ONLINE TRENING

MALE TAJNE VRHUNSKE KOMUNIKACIJE

LEKCIJA 1: KOMUNIKACIJA - TO JE TO?

Veina ljudi je ro ena sa fizikom sposobnou govora. Veina ljudi govori, ali vrlo malo njih zaista i komunicira. Mnogi e za sebe rei da su vrlo komunikativne osobe, moda i vi to mislite za sebe. Ali, da li je to stvarno tako? Da biste odredili da li ste komunikativni i da li zaista znate komunicirati, prvo emo definirati to komunikacija nije: 1. nabacivanje gomilom rijei i informacija Mnogi ljudi misle da ako puno priaju, ako stalno nadglasavaju druge, ako uvijek imaju neto za rei, ako stalno vode glavnu rije da su komunikativni. Sve to, uglavnom, nema veze sa komunikacijom.

2.

dok sugovornik govori, vi promiljate o tome to ete rei i kada ete mu upasti u rije Problem veine ljudi je u tome to uope ne sluaju druge. Umjesto da sluaju oni promiljaju o drugim stvarima i samo se pretvaraju da to ine. Usmjereni su samo na sebe i potrebu da neto kau.

3.

optuivati sugovornika bez da sasluate njegove argumente Kada optuujete bez da pokuate razumjeti i sasluati argumente sugovornika, vi ne komunicirate. Optuivanje nije komunikacija. Naravno, mnogi ljudi grijee, ine nerazumljive, glupe i nepotene stvari. Ali i u takvim situacijama, pokuajte razumjeti i sasluati razloge. Veina ljudi ini gluposti, ne zato to su zli ve zato to nemaju znanja. Uzmite to u obzir i umjesto da optuujete, pokuajte razumjeti.

4.

ne dopustiti sugovorniku da ima pravo na svoj stav Veina ljudi ima stav ja moram biti u pravu. Nameui svoje miljenje, svoj stav i svoje prohtjeve ulaze u segment nasilne komunikacije. Nasilna komunikacija nije komunikacija. Princip ja moram biti u pravu i nasilno postizanje toga uvijek stvara kontraefekt jer drugi ljudi ne vole kada im se nasilno ugrozi pravo slobode izbora, koje je duboko inkodirano u ljudsku svijest.

5.

ne pokazivati sugovorniku da ste ga razumjeli Zbog usredotoenosti na sebe, ljudi ne pokazuju da su razumjeli sugovornika zato to ga, zapravo, i nisu razumjeli. Nikada nemojte zavravati razgovor bez da ste razumjeli, odnosno, bez da ste potvrdili razumijevanje onoga to vam je sugovornik elio poruiti.

TJEDNI LIFE PLUG IN

Ovaj tjedan pokuajte napraviti ovaj plug in u svom ivotu kako biste napravili kvalitetan korak prema kvalitetnoj komunikaciji u ivotu. itajui i promiljajui gore navedeno pokuajte osvijestiti da li u nekoj od tih stvari i vi grijeite. Uzmite malo vremena i ispiite gdje vi radite greku. Od trenutka kada ste to ispisali pokuajte u svakodnevnoj komunikaciji to ne initi te usmjerite pozornost na to kako se vi osjeate te kako drugi ljudi reagiraju na vas . Ispiite sve to na papir. Nakon ovih sedam dana napravite kratku evaluaciju toga to se je dogodilo i biti ete fascinirani time kako ljudi sasvim drugaije komuniciraju sa vama i kako su vam rezultati koje komunikacijom postiete puno bolji od uobiajenih. Tako er u ovih sedam dana vjebajte i ovo:

Donesite odluku da tijekom ovog vremena u vaoj komunikaciji sa drugim ljudima neete prvi zapoeti priati o sebi, svojim interesima i onome to elite postii u komunikaciji ve ete se usredotoiti na sugovornika i dati mu potpunu pozornost. Tek kada va sugovornik pokae interes za vas onda ponite priati o sebi, svojim interesima i onome to elite postii u komunikaciji. Jednom rijeju obrnite proces komunikacije. Pokuajte ovih tjedan dana voditi dnevnik o tome to se je promijenilo u vaoj komunikaciji zahvaljujui gore navedenom.
Efekti koji e uslijediti biti e interesantni, naravno nemojte oekivati spektakularne promjene jer se one doga aju samo u hollywoodskim filmovima, usmjerite pozornost na male pomake koji e se zasigurno dogoditi. U ivotu ne vrijedi taktika velikih koraka, ve taktika malih koraka. step by step. Mala promjene, malo po malo, dovode do velikih promjena. Ako u ivotu oekujete spektakularne stvari onda imate veliki problem. Naravno, u ivotu se doga aju spektakularni pomaci, ali oni su uvijek rezultat mnogobrojnih malih pomaka koje vrlo esto nismo, zbog nae nesvjesnosti, u stanju primijetiti. Da biste to spoznali potrebno je konstantno trenirati, uiti i baviti se bitnim stvarima umjesto nebitnim. Promislite o ovome i vjebajte. Za tjedan dana smo opet u kontaktu sa novim lekcijama, do tada pozdrav! P.S. Bili bismo zahvalni za vae sugestije te feedback ovog treninga koji moete uputiti na mail inoptimum@inoptimum.com

ONLINE TRENING
MALE TAJNE VRHUNSKE KOMUNIKACIJE

LEKCIJA 2: TO SE DOGA A U KOMUNIKACIJI?

Kada komunicirate s nekim, to vi, zapravo, radite? Jednom rijeju (koju mnogi ne vole upotrijebiti) vi utjeete na drugu osobu ili na grupu ljudi.

Na ivot zahtijeva ekspanziju, ona je inkodirana u ljudsku prirodu. Dok se god ekspandiramo mi rastemo. Osnovni preduvjet za ekspanziju je znanje. ovjek, ako ne posjeduje znanje, ne moe se ekspandirati.

Svako od nas eli da nas drugi ljudi prihvate, da prihvate na savjet, nau ciljnu strukturu, na proizvod ili uslugu. Tako er, elimo da nam drugi ljudi uzvrate, da nam se nasmiju, da se sloe s nama.

Takvo to nije mogue ako ne utjeemo na druge ljude.

Iako mnogi ljudi ne vole rije utjecaj, smatrajui je kao neto loe i manipulativno, postavite si pitanje, u kojim ivotnim trenucima kada komunicrate sa drugom osobom vi ne utjeete?

Promislite malo, ima li takvih situacija?

to mislite, kako biste odgajali svoje dijete, kako biste unaprje ivali va emotivni odnos, kako biste razvijali svoj posao i karijeru, kako biste mogli pomoi dragim ljudima, ako ne utjeete.

ak i u openitim svakodnevnim situacijama utjeemo na druge ljude. Npr. ulazite u vau omiljenu pekarnicu, naruujete pecivo.ako malo bolje

pogledate sebe, uoit ete elju da vam se prodavaica nasmijei ili da vam dade ba ono pecivo koje vam se ini najslasnije. Da biste to ostvarili vi ete morati utjecati na nju vjerojatno nekom neverbalnom gestom, koje u datom trenutku niste niti svjesni.

Ako ste moda uitelj, profesor, ili predava, kako ete prenijeti znanje ako ne utjeete na ljude koji vas sluaju.

Nikada neu zaboraviti jedno moje javno predavanje kada sam predavao o komunikacijskom utjecaju... Kada je dolo vrijeme za komentare i pitanja auditorija, ustao je jedan gospodin te se je okrenuo publici i rekao : Ja smatram da ovjek ne bi smio utjecati na druge ljude, to je opasno i nemoralno ..

Publika ga je sasluala vrlo pozorno i onda se dvoranom prolomio smijeh, gospodin je ljutito napustio dvoranu.

Zato je publika tako reagirala? Zato to je on govorei o tome kako ne bi trebalo utjecati, zapravo pokuao utjecati na publiku i navesti je da prihvati njegovo miljenje.

ivot je nezamisliv bez toga da utjeemo na druge ljude, a uostalom drugi ljudi, mediji, tvrtke, institucije konstantno utjeu na nas.

Stoga ve kada ne moemo izbjei utjecanje pokuajmo nauiti kako utjecati na kvalitetan, uinkovit i etiki ispravan nain.

TJEDNI LIFE PLUG IN

Moda ete se zapitati zato se u plug in sugerira osvjeivanje odre enih mentalnih obrazaca i uoavanje pojedinih situacija. Razlog tome je to svaka promjena zapoinje u umu. Um ima svoj nain gledanja na pojedine stvari. Kada stvari sagledate drugaije onda stvarate mogunost da promijenite svoje akcije i kompletnu percepciju.

Tako i u ovom tjednu (bez brige, doi emo i do akcije) promijenite nain razmiljanja i sagledavanja svakodnevnih komunikacijskih procesa.

Osvijestite, kada i kako vi pokuavate utjecati na druge ljude, ak i u, naoko, banalnim situacijama (npr u prometu, shoppingu itd.).

Zapitajte se uvijek to elim postii i promatrajte inkodirani poriv da utjeete.

Tako er, usmjerite pozornost na druge ljude i promotrite njihovo ponaanje prema vama ili drugima kako biste primijetili njihovu potrebu da utjeu i nain na koji to ine.

Provedite ovaj tjedan, do sljedeeg treninga u opservaciji gore navedenog te pokuajte voditi biljeke. Samo ova vjeba promatranja e u bitnoj mjeri utjecati na vau percepciju i dati vam uvid u svijet koji je itekako stvaran i nadasve interesantan. Za tjedan dana smo opet u kontaktu sa novim lekcijama, do tada pozdrav! P.S. Bili bismo zahvalni za vae sugestije te feedback ovog treninga koji moete uputiti na mail inoptimum@inoptimum.com

ONLINE TRENING
MALE TAJNE VRHUNSKE KOMUNIKACIJE

LEKCIJA 3: KAKO OSTVARITI JASNOU U KOMUNIKACIJI?

Komunikacija je neophodna. Bez nje nema ivota. S obzirom na tako veliku vanost komunikacije, postavlja se pitanje: kolika je kvaliteta vae sposobnosti komuniciranja? Komunikacija ima svoje zakonitosti koje joj daju jasnou. Da bi komunikacija imala smisla, ona treba biti jasna i potpuna. Sposobnost vo enja jasne ili nejasne komunikacije oznaava razinu njene kvalitete. Pa, kolika je vaa razina jasnoe u komunikaciji? Da biste to odredili, prvo je potrebno znati to sve ini jasnu komunikaciju: 1. namjera bitan dio svakog komunikacijskog procesa. Ona je temelj svake komunikacije. Namjera odre uje cilj koji se eli ostvariti kroz konverzaciju. Jedino se uz postojanje namjere moe ostvariti ono to se eli dobiti od komunikacije. Ona je nit vodilja. 2. tema razgovora drati se teme razgovora je iznimno bitno. Ona dri komunikaciju usmjerenom u odre enom smjeru. Svako skretanje s tog smjera stvara potekoe u komunikacijskom procesu, jer se obino otvori vie tema odjednom, pa razgovor moe trajati satima. Stoga, imati na umu iskljuivo temu razgovora je bitno jer udaljava sve dodatne probleme u komunikaciji. 3. suradnja ona u komunikacija obiljeava win-win igru. To je igra u kojoj obje strane dobivaju ono to ele. Suradnja u komunikaciji obiljeava poten nain komuniciranja u kojem se gleda dobrobit obje strane. Mogue je ostvariti elje i prohtjeve obje strane, samo je potrebno biti spreman sura ivati i dogovoriti se kroz komunikaciju.

4. meta komunikacija znai komunicirati o nainu komunikacije. Ponekad stvari u odre enim segmentima ivota ne idu onako kako su zamiljene. Tada je poeljno obratiti pozornost na kvalitetu same komunikacije s drugim ljudima i o njoj porazgovarati. Povremeno je potrebno uoiti nain na koji se odvija komunikacija i, bez obzira to postoje odre eni problemi koje kroz razgovor treba rijeiti, prvo se usredotoiti na sam oblik komunikacije. Na taj nain rjeavaju se mogui budui konflikti. 5. jednakost strana u komunikaciji je poeljno ne umanjivati ili uveavati vlastitu vrijednost te ne umanjivati ili uveavati tu u vrijednost. Poeljno je izbjei stav: bolji/a sam od tebe ili lo/ija sam od tebe. Jednakost se iskazuje zainteresiranou za miljenje drugih, njihove elje, potrebe i sve ostalo na to svaka osoba ima pravo i to je potrebno potivati.

TJEDNI LIFE PLUG IN

Gore je predstavljeno prvih pet zakonitosti koje obiljeavaju jasnu komunikaciju. Iitavajui gore navedene podatke moete na vrlo jednostavan nain uoiti gdje je va problem u komunikaciji. Moda u odre enim segmentima vie grijeite nego u nekim drugim, ali svejedno pokuajte sagledati cjelokupnu sliku.

Ovaj tjedan promatrajte sebe u svakom komunikacijskom procesu u kojeg stupite imajui na umu navedenih pet zakonitosti. Posebnu pozornost obratite na to s kojom namjerom stupate u komunikacijski proces. Ponekad namjere ne budu ba na mjestu pa ih je iz tog razloga potrebno osvijestiti i promijeniti. Pogotovo, s posebnom panjom, promatrajte u kojim situacijama nemate iste namjere te pogledajte da li se radi o istoj vrsti situacija. No, nemojte zanemariti niti ostale zakonitosti. Pristupite im na isti nain kao i promatranju namjere. Ako e vam bit jednostavnije, moete svaku svoju spoznaju zapisati. To vam moe donijeti samo jo bolji pogled na situaciju i dodatne uvide, to nije na odmet.

Postavljajte si pitanja tijekom komunikacijskih procesa kako bi vam bilo lake zadrati fokus na malom eksperimentu kojeg provodite. Primjerice: Da li se drim teme razgovora ili skreem s nje? Da li elim zadovoljiti samo svoj interes ili teim suradnji u komunikaciji? Da li podcjenjujem i potiskujem ono to elim dobiti kroz komunikaciju? Da li se podcjenjujem u odnosu na ljude s kojima stupam u komunikaciju? Da li pokuavam zadrati superiornu poziciju dok komuniciram s drugima?

Na taj nain pokrenuti ete lavinu odgovora koji e ii vama u prilog. Prakticiranjem ovih zakonitosti u svakom komunikacijskom procesu ostvariti ete nevjerojatne rezultate. Bitno je samo da uoite razliku izme u prethodnog i sadanjeg naina komuniciranja, pa zato obratite pozornost na to kako biste mogli evaluirati va napredak. Za tjedan dana smo opet u kontaktu sa novim lekcijama, do tada pozdrav! P.S. Bili bismo zahvalni za vae sugestije te feedback ovog treninga koji moete uputiti na mail inoptimum@inoptimum.com

ONLINE TRENING
MALE TAJNE VRHUNSKE KOMUNIKACIJE

LEKCIJA 4: KAKO OSTVARITI JASNOU U KOMUNIKACIJI? 2 DIO

Proli tjedan je bilo rijei o prvih pet zakonitosti ostvarivanja jasnoe u komunikaciji. Ovaj tjedan nastavljamo dalje s iduih pet zakonitosti koje ete moi ukljuiti u svoj svakodnevni ivot. No, prije nego to dobijete svoj ovotjedni zadatak, rei emo nekoliko rijei o iduih pet zakonitosti jasne komunikacije, kako biste mogli iz testirati svoju kvalitetu komuniciranja:

1. izbjegavanje napada na logian nain ponekad drugi ljudi ele nametnuti svoje miljenje i svoje elje drugima. To obino ine na nain da iskazuju superiornost ili da na bilo koji nain napadnu drugu stranu. Jednostavan nain za izbjegavanje napada daje sama logika u kombinaciji s komunikacijom. Klju upotrebe logike u komunikacijskom procesu znai pokazati drugoj osobi da njena izjava ne stoji bez da ju se povrijedi ili napadne. Primjerice: Osoba B: Zato ne provedemo nikada vrijeme zajedno doma? Osoba A: Obeajem da hoemo jedna dan, ali danas bih radije iao/la u kino.

2. klarifikacija s obzirom da je komunikacija dvosmjerna, uvijek je poeljno imati na umu to druga osoba eli. Definirati ono to se eli, te traiti isto to od druge osobe, daje jednu sasvim novu dimenziju u komunikaciji. Ponekad se bez tone klarifikacije ne moe znati to druga osoba oekuje da se treba uiniti. Klarifikacija u komunikaciji je tona definicija vlastitih elja i potreba upuena drugoj osobi.

3. pitanja o emocijama raspitivanje o emocijama vezanim uz temu razgovora daje novu dimenziju prepoznavanja vanosti te teme za drugu osobu. Emocije su odraz onoga koliko se ono o emu se pria uistinu jako eli. Na taj nain dobiva se uvid u jainu elje suprotne strane te mogunost rjeavanja nedoumica na zajedniki i konstruktivan nain. Primjerice: Osoba A: Idemo danas u kino? Osoba B: ini mi se jako zainteresirana za tu ideju. Zato?

4. definiranje ljudi su razliiti, pa su samim time i razliite njihove definicije pojmova i reenica koje upuuju drugima. Da bi se izbjegli nesporazumi, potrebno je zatraiti pojanjenje onoga to je druga osoba rekla, na vrlo jednostavan nain: to si pod tim to si rekao/la mislio/la?. 5. mudra konfrontacija ponekad je potrebno suprotstaviti se nekome iz razloga to neto kod druge osobe ne odgovora nekom standardu i pragu tolerancije. U ovom segmentu i uspjenosti njegovog izvravanja lei razina ljubavi prema sebi i prema drugima. Mudro se konfrontirati znai mudro iskoristiti svoju ljutnju i frustraciju imajui na umu i drugu stranu, te njezine elje i potrebe. To znai nauiti upravljati sa svojim impulzivnim reakcijama u trenucima kad je to najpotrebnije. Na taj nain moe se postii adekvatan kompromis koji ide u prilog objema stranama.

TJEDNI LIFE PLUG-IN

Ako ste ostvarili dobre i zadovoljavajue rezultate vjebajui uz prethodnih pet zakonitosti jasne komunikacije, tada zasigurno imate dovoljno motivacije za nastaviti dalje s primjenom ovih korisnih savjeta. A ako i niste, nikada nije kasno prikljuiti se i unijeti neke nove i kvalitetne promjene u svoj nain komuniciranja. Ovaj tjedan idemo malo dublje. Posebnu pozornost obratite na situacije u kojima se osjeate verbalno napadnuto te na nain na koji pritom reagirate. Pokuajte se drati svojih elja i potreba te ne posustajati ako vas netko ele pridobiti pod okrilje svojih elja i potreba. Pritom budite konstruktivni te nastojite ne povrijediti drugu osobu. Imajte uvijek na umu da i druga osoba ima svoje potrebe i elje koje je potrebno potivati. Budite mudri komunikatori koji cijene svog suparnika. Ako vam ne uspije od prve nemojte se obeshrabriti. Drugi put e zasigurno biti bolje. Potrebna je samo vjeba. Potom usmjeravajte panju na vae i tu e definicije onoga to govorite. Pokuajte najbolje mogue definirati ono to iznosite u komunikacijskom procesu te budite to jasniji i specifiniji u tome. Isto tako s pitanjima pokuajte dobiti to isto od drugih. Ne ostavljate nikakve rupe i nedovrenosti u komunikacijskom procesu, jer jasnoa je iznimno bitna. Isto tako pokuajte istraiti u pojedinim situacijama, pogotovo onima gdje moe nastati mali nesporazum, emocije drugih ljudi te otkriti vanost neega nekome. Budite znatieljni. Moete dobiti mnotvo informacija, a i osoba e vas cijeniti zbog vae zainteresiranosti. Vjebajte, imajte sve ovo na umu i rezultati sigurno nee izostati. Za tjedan dana smo opet u kontaktu sa novim lekcijama, do tada pozdrav! P.S. Bili bismo zahvalni za vae sugestije te feedback ovog treninga koji moete uputiti na mail inoptimum@inoptimum.com

ONLINE TRENING
MALE TAJNE VRHUNSKE KOMUNIKACIJE

LEKCIJA 5: KAKO KORISTITI KREATIVNOST U KOMUNIKACIJI?

Komunikacija prua irok spektar mogunosti. No, rijetko kad koristimo sve njezine blagodati. Svakome od nas se barem jednom dogodilo da nismo neto iskomunicirali samo zato to nismo znali nain na koji neto rei, a da ne bude nepoeljnih posljedica. Umjesto da se osjeamo frustrirano zbog takvih situacija, bolji izbor je upotreba vlastite kreativnosti u komunikaciji. Kreativnost u komunikaciji znai upotrebljavati irok spektar ideja, rijei i naina opho enja s ljudima na vlastitu i tu u dobrobit. Ponekad kad se ljudi na u u nezgodnoj situaciji ne vide da je odgovornost na njima te smetnu s uma svoje kreativne mogunosti rjeenja. Je li vam se ikada to dogodilo?

Kad smo ljuti, frustrirani, nervozni, tