Sie sind auf Seite 1von 16

VIDOVSKI, VIDOVO POLJE I STOLAC – PRVI PISANI POKAZATELJI

Esad Kurtovi}

Abstrakt: Izolirano promatrani pisani pokazatelji o Vidovskom (Vido- {kom), Vidovom polju i Stocu u srednjem vijeku su fragmentarni i nedovoljni za stvaranje jasne historijske slike. I kao takvi, uprkos zna~ajnom interesu, oni nisu jasno prezentirani i isko- ri{teni u dovoljnoj mjeri. Na ovom mjestu oni su djelimi~no po- punjeni, osvje`eni, otvoreni i, bez namjere za iscrpno{}u i dale- kose`nijim zaklju~cima, prepu{teni dodatnim sveobuhvatnijim analizama. Za o~ekivati je da }e ponu|eno, ukalupljeno u {iru izvornu, literaturnu, vremensku i prostornu podlogu, tako|er elementima podlo`nim definiciji i reinterpretaciji, kao poticaj potpomo}i daljim istra`ivanjima i sagledavanjima razvojne li- nije stola~kog kraja u srednjem vijeku.

***

Historiografska prou~avanja stola~kog podru~ja u srednjem vijeku rezul- tirala su nizom zasebnih i usputnih radnji koje pokazuju razvojno unapre|ivanje saznanja i opravdanost interesa histori~ara, arheologa i lju- bitelja pro{losti za ovo podneblje. Pored manjeg broja rije{enih i usagla{enih, mnoga otvorena pitanja koja nemaju zadovoljavaju}a rje{enja sudaraju se sa brojnim nepostavljenim dodatnim pitanjima i kroz uobi~ajenu oskudnost izvorne gra|e pretvaraju u standardnu nemo} autorâ da bez dovoljno o~igled- nih argumenata i opravdanih postavki ostanu istrajniji u svojim potragama. Iako pru`amo informaciju vi{e u odnosu na dosada napisano, takvih okvira nije oslobo|en ni na{ pristup, naro~ito obzirom na izostajanje temeljitijih istra`ivanja i izvla~enje dubljih zaklju~aka. Za o~ekivati je da }e narasla i bogata literaturna ponuda, kao i njene metodolo{ke poruke rezultirati prijeko

88

Esad Kurtovi}

potrebnim monografskim, sintetskim izrazom kao presjekom dostignutih i otvaranja novih polazi{ta i pravaca istra`ivanja. Tim nastojanjima posve}en je i ovaj prilog.

Vidovski (Vido{ki)

‘Grad i tvr|ava Vidovski (Vido{ki, Vido{ki grad) u Vidovu polju kao Stolac u Stola~kom polju’ predstavlja svojevrsnu misteriju pred istra`iva~ima njegovog srednjovjekovnog razvoja. Ne zna se ni iz kojih vremena {ta od svega toga potje~e u datoj sintagmi ni kako se razvojno kre}u ovi sastavni dijelovi jedne, njihove srednjovjekovne pro{losti. Uzima se da je Vidovski (Vido{ki) ime dobio po rijeci Vido{tici, dana{njoj Bregavi. Porijeklo imena Vidovskog (Vido{kog) i Vidovog polja razmatrao je Marko Vego. ^ini se op}eprihva}eno i prije njega, Vego je nalazio da su Slaveni poslije pokr{tavanja umjesto Svetovida slavili sv. Vida, te da Vidovski (Vido{ki) kod Stoca ima svoje ime od Sv. Vida. 1 Uz prate}i nedostatak zna~ajnijih izvora, u dugom vremenskom periodu obavijeno tamom sve do XV. stolje}a, kao i sve ostalo, i navedeno, mada op}eprihva}eno, nema svoj jasan za~etak i formu i stoji u sferi naga|anja koje ‘pove}ava zabunu i razgara ma{tu dana{njih pov- jesni~ara i obi~nih ljudi’. 2

Vidovski je bio glavno utvr|eno mjesto u stola~kom kraju. Uzvi{enje sa tvr|avom pod nazivom ‘[etnica’ spu{ta se do centra dana{njeg Stoca. U tvr- |avi je ustanovljen ve}i broj cisterni, ostaci rezidijalnih, vojnih, vjerskih, ekonomskih i drugih objekata koji ga svrstavaju me|u najprostranije na {irem prostoru. Tvr|ava u dovoljnoj mjeri nije arheolo{ki istra`ena pa je njen sred- njovjekovni period vrlo slabo dokumentiran arheolo{kim nalazima. 3

1 Vego Marko, Kultna mjesta u topografiji stare Hercegovine u srednjem vijeku, Starine Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti 57, Zagreb 1978., 93-110, 96-97.

2 An~i} Mladen, Kasnosrednjovjekovni Stolac, “Stolac mjesto spora umjesto razgovora. (Radovi s Okruglog stola Stolac, 5. listopada 2001.)”, Op}insko poglavarstvo Stolac, Stolac 2002., 27-47, 27.

3 Literatura o Vidovskom (Vido{kom), Stocu i Vidovom polju je obilna, ali i neujedna~ena po svojoj ponudi. Izdvajamo tu raznolikost: Dini} Mihailo, Zemlje hercega Svetoga Save, “Mihailo Dini}, Srpske zemlje u srednjem veku (Istorijsko-geografske studije)”, Srpska knji`evna zadrga, Beograd 1978., 178-269, 205-207; Kre{evljakovi} Hamdija-Kapid`i} Hamdija, Stari hercegova~ki gradovi, Na{e starine 2, Sarajevo 1954., 9-22, 14-15; Vego M., Naselja bosanske srednjevjekovne dr`ave, Svjetlost, Sarajevo 1957., 124-125; Mihi} J. Ljubo, Turisti~ki motivi i objekti Stoca i okoline, Skup{tina op{tine Stolac, Stolac s. a., 104-106, pregled literature na stranama 257-271; ]uri} Hajrudin, Stola~ki stari grad, Slovo Gor~ina 5, Stolac 1977., 60-61; Kova~evi}-Koji} Desanka, Gradska naselja srednjovjekovne bosan- ske dr`ave, Veselin Masle{a, Biblioteka Kulturno naslje|e, Sarajevo 1978., 118; Rizvan- begovi} Izet, The results of Former Archeological Researches at the Medieval Fortress Vido{ka tvr|ava at Stolac, Balcanoslavica 8, Prilep 1979., 77-92a; Isti, Neke osnovne crte razvoja srednjovjekovnog gradskog naselja Vido{ki, “Urbano bi}e Bosne i Hercegovine,

Vidovski, Vidovo Polje i Stolac - prvi pisani pokazatelji

89

Svoju medievalnu snagu tvr|ava Vidovski crpi iz pisanih pokazatelja, po-

veljâ aragonsko-napuljskog kralja Alfonsa V. od 19.2. 1444. (‘Vidosich Vui- donopoglyo castello con la contato’) 4 i od 1.6. 1454. (‘civitate Vidouschi cum castris et pertinentiis suis’) 5 i povelje ‘rimskog kralja’ Fridriha III. od 20.1. 1448.g. (‘castrum Widosskiy’) 6 , sve tri izdate vojvodi i hercegu Stjepanu Vuk~i}u Kosa~i. Povelje (ne originali ve} prepisi) pokazuju da Vidovski pred- stavlja kontinuirani izraz postojanosti i zna~aja na posjedu mo}noga vojvode

i hercega, koji je pre`ivio osmansko osvajanje srednjovjekovne bosanske

dr`ave. Izvjesno je i da je Vidovski postojao i ranije, prije 1444.g., ali da nije

imao sre}u da se njegovo egzistiranje ~e{}e sa~uva zapisanim pred naslje|em. A mo`da i jeste, ali mi to ne nalazimo ili ne vidimo.

Obzirom da se povelja iz 1448.g. kroz svoj sadr`aj dovodi u vezu sa od- re|enim odrazom – potvrdom iz doba vojvode Sandalja Hrani}a 7 , bi}e sasvim opravdano stajali{te da su pored ostalih i pokazatelji o ‘Vidovskom’ pripadali

i Sandaljevom vremenu (umro 1435). 8 Klju~nim se ~ini dilema o vremenu

kada je ugarski vladar kralj @igmund Luksembur{ki potvrdio posjed vojvode Sandalja Hrani}a. Mada se jedini na tome problemu do sada zadr`avao, mo- `da upravo i stoga, iznesena promi{ljanja Marka Vega nisu bila najuspje{nija.

