FUNDAMENTALNA KATEHETIKA

Odre enje pojmova: katehetika: znanstvena disciplina koja se bavi katehezom u kontekstu crkvene prakse kateheza: crkveni navje taj kr anske poruke koji smjera odgoju vjere

Nastanak katehetike kao znanstvene discipline

1774. g. pou avanje katehetike uvodi se u sve teolo ke kole austrougarskog carstva odlukom austrijske carice Marije Terezije, a prema projektu benediktinskog opata Franza Stefana Rautenstraucha. Katehetika kao disciplina osobito se razvija od kraja 19. stolje a na ovamo: pod utjecajem novih kulturnih (pedago kih i psiholo kih) strujanja koja su pridonijela razvoju katehetskog pokreta (do II. vat. sabora) u kontekstu novog posaborskog ozra ja:  premi ljanje katehetske prakse (nova slika Crkve)  osnivanje katehetskih centara i instituta  irenje publikacija i istra ivanja  prisutnost u akademskom kontekstu u vr uje njezin epistemolo ki status  nastala u teolo kom kontekstu pastoralnog razmi ljanja, vrlo brzo se okre e psihologiji i pedagogiji Religionspdagogik Kraj 19. i po etak 20. stolje a obilje en je brigom za didakti ko-metodi ka pitanja (pedago ki naglasak), dok u vrijeme kerigmatskog pokreta prevladava okretanje sadr ajima vjere (teolo ki naglasak) J. A. Jungmann: Dogmu trebamo poznavati, kerigmu moramo navije tati! Naizmjeni no okretanje pedago kom ili teolo kom interesu upu uje na dvostruku pripadnost discipline: dvostruko nazivlje (religiozna pedagogija i katehetika) razli iti naglasci zbog razl. crkvenih i dru tvenih konteksta i danas znak njezina bogatstva, ali i trajni izvor napetosti (upravljanje kompleksno u)

DVIJE DU E KATEHETIKE: TEOLO KA I PEDAGO KA

pripada podru ju teolo kog promi ljanja (narav katehetskog ina!) danas je nadi ena njena podlo nost dogmatskoj teologiji, nego se njena teologalnost promi lja u okviru pastoralne ili prakti ne teologije mora definirati svoj identitet u odnosu prema drugim podru jima crkvenog djelovanja i odnosnim znanostima (homiletika, liturgika, pastoral)

SHEMATSKI PRIKAZ TEOLOGIJE U NJEZINU JEDINSTVU I MNOGOLIKOSTI

Teolo ka podru ja Pojedine discipline Sredi nji sadr aji IZVORNOST (ORIGINALNOST) VJERE Biblijska literatura u svom nastanku, u svom izvornom i trajnom zna enju kao kanonsko svjedo anstvo (povelja) vjere. Prvenstvene metode

Biblijska teologija

Uvod u SZ Uvod u NZ Egzegeza SZ Egzegeza NZ

Metode interpretacije teksta Povijesno-kriti ke metode

Povijesna teologija

Sustavna teologija

Prakti na teologija

Crkvena povijest Starog vijeka i teologija prve Crkve (Patristika. Crkvena povijest Srednjeg vijeka. Crkvena povijest Novog vijeka (s povije u dogmi i povije u teologije). Fundamentalna teologija Filozofija/Teolo ka propedeutika Dogmatika Moralna teologija/Kr anska etika Crkveno pravo Kr anski dru tveni nauk Pastoralna teologija (s homiletikom, katehetikom, pastoralnom psihologijom, pastoralnom sociologijom itd.) Liturgijska znanost Religijska pedagogija

TRADICIONALNOST VJERE Povijest Crkve (Crkava) Metode i teologije (teologija) u znanosti procesu predaje vjere s generacije na generaciju.

povijesnih

RACIONABILNOST VJERE Opravdanje vjere u sada njosti kao Metode argumentacije misaonog, ivotnog i strukturnog oblika Crkve (Crkava): "fides quaerens intellectum"

PRAKTIKABILNOST VJERE Vjera koja se ivi i koju treba ivjeti u suvremenosti Crkve i dru tva i u dana njici ponude spasenja.

