Domestikacija ivotinja Pas (Canis familiaris, L.

)
-pas je domesticiran mnogo ranije od ostalih ivotinja, izvorni oblik psa je vuk (Canis lupus, L.) -vuk je u Aziji i Europi prisutan barem od donjeg pleistocena -najstariji nalazi potjeu iz sredinje Europe i odreeni su na priblino 15.000 godina (magdalenijan, kraj zadnjeg ledeno doba) -uvar, lovac i priuvni izvor hrane(nalazite Tszeg (Madarska) iz bronanog doba) -domastikacija donosi velike promjene: smanjuje se visina i teina (u inicijalnom stadiju), mijenjaju se proporcije kostiju, rep se svija prema gore, uke se preklapaju i sputaju, veliina mozga se smanjuje proporcionalno smanjenju tijela (ponekad ak 20-30%) -vjerojatno ne postoji ivotinjska vrsta koja se uspjela razviti u toliko razliitih pasmina kao pas -najstarije pasmine pripadaju molokim psima cijenjenima u Egiptu jo u vrijeme faraona

agalj (Canis aureus, L.)

-agalj takoer pripada porodici Canidae, kao i psi, vukovi, lisice te kojoti -u Hrvatskoj agljevi jo ive na podruju istone Slavonije, Baranje iDalmacije, iako su sve rjei

Ovca (Ovis aries, L.)

-prvi domesticirani preivai -nalazite Ali Kosh (JZ Azija) 9000 g.pr.Kr. -u Europu stiu iz JZ Azije oko 6000 g.pr.Kr

Karakul ovca -danas postoje etiri vrste ovaca-divljih oblika:

- muflon (Ovis mussimon, Pall.) -argali ovca (Ovis ammon, L.) - kanadska divlja ovca (Ovis canadiensis, Shaw.) - stepska arhar ovca (Ovis orientalis, Blyth.)

Koza (Capra hircus, L.)

-zbog izuzetne prilagodljivosti koze su zauzele veliku povrinu, od sibirskih planina do pustinjskih i tropskih podruja Afrike -najraniji ostatci domesticiranekoze: -nalazite Asiab (zapadni Iran) 9000 g.pr.Kr. -predkeramiki slojevi Jericho i Qualat Jarmo 7000 g.pr.Kr. Izvorni oblici domesticirane koze: -bezoar (Capra aegagrus, L.), -koza svinutih rogova (Capra falconeri, L.), -Capra prisca, L. - kozorog (Capra hircus ibex), - divokoza (Rupicapra rupicapra, L.) - dananji divlji oblici koji zbog znatnijih anatomskih razlika nisu izvorni oblici domae koze

Angora koza
-potjee s podruja Angora u Maloj Aziji -najstariji dokaz o postojanju runastih koza jest ploa s nalazita Ur-Enlil (Sumerani, 2000 g.pr.Kr.) -spominje se cijenjeno runo angora ovce jo u doba Mojsija (1571-1451 g.pr.Kr.) -Charles V uvozi prve primjerke u Europu 1554. g.

Svinja (Sus scrofa domestica, L.)

-jedan od najstarijih nalaza ostataka domae svinje (Sus scrofa domestica, L.) potjee iz neolitikih keramikih slojeva Qualat Jarma (Irak) starosti 6.500 g.pr.Kr. -vrlo rani domestikacijski centar i u JI Indiji -kasniji domestikacijski centar postojao je i u Europi -domestikacija donosi promjene: znatnije skraivanje donje i gornje eljusti, smanjivanje duine lubanje, due tijelo, krae noge, sputene uke i zavrnuti rep - domaa svinja (Sus scrofa domestica, L.) - divlja svinja (Sus scrofa ferus, L.) Domae pasmine svinja: Turopoljska svinja ; Crna slavonska svinja

Pragovedo (Bos primigenius primigenius, Boj.) -crtei iz pilje Lascaux (magdalenijensko razdoblje prije 20.000-10.000 godina) prikazuju
divlje govedo -to su najvei likovi prikazani na zidovima pilje -podrijetlo domaeg goveda potjee upravo od izvornog oblika- europskog divljeg goveda (pragoveda) -Poljska, 1627.g., ustrijeljen zadnji divlji primjerak ove vrste na svijetu -najraniji oblici prilagoeni su toploj klimi i zavretkom ledenog doba osvajaju ogromno podruje potiskujui bizone -Bos primigenius primigenius,Boj. je tipini europski oblik pragoveda -domestikacija najvjerojatnije zapoinje istodobno na nekoliko podruja -najstariji nalaz malenog domesticiranog goveda (Bos taurus, L.) potjee iz Thessalyja u Turskoj (6.500g.pr.Kr.) -prema obliku lubanje mogu se razluiti neki tipovi domaeg goveda: -primigenius tip: slian europskom divljem govedu, ali je manji (slini su mu bikovi za koridu) -brachyceros tip: kratki i tanki rogovi, usko dugo elo -frontosus i brachycephalos tip: iroko elo i kratki rogovi

Podolako govedo (Bos taurus, L.)

-anatomski postoje slinosti s divljim europskim govedom -na istarskom podruju poznat je pod nazivom bokarin Govedo Jersey pasmine - tijekom neolitika domesticiran je vodeni bivol (Bubalus bubalus, L.) - znaajan za JI Europe: Bugarska, Makedonija i Grka

-europski bizon (Bison bonasus, L.) danas se prostire na podruju od Poljske do Ukrajine -najraniji crtei bizona potjeu iz pilje Lascaux (starih 20.000 godina)

Konj (Equus caballus, L.)

-najraniji nalazi: eneolitiko nalazite Dereivka (J Ukrajina) 3.000 g.pr.Kr. -Europa: prvi val iz JZ Azije (I dio Mediteranskog bazena), drugi val iz J Rusije i J Ukrajine (Karpatski bazen i sjevernije) te trei iz domestikacijskog centra u sredinjoj Europi -divlji, izvorni europski oblici su Equus tarpan Boess. i neto vii stepski Equus przewalskii Poliakoff. - Dananji konji mogu se podijeliti u dvije velike grupe: -hladnokrvni (okcidentalni) -toplokrvni (orijentalni) konji

Magarac (Equus assinus, L.)

-domesticiran je na podruju Egipta oko 3.000 g.pr.Kr. mula -krianac kobile i magarca, vea je od mazge i slinija je kobili mazga -krianac magarice i pastuha, manja je od mule, ali vea od magarca, slinija je magarcu

Maka (Felis domestica, L.)

-izvorni oblik je divlja maka (Felis silvestris, L.) -maka je domesticirana oko 3.000 g.pr.Kr.

Koko (Gallus gallus, L.)

-priblino 2000 g.pr.Kr. najraniji su ostatci domesticirane kokoi

Golub (Columba livia, L.)

-domesticiran je priblino u isto vrijeme kao i koko na podruju Egipta gdje je sluio kao hrana

Pela (Apis mellifera)

-sigurni nalazi o domestikaciji potjeu iz 6. stoljea pr.Kr. (Grka)

Dudov svilac (Bombyx mori)

-domesticiran je oko 3.000 g.pr.Kr. na podruju dananje Kine -najraniji nalaz je ostatak svile pronaen u bambusovoj koarici starosti izmeu 2.850 i 2.650 g.pr.Kr., ostali fragmenti svile pripadali su divljim vrstama svilaca

Osteologija
Osteologija znanost o kostima (podruje anatomije) Sistematska osteologija istrauje openito kotani sustav pojedinih ivotinjskih vrsta i ovjeka Komparativna osteologija usporeuje kotane elemente razliitih ivotinjskih vrsta i ovjeka Arheozoologija/zooarheologija znanost koja istrauje ivotinjske ostatake s arheolokih nalazita Fizika/bioloka antropologija - prouava mehanizme bioloke evolucije, genetikog nasljeivanja, ljudske prilagodbe i varijacija, primatologiju, morfologiju primata i fosilne nalaze humane evolucije

Graa kosti periosteum pokosnica substantia compacta vrsti sloj substantia spongiosa spuvasti sloj medulla ossium rubra crvena kotana sr cavitas medulare kotana upljina
Elementi duge kosti: - diaphysis - epiphysis - metaphysis

Vrste kosti:
- duge (cjevaste) kosti ossa longa -kratke kosti ossa brevia - plosnate kosti ossa plana - nepravilne kosti ossa irregularia

Ravnine i opisi smjera i poloaja na ljudskom tijelu

- elo je smjeteno superiorno/proksimalno prema nosu. - Prsna kost smjetena je je anteriorno prema kraljenici. - Dlan ake nalazi se palmarno. - Rame je lateralno prema kosturu. - Stopalo je smjeteno plantarno. - Zglob ake smjeten je distalno prema laktu. - Sagitalna/medijana ravnina dijeli tijelo na lijevu i desnu polovicu. - Frontalna ravnina dijeli tijelo na prednju i zadnju polovicu. - Transverzalna ravnina okomita je na sagitalnu i frontalnu ravninu, uvijek dijeli tijelo na gornji i donji dio