duge - ostali izvori De Chiricovog posebnog svijeta snova ugl. se kre u u idejama koje su tad klijale u Njema koj - Max Klinger, Alfred Kubin (Crte vizija Italije) - u razdoblju De Chiricova boravka u Njem - 1905.-09. art nouveau je sna an, Njem eksp. se po inju probijati, psihoanaliza, prou avanje podsvjesnog isto ostavlja traga - De Chirico je neprestano ukazivao na metafizi ki sadr aj svojih slika slu e i se tim izrazom slobodno da bi obuhvatio razli ite efekte neobi nosti, iznena enja i oka - njegove su se slike izme u 1910. i 1915. razlikovale od slika ostalih umjetnika u velikoj mjeri i utjecale na razvoj fantazije, osobito na nadrealisti ke ideje

80

-1910. prelazi u Firencu gdje se udaljio od Bocklinovog stila i utvrdio predmet, ikonografiju i raspolo enje usamljenosti, neobi nosti i melankolije koje e u initi svojim * ZAGONETKA JESENJEG POPODNEVA - trg tal. grada s renesansnim fasadama, skulpturalnim spomenikom - 2 ljudska lika - prazne arhit. fasade, duga sjena koju baca kip i razno nebo - sve doprinosi atmosferi sna - u to vrijeme kad analiti ki kubizam dosti e vrhunac u Franc., De Chirico prostor se beskompromisno zadr ava u okvirima renesansne perspektive - no njegov perspektivni prostor je jedna osnova za stvaranje njegovog pustog svijeta snova - 1911.-15. u Parizu gdje na njega utje u stari majstori iz Louvrea - Poussin, Claude Lorrainh - do 1920. za vrijeme njegove najva nije faze njegov pristup umj. svodio se na ispitivanje teme kao da e iz nje iscijediti njenu sredi nju tajnu * NAGRADA PRORO ICE * HEKTOR I ANDROMAHA * MELANKOLIJA I TAJNA ULICE - mo da najljep i primjer duboke perspektive iskori tene za stvaranje emocionalnog efekta - tokom 1914. i 1915. po eo je slikati sku ene arhitektonske ambijente u kojima objekti dobivaju vi e mjesta a svi ti objekti su slikani uz vrsto insistiranje na trodimenzionalnosti - isto tako mu se javlja interes za drvene figure koje se upotrebljavaju na satovima crtanja, za kroja ke lutke ili renesansne slikarske lutke i anatomske atlase * PRORO ICA - 1915.-1919. u Ferrari sa eo je svoja ispitivanja u prethodnim godinama u potpuno razvijen, zreo stil - opsesivno sjedinjavanje realnosti i nerealnosti sli no snu donijelo je tom stilu naziv "metafizi ki" - kad je u vojnoj bolinici u Ferrari sreo Carla carru i Filippa de Pisisa osnovali su udru enje SCHUOLA METAFISICA - klju ne slike iz tog vremena su: * UZNEMIRUJU E MUZE * VELIKI METAFIZI KI INTERIJER - bile su vrhunac njegovih vizija usamljenosti i nostalgije, straha od nepoznatog, predskazanja budu nosti, realnosti izvan fizi ke realnosti CARLO CARRA - poslan je u Ferraru na odslu enje vojnog roka i tu je 1917. sreo de Chirica - on je koloristi ku fluidnost svojih futuristi kih slika zamijenio discipliniranijim stilom srodnim analiti kom kubizmu - 1917. razvio svoj novi pristup - predmeti - skulpturalna glava, boca a a... modelirani su s jasnom jednostavno u pomo u prigu enih koloristi kih gradacija sivog i bijelog od elementarnih rekvizita mrtve prirode on stvara vlastitu metafizi ku realnost

81

- 1918. objavio PUTTURA METAFISICA, knjiga u kojoj je izlo ena njegova filozofija - de Chirico s pravom osje aju i da mu nije dato odgovaraju e priznanje, ogor en je okon ao njihovo prijateljstvo i metafizi ku kolu kao formalni pokret - osim de Chirica i Carre umjetnici povezani s Metaf. kolom bili su: ALBERTO SAVINIO, FILIPPO DE PISIS, GIORGIO MORANDI - bit metafizi ke kole bila je u uvjerenju nekolicine umjetnika, osobito de Chirica i Carre, da odgovor na dilemu moderne umj. le i u PLASTI NOM PREOBLIKOVANJU RENESANSNE VIZUELNE REALNOSTI, OSOBITO LINEARNE PERSPEKTIVE - oni su zadr ali forme renesansne realnosti, perspektivni prostor, prepoznatljivi ambijent, skulpturalne figure i objekte i pomo u razli itih kontrastiranja koje su izazivala iznena enje i ok - stvarali atmosfere udnovatosti, ponekad straha i u asa - nakon 1920. de Chirico se naglo okrenuo protiv pravca svog slikarstva - nastavio se na akademski klasicizam GIORGIO MORANDI (1890.-1964.) - nenametljivo produ io ideje de Chirica i Carre - smatra se najzna ajnijim tal. slikarom nakon de Chirica - u po etku radio pejza e pod utjecajem Cezannea, zatim eksperimentira s kubisti kom mrtvom prirodom - u tim ranim djelima ve je jasan njegov stav, kao i prigu ene, skladne boje i bogata faktura - 1918. i 1919. najja i je utjecaj metafiz. kole, a ta njegova faza trajala do 1920. - darovit grafi ar - svoju varijantu metaf. slik. razvio nezavisno od ferrarske kole - slik. mu je u osnovi intimisti kog karaktera pro eto osje ajno u - kontrastom izme u skromnog inventara posve obi nih predmeta (boce, zdjele, vr evi, tanjuri) i posebne atmosfere kojom ih okru uje posti e dojam nestvarnog i otu enog svijeta DADA 1. ZURICH (1916.-1919.) - u neutralnoj vicarskoj Zurich je bio prvo zna ajno sredi te u kojem se razvila umjetnost, literatura i glazba fantasti nog i apsurdnog - ljudi koji su se sklonili od rata Zurich reagirali su protiv irenja historije zara enog svijeta u formama koje su bile zami ljene isklju ivo kao negativne, anarhi ne i destruktivne - cini ki dadaisti su kriti ki preispitivali tradiciju, premise, pravila, osnove logike, pa ak i koncepcije reda, koherentnosti ljepote koje su vodile umj. stvaranje kroz povijest - 1916. HUGO BALL osniva CABARET VOLTAIRE kao sastajali te - "DADA", rije kao centralni simbol napada na postoje e pokrete, tradicionalne ili eksperimentalne, koji su karakterizirali umj. po etka 20. st. - dadaisti su osje ali da su razum i logika doveli do svjetskog rata i da je jedini put spasenja vodio kroz politi ku anarhiju, prirodne emocije, intimno i iracionalno

82

- ciri ka dada je u prvom redu bila knji evna pojava, a u slik. i skulp. do PICABIJINOG dolaska jedine stvarne inovacije bile su slobodni reljefi i kola i JEANA ARPA - dada je bila zna ajna kao STANJE DUHA, ne kao stil ili pokret - Z. dadaisti su se protivili svakom organiziranom programu u umjetnosti, no ipak su 3 initelja uobli avala njihove kreativne napore: 1. BRUITIZAM (od franc. bruit=buka) - proizvod buke 2. SIMULTANOST - stvari prikazane u prostorno vremeskom slijedu 3. SLU AJ - igra bitnu ulogu - zavr etkom rata Z. dada se primicala kraju, ali se utjecaj u svijetu tek po injao osje ati JEAN (HANS) ARP (1887.-1966.) - jedini zna ajan umjetnik koji je proiza ao iz Z. dade - slikar, pjesnik - 1908.-10. u vicarskoj gdje susre e Paula Kleea, a povratkom u Njema ku privukli su ga Kandinski i slikari Blaue Reitera - dugo mu je trebalo da prona e svoj pravac - eksperimentirao s geometrijskom apst. baziranoj na kubizmu, radio tekstilni dizajn, postepeno sa slik. prelazi na kola , a zatim naizmjeni no na reljef i skulpturu - eksperimentirao je s KOLA OM, a u isto vrijeme prona ao je jednu vrstu reljefa koji se sastojao od tankih slojeva drveta iji su oblici nagovje tavali bilje, egzoti no povr e, svijetlo obojene s jakim implikacijama ivota, razvoja i metamorfoze - iako je oblik u po etku bio intuitivan rijetko kad bi bio pravokutan, a samo izuzetno slobodno kru an - konture linije su bile organske u tom smislu to su nagovije tale nepravilnost ivog organizma - apstraktna organska fantazija - isto onako kao to je de Chirico prete a onog krila nadrealizma koji se slu i realisti kim tehnikama ili prepoznatljivim predstavama, Arp je prete a drugog krila koje se koristi apstraktnim organskim oblicima i proizvoljnom, nedeskriptivnom bojom u stvaranju svijeta fantazije izvan vidljivog svijeta - jedini utjecaj na njega izvr io je Brancusi, dok su njegovi potomci Juan Miro i Alexander Calder 2. NEW YORK (1915.-1920.) - NY dada je za vrijeme I. svj. rata nastala slu ajno dolaskom MARCELA DUCHAMPA I FRANCISA PICABIJE u New York gdje su na li pogodnu atmosferu u avangardnoj galeriji ALFREDA STIEGLITZA - Stieglitz je pionir umjetni ke fotografije - on je s EDWARDOM STEICHENOM osnovanu MALU GALERIJU FOTO-SECESIJE u Petoj aveniji 291 i izdavao asopis CAMERA WORK - galerija, kasnije nazvana 291, i asopis su od 1919. predstavili ameri koj publici evropske umjetnike - Toulouse-Lautrec, Henry Rrousseau, Matisse, Picasso, Braque, Brancusi, Picabia i afri ke skulpture - uz pomo Duchampa i Picabie, Stieglitz je 1915. osnovao novi asopis 291 da bi predstavio antiumjetni ke ideje tih umjetnika - kronolo ki prije dade u Zurichu, sli ne su se ideje pojavile u maloj povezanoj grupi u New Yorku

83

- pored spomenutih, najzna ajnije osobe u grupi bili su mladi amer. umjetnici: MAN RAY i MORTON SCHAMBERG i kolekcionar WALTER ARENSBERG MARCEL DUCHAMP (1887.-1968.) - napustio kubizam iz naklonosti prema novom pristupu predmetu - jedna od najfascinantnijih, najkontraverznijih i najutjecajnijih osoba u pov. moderne umj. - do 1910. radio na relativno konvencionalan na in zasnovan na Cezanneu i impresionistima, a zatim je pod utjecajem kubista * AKT SILAZI NIZ STEPENICE - simbol ludila mod. umj. - stepenice vjerno, a akt umno en - bio dadaist po instinktu - 1915. kad sti e u NY njegova slik. karijera bila je gotovo zavr ena - zaokupljalo ga je pitanje o su tinskoj vrijednosti umjetnosti - 1913. jednim potezom uveo je 2 zna ajne novine u skulpturu 20. st. - MOBIL I "READY-MADE" - postojali i prije ali njihovo uvo enje od strane Duchampa u tom trenutku dovelo je do ire primjene u kasnijim pokretima - 1917. * FONTANA - najslavnija od svih njegovih readi-made - 1919. * MONA LISA s brkovima i bradom NJEMA KA DADA (1918.-1923.) - RICHARD HUELSENBECK 1917. se vratio u Berlin iz Zuricha i pri ao je grupi kojoj su pripadali bra a WIELAND i JOHANN HERZFELDE, slikari RAOUL HAUSMANN, GEORGE GROSZ i kasnije JOHANNES BAADER - Huelsenbeck je zapo eo dadaisti ku kampanju po . 1918. govorima i manifestima koji su napadali sve faze umj. statusa quo uklju uju i eksp., kub. i futur. - bio je formiran Dada klub u koji je KURTU SCHWITTERSU kasnijem gl. vo i Njem. dade nije bilo dozvoljeno u i - berlinska dada je brzo prihvatila ljevi arsko, komunisti ko usmjerenje - u vizualnim umj. zna ajno otkri e bila je FOTO-MONTA A pomo u koje su se stvarali dadaisti ki efekti - oni su se stvarali isjecanjem i ponovnim ljepljenjem u novom kontekstu fotografija pojedinih li nosti ili doga aja, plakata, omota za knjige tehnika je imala porijeklo u kubisti kom kola u, samo to je u d. verziji predmet va an - foto-monta a pokazala se kao idealna forma za dadaiste i kasnije za nadrealiste KURT SCHWITERS (1887.-1948.) - iako nije primljen u Dada klub, on je naj istiji eksponent duha dade koji se javio u Njema koj - po to mu je onemogu en pristup u berlinsku dadu on je osnovao svoju varijantu pod nazivom MERZ (rije izvedena iz ComMERZbank) - darovit pjesnik, smrtno ozbiljan u svojim poku ajima u slikarstvu, kola u i konstrukciji - KOLA E je radio od otpadaka na enih na ulici - kutije cigareta, karte, novine, daske, ice - sve bi privuklo njegovu ma tu - djela - MERZBILDEN koja je stvarao bila su ozbiljno prou ena kao kubisti ke strukture, ali bitno druga ija od kub., futur., dadaizma, eksp. ili propagandisti kih kola a

84

- svoje je konstrukcije zvao SCHWITERSOV STUP ili MERZBAU - 1. konstrukciju je zapo eo u svojoj ku i u Hanoveru kao apstraktnu gipsanu skulp. sa upljinama, posve enim svojim dadaisti kim i konstruktivisti kim prijateljima (Gabo, Arp, Lissitzky, Maljevi , Richter, Van der Rohe, Van Doesburg) - Merzbau je rastao tokom 20ih stalnim dodavanjem svakakvog materijala sve dok nije potpuno popunio sobu - po to vi e nije imao kud i i osim u visinu, on je konstrukciju nastavio na 2. kat - kad su ga nacisti protjerali iz Njem, a originalni Merzbau uni tili, on je u Norve koj zapo eo drugi - nacisti ka invazija ga je natjerala da pobjegne u Englesku, gdje je po 3. puta po eo ispo etka - 3. Merzbau je nakon njegove smrti spa en i uva se u Sveu ili tu u Newcastleu - s Van Doesburgom sura ivao na nizu publikacija i napravili su dadaisti ku turneju po Holandiji - sve su ga vi e privla ili geo. apstrakcionisti i konstruktivisti - s vremenom je njegov ugled rastao MAX ERNST - Jean Arp se 1919. preselio u Koln i s Ernstom je sura ivao na stvaranju drugog dadaisti kog krila - Ernst je krajem rata otkrio Z. dadu i slike de Chirica i Kleea - njegove slike do odlaska u Pariz 1921. imaju korijene u kasnoj goti koj fantaziji Durera, Grunewalda i Boscha a fasciniran je i njem romantizmom i formama Maxa Klingera i Arnolda Bocklina - ta "goti ka kvaliteta" ostala je najdosljednija karakteristika E. fantazije - 1919.-20. radio kola e i fotomonta e - otkrio mogu nosti kori tenja grafika iz asopisa 19. st. kao osnovu za transformacije u kola u - stvorio puno nadrealisti kog rje nika - postao je gl. utemeljitelj onog krila nadrealizma koji je koristio magi ni realizam, tj. precizno ocrtane prepoznatljive predmete, iskrivljene i preobra ene, ali ipak prikazane nemilosrdnim realizmom koji pretvara u okantni reljef njihovu novoste enu fantaziju * SLON SA CELEBESA - metafizirano udovi te koje na liniji trup-rep-surla nosi kravlju glavu, a zlokobne kljove str e iz nevidljivog stra njeg dijela - klasi ni torzo bez glave ma e ivotinji rukom u elegantnoj rukavici - ova slika nagovje tava ko mar * SLAVUJ UGRO AVA DVOJE DJECE PARIZ (1919.-1922.) - kad su 1921. ARP i ERNST oti li iz Kolna a Bargeld napustio slik., dada je u tom gradu do ivjela kraj, a istovremeno je zavr ila i u Berlinu - DUCHAMP i MAN RAY su okon ali NY dadu jednim jedinim brojem asopisa New York Dada

85

- prvi Z. dadaisti su se odavno rastali - tako je dada kao organizirani pokret bila mrtva - osim u Parizu - Duchamp je napustio stvarala ku aktivnost, a u njem. je samo Schwitters nastavio pokret - pred kraj rata dada pokret se razvijao samo u Parizu ali je u prvom redu bio knji evne prirode - pod vodstvom knji evnika PD sastojala se od estih manifesta, demonstracija, asopisa, zbivanja i doga anja neobuzdanijih i histeri nijih od prija njih - Arp, Ernst, Picabia manje su aktivno sudjelovali u demonstracijama, iako je Picabia objavljivao vlastite manifeste - no javile su se nesuglasice predvo ene prvenstveno Tzarom i Bretonom - oni su te ili odr ati stalno stanje revolucije (Tzara) su nove snage koje je predvodio Breton te ile konstruktivnijoj revolucionarnoj shemi NJEMA KA UMJ. 20ih i 30ih NOVA OBJEKTIVNOST ili STVARNOST - u Njem je kraj I. svj. rata doveo do borbe izme u ljevice i desnice - socijaldemokratska vlada nije mogla kontrolirati ni jo uvijek sna nu vojsku, ni sve ve u inflaciju - eksperimentalni umjetnici i pisci uglavnom su bili na lijevom krilu uvjereni da e iz kaosa nastati ravnopravnije dru tvo - 1918. neke vo e Njem. eksp. osnovale su NOVEMBARSKU GRUPU i uskoro su im pri li dadaisti - 1919. organiziran je Radni ki savjet za umjetnost koji je zahtijevao vi e dr avne pomo i, vi e narud bi i reorganizaciju umjetni kih kola - me u umjetnicima lanovima grupe bili su mnogi nekada nji ekspresionisti i vode i pjesnici, glazbenici i kriti ari - Nov. grupa je na svojim izlo bama ponovo uspostavila dodir s Franc. i drugim zemljama i antagonizmi me u razli itim novim strujama neko vrijeme su nestali u ime zajedni kog fronta - udru enja sli na Nov. grupi nikla su u mnogim dijelovima Njem. i njihovi manifesti su se itali kao udan spoj socijalisti kog idealizma i obnoviteljske religije - no taj zajedni ki front socijalisti kog idealizma nije dugo trajao - oko 1924. njem. politika kretala je prema desno, a utopizam umjetnika se ugl. pretvarao u razo aranost i cinizam - u slikarstvu se tad javila jedna forma SOCIJALNOG REALIZMA koja je nazvana NOVA OBJEKTIVNOST - gl. predstavnici nove objektivnosti bili su GEORGE GROSZ, OTTO DIX i MAX BECKMANN - 3 umjetnika iji se stil kratko vrijeme dodirivao u nekim to kama, ali koji su u biti imali razli ite motive GEORGE GROSZ (1893.-1959.) - sudjelovao u ratu, a nakon I. svj. rata privukla ga je berlinska dada i njezine ljevi arske sklonosti

86

- radio scenografije, sura ivao u asopisima, ali nastavio je i rad na polit. ili dru tvenoj satiri (u ranom razdoblju radio karikature) - fascinirale su ga TEME SEKSA I NASILJA - svoja uvjerenja najbolje je dao u crte ima i slikama koje produ uju eksp. tradicije estokom osudom jedne trule Njem. brutalnih profitera i opscenih prostitutku, beskrajne ulnosti uz u asnu bijedu, bolest i smrt - rijetko je kojeg umjetnika toliko potpuno inspirirala SMRT I MR NJA - uobi ajeni je stil bio KRT CRTE kombiniran s FLUIDNIM AKVARELOM - polovinom 20ih u portretnom slik, je kratko vrijeme primjenjivao precizni realizam srodan novoj objektivnosti Otta Dixa - esto je bio u sukobu s vlastima ali ga je tek dolazak nacizma natjerao na bijeg - 30ih se u SAD-u u potpunosti promijenio - karikature mu postaju blage - Amerika je za njega bila o ivotvoreni san OTTO DIX (1891.-1969.) - njegova su djela najjasnije definirala prirodu Nove objektivnosti - njegove ratne slike bili su JEZIVI OPISI NEVJEROVATNIH U ASA, a izvori su bili u Grunewaldovoj njem. goti koj tradiciji - kao i Grosz bio je izlo en utjecajima od kubizma do Dade, ali otpo etka je zainteresiran za BESKOMPROMISNI REALIZAM - zanemaruje plasti ne eksperimente modernog slikarstva - simptom poslijeratne reakcije protiv apstrakcije koja je najizrazitija u Njem. - no njegov superrealizam nije bio povratak pro losti - to je magi ni realizam - oblik predstavljanja koji poprima atmosferu fantasti nog, jer su svakodnevni predmeti prikazani s neo ekivano pretjeranom i detaljnom otvoreno u - nakon rata pre ao na neku vrstu misti nog, religioznog izraza MAX BECKMAN (1884.-1950.) - najzna ajniji umjetnik vezan za Novu objektivnost, ali se samo kratko vrijeme mogao smatrati preciznim realistom u Dixovom smislu - privla ilo ga je njem. i nizoz. slik. rane renesanse i veliki nizoz. slikari 17. st. - pod utjecajem Delacroixa i njem. akademske tradicije, slikao je ogromne religiozne i klasi ne scene, te verzije suvremenih tragedija kao to je brodolom TITANIKA - 1913. bio je poznat akademi ar, no I. svj. rat ga mijenja - usmjerava se na TRA ENJE UNUTRA NJE REALNOSTI - potpada pod Munchov utjecaj - sjedinjuje se njem. utjecaji kasne gotike, kubizma i njem. eksp. i on razvija svoj novi stil - reagirao je na nasilje i surovost kraja rata - njegova djela koja daju simboli an sadr aj putem oporog ispitivanja vanjskog izgleda bliska su Novoj objekt. Dixa i Grosza HARTLAUB - taj njegov izraz definira kao magi ni realizam - 1933. dolaskom nacista na vlast li en je svih funkcija, nazvan "degeneri nim umjetnikom" - 1937. u Amsterdamu - 30ih i 40ih nastavio razvijati svoje ideje o koloristi kom bogatstvu, monumentalnosti i slo enosti teme

