Pametna niskoenergetska ku a

Uvod
Danas je ovje anstvo vi e nego ikad prije suo eno s nedostatkom osnovnih ivotnih resursa - energije i hrane. Rastu e ekonomije najmnogoljudnijih zemalja Indije i Kine danas mogu apsorbirati velike koli ine resursa to utje e na cijene svih sirovina, energije i hrane. Bez obzira na rastu u proizvodnju tih zemalja ekolo ki pritisak na Zemlju nikad nije bio ve i. To name e odgovornost na sve nas da djelujemo ne samo na ekonomskim principima nego i na principima svijesti o opstanku nas i generacija koja dolaze. Od ukupne potro nje energije 41% se utro i na zgradarstvo, najvi e za grijanje objekata. Taj podatak otkriva da na tom podru ju postoji puno mjesta za u tede i optimizacije. Veliki dio odgovornosti le i upravo na svima nama da doprinesemo smanjenju ekolo kog udara na Zemlju.

to bi trebali u initi?
Najve i doprinos smanjivanju na eg udara na okoli mo emo posti i gradnjom domova koji su u skladu s prirodom, na e postojanje kao bi a na Zemlji mora biti puno efikasnije. O na inu kako to posti i mo emo nau iti iz primjera u prirodi, oni esto pokazuju kako optimalno iskoristiti ono to nam je na raspolaganju, i pri tome vratiti prirodi koliko je maksimalno mogu e. Svako ivo bi e na Zemlji ne to uzme, ali isto toliko vrati odr avaju i sustav stabilnim i uravnote enim. ovjek je bitno naru io prirodnu ravnote u zato to je uvijek puno vi e uzimao nego to je vra ao. ivot se ne vodi samo po principima prirodne selekcije i natjecanja nego puno vi e na bazi suradnje i uzajamnog djelovanja, npr. kukci opra uju bilje a biljke zauzvrat daju hranu tim istim kukcima. Svako bi e daje svoj obol u toj savr enoj igri ine i ovu Zemlju tako jedinstvenim mjestom u cijelom svemiru. Sve te principe koji vladaju ve milijunima godina trebamo primijeniti na na svakodnevni ivot. Odr ivi razvoj nije samo ekonomska nu nost nego i nu nost na eg opstanka. U kona nici s novim pristupom i ve im obzirom mo emo imati ekonomske dobitke, pobolj anje kvalitete ivota i imati prirodniji odnos s okolinom koja nas okru uje.

Obnovljivi izvori energije

Energija je svuda oko nas i njezin prirodni tok od proizvo a a do potro a a ini ivot mogu im. Energija danas nije samo ekonomsko pitanje nego i politi ko to je pokazala i ukrajinsko-ruska plinska kriza. Ta injenica name e i pitanje na ih ljudskih

sloboda i prava na ivot jer netko drugi odlu uje ho emo li se mo i grijati kada nam bude hladno ili ne. U tom kontekstu pitanje energetske neovisnosti vi e nije samo pitanje politi kog presti a nego i opstanka pojedinog naroda ili dr ave zato se jo vi e name e nu nost iskori tavanja obnovljivih izvora energije. Obnovljivi izvori energije su: Sunce, vjetar, tokovi voda (rijeke, mora i oceani), biomasa (biljke) i geotermalni izvori. Svi ti izvori energije nalaze se u okolini na ih domova i mi ih koristimo a da esto nismo toga ni svjesni npr. su enje rublja na suncu, proizvodnja hrane u vrtu. Unazad nekoliko desetlje a zbog relativno jeftine energije iz fosilnih goriva obnovljivi izvori energije nisu bili u zna ajnijoj upotrebi. No, porastom cijena energenata i svijesti o ekolo kim u incima obnovljivi izvori dobivaju sve zna ajniju ulogu.

Arhitektura
Dom je na ivotni prostor, na e okru enje, zaklon, nekad i odraz kulture i na eg socijalnog statusa u dru tvu. Zbog toga mnogi ljudi vrlo pa ljivo i s mnogo ljubavi pristupaju izgradnji svog doma. Arhitektura je prvi i vrlo zna ajan korak pri izgradnji niskoenergetskih ku a. Prema nekim istra ivanjima danas je mogu e raditi zgrade koje su do 70% efikasnije od dana njih to u ukupnoj bilanci predstavlja ogromnu koli inu energije. Da bismo ostvarili ovaj cilj potreban je multidisciplinaran pristup problemu koji mora promatrati objekt kao jednu cjelinu. Vjerojatno je najve i izazov kod niskoenergetskih objekata upravo integracija arhitekture, gra evine, procesnog upravljanja, holtikulture itd. u jedinstvenu cjelinu koja djeluje energetski efikasno.