Okrugli sto: Tragom bosanskohercegova~ke pro{losti – o urbanom bi}u BiH”, Institut za istoriju-Me|unarodni centar za mir, Sarajevo 1996., 47-56; Spaho D`. Fehim, Nekoliko novih podataka o Stocu iz XV i XVI stolje}a, Prilozi za orijentalnu filologiju 37 (1987), Sarajevo 1988., 197-201; Basler \uro, Vido{ki grad, Arheolo{ki leksikon Bosne i Hercegovine, Tom III, Zemaljski muzej, Sarajevo 1988, 195; Mi{i} Sini{a, Humska zemlja u srednjem veku, DBR International Publishing-Filozofski fakultet, Biblioteka Znamen, Knjiga 10, Beograd 1996., 142; An|eli} Tomislav, Srednjovjekovna `upa Dubrave, “Pavao An|eli}-Marijan Sivri}-Tomislav An|eli}, Srednjovjekovne humske `upe”, ZIRAL, Knjiga 101, Biblioteka Ste}ak, Knjiga 3, Mostar 1999., 189-207, 191-193; “Stolac u povijesti i kul- turi Hrvata”, Humski zbornik 4, Op}ina Stolac, Grafocolor Zagreb, Moderna vremena Zagreb, Zagreb –Stolac 1999., 520 (sa ve}im brojem radova); An~i} M., Kasnosred- njovjekovni Stolac, 27-47; Gad`o-Kasumovi} Azra, Stolac u osmanskom periodu, Hercegovina 13-14, Mostar 2001., 81-99; Ratkovi} Aleksandar, Grad Vido{ki (Prilog istra`ivanju i obnovi), Hercegovina 15-16, Mostar 2003., 7-16; “Stolac. Graditeljsko nasli- je|e u kontinuitetu od 2500 godina/Architectural heritage in continuity of 2500 years”, Microbook, Mostar 1999., (bez oznaka stranica; ima ih 68).

4 Thallóczy Ludwig, Studien zur Geschichte Bosniens und Serbiens im Mittelalter, Verlag von Duncker & Humbolt, München und Leipzig 1914., 361.

5 Isto, 398.

6 Isto, 379.

7 “Fridericus dei gratia Romanorum rex semper augustus, Austrie, Stirie, Karinthie et

pro parte magnifici Stephani de Zokol wayvode regni

Bosne humiliter extitit supplicatum, quatenus omnes et singulares gratias et privilegia, - olim patruo suo Sandal per dive memorie Sigismundum imperatorem, necnon regem Ungarie etc.

confirmatas et confirmata in quibus infrascripta castra forent con-

Carniole dux, comes Tirolis

concessas et concessa

prehensa

”, Isto, 378-379.

8 Dini} M., Zemlje hercega Svetoga Save, 181-182.

90

Esad Kurtovi}

Insistiranje na 1414. godini kroz postavku o mjestu i ulozi tada{njeg ugarskog poslanstva u Dubrovniku, ne mo`e biti odr`ivo kao vrijeme kada je vojvoda Sandalj Hrani} tra`io i dobio potvrdu svojih posjeda od ugarskog vladara. 9 Ta ugarska misija je bila povezana za dubrova~ko-ugarske kombinacije oko stje- canja Konavala. 10 Rje{enje za @igmundovu potvrdu Sandaljevih posjeda time nije prona|eno i ova dilema, zna~ajna po svojim {irim dimenzijama, ostaje jo{ uvijek otvorena. Zasigurno, bi se zalo`ili za 1419. godinu kao gornju gra- nicu, tj. godinu prije koje se to potvr|ivanje izvjesno desilo. To ne bismo u~inili samo kroz prizmu pominjanja konavoskog Sokola kao postavke da taj grad poslije te godine Sandalj vi{e nije dr`ao, pa je to u povelji iz 1448.g. za- pravo prepoznatljiv odraz njegovog vremena 11 , jer se u istom ipak mogu ogle- dati i mogu}e Stjepanove politi~ke ambicije. Za 1419. godinu bi se zalo`ili iz drugog, preciznijeg razloga. Naime, prilikom kupoprodaje Konavala juna 1419.g. u vlastitom iskazu, o ~emu se ranije nije vodilo ra~una, sam vojvoda Sandalj Hrani} pominje da je njegov posjed imao potvrdu ugarskog vladara. 12 Uz ranije vjerovatni ‘konavoski razlog’, ovime smo dobili siguran pomen potvrde, ali i minimum za vjerovatno egzistiranje tvr|ave Vidovski, prije juna 1419., kao dijelu prostranog posjeda vojvode Sandalja Hrani}a koji je mogao biti potvr|en poveljom za Stjepana Vuk~i}a 1448.g.

Po strani stoji upe~atljivo pitanje o te`em razumijevanju ~injenice da jedan od najpokretljivijih velmo`a svoga vremena, vojvoda Sandalj Hrani}, osoba ~iji je `ivotni itinerar obilje`en i ostao zabilje`en ~e{}im boravcima na broj- nim mjestima svoga posjeda, nijednom nije direktno povezan sa Vidovskim i Stocem. Nedostaje adekvatno poja{njenje. Kao pretpostavka, koja proizilazi iz kompletnijeg sagledavanja Sandaljevog kretanja, kao i op}ih kretanja na {irem humskom podru~ju, logi~nim se ~ini poja{njenje da Vidovski nije za Sandalja imao izra`enu strate{ku va`nost. Vode}i ra~una o mogu}nosti {irih i radikalnijih kretanja u razvoju tvr|avskih i odbrambenih sistema kroz du`i srednjovjekovni period, dakle ne umanjuju}i mogu}nost da je Vidovski i prije Sandalja imao svoj prosperitetan razvoj, moglo bi stajati i da je Vidovski nazadovao zbog op}e humske politike koju je Sandalj vodio i imao prema tamo{njoj vlasteli. Teorijski, uz nedostatak izvora moglo bi stajati i da Sandalj Hrani} uop}e nije gospodario stola~kim podru~jem. U svakom slu~aju, prema dosad poznatom, eventualne prednosti ili pogodnosti Vidovskog Sandalj nije koristio i o~ito je zna~aj Vidovskog kod Kosa~a do{ao do izraza tek u doba njegovog nasljednika vojvode i hercega Stjepana Vuk~i}a Kosa~e.

9 Vego M., Tri povelje o posjedima hercega Stjepana Vuk~i}a Kosa~e, Most V/19-20, Mostar 1978., 123-142; Isti, Prilog poznavanju srednjovjekovnih gradova hercega Stjepana Vuk- ~i}a Kosa~e, Most VII/28-29, Mostar 1980., 129-140; Isti, Tri povelje o posjedima hercega Stjepana Vuk~i}a Kosa~e, “Marko Vego, Iz historije srednjovjekovne Bosne i Hercego- vine”, Svjetlost, Sarajevo 1980., 452-486.

10 O ugarskoj misiji 1414.g., Kurtovi} Esad, Dubrova~ko-ugarski poku{aji zatvaranja kona- ovskog kruga 1407.-1415. godine, Hrvatska misao V/19-20, Sarajevo 2001., 63-76.

Vidovski, Vidovo Polje i Stolac - prvi pisani pokazatelji

91

To potvr|uje arhivski pokazatelj od 18. februara 1444.g., upravo iz vre- mena nastanka prve povelje Alfonsa V. za vojvodu Stjepana Vuk~i}a. Naime, ljudi vojvode Stjepana Vuk~i}a, zna~ajno i za ista}i, iz Blagaja i Vidovskog (‘de Blagai et Vidoschi’), napali su i orobili Dubrov~anina Andriju Rasti}a na njegovom putu prema bosanskom vladaru. 13 Ne{to kasnije, 1468.g. pomenut je ‘via de Vidouschi’. 14 Od Sandaljeve smrti do 1444.g., pa i kasnije desila su se i de{avala su se zna~ajna vojna de{avanja u i oko posjeda Kosa~a i o~ito je Vidovski u tom vremenu, sve do osmanskog osvajanja, imao zna~ajnije mje- sto u strategiji Sandaljevog sinovca i nasljednika Stjepana Vuk~i}a. 15 Zaokru`eni pokazatelji o Vidovom polju, odre|enoj cjelini koja se provla~i du`e vrijeme kroz izvore XV. stolje}a i pokazatelji o Stocu, vi{e su nego jasan okvir koji podrazumijeva relevantnu tvr|avu u stola~kom podru~ju u prvoj polovini XV. stolje}a. Bez opservacija o smetnji, mogu}im {irim okvirima kroz odnos vojvode Sandalja prema humskoj vlasteli koji bi utjecali na izostajanje zna~aja i prate}ih informacija, ipak opservaciji, tipi~nom nizu pitanja i dava- nja odgovora koji nisu izvorom potvr|eni, ostajalo bi nejasnim za{to se u takvom svojstvu Vidovski ne pominje prije 1444.g. Prema dosad poznatom urbaniziranje i centar dru{tvenog `ivota na stola~kom podru~ju bi se vezivao upravo za tvr|avu. A tvr|ava nije u dovoljnoj mjeri istra`ena.

Vidovo polje

Do sada se navodila 1417. godina kao prvi pomen Vidovog polja. 16 To je slika koju bi smo danas trebali pomjeriti za nekoliko godina ranije. Naime, u

11 Dini} M., Zemlje hercega Svetoga Save, 182.

12 “budu}i va velikoi slavi i gospoctvi i dr`avi moih priroditel plemenito na{e i potom za na{u slu`bu milosti i gradove i `upe i zemle koe primismo od kralevstva bosan’s’koga naam dan’no i zapisanno u na{e plemenito v rusazi i dr`avi bosan’s’koi i kralevstvom i vsim rusagom bosan’scim naam potvr}eno i ustanovi}eno i toliko}e od kralev ugrscih i car tur’s’-

” (podvukao E. K.), Stojanovi} Ljubomir, Stare srpske

povelje i pisma, I/1, Srpska kraljevska akademija, Zbornik za istoriju, jezik i knji`evnost srpskog naroda, Prvo odeljenje, Spomenici na srpskom jeziku 19, Beograd - Sremski

cih potvrevano po nih krasnih listih

Karlovci 1929., 293.

13 Dini} M., Zemlje hercega Svetoga Save, 207.

14 Isto.

15 burnom vremenu Sandaljevog nasljednika, ]irkovi} Sima, Herceg Stefan Vuk~i}-Kosa~a

O

i

njegovo doba, Srpska akademija nauka i umetnosti, Posebna izdanja 376, Odeljenje

dru{tvenih nauka 48, Beograd 1964.

16 Dini} M., Zemlje hercega Svetoga Save, 205; Kre{evljakovi} H.-Kapid`i} H., Stari herce- gova~ki gradovi, 14; Mihi} J. Lj., Turisti~ki motivi i objekti Stoca i okoline, 106; [krivani} Gavro, Putevi u srednjovekovnoj Srbiji, Novinsko-izdava~ko preduze}e ‘Turisti~ka {tampa’, Beograd 1974., 51; ]uri} H., Stola~ki stari grad, 60; Rizvanbegovi} I., The results of Former Archeological Researches at the Medieval Fortress Vido{ka tvr|ava at Stolac, 80; Isti, Neke osnovne crte razvoja srednjovjekovnog gradskog naselja Vido{ki, 49; An|eli} T.,

92

Esad Kurtovi}

pisanim izvorima Vidovo polje je pomenuto augusta 1413.g. Tada je registri- rana tu`ba protiv Nik{e Kuzmani}a, vlaha iz katuna ‘Sodnni’ i izvjesnog Toma{a Milatovi}a. Oni su optu`eni da su u Vidovom polju oplja~kali Ra- dojka krznara otev{i mu robu u vrijednosti 20 perpera dubrova~kih dinara i tri krave. 17 Pitanje je da li je neko od dvojice plja~ka{a bio iz Vidovog polja ili sa {ireg stola~kog podru~ja. Katun ‘Sodnni’ nije zabilje`en u iscrpnim raz- matranjima Desanke Kova~evi}-Koji} o prvim poznatim srednjovjekovnim katunima 18 , pa bi i otuda Vidovo polje i stola~ki kraj trebali dobiti nova pro- mi{ljanja. Svojim prezimenom, te vremenski i prostorno, navedeni Toma{ Milatovi} bi se pribli`avao poznatijim savremenim Milatovi}ima, porodici tep~ije Milata, koja je svoje posjede imala na desnoj strani Neretve, na pod- ru~ju Bro}na (Tep~i}i) i, zna~ajno, u Dubravama sa lijeve strane Neretve, ali se takva srodstvena linija u dosada{njim istra`ivanjima nije dala upratiti. 19 Vidovo polje o~ito nije naselje, a istra`iva~i su svakako imali manji broj pokazatelja, i situaciju da pored sigurnog niza Dukljaninovih `upa (XII. sto- lje}e), olako izbjegnu `upu Vidovo polje. 20 Dugo vremena prvi pokazatelj o Vidovom polju imao je svoj latinski izraz. Krajem aprila 1417.g. uz jemstvo Radi~a Kutjekmi}a, vjerovatno zemljaka, Mili} Bogeti} Kri`anovi} iz Vidovog polja (‘de Plano Sancti Viti’) obavezu- je se kao sluga na dvogodi{nju slu`bu kod zlatara Miho~a Milo{evi}a. Mili} se obavezao na vjerno slu`enje svoga poslodavca te da ne}e bje`ati od preu- zete obaveze. Poslodavac Miho~ obavezao se da }e brinuti o svome sluzi, nje- govom zdravlju te da }e ga hraniti i odijevati. Na isteku dvogodi{nje slu`be Mili} }e dobiti zaradu od osam perpera dubrova~kih dinara. 21 Ugovor ne navodi da je Mili} imao mogu}nost da izu~ava zlatarski zanat, zanimanje svoga

Srednjovjekovna `upa Dubrave, 192; Ratkovi} A., Grad Vido{ki (Prilog istra`ivanju i obnovi), 8; Mi{i} Sini{a, Humska zemlja u srednjem veku, 142.

17 “Radoicho piliparius

Millathouich, dicens quod in die sancti Georgii proxime elapsi predicti in Vidoui pogle per vini aceperunt sibi tot merces qui erant valoris perperorum viginti et tres vachas” (07.08. 1413.g.), Dr`avni arhiv u Dubrovniku (dalje: DAD), Lamenta de foris, III, 87v.

18 Kova~evi} Desanka, Srednjovjekovni katun po dubrova~kim izvorima, “Simpozijum o srednjovjekovnom katunu”, Nau~no dru{tvo Bosne i Hercegovine, Posebna izdanja 2, Odjeljenje istorijsko-filolo{kih nauka 1, Sarajevo 1963., 121-140.

19 Kurtovi} E., Fragmenti o Milatovi}ima, Bosna franciscana XII/21, Sarajevo 2004., 222-246.

20 Marko Vego ju je zvao Vido{i, Vego M., Naselja bosanske srednjevjekovne dr`ave, 124, 158.

21 “Milich Boghetich Crisanovich de Plano Sancti Viti locauit se et operas suas Michoçio

Miloseuich aurifici pro annis duobus proxime futuris promittens res et bona sua saluare et

gubernare bona fide

conmittere nec conmittenti consentire. Et versa vice dictus Michocius promisit illum pascere et tenere sanum a infirmum per totum dictum temporis et eidem tradere quolibet anno unum par vestimentorum de rassia cum camisia et allis quo dantur cum vestimentis et in fine dictum duobus annorum eidem tradere in pecunia numerata yperperis octo grosso-

rum de Ragusio

seruire fideliter et bono corde. Et fugat ab eo non facere nec furtum

supra Nichxam Chuzmanich de cathono Sodnni et Thomas

Radiç Cutiechmich se constituit plezium et principalem pagatorem pro

omni danno“ (26.04. 1417.g.), DAD, Diversa Cancellariae, XLI, 110v.