87

- 1. vrhunac njegovog novog monumentalno-simboli kog pristupa bio je veliki triptih * ODLAZAK - tamu i patnju bo nih panoa razrje avaju sjajne sun ane boje centralnog - njegove alegorije i simboli nisu literarna ikonografija * TRIPTIH SLIJEI MI - osuda suvremenih oblika umj. KONSTRUKTIVIZAM I APSTRAKCIJA NAUM GABO - od 1922.-32. ivi u Njem. usavr avaju i svoju konstr. skulpt. i doprinose i zna ajno, iako indirektno, idealu Moholy-Nagya o svjetlosti, prostoru i pokretu u Bauhausu - intenzivno ispitivao mogu nosti novih materijala za stvaranje monumentalnih projekata te e i formi arhitektonskog izraza putem konstruirane skulpture - bio daleko ispred svog vremena - 1932. prelazi u Pariz gdje je aktivan u grupi abstraction-Creation organiziranoj radi suprotstavljanja nadrealizmu - 1936.-46. u Engleskoj a 1946. u SAD-u - najzna ajnija njegova inovacija iz 40ih je konstrukcija na kojoj je koristio mre u razapetih plasti nih niti sa okvirima od me usobno povezanih plasti nih plo a postigao prozra nu tananost i lako u - bit njegovih zrelih skulpt. je da okru uju, definiraju i zatvaraju prostor - njegove skulpt. utjecale su na apstraktnu skulpt. u Njem. tokom 20ih LASZLO MOGOLY-NAGY (1895.-1946.) - zna ajan pedagog i propagator apst. umj., konstruktivizma, funkcionalnog dizajna i arhitekture - ina e pravnik, no ranjen na ruskoj fronti i za vrijeme dugog lije enja zainteresirao se za slikarstvo - 1921. susreo Ela Lissitzkog i preko njega se zainteresirao za apstraktnu umj. - 1922. susre e Gropuisa koji ga postavlja za profesora na vajmarskom Bauhausu - do 1928. gl. teoreti ar u primjeni umj. koncepta Bauhausa za industr. i arhit. - napu ta Bauhaus, ivi u Amsterdamu i Londonu pi u i, slikaju i i eksperimentiraju i u svim medijima - 1937. u Chicagu osnovao Novi Bauhaus koji se pretvorio u Institut za industr. umjetnost, a sad je dio Tehnolo kog fakulteta - knjige NOVA VIZIJA I VIZIJA U POKRETU najzna ajniji su dokumenti o metodama Bauhausa - u po etku relativno figurativan slikar, a zatim slijedi razdoblje eksperimentiranja i on je pro ao kroz sve faze modernog izraza - oko 1921. usredoto uje se na elemente koji do kraja definiraju njegov izraz SVJETLOST, PROSTOR I POKRET - bio je pionir u stvarnju strojeva "svjetlost i pokret" izra enih od metala koji reflektiraju svjetlost i od prozra ne plastike - nazvao ih je SVJETLOSTNIM MODULATORIMA

88

- tokom 20ih bio je jedan od gl. prete a mehanizirane kineti ke skulpture koja je procvjetala nakon 1950. - radio i na apstraktnoj modeliranoj ili konstruiranoj skulpt., svjetlosnim slikama i grafi kom i ind. dizajnu - utjecao na niz umjetnika u cijelom svijetu JOSEF ALBERS - student a zatim i profesor na Bauhausu gdje ostaje do 1932. kada seli u SAD gdje prenosi ideje Bauhausa - zna ajan utjecaja na kolovanje umjetnika, arhitekata i dizajnera SAD-a - zanimali su ga problemi svjetlosti i boje unutar geometrijskih okvira - prozra nost stakla dovela ga je do ispitivanja perspektivnih iluzija u kojima se geometrijski oblici vide u izokrenutom obliku - to se vidi na slici * STEPENICE PO SLICI NA STAKLU - 50ih i 60ih ustalio se na formuli koju je nazvao U SLAVU KVADRATA - prou avao odnose obojenih kvadrata u kvadratima - prora unato me udjelovanje boje i linija (ravnih) i njihovi intimni odnosi postali su sredi nji Albertsov cilj - zna ajno doprinjeo prou avanju percepcije, kao i tome kako vidimo i kako razumijemo ono to vidimo - po etkom 20ih u Njem. se javila KOLA STROJNIA - slikara i skulptora ija je umjetnost istovremeno veli ala stroj kao nadu za budu nost i isticala opasnost od pretvaranja ljudi u robote u bezdu nom strojnom dru tvu - OSKAR SCHLEMMER, RUDOLF BELLING, FRIEDRICH KIESLER, HERBERT BAYER, VILLI BAUMEISTER - O. SCHLEMMER - predaje scenografiju, skulpt. i zidno slikarstvo u Bauhausu 1920.29., a njegove su slike bile povezane s klasi nim proto-nadrealizmom metafizi ke kole, Legerovim ma inizmom, purizmom Ozenfanta i Le Corbusiera - iz tih izvora sintetizirao je osobni i neobi no potresni svijet arhitekturalnog, perspektivnog prostora nastanjenog manekenskim figurama, izoliranim u stanju permanentne hipnoze - u njegovu djelu est utjecaj kazali ta - u slik. uvijek bio figuralan, dok se u skulpt. pribli io apstrakciji - R. BELLING - gl. zagovornik "ma inske" doktrine, skulptor, jedan od osniva a Novembarske grupe - na njega utjecao Arhipenko - nakon poku aja s kubisti kim skulpturama stvorio je djela u kojima su glave ili figura bili preobra eni u ma insku figuru - F. KIESLER - lan De Stijla - 1926. odlazi u SAD gdje se razvija kao jedan od vizionara arhit., skulpt. i scenografije - H. BAYER - u Bauhausu bio odgovoran za tipografske radionice i grafi ki dizajn, a 1938. odlazi u SAD gdje je nastavio uspje nu karijeru grafi kog dizajnera i arhitekta - W. BAUMEISTER - jedan od rijetkih njem. zna ajnih slikara koji su prije II. svj. rata prou avali mogu nosti slobodne apstrakcije

89

- postao jedan od junaka poslijeratne generacije njem. umjetnika - iako njegova djela pripadaju svijetu apst. organskog nadrealizma uspio je zadr ati individualni mra ni izraz NADREALIZAM - umjetni ki pokret koji se javlja prvo u Francuskoj kao idejni nasljednik dadaizma u smislu negiranja svih postoje ih ivotnih i eti kih, moralnih i esteti kih normi i principa - 1924. ANDRE BRETON - "NADREALISTI KI MANIFEST" - nadrealizam, ist fizi ki automatizam kojim se eli izraziti usmeno ili pismeno stvarno djelovanje misli - misli diktirane u odsustvu svake kontrole koju bi vr io razum, izvan svih estetskih ili moralnih preokupacija - ovo se vi e odnosi na rije i i literaturu, nego na lik. umj. - pokretom su dominirali pjesnici i knji evni kriti ari koji su se osje ali nasljednicima Rimbauda, Lautreamonta i Jarrya - Breton je prou avao Freuda i od njega je preuzeo nadrealisti ki stav o sredi njoj va nosti snova i podsvjesti za pjesnika i umjetnika - on je nadrealno stanje zami ljao kao trenutak otkrivenja u kojem se razrje avaju kontradikcije i suprotnosti snova i realnosti - element slu aja postao je osnova intenzivnog prou avanja - u N. pokretu implicitna je bila potreba za pobunom protiv institucija i filozofija - nadrealisti i dadaisti bili su ljudi 20ih - da bi se shvatila estina njihova antagonizma treba imati na umu ste eno iskustvo I. svj. rata - to je navelo nadrealiste da poklone pa nju pjesnikovoj izoliranosti i otu enosti od dru tva - simboli i proroci nadreal. bili su ISIDORA DUCASSE (tj. Comte de Lautreamont) ARTHUR RIMBAUD, pjesnici 19. st. koji su bili otvoreni i estoki kriti ari priznatih pjesnika 19. st. kao i forma i koncepcija poezije tog vremena - Lautreamontova pjesma "Les chants de maldoror" prikazuje arhitipskog junaka nadrealizma - ovjeka dvostruke prirode kojeg podjednako privla i duhovna snaga boga i ivotinjska svirepost divljih zvjeri - junak koji ivi odvojen od svijeta - umj. djelo mora biti djelo stvaranja ali i uni tenja - Rimbaud se interesirao za implikacije snova, podsvjesti, automatizma i slu aja - rijetki su Bretonovu rije primjenjivali sa skrupuloznom doslovno u - u osnovi zna ajni N. slikari pored tra enja novih tema ili novog udaljavanja od tradicionalnog sadr aja, stilski su vrlo malo sli ni - po to su INDIVIDUALIZAM I USAMLJENOST bili u osnovi pokreta umjetnici su iznad svega te ili da budu individualisti - 1. zajedni ka izlo ba N. umjetnika odr ana je 1925. u GALERIE PIERRE - Arp, De Chirico, Ernst, Klee, Man Ray, Masson, Miro, Picasso i Pierre Roy - te godine grupi je pri ao i Yves Tangy - N. galerija otvorena je 1927. izlo bom ovih umjetnika kojima su pri li i Marcel Duchamp i Picabia - to je bila 1. nadrealisti ka generacija

90

FRANCIS PICABIA sa impre. prelazi na kubizam, eksperimentira s orfizmom i futurizmom, aktivan u pari koj dadi, prihva a nadrealizam, a po zavr etku II. svj. rata pre ao na apstraktno slikarstvo JEAN ARP - aktivan u pari koj dadi, a kad se 1924. pojavio nadrealizam aktivno je u njemu sudjelovao, a istovremeno ostao u kontaktu s njem. i nizozem. apstrakcionistima i konstruktivistima - 20ih mu je omiljeni materijal DRVO - radio bojane reljefe a radio je i slike - na kartonu sa isje enim detaljima poput neke vrste obrnutih kola a - s Van Doesburgom i Sophie Taeuber-Arp dekorirao 10 prostorija kafi a L'AUBETTE u Strasbourgu - ti murali bili su najslobodniji i najjednostavniji primjer organske apstrakcije - njegov veliki korak naprijed u skulp. zbio se po . 30ih kad je po eo modelirati glinu i gips da bi ih prenio u broncu ili mramor - Arp je dijelio Brancusievo divljenje za MASU kao osnovni element skulpt. vi e nego za prostor - stoji na suprotnom polu od konstruktivista Gaboa i Pevsnera * GLAVE S 3 DOSADNA PREDMETA, * BITI IZGUBLJEN U UMAMA - dao ime tim oblicima "ljudska konkrecija" - njegova umj. izme u 1930. i 1966. poprima razli ite forme * TORZO MAX ERNST - njegova slik. i skulpt. karijera, prekinuta I. svj. ratom, po ela je zapravo kad je 1922. pre ao u Pariz * SLON SA CELEBESA - gl. je slika njegovog predpari kog razdoblja, iako je naslikao jo vrijednih slika, kao to su i njegovi dadaisti ki kola i bili od prvorazrednog zna aja * SASTANAK PRIJATELJA - grupni portret pari kih dadaista i ostalih umjetnika okupljenih u mjese evom pejza u - ovo je povijesno jedna od najzna ajnijih slika - 1925. po eo je raditi crte e koje je nazvao FROTTAGE (trljanje) pri emu se slu io dje jom tehnikom - stavljao je komad papira na mramornu povr inu i preko njega trljao olovkom - tako nastala slika bila je ugl. posljedica zakona slu aja - prenesene fakture su se onda reorganizirale u nove kontekste, pojavljivale su se nove i nepredvi ene asocijacije - frottage je dao tehni ku osnovu za seriju neortodoksnih crte a i poja ao je Ernstovo percipiranje fakture u okolini (drvo, tkanina, li e, gips...) - to je dovelo do toga da su Ernstove slike krajem 20ih i u 30im poprimile ekspresionisti ki izgled * EVROPA POSLIJE KI E - njegova strast prema pticama izra ena je posebno grotesknim simbolizmom u slici * NADREALIZAM I SLIKARSTVO gdje je prikazao neko udovi te od blago

91

zaobljenih djelova ljudske anatomije, zmija i pti jih glava koje radi apstraktan crte odra ava ne to od neprestanog sukoba izme u nade i apstrakcije - 50ih i 60ih javlja se interes za geometriju - nitko tako potpuno ne obuhva a nadrealizam u cjelini JUAN MIRO - jedan od najve ih nadrealisti kih talenata i majstora slik. 20. st. - njegove prve slike (1916.-18.) pokazuju da su na njega najvi e utjecali Cezanne i Van Gogh - njegovu umj. pro imaju prizori neobuzdanog humora i fantazije prezentirani na smrtno ozbiljan na in, prividno nehumoran i bri ljivo podroban kao Rousseauov - do 1924. slika u tradiciji geometrijskog primitivnog realizma a grupom slika iz 1923.24. u ao je u svijet fantazije stvaraju i svoj rije nik udesnog * KATALONSKI PEJZA - jedan od prvih primjera Miroovog udesnog svijeta - u pejza u su 2 povr ine - uta i naran asta i spajaju se na jednoj valovitoj liniji, a na tome su razbacani neobi ni predmeti * HARLEKINOV FESTIVAL - jedna od prvih nadr. slika - imao je nekoliko motiva koje ponavlja na nizu slika - * LJESTVE S UHOM, * OVJEK S LULOM, * PTICA-STRIJELA - ivost njegova nestvarna svijeta - krajem 20ih po eo eksperimentirati kola om i asambla om i radio je udovi ne figure, a nakon toga je nastavio raditi na svojim neobuzdanim slikama * MRTVA PRIRODA SA STAROM CIPELOM - reakcija na doga aje u panjolskoj - gra . rat - izbijanjem II. svj. rata povla i se u Palma de Mallorcu - radi na malim gva evima koje naziva "SAZVJE A" - njegove najslo enije i najlirskije kompozicije - ta SAZVJE A prikazana su 1945. u New Yorku i utjecala su na pojavu amer. apstraktnih ekspresionisti kih slikara - vo a organsko-apstraktnog krila nadrealizma - krajem II. svj. rata radi na slikama velikog formata a radio i murale NADREALIZAM U 30im - od samog po etka nadrealizma u slik. imao 2 smjera: 1. ORGANSKI (AMBLEMATI NI, BIOMORFNI ili APSOLUTNI) NADREALIZAM - u ovoj tendenciji prevladava automatizam, diktat misli bez kontrole duha i rezultati su obi no bliski apstrakciji - za eci ovog krila su u poku ajima koje su dadaisti i neki futuristi vr ili u oblasti slu ajnosti i automatizma i efekti su bili bliski automatskim tekstovima nadrealist. pjesnika koji su na njih i utjecali - utjecali na apst. eksp. u Americi

92

2. ILUZIONISTI KI (MINUCIOZNI, FOTOGRAFSKI ili TROMPLEIL) NADREALIZAM - Pierre Roy, Salvador Dali, Yves Tanguy, Rene Magritte, Paul Delvaux - podrobno u prikazuje prepoznatljive prizore i objekte uzete iz prirodnog kontakta, iskrivljene i fantasti no kombinirane u snovima - izvor u umjetnosti De Chirica, H. Rousseaua, Chagalla, Ensora i romanti ara 19. st. - tzv. SUPERREALIZAM ili NATURALISTI KI nadrealizam poku ava koristiti slike iz podsvijesti - trendovi teorije o podsvjesti i o zna aju snova bile su bitne za sve vidove nadrealizma - utjecali na magi ni (precizni) realizam - izme u ova 2 krila mo e se povu i vrsta linija - umjetnici kao Max Ernst, Kurt Seligmann i Victor Brauner isprobali su sve varijacije nadr. eksperimenata u razli ita vremena - podijeljenost na 2 krila je o igledna, ali za umj. kao to su Picasso, Miro i Arp nije potrebna precizna klasifikacija - nadrealizam je bio revolucionaran pokret u knji ., umj. i politici - asopis koji je 1925. Breton osnovao kao glasilo nadr. pod imenom LA REVOLUTION SURREALISTE i tokom 20ih zadr ao je postojanu komunisti ku orijentaciju - u revolucionarnoj propagandi pisci su bili aktivniji od lik. umjetnika ANDRE MASSON (1896.-1987.) - me u nadr. umjetnicima najstrasniji revolucionar, vrlo energi na, impulsivna osobnost - tip = organi ki nadrealizam - ranjen u I. svj. ratu i dugo se oporavljao, a kratko boravio i u du evnoj bolnici - po prirodi je bio anarhist ija su uvjerenja bila porkrepljena osobnim iskustvom vjerovao da racionalnim mora dominirati iracionalno - na njegove slike s po etka 20ih utjecao kubizam, osobito kubizam Juana Grisa, a kub. strukturu zadr ao je u svojim ranim eksperimentima automatizma i ekspresionisti kim fantazijama - 1925. sura ivao u La Revolution Surrealiste - slike iz tog razdoblja obiluju prizorima pokolja (* BITKA RIBA) - krajem 30ih pri ao drugom, naturalisti kom krilu nadrealizma - slikao udovi ne likove (* LABIRINT) - kad izbija II. svj. rat, odlazi u SAD i u New Yorku se vratio donekle automatskom, ekspresionisti kom pristupu - 1945. vra a se u Franc. i tra i smirenje u novom pristupu ekspresionizmu, a 60ih se okrenuo apstraktnom nadrealizmu - no, on se mora smatrati darovitim eklektikom koji je svoj glavni doprinos dao 20ih godina YVES TANGUY (1900.-1955.) - imao knji . ambicija i bio je prisno povezan s nadr. piscima (Prevert, Duhamel), ali ga je instinktivno privla ilo slikarstvo

93

- 1923. po inje ozbiljnije slikati - do 1926. slika naivu no uni tio ta platna - nakon susreta s Bretonom po inje sura ivati u La Revolution Surrealiste i primljen je u nadr. pokret - slika * MAMA, TATA JE RANJEN - remek-djelo je njegove prve faze i u njoj su ispoljene sve opsesije koje e ga progoniti do kraja ivota - beskrajna perspektiva dubine - jednostavno ostvarena gradiranom bojom i o trom linijom horizonta - prostor koji spaja ogromnu prazninu i intimnu zatvorenost gdje lebde neodre eni sitni organski oblici - ma ta ovog ne kolovanog umjetnika savr eno je izra en nard. credo da on sam gotovo izgleda kao proizvod Bretonove imaginacije - podmorska ili podzemna atmosfera tih prvih nadr. slika zadr ale se do 1930. - 1930. i 1931. posjetio Afriku gdje je vidio sjajnu svjetlost i boju i po eo je precizno definirati svoje forme i izlagati ih surovoj sun evoj svjetlosti - prostor postaje ogroman - 1939. odlazi u SAD - nastavio s nadr. - on je imao samo jedan stvarni simbol - PUSTI SVEMIR u kojem se neki primitivni ivot bori za opstanak - ova ograni enost stvorila je jednu od najproro kijih koncepcija u modernoj umj. SALVADOR DALI (1904.-1989.) - vi e od svih simbolizira nadrealizam u svijesti iroke publike - od je nadr. proslavio ozna avaju i njime iracionalnu, eroti nu, bezumnu i modernu umj. - njegov je ivot sam po sebi nadrealisti ki - 1921. na Akademiji i zavolio je akademi are i romanti are 19. st. (Millet, Bocklin, Messioner) a u modernom slik. njegova otkri a po . 20ih bili su De Chirico, Carra i tal. metafizi ka kola - za njegov razvoj va no je otkri e Freuda - pomo u precizne trompe l'oeiul tehnike poku ao ej stvoriti jedan svijet snova opipljivije realan od promatrane prirode - 1928. u Parizu sre e nadrealiste, 1925. seli tamo i postaje lan grupe - on je ve bio formulirao teorijsku osnovu svog slik. opisanog kao PARANOIDNOKRITI KI - stvaranje vizionarske realnosti od elemenata vizija, snova, uspomena i psiholo kih ili patolo kih izopa enosti - akademsko obrazovanje omogu ilo mu je razvijanje precizne minijaturne tehnike, pra ene neskladnom ali blistavom bojom naslije enom od romanti nih realista i iz obojenih fotografija - polaze i od svakodnevnog objekta stvarao je lanac metamorfoza, postepeno ili naglo rasta u i i preobra avaju i predmet u ko maru slike, kojoj je uvjerljivost dana tvrdom realisti kom tehnikom - bavio se i filmom - Andaluzijski pas, Zlatno doba - filmski medij je nadr. pru ao beskrajne mogu nosti u izra avanju rastakanja, metamorfoza, dvostrukih i etverostrukih slika i Dali se time sjajno slu io - na prvim slikama uveo je MIKROSKOPSKI REALIZAM svog razvijenog stila - stil mu je sazrijevao zapanjuju e brzo