Metode empirijskog istra ivanja Metode posredovanja i aktualizacije

II. PODJELA: TEOLO KE DISCIPLINE POJEDINA NO

I. II. III. IV. BIBLIJSKA TEOLOGIJA - Uvodne znanosti u Bibliju, Egzegeza SZ, Egzegeza NZ POVIJESNA TEOLOGIJA - Povijest Crkve u Starom vijeku, Kr anska arheologija i patrologija, Povijest Crkve u Srednjem i u Novom vijeku SUSTAVNA TEOLOGIJA - Fundamentalna teologija, Dogmatika, Teolo ka etika, Poznavanje religija i konfesija PRAKTI NA TEOLOGIJA - Pastoralna teologija, Teologija navije tanja, Religijska pedagogija, Katehetika, Liturgika, Crkveno pravo)

Katehetika/relig. ped. kao pedago ka disciplina antropolo ki zaokret, tipi an za na u kulturu, usmjerava pa nju prema subjektu i njegovoj situaciji, prema povijesnoj i kulturnoj dimenziji svakog ljudskog djelovanja otuda pozornost katehetike na kulturnu antropologiju, psihologiju, komunikacijske znanosti odgojni proces dozrijevanja u vjeri uklju en je u op i dinamizam rasta i sazrijevanja osobe zato je katehetika i/ili relig. pedagogija s punim pravom i odgojna znanost
Katehetika uklju uje dijalekti ku napetost izme u: vjernosti Bogu i vjernosti ovjeku bo anske i ljudske pedagogije kr anske i ljudske zrelosti sadr aja i metode (teolo ke i pedago ke kompetencije) teolo ke i pedago ke dimenzije kateheze teorije i prakse (znanstvene refleksije i iskustva kateheze)

IDENTITET I PODJELA KATEHETIKE Katehetika je sustavno i znanstveno promi ljanje o katehezi u svrhu shva anja, produbljivanja i vo enja tog va nog odgojnog i pastoralnog djelovanja. predmet njena prou avanja jest kateheza u svojim raznim o itovanjima (kao pouka, inicijacija i odgoj) Podjela katehetike: op a (fundamentalna) pretpostavke, identitet i dimenzije kateheze i posebna (diferencijalna) katehetika u odnosu na razli ite naslovnike, razl. mjesta kateheze neki autori razlikuju: fundamentalnu, materijalnu i formalnu katehetiku kao prakti no-teolo ku disciplinu karakterizira je metoda (kao proces i kao in): metode upoznavanja, analize i tuma enja katehetske stvarnosti, projektiranja i organiziranja te vrednovanja zato je rije o pluridisciplinarnom znanju i slo enim metodama i znanstvenim postupcima

KATEHEZA U KULTURALNOM I PASTORALNOM OZRA JU DANA NJEGA VREMENA

I. POGLED NA SITUACIJU DANA NJE KATEHEZE

1. KONCILSKI ZAOKRET I NJEGOVI PLODOVI kraj dugog razdoblja (novi vijek) obilje enog upotrebom katekizama i memoriranjem povratak kateheze Bibliji, odgoj vjere kao cjelovitog stava, kateheza u projektu Crkve novo lice pokoncilske kateheze (zaokru eno 80.-ih godina):  evangelizacijsko usmjerenje  biblijsko usmjerenje  antropolo ko usmjerenje  dru tveno-politi ko usmjerenje  prvenstvo odraslih  sredi nje zna enje zajednice

