You are on page 1of 2

GRKA KOLONIZACIJA ISTONOG JADRANA Senad Filipovi

Grka kolonizacija istonog Jadrana


Herodot pie da su Fokejci bili prvi Grci koji su svojim prekomorskim pohodima otkrili Jadran. Ime Jadran se prvenstveno odnosilo na najsjeverniji dio Jadranskog mora, a juni dio su Herodot i drugi pisci nazivali Jonskim zaljevom. Fokejska prisutnost se potvruje toponimima koji zavravaju na ussa : CELADUSSE Kornatski otoci, ELAPHUSSA Bra i MELLITUSSA Mljet. Meutim, oni se nisu dugo zadrali na Jadranu, a njihov boravak potvruje nalaz ulomka klazomenske keramike naen na forumu grada Jadera (Zadar). Jader je bio vana luka jer je mogao posluiti kao pristanite brodovima koji su dolazili sa zapadne obale. Postojala je opasnost od gusarenja kojim su se bavili Liburni, Histri i drugi Iliri, ali su Grci i drugi pomorci luksuznim predmetima plaali za siguran nastavak plovidbe. Korinani su prvi vrsto zaposjeli ulaz u jonski i adrijski zaljev i to u 8. st. Zaposjeli su otok Korkiru istjeravi odatle Liburne. Vremenom su se pogorali odnosi Korkire i metropole Korinta. Nakon sukoba 664. g. Korkirani su razvili svoje privredne veze sa oblinjim i daljim ilirskim krajevima. Osnovali su Epidamnos (Dyrachium) 627. g., a 588. g. su zajedno sa Korintom osnovali Apoloniju (Pojani). Funkcija ima je bila uglavnom trgovina sa zaleem Iliride, a posebno eksploatacija rudnika srebra kod grada Damastija koji se nalazi vjerovatno negdje izmeu Ohrida i Debra, a kovnica mu je djelovala do 330. g. Eubejci su u 8. st. osnovali Orik juno od Apolonije, ali su ih Korinani otjerali. Korintski trgovaki interes se proirio i sjevernije Jadranom. Razvili su proizvodnju miomirisa i lijekova a u vezi s time i produkciju svoje keramike malih dimenzija. Ta keramika se pojavljuje ve u 8. st. a klasina faza joj je od sredine 7. do kraja 6. st. Te posude su naene svuda na otocima i obali istonog Jadrana : na Koruli, Visu, Solinu, Zadru, Ninu, Vizaama u Istri, Oaniima, Vidu i u Tivtu u Boki kotorskoj. To su posude tipa alabastra, pikside, aribala, oinohoe i kotile-skifosa. Jedan od kljunih motiva za korintsku plovidbu Jadranom je bila perunika sa obale Neretve ija je kvaliteta bila na glasu to potvruju i mnogi pisani izvori. Korkirejci su u svojoj vlasti imali i dio Korkire Melanie (Korula), a jedan dio su prepustili Knianima koji su im bili pomogli protiv Korinana. Tano mjesto knidske naseobine se ne zna. Na Koruli su pronaeni novii sa legendom KORKIRAION. Herakleja je grad ija se lokacija jo uvijek ne zna, ali je novac sa njegovim natpisom naen u najveem broju na otoku Hvaru, u samom gradu Hvaru. Kovan je u 4. st. a nestaje krajem istog, a ne zna se zato je tako kratko trajalo. Narona je bila jo jedno vano sredite na istonoj oblai Jadrana, danas selo Vid kod Metkovia. Imala je mijeani ilirsko-helenski karakter.

GRKA KOLONIZACIJA ISTONOG JADRANA Senad Filipovi Dionizije Stariji je postao tiranin Sirakuze poetkom 4. st. i postao najmoniji vladar na Sredozemlju poslije Peloponeskih ratova. Zauzeo je, kako strateki vanu taku , otok Vis Issa. Issa je bila vano uporite jadranskih i sirakukih Grka, imala je prostranu luku, a plodna zemlja je omoguavala uzgoj vinove loze i maslina. Nalazi potonulih brodova sa mnotvom amfora potvruju bogatu trgovinu vina koje se izvozilo sa Isse. Nakon propasti Dionizijeve vlasti Issa na Koruli osniva svoju naseobinu u dananjoj Lumbardi 2 km od dananjeg grada Korula. Nakon to su u 3. st. pomogli Rimljanima u borbi protiv Ilirske drave, osnovali su emporije u Traguriju (Trogir) i Epetiju (Stobre). Pharos (Stari Grad) na Hvaru je osnovan 385./384. g. Parani su ve tokom 6. st. osnovali naseobinu na Hvaru. Pharos je od poetka bio naseobina agrarnog karaktera. Osnivanje se odvilo putem proroanstva o emu nam svjedoi Diodor.