94

* OSVJETLJENA ZADOVOLJSTVA * PRILAGO AVANJE ELJE - odlu an u stvaranju SUPER-REALNOSTI nemilosrdnom objektivizacijom sna - 1930. napustio De Chiricov uop eni svijet snova po to je prona ao svoj svijet nasilja, krvi i propadanja - te io je da u svojoj umj. stvori posebnu dokumentaciju frojdisti kih teorija primijenjenu na svoj unutra nji svijet - sliku je zapo injalo prvim simbolom koji bi mu pao na pamet i prelazio je s jedne asocijacije na drugu umno avaju i simbole megalomanije kao pravi paranoik * UPORNOST SJE ANJA - prezentiranje poznatih predmeta (satovi) u neobi nom kontekstu s natprirodnim atributima - tokom 30ih njegovo se slik. kolebalo izme u neobuzdane fantazije i udne atmosfere spokojstva ostvarene manje o igledno - bio zaokupljen svim vrstama seksualnog simbolizma - 1941. preokret - nagovijestio da e postati klasik i da e se vrtati Rafaelovoj visokoj renesansi - umjetnik ogromnog dara i imaginacije - preobra avaju i subjektivni svijet snova u objektivne i uznemiruju e slike on je dao zna ajan doprinos nadr. i umj. 20. st. RENE MAGRITTE (1898.-1967.) - zvali su ga nevidljivim ovjekom me u nadr. - 1926. se pojavio kao individualan umjetnik iji se stil zasnivao na De Chiricovom * UGRO ENI UBOJICA - u ovoj slici sumirao elemente koje e koristiti tijekom cijele karijere - njihova okantnost se u podjednakoj mjeri bazirala na neobi nom erotskom i obi nom - stil njegova preciznog, magi nog realzma nakon 1926. malo se mijenjao - za njegov pristup savr eno je simboli na slika * NEPOUZDANOST - lula naslikana izrazito precizno, a ispod nje nalazi se legenda "Ceci n'est pas une pipe" - ovo djelo uni tava likovnu realnost * LA NO OGLEDALO - sli na ideja - uvodi iluzionisti ku temu pejza a kao slike a ne prirode - ispitivao je razne vidove jezivog koji katkad gotovo izazivaju odvratnost - u njegovu svijetu uvijek postoji nenametljivi, nevidljivi ovjek u polucilindru i crnom mantilu, sam ili u grupi - vrsta sabotera unutar sustava koji ostaje nevidljiv - magi ni realizam - magi no kod njega je to da na prvi pogled sve izgleda realisti no, ali ta stvarnost uvijek ima neku gre ku, neki pomak - veliki uzor mu je bio De Chirico - njihov stil je precizan i podatan - ta preciznost realiteta je ne to to izgleda kao mimikrija koja je tu da prikrije neku sabota u unutar sustava - svoju inspiraciju nalazio i na polju filma - bio odu evljen prvim oblicima filma zaokupljala ga je jeftina literatura detektivskih romana, kao i svijet stripa - sve ovo primjenjuje na stvarnost koja postaje naivna melodrama

95

- u njegovom djelu nema ni ta dramati no, drame nema ali ona negdje buja ispod povr ine - drugi val nadrealista - Hans Bellner, Victor Brauner, Oscar Dominguez, Meret Oppenheim, Wolfgang Paalen, Kurt Seligmann (dekalkomanija) MAGI NI REALIZAM - naziv za naturalisti ki na in slikanja pri kojem slikar nastoji to vjeruje reproducirati vid i stvarnost objekta, ali mu "magi nim" rasvjetnim efektima daje obilje je irealnoga - magi ni realisti, proizlaze i direktno iz De Chirica, stvaraju misteriju i udo kontrastiranjem koje je uznemiruju e ak i onda kad je te ko to no shvatiti za to - oni ele prevesti svakida nje iskustvo u ne to to je neobi no - cvjetao je u Evropi i Americi 30ih i 40ih i predstavlja preciznu realisti ku prezentaciju obi nog prizora bez nikakvog neobi nog ili monstruoznog iskrivljavanja - magi no izvire iz fantasti nog kontrastiranja elemenata ili zbivanja koje obi no ne idu zajedno PIERRE ROY (1880.-1950.) - jedan od prvih nadrealista kojeg su se oni kasnije odrekli - mo e se smatrati ocem magi nog realizma * METRI KI SUSTAV * OPASNOST NA STEPENICAMA PIERRE DELVAUX (1897.-1994.) - isprva nadrealist - od 1935. slikao je svoje snove o lijepim enama, obi no aktove - u njegovim slikama est je motiv ene koja kao da mjese are kroz krajolik, a na tim slikama pojavljuju se i mu karci - ugl. prikazani kao znanstvenici koji se bave nekim sitnim poslom - teme eljezni ke stanice vlakova na odlasku to je obi no negdje na dnu slike * ULAZ U GRAD - prostrani pejza , aktovi ( enski) * ELJEZNICA - odjevene mu ke figure BALTAZAR KLOSOWSKI - BALTHUS slikar koji se slu io preciznim realizmom da bi stvorio atmosferu udesnog * ULICA - stvorio raspolo enje odsutnosti i bezli nog - boje su hladne i neutralne - krajem 30ih zapo eo s temom koja ga je otada stalno zaokupljala - djevoj ica na granici djevoja tva u kojoj se budi seksualnost i koju zaokupljaju snovi ijeg zna aja tek po inje biti svjesna *ZLATNI DANI - djevoj ica pred kaminom se gleda u zrcalo PARI KA KOLA APSTRAKCIJE - Pariz je tokom 20. st. privla io umjetnike iz svih dijelova svijeta i zbog toga je Pari ka kola prije me unarodna nego specifi no francuska - tokom 20ih apstraktno slik. i skulpt. u Franc. bili su ugl. uvozni proizvodi, primorani da se bore za opstanak protiv utjecaja starijih majstora moderne umj. i protiv senzacije koju su prouzrokovali nadrealisti

96

- 1925. poljski slikar POZNANSKI organizirao je veliku izlo bu suvremene umj. u dvorani Sindikata trgovaca antiknih predmeta (Arp, Baumeister, Brancusi, pionir amer. apst. Patric henry Bruce, Robert i Sonia Delaunay, van Doesburg, Gon arova, Gris, Klee, Larionov, Leger, Miro...) - iznena uju e cjelovit prikaz apstraktnih tendencija, no usred plime reprezentacije i nadrealizma izlo ba nije privukla pa nju - drugi zna ajni doga aj u pov. pari ke apst. odigrao se tek 1930. kad su umjetnik i kriti ar MICHEL SEUPHOR i urugvajski slikar JOAQUIM TORRES GARCIA osnovali grupu i asopis CERCLE ET CARRE (krug i kvadrat) - no prvoj izlo bi sudjelovali su mnogi - iako kratkotrajni i izlo ba i asopis imali su znatan utjecaj - njihov utjecaj i adrese pretplatnika nasljedili su VANTONGERLOO I AUGUSTE HERBIN kad su 1931. osnovali grupu i asopis ABSTRACTION-CREATION - do 1936. predstavljali su snagu u aspt. umj., a nakon II. svj. rata nasljedio ju je SALON DES REALITES NOUVELLES koji je nastavio bitku za apstr. umj., osobito za tradiciju Mondriana u konstruktivista - po . 30ih razvoj nacizma u Njem. dovodi jo vi e slavnih majstora apst. u Pariz GABO, KANDINSKI - konglomerat umjetnika u Rusiji, Nizozemskoj, Njem. i Franc., kao i iz drugih zemalja, doveo je do postepenog ukidanja razlika - polovicom 30ih Abstraction-Creation je u jednom trenutku imala 400 lanova pripadnika suprematizma, konstruktivizma, De Stijla i drugih - osim Mondriana ve ina apstrakcionista je uzimala iz svakog izvora ono to im je bilo potrebno CESAR DOMELA - 1924. pri ao De Stijlu u Parizu i poku ao tokom 20ih kombinirati stroge, otvorene forme na kojima je u to vrijeme radio i Mondrian sa isko enim povr inama van Doesburga - sa ovoga je pre ao na reljefne konstrukcije FRIEDRICH VORDEMBERGE-GILDEWART - lan Sturma i De Stijla - stvorio vlastiti stil - jednostavan i jasan koji je ipak pro irio rije nik apstrakcije OTTO FRAIHALLICH - izlagao s kubistima, a nakon I. svj. rata pre ao na apstrakciju - AUGUSTE HERBIN, JEAN GORIN, JEAN HELICH - franc. slik. koji su 30ih iskrsnuli me u apstrakcionistima ANTON PEVSNER - 1924. nastanio se u Parizu, a oko 1922. po eo ozbiljno raditi na apstraktnoj konstruiranoj skulpturi * PORTRET MARCELA DUCHAMPA - ishodi te njegove skulpt. - krajem 20ih napustio je konstrukciju u plastici i po eo je raditi metalne apstrakcije direktno u bronci ili bakru - utvrdio osobni konstrukcijski stil - on je odbacivao svaku matemati ku osnovu u organiziranju svojih zrelih djela

97

* PROJEKCIJA U PROSTORU - usavr io tehniku i skulptorske zamisli - ugla ana bronca koja nije livena nego kovana strojno precizno - vjeran realisti kom manifestu - prostor uzima kao osnovno izra ajno sredstvo - Gaba privla i elja da od prostora na ini glavni skulpturalni medij minimalno definiran linijama ili neprimjetnim povr inama - Pevsnera su privla ili odnosi izme u opipljivog prostora i opipljivih povr ina i linija u materijalima koji su bili dovoljno neprozirni da definiraju i okru eni i okolni prostor - u tom smislu bio je tradicionalniji skulptor - njegove bron ane konstrukcije u kojima je metalne plo e uvijao u ritmi ke spirale oko odre ene dubine bile su pogodne za djela monumentalnih razmjera te je izveo nekoliko monumentalnih narud bi - najdramati nijja je bila za Sveu ili te u Caracasu u Venezueli * DINAMI KA PROJEKCIJA U TRIDESETOM STUPNJU - izvijena dijagonalna forma koja spaja vrstinu oblika sa slobodom ogromne zastave koju ukru uje snaga tornada - sve do smrti 1962. Pevsner je bio zna ajan eksponent pari ke apstraktne konstruirane skulpture PIET MONDRIAN, nakon 1920. - od 1919.-38. ivi u Parizu, a sudjelovanje u grupama Cercle et Carre ili AbstractionCreation bili su od najve eg zna aja za razvoj i irenje apstrakcije - 1925. povukao se iz De Stijla kad Van Doesburg uvodi dijagonalu - slikaju i i pi u i 20ih potpuno je formulirao svoje ideje - 1919. na ao rje enje problema koji ga je nekoliko godina mu io - kako da izrazi univerzalno dinami kom ravnote om vertikalne i horizontalne strukture, s primarnim tonovima boje raspore enim u pravokutnim povr inama - uznemiravala ga je injenica to je do tada u ve ini njegovih kompozicija izgledalo da crveni, plavi ili uti oblici vizualno djeluju kao forme prednjeg plana naspram bijeloj ili sivoj pozadini i da to naru ava cjelokupno jedinstvo - otkrio je da je rje enje u tome da se struktura u ini nezavisnom od boje te kim linijama koje prolaze kroz obojene pravokutnike - zahvaljuju i tome uspio je ovladati bojom i prostorom * TABLEAU II - pazi da rubovi slika budu otvoreni - postigao potpunu dinami nu ravnote u okomite i vodoravne strukture upotrebom primarnih boja na crnu i bijelu * KOMPOZICIJA S CRVENIM I UTIM - non stop je varirao pa je s platna kvadratnog ili gotovo kvadratnog oblika pre ao na oblik romba * KOMPOZICIJA SA UTIM LINIJAMA - krajnje pojednostavljenje - tu je najbolje izra ena Mondrianova fasciniranost nepotpunim u potpunom - fascinantnost ove slike le i u jo jednom - u crvene boje i predskazivanju pobjedni kog bugi-vugija iz 1943.

98

- 1938. odlazi u London, a 1940. u New York - zna ajan novi umjetnikov stimulans bila su svjetla u no i kad su se neboderi pretvarali u sjajnu aru svjetlosti i sjene treperavu i promjenjivu - volio je dinamizam greda i osje ao se obaveznim da ga prevede u prividno stroge sklopove pravokutnih linearnih struktura i obojenih oblika - djelovanje tog grada najo iglednije je u * BRODVEJSKOM BUGI-VUGIJU - vratio se kvadratnom platnu ali se radikalno udaljio od formule koja ga je zaokupljala tijekom 20ih - nestala je crna obojena struktura koja je dr ala u ravnote i obojene povr ine - proces je obrnut - cama mre a je obojena - s linijama koje se sastoje od malih crvenih, utih i plavih kvadrata ili pravokutnika, osnova je jedinstvena bjeli asta povr ina, a na njoj vibriraju raznobojne linije i razbacane povr ine crvenog, utog i plavog - Mondrian je bio glavni u utemeljivanju geometrijske apstrakcije tokom I. svj. rata ideje De Stijla i njihov logi ki razvoj su u prvom redu njegovo djelo - njegov utjecaj obuhva ao je apstraktno slik., skulpt. ali i forme me unarodnog stila u arhit. - tijekom 20ih i 30ih u Parizu je svojim prisustvom i inspiracijom, vjerovatno vi e nego tko drugi omogu io apstrakcije da pre ivi - u SAD-u izvr io isto tako sna an utjecaj - geometrijska apstrakcija, apstraktni eksp., opti ko slik. (slik. obojenog polja) 30te U SAD-u - na tzv. IZLO BI U ARSENALU po etkom 1913. prvi put je postao o igledan provincijalizam amer. umj. - kako su ih amerikanci brojno nadma ili, evrop. umjetnici su bili otkrivenje za publiku, a osobito za amer. umj. i kolekcionare - usprkos tome to su brojni amer. umjetnici boravili u Ev. prva moderna amer. revolucija u slik. nije predstavljala udaljavanje od realizma nego pribli avanje realizmu, nije bila usmjerena na eksperimentiranje forme nego na nov sadr aj slike - ovo djelomi no mo e objasniti injenica da je oko 1900. akademski duh bio prezren - kola "POSUDA ZA SME E" - Robert Henri, George Luks, John Sloan, William Glackens, Everett Skinn, Maurice Precidergast, Arthur B. Davies i Ernest Lawson prkosili su svojstivam akademske umj - jedini su se okrenuli realisti kom predstavljanju gradskog ivota, drugi impresionizam - tradicija realizma i impres. koju su oni zastupali ostala je sna na u amer. slik. sve do II. svj. rata - socijalni i regionalni realizam dominirao je amer. pozornicom tokom 30ih iako su istovremeno po eo osje ati utjecaj ev. modernizma sto je bila prirodna posljedica injenice da su amer. umjetnici nastavili odlaziti u Evropu i tamo studirati - osim izlo be najzna ajniju ulogu u ra anju modernog duha odigrao je ALFRED STIEGLITZ koji je u svojoj maloj galeriji u 5. Aveniji 291. izlagao niz evropskih pionira - zalagao se za amer. eksperimentaliste

99

- kao jedan od velikih fotografa 20. st. Stieglitz je 1907. pro irio svoj program na slik. i skulpt. i 1908. priredio je veliku izlo bu Rodinovih crte a - slijede ih 10 god. on je uz pomo Edwarda Steichena prikazao Matissea, Toulouse-Lautreca, Rousseaua, Picassa, Braquea, Severinija i Picabiju te grafi ku primitivnu umj. - od amerikanaca je izlo io Max Webera, John Martina, Georgia O'Keeffe, S. Macdonald-Wrighta, Arthur Dove, M. Hartley, Alfred Manrera i skulptora Nadelmana - oni su bili amer. pioniri me unarodnog modernizma - ve ina ih je do 1914. radila u Evropi, uglavnom u Parizu gdje su pratili izlo be u Salonu nezavisnih i Jesenjem salonu IZLO BA U ARSENALU - prvorazredan doga aj za moderni umj. pokret u SADu - bila je me unarodna izlo ba moderne umj. u New Yorku 1913. - izlo ba je bila senzacija i dok je dnevna tampa o njoj pisala op irno (u po etku i pohvalno), kriti ari u amer. umjetnici napali su je - Matisse je bio posebno napadnut zbog zloupotrebe slik, kao i kubisti - i pored toga procjenjuje se da je izlo bu posjetilo oko 75 000 ljudi - u Chicagu gdje je u Umjetni kom institutu prikazan ev. dio i pola amer. posjetilo ju je oko 200 000 ljudi - tu su u esnici kole Umj. instituta poduprti profesorima spalili lutke s likom Matissea i Brancusija - u Bostonu gdje je u Copley Hallu bilo izlo eno oko 250 eksponata ev. djela reakcija je bila smirenija - prema svim mjerilima izlo ba je bila zna ajno postignu e - iako su mnogi zastupljeni amer. umj. netragom nestali, bio je uklju en visok postotak onih koji se smatraju pionirima modernizma - od evropljana nisu bili zastupljeni jedino tal. futuristi - njem. eksp. je omalova ena, osim Kandinskog i Kirchnera - franc. progresivno slik. i skulpt. bili su predstavljeni kvalitetno - potpuno djelovanje te izlo be osjetit e se tek nakon 30ih, ali su se gotovo odmah javili dokazi o promjeni u amer. umj. i kolekcionarstvu - po ele su se pojavljivati nove galerije otvorene modernom slik. i skulpt. - amer. muzeji po eli su kupovati i prikazivati moderne franc. majstore - usprkos neporecivom djelovanju izlo be na amer. umjetnike te ko je otkriti neposredne direktne utjecaje evrop. umj. zastupljene na izlo bi - jedan problem je bio u tome to je izlo ba predstavljala panoramu itave moderne umj. u jednom stolje u, s naglaskom na starijim majstorima - Cezanneu, Redonu, Rousseau, Gaugineu i Van Goghu - kubizam, tada dominantni novi stil u Franc. izazvao je manje pa nje od fovizma koji je ve pre ao u povijest - Marcel Duchamp, Francis Picabija i Man Ray ostali su sredi te njujor kog krila dade i Duchamp otada predstavlja zna ajnu snagu u amer. umj

100

PRECIZIONISTI - najzna ajnija manifestacija novog duha u amer. umj. 20ih - naziva se jo KUBISTI KI REALIZAM ili KUBO-REALIZAM, a ponekad ih zovu i NEUPRLJANI - sve se to odnosi na jednu umj. koja je u osnovi realisti ka, ali je na ovaj ili onaj na in kontrolirana geometrizacijom, iji su izvori u kubizmu - precizionisti ki pristup - sredi nja osoba u njegovu formuliranju bila je GEORGIJA O'KEEFFE, zajedno sa CHARLESOM SHEELEROM, - precizionizam u njihovim djelima i djelima CHARLESA DEMUTHA, RALSTONA CRAWFORDA I NILLESA SPENCERA u osnovi je PRECIZNA I ESTO FOTOGRAFSKI RALISTI KA umj. u toj mjeri LI ENA DETALJA da svojim djelovanjem postaje apstraktna - slik. GEORGIE O'KEEFFE do kraja 20ih usredoto eno je na organske teme - svije e ili biljne forme u izrazito krupnom planu - povremeno je interpretirala i arhitektonske teme - SHEELER i DEMUTH bili su naklonjeni arhitekturalnom pejza u, a Sheeler i strojnim formama (lokomotiva) CHARLES SHELLER (1883.-1965.) - njegova crkvena ulica "EL" strogo u i eliminiranjem detalja bli a je geometrijskoj apstrakciji nego kubisti kom slikarstvu - visok stupanj selekcije detalja, proizvoljne kombinacije svjetla i sjene i plohe boje koje se same preobra avaju u apstraktne are - ovakvo je slikao industrijske scene ili strojeve u krupnom planu CHARLES DEMUTH (1883.-1935.) - tre a zna ajna pojava prve generacije precizionista - njegova razvijena djela bila su najbli e franc. kubizmu - radio ilustracije za knjige, izradio seriju plakatnih portreta - usprkos kratkoj karijeri bio mo da najdarovitijih - on je utjecao na novu generaciju magi nih realista i pop-artista MORTON L. SCHAMBERG (1882.-1918.) - jedan od najzanimljivijih talenata vezanih za precizionizam - zanimala ga je STROJNA IKONOGRAFIJA - divio se ljepoti i preciznosti stroja STUART DAVIS (1894.-1964.) - najzna ajniji amer. slikar koji se pojavio izme u dva rata - njegova profesionalna karijera prakti no je obuhvatila itav raspon moderne umj. u SAD-u - sudjelovao je u Izlo bi u Arsenalu sa svojih 5 akvarela - iluzionisti kih tragova prirode, slikaju i mikser, a nakon tih apstraktnih radova radio je seriju relativno vjernih gradskih predjela - on je povezivao jasno definirane, iako fragmentarne objekte s geo. apstraktnom organizacijom - boja mu je postala sjajnija i poja ao je tempo. osje aj pokreta, ivost,

101

ritam svojih djela sve ve om slo eno u manjih nepravilnijih i kontrastnijih obojenih oblika - vrhunac tih oblika vidi se u 2 djela iz 40ih - * IZVJE TAJ IZ ROCKPORTA i * MEKO UZGLAVLJE - krajem 40ih je izradio seriju slika malog formata - u njima koristi apstraktne elemente koji se prote u od najstro ije puristi ke okomito vodoravne geometrije do sna no ekspresionisti kih elemenata - ometao je rije i u svoje slike * KOLONIJALNI KUBIZAM - jedna od najve ih, najsna nijih i najjednostavnijih njegovih slika - pored nekoliko nepravilnih kru nih oblika i izlomljene kaleografije potpisa sve povr ine imaju o tru pravokutnu regularnost - tu on preispituje neka na ela kubizma * BLIPS AND IFS - posljednje dovr eno djelo - predstavlja u vrhunskom smislu sumu njegovih stavova prema formi i predmetu - gotovo jedini amer. slikar 20. st. ija djela nadilaze svaku promjenu stila, pokreta ili mode - pojavom pop-arta i drugih poku aja preispitivanja predmeta njegove slike su dobile novi zna aj u pov. moderne amer. umj NILES SPENCER (1893.-1952.) - u njegovom ranom djelu o igledna je osobna primjena precizionizma - osje aj za romanti no ili melankoli no raspolo enje u De Chiricovoj maniri - njegova kasnija djela sjedinjuju renes. perspektivni prostor i moderni kubisti ki prostor stvaraju i tijesno povezanu konstrukciju urbanih simbola * U FAIRMONTU - iz ablje perspektive pogled na ind. zgrade RALSTON CRAWFORD - precizionisti ku tradiciju najuspje nije produ io do danas * MOST WHITESTON - krajnji oblik linearne perspektive kombinirane s plo nim, dvodimenzionalnim povr inama boje * INSPEKCIJSKO PUTOVANJE - reakcija na osje anje uni tenja, zlokobne snage, pa ak i ljepote same eksplozije - njegove slike temelje se na promatranju ili impresiji stvarnog prizora: emocionalnim reakcijama prevedenim u simbole REALIZAM, SOCIJALNI REALIZAM I REGIONALIZAM - 30te u SADu - desetlje e je ekonomske krize, reakcije i izoliranosti u politici i umjetnosti - realisti, koji su bili prvi revolucionari sada su zamijenili akademiju kao uvari konzervativizma i vodili su protunapad na modernizam - drugi val realista vi e je nagla avao amerikanizam svojih djela, bez obzira da li su ona predstavljala o tre napade na amer. polit. i ekonomski sustav koji je doveo do velike ekonomske krize ili ovinisti ko slavljenje vrlina jedne zemljoradni ke Amerike koja je zapravo propadala

102

- i umj. je odra avala duh izolacije koji je dominirao velikim dijelom amer. misli i akcije nakon I. svj. rata - ona je postala dru tveno svjesna, nacionalisti ka i regionalisti ka - presudni doga aj 30ih bio je stvaranje FEDERALNOG UMJETNI KOG PROJEKTA od strane vlade SAD-a koji je ak nadma io Izlo bu u Arsenalu - omogu io je mnogim zna ajnim amer. umjetnicima da pre ive - velik broj mla ih umjetnika koji su stvorili novu amer. umjetnost nakon II. svj. rata mo da nikad ne bi imao priliku da se pojavi da nije bilo tog projekta - no, to desetlje e ozna ilo je opadanje moderne umj. u Amer. - u to se mogu uvrstiti tzv. slikari amer. scene, socijalni realisti, regionalisti - bez obzira na kvalitete i vrijednosti njihovo djelo nude i gotovo ni ta novo ili eksperimentalno nema bitne srodnosti s evolucijom moderne umj. - no mora se spomenuti nekoliko umjetnika koji su utjecali na mla e umj. BEN SHAHN - najzna ajnija pojava me u umjetnicima vezanim za soc. realizam - njegovo djelo ima korijene u ekspresionizmu naivnoj umj. i kubisti koj dislokaciji planova - stekao priznanje po etkom 30ih slikama o uvenom slu aju SOCCA I VANZETTIJA - gorka osuda amer. pravosu a koje je dvojicu anarhista osudilo na smrt EDWARD HOPPER - rano po eo izlagati svoje osnovne romanti no-realisti ke teme - usamljene ku e i samotnike u jeftinim hotelima za jednu no * RANO NEDJELJNO JUTRO - niz zgrada s oku nicama u prizemlju i sumornim stanovima na katu ispunjava platno ponavljaju i se i prekrivaju i cijelu povr inu slike osim uskog pravokutnika plavog neba i puste ulice u prvom planu - podsje a na De Chirica - izrazita osjetljivost na svjetlost - svjetlost ranog jutra ili sumraka IVAN LE LORRAINE ALBRIGHT - cijeli ivot proveo u Chicagu - jedan od najindividualnijih i najneobi nijih talenata koji su se javili na amer. sceni - karijeru je posvetio jednom obliku MIKROSKOPSKOG REALIZMA u mrtvim prirodama i figurama koje postaju estoke i odbojne ali nesumnjivo efektne studije u asne dezintegracije njegove okoline - od 1914. radio na slici * BIJEDNA SOBA - nema ni vremena, ni kraja, nema ni danas, ni ju er, ni sutra, samo uvijek, uvijek i uvijek, bez kraja - vi ena kroz mali razbijeni prozor gomila predmeta postaje viktorijanska studija dekadencija - Albright se ne mo e pridodati niti jednom pokretu osim mo da magi nom realizmu MEKSIKANCI - meksi ki muralisti su bili izvanredno bliski amer. umjetnicima djelomi no zbog toga to su predstavljali ivu tradiciju fresko slikarstva, a djelomi no zato to su njegovali umjetnost socijalnog protesta koja je nesumnjivo bila privla na ameri kim ljevi arima - utjecali na apst. eksp. DIEGO RIVERA (1886.-1957.)

103

- na amer. slikare utjecali su meksi ki muralisti Rivera i Orozco - Rivera je 1909.-21. studirao i ivio u Evropi i bio je vezan za kubizam - 20ih je dobio va ne narud be za monumentalne freske od meksi ke vlade - to je razdoblje kad se okrenuo od modernog pokreta poku avaju i stvoriti nacionalni meksi ki stil u kojem bi odrazio i povijest Meksika i socijalni duh meksi ke revolucije JOSE CLEMENTE OROZCO - kolovao se u Meksiku, utjecaj meksi ke indijanske tradicije - 30ih dobio zna ajne narud be za izradu fresaka u SADu u Biblioteci Baker, Dortmouth College - ep ameri ke civilizacije DAVID ALFARO SIQUIEROS - 3. meksi ki muralist, manje poznat - slika * ODJEK KRIKA ilustrira njegovu sna nu likovnu osudu - proveo dio ivota u zatvoru zbog politi ke aktivnosti KA APSTRAKTNOJ UMJETNOSTI - federalni umj. projekt pomogao je mnoge eksperimentalnije umjetnike - to je potaklo niz umjetnika nakon rata - SAD su se pretvorile od provincijskog sljedbenika u ravnopravnog partnera u stvaranju nove umj. i arhit. - kad su amer. umjetnici obuhva eni Projektom po eli dobivati narud be za murale imali su malo tehni kog iskustva i neposrednih putokaza - neki su se radi inspiracije vra ali renesansi - zna ajne zidne slike stvorene uz pomo Projekta izradili su STUARD DAVIS, ARSHILE GORKY, PHILIP GUSTON, JAMES BROOOKS I BURGEYNE DILLER - 30ih u skulpt. i slik. usprkos prevlasti akademi ara i izoliranosti progresivnih umjetnika javio se izvjestan broj skulptora koji su krajem II svj. rata izmislili lice amer. skulpture - ALEXANDER CALDER - otac mobila - prije rata bio najpoznatiji amer. skulptor u me unarodnom kontekstu - njegov utjecaj je neprestano rastao a najo iglednije je u amer. konstruktivisti koj skulpt iza 1945. - RUEBEN NAKIAN, JOSEPH CORNELL, SEYMOUR LIPTON, RAOUL HAGNE, DAVID SMITH i THEODORE ROSZAK - glavna su im ostvarenja realizirana iza 1945. = stvorili su novu amer. skulpt. 50ih - KATHERINE DREIER, slikar i kolekcionar, organizirala je 1920. SOCIETE ANONYME u cilju kupovine i izlaganja djela najnaprednije evropske i amer. umjetnosti - Societe je prire ivalo izlo be, organiziralo predavanja i simpozije - A. E. GALLATIN, jo jedan slikar-kolekcionar, 1927. stavio je svoju privatnu kolekciju moderne umj. na raspolaganje njujor kom sveu ili tu pod nazivom GALERIJA IVE UMJETNOSTI- bila izlo ena 15 godina i postala je prvi muzej sa stalnom kolekcijom isklju ivo moderne umj.

104

- 1929. otvara se MUZEJ MODERNE UMJETNOSTI - prva serija predstavljanja modernih majstora do ivjela je vrhunac pov. izlo bama "kubizam i apstraktna umj." i "Fantasti na umj., dada, nadrealizam" iz 1936. - 1935. MUZEJ WHITNEY priredio je prvu izlo bu amer. apstraktne umj. - 1936. organizirana je grupa AMERI KI APSTRAKTNI UMJETNICI - AAA - tokom 30ih niz evropskih umjetnika posjetilo je ili se preselilo u SAD - LEGER, DUCHAMP, OZENFANT, MOGOLY-NAGY, JOSEF ALBERS, HANS HOFMANN 1. priliv, koji su ratne godine proveli u SAD-u i pomogli preobrazbi amer. umj. - s druge strane 30ih amer. slikari i dalje odlaze u Evropu - Pariz - krajem 30ih i tokom 40ih grupa AAA prire ivala je svake godine izlo be posve ene unapre ivanju svih vrsta apstrakcije s posebnim naglaskom na geometrijskoj apstrakciji srodnoj onoj koju su u Parizu propagirale grupe Cercle et Care i Abstraction-Creation - osim Stuarta Davisa ve ina pripadnika grupe AAA sazrela je nakon II svj. rata njihova pojava tokom 30ih i posebno ponovno uspostavljanje bliskih veza sa ev. modernizmom bili su od velikog zna aja za tok moderne amer. umj. ARTHUR B. CARLES - ubraja se u pionire amer. slik. aktivne u prvim desetlje ima 20. st. - prve slike ukazuju na utjecaje Cezannea, fovista i kubizma - polovinom 20ih po eo s apstrakcijom u krajnje slobodnoj i ekspresionisti koj maniri ABRAHAM RATTNER - obrazovan ugl. u Franc. - ekspresionist blizak i franc. i njem. koli s reminiscencijama na rouaulta u svojim religioznim slikama MILTON AVERY - tokom 30ih i 40ih jedan od nekolicine amer. majstora figuralnoj slik. - radio u irokim, pojednostavljnjim povr inama boje koje su vodile porijeklo od Matissea, ali su sadr avale osobnu poeziju - u kasnijim godinama sve se vi e okretao pejza u ija je organizacija postojala sve apstraktnija * KUPANJE I SUN ANJE - bio je zna ajna veza izme u Mattoseovih slika i kola a i amer. slikara obojenog polja iz 50ih i 60ih kao to su Mark Rothko, Adolph Gottlieb, Helen Fraukenthaler LOREN MACIRER - cijeli je ivot provela i slikala u New Yorku - od prozai nih elemenata ona stvara svijet poetike fantazije sa odre enim sklonostima prema lirskom krilu apstraktnog ekspresionizma MORRIS GRAVES - fantazija njega i Loren Macirer pripada lirskom usmjerenju - on je bio pod sna nim utjecajem orijentalne religije i filozofije, osobito zen budizama i utonuo je u mitologiju SZ Indijanaca - njegove zagonetne i suptilno crtane sli ice ptica, duhovno su srodne djelima Paula Kleea * SLIJEPA PTICA

105

SKULPTURA - amer. skulptura tokom prvih 40 god. 20. st. daleko je zaostajala kvalitetom, kvantitetom i originalno u za slikarstvom - u to vrijeme dominirao je akademizam - 1939. ARHIPENKO u New Yorku otvara svoju kolu - aktivni su bili Alexander Calder, Theodore Roszak, Isamu Noguchi i Herbert Ferber - sve do 1948. pojavilo se malo toga novog ili eksperimentalnog - me u prvom generacijom modernih amer. skulptora dva najzanimljivija bila su dva evropljana koji su po etkom karijere doselili u SAD-e - GASTON LACHAISE i ELIE NADELMAN - Lachaise se kolovao u Parizu, a 1910 po eo je eksperimentirati s temom koja e ga zaokupljati do kraja karijere - ENSKI AKTOVI sa ogromnim grudima i bokovima i blago su enim rukama i nogama - ta forma potje e od Maillola - Nadelman je akademsko obrazovanje stekao na Var avskoj akademiji - 1914. dolazi u SAD i skulptura mu sve vi e poprima svojstvo koje se mo e opisati kao jedan obl k i suptilnog primitivizma * OVJEK U SLOBODNOM PROSTORU - najbolju modernu skulpturu u Americi po etkom stolje u radio je slikar MAX WEBER - dok je eksperimentirao kubisti kim slik. izradio je i izvjestan broj kub. skulptura SAUL BAIZERMAN - najorginalniji me u pionirima amer. skulpt. vezane za tradicionalno krilo - po eo eksperimentirati tehnikom kovanog bakra i stvorio osobnu izra ajan figurativni stil - figure su kovane iz velikih bakrenih plo a obra enih s pozadine koja je ostajala potpuno otvorena - njemu je izdubljeni prostor pozadina bio isto toliko va an kao i ispup eni volumen s prednje strane - njegova djela trebalo je promatrati kao pozitivne i negativne volumene * NIKA, * STARA KURTIZANA - amer. skulpt. tradicija tokom prvih 40 godina bila je prvenstveno tradicija klesanja ISAMU NOGUCHI - od 1927. u Parizu radio kao Brancusijev asistent - 30ih najnapredniji amer. skulptor - po to je te io izoliranosti izla u i malo i zara uju i za ivot dizajnom za namje taj i industriju njegovo mjesto i djelo nisu bili uop e priznati sve do zavr etka II. svj. Rata ARHITEKTURA IZA 1930. EVROPA - rana ostvarenja moderne arhit. pre esto se pretvarala u akademske kli eje to se naro ito odnosi na me unarodni stil s njegovim armiranim betonom, staklom ili metalnom oblogom pri vr enoj na eli ni kostur - vi e nego u slik. i skulpt. u arhit. je stvaranje novih ideja postalo te ko

106

- nakon 1945. do lo je do velike ekspanzije dr avne industrijske i doma e gradnje ali nije bilo odgovaraju e ekspanzije u urbanisti kom planiranju, projektima za stambenu izgradnju i drugim podru jima iji su problemi bili druga iji od onih koji su prou avani ranije - mla i arhitekti 20. st. imaju jedinstvene mogu nosti da rade na suvremen na in ali paradoksalno malo mogu nosti da daju rje enja za najbitnije arhit. probleme svog vremena - planiranje gradova i naselja jeftine stambene izgradnje velikog obima, raskr avanje sirotinjskih etvrti, prenaseljenost gradova i promet - usprkos tome iza 30ih sazrio je iznena uju i broj darovitih arhitekata - u svim umjetnostima SAD imale su korist od toga to je nacisti ko ugnjetavanje natjeralo niz umjetnika da presele iz Njem. u SAD - WALTER GROPUIS, MARCEL BRENER, MOHOL-NAGY, JOSEF ALBERS, MIES VAN DER ROHE - istovremeno amer. arhitektonske kole ugl. su njegovale akademsku tradiciju Beaux artsa - 30ih u nekim zemljama dolazi do nazadovanja - Rusija, Njema ka, Italija, dok su s druge strane istovremeno Finska, vedska, Norve ka i Danska dale zna ajan doprinos modernom dizajnu u arhit., namje taju, obrtu i ind. proizvodnji KASNIJI STILOVI PIONIRA FRANK LLOYD WRIGHT (nakon 1930.) - usprkos ekonomskoj krizi dobio zna ajne narud be i dao je svoj doprinos na podru ju jeftine individualne stambene izgradnje i planiranja gradova - izme u 1931. i 1935. razradio je plan za BROADCARE CITY, integrirana i samodovoljna zajednica posebnih stambenih naselja sa ugra enom industrijom - koji nikad nije realiziran, ali je omogu io Wrightu da razjasni svoje ideje o planiranju gradova razvijaju i dalje ideju grada-vrta sa posebnim ku ama u irokoj prirodi - najzna ajnija zdanja 30ih bila su KU A KAUFMANN u Pensilvaniji i administrativna zgrada u Racinu u Vinskonsinu * KU A KAUFMAN - sagra ena iznad vodopada jedna je od njegovih najsjajnijih koncepcija - po kori tenju armiranog betona za konzolaste terase srodna je me unarodnom stilu - on tu sjedinjuje crte originalne prerijske ku e i kalifornijskih zgrada gra enih od prethodno livenih betonskih blokova - prilago enost specifi nom i dramati nom terenu slu i kao primjer za jednu od Wrightovih najve ih sposobnosti i da se slu i svim implikacijama terena bez obzira koliko bi on mogao izgledati te ak - u ovoj ku i jo imamo centralnu okomitu masu sporednih prostorija i dimnjaka u kojoj su u vr ene lebde e horizontale - centralna masa sastoji se od slojeva grubog lokalnog kamena koji odudara od sivo- utog betona - zgrada je osobito efektna u svom kontrastu masa i praznina - unutra njost doslovno predstavlja gostoljubivu pe inu usred ume

107

- plan kombinira otvorenost, izvanrednu kontinuiranost prostora i kontrolu pojedinih povr ina sa integracijom eksterijera i enterijera * ADMINISTRATIVNA ZGRADA u Racinu, Vinskonsin - KOMPANIJA JOHNSON & SON - inaugurirala je novu fazu W. stila - tu je po eo koristiti prete no zaobljene elemente - sva je od opeke i bez prozora, osim prozra nih, ali ne i providnih prozorskih traka koje obavijaju kulu - prirodna svjetlost se u dugim povr inama dobija kroz tavani ne prozore i cjevaste staklene otvore - unutra njost je uma vitkih stupova koji se pri dnu su avaju, a na vrhu se ire u iroke, plitke kapitele u kojima se ponavlja motiv kruga - on je projektirao sve ostale detalje pa i kancelarijske stolove i stolice - W. nije napustio pravokutnik i trokut - tako se ku a TALIESIN WEST u osnovi i elevaciji svodi na niz me usobno povezanih trokuta - to je ku a koju je on najdramati nije stopio s prirodnom okolinom - unitaristi ka CRKVA UF MADISONU i SINAGOGA U ELVIS PARKU zgrade su gdje je tako er primijenio trokut ili piramidu - dovr io je nekoliko kru no koncipiranih zgrada - KU A JACOBSOVIH U MADISONU, KU A DAVIDA WRIGHTA u PHEONIXU i TRGOVINA MORRISA u SAN FRANCISCU - vrhunac tih eksperimenata bio je MUZEJ SOLOMONA R. GUGGENHEIMA u NEW YORKU (dovr en 1959.) - jedina zgrada koja je od vode eg amer. arhit. naru ena u New Yorku i trebao mu je niz godina da dobije gra evinske dozvole (zami ljen 1943.) - sastoji se od 2 dijela - glavne izlo bene dvorane i male administrativne zgrade, obje kru nog oblika - sama galerija je neprekidna spiralna rampa oko otvorenog centralnog hodnika - zgrada se prema vrhu zrakasto iri i svaka rampa postaje dublja od prethodne - rampe su obje ene na ogromnim stupovima - svjetlosna kupola sa svodnim rebrima daje prirodnu zajedni ku svjetlost, dok neprekidne rasvjetne trake oko rampe daju dodatnu svjetlost - kao muzej on omogu ava laku i spretnu cirkulaciju za razliku od tradicionalnog muzeja s galerijama - tako er je uveo 2 nova vida promatranja - podjele rampe na pregrade u kojima ne visi vi e od 3 do 4 slike dozvoljava promatra u da u jednoj intimnoj atmosferi usredoto i svoju pa nju na svako pojedino djelo - zatim, kad se okrene i pogleda preko otvorene centralne povr ine pred njih se pru a panorama koja navodi na zanimljive usporedbe - posljednjih godina ivota izveo je niz kru no koncipiranih projekata, a nakon njegove smrti neke od njih izvela je njegova arhit. firma

108

WALTER GROPUIS - u SADu ubrzo je primijenio svoje principe o suradnji i ideje o dru tvenoj odgovornosti arhitekta - 1945. s nekoliko svojih studenata osnovao je ARHITEKTONSKU ZADRUGU - TAC za projektiranje zgrada u SADu i drugdje - na Harvardu je nastavio s projektiranjem kolskih zgrada - tu se suo io s problemom postavljanja moderne zgrade u tradicionalni ambijent koji je obuhvatio vrijeme od 17. do 20. st. - nije radio kompromise s tradicijom nego je koristio kamen i druge materijale da bi obogatio i dao toplinu i raznovrsnost svom modernom zdanju - od Miroa, Arpa i Albersa naru io je murale uvode i tako u Harvard ideju o integraciji svih umjetnosti karakteristi no za Bauhaus - me u kasnijim projektima mo da je najambicioznijih bio BOSTONSKI CENTAR BACK BAY 1953. koji nije sagra en - to je ogroman projekt - kancelarijske zgrade, kongresna dvorana, trgova ki centar, podzemno parkirali te i motel - cijeli je kompleks superioran primjer najnovijih amer. eksperimenata u stvaranju potpunih industrijskih, trgovinskih ili kulturnih centara MIES VAN DER ROHE - dovr io relativno malo zgrada prije napu tanja Njem. - 1937. svoje je ideje sproveo u djelo u SADu - u neboderima, kao i u novom kompleksu zgrada za TEHNOLO KI INSTITUT dr ave ILLINOIS - silno je utjecao na mla e amer. arhitekte * TEHNOLO KI INSTITUT U CHICAGU model je uspje ne organizacije i urbanog planiranja - zgrade eli ne konstrukcije organizirane su na modularnom principu * zgrada SEAGRAM u NEW YORKU i * FEDERALNI CENTAR u CHICAGU predstavljaju vrhunac onog razvojnog puta u SADu koji je zapo et sa Sullivanom i ika kom kolom LE CORBUSIER - 1936. brazilska ga je vlada pozvala za savjetnika na ZGRADI MINISTARSTVA OBRAZOVANJA u RIO DE JAINEIRU - projekt zgrade bio je njegov - plo asto zdanje sa stupovima - karakteristike njegovog KASNIJEG STILA bile su kori tenje slobodnih, organskih formi i isticanje materijala, osobito njemu omiljenog armiranog betona u grubom neobra enom stanju kakav je iza ao iz kalupa - stambena zgrada u Marseillesu poznata kao * UNITE D'HABITATION s jedne strane sprovodi u ivot njegove ideje o planiranju gradova, a s druge strane ispoljava betonske detalje grubo obra ene povr ine kao masama skulpture - zgrada se sastoji od malih dupleks stanova s dnevnom sobom na 2. katu, a tu su i du ani, restoran i rekreacione povr ine to je ini samodovoljnom cjelinom - tu je on iznevjerio prvobitni koncepciju betona kao precizno obra enog strojnog materijala i prezentirao ga u njegovom grubom primitivnom stanju - time je inaugurirao novi stil u modernoj arhit. kojem je kasnije dano ime NOVI BRUTALIZAM - u osnovi tom pojavom obuhva a ideju vjernosti materijalima i neposredno izra avanje njihove biti

109

- Wright je propovjedao tu doktrinu od po etka karijere, Rohe je na svoj na in bio nemilosrdno predan govoru stakla i elika kao Le C. govoru betona - novi brutalizam najkarakteristi nije se ispoljava u betonu ne samo zbog njegove fakture nego jo vi e zbog njegovih prirodnih i skulpturalnih svojstava - 30ih i 40ih Le C. nastavio svoje urbanisti ke projekte * HODO ASNI KA KAPELA NOTRE DAME DU HAUT U RONCHAMPU - sagra ena visoko na brijegu, prvi je vrhunac C. novog skulpturalnog stila izlivena je od bijelog betona s tamnom lebde om masom krova akcentuiranog tornjevima (inspiriran Hadrijanovom vilom) koji slu e kao geometrijski kontrapunkt glavnoj masi - unutra njost je osvijetljena prozorima raznih dimenzija i oblika smje tenim u malim pukotinama da bi stvorili tunele svjetlosti usmjerene u jednu to ku - ovo je jedno od onih velikih religioznih zdanja 20. st. ije vanjske forme i tajanstvenost unutra njosti nadilazi kr anstvo i pribli ava se pretpovijesnim oblicima grobnica iz megalitskih vremena - suprotan Ronchampu je * SAMOSTAN LA TOURETTE u EVREVU blizu LYONSA - masivni kvadrat neoblo enog betona sa strogim redovni kim elijama raspore enim u obliku slova U oko centralnog dvori ta - La Tourette izra ava snagu neobra enog materijala kao i njegovi kruti masivni pravokutni oblici - 50ih mu se kona no ukazala prilika da svoj ivotni san provede - ideja o cjelokupnom planiranju grada - GRAD CHANDIGARH, nova prijestolnica dr ave PEND AB U INDIJI - grad smje ten u ravnici, u podno ju bregova - sa ekipom svojih suradnika izradio je plan grada, realizirao dr avni centar, glavne dr avne zgrade, tipove stambenih zgrada, daju i arhitekturi zgrada originalni izraz s karakteristikama visoke plasti nosti i formalne skulpturalne kvalitete FINSKA ALVAR AALTO - vode i arhitekt sjev. Evrope - poznat po va nosti svog doprinosa modernoj tradiciji - sovj dar pokazao u finskom paviljonu na Svjetskoj izlo bi u New Yorku 1939. - njegov projekt je karakterizirao unutra valoviti zid koji je bio i doslovni primjer dinami ne arhit. i izvanredno funkcionalan izlo beni prostor - ono to karakterizira njegovu arhitekturu je osje anje RITMA i SENZIBILNOST ZA RAZLI ITE MATERIJALE - DINAMIZAM je o igledan u kontinuiranom unutra njem prostoru njegovih ku a, a osobito je upe atljiv u projektu velikog STUDENTSKOG DOMA u okviru TEHNOLO KOG INSTITUTA DR AVE MASSACHUSETTS - studentske sobe su raspore ene du krivulje u obliku slova S i zahvaljuju i tome pogled se neprestano mijenja i omogu eno je stvaranje velikog broja identi nih jedinica - postavlja krivulje nasuprot pravokutnih i trokutastih formi - njegovu arhit. karakterizira TOPLINA i HUMANOST u kori tenju materijala to individualizira pojedine zgrade i uskla uje ih s ljudskim dimenzijama

110

- on je tako er jedan od vode ih dizajnera namje taja, a osobito su impresivne njegove stolice i stolovi od savijenog drveta * MAISON CARRE blizu PARIZA - jedna od njegovih najuspjelijih ku a - smje tena na kosini - dijagonala krova je nagnuta pod istim kutem kao i krajolika, a vani se izmjenjuju dijagonale i ravne povr ine - u unutra njosti je na stropu i zidovima upotrebljeno lako drvo da bi stvorio dojam pokrenutog i integriranog prostora - ku a je u potpunosti opremljena njegovim namje tajem - kao vode i finski i skandinavski arhitekt imao je mnogo mogu nosti da eksperimentira javnim zgradama, crkvama i planiranjem gradova * DOM KULTURE u HELSINKU - svojim eksterijerom predstavlja Aaltovu najuzbudljiviju primjenu opeke dramati no obavijene oko strukture - njegov najosobniji izraz vidi se u * GRADSKOJ VIJE NICI u - ona je centar malog grada sa vije nicom, bibliotekom, kancelarijama, trgovinama i stanovima - od opeke s neravnim, zakrivljenim linijama krova - ovaj centar ilustrira kombinaciju funkcionalnog projektiranja i po tovanja za prirodni ambijent - osim Altoa u Finskoj je malo eksperimentalnih arhitekata i malo gra evina od me unarodne vrijednosti - Aaltova arhitektura je zna ajna po udaljavanju od strogog isticanja isto e forme koju je razvila me unarodna kola i po oboga ivanju formi i materijala - glavni doprinos finskih i ve ine skandinavskih arhitekata le i na podru ju stambene izgradnje i planiranja gradova za ime je postojala velika potreba uslijed poslijeratne obnove - pored niza lo ih stamb. naselja, nikao je ili je planiran izvjestan broj odli no projektiranih gradova-vrtova ARNE ERVI - novi grad TAPIOLA blizu Helsinkija - odra ava ideje mla ih arhitekata - lociran na po umljenom terenu, a projektiran je za 12-18 000 stanovnika - u gradskom centru su kazali te, crkva, visoka kancelarijska zgrada i centri za trgovinu i rekreaciju smje teni oko umjetnog jezera - ku e i stanb. zgrade razbacane su po umi i na taj na in omogu uju intimnost i ivotni prostor VEDSKA - vode i rani moderni arhitekt bio ERIK GUNNAR ASPLUND - njegov projekt za Stokholmsku izlo bu 1930. predstavljao je prvi zna ajni prekid s neoklasi nom tradicijom koja je u to vrijeme prevladavala u vedskoj - zdanje od elika i stakla iako je projektirano kap privremena izlo bena arhitektura imala je utjecaj irom Skancinavije - njegov gl. spomenik je * UMSKI KREMATORIJ u Stokholmu - smje ten na brijegu izvanredan je primjer moderne religiozna arhitekture

111

- u vedskoj kao i u Finskoj najzna ajniji poslijeratni doprinos arhit. su razli iti stambeni projekti i planirane zajednice - VALLINGBY, FARSTA, OREBRO, GRONDAZ - drve e i zelene povr ine su sa uvane i pro irene, promet se odvija veoma brzo, postoje sve poslovne, kulturne i rekreacione pogodnosti DANSKA - tradicionalni materijal je opeka koja je lako dostupna i otporna na vla nu klimu - novija arhit. i dalje se slu i opekom unutra i vani i tako er pokazuje naklonost prema tradicionalnom planu zgrada oko dvori ta ARNE JACOBSEN - na njega utjecali Le Corbusier i Mies van der Rohe - stambeni projekt * BELLAVISTA blizu Kopenhagena - po tivao je op e formule me unarodnog stila s bijelim zidovima, trakama prozora i cik-cak raspore enim terasama VELIKA BRITANIJA - prvih desetlje a 20. st. bilo je malo eksperimentalne arhitekture, no 30ih u Britaniju dolaze njem. arhitekti Gropuis, Brener, Erich Mendelsohn i rus Sergej ermajev to donosi novi podstrek - no to je prekinuo rat, a nakon njega ekonomska ograni enja spre avaju ire arhit. zahtjeve - podignuto je malo zna ajnih individualnih zgrada, no ipak napredovalo se na 2 podru ja: 1. planiranje gradova i seoskih naselja 2. projektiranje kola i kole a - W. Gropuis s Engl. arhitektom Maxwellom Fryem - projekt KOLED A IMPINGTON - velika razaranja II. svj rata izazvala su intenzivno istra ivanje problema planiranja gradova, iako je i VB imala niz na brzinu izgra enih naselja - no u planiranim zajednicama kao to su HARLOW NEW TOWN i ALTON ESTATE - Rochampton, stvoreni su prototipovi - u prvoj ku e sa zasebnim vrtovima u drugoj spoj me usobno razmaknutih solitera i jednokatnih i dvokatnih ku a raspore enih u terasastom predjelu - Rochampton je izvanredan primjer jeftinog stambenog naselja - stambene zgrade, pravokutnih, plo astih blokova i ku e u nizu smje tene u prostranom i ozelenjenom predjelu - 2 najutjecajnija mla a britanska arhitekta su ALISON I PETER SMITHSON - njihova * GIMNAZIJA U HUNSTANU, NORFOLK, ima porijeklo u van der Roheu po svom jasnom izlaganju strukturalne geometrije, ali joj je plan originalan - administrativne slu be su u prizemlju, u ionice na katu - vjerovatno su Smithtonovi odgovorni za izraz BRUTALIZAM koji je nastao 1954. - izraz koji se istovremeno odnosi na brutalno ispoljavanje materijala kao kod Le Corbusiera i na odlu no, iako minuciozno isticanje strukture kod Miesa van der Rohea - to je vra anje osnovnim na elima moderne arhit. koja se esto gubila iz vida

112

FRANCUSKA - osim Le Corbusiera i ranijih djela Augusta Perreta, franc. arhit. 20. st. nije se istakla - to je djelomi no posljedica neprestanog akademskog sustava kolovanja arhitekata - najambicioznije posljeratno zdanje podignuto je u Parizu - ZGRADA UNESCO-a na Place de Fontenay - arhitekti Marcel BRENER, Bernard ZEHRFUSS a konstruktor Pier Luigi NERVI - osmerokutna zgrada Sekretarijata ima oblik slova Y i spojena je s dvoranom za sjednice - kompleks prilago en te kom terenu i ukra en velikim brojem skulptura, slika i murala vode ih umjetnika - Brener je ideje i osnovu zgrade UNESCO-a razvio rade i Istra iva ki centar kompanije IBM-Francuska u gradu La Gande Var NJEMA KA - do 1930. vjerovatno prva zemlja u razvoju nove arhitekture, no za vrijeme nacisti kog re ima od 1933.-45. njem. arhit. je pala na nivo akademske osrednjosti - ratna razaranja su ostavila otvoren put za veliki program obnove - na alost nacisti su tako er uni tili i tradiciju eksperimenata i progresivne nastave - Njem. je izgubila cijelu generaciju naprednih arhitekata i patrona - me u najboljim zgradama u poslijeratnoj Njem. su nove crkve, kazali ta i koncertne dvorane - iako je izgradnja visokih nebodera u Njem. jo relativno ograni ena jedan od najimpresivnijih je zgrada PHOENIX RTTEIWROHR u Dusseldorfu, djelo arhitekta HELMUTA HEINDRICHA i HURBERTA PETSCHNIGGA - uvodi novo osje anje monumentalnosti HANS SCHAROUN - me u koncertnim dvoranama najambicioznija je njegova * DVORANA BERLINSKE FILHARMONIJE - jedan od prvih njem. modernih arhitekata koji je tokom 20ih i 30ih izradio izvjestan broj eksperimentalnih ku a i stambenih naselja i aktivno sudjelovao u urbanisti kim projektima - za vrijeme nacizma ostao u Njem, ali mu je malo projekata odobreno, dok u poslijeratnom razdoblju predstavlja va nu vezu izme u pro losti i sada njosti - dvorana Filharnonije izvedena je iz Gropuisovog koncepta totalnog kazali ta u kojem publika okru uje pozornicu - ideal za kojim se ovdje i lo u ogromnoj mjeri je stvaranje prisnog odnosa izme u publike i izvo a a ITALIJA - moderna arhit. stigla s izvjesnim zaka njenjem, mo da zbog toga to je osje anje pro losti bilo jako - nije udo to su novi ili strani eksperimenti te ko prodirali - jedini istaknuti arhitekt kojeg je dao futurizam, ANTONIO SANT'ELIA, poginuo je u I. svj. ratu

113

- mo da je on mogao ubrzati razvoj moderne arhit. u Italiji, no njegov se utjecaj putem asopisa irio na pionire izvan Italije - iako progresivna arhit. nije bila formalno sputavana od strane tal. fa izma kao to je bila u Njem., klima za razvoj nije bila povoljna - vladin stil ugledao se na rasko ni monumentalizam - GRUPA SEDMORICA okupila se 1933. oko funkcionalne ili racionalne arhit. sa specifi no mediteranskim akcentom - * CASA DEL POPOLO Giuseppe Teragni, Como, * TVORNICA MATTE-TRUCCA, Torino - zavr etkom II. svj. rata broj eksperimenata u mod. arhit. se pove ao i Italija je postala prva Ev. zemlja u mnogim vidovima industrijskog, proizvodnog i modnog dizajna - jedno od prvih poslijeratnih istaknutih zdanja je * ELJEZNI KA STANICA TERMINI U RIMU, a gl. arhitekti su bili CALINI I MONTUORI - njen neobi no oblikovan konzolasti krov dozvoljava upotrebu neprekidnih staklenih zidova izme u nosivih stupova i kontinuiranog unutra njeg prostora - tal. poslijeratnu arhit. karakteriziraju svojstva drame i uzbu enja, kao i trezvenog planiranja - zna ajno djelo je ostvareno u projektiranju novih umjetni kih muzeja, osobito u Torinu, kao i u modernizaciji instalacija i tehnici prezentiranja u starijim muzejimja PIER LUIGI NERVI - konstruktor-arhitekt - jedan od velikih graditelja svih vremena, sposoban da gra evinsku strukturu prenese u lijepe arhitektonske forme - njegove osnovne teze iznesene su u nekoliko zna ajnih zgrada izvedenih u toku 30ih - omiljeni materijal mu je aarmirani beton i glavni doprinos u tome to je shvatio njegove mogu nosti u stvaranju novih prostornih oblika i dimenzija - jedna od najva nijih narud bi koje je dobio bio je projekt zrakoplovnog hangara 1935., prvi u nizu varijanti koje je izradio za vojsku od 1936.-41. - nau io je kako da materijale u ini lak ima i sna nijima i da projekte estetski i strukturalno varira - iza 1945. ukazale su mu se jedinstvene prilike da svoje teorije provede u djelo * IZLO BENA ZGRADA, TORINO - morala je biti brzo izgra ena te je on prona ao formulu za izradu malih elemenata koji su se lako mogli sastavljati na licu mjesta * ELJEZNI KA STANICA, NAPULJ - dvije dramati ne primjene njegovih ekperimenata armiranog betona su MALA I VELIKA PALA A SPORTOVA gra ene za Olimpijske igre u Rimu 1960. - Mala pla a gra ena u suradnji s arhitektom A. VITELOZZIJEM - u biti je to kru na krovna struktura u kojoj se zatvorena koljka krova oslanja na 36 bet nskih o nosa a u obliku slova V - 50ih i 60ih sura ivao je s arhitektima u Italiji i svijetu * KULA PIRELLI u Milanu - projekt GIA PONTIJA - Ponti se polako, ali dosljedno razvijao od neoklasi nih po etaka ka slo enom modernizmu - Kula Pirelli na kojoj je Nervi sura ivao kao in injer-konstruktor, ostaje Pontijevo remek-djelo i jedna od najindividualnijih interpretacija nebodera

114

- zasebna zgrada okru ena ni im zdanjima projektirana da se vidi sa svih strana - uveo je brodoliku osnovu umjesto uobi ajne pravokutne plo e - zgrada je neobi na i impresivna, udaljava se od tradicije time to cijelu zgradu nose stupovi koji se su avaju pri vrhu to dovodi do pove anja prostora LATINSKA AMERIKA - najspektakularniji primjer irenja me unarodnog stila nakon 1940. - LE CORBUSIEROV rad na projektu MINISTARSTVA OBRAZOVANJA I ZDRAVLJA U RIO DE JAINEIRU 1937.-43. silno je utjecao na mla e latinoamer. arhitekte, osobito OSCARA NIEMEYERA u Brazilu - Le Corbusieov utjecaje je o it i u kasnijem razvoju brazilske arhit. ali su Niemeyer i ostali dodali ekspresionisti ke i barokne elemente sa zaobljenim oblicima u osnovama i fasadama, uz obilato kori tenje boje u kojim se ogledala latinoamer. tradicija - moderna arhit. brzo se iri u Lat. Amer. - niz podignutih zgrada kli eji su me unarodnog stila, sa vanjskim modernisti kim izgledom uklopljenim u tradicionalne strukture - to je tipi no za zemlje u kojima je iza 1945. do lo do gra evinske ekspanzije - ipak u Lat. Amer. pojavili su se pojedini daroviti, ak i genijalni arhitekti koji su doprinijeli idejama i formama moderne arhit. - u CARACASU u Venezueli, jednom od gradova Lat. Amer. koji se najbr e razvija, CARLOS RAUL VILLNUERA podigao je izvjestan broj izvanrednih zgrada - * OLIMPIJSKI STADION, * ZGRADE SVEU ILI NOG GRADA i kasnije * AMFITEATAR SVEU ILI NOG GRADA - AULA MAGNA unutra nji je prostor iju lako u i prozra nost poja ava strop ALEXANDRA CALDERA i ROBERTA NEWMANA - MEXICO CITY je polovicom 20ih prihvatio vidove me unarodnog stila i to je postao zvani ni stil zemlje - on je modificiran meksi kom naklono u za murale OSCAR NIEMEYER * NACRT PARKA BIRAPUERA u SAO PAOLU - primjer skladne organske organizacije krajnje suprotne ranijoj geometriji me unarodnog stila * CRKVA SV. FRANCISCA, POMPLONA - koristi beton u stvaranju modernog baroknog zdanja s paraboli nim krivuljama ukra enog bojenim opekama - Niemeyerovi pronalasci u doma oj i industrijskoj gradnji obuhva aju sve stilove moderne arhit. - njegova najve a narud ba - projekt cijelog grada BRAZILIJE odre enog za novu prijestolnicu Brazila - op i plan grada izradio je LUCIO COSTA, dok su Niemeyeru bile povjerene glavne javne gra evine - zamisao o podizanju cijelog grada usred pusto i predstavlja krajnju fantaziju, no takav projekt je zna ajan ak i sa svojim nedostacima KANADA I AUSTRALIJA

115

- u Kanadi i Australiji, ogromnim, rijetko naseljenim zemljama, moderna arhit. je izrazito napredovala - nove zgrade svih vrsta, neboderi, stambeni projekti, obrazovne institucije, trgova ki centri, kulturni centri stvorili su novo arhit. lice * GRADSKA VIJE NICA U TORONTU - VILJO REWELL - originalan je simbol novog duha Kanade * KOLED SCARBOROUGH, TORONTO, ONTARIO - JOHN ANDERWS - ro en u Le Corbusierovoj tradiciji - masivna zdanja od oblo enog betona, monumentalnih proporcija * SVEU ILI TE SIMON FRASER, SOUTH FRASER, BRIT. KOLUMBIJA - projekt ERICKSONA I MASSEYA - kompleks koji kombinira modernu i klasi nu prostornu organizaciju s najrazvijenijim konstruktivnim koncepcijama - u Australiji je najspektakularnije moderno zdanje zgrada * OPERA U SYDNAYU, arhitekti HELL, TODD i LITTLETON - nasljedili su danca JOEMA UTZONA koji je izradio prvobitni projekt - sadr ava dvoranu opere, kazali te, izlo beni prostor, kino dvoranu i dvoranu za komornu glazbu JAPAN - nezavisan stil u modernoj jap. arhit. o igledan je tek iza 1960. - ranije je to ugl. komercijalna moderna arhit., osobito u Tokiju, ali malo toga izuzetnog ili originalnog - vo a nove jap. arhit. je KENZO TANGEN, ina e Le Corbusierov u enik koji je osobito bio pod utjecajem brutalisti kog stila * PREFEKTURA OKRUGA KAGAWA, TAKAMATSO - kombinira masivni, direktno obra eni beton s horizontalno akcentuiranim oblicima koji podsje aju na tradicionalnu jap. arhit. * GRADSKA VIJE NICA u KURASHIKIJU - u svom op em dojmu jo bliska Le Corbusierovom samostanu La Tourette, s reminiscencijama na jap. arhit. * 2 sportska dvorane za olimp. igre u Japanu 1964. - oba krova vise na ogromnim kablovima - donekle sli no koljkama - ve i krov je obje en na 2 betonska jarbola dok je manji ingeniozno postavljen na kablu koji se u obliku spirale spu ta od jednog jarbola - brutalizam tih zgrada s grubo obra enom povr inom, smjelim, izvijenim krivuljama i jasnom strukturom daje tom kompleksu karakter neprestane drame - drugi jap. arhitekti koji sljede kasnu Le Corbusierovu liniju su * TAKEO SATO - * GRADSKA VIJE NICA U IWAKUNIJU * KURIO MAYEKAWA - * BIBLIOTEKA SVEU ILI TA GAKUSHIN U TOKIJU * FESTIVALSKA DVORANA METROPOLITEN U TOKIJU SAD - po etkom 20. st. moderna arhit. u SADu izgubila je svoju prvotnu ivost

116

- gotovo sve zna ajnije to se gradilo - industrijska, komercijalna, upravna ili ku na arhit. izme u 1900. i 1940. bila je eklekti na - Sullivan i Wright su imali tada ve i utjecaj na Evropu - 30ih je nekoliko doga aja i pojedinaca ukazalo na put ka novoj eri - Muzej moderne umj. u New Yorku zapo eo je seriju zna ajnih izlo bi, a prva od njih iz 1932. koju su organizirali Henry Russell Hitchcock i Philip Johnson dala je me unarodnom stilu ime - slijedile su izlo be ika ke kole, Le Corbusiera, Aaltoa i Bauhausa - u tom desetlje u izgra eno je i nekoliko novih nebodera koji su prekinuli s eklekticizmom neboderske forme i unijeli aspekte ika ke kole ili na ela Bauhausa i me unarodnog stila NEBODERI - najobuhvatniji kompleks nebodera je ROCKERELLEROV CENTAR u NEW YORKU zapo et 1931. - iako prve zgrade imaju elemente goti kog detalja, oni su pojednostavljni do relativne nenametljivosti - zna ajan ne samo to obilje ava korak ka racionalnom projektiranju nebodera nego jo vi e po konceptu prema kojem je sam planiran - sadr i prostrane otvorene povr ine za pje ake, niz pogodnosti za rekreaciju, izvanredno kino, radio i televizijske studije, kazali te i restorane - malo je poslovnih kompleksa u amer. arhit. koji su tako potpuno iskori teni - ovaj projekt je zna ajan kao jedan od prvih primjera tendencije okupljanja velikih ekipa i konstruktora kao suradnika na ogromnom i slo enom poslu REINGARD i HOFMEISTER uz suradnju MORRISA, CORBETTA, HARRISONA, MACMURRAYA, HOODA i TOUILHOUXA - RAYMOND HOOD -gotovo sam obilje ava evoluciju nebodera izme u 20ih i 30ih god. - dobio 1. nagradu na natje aju za CHICAGO TRIBUNE - ekstreman, ali funkcionalno uspje an primjer neogoti ke koncepcije - GEORGE HOWEL i WILLIAM LESCAZO - ZGRADA FILADELFIJSKE TEDIONICE - prva je potpuno ostvarena primjena me unarodnog stila na projekt nebodera - koriste i staklo povezuje okomite i horizontalne akcente s lakim, ali sna nim isticanjem eli nog kostura - osnova pojedinih katova je u obliku slova T, a kancelarijske prostorije uspje no su odvojene - u usporedbi s prethodnim ZGRADA CHRYSLER (1929.) i ZGRADA EMPIRE STATE BUILDING (1930.-32.) predstavljaju korak natrag i svojim oblicima i funkcionalno u projekta, to ve i za ve im nebodera podignutih izme u 30ih i 60ih - u drugoj polovini 20. st. do lo je do procvata u projektiranju nebodera - 1. amer. spomenik te renesanse je ZGRADA UJEDINJENIH NARODA, 1947.-50. koju je projektirala me unarodna ekipa arhitekata na elu sa WALLACE K.

117

HARRISONOM - ova zgrada unijela je u SAD koncept nebodera kao visoke, pravokutne plo e, ovdje s fasadama oblo enim staklom a s bo ne strane mramorom - jo zna ajniji bili su DVOJNI NEBODERI U CHICAGU koje je MIES VAN DER FOHE projektirao 1951. - ova dvojna stambena zgrada sastoji se od 2 me usobno povezana okomita bloka eli ne strukture koja nagla ava okomice - utjecaj M. van der Rohea i zgrade UNa doveo je do izgradnje prve velike poslovne zgrade iz 50ih - KU E LEVER, NEW YORK koju su projektirali SKIDMORE, OWINGS I MERRIL - zami ljena kao monumentalni simbol jedne svjetske korporacije, visoka je pravokutna plo a koja zauzima mali dio jednog njujor kog bloka - podignuta je na stupove koji su zatvoreni nivo zgrade - glavne javne povr ine pokrivaju veliki dio zemlji ta, pa tako cijelo zdanje dobiva okomiti L-oblik - jedan od prvih primjera strukture cijele oblo ene staklom s horizontalnim trakama svjetlo-zeleno obojenih prozora (da bi se ubla io bljesak) koje se smjenjuju s neprozirnim, tamno-zelenim prugama - preko puta ku e Lever nalazi se jedno od remek djela nepoderske arhit. - ZGRADA SEAGRAM, 1958. - tu se Miesu van der ROHEU i PHILIPU JOHNSONU ukazala jedinstvena prilika da stvore spomenik modernoj industriji - i ova zgrada je koncipirana na principu plo a - ona je apsolutnom simetrijom izolirana na irokom trgu kojeg o ivljavaju uravnote eni detalji fontana - masivnija skeletna struktura je jasno vidljiva na nje no oblikovanim elementima prozora kojima je zgrada oblo ena - ova zgrada je mo da savr en izraz Miesovog isticanja ORGANSKOG PRINCIPA REDA kao sredstva postizanja uspjelog odnosa djelova jednih prema drugima i prema cjelini - Miesov credo je svoj najmonumentalniji izraz dobio u nacrtu za projektirani SVJETSKI TRGOVINSKI CENTAR - 2 nebodera od 110 katova - projekt MINORE YAMASAKIJA i EMERY ROTHA KU E - tokom prve pol. 20. st. ve ina eksperimenata u moder. arhit. odvijala se u individualnoj stambenoj izgradnji - prvi evropski arhitekti koji su 20ih do li u SAD - VILLIAM LESACZE, RICHARD NEUTRA i RUDOLPH SCHINDLER posvetili su velik dio svoje karijere ku noj arhit. - kombinirali su vidove Wrightove arhit. s konceptima me unarodnog stila - velik dio GROPUISOVE I BRENEROVE rane amer. arhit. sastojao se od ku a u kojima su primjenivani principi Bauhausa - PHILIP JOHNSON - njegova vlastita staklena ku a u Coneticutu klasi no je produ ivanje Miesovskih na ela - gl. zgrada je staklena kutija koja pru a za titu, ali poni tava granice izme u prirode i zatvorenog prostora - gostinjska soba predstavlja drugu krajnost - potpuno zatvorenu strukturu - od velikog potencijalnog zna aja su vizionarski projekti ku a koji pripadaju novoj fazi imaginarne arhitekture

118

- zna ajan primjer je BESKRAJNA KU A projekt FREDERICKA KIESLERA napustio pravokutnik i vratio se jajolikim formama slobodno modeliranim od plasti nog materijala s kontinuiranim unutra njim prostorom - njegove ideje su utjecale na mla e ekspres. arhitekte kao to je JOHN M. JOHANSEN koji je projektirao ku u od prskanog betona u kojoj krivulje unutra njosti eliminiraju kuteve i ispup enja - ovi eksperimenti ne samo da predstavljaju poku aj pronala enja novih formi zasnovanih na prirodnim organskim principima, nego isto tako koriste nove tehni ke i industrijske pronalaske koji mogu smanjiti tro kove gradnje INDUSTRIJSKI KOMPLEKSI - jedna od gl. poslijeratnih tendencija bila je uklanjanje industrije iz prenaseljenih velikih gradova u otvorena prostranstva predgra a ili u manja naselja - tako er se ve a pa nja poklanja radnicima - spoznalo se da je va na atraktivna prirodna okolina i da se radnici mogu smjestiti lak e, jeftino i udobno u manjim zajednicama - jedan od prvih velikih ind. kompleksa sagra en iza rata je TEHNI KI CENTAR kompanije GENERAL MOTORS u WARRENU (Michigan) - gl. arhitekt EERO SAARINEN - centar predstavlja ogroman kompleks zgrada raspore enih u atraktivnom predjelu oko umjetnog jezera KOLED I i SVEU ILI TA; RELIGIOZNA ARHITEKTURA - nakon 1945. svuda se pove ao broj studenata i zbog toga su stvoreni gra evinski programi koji su se kretali od izgradnje novih u ionica ili stud. domova do stvaranja novih sveu ili ta - ta ekspanzija esto se dr ala tradicionalne arhitekture koled a, - HARVARD - GROPUIS, izgradnja novog Postdiplomskog centra - JOSE LOUIS SERT, Stambeza etvrt za postdiplomce - LE CORBUSIER, Centar za vizualne umjetnosti Carpenter - ekspanzija obrazovanja omogu ila je da se itavi sveu ili ni kompleksi grade kao jedna jedinica - jedan od najspektakularnijih je Zrakoplovna akademija - SKIDMORE, OWINGS i MERRILL - niz me usobno povezanih pravokutnih zgrada s dvori tima na koje je vje to uklopljen ogroman stadion - jedna od osnovnih tendencija prve pol. 20. st. bila je novi akademizam zasnovan na me unarodnom stilu - to je vidljivo u djelu EDWARDA D. STONEA - kompleks zgrada njujor kog dr avnog sveu ili ta - simetri na kompozicija od kvadrata i pravokutnika - MARCEL PRENER, Opatijska crkva u Collegavilleu rje ena je odvojenim zvonikom, velikom betonskom plo om postavljenom na stupovima - taj monumentalni ulaz u crkvu je sam po sebi izvanredan primjer apstraktne skulpture - unutra njost crkve jedna je od najzanosnijih religioznih zdanja u SADu

119

- iako je sagradio relativno malo zgrada LOUIS I. KAHN spada mo da me u najutjecajnije amer. arhitekte polovice stolje a - za sveu ili te dr ave Pensilvanija projektirao RICHARDSON zgradu za medicinska istra ivanja - struktura koja se sastoji od niza me usobno povezanih zatvorenih kvadrata laboratorija - nagla enih grupama stupova od opeke - im je sagra ena po ela je vr iti utjecaj - ona sjedinjuje jednostavnost i jasnost forme koja izbjegava sve suvremene kli eje - od sveu ili nih kompleksa me u najpoznatije spadaju AALTOV u Tehnolo kom institutu dr ave MASSACHUSSETS i RUDOLPHOV na JELSKOM SVEU . KULTURNI CENTRI, KAZALI TA I MUZEJI - nakon 1950. u Amer. narastao broj kulturnih centara - ideja o kulturnom centru, obi no kompleksu zgrada s jednim ili dva kazali ta ili koncertnom dvoranom, esto kombinirani s muzejem ili izlo benom dvoranom za slik. i skulpt. predstavlja izdanakjavnih umj. centara koji su nikli tokom 30ih u okviru Saveznog umj. projekta - RALPH RAPSON, KAZALI TE TYRONE GUTHRIE, Minneapolis - povezano sa Umj. centrom WALKER tako da se muzej sa izlo bama koje se u njemu smjenjuju mo e uklopiti u program kazali ta - samo kazali te ima pozornicu uklopljenu u gledali te - najslo eniji kulturni centar u SAD-u je LINCOLNOV CENTAR u NEW YORKU otvoren 1962. - glavne zgrade okru uju monumentalni trg u ijem je sredi tu visoka fontana - tu su - Dvorana filharmonije, Dr avno kazali te NY, Kazali te Vivian Beaumont, Biblioteka-muzej i zgrada Metropoliten opere - pod svim tim zgradama nalazi se velika podzemna gara a - ove zgrade, osim Saarineovog kazalipta V. Beaumont, primjer su novog monumentalnog klasicizma karakteristi nog za javnu arhit. 60ih - no, ogromnim razmjerima LC nedostaje ornamentalni detalj kojim bi se uspostavio odnos prema ovjeku - KEVIN ROCHE, ZGRADA FORDOVE FONDACIJE, NY, 1967. - visoka zgrada projektirana u vidu balkona oko otvorenog centralnog prostora - osnovni L plan pretvara u kvadrat ozelenjeno dvori te koje Manhattanu daje potrebnu vegetaciju - Roche koji uveliko nastavlja Saarinenovu tradiciju anga iran je da projektira Aucklandski muzej u Kaliforniji - jedan od najobuhvatnijih muzejskih projekata 20. st. - bit plana je kombinacija funkcionalnog unutra njeg prostora k koji se otvara na terase i travnjaka - KC i dalje se otvaraju po Americi - umjetni ki muzej je slo en projektantski problem ija se bitna pitanja i uspje na cirkulacija, odgovaraju e osvjetljenje - prirodno, umjetno ili oba, dovoljno radnog i

120

spremi nog prostora i u ve ini slu ajeva prostorije za neke druge aktivnosti - koncerte, kazal. predstave, prijeme - jedno od najambicioznijih muzejskih zdanja - MUZEJ MODERNE UMJ. U NEW YORKU - svojom gradnjom i pregradnjom predstavlja gotovo povijest me unarodnog stila u SAD-u - prvobitnu zgradu projektirali su 1937. STONE i PHIIP GOLDWIN i to je bila 1. amer. javna zgrada u me unarodnom stilu - dvori te je bilo rad PHILIPA JOHNSONA, a njegovi novi dodaci su vi e nego utrostru ili obim muzeja i unijeli niz novih eksperimenata u prilagodljivosti izlo benog prostora i u osvjetljenju muzeja - 2 najimpresivnij NY umj. muzeja projektirala su dvojica starih majstora GUGGENHEIMOV MUZEJ by FRANK LLOYD WRIGHT, a noviji MUZEJ AMER. UMJ. WHITNEY by MARCEL BRENER - Brenerov muzej je ista i impresivna gra evina na kojoj su te ki tamni granit i beton upotrebljeni i vani i unutra - glavne galerije su ogromne dvorane koje se mogu svakako pregraditi pokretnim pregradama - prirodna svjetlost je rtvovana URBANIZAM I REKONSTRUKCIJA, AERODROMI - jedan od neostvarenih snova moder. arhit. je PLANIRANJE GRADOVA - LE CORBUSIER je bio jedan od vizionara evrop. urbanizma u svojim projektima za Pariz, a tek je u Chandigarhu u Indiji uspio ostvariti neke svoje ideje - Brasilija je mo da najpotpunija realizacija novog urbanisti kog plana u 20. st. - jedan od najuspjelijih poku aja obnove centra jednog amer. grada zapo et je u Philadelphiji 40ih - otvorene su nove prometnice, koordinirano su projektirane javne i poslovne zgrade, raskr avane su sirotinjske gradske etvrti i vodilo se ra una o o uvanju pov. spomenika - mnoge od najboljih prilika za jednu vrstu urbanog planiranju nude AERODROMI, no vrlo malo tih prilika je realizirano na odgovaraju i na in - arhitektura je rutinska, a rje enja problema kao to je cirkulacija su neadekvatna - E. SAARINEN - AERODROM U VIRGINIJI ARHITEKTURA I KONSTRUKCIJA - za niz onih koji prou avaju moder. arhit., a osobito urbanisti ko projektiranje budu a rje enja le e manje u rukama arhitekta nego konstruktora - pionir industrijskih, masovno prefabriciranih zgrada je CONARD WACHSMAN njegova gl. preokupacija je razvoj univerzalnih modula iz kojih se mogu graditi strukture i neograni eno ih pove avati - UCKMINSTER FULLER je univerzalni predstavnik modernog konstruktorstva a jo 1929. je projektirao ku u DYMAXION - pravi stroj za stanovanje - po . 30ih sagradio je automobil na 3 kota a - proizvodnji se nikad nije pristupilo

121

- ti i niz drugih pronalazaka doveli su do njegovih geodezijskih kupolastih struktura koje predstavljaju uravnote ene figure bazirane na tetraedrima, oktoedrima i kosaedrima - te kupole koje se mogu raditi od gotovo svakog materijala i graditi do neograni enih dimenzija kori tene su za staklenike, prekriva e za industrijska gradili ta i pokretne, lako sklopive stamb. jedinice amer. vojske KULTURNI CENTRI, KAZALI TA I MUZEJI KULTURNI CENTRI, KAZALI TA I MUZEJI - nakon 1950. u Amer. narastao broj kulturnih centara - ideja o kulturnom centru, obi no kompleksu zgrada s jednim ili dva kazali ta ili koncertnom dvoranom, esto kombinirani s muzejem ili izlo benom dvoranom za slik. i skulpt. predstavlja izdanakjavnih umj. centara koji su nikli tokom 30ih u okviru Saveznog umj. projekta - RALPH RAPSON, KAZALI TE TYRONE GUTHRIE, Minneapolis - povezano sa Umj. centrom WALKER tako da se muzej sa izlo bama koje se u njemu smjenjuju mo e uklopiti u program kazali ta - samo kazali te ima pozornicu uklopljenu u gledali te - najslo eniji kulturni centar u SAD-u je LINCOLNOV CENTAR u NEW YORKU otvoren 1962. - glavne zgrade okru uju monumentalni trg u ijem je sredi tu visoka fontana - tu su - Dvorana filharmonije, Dr avno kazali te NY, Kazali te Vivian Beaumont, Biblioteka-muzej i zgrada Metropoliten opere - pod svim tim zgradama nalazi se velika podzemna gara a - ove zgrade, osim Saarineovog kazalipta V. Beaumont, primjer su novog monumentalnog klasicizma karakteristi nog za javnu arhit. 60ih - no, ogromnim razmjerima LC nedostaje ornamentalni detalj kojim bi se uspostavio odnos prema ovjeku - KEVIN ROCHE, ZGRADA FORDOVE FONCACIJE, NY, 1967. - visoka zgrada projektirana u vidu balkona oko otvorenog centralnog prostora - osnovni L plan pretvara u kvadrat ozelenjeno dvori te koje Manhattanu daje potrebnu vegetaciju - Roche koji uveliko nastavlja Saarinenovu tradiciju anga iran je da projektira Aucklandski muzej u Kaliforniji - jedan od najobuhvatnijih muzejskih projekata 20. st. - bit plana je kombinacija funkcionalnog unutra njeg prostora k koji se otvara na terase i travnjaka - KC i dalje se otvaraju po Americi - umjetni ki muzej je slo en projektantski problem ija se bitna pitanja i uspje na cirkulacija, odgovaraju e osvjetljenje - prirodno, umjetno ili oba, dovoljno radnog i spremi nog prostora i u ve ini slu ajeva prostorije za neke druge aktivnosti - koncerte, kazal. predstave, prijeme - jedno od najambicioznijih muzejskih zdanja - MUZEJ MODERNE UMJ. U NEW YORKU - svojom gradnjom i pregradnjom predstavlja gotovo povijest me unarodnog stila u SAD-u

122

- prvobitnu zgradu projektirali su 1937. STONE i PHIIP GOLDWIN i to je bila 1. amer. javna zgrada u me unarodnom stilu - dvori te je bilo rad PHILIPA JOHNSONA, a njegovi novi dodaci su vi e nego utrostru ili obim muzeja i unijeli niz novih eksperimenata u prilagodljivosti izlo benog prostora i u osvjetljenju muzeja - 2 najimpresivnij NY umj. muzeja projektirala su dvojica starih majstora GUGGENHEIMOV MUZEJ by FRANK LLOYD WRIGHT, a noviji MUZEJ AMER. UMJ. WHITNEY by MARCEL BRENER - Brenerov muzej je ista i impresivna gra evina na kojoj su te ki tamni granit i beton upotrebljeni i vani i unutra - glavne galerije su ogromne dvorane koje se mogu svakako pregraditi pokretnim pregradama - prirodna svjetlost je rtvovana ARHITEKTURA I KONSTRUKCIJA - za niz onih koji prou avaju moder. arhit., a osobito urbanisti ko projektiranje budu a rje enja le e manje u rukama arhitekta nego konstruktora - pionir industrijskih, masovno prefabriciranih zgrada je CONARD WACHSMAN njegova gl. preokupacija je razvoj univerzalnih modula iz kojih se mogu graditi strukture i neograni eno ih pove avati - UCKMINSTER FULLER je univerzalni predstavnik modernog konstruktorstva a jo 1929. je projektirao ku u DYMAXION - pravi stroj za stanovanje - po . 30ih sagradio je automobil na 3 kota a - proizvodnji se nikad nije pristupilo - ti i niz drugih pronalazaka doveli su do njegovih geodezijskih kupolastih struktura koje predstavljaju uravnote ene figure bazirane na tetraedrima, oktoedrima i kosaedrima - te kupole koje se mogu raditi od gotovo svakog materijala i graditi do neograni enih dimenzija kori tene su za staklenike, prekriva e za industrijska gradili ta i pokretne, lako sklopive stamb. jedinice amer. vojske ASSAMBLAGE I NEODADAIZAM ASSAMBLAGE - pojam za posebno predmetno oblikovanje koje se izgradilo iz kola a pro irivanjem principa monta e na prostor - predmeti su uklopljeni u strukturu slike i proizvode RELJEFNI UTISAK - u asambla se ubraja KOMBINIRANO SLIK. = kao sinteza slikovne predstave i monta e materijala kao i SLIKA SLU AJ = koja nastaje isklju ivo ljepljenjem i monta om objekta na jednu plo u - 30ih JOSEPH CORNELL posvetio se izra ivanju duhovitih i poetski nagla enih malih asambla a koje sla e u kutije - ALFONSO OSSORRO (Filipini) - razvio razra enu tehniku kola a - bjesomu na akumulacija heterogenih oslika i materijala suprotstavlja kompleksnim kaliografijama

123

- asambla se mo e s dosta uspjeha koristiti u mnoge svrhe - npr. imaginarni portreti ENRICA BAJA - * GENERAL - itav arsenal ukrasa i militaristi kih predmeta - JOSEPH CORNELL, R. KIESLER, LOUISE NEVELSON JOSEPH CORNEL - jednostavna kutija, obi no sa staklenom prednjom stranom u koju je raspore ivao objekte, fotografije, mape - time je stvarao osobni svijet snova - njegove slike pune su asocijacija na ku u, porodicu, djetinjstvo * AUTOMAT MEDICI - u sredini princ iz porodice Este, okolo multipliciranih slika uzetih iz ranog filma - simbol - odnos izme u pro losti i sada njosti * APOTEKA - pozadina je ogledalo * PTICA U KUTIJI ROBERT RAUSCHENBERG - jedno obilje, dokumentaristi ki karakter - najplodnije razdoblje 1948.-49. - John Cage - isje ci iz ivota - izra uje KOMBINIRANE SLIKE I KOMBINIRANE PREDMETE * MONOGRAM - balzamirana koza - odnos prema tehnolo koj urbanoj sredini koja ga okru uje, isje ci stvarnosti koja nas opsjeda svakog trenutka - 1955. na inio niz slika, koriste i stripove kao materijal, tako er se zanimao za preina avanje starih umj. djela pomo u novih tehnika reprodukcije u velikim serijama * INTERVIEW - bezbroj inovacija koje su kasnije pripisane pop-artu - KOMBINIRANE SLIKE - u strukturi platna ukomponirao druge predmete - elementi kola a, isje ci iz novina, fotografije JASPER JONES - s Rauschenbergom dijeli isti atelje u NY - zanima ga bit stvari koju ona do tada nije imala, njezino postojanje u ne em drugom - urbano-popularna komponenta - njegovo djelo nosi obilje je ikone - sto ga s jedne strane izravno vezuje s Rothkom ili Lichtensteinom ili Warholom - u nizu slika 50ih omiljen motiv mu je AMERI KA ZASTAVA - tehnika vo tanih boja - motiv STRELJANE - predmet kao to je META - koristi je za sve mogu e namjene nema nikakve veze s pravom funkcijom mete - duboka dvosmislenost, ironija - niz malih predmeta od metala - za amer. umj. ekvivalent Duchampovih ready-made-a - pivske konzerve, osmjeh kriti ara= etkica za zube LUCAS SAMARAS - mnoga svoja djela smje ta unutar kutija - privla i ga ideja erotike i zabranjenih snova

124

LOUISE NEVELSON - drvo - konstrukcije na principu kutije, koje su me usobno kombinirane tako da oblikuju masovne reljefe nalik na zidove - njena umj. je umj. urbane sredine NY - opsesijska sli nost s tipi nom NY arhitekturom - ready-made STARE NA SKULPTURA - onaj ogranak asambla a koji namjerno tra i otpatke urbane civilizacije i pretvara ih u umj. djelo selekcijom, reorganizacijom ili prezentiranjem bez komentara - situirana u 50te, ima je i u 60im - KURT SCHWITERS RICHARD STANKIEWICZ - * SEKRETARICA - dotrajala ma ina koja pi e sama na sebi JOHN CHAMBERLAIN - dijelovi starih automobilskih karoserija s njihovim sjajno lakiranim obojenim povr inama u stvaranju apstraktnih asambla a LEE BONTECOU - radi sa zavarenim elikom i patentnim zatvara ima, nekoliko godina obra ivala jednu temu: lice-vaginu, esto sa stravi nim patent zatvara em umjesto zuba, ra enu od starih komadi a zavarenog elika i platna CEZAR - odba eni automobili sabijeni u kocke pod pre om ALBERTO BURI - radio s ocjepanim tkaninama JOHN LATHAM - stare knjige IVO GATTIN EDUARDO PAULOZZI ROBERT RAUCHENBERG PETAR AGOSTINI ROBERT MULLER - sastavlja sje ene metalne plo e - obi no crno obojeno eljezo u slo ene organske apstraktne oblike koji evociraju neku zlokobnu ivotinju ili prijete u li nost PABLO SERANO EDUARD CHILIDA - arhitektruralna skulptura - izgleda kao dio gra . materijala ARNOLDO POMODORO PIETRO CONSAGA NOVI REALIZAM - rane 60te - traje relativno kratko - do 1963. - tri godine djeluju homogeno - pokret nastao u Franc. i vezan za ev. odgovor dominaciji amer. umj. ali i one trendove koji su tome prethodili i to prije svega apstrakciji i informelu - grupu organizira kriti ar PIERRE RESTAGNY 1960. - Manifest - osniva i: IVES KLEIN, ARMAN, MARTIAL RAYSSE, SPOERRI I TINGUELY, zatim im se priklju uju CESAR I CHRISTO - izlo be odr avane u GALERIJI RESTANY u Parizu

125

- radikalni okret prema figuraciji i predmetnom svijetu - na principu akcija-reakcija - vra anje avangarde s po etka 20. st. - dadaist. objekti i asambla i, eksp. s pokretljivo u - pokretna skulptura - korespondira u vremenu s pop-artom i amer. neodadaizmom - buni se protiv prenagla enog individualizma i subjektivizma apst. umj. - nastoje se vratiti svijetu realija, pojavnom svijetu ali daleko od izravnog mimetizma - i kao odgovor na novu urbanu prirodu - otkrivaju nova usmjerenja u prirodi, jer je suvremena priroda mehani ka i prepunjena reklamama - donose rad u raznim medijim i disciplinama - kola , dekola , objekti, instalacija, performace, paketiranje, monokromije, otisak, ma ine koje se same uni tavaju - dva osnovna aspekta novog realizma: 1. postduchampovski pristup objektu kao ni slici ni skulpturi - asambla i 2. realizam - doslovna, direktna upotreba materijala i predmeta iz urbanog okru enja - do lo do ponovnog velikog interesa za svakodnevnim, okru enje, ponovo se posve uju svakodnevni objekti ali su poetizirani sa slo enijim zna enjem nego u dadaizmu objekt koji je ve ezna an, objekt s vi e asocijativnih ideja - kompleksniji nego dadaisti - jo 1 bitan aspekt - sva djela ukazuju na dru tveni aspekt umj. rada - sociologiziranje u umj. IVES KLEIN - sklon umj. skandalima - te nje usmjerene u pravcu beskona nosti i neopipljivost - to je bio i fokus izlo be * PRAZNINA - dvostruka namjera: 1. OTISAK LJUDSKE ULNOSTI U DANA NJOJ CIVILIZACIJI 2. DOKUMENTACIJA TRAGOVA ONOG TO JE LI NO STVARALA TA CIVILIZACIJA * PLAVI ANTROPOMETRI - nagi modeli, pokriveni plavom bojom, valjani po platnima da bi se stvorile sjenke - otisci njihovih tijela - vrsta " ovjeka kista" - djevojke otisci - prete a happeninga - kozmogonije - eksperimentirao efektima ki e na platnim pokrivenim plavom bojom - danas su najtipi nija djela poku aji MONOKROMIJE - mnoga platna naslikana s posebnim tonalitetom plavog koje je patentirao kao INTERNATIONAL KLEIN BLUE - insistiranje na bezli nosti - drugi obiljeni materijal SPU VE - istodobno bezli ne i upijaju e supstancije FERNANDEZ ARMAN - Kleinov prijatelj - suprotstavlja ideju puno e nasuprot Kleinovu ni tavilu - 1. metoda GOMILANJA, predmeti su slu ajno okupljeni - * KANTA ZA SME E - 2. metoda - OBAVIJANJE SKUPA ISTOVJETNIH PREDMETA U MATRICU TEKU EG POLIESTERA - npr. * NUKLEIDI

126

- pu tanje predmeta da se sami uskla uju - sakupljao - staklene o i, nao ale, ruke lutaka - zanimao ga tragi ni aspekt tih polomljenih fragmenata, nasumce razbacanih u drvenoj kutiji - asambla kao primarni postupak - * POPRSJE S RUKAVICAMA DANIEL SPOERRI - te i novom oku prepoznavanja, novoj realnosti objekta - SLIKE-ZAMKE - selekcija predmeta uzetih iz njegove vlastite sobe, te nja da se uhvati jedan izuzetan trenutak a ne toliko cilj da se proizvede umj. djelo - slu ajno otkrivene situacije reda ili nereda, fiksirane to no onakve kakve jesu, druga ije je jedino orijentiranje u odnosu na gledatelja - vodoravno postaje okomito CHRISTO - pakiranje - opsesija - misti no pakiranje predmeta - od ra unala do milju duga ke obale Little Boy u Australiji CEZAR - dijelove automobila pakira u pravilne kubuse - uz pomo pre e ih stiska u kompaktne blokove - tzv. KONTROLIRANE KOMPRESIJE LUCAS SAMARAS - mnoga svoja djela smje ta unutar kutija - privla i ga ideja erotike i zabranjenih stvari - njegova djela sadr e sna an sadomazohisti ki pe at * BEZ NASLOVA LOUISE NEVELSON - koristi drvo - konstrukcije na principu kutije, koje su me usobno kombinirane tako da oblikuju masovne reljefe nalik na zidove - njena umj. je umj. urbane sredine NY - opsesijska sli nost s tipi nom NY arhitekturom - ready-made * KRALJEVSKA PLIMA IV JOHN CHAMBERLAIN - dijelovi automobila - zainteresiran za ishod dok je CESAR odu evljen za proces LUCIO FONTANA - stvara djela dekoracijskog i komercijalnog karaktera ali se zala e za nadvladavanje granica tafelajnog slikarstva * CRNI PROSTORNI AMBIJENT - anticipira ambijentalno djelo - platna s RUPAMA i REZOVIMA - prva radi ve 1948. - o njima se uvijek govori kao o primjeru NIHILIZMA moderne umj. - djeluju traumati no - ka e da on ne eli napraviti sliku ve otvoriti jedan prostor, kreirati novu dimenziju, spojiti je s kozmosom u njezinoj neprestanoj ekspanziji izvan sku enog platna slike - te nja da razlomi dimenzionalne granice tim rupama i rezovima

127

- Klein i Fontana ele upoznati kako je istinski cilj umj. njezina negacija * RAZREZANO PLATNO * IDEJA PROSTORA POP ART U AMERICI - umj. stil 60ih - bitno odre enje pop-arta predstavlja uklapanje umj. u sociolo ki kontekst postoje eg duha vremena to ima najdublje korijene u dadaizmu - on uzdi e stvari moderne svakodnevnice do umj. djela i hladnom dostojanstveno u upravlja pogled na estetsku dra banalnih potro nih stvari - ovaj razvoj ka tzv. popartisti koj figuraciji odredile su u amer. umj. kombinirane slike R. RAUSCHENBERGA koji u slike uklapa artikle iz robnih ku a i razne otpadne proizvode - u isto vrijeme radi J. JOHNS zastave i superreal. pive koje svojom jednostavno u i intenzivnim koloritom predstavljaju ironi nu antitezu apst. eksp. - amer. boje preuzete iz skale boja neonskih reklama a teme crpe iz subkulture robnih ku a i industrije za zabavu - dominira stiliziraju a ikonografija - Engl. - spontanim gestama kompozicije izra ava elemente trenutnog, individualnog osje aja - koncentracija na aktualne teme i pojave iz svakida njih situacija kao i kori tenje tehnike kola a, da bi se blistavom i ironi nom istinom na slici uhvatio ivotni sadr aj modernog ovjeka, odre en potro nim dobrima - slikanje stanja civilizacije odre ene industriju, implicira istovremeno veli anje i kritiku moderne robne kulture - Amerika je temeljno nadahnu e - ironi an komentar na stupanj komercijalne erotike ANDY WARHOL - zapo inje kao modni crta i komercijalni ilustrator, ure ivao je izloge, crtao za kataloge apela i raznih estitki - prijelaz s komercijalne na istu umj. se realizirao preko STRIPOVNIH TRAKA 1. prva djela su bila posve ena verziji DICK TRACYJA koje su slu ile kao dekoracijski element u izlozima - ne to kasnije radi crte na bazi stupa - nesigurnost tehnike 2- afirmira se s slikom konzerve juhe Campbell's - prelazi s jednostavnog, na serijsko preslikavanje konzerve s juhom, gdje tu sliku ponavlja unedogled kao da samoj konzervi eli oduzeti zna enje 3. ru ni rad zamjenjuje mehani kim postupkom - SERIGRAFIJE - izra uje itave serije "IDOLA"- M. Monroe, E. Taylor... - " elim biti poput stroja..." - nihilizam 4. serija slika * DISASTERS - niz serigrafskih prikaza jezovitih saobra ajnih nesre a, nereda egzekucija...

128

- filmske aktivnosti - fiksna kamera - ispitivanje na e sposobnosti da podnesemo dosadu - princip monotonog ponavljanja - hipnoti ki u inci, dokumentira svijet u kojem ivi JIM DINE - kola i scenografije raznih hapeninga - erotizam + banalnost + vjernost svakida njem - elementi njegovih kola a isklju ivo su birani me u obi nim predmetima - kravate, odjela, arape... ROY LICHTENSTEIN - obuzet svime to je ameri ko - slike s po . 50ih - subjekt cow-boya i dra i - 1961. pristupa pop-artu kad njegovo djelo do ivljava iznenadne stilske promjene - za razliku od Warhola interes za pitanje STILA - prvi njegov materijal je CRTANA TRAKA, no elementi koje on izvla i iz tog izvora razra eni su na posebno profinjen i tanko utan na in - ukazuje na estetsku dra trivijalnih stripova - serija * BRUSHSTROKES - satira na apst. eksp. pretenzije premal lik. slobodi - radi na verzijama reprodukcija najve ih moder. inovatora - Cezanna, Mondriana, Picassa - dvostruka strategija - s jedne strane se poku ava udaljiti od tih djela to ih kopira kako bi im mogao dati razumnu ocjenu a s druge strane zahtjeva od nas pra enje promjene vlastite reakcije nasuprot predstavi * M. MONROE - tehnika rastera - kipar - slabijeg dometa - klaustrofobi ki je opsjednut umjetno u i idejama o njoj CLAES OLDENBURG - dvostruka perspektiva urbanizma i industralizacije - neko vrijeme koristio tradicionalne umj. oblike a zatim ulazi u novi stil * THE STREET - kolekcija slika nalik grafitima - projekt * THE STORE - ponegdje predmeti jednostavne reprodukcije, npr. Salmon Mayonaise, ili e e POVE ANE VERZIJE predmeta iz zbiljskog ivota - reproduciranje hrane - slijedi primjer komercijalnih umj. i slikara reklamnih natpisa - izvori - izlozi i udnovati predmeti koji se nalaze uz auto ceste - postepeno koristi efekte u oblikovanju predmeta koje ne samo svojom veli inom nadvisuju stvarne ve i upotrebom neprikladnih materijala * GIGANTSKI MEKANI PREKIDA - meki kip - ponekad kranje erotski oblici koji ovi svakodnevni predmeti dobivaju, dio umj. kampanje koja ima cilj da preispitava svijet do sebe MARISOL ESCOBAR (Venezuela) - kiparica - pomalo nadrealisti ke skulpture - utjecaj Rauschenberga i Johnsona i njihove upotrebe precrtanih slika i dijelova ovje jeg tijela

129

- stvorila svoj svijet od drva, gipsa, boje i neo ekivanih predmeta - lice i njeno tijelo nalaze se svugdje - djela se mogu opisati kao pop-asambla i GEORG SEGAL - 1958. po inje eksperimentirati s figurama prirodnih dimenzija u gipsu i ici - 1960. potpuno prekida sa slikanjem i predao se izra ivanju kopija ljudskog tijela koje smje ta prema identifikaciji u kompleksne kompozicije - kontakt gipsanih figura i onoga to ih okru uje - tradicionalna djela s kraja 19. st. - poslije * FILMSKI POSTER TOM WESSELMAN - utjecaj De Kooniga - aktovi - ve ina djela mo e se razdijeliti u 2 skupine 1. AKTOVI 2. MRTVE PRIRODE - esto uklju uju elemente kola a s ciljem da se postigne kontrast - likovi djevojaka svedeni na najerogenije to ke ali ta depersonalizacija nije unaprijed odlu ena - hotimi no - to je samo ne to nastalo usput JAMES ROSENQUIST - jedna od najprostranijih platna naslikanih u pop artu - zanimanje za predimenzioniranost - proizlazi iz toga to je bio slikar reklamnih panoa - po uzoru na panoe stavlja jedne do drugih razli ite prizore ROBERT INDIANA - priklonio se Amer. dream-u * THE AMERICAN DREAM - svoje temeljne sadr aje crpi iz FLIPPERA - on se suprostavlja ideji da velika umj. mora biti i te ka umj. - sli no Davisu - zaokupljen igrom rije i - stroga jednostavnost koja sugerira blje tave rije i neonskih reklama - slike-rije i - esto ifrirane optu be modernog ivota ALLAN D'ARCANGELO * PUNI MJESEC - tako er tehnika stavljanja slike jedne prema drugoj ali s tom razlikom da vi e sli e jedna drugoj - slikar amer. autoputa i daljina ED RUSCHA - pomalo izoliran u odnosu na druge umjetnike pop arta - zanimanje za Zapad - L. A., a ne Istok SAD (za NY) - ve ina spadaju u red PROCES ARTA - rafinirane i elegantne varijante pop-arta, tipi no kalifornijsko WAYNE THIEBAUD - izbor tema ograni en - jestivi sadr aji - npr. torte LARRY RIVERS - tako er ograni enje na predmete iz svakida nje upotrebe RICHARD LINDER

130

- 1953. sastavlja temeljni vizualni vokabular prikazuju i LULU, ENU U STEZNIKU koja e se esto pojavljivati na njegovim slikama - sna ni eroti ni oblici, znatna psiholo ka kompleksnost MEL RAMOS - poku ao proslaviti popularne heroje i kraljice seksa na neposredan na in - ako njihova sli nost nije ba vjerna njihov je zna aj o igledan * MISS CORN FLAKES POP ART KAO INTERNACIONALNI STIL RICHARD HAMILTON - ovjek koji je u Britanskom pop artu zauzeo amer. mjesto Rauschenberga i Johnsa - sna na karika socijalne anga iranosti - nastavni ko iskustvo - design * SHE - daje obja njenja o svome vlastitom djelu - ako najdragocijeniji ukras svedemo na obi an dekoracijski pribor - predstavlja kompilaciju elemenata iz reklamnog oglasa najrazli itijeg sadr aja - hladnjak, reklama za usisiva i ostalih ku anskih aparata * SANJAM BIJELI BO I - podvrgava fotogram kinematografske trake itavom nizu transformacija - zamijenio pozitiv u boji negativom u boji ROLAND KITAJ - kompleksna jela koja da bi bila razumljiva esto zahtijevaju govorna obja njenja * LONDON NO U PETER BLAKE - u pop artu cijeni samo osje aj slobode koju mu on pru a - nagla en nostalgi an element - kada koristi kola on se trudi podsjetiti nas sa su do te tehnike doveli amateri viktorijanske epohe koji su dijelove papira ili krpe lijepili po panjolskim zidovima - esto upotrebljava razglednice iz doba Viktorije i Edwarda, te moderne fotografije pinupa * ZID LJUBAVI DAVID HOCKNEY - sa sociolo kog stajali ta ekvivalent Worholu - odsutstvo amer. naglasaka - Dubuffet pobu uje u njemu zanimanje za infantilnu umj. ekspresiju - industrijski crte - Amerika va na zbog li nog oslobo enja * KARIJERA SELJAKA * DOMA I PRIZOR IZ LOS ANGELESA PETER PHILLIPS - najuspjeliji poku aj pribli avanja jednog Engleza Amer. umj. popartisti koj ikonografiji - njegove se verzije razlikuju jedino romantizmom - KACIGE, MOTOCIKLI - feti izam

131

- bitan je na in na koji je slika naslikana i kori tena a ona sama za sebe nema nikakvo zna enje ALLEN JONES - erotizam sna no izra en - materijal njegovih prvih slika potje e iz najbezvrednijih enskih asopisa prenesen preko uporabe obojenih poteza kistom po uzoru na Matissea - hipperrealisti ki stil izvedbe - erotska opsesija jedna je od gl. zna ajki brit. pop arta - zainteresiran i za temu hermafrodizma ANTONIY DONALDSON - erotizam - varijacija teme pin-upa ANTHONY GREEN - erotika - tradicionalne tematike s ukusom "naive" - u amer. pop artu 2 tipa seksualnosti 1. ili se isti e kulturni objekt 2. ili zamagljen prikaz amer. nasilja - seksualnost na sekundarnoj razini - politi ka komponenta u Britanskom pop artu - JOE TILSON i PATRICK CAULFIELD MATRIAL RAYSSE JAQUES MONORY CESAR MIMO ROTELLA VALERIO ADAMI PIERO GILARDI OP ART I KINETI KA UMJETNOST - esto se predstavljaju kao prirodan slijed pop arta - crpe svoje izvore iz futurizma i konstruktivizma - razvijaju se istodobno s pop artom, ali u stanovitom smislu sporije u odnosu na privla enje publike - FRANK POPPER - podijelio je umj. ovog tipa u kategorije 1. APSTRAKTNE VIZUALNE INDUKCIJE - djela koja kod gledatelja podsti u psihofiziolo ku reakciju preko upotrebe opti ki zbunjuju ih crte a ili efekata moire (valovitog prelijevanja) 2. djela koja IZAZIVAJU STANOVITO UPLITANJE GLEDATELJA - on se mora pomaknuti da bi ih aktivirao 3. PRAVE NAPRAVE I MOBILNE STRUKTURE - koje se same pokre u bez pomo i motora 4. uklju uju DJELA S UGRA ENIM OSVJETLJENJEM I GIBANJEM 5. jo savr enija djela koja su ZAMI LJENA KAO PREDSTAVA I AMBIJENT a ne kao neovisan predmet - ve 1920. futurist Rod enko i dadaist Man Ray ostvarili vise e mobilne strukture ALEXANDER CALDER

132

- vjerovatno prvi umjetnik koji se proslavio djelima isklju ivo temeljenim na pokretanju kao najbitnijem elementu - do 1926. stvara si u an CIRKUS s likovima od eljezne ice i drveta, to se smatra prete om mobilnih struktura - njegovi MOBILES su ve tada prava djela kineti ke umjetnosti - kod njih je u inak ovisio o gibanju oblika - bitna razlika izme u mobilne strukture i predmeta pokretanim motorom je u tome to je pokretana struktura slu ajnost - realizator ne mo e ra unati na odre enu preciznost efekta GEORGE RICKEY - njegove mobiles su dosta vr e i mogu nost gibanja je manje ograni ena - zadovoljava se sa dva do tri tipa pokreta GUNTHER HAESE - strukture od metalne ice reducirana formata - vrst grafi ke umj. u prostoru VICTOR VASARELY - suprostavljanje podru ja obojenih sna no opre nom bojom jednaka tonaliteta - napu tanje posljednjih tragova figurativnosti - svijet geometrije - eksperimentirao s crtanjem na celofanskim listovima i pleksiglasom koje smje ta jedne povrh drugih, razmi u i ih me usobno kako bi u inak ishodio promjenom prizora kod gledatelja sveki put kad ovaj promjeni kut promatranja RICHARD ANSUKIEWICZ - nasljedio tradicije Bauhausa - autor najzapa enijih opti kih nestabilnih crte a - tendencija prema organiziranom crte u u kvadratnim ili romboidnim oblicima - to je ograni enost pa ak i monotonost njegovih djela LARRY POONS * DVOSTRUKA BRZINA - dva spleta obojenih to aka, me usobno nenametnutim oko u naporu da razbere jedan crte od drugog - gubi sposobnost da se usredoto i na cjelinu - osje aj pokreta i energije BRIDGET RILEY - jednostavni goti ki efekt pretvara se u o tar fizi ki osjet - kineti ki zamje en u oblini mentalne napetosti, popu tanje - tjeskobe ili vedrine - oko 1967. radi samo na crno bijelim slikama - dimenzije - mnoge slike mu se temelje na tome - OPTI KA INDUKCIJA - oko dovedemo u situaciju da sugestija boju koja u stvari nije nazna ena, projiciraju i posljedi ne slike boje komplementarnih zona koje dodiruju onu u kojoj je ja a - crno-bijele slike ili sivi tonovi PETER SEDELEY - pro imanje i me usoban utjecaj njega i Railiyeve - zanimanje za kru ni oblik ni ana - sna an dojam odmicanja i primicanja

133

- osvjetljavao slike obojenim filtrima i inio ih pokretnim pomo u rotora CARLOS CRUZ-DIEZ YAACOV AGAM - zahtijevaju intervenciju gledatelja - djelo ne proizvodi eljeni u inak ako gledalac mijenja polo aj u odnosu na sliku JESUS RAPHAEL SOTO - tradicija hart-edge apstrakcije koju je utemeljio Mondrian - upotreba identi nih i umno enih elemenata - svo enje znaka na totalnu anonimnost - 1955. prelazi na kineti ku umj. - operacije s pleksiglasom - slagao je u razmacima duboko uvu ene spirale u njih - vje a ipke od metala ispred neke prugaste povr ine * VIBRACIJE - manualni pokret gledatelja poja ava utisak - izleti u ambijentalnu umj. - jednostavno se sastoji od metalnih ipki ili najlonskih konaca obje enih o strop tako da obuhva a sav raspolo ivi prostor - na taj na in arhitektura postaje potpuna dematerijalizirana * VELIKI PANORAMI NI VIBRIRAJU I ZID GUNTER LLECKER - * RELJEF S AVLIMA ENRICO CASELANI POL BURY JEAN TINGUELY - odu evljen samim strojem, u isto vrijeme on je za njega predmet veli anja i satire te ga upotrebljava da bi ismjehivao neke vidove suvremene umjetnosti - npr. izumio je mehanizme koji su u stanju proizvesti sliku i crte e u stilu apstraktnog eksp. - poneka su zasnovana tako da se samouni tavaju, druga dobivaju sposobnost stroja da podnese vrlo brz proces raspadanja - * SPOMENIK KAMIKAZE TAKIS - obilno koristi magnete u svojim djelima - konstruktivni sistem jedne njegove skulpture sastoji se od osjetljive mre e elektromagnetske energije - magnet se uklju uje i isklju uje u izmjeni nom ritmu - kad je uklju en elektromagnet privla i pozitivne magnete a odbija negativne - kad je isklju en pozitivni i negativni magneti privla e se me usobno - koristi IGLE koje lebde unutar magnetnog polja - njegove skulpt. temelje se na energiji a ne na materijalu - zvukovi su jednako va ni NIKOLAS SCHOFFER - 1959. - usavr io se na djelima koje naziva PROSTORNODINAMI KA i SVJETLOSNODINAMI KA - upotrebljava pokretne metalne strukture kombinirane s refleksijom svjetlosti samih njihovih povr ina, katkad tome pridaje i glazbenu pranju

134

- op-art je proiza ao iz konstruktivisti ke apstrakcije suprematizma, De Stijla i Bauhausa - u isto geometrijskim formama prikazuje opti ki promjenjljive izglede boja i svjetlosti - pomo u matemati ki pravilnih struktura oblika i primjene znakova djelovanja boje na vid, oni prikazuju fiziolo ki do ivljaj opti kih efekata - efekt treperenja privi enja kolonsti kih prostora na povr ini slike kao u dubokoj perspektivi, stvara novi do ivljaj iluzije - utjecaj na dekoraciju i dizajn - kiparski kineti ki op-art u obliku svjetlosnih tijela koja samo emitiraju svjetlost ili je reflektiraju NOVA APSTRAKCIJA - POST-PAINTERLY ABSTRACTION - 60ih - termin - CLEMENT GREENBERG, 1964., L. A. - vi e konzervativan nego radikalan stil - po eo prodirati 50ih - redukcija gestualne plohe slike na monokromnu povr inu - potenciranje plo nog i neprikaziva kog karaktera slike JOSEF ALBERS - poduka u Bauhausu - 30ih odlazi u Ameriku - studira boju i njenu upotrebu, zanimao ga psihi ki efekt, estetsko iskustvo koje priziva me usobno djelovanje suprotnih boja * HOMAGE TO THE SQUORE (po ast kvadratu) - bira boje tako da se vide razdjeljeni planovi od plohe na kojoj su naslikani kako lebde slobodno u prostoru - slike organizirane prema horizontalnoj i vertikalnoj raspodjeli koja se u svakom slu aju sastoji od 10 cjelina ELLSWORTH KELLY - boja u sredi tu - studirao u Parizu, usvojio iskustvo ev. konstruktivizma - skala plo nih istih boja, jajoliki oblici nasuprot pravokuthih povr ina boje - kasnije sinteti ni oblici, pravokutnici raspore eni sli no tabelarnom pregledu boja MORRIS LOUIS - BREAK-TROUGH - prije i preko - Helen Frankenthalerin tehnika ga odu evljava - rastopljeno slikanje na platno koje se razlijeva u mrlje - boju nanosi prolijevaju i je horizontalno ili razmazuju je obi nim valjkom KENNETH NOLAND - centrirane slike esto kru na oblika - METE - uo ava da su ovakve slike limitirane i te se godine pojavljuju prve slike s oblicima ro nice - * STOGE - krug ili serija koncentri nih krugova centriranih na kvadratnom platnu FRANK STELLA - probija se zahvaljuju i seriji MONOKROMATSKIH SLIKA

135

- PRUGASTE SLIKE - razvijanje od rubova prema unutra njosti - ponekad u sredi tu imaju prazan prostor - upotreba boje - dekorativni elementi - objektivna izra ajna snaga iste boje - razvoj od ACTION-PAINTING ka postlikarskoj apstrakciji ima jednu lirsku prelaznu fazu u slikarstvu H. Frankenteler koja koncentrira likovni izraz na sustav tonaliteta boje - otkrili novu slo enu skalu svojstava boje koja se prote e od razli itih dubinskih svojstava do transparentnosti i sposobnosti vibriranja - HARD-EDGE APSTRAKCIJA - slu e se vrstim apstraktnim formama, da bi zahvatili strukturni element boje u smislu ra lanjivanja prostora - boje dominantne, jasno odvojene jedne od drugih - iroko plo no objene povr ine, linearna isto a MINIMALISTI KA UMJETNOST - izraz minimal art izumio filozof RICHARD WOLLHEIM - razvija se apstraktna plastika - razvija se staro poimanje skulpture kao u sebe zatvorene tvorevine - ovim se nazivom ozna ava tendencija ka apstraktnom svo enju forme na primarne strukture, isto geometr. strukture - kocku, mre u... - osloba anje svih dekorativnih dodataka da bi ostvario redukciju na osnovne determinante prostornog izgleda - djelovanje svjetlosti na materijal, rasprostiranje volumena, pa nja promatra a poma u njih se upravlja na prostorno-funkcionalne tj. u isti mah arhitektonske aspekte - s progresom modernog pokreta izranjaju mnogi umjetnici kojima je kiparstvo glavna aktivnost - JULIO GONZALES, RAYMOND DUCHAMP-VILLON, ARCHIPENKO, GABO, PEVSNER, BRANCUSI C. BRANCUSI - itav ivot tra io je put suprotan Rodinovu, tra i impersonalnost i kontrolu emocija - susret sa skulpturom arhai nih civilizacija HENRY MOORE - koristi stilizaciju, nadrealisti ki elementi, puno a, zbitost djela - poslije rata sklonost ka djelima iroke potvrde od naroda OSIP ZADKIN - u razdoblju izme u dva rata pomalo napu ta kubizam - 1930. u njegovim djelima se pojavljuje barokni element usko povezan s dekorativizmom toga vremena - u Americi - skulpture masivnih formata - tehnika - kubisti ka derivacija * ORFEJ JEAN ARP - dada

136

- djelo s jedne strane povezano s Brancusijevom jednostavno u a s druge strane Tongyeve kompozicije * POPRSJE ENE ALBERTO GIACOMETTI - 1929.- nadrealist - 1935. uklju uje rad prema modelu - krajnje ubla avanje figura - masivne osnove - tanane skulpture - skeleti ni likovi - simbol jedne nove unionisti ke koncepcije BARBARA HEPWORTH - 40ih - drvo, ali i ona podlije e arima bronce MARINO MARINI - konjani ke skupine * VITEZ - novo figurativno i humanisti ko kiparstvo LYNN CHADWICK - figurativno romanti ni stil koji je pone to preuzeo iz nadrealizma - geometrijski apstraktan GERMAINE RICHIER - subjektivni realizam, figure u procesu transformacije, uvijek na granici preobrazbena prelaza u ne to apsolutno neljudsko * AHOVSKA FIGURA, KRALJICA ARNOLDO POMODORO - poku ava dovesti skulpturu do istozna ja s apst. slikarstvom - kontrasti ravnih ugla anih i zahr alih povr ina MAX BILL - studira na Bauhausu - svojim skulpturama suo ava probleme trodimenzionalnosti s izrazom zanimljiva odstupanja - zanima ga pitanje formalnih eksperimenata - osje ajni element je irelevantan DAVID SMITH - tehnika IZRAVNOG ZAVARIVANJA- njegova najva nija metoda - izvori - iskustvo iz monta nog odjela automobilskih tvornica + odu evljenje za Picassove i Gonzalesove zavarivane skulpture * KOCKE * KRALJEVSKA PTICA * PRVI KAT III - industrijski zna aj - bilo stilom ili tehnikom - u kasnijem razdoblju - otkrio da upotrebom tvorni kih komada mo e brzo i lako izraditi skulpt. velikih dimenzija - tendencija prema serijama

137

ANTHONY CARO - radio kao asistent H. Moorea uve avaju i njegove reducirane modele do definitivnih dimenzija - skulpt. od eli nih otpadaka, greda, metalnih plo a * MIDDAY - skulpt. mu te e vodoravnom smjeru i ide za sveobuhvatnim dokinu em temelja EDWARD PAOLOZZI - skulptura na stupnju kompromisa izme u pop arta i nadrealizma - kreiranje zamr ena povr inskog motiva na listovima voska s upotrebom sitnih zup anika, kota a dje jih automobili a i sli nih sitnica i zatim ulijevanje u broncu - zatim po inje upotrebljavati gotove ind. proizvode koje zavaruje i lakira ivim bojama STRUKTURALIZAM - primarne strukture HARRY BELL - LAKIRANE STAKLENE KOCKE - kompleksna igra odbljesaka - slaganje lakiranih staklenih plo ica pod pravim kutom jedne spram drugih DONALD JUDD - svijet istovjetnih oblika CARL ANDRE - podovi - isticanje plo ne strukture SOLE LE WITT - sukob konceptualnog reda i vizualnog nereda * 3 PORT SET ROBERT MORRIS - prema njemu rje enje se nalazi u pra enju pokazatelja koji le e u samim materijalima - elio naglasiti zna enje skulpture - pojam reda nu no je slu ajan, nejasan - da bi skulpt. doista bila minimalisti kom mora u potpunosti napustiti svaku formulu predeterminacije RICHARD SERRA - koristi neobi ne materijale i uklju uje jednostavan ali prikriven princip reda, jer su metalni oblici realizirani ulijevanjem rastopljena drva u kutove sobe u kojoj su raspore ene * 9 GUMENIH REMENA S NEONOM - ironija da izabran materijal sam odre uje svoj oblik REINER RUTHENBECK * HRPA PAPIRA - min. umj. dovela do ekstremen granice svoju averziju prema formi DAN FLAVIN * SPOMENIK ZA V. TATLINA - s jedne strane konstruktivizam s druge pop art - odobrava materijal neonske cijevi JOHN MOCRACKEN i CRAIG KAUFFMAN - razlikuju se od strukturalista zbog op eg dojma zavodljivosti i dekorativizma 1. serija pravokutnika s zaobljenim uglovima pod vakuumom

138

2. serija ploha, ivo obojenih, prislonjenih o zid - boja - strukturalni materijal HAPPENING I AMBIJENTALNA UMJETNOST - HAPPENING - nastao iz volje za direktnim prisvajanjem ivota kroz umjetni ku akciju i proizvod je neodad. i neorealisti kog pokreta koji se kao protute a enformelu formirao s Novim realizmom oko teoreti ara Piera Restanyja u Parizu i NY - pojam prvi put upotrebljava ALLEN KAPROW 1958. za umj. priredbu u galeriji Reuben u NY na kojoj su promatra i bili pozvani da u estvuju u kotrljanju ba vi, vu enju al. folija - * HAPPENING U 6 DIJELOVA - uklanjanje razlike izme u inscenatora i publike - ne pru a nikakve sadr inske poruke ve ho e da pomo u stvaranja nove osjetljivosti za sposobnost do ivljaja trgne svijest iz letargije u koju zapada zbog uobi ajenih mehanizama pona anja i mi ljenja - sa happeningom je povezana totalna ekspanzija umj. materijala pri emu svaka stvar unutar izvjesne situacije mo e postati umjetni ki materijal - kao paralelni s teorijom happeninga, FOSTEL je razvio svoj DEKOLA HAPPENING u kome polazi od faktora raspadanja, samorazaranja - 1962. happening se povezao sa fluksusom - koji je muzi ka forma umj. akcije - dio popa za koji se ka e ENVIROMENT - sa Duchampovim readi-mades - skulpt. gubi svoj dotada nji karakter predmeta zatvorenog u sebe i postaje dio cjelokupne situacije zajedno sa svojom okolinom - stvara se oblikovni prostorni sklop koji potpuno opkoljava promatra a i uvla i ga u trenutak umj. oblikovanja - npr. kod Kinholza prisutan provokativni enviroment kombinira krajnje istro ene i prljave predmete u anegdote ukazuju i na tragediju u malog socijalnog pona anja prouzrokovanje odre ene duhovne reakcije - * ROXY'S - rekonstrukcija jednog bordela 40ih - G. Segal - zamrznuti spomenici svakodnevnog pona anja koje se obi no ne zapa a gipsane figure i predmeti iz svakodnevnice - POPULARISTI KI KARAKTER - sredinom 50ih u Japanu - * GUTA I- mnoga njezina ostvarenja anticipiraju ono to e u Evropi biti u injeno tek kasnije - KAZNO SHIRAGA - prire ivao ekzibicije na otvorenom u kojima bi se koristio vlastitim tijelom kao izra ajnim sredstvom - istinsko i pravo ro enje happeninga se povezuje uz pojavo pop arta - po . 60ih ve ina tih umjetnika je prire ivala i sudjelovala u happ. CLAES OLDENBURG - za njega je happening samo izravan produ etak vrste posla koji je doveo do realizacije niza djela * DU AN - spava a soba - zatvor - dnevna soba - mrtva nica - javna ku a

139

- kuhinja - mesnica JIM DINE - vizualni aspekti happ. kao nastavak njegovog slikarstva * NASMIJE ENI RADNIK - apartman od 3 tkanine * VAVNDEVILL SHOW - ples povr a to bi visilo o koncu - popio lak, na glavu izlio sadr aj drugih dviju posuda ROBERT WHITMAN - slu i se filmom u predstavama , kontrast izme u radnje zabilje ene na filmu i radnje koja se odigrava u njegovoj nazo nosti ALLAN KAPROW - glumci diletanti, predstave bez proba - prijelaz ka happ. zami ljenom kao terapeutski obred - * GAS - koji se odigrava na razli itim mjestima - happ. je kao kazali na forma u kojoj se razli ite elemente uklju uju i i neformalnu recitaciju, organizira u strukturu po dijelovima * IZ DOMA INSTVA - razvijanje principa kola a u akciji - deformirao happ. kao skup zbivanja izvedenih ili opa enih u vi e nego jednom vremenu i vi e nego jednom mjestu - njegovi materijalni ambijenti mogu se konstruirati, direktno uzeti iz onoga to je dostupno - njegove ativnosti mogu biti izmi ljene ili svakida nje - mo e se odigrati u samoposluzi, dok se vozi auto-putem..., u jednom trenutku ili seriji - vrijeme mo e protegnuti na vi e od 1 god. - on je umjetnost ali se ini bli e ivotu - definirao ambijent kao "doslovno, okolina u koju se ulazi" RED GROOMS CAROLEE SCHNEEMAN - kazali te OFF OFF BRODWAY - dramaturzi komuniciraju s gra . putem vizualnih i verbalnih prizora - ono to je nedostajalo amer. happ. je suo enje s zbiljom koje zauzima tako bitno mjesto u prvim futuristi kim i dadaisti kim nastupima AY-O * KILL PAPER NOT PEOPLE WOLF VOSTELL - dekola - kreativno na elo koje se temelji na uni tenju i samouni tenju - suprotno od kola . Da bi se amer. umj. suo ila s zbiljom trebalo je ekati gorko razdoblje vijetnamskog rata L. A. PROVOS GUNTER BRUS - javno pra njenje - protest, pobuna PETTER KUTTNER - specijalizirao se u bojenju hrane zaslijepljuju im tonovima PETER DOCKLEY - koristi vo tane figure, vra aju i se imaginaciji nau ne fantastike - * PROSTRANO

140

- jedna sekundarna manifestaciju koju je happ. izazvao u nekim zemljama je tkz. pokret za obrazovanjem umjet. zajedni tva, koji je elio umj. dovesti njezinim procjenjivanjem na razinu pu anstva - HAPPENING - ve u ulogu ima publika, podlo niji slu aju mada nije do kraja prepu ten slu aju - PERFORMANCE- ne to kontroliranija forma - re irani ili nere irani doga aj koji umjetnici realiziraju pred publikom (muzejskom, galerijskom, slu ajnom) provociranje i izazivanje publike EARTH ART I KONCEPTUALNA UMJETNOST - prezir nad formom doveo je do eksperimenata sa svim vrstama materijala - sijeno, most, elik - umjetnici su se htjeli izravno suo iti s vanjskom zbiljom, a jedan na in sastojao se u tome da premjeste vanjsko u galerije - svejedno, bilo je logi nije izvaditi umj. djela iz galerije i stvoriti ga kroz izravno uplitanje kroz prirodnu sredinu ROBERT SMITHSON * PJE ARA SA ZRCALOM - vodi umj. djelo iz galerije i stvara ga kroz izravno uplitanje u prirodnu sredinu * SPIRAL JETTY - na Velikom slanom jezeru u Utahu - vi e voli obujme koji uklju uju neku geometrijsku progresiju - najva nije obilje je djela je nepristupa nost MICHAEL HEIZER * PREMJE TENA I PONOVO POSTAVLJENA MASA WALTER DE MARIEOV * LAS VEGAS PIECE - milju duga crta povu ena u pustinji Nevade - izvorna zamisao bila je zabranjena fotografska reprodukcija DENNIS OPPENHEIM * OBILJE ENA PLANINA - podsje a na kult amer. cowboya- ig za oznaku stoke WOLF KAHLEN - suradnja s prirodnim procesima, preinaka ili protuslovlje prirode * PROSTORNI ISJE AK STABLA R. SERRE * HEXOGRAM - krug kao povr ina reda KONCEPTUALNA UMJ. - koncept. umj. proizlazi u mnogo irem smislu iz ideja to su se oblikovale po prvi put s nastankom minimalisti kog kiparstva

141

- paradoksalni aspekt - na in na koji se koncept. umj. usredoto uje na osobu i osobnost umjetnika JAN DIBBETS - na granici izme u 2 tendencije * PERSPEKTIVNE KOREKCIJE - fotografije krajolika, ostvarene aparatom rukovanim tako da se dobiju slike izmjeni ne s onim u zbilji * PANORAMA TOM PHILLIPS * BENCHES - sna no prizivanje na smrtnost - vjeran ovjekoljubivoj viziji uloge umjetnika - pomo i ljudima da vide svijet BERNARD I HILDA BECHER - iz dokumentaristi ke pobude fotografiraju elemente anonimne industrijske arhitekture * PITHEADS DENIS OPPENHEIM * POZICIJA ZA ITANJE ZA OPEKOTINU 2 STUPNJA - BODY ART BRUCE NAUMAN * BOUND TO FAIL - zanimanje za raznovrsne na ine kojima se mo e iskazati stanovita zamisao - uska veza izme u body arta i happeninga GILBERT&GEORGE Djeluju u okviru organizacije ART FOR ALL Po tom oda ilju velik dio materijala - kosu, odje u, hranu... ele i da mi to smatramo skulpturama - ponekad portretiraju sami sebe ispred neke umovite pozadine, a ponekad prihva aju da se zabilje e fotog. aparatom neki aspekti njihova ivota * ZLE MISLI*SINGIG SCULPTURE JOSEPH BEUYS - interes ire publike pobu uje 60ih kada se posve uje assemblageu - * STOLAC SA SALOM - i djelima ambijentalne umj. - * PROSTORNA SKULPTURA - upotreba materijala neprikladnih za simboli ke svrhe - serija * MASNI UGLOVI - kombinira energiju masti s privla no u i redom pravog kuta - akcione egzibicije - * KAKO OBJASNITI SLIK. JEDNOM MRTVOM ZECU - koncept umj. se odri e materijalne realizacije i namje tanja - u obliku skica i pismenih bilje aka stavlja na uvid ideje i planove projekata kojima se predla u specifi ne misli ili akcije a koje treba da ativiraju ma tu promatra a - za razliku od minimalne umj., koncept. ne analizira temeljna na ela prostornih pojava ve konceptualnom konstrukcijom jedne situacije-modela skre e pa nju na kompleksne faktore koji djeluju unutar jednog fragmenta stvarnosti - umj. djelovanje kao takvo prvi put postaje centralni problem misli, pri emu se uvijeti vizualiziranja reflektiraju u razli itim modalitetima - JOZEF KOSUT - * JEDNA STOLICA I 3 STOLICE - foto. stolice, prava stolica i definicija stolice - razli itost stvarnosti VIDEO ART - nastojala biti - od alternativne politike zavu ene u umj. do najistan anije verzije starog kaleidoskopa NAM JUNE PAIKA

142

143