vrednovanje medija i neverbalnih govora

POZITIVNI ASPEKTI DANA NJE KATEHETSKE SITUACIJE NAVJE TAJ CRKVE KOJA TIHO RASTE IZ BAZE velik broj osoba koje su se posvetile katehezi (porast kateheta laika) procvat novih oblika zajednica, ponovno bu enje lai kih slu bi potra nja za religioznom formacijom novo otkrivanje i pu ko itanje Biblije misijski i katekumentalni zna aj kateheze porast katekumenalnih puteva porast kateheze odraslih napredak u priznavanju protagonizma ene ohrabruju a iskustva obiteljske kateheze nove inicijative me ukulturnog i me ureligijskog dijaloga dubina, irina i o trina katehetske misli 2. KRIZA TRADICIONALNOG KATEHETSKOG SUSTAVA slom tradicionalnog procesa kr anske inicijacije (putem religiozne socijalizacije) smanjenje odgojnog utjecaja obitelji, kole i Crkve glede preno enja (religioznih) vrednota, ja anje utjecaja okru enja i medija kriza sakramentalnog pastorala strah od kateheze odraslih raskorak vjere i ivota (kulture) problem katehetskog govora nedovoljna i neprikladna formacija pastoralnih djelatnika i kateheta

II.

PREMA RAZUMIJEVANJU UZROKA

KATEHETSKE KRIZE tra enje krivaca: dana nji svijet; - naslovnici (mladi, obitelji...) Crkva i njezin pastoral; - pokoncilska katehetska obnova uistinu, dio mnogo ire krize religije, Crkve i kr anstva u promijenjenom svijetu 1. Socio-kulturalni, politi ki i ekonomski imbenici globalizacija slo enost i pluralizam u dru tvu vladaju e vrednote modernizma i postmodernizma medijalna komunikacija znanstveni i tehnolo ki razvoj duboke promjene u obitelji me unarodni gospodarski (ne)red nacionalizmi, fundamentalizmi, netolerancija

2. Promijenjen odnos prema religiji i religioznosti

 

kriza religioznih institucija i tradicionalnih religija (u Europi kr anstva) novi religiozni interes preoblikovanje odnosa prema religiji:  religija kao podcijenjena stvarnost u sekulariziranom dru tvu  religija kao jedan od brojnih izbora u pluralisti kom dru tvu  slaba uvjerljivost slu bene religije u kontekstu krize institucija i Crkava  religija kao prolazno iskustvo u postmodernoj kulturi  religija kao ukras u odvojenosti vjere i ivota (kulture)  religija kao fluidna, virtualna, rascjepkana i inscenirana stvarnost u dru tvu medija

3. Pastoralni odgovori temeljni izbori evangelizacija (ili: nova evangelizacija) misionarski (evangelizacijski) pastoral inkulturacija vjere poosobljenje vjere va nost zajednice (male zajednice) va nost stvaranja pastoralnog projekta A. Neprimjereni pastoralni stavovi zatvaranje o iju pred promjenama u svijetu i ustrajavanje na tradicionalnim oblicima pastorala zaobilazi svijet demoniziranje i osuda svijeta odbacuje svijet: nostalgija za pro lo u, suprotstavljanje svijetu (fundamentalizam, integrizam), bijeg od svijeta (u vlastitu skupinu, pokret, pobo nost) stapanje sa svijetom bez kriti kog duha stapa se sa svijetom B. Pastoral otvoren budu nosti simpatija i otvorenost prema dana njem svijetu i kulturi hrabrost za nove prijedloge i otvorenost za me ukulturni i me ureligijski dijalog inkulturacija i kontekstualizacija vjere evangelizacija kao prvotno opredjeljenje Crkve obnovljena kateheza u slu bi; poosobljene i zrele vjere, novog modela kr anina, novog stila zajednice, obnovljenog projekta Crkve

KATEHEZA U OBNOVLJENOM PASTORALNOM PROJEKTU EVANGELIZACIJE

Za novi pastoralni projekt va no je nanovo definirati vlastiti identitet - kao Crkve i iskustva vjere u svijetu koji se mijenja - samorazumijevanje Crkve kao sveop eg sakramenta spasenja (usp. LG 48) te dinamizam SAZIV ZAJEDNI TVO POSLANJE. Va no je razlikovati razine va nosti crkvenog (pastoralnog) djelovanja prema stupnju blizine i znakovitosti u odnosu na njezin posljednji cilj.

I. RAZINA: TEMELJNO ZALAGANJE I KONA NI CILJ CRKVENOG DJELOVANJA U SVIJETU, ZA SVIJET, U SLU BI KRALJEVSTVA BO JEGA u slu bi bo anskog nauma koji nadilazi granice Crkve ne poistovje uje se s njim, nego mu je po etak i klica na zemlji sakrament nije usredoto eno na samoo uvanje i samopotvr ivanje Crkve, nego na plan koji nadilazi samu Crkvu i odre uje joj smisao sura uje sa svima koji promi u vrednote Kraljevstva Bo jega II. RAZINA: CRKVENE SLU BE I POSREDOVANJA (NA INI OSTVARIVANJA CRKVE) Bo je kraljevstvo u svojoj crkvenoj vidljivosti:

III. RAZINA: OBLICI I GLAVNA PODRU JA CRKVENOG DJELOVANJA: MISIJSKO, KATEKUMENALNO, PASTORALNO DJELOVANJE I PRISUTNOST U SVIJETU Ujedno etape evangelizacijskog procesa:

IV. RAZINA: DJELATNICI I INSTITUCIONALNE UVJETOVANOSTI CRKVENOG DJELOVANJA: SLU BE USTROJ - INSTITUCIJE razlog postojanja ove razine: omogu iti ostvarivanje crkvenih slu bi, u kona nici ostvarivanje Kraljevstva Bo jeg preispitivanje i reforma u svjetlu evan eoskih zahtjeva

KATEHEZA DANAS: IDENTITET I ZNA ENJE

TO JE KATEHEZA? Povjesno osvjetljenje 1. U novom vijeku vezana uz knjigu katekizma (od Katekizma Tridentskog sabora za upnike 1566. Katekizma Pija X. 1905./1912.) vjerovanje, zapovijedi, sakramenti, molitva u enje napamet, obja njavanje, primjena na ivot vezan uz postojanje kr anske sredine vi e teolo ko, nego pastoralno izlaganje kr anske poruke, deduktivnost, biblijsko i liturgijsko siroma tvo... 2. Katehetski pokret (kraj 19. st. II. vatikanskog sabora) od katekizma prema katehezi prodor novih teolo kih i pedago kih strujanja osobito iv: Njema ka, Austrija, Francuska tri glavna utjecaja:  pedago ki (do II. svj. rata) kako bolje podu avati katekizam vode i ra una o razvojnoj dobi i mogu nostima djeteta (pedagogija i psihologija Mnchenska metoda)  liturgijski (liturgijski pokret) u katehezu: pjesma, slavlje, simboli, geste razgorjeti srce celebratio catechetica  teolo ko-pastoralni (od II. svj. rata do II. vatik. sabora) kerigmatska obnova: od tradicionalnog katekizma k apostolskoj kerigmi 3. Koncilski zaokret novo promi ljanje o svim bitnim odrednicama kateheze: Bo ja rije , vjera, Crkva pokoncilsko razdoblje doba katehetske plodnosti (bogata katehetska produkcija, promi ljenje, organizacija) dolaze do izra aja nove dimenzije kateheze:  antropolo ki zaokret  biblijsko usmjerenje  dru tveno-politi ka dimenzija  prvenstvo kateheze odraslih  komunikacijska dimenzija (novi audio-vizualni mediji)  komunitarna dimenzija  vrijeme krize i traganja cijena obnove 4. Crkveno u iteljstvo o katehezi Op i katehetski direktorij (Sveti zbor za klerike) 1971. Red kr anske inicijacije odraslih 1972. 1974. biskupska sinoda o evangelizaciji u suvr. svijetu apost. pobudnica Evangelii nuntiandi Pavla VI. 1975.