Pasivna arhitektura
Pametnim dizajnom i oblikom samog objekta mogu e je na pasivan na in iskori tavati Sun evu toplinu i tako bitno smanjiti potrebu za grijanjem. Dobrim razmje tajem drve a mogu e je stvarati sjene i hlad koji smanjuju insolaciju objekta a time i potro nju energije na hla enje, a ako je drve e listopadno onda po zimi dopu ta punu insolaciju ku e koja pak smanjuje tro kove grijanja. ti enje ku e od vjetra mo e se u tedjeti i do 40% energije. Izradom ra unalnih simulacija poma emo arhitektima u ranoj fazi dizajna kako bi do li do to optimalnijeg rezultata. Kroz ove ra unalne modele mo emo simulirati gotovo sve aspekte koje ine jednu zgradu: utjecaj Sunca, ljudi, vjetra, ki e, instalirane opreme, okoline, oblika zgrade, utjecaj veli ine i orijentiranosti staklenih i drugih povr ina itd. Rezultat ovakvih izra una je uvijek utro ena energija po jedinici vremena. Zbog kompleksnosti ovakvih izra una uvijek se upotrebljavaju

pojednostavnjenja da bi se dobila zadovoljavaju a to nost uz razumno utro eno vrijeme.

Grijanje, hla enje, ventilacija

Grijanje i hla enje je energetski najzahtjevnije u ku ama i zgradama. Ne samo da taj dio najvi e prazni ku nu blagajnu nego i bitno utje e na kvalitetu stanovanja. Zbog svega toga ovom problemu pristupamo s posebnom pa njom. Danas u Hrvatskoj dominiraju grijanja na fosilna goriva, hla enje na toplinske pumpe zrak-zrak (klimatizacijski ure aji), ventilacija je u ku anstvima i dr avnim institucijama zastupljena vrlo rijetko, dok je u trgovinama i poslovnim objektima ipak ne to e a. Svjedoci smo sve ve ih ekstrema temperature u Hrvatskoj, pogotovo ljeti. Zbog te se injenice tro kovi grijanja i hla enja u kontinentalnom dijelu Hrvatske pomalo izjedna uju.

Cijena energije po pojedinom energentu

Svaki energent ima svoju kalorijsku vrijednost (kapacitet), svoju cijenu i ure aj koji ga koristi. U kona noj bilanci potrebno je ura unati sve tri injenice i to na sljede i na in. Prvo se uzme cijena jedinice po kojoj se pojedini energent prodaje npr. kubi ni metar za plin ili kWh za struju i izra una se koliko ta jedinica ima energije u sebi. Na primjer kubi ni metar plina ima oko 10 kWh energije. Nakon toga se dobiveni iznosi pomno i se efikasno u ure aja, za plin je to oko 90%. Na kraju se dobije koliko stvarno ko ta kWh energije pojedinog energenta. Na sljede oj tablici je dan presjek cijene energenata u Hrvatskoj.

Cijena energije po pojedinom energentu: Tablica cijena energenata i topline dobivene iz njih Iz tablice je vidljivo da je toplinska pumpa najjeftinija to se ti e utro ka energije. Ako to usporedimo s plinom to je oko 45% jeftinije jer 1 kWh struje proizvodi oko 4 kWh toplinske energije. Ovo je okvirni izra un koji ne uzima u obzir efikasnost pojedinih ure aja nego njihov prosjek. Neke skuplje varijante ure aja imaju i ve u efikasnost. U

zadnjem stupcu su razlike u cijeni grijanja u kunama ako se uzme prosjek potro nje u Zagrebu od prosje no 295 kuna mjese no kroz 12 mjeseci.

Na ini grijanja
Drvo
Drvo je najstariji na in grijanja i mo e biti izvedeno kao pe koja je smje tena u prostoriji ili kao kotao koji grije vodu kojom se onda zagrijavaju prostorije. Postoje razne pe i koje se razlikuju i po cijeni i po efikasnosti. Najskuplje i najefikasnije su kotlovi na pirolizu koji drvo pri niskoj temperaturi od oko 100C pretvaraju u plin koji onda koriste za grijanje (efikasnost je 84%). Mana tih kotlova je da drvo mora imati vla nost od oko 15-20% to zna i da je drvo potrebno nabaviti barem 12 mjeseci unaprijed radi su enja. Postoje kotlovi koji rade na palete. Palete su mali drveni komadi koji se mogu automatski ubacivati u pe pa nije potrebno esto lo iti pe ( esto lo enje je radi smanjenog komfora najve a mana grijanja na drvo). Prednosti grijanja na drva su relativno niska cijena energenta i neovisnost o priklju cima (npr. za grijanje na plin treba imati priklju ak za plin). Mane su potreba za skladi tem za drva, ako se ne radi o kotlovima na palete ili na pirolizu potrebno je esto lo iti i istiti pe , zbog visokih temperatura izgaranja ograni en je vijek trajanja kotla, osim kod skupih kotlova automatska regulacija je te ko izvediva ili nemogu a.

Plin
Plin je jedan od najra irenijih i najjednostavnijih na ina grijanja. Postoje razne vrste bojlera odnosno kotlova. Dva su osnovna tipa kod nas na tr i tu: klasi ni kombi bojler i kondenzacijski bojler. Kondenzacijski bojler je efikasniji(100-110%) jer iskori tava latentnu temperaturu vodenih para. Kombi bojler ima efikasnost od oko 90%. Prednosti grijanja na plin su: dobra efikasnost, relativno niska cijena ure aja (600015000 kn), veliki komfor (nema pepela, automatsko upravljanje, nije potrebno skladi te ako imate priklju ak itd.). Mane su: mogu nost istjecanja plina to mo e dovesti do po ara i eksplozije, sve ve a cijena energenta, priklju ak nije dostupan u cijeloj Hrvatskoj.

Lo ulje
Grijanje na lo ulje u su tini dijeli odre ene prednosti i mane grijanja na drva i plin. Prednost je to nije potreban priklju ak (kao za plin), kotlovi imaju efikasnost od 60-

90% i dobre mogu nosti automatske regulacije, a mane su to treba imati spremnik za gorivo (kao kod drva) i dosta visoka cijena energenta.

Elektri na struja
Trenutno jedan od najskupljih na ina grijanja. Prednosti su: nije potreban dimnjak, veliki komfor, dobra mogu nost automatske regulacije, nema pepela i ostalih produkata izgaranja, nije potreban spremnik, struja je iroko dostupna, a mana je visoka cijena energenta.

Toplinska pumpa
Trenutno najefikasnije grijanje pogotovo ako se radi o pumpi s izmjenjiva em u zemlji ili podzemnim vodama. Osnovni princip rada je preno enje topline s jednog spremnika na drugi (preno enje topline iz zemlje u grijani prostor). Toplinska pumpa mo e biti izvedena na vrlo velik broj na ina. Mo emo ih podijeliti na: zrak-zrak, zrak-voda, voda-voda. Ako iz zraka uzimamo toplinu i zagrijavamo zrak na nekom drugom mjestu onda je to zrak-zrak (obi ni klimatizacijski ure aj). Toplinske pumpe imaju koeficijent efikasnosti tzv. COP koji govori koliko je potrebno ulo iti energije da se dobije 1 kWh toplinske energije. Tipi no on mo e biti oko 4 to zna i da za 1 kWh struje dobivamo 4 kWh toplinske energije. Toplinska pumpa se fizi ki sastoji od izmjenjiva a topline i kompresora koji radi na elektri nu struju. Toplinska pumpa maksimalno mo e proizvesti temperaturu do 70C to je u ve ini slu ajeva dovoljno za grijanje i sanitarnu vodu. COP nije fiksan za datu izvedbu nego ovisi i o razlici temperatura izme u dva spremnika tako da on mo e varirati izme u 2-7. Prednosti su: najefikasnije grijanje i hla enje, mogu e u istom sustavu imati grijanje i hla enje, odr avanje je minimalno, vrlo dug vijek trajanja pumpe ( ak do 50 god), nema produkata izgaranja, nije potreban dimnjak, dobra mogu nost automatske regulacije, nije potreban spremnik za gorivo, mane su: vi a po etna ulaganja. Amistad sura uje s doma im proizvo a em toplinskih pumpi koje se uklapaju u cjeloviti dizajn niskoenergetske ku e ime se bitno smanjuje po etna investicija, toplinska pumpa mo e koristiti ve postoje e kontrolere koji dolaze u pametnoj ku i ime se izbjegava potreba za dodatnom upravlja kom elektronikom.

Sun eva energija

Sun eva energija se mo e koristiti na dva na ina: proizvodnja topline i proizvodnja elektri ne energije. U oba slu aja sun eva energija je odli an dodatak nekom od konvencionalnih sustava grijanja. Izvodi se tako da se na odre enu povr inu montiraju solarni kolektori ili solarne foto elije i spajaju se na postoje i sustav grijanja ili

hla enja. Hla enje preko sun eve energije i drugih izvora topline mo e se izvesti preko apsorpcijskog rashladnika, no njegova efikasnost je dosta mala, COP je oko 0.6 0.8 pa ga se koristi samo ako imamo puno jeftine toplinske energije npr. Sunce ili otpadna para. Prednosti su: besplatna energija, a mane su: vi a po etna investicija i nedostupnost ili ote ana eksploatacija energije tijekom no i i zime.

Integracija i kombiniranje raznih sustava

esto se u praksi doga a da je potrebno integrirati razli ite na ine grijanja, hla enja i opskrbe energijom u jednu cjelinu. Na primjer treba spojiti instalaciju toplinske pumpe s toplinskim izmjenjiva em u zemlji sa foto elijama na krovu tako se tijekom dana pumpa napaja iz foto elija, a po no i iz mre e. Sanitarna voda se mo e po potrebi dodatno grijati plinskim bojlerom. U ovom primjeru imamo dva sustava grijanja i dva sustava opskrbe energijom. Pri realizaciji ovakvih rje enja esto na tr i tu nije dostupan gotov sustav automatskog upravljanja nego se on posebno mora realizirati za svaki pojedini sustav. U na oj tvrtki postoji stru an tim ljudi koji je se bavi projektiranjem i implementacijom sustava automatskog upravljanja. Pri projektiranju ovakvih rje enja posebno vodimo ra una da se postigne sinergijski u inak svih dijelova sustava to dovodi i do vrlo zna ajnih u teda i produljivanja vijeka trajanja opreme. iroki spektar opreme koje koristimo omogu uje realizaciju malih projekata (obiteljskih ku a) pa do vrlo slo enih poslovnih objekata, industrijskih primjena, hotela...

Potro nja elektri nih ure aja

Elektri nih ure aja u na im ku anstvima ima sve vi e i postaju sve slo eniji. Samo do prije nekoliko godina ra unalo je bilo vi e iznimka nego pravilo, a danas ga gotovo svako ku anstvo ima. Upravo radi te injenice potro nja elektri ne energije raznih ure aja postaje zna ajniji faktor. Potro a i u ku anstvima su u ve ini slu ajeva: pe nica, perilica rublja, perilica su a, rasvjeta, razni elektroni ki ure aji (ra unalo, televizor, glazbena linija itd.), klima ure aj, hladnjak itd. Mogu nosti u tede su vi estruke za svaku pojedinu vrstu ure aja. Na primjer: odabirom ure aja vi e energetske klase (hladnjak, klimatizacijski ure aj, perilica rublja, perilica posu a...), isklju ivanjem rasvjete kada to nije nu no, kori tenjem tednih arulja, dr anjem rashladne krinje u hladnijim prostorijama (npr. podrum), isklju ivanjem elektroni kih ure aja iz struje kada nisu u upotrebi, dobrim dizajnom staklenih povr ina kako bi se to vi e koristila dnevna svjetlost, dovo enjem tople vode u perilice iz drugih izvora tople vode npr. sanitarne vode. Uz primjenu svih ovih mjera mogu e je prepoloviti ra une za struju, a iskustva nekih ljudi govore da su uspjeli u tedjeti i do 80%. Da bi olak ali provo enje nekih od ovih mjera razvili smo sustav automatskog upravljanja

rasvjetom i uklju enih elektroni kih ure aja putem tzv. pametne uti nice. Sustav umjesto vas gasi rasvjetu i prekida napajanje na uti nicama kada vas nema ili kada spavate. Sustav je zapravo sastavni dio na e pametne/niskoenergetske ku e i pode ava se po eljama i potrebama korisnika. Opravdanost ovakvog pristupa pokazuju i podaci da neki ure aji u tzv. "standby" modu mogu tro iti i do 18 W, ako ih imate vi e potro nja se mo e popeti i na 100 W to je kao da imate danono no upaljenu arulju od 100 W koja vam uop e ne treba.