Vidovski, Vidovo Polje i Stolac - prvi pisani pokazatelji

93

poslodavca, a osim navedenog, koje indicira radnu snagu sa podru~ja Vido- vog polja, kao da se trenutno ni{ta vi{e ne mo`e re}i. Naizgled. Istra`ivanje navedenih i drugih imena i zanimanja stola~kog podru~ja moglo bi dati infor- maciju vi{e o dosad poznatom ili podrazumijevanom. Zaustavimo se samo na jednom, centralnom. Pominjanje svetoga Vida (‘de Plano Sancti Viti’) nedo- voljno je na ovom mjestu iskori{teno kao polazi{te u potragama za prate}i argumenat (mo`da crkva, svetili{te? 22 ), koji je, pored svoga imena, o~igledno i po svojstvu (pored pomena Vidovo polje koje samo ukazuje na Svetovida ili sv. Vida), ponudilo i pravu unutra{nju dimenziju nalik ~injenici, o tada egzi- stiraju}em koje je poznato onome koji je to takvim kazao i onome koji je to takvim zabilje`io (‘de Plano Sancti Viti’) ‘Sveti Vid’ (izraz ‘sveti’ se ne vidi u izrazu ‘Vidovo polje’), iz koje je okru`enje (i polje i tvr|ava: Vidovski – {to da ne, grad svetoga Vida ?!) izvla~ilo svoju snagu i svoje ime. Naravno, taj argumenat i tu ~injenicu, uz nezaobilazni i nedovoljno obja{njeni pojam ‘Stolac’, koji je o~ito vi{e od ‘stolica’ (pa i kroz mogu}u vezu Sveti Vid – Stolac, odnosno i Stolac – Sveti Vid), treba tra`iti nau~nim sredstvima.

U drugoj polovini aprila 1427.g. registrirana je jo{ jedna plja~ka u Vido- vom polju. Radin Grabov~i}, nosa~, optu`io je vlaha Taraha Bran~i}a i nje- gove neimenovane sinove zbog plja~ke 6 koza i isto toliko kozli}a (jaradi). Plja~ka je izvr{ena nad imenom ne pomenutog sina Radina Grabov~i}a. Kao svjedoci, ali bez dodatnih izjava, navedeni su vlasi Radinac Bio{i}, Stojak Bogosali}, Vitomir Radov~i} i Vukoje Gojanovi}. 23 Kao ni za Taraha Bran~i- }a, ni za navedene svjedoke nije zabilje`eno kojim vlasima pripadaju. Speci- fi~no ime Tarah pojavljuje se na natpisu u Boljunima kod Stoca, pripisuje se drugoj polovini XV. stolje}a i samo po sebi ima osnova za tra`enje odre|enih veza, mo`da ~ak i za novo ~itanje natpisa. 24

Aprila 1437.g. pomenut je Radosav Gojsali} iz Vidovog polja. On se obavezao na trogodi{nje slu`enje kod Jak{e Brajkovi}a. Radosav se obavezao da ne}e bje`ati nego da }e vjerno slu`iti svoga poslodavca, a Jak{a da }e se brinuti o njemu i posli- je isteka tri godine isplatiti mu iznos od 26 perpera dubrova~kih dinara. Kao ~esta prate}a odlika ovakvih ugovora za Radosava se kao jemac pojavljuje, bez prepo- znatljivih veza i odlika, izvjesna Radava Anutana (?) Miomanova. 25

22 An|eli} T., Srednjovjekovna `upa Dubrave, 191.

conqueriter supra Tarach Brançich vlachorum et supra eius

filios. Eo quia filio eisdem Radin per vini acceperunter capras sex cum sex capretis dum venire vellet Ragusium. Et esset in Vidoe poglie. Testes: Radinaç Biosich, Stoiach Bogosalich, Vitomir Radouçich, Vochaç Goianouich vlachi” (23.04. 1427.g.), DAD, La- menta de foris, VII, 174v.

24 “A se le`e i Bogavac’ Tarah’ Bolunovi~’ s Jame”, Vego Marko, Zbornik srednjovjekovnih natpisa Bosne i Hercegovine, Knjiga 2, Zemaljski muzej, Sarajevo 1964., 18-19. U kraju ovog natpisa moglo bi biti i: ‘sjeme’.

23 “Radin Grabouçich bastasius

25 “Radossauus Goissalich de Vidua poglia locauit se et opera sua hinc ad annos tres proxime futuris Jaxe Braichouich Tintina presenti, scripti et conducenti promittens secum toto dicto

94

Esad Kurtovi}

Pokazatelji o Stocu u Vidovom polju idu od 1420.g. Pored Stoca, znatno kasnije, juna 1469.g. kao mjesto plja~ke i odvo|enja dubrova~kih trgovaca pomenuto je mjesto Prijedolje u Vidovom polju, 26 ina~e smje{teno isto~no od Stoca, na putu izme|u Stoca i Berkovi}a, ali bli`e naselju Berkovi}i. Po- smatrano u okviru `upe Dabar, 27 a ne Dubrave, samo po sebi, kao i uz ranija pominjanja Vidovog polja, te Stoca u Vidovom polju, Prijedolje izaziva dodatna razmi{ljanja o Vidovom polju kao zasebnoj administrativnoj jedinici (`upi) i granicama podru~ja Dubrave i Dabra. Najzad, koliko je poznato, za Stolac, Vidovo polje i Vidovski u izvorima nedostaju direktne potvrde veza- nosti za Dubrave.

Stolac

Tradicija i promi{ljanja istra`iva~a, utemeljena na lokalitetu Stolovi sa dvije o{ani}ke stolice, saglasni su da ime Stolac potje~e i ima vezu sa tako- zvanim suda~kim stolicama. 28 Mo`e i tako biti, ali treba znati da je fizi~ka udaljenost tih stolica od Stoca oko 2,5 kilometara 29 i da je te{ko prate}ega vojvodu Stipana Miloradovi}a, sa natpisa stolice u O{ani}ima kod Stoca 30 povezati sa usputno zasvjedo~enim Stjepanom Miloradovi}em iz 1416.g., jer je tada u pitanju ~ovjek porodice Pavlovi} i to zaveden bez ikakve titule.

tempore stare et ab eo non auffugere nec recedere sed eisdem bene et fideliter seruire et obe-

et res et bona sua fideliter saluare, custodire, regere et gubrenare

et in fine annorum

Pro quo Radossauo et eius precibus se constituit pleçia” (24.04. 1437.g.),

dire in Ragusio et extra

Idem Jaxa promisit dictum radossauum

pascire, vestire, nutrire

trium sibi dare pro eius mercede yperperos viginti sex

Radaua (prekri`eno: relicta) Anutana Miomanoua DAD, Diversa Notariae, XXI, 136.

26 “Radicius [ prema cjelini dokumenta vjerovatno: Radissich ] iverit una cum Vocota

et cum venissent in

Vidouo poglie in loco dicto Priedolie et inde recedentes ignorantes quod actum sit de eis dictis aut sint interfecti ab aliquibus latronibus vel fuerunt capti ad Turchis sive a robcis” (19.06. 1469.g.), Dini} Mihailo, Iz dubrova~kog arhiva, Knjiga 3, Srpska akademija nauka i umetnosti, Zbornik za istoriju, jezik i knji`evnost srpskog naroda, Tre}e odeljenje 22, Beograd 1967., 151-152.

27 Prate}a karta uz rad, Sivri} Marijan, Srednjovjekovna `upa Dabar, “Pavao An|eli}-Marijan Sivri}-Tomislav An|eli}, Srednjovjekovne humske `upe”, 222.

28 Sa prate}om starijom literaturom u, Mihi} J. Lj., Turisti~ki motivi i objekti Stoca i okoline, 105-106; Be{lagi} [efik, Kamene stolice u srednjovjekovnoj Bosni i Hercegovini, Akade- mija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Djela 59, Odjeljenje dru{tvenih nauka 34, Sarajevo 1985., 106-107.

29 Be{lagi} [., Kamene stolice u srednjovjekovnoj Bosni i Hercegovini, 49.

30 “A se sto voevode Stipana Miloradovi}a. A ponovi ga voevoda Petar’ sin’ mu” (oko 1470.- 1488.g.), Vego M., Zbornik srednjovjekovnih natpisa Bosne i Hercegovine, Knjiga II, Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, Sarajevo 1964., 12-13; Isti, Novi i revidirani natpisi iz Hercegovine (nastavak), Glasnik Zemaljskog muzeja (Arheologija) 17, Sarajevo 1962., 192- 243, 202-203.

Vlatchouich textore suo consocio in Bosnam, videlicet ad Neuesigne

Vidovski, Vidovo Polje i Stolac - prvi pisani pokazatelji

95

Naime, ~ini se da je ‘vojvodski sto’ odvla~io i da jo{ uvijek odvla~i pa`nju u pogre{nom pravcu. To bi sve trebalo i pojasniti, obzirom na uobi~ajeno zna- nje da je podru~je O{ani}a bilo u vlasti Kosa~a. 31 Na kraju, pomenute stolice su svakako nastale poslije prvog pomena Stoca u pisanim izvorima. Po svemu, kontekst veze Stolova, o{ani}kih stolica i Stoca mora biti dodatno ela- boriran, a ‘vojvodu’ iz kasnijih vremena prepustiti tim kasnijim vremenima. ^ini se da zasad ne doprinosi razumljivijem ra{~lanjivanju predo~enih pokazatelja. Opet i da je Stolac svoje ime dobio ‘po mjestu stolovanja sred- njovjekovnih vladara’, kako se razmi{lja 32 , za to bi trebala konkretna izvorna potvrda. Mjesta sa stolicama koja su svojevremeno ‘bila znatno uva`avana i po{tovana od strane stanovni{tva’ mogla su biti razlogom da se naselje i nje- gova tvr|ava kasnije tako nazovu 33 , no i ne ulaze}i pitanje tko je stariji, time sva pitanja koja proizilaze iz pisanih izvora o liniji Vidovski-Stolac, pa ~ak i Stolac-Vidovski nisu do kraja razrje{ena.

Iako se mikroprostoru Stoca posve}ivala relativno dobra pa`nja, prema li- teraturnim ponudama, ni sa prvim pomenom Stoca u historijskim izvorima situacija nije najsre}nije postavljena. Marko Vego je svojevremno iznosio vi|enje da se Stolac prvi put pominje 1375.g. Kako pri tom nije ni~im obra- zlo`io ovaj svoj navod, ostajalo je i ostaje nejasnim ~ime se pri tom rukovo- dio. 34 Naprotiv, bez jasnih pokazatelja dovodio je i dovodi u zabunu istra- `iva~e stola~kog podru~ja. Najve}i dio historiografije tim Veginim pokazate- ljem vi{e se i ne slu`i, mada i s tim u vezi ima i savremenih odstupanja. 35 Rje{enje za ovu dilemu uslo`njava ali i pokre}e prema rasvjetljavanju Vegina ~uvena Historijska karta kao prate}i prilog njegovoj monografiji o naseljima srednjovjekovne bosanske dr`ave. Tamo je na mjestu Stoca ubilje`eno:

‘Podstolac 1375.g. i Stolac (Vido{i) 1436.g.’ 36 Iako mu niz datih formulacija nije najjasniji, kada ponovo i{~itamo ono {to je u svome tekstu navodio bez pokazatelja izvora, sa onim {to je potkrijepljeno izvorima i pove`emo sa nje- govom kartografskom ponudom zaklju~ujemo da je Marko Vego zaista i smatrao

31 “Slavnomu i velmo`nomu gospodinu knezu Petru (Pavlovi}u, E. K.)

doido{e iz’ dolje druge va{e voiske koi potr’{e dolje Slivno i sta{e na megi na{oi u Primorje,

a jesu pred’ nimi `upan’ Gjurag’ i Stjepan’ Miloradovik’ i { nimi Tur’ci” (23.03. 1416.g.), Stojanovi} Lj., Stare srpske povelje i pisma, I/1, 530.

32 Rizvanbegovi} I., Neke osnovne crte razvoja srednjovjekovnog gradskog naselja Vido{ki, 49.

33 Be{lagi} [., Kamene stolice u srednjovjekovnoj Bosni i Hercegovini, 106-107.

34 Vego M., Naselja bosanske srednjevjekovne dr`ave, 124.

35 Takvim su to prihvatili, Mihi} J. Lj., Turisti~ki motivi i objekti Stoca i okoline, 105; Tihi} Smail, Bosna i Hercegovina, “Blago na putevima Jugoslavije”, Enciklopedijsko-turisti~ki vodi~, Jugoslavijapublik, Beograd 1983., 262-337, 322. U novije vrijeme to je od Marka Vega preuzeto i u, Mi{i} S., Humska zemlja u srednjem veku, 142; Gad`o-Kasumovi} A., Stolac u osmanskom periodu, 81.

36 ‘Historijska karta srednjevjekovne bosanske dr`ave’, dodatak uz monografiju, Vego M., Naselja bosanske srednjevjekovne dr`ave, a objavljena i posebno kao zidna karta.

avo s’di kne`e

96

Esad Kurtovi}

da se ustvari Podstolac javlja prvi put 1375., a Stolac 1436.g. 37 Ne znamo za{to identificira Stolac-Vido{i u pokazatelju iz 1436.g. Jo{ va`nije, time jo{ nismo dobili izvor njegove informacije za navedeno ‘Podstolac’ i naro~ito za ‘1375. godinu’. Preko postavke Izeta Rizvanbegovi}a, dobrog poznavaoca stola~kih prilika, koji je dovodio u vezu jedan podatak iz 1373.g., sa po- menom ‘in Nevesigna in Postolach’, ustvari Postoljanima kod Nevesinja sa Stocem 38 , ~ini se da je to okvir u kojem se nalaze i ranije veze Marka Vega sa navedenim ‘Podstolac 1375.g.’ Podatak o ‘Postolach’ (mo`da Postoljani) kod Nevesinja javnosti je prezentirao Mihailo Dini}, prema prikazanim pokaza- teljima mo`e se re}i rodona~elnik stola~ke srednjovjekovne faktografije, i nije ga mimo Nevesinja kasnije povezivao sa Stocem. 39 Osim Izeta Rizvan- begovi}a takva vezivanja nisu izvodili ni kasniji istra`iva~i, koji su prilazili ovom pokazatelju poput Gavre [krivani}a i Desanke Kova~evi}-Koji}, ina~e dobrih poznavalaca historijske topografije dubrova~kog zale|a. 40 Ako bi i odbacili ova autoritativna stajali{ta morali bi objasniti razvoj ‘Podstolac’ – Sto- lac, {to bi bilo te{ko. Nevesinje i Stolac nisu ba{ tako blizu, a ni ‘Postolach’ (mo`da prije Postolak, Postolah ili Postoljak, Postoljah) nije zasigurno ‘Podstolac’. Po svemu sude}i podatak o ‘Postolach’ u Nevesinju iz 1373.g., sa djelimi~no iskrivljenom godinom (1375) je okvir kojim je Marko Vego raspolagao u polazi{tu i unio zabunu i nejasnu poziciju ponude na stola~ko podru~je.

Vrhunac zabune izaziva jo{ jedan Vegin gest koji je ostao nezapa`en u li- teraturi za autore koji su, preko Vege, prvi podatak o Stocu nalazili u 1375. godini. Naime, drugo izdanje Vegine historijske karte, objavljeno 1978. go- dine, na stola~kom podru~ju pro{lo je sa odre|enom korekcijom. 41 Umjesto ranijeg navoda ‘Podstolac 1375’, Vego je sada tu dao navod: ‘Podstolac

37

Stolac se spominje 1375. god. Ispod grada je bio Potstolac

Vidovo polje i Stolac

spominju se 1436.

”,

Vego M., Naselja bosanske srednjevjekovne dr`ave, 124.

38 Rizvanbegovi} I., The results of Former Archeological Researches at the Medieval Fortress Vido{ka tvr|ava at Stolac, 81; Isti, Neke osnovne crte razvoja srednjovjekovnog gradskog naselja Vido{ki, 49-50.

super Stoyslavum Mircovich, Bogla Gostoevich et Draschum Sivcich,

homines Beliachi, dicens quod in Nevesigna in Postolach inter pecuniam et alias res michi

violenter acceperunt valorem ypperperorum centum et quinquaginta” (05.02. 1373.g.), Dini} M., O Nikoli Altomanovi}u, Srpska kraljevska akademija, Posebna izdanja 90, Dru{tveni i istoriski spisi 40, Beograd 1932., napomena 8 na stranama 13-14.

40 [krivani} G., Imenik geografskih naziva srednjovekovne Zete, Istoriski institut Narodne Republike Crne Gore, Titograd 1959., 89; Kova~evi}-Koji} D., Gradska naselja srednjo- vjekovne bosanske dr`ave, 117.

41 Podatak je slu~ajno uo~en. Naime, uop}e nisam sumnjao, niti postavljao pitanje o tome da li je Marko Vego objavio 1978. istu kartu koja je objavljena 1957.g. Kada sam poja{njavao kolegi Fahdu Kasumovi}u nelogi~nost napisanog u tekstu Veginih ‘Naselja’ i prikazanog na prate}oj karti, za primjer sam otvorio noviju Veginu kartu i, kao svojevrsno iznena|enje, uo~io sasvim drugu informaciju.

39 “Pribil Gerchos

Vidovski, Vidovo Polje i Stolac - prvi pisani pokazatelji

97

1420’ (!?). 42 Dakle, sam Marko Vego je u me|uvremenu napustio svoj ranije

neelaborirani pokazatelj o 1375. godini. Ono {to je preostalo i {to i dalje nije jasno jeste za{to je Marko Vego ostavio i dalje pojam ‘Podstolac’ u upotrebi. Da li je u pitanju nedovr{ena korekcija ili je Marko Vego jo{ ne{to znao, osta-

je da se tra`i ili naga|a.

Du`e vremena u opticaju prvog pomena Stoca bila je izvorom dokumenti-

rana 1436. godina. Ona je nastala kao proizvod iscrpnih istra`ivanja Mihaila Dini}a. 43 Isti autor kasnije je prezentirao arhivski pokazatelj kojim se Stolac prvi put u izvorima pominje juna 1420.g. 44 Hronolo{ki posmatrano, ~ini se da

je upravo ovaj podatak Marko Vego, imao na umu kada je mijenjao svoju

kartu u njenom drugom izdanju. 45 Na jednom zasebnom mjestu to je takvim i navodio. 46 Kao prvi pokazatelj Stoca u pisanim izvorima ovo je nedavno pri-

hva}eno u svje`im razmatranjima podru~ja Dubrava i Stoca od strane Tomi- slava An|eli}a, Mladena An~i}a i Aleksandra Ratkovi}a. 47

Stolac se ipak spominje i ranije, tj. maja 1420.g. Koliko je poznato ovaj

najstariji pokazatelj o Stocu, jo{ stariji od ranije navedenih Dini}evih pokaza- telja, te`e uo~ljiv, prvi je pomenuo Gavro [krivani} opisuju}i putnu mre`u koja je i{la preko Stoca u srednjem vijeku, ali bez previ{e detalja. 48 Iako u vrlo kratkom izvodu i opet na te{ko uo~ljivom mjestu me|u bogato naniza- nim napomenama, prvi pokazatelj o Stocu objavila je i Desanka Kova~evi}-Ko- ji} u svome djelu o gradskim naseljima srednjovjekovne bosanske dr`ave. 49

U slabijoj transkripciji ali sa najobilnijim tuma~enjem za ovaj pokazatelj je

znao i neumorni, te{ko ‘uhvatljivi’ Marko Vego kako to pokazuju njegovi ispisi o Hercegovini. 50 Preko ispisa Marka Vega, koji mu slu`i kao biblioteka,

arhivski vodi~ i arhiv, mada to ne navodi, ovaj pokazatelj je nedavno preuzeo

42 Vego M., Historijska karta srednjovjekovne bosanske dr`ave, (2. izdanje) Svjetlost, Sarajevo 1978., (zidna karta).

43 Dini} M., Zemlje hercega Svetoga Save, 206. Preko Dini}a taj pokazatelj je preuzet u, Kre{evljakovi} H.-Kapid`i} H., Stari hercegova~ki gradovi, 14; ]uri} H., Stola~ki stari grad, 60. Prema karti Marka Vega i on navodi: ‘Stolac (Vido{i) 1436.g.’, Vego M., ‘Historijska karta srednjevjekovne bosanske dr`ave’.

44 Dini} M., Humsko-trebinjska vlastela, Srpska akademija nauka i umjetnosti, Posebna izdan- ja 397, Odeljenje dru{tvenih nauka 54, Beograd 1967., napomena 51 na strani 14.

45 Vego M., Historijska karta srednjovjekovne bosanske dr`ave, (2. izdanje).

46 Isti, Spomenici kulture na podru~ju op}ine Stolac u srednjem vijeku, Iseljeni~ki almanah BiH – Jugoslavija, Sarajevo 1977., 95-98, 95.

47 An|eli} T., Srednjovjekovna `upa Dubrave, 192; An~i} M., Kasnosrednjovjekovni Stolac, 31; Ratkovi} A., Grad Vido{ki (Prilog istra`ivanju i obnovi), 8.

48 [krivani} G., Putevi u srednjovekovnoj Srbiji, 51.

49 Kova~evi}-Koji} D., Gradska naselja srednjovjekovne bosanske dr`ave, napomena 40 na strani 118.

50 Vego M., Ispisi iz Historijskog arhiva u Dubrovniku o srednjovjekovnoj Hercegovini, Hercegovina 1, Mostar 1981., 279-312, 283.

98

Esad Kurtovi}

i Sini{a Mi{i} 51 , mada se on, iz nepoznatih razloga, vidjeli smo, ranije opred- jelio za Vegin pokazatelj o prvom pomenu Stoca iz 1375.g., preko, za stola~ku problematiku vidjeli smo, i od samog Marka Vega prevazi|en pokazatelj. 52

Dakle, prema poznatom, sa svojim dana{njim imenom Stolac se prvi put

pominje u pisanim izvorima po~etkom maja 1420. godine. Obzirom da je ovaj podatak bio pomalo zapostavljen u dosada{njim radovima, te da nije do sada

u cjelini prepri~an niti objavljen ovdje mu dajemo njegovu cjelinu:

“1420 die VII maii. Milien Budezeuich coram nobili et sapienti viro domino Rectore ser Nicola Io. de Poza conquitur supra Volcichnam Vlachoeuich et Stiepoe de cathuna dicti Volcichne Vlachouich. Eo quia his diebus propelapsis predicti violenter in loco dicto Stolaç acceperunt sibi vaccas tres et I [unum] bouem quos habebat in manibus et ad cus- todiam Goiachi Tichosaglich qui stat in dicto loco Stolaç“ (07.05. 1420.g.), Dr`avni arhiv u Dubrovniku, Lamenta de foris, IV, 190.

Dakle, sedmoga maja 1420.g. Miljen Bude~evi} optu`io je Vu~ihnu Vla- hovi}a (kako slijedi: katunara) i Stjepoja koji je pripadao katunu Vu~ihne Vlahovi}a zato {to su tih dana (‘his diebus propelapsis’), mo`da na samom kraju aprila ili po~etkom maja ‘u mjestu zvanom Stolac’ oteli tri krave i jednog vola koji su bili na ~uvanju i uzgoju kod Sto~anina Gojka Tihosali}a. Gojko Tihosali}, evidentno prvi poznati Sto~anin u pisanim izvorima bio je ~uvar stoke, prema uobi~ajenim ugovorima koji se mogu pratiti i u drugim sredinama izme|u podanika Dubrova~ke republike i ljudi iz zale|a. Navedena tu`ba to ne kazuje, ali prate}i ugovori podrazumijevaju da uzgoj,

prehrana, ~uvanje stoke i rad sa stokom nosi sa sobom prate}e koristi koje za sebe izvla~e obje strane. Sklapanje ugovora, plja~ka u mjestu zvanom Stolac

i pomen Gojka Tihosali}a koji je iz re~enog mjesta Stoca predstavljaju

polazi{te za razmi{ljanje o naselju koje je egzistiralo i imalo svoju poziciju i

prije nego je registrirana ova tu`ba. Mada skromni, drugi pokazatelji koji govore o Stocu, te ranije pominjani pokazatelji o Vidovom polju u kojem se nalazio i Stolac, iz 1413., i 1417., 1427. i 1437., pomeni tvr|ave Vidovski 1444. (u dva navrata), 1448. i 1454., pomeni Stoca u Vidovom polju 1420. (u dva navrata) i 1436.g., dovoljni su za pretpostavke, sa jedne strane, da se starost naselja, pa i sa imenom Stolac smatra i ve}om, a sa druge strane, pred nedovoljnim temeljitijim istra`ivanjima, da se mo`e o~ekivati da to potvrde i drugi pisani pokazatelji.

Pomenuti plja~ka{i, vlasi Vlahovi}i povezani su za {ire stola~ko okru`e- nje, naro~ito prema pokazateljima obli`njih nekropola, pa i samih Vlahovi}a,

51

52

O na taj na~in dobijenim rezultatima, Kurtovi} E., Paralelna historiografija (O nekim devi- jacijama historiografskog rasta), rad predat u {tampu.

Mi{i} S., Humska zemlja u srednjem veku, strana 205 i napomena 21 na strani 318.

Vidovski, Vidovo Polje i Stolac - prvi pisani pokazatelji

99

ali je, prema drugim dostupnim pokazateljima evidentno da oni gravitiraju ali ne pripadaju u`em podru~ju Stoca ve} tranzitnoj dijagonalnoj liniji prostora prema Ljubinju i Ljubomiru i da predstavljaju ljude vlastelinske porodice Pavlovi}. 53

Mjesec dana kasnije, u odnosu na ranije registriranu tu`bu, juna 1420.g. Stolac je opet pomenut. U dosada{njim obradama iako du`e u upotrebi i ovaj dokumenat je {turo prezentiran. Radi se o sporu pred dubrova~kim sudom koji je vo|en izme|u Krasoja Ivanovi}a, ~ovjeka kneza Grgura Nikoli}a i Dubrov~anina Radosava Sveljevi}a (‘Seuelgieuich’) zbog stoke (tri vola), a kojeg je sud rije{io u korist Krasoja Ivanovi}a. Naime, Radosavu Sveljevi}u oplja~kana je stoka u ‘selu Stolac u Vidovom polju’ od strane ljudi (‘vojnika’) kneza Grgura Nikoli}a (dvije krave i vo), a on se, uz pomo} i preko kneza u Stonu, poku{ao namiriti stokom Krasoja Ivanovi}a (tri vola). Izjave su pokazale da su plja~ku u Stocu izvr{ili ljudi Grgura Nikoli}a, vjerovatno srod- nici, Vojsin, Vladisav i Bude~ Pro{i}. 54 Dok se o pomenutim Pro{i}ima (~ije prezime aludira na naselje), ne zna ni{ta, Krasoje Ivanovi} je ugledniji i po- znatiji ~ovjek kneza Grgura Nikoli}a. 55 Obzirom da se za vrijeme izvr{ene plja~ke govori o ranije izvr{enom i ovdje navedeno lako bi se moglo situirati i u koji mjesec ranije. Plja~ka u Stocu bila bi plja~ka koja se desila uz tvr|avu Vidovski. Navedeno bi time bilo i uz dosta blisko, mo`da i stalnije prisustvo ljudi Grgura Nikoli}a (‘homines exercitus’) 56 na stola~kom podru~ju, nego je

53 “Vochsa Stagneuich et Vlatchus Dobraseuich vlachi Vlachouich voiuode Radossaui” (24.06. 1435.g.), DAD, Diversa Notariae, XX, 23-23v; “Biela Vocichnich, Stiepcho Vochasinich, Stiepan Radonich, Peruosau Branchouich et Vlatchus Doberchouich omnes vlachi Vlachouich voiuode Radossaui”, Isto, 23. Isti su direktno povezani sa pomenutim Vu~ihnom Vlahovi}em. Op{irnije o Vlahovi}ima na nekom drugom mjestu.

54 “Crassoe Iuanouich homo Gregorii Nicolich parte una agebat et Radossauus Seuelgieuich Dictus Cassoe [ Crassoe] dicebat tu michi accepisti tres boues in Stagno et ego nichi tecum habeo agere, peto ut ipsos michi debeas restituere. Respondebat dictus Radossaus dictos boues tibi non accepi sed illos michi dari fecit d. comes Stagni loco vacharum

duarum et unius bouis qui michi fuerunt accepti per homines exercitus Gregorii Nicolich in villa de Stolaz in Vidoepolglie, que vace et bos michi date fuerant pro vestimentis uxoris mee. Ex quibus vacas unam mactari fecit dictus Gregorius, aliam vaccham habuit Voysin et

iudicauit dictum

Radossauum ad restituendum ipsi Crassoe dictos tres boues vel valorem ipsorum” (08.06.

bouem habuerunt Vladissauus et Budeç Prosich homines dictus Gregorii

1420.g.), DAD, Sentenze di Cancelaria, VI, 128.

a toi do{ad’ u Dubrovnik’ zapisah’ i

potvr’dih’ a tadai tui bihu sa mnom’ Ostoje Pi}evi}’, Hr’nak’ Kostadini}’ i Krasoe Ivanovi}’” (06.07. 1418.g.), Stojanovi} Lj., Stare srpske povelje i pisma, I/1, 541-542; “respondendi officialibus nostris et Crassoe nuntio comitis Gregorii et illis qui petuit pro facto gai seruidum quod arengatum est” (29.04. 1429.g.), DAD, Consilium Rogatorum, IV, 99v; “Cressoe Iuanouich” (25.11. 1430.g.), Debita Notariae, XV, 12. Sa strane: “nuncio comitem Gregorii”, “de induciando Crassoe nuncio Gregorii” (10.11. 1435.g.), Consilium Rogatorum, VI, 19.

56 Ne znamo za{to je preko izvoda Mihaila Dini}a (Dini} M., Humsko-trebinjska vlastela, napomena 51 na strani 14), u dva navrata Izet Rizvanbegovi} pominjao uz Grgura Nikoli}a

55 Za Krasoja Ivanovi}a: “ja knez’ Gr’gur’ Vukosali}’

100

Esad Kurtovi}

to dosada davano samo [imrakovi}ima, povezanim za Bitunju 57 , ali nikad

direktno i za Stolac. 58

Kada bi se mogla malo bolje potkrijepiti vlast Nikoli}a u stola~kom

kraju ona bi skladno popunjavala i izostanak direktnih pokazatelja o svo- jevrsnom ‘ru{itelju humskih odlika’ vojvodi Sandalju Hrani}u na ovome

podru~ju

o {irim okvirima u kojima se kretao odnos Sandalja Hrani}a i Grgura

Nikoli}a. Naime, mo}ni vojvoda Sandalj Hrani} jedne je prilike, 1420.g., ~ak insistirao na tome da Grgur Nikoli} uni{ti jedan ‘grad’, a isti Grgur Nikoli} se tada bojao Sandaljeve vojske smje{tene u Bi{}u. 59 Bez namjere

za sugestijom o neposrednoj blizini, koja se ne smije podrazumijevati, ali ni ispu{tati iz vida kao mogu}a, primjer je ilustracija op}ih kretanja u me|usobnim odnosima dvojice vlastelina.

Naga|amo, no kako je pokazatelj o Stocu iz juna 1420.g. Marku Vegi poslu`io za korekciju njegove karte, ~ini nam se da je rje{enje za ‘Podstolac’ Vego nalazio u navo|enom ‘selu’ (‘in villa de Stolaz’), da je dr`ao da je Stolac ustvari Vidovski, odnosno tvr|ava, a da je pomenuto ‘selo’ uz tvr|avu ustvari njegov ‘Podstolac’, iako ga pod tim imenom nikada niko nije prona{ao u izvorima. Vego je tako i navodio na karti: Stolac (Vido{i). 60 Primjetit }emo da uprkos sumnji, egzaktnih rje{enja za takvo ne{to jo{ uvijek nemamo, te da neke od tih Veginih postavki i mogu}ih promi{ljanja s tim u vezi upravo zato i ne treba olako odbacivati. Na kraju, pokazatelj o poimanju sela u pojmu ‘villa’ zahtijeva zasebnu analizu.

Nije na odmet pomenuti jednu interesantnu situaciju koja govori

Na samom kraju maja 1436.g. Vukmir Gojakovi} iz Stoca u Vidovom polju (‘de Stolaç de Vidoe poglie’) obavezao se na sedmogodi{nju slu`bu i zanat u dubrova~koj oru`arnici (arsenalu) kod majstora Antolina Obradovi}a. Za svoju vjernu slu`bu Vukmir }e biti podu~avan zanatu, a mo`e o~ekivati i pancirnu tuniku. Kao jemac za Vukmira pojavljuje se Radosav Radovana ‘Seueglieuich’, o~ito sin ranije pomenutog u~esnika u sporu sa Krasojem

i ‘brata mu kneza Radoja Nikoli}a’ u pokazatelju od 8.6.1420.g., Rizvanbegovi} I., The results of Former Archeological Researches at the Medieval Fortress Vido{ka tvr|ava at Stolac, 80; Isti, Neke osnovne crte razvoja srednjovjekovnog gradskog naselja Vido{ki, 49. Kod Dini}a to nije navedeno, a vidjeli smo ni u odnosnom dokumentu nije pomenut ‘knez Radoje Nikoli}’.

57 An~i} M., Kasnosrednjovjekovni Stolac, 31-32. Polazi{ta za [imrakovi}e i Bitunju, Dini} M., Humsko-trebinjska vlastela, 37-38.

58 [imrakovi}i ina~e predstavljaju otvoren prostor za dalje i dublje pretrage: Naime, Mihailo Dini} na kraju razmatranja o njima navodi da ‘svi ovi podaci nisu dovoljni da se pitanje [imrakovi}a izvede potpuno na ~isto’, Dini} M., Humsko-trebinjska vlastela, 38.

budit mi-

59 “rekal’ ti je gospodin’ vojevoda San’dal’ ako kje{’ k’ mnje pr’vo toga u`di grad’

lost’ zapovidjet’ vojevodam’ gospodstva ti koi su s voiskami u Bi{~u da mu u njegovu nje- koju kvar’ ne u~ine” (21.06. 1420.g.), Stojanovi} Lj., Stare srpske povelje i pisma, I/1, 314.

60 Vego M., Historijska karta srednjovjekovne bosanske dr`ave, u oba izdanja karte.

Vidovski, Vidovo Polje i Stolac - prvi pisani pokazatelji

101

Ivanovi}em iz 1420.g. 61 Navedeni primjer navodi na pretpostavku da je i tvr|ava Vidovski utjecala na izbor slu`be i zanata Vukmira Gojakovi}a. 62 Mimo toga, vezno pominjanje dvije generacije ‘Seueglieuich’, imu}nih pre- duzetnika povezanih za Stolac vi{e su nego jasan pokazatelj o prepoznatljivoj razvojnoj snazi Stoca dvadesetih i tridesetih godina XV. stolje}a.

Naprasno prekinuti niz, ovdje zaustavljen, nije sve re~eno o Stocu. Za daljim pisanim informacijama bi i dalje trebalo tragati. To pokazuje i sljede}a dilema, koja se u svjetlu ponu|enih pisanih pokazatelja name}e kao pomi- njano ‘razgaranje ma{te’. Izaziva je i Marko Vego sa mogu}im shvatanjem linije Podstolac (selo) i ‘Stolac (Vido{i)’ (tvr|ava). Naime, simptomati~an je trenutni vremenski okvir koji pru`a dostupna pisana gra|a: Vidovo polje se pojavljuje od 1413. pa nadalje egzistira ~itavo vrijeme, Stolac ide od 1420.-1436., a Vidovski zasigurno od 1444.g. nadalje. Ako se ne pojave pokazatelji o Stocu poslije 1444., ili o Vidovskom prije 1436.g., moglo bi stajati da je identi- fikacija “Stolac – Vidovski – Stolac” i njeno poja{njenje, upravo ona karika koja nedostaje historiji stola~kog podru~ja.

Umjesto zaklju~ka

Izvr{ena analiza pokazuje da je stola~ko podru~je u srednjem vijeku vrlo zanimljivo i nedovoljno iskori{teno za historiografiju. Pitanje porijekla, egzi- stiranje u razli~itim uslovima i istrajnost predstavljaju prostor za dodatne analize. Dostupni pisani pokazatelji, izolirano prezentirani i zaogrnuti nizom prate}ih nejasno}a nisu dovoljni za stvaranje jasne razvojne slike na stola- ~kom podru~ju. Djelimi~no osvje`eno, istrgnuto iz brojnih usputnih prezenti- ranja i podignuto na razinu aktivne problemske srednjovjekovne ponude, ponu|eno nudi vi{e ~injenica kao polazi{te i prostor u daljem izu~avanju stola~kog mikroprostora, o~ito `ivog i aktivnog uporedo i naspram ve} poo- davno prepoznatljive `ivotnosti {ireg humskog podru~ja ~iju sastavnicu je u cjelini djelilo i stola~ko podru~je. Uprkos njihovoj manjkavosti, prema ponu- di pisanih pokazatelja stola~ko podru~je je vrlo `ivo, privredno aktivno i tranzitno podru~je koje je moralo imati i svoju {iru urbanu cjelinu. Vidovski je tvr|ava koja o~ito do`ivljava razli~itu poziciju zajedno sa op}im kretanji- ma na humskom podru~ju, Vidovo polje nije samo puka geografska nego i privredna a, dalja istra`ivanja bi mogla pokazati i odre|ena administrativna

61 “Vochmir Goiacouich de Stolaç de Vidoe poglie locauit se et opera sua usque ad septem annos proxime futuris cum Antolino Obradouich protomagistro arsanate presente et eum

sibi dare capita

plegius Radossauus Radouani Seueglieuich“ (31.05. 1436.g.), DAD, Diversa

conducente ad standum et laborandum cum ipso

ferea

artum suam docere

Notariae, XX, 249-249v.

62 Naravno, ne radi se o slikaru, kako je to nedavno navedeno u, An|eli} T., Srednjovjekovna `upa Dubrave, 204.

102

Esad Kurtovi}

cjelina, naro~ito obzirom na proces cjepanja starih `upa i izdvajanja manjih cjelina upravo karakteristi~no za XV. stolje}e, dok je Stolac njeno najja~e naselje. Ovi grubi zaklju~ci su radna vizura, jer vidjeli smo da su mnoga pita- nja i dalje otvorena. Tri razmatrane ~injenice stola~kog podru~ja: Vidovski, Vidovo polje i Stolac ne bi trebalo unaprijed poistovje}ivati ve} po zna~aju, ra{~lanjenim detaljnim pra}enjem identificirati i isticati kao raznovrsne raz- vojne segmente u njihovoj sveukupnosti. Izvr{ena prezentacija Vidovski, Vi- dovo polje, Stolac, poku{aj je horizontalnog razlu~ivanja u kratkom vremen- skom periodu koji bi mogao rezultirati sli~nim promi{ljanjima u potrazi za novim saznanjima u izu~avanju stola~kog kraja u srednjem vijeku.

Rezime

Uprkos zna~ajnom interesu istra`iva~a prvi pisani pokazatelji o Vidov- skom, Vidovom i Stocu nisu bili jasno prezentirani i iskori{teni u dovoljnoj mjeri. Oni odaju izgled aktivnog regiona, sastavnog dijela {ireg humskog podru~ja. Vidovski je tvr|ava koja do`ivljava razli~itu poziciju zajedno sa op}im kretanjima na humskom podru~ju, Vidovo polje je administrativna cjelina, a Stolac njeno najja~e naselje. Djelimi~no osvje`eni, istrgnuti iz broj- nih usputnih prezentiranja, ponu|eni pokazatelji se predstavljaju kao odli~no polazi{te u daljem izu~avanju stola~kog mikroprostora.