1977. biskupska sinoda o katehezi u na e vrijeme apost. pobudnica Catechesi tradendae Ivana Pavla II. 1979. enciklika Redemptoris missio Ivana Pavla II. o trajnoj vrijednosti misijskog poslanja 1990. Katekizam katoli ke Crkve 1992. Op i direktorij za katehezu (Kongregacija za kler) 1997. U Crkvi u Hrvata: BISKUPI JUG., Radosno navije tanje evan elja i odgoj u vjeri, 1983. to je evangelizacija? U Novom zavjetu glagol evangelizirati (euanghelzesthai) ozna ava katkada ili kerigmu u u em smislu rije i ili sveukupnu crkvenu djelatnost pod vidom svjedo enja, navje taja i posredovanja spasenja. U dokumentima II. vatikanskog sabora evangelizacija ima raspon zna enja od navje taja evan elja nevjernicima do sveukupnog djelovanja Crkve ukoliko je misionarsko. U posaborskom razdoblju pojam evangelizacija do ivljava eksploziju aktualnosti biskupska sinoda o evang. 1974., EN 1975. Osamdesetih i devedesetih godina 20. Stolje a nova evangelizacija (osobito u Europi i Americi) Va an zaokret: od rubnog zadatka (navje taj Evan elja u misijskim zemljama) do shva anja navije tanja kao temeljnog poslanja Crkve. EN potvr uje iroko zna enje pojma evangelizacija (svjedo enje, izri iti navje taj, pristanak srca, ulazak u zajednicu, primanje znakova, apostolsko djelovanje EN 24) ODK 1997. takoner prihva a iroko zna enje izraza. Dakle, u aktualnoj svijesti Crkve evangelizacija je navje taj i svjedo enje Crkve za evan elje, posredstvom svega to ona govori, ini i jest. to je kateheza u kontekstu slu be Rije i (navije tanja, martirije)? Biblijsko svjedo anstvo: apostolska Crkva poznaje razli ite oblike slu be Rije i (evangelizacija, pouka, proro tvo, svjedo enje, nagovor). Ipak se razlikuje: prvi trenutak slanja poruke - vikati (krzein), navije tati (keryssein), evangelizirati (euangelzein), svjedo iti (martyrein), i drugi trenutak obja njavanja i produbljivanja - pou avati (didskein), katehizirati (katehein), propovijedati (homilein), prenositi (paraddonai) kat-ehein = u initi da odzvanja, da odjekuje, davati odjek (Rije i koja je iznad nas, iji smo slu itelji/ce) doslovno: pou iti, usmeno pou avati, pripovjedati U poapostolskom i patristi kom razdoblju kateheza je temeljno pou avanje kr . vjere unutar katekumenata. U srednjem vijeku izraz se gubi, zamjenjuje s vjerska pouka , katekizam . U novom vijeku katehetska aktivnost iri se tiskanim katekizmima, kr anski nauk, vjerska pouka. Katehetski pokret o ivljava tradicionalni pojam kateheza i tuma i ga u svjetlu novih povijesnih i kulturnih prilika. to je kateheza - danas? a) slu ba Rije i (navje taj Isusa Krista, posredovanje kr anske poruke, slu enje Evan elju) b) odgoj vjere (promicanje rasta vjere u osobama i zajednicama c) djelo Crkve - crkveno navije tanje kr anske poruke koje smjera odgoju vjere.

Poja njenja Kateheza danas uvijek ima i evangelizacijsku dimenziju. Glavni oblik kateheze jest kateheza odraslih. Katehetska slu ba u Crkvi ostvaruje se: privatno i javno spontano i institucionalizirano prigodno i sustavno kao: pouka, nagovor, rasprava, svjedo enje, razmi ljanje... Razli ito je strukturirana (te aj, put, priprava, zajedni ko razmi ljanje, liturgijsko propovijedanje) i posredovana. Njezin specificum kao slu enja Rije i u svrhu dozrijevanja vjere jesu: produbljivanje vjere i uvo enje (inicijacija) u razli ita o itovanja kr anskog ivota. Suvremena katehetska terminologija Oko izraza kateheza kateheza, katehetski; katehetika, kateheti ki katekumenat, katekumenski Oko izraza vjera odgoj vjere, odgoj u vjeri, pouka u vjeri, preno enje vjere, komunikacija vjere, put vjere Oko izraza religija religiozni odgoj (i obrazovanje), religiozna formacija, religijska nastava, religiozna kultura

IV. KATEHEZA SLU BA RIJE I I NAVJE TAJ KRISTA

PITANJA S KOJIMA SE SUSRE E KATEHEZA KAO SLU ENJE RIJE I vezana uz poimanje objave polog i/ili doga aj crkveno posredovanje Bo je rije i nije mehani ko ponavljanje treba li ljudsko posredovanje? antropolo ka kateheza povezivanje vjere i ivota opasnost horizontalizma inkulturacija u kojem smislu? vjernost sadr aju potpun, pravovjeran, sustavan nauk hod otvorene vjere zahtjev iskustvenosti u katehezi opasnost bijega u emotivno i iracionalno OBNOVLJENO POIMANJE OBJAVE I BO JE RIJE I od intelektualisti kog (polog istina) prema osobnom i egzistencijalnom (kristolo kom i povijesnom) Bog radi nas ljudi po Kristu, u Duhu cilj: zajedi tvo (susret) povijesno: u spletu doga aja ( ina) i rije i kateheza = navje taj i posredovanje tog Bo jeg nauma spasenja i zajedni tva

Isus Krist utjelovljena Bo ja rije , sredi te i vrhunac objave u njemu Bo ja rije postaje iva osoba susret i zajedni tvo kateheza = osobna komunikacija i uvoenje u osobni susret s Kristom vjernost ivoj osobi, ne doktrinarnoj cjelovitosti i terminolo koj krutosti kristocentrizam kateheze (objektivni i subjektivni) evan eoski i trinitaran nije isklju iv ni kao sadr aj, ni kao metoda

Poruka spasenja za ovjeka radi nas ljudi (Bog za nas) tuma enje i osvjetljavanje postojanja djelotvornost Rije i kateheza u slu bi ovjekova potpunog ostvarenja kateheza kao proro ka rije koja tuma i ivot i povijest Rije utjelovljena u povijesti (narativna i dijalo ka dimenzija Rije i) Bo ji govor u povijesti (svjedoci) i odgovor vjere u povijesti kateheza je pripovijedanje dogaaja, bremenitih zna enjem za nas spasenjska povijest Prvog saveza, Kristov ivot i pashalno otajstvo, povijest Crkve kateheza je posrednica dijaloga Boga i ovjeka Bo ja rije dar Duha u Pismima: Duh = ivotvorna i obnoviteljska snaga Mesija = pomazanik Duhom, uskrsnuv i daje Duha Duh = snaga ivota i obnove Crkve logiku svijeta preobra ava u logiku ljubavi kateheza kao djelo Duha i u Duhu! Bo ja rije dana i obe ana (ve i jo ne)

kona na Rije i obe ana istina kateheza priop avanje Kristove istine i otvoreno tra enje ne samo pouka, nego i svjedo enje i hod u zajednici hijerarhija istin otvorena za dijalog i su eljavanje trajni odgoj vjere (dinamizam rasta) ne samo usvajanje, nego i stvaranje (novo oblikovanje) Kateheza i inkulturacija akulturacija ili inkulturacija Evan elja (vjere) ve od AG, GS, EN, CT... akulturacija = prilagodba (mo e biti i samo izvanjska) inkulturacija = izra avanje vjere jezikom odre ene kulture, ali tako da vjera zadr i svoju inspirativnu, normativnu i integrativnu snagu kojom preobra ava kulturu va na za evangelizaciju i katehezu

Bo ja Rije i kultura kultura obuhva a tradicije, navike, obi aje, vrednote i ustanove svojstvene nekoj zajednici ili skupini kr anska vjera se ne poistovje uje ni s jednom kulturom, uvijek se utjelovljuje u kulture ( idovsku, helenisti ku, rimsku...) prihva a pozitivno u kulturama kriti ki prokazuje pro i ava i oplemenjuje kulture kulture su nu no sredstvo tuma enja i prericanja Rije i Te ak zadatak inkulturacije vjere kr anska vjera dugo je ostala vezana uz zapadnu kulturu u njenom srednjovjekovnom i protureformacijskom obliku ni aktualna, ni sveop a evangelizacija vezana uz osvajanje (Amerika) i kolonizaciju (Afrika, Azija) nu no je utjelovljenje vjere u razne suvremene kulture! Da bi nove inkulturacije Evan elja uspjele nu no je: uklju iti bazu vrednovati/uva avati krajevne Crkve vjerovati da je Duh Sveti ve prisutan u kulturama (u)poznavati suvremene kulture Kateheza kao mjesto i sredstvo inkulturacije vjera se utjelovljuje u kulturama po katehezi tra iti govor prikladan za komuniciranje vjere vrednovati mjesne katehete (osobito laike) prevoditelji inkulturirati katehetska sredstva obratiti pozornost na pu ku kulturu i religioznost biti pozorna na opasnost redukcionizma i sinkretizma

VJERSKO ISKUSTVO I KATEHEZA KAO SLU ENJE RIJE I

to je iskustvo? osobno pro ivljena situacija intenzivan do ivljaj koji zahva a cijelu osobu (na spoznajnoj, uvstvenoj i djelatnoj razini) uklju uje razmi ljanje i tuma enje (vrednovanje, povezivanje s drugim do ivljajima i iskustvima, shva anje zna enja) tako do ivljaj postaje iskustvo stvarnost koja se izra ava/priop ava verbalno i neverbalno (rije koja tuma i ivot) iskustvo preoblikuje osobu, mijenja ivot

Religiozno iskustvo iskustvo stvarnosti temeljnih odrednica ivota dubinsko itanje ivota, sve do razine otajstva, u otvorenosti prema transcendentnom (potpuno druk ijem) izra ava se u religioznim objektivizacijama (vjerovanja, obredi, pripovijesti, simboli, institucije) verbalno i neverbalno one se mogu shvatiti samo u odnosu prema religioznom iskustvu na kojemu se temelje

Kr ansko iskustvo izvanredno religiozno iskustvo Izraela (knji vno uobli eno u SZ) izvanredno religiozno iskustvo Isusa iz Nazareta i apostolske zajednice (posvjedo eno i objektivizirano u NZ) crkveno religiozno iskustvo (izra eno u stvarnostima i dokumentima crkvene predaje) biblijsko iskustvo imaj zna aj utemeljenja ISKUSTVO VJERE MJESTO RIJE I I POSREDNIK KATEHETSKE KOMUNIKACIJE Objava se dogana u kontekstu religioznog iskustva tu Bo ja rije dosi e ljudsku savjest Izrael, a potom apostolska zajednica pod vodstvom Duha ita u svojoj povijesti znakove Bo je prisutnosti i djelovanja Objava uklju uje mehanizme ovjekova razmi ljanja i djelovanja (na elo inkarnacije) Bo ja Rije prepoznaje se kao takva po iskustvu Boga slu anje i priop avanje Bo je rije i zahtijeva iskustvo Vjere - bez iskustva vjere nema katehetske komunikacije Neprimjereni katehetski modeli Kateheza kao jednostavno preno enje vjerskih objektivizacija promatranje ivotnih problema i injenica primjena nauka na ivot prijelaz od ivota k vjeri Kateheza produbljivanje vlastitog iskustva u susretu s kr anskim iskustvima produbljivanje vlastitog iskustva i priop avanje normativnih kr anskih iskustava kao klju a tuma enja i izvora smisla za vlastito iskustvo na elo korelacije: vjera tuma i ivot, ivot tuma i vjeru zada a kateheze: poticati i pro irivati iskustva produbljivati iskustva priop avati iskustva izra avati i pomo i izra avati iskustva TROSTRUKA VJERNOST KATEHEZE: BOGU, OVJEKU I CRKVI Izvori kateheze: Sveto pismo (apsolutno sredi nje mjesto) crkvena predaja u iteljstvo kao autenti ni tuma (za nj su mjerodavna prethodna dva) Pitanje katehetskog govora prednost govorima koji su svojstveni religioznom komuniciranju (pripovijedanje, simbol, gesta, slika...)

novi mediji komuniciranja kulturni zaokret izazov za katehezu i katehetski govor Metodolo ki pluralizam i realizam Dva temeljna metodolo ka puta: o silazni (deduktivni, klasi ni): od biblijskih ili eklezijalnih iskustava prema ivotu o uzlazni (induktivni, egzistencijalni): od ivotnih situacija i iskustava prema biblijskom i eklezijalnom iskustvu uva avati zahtjeve situacij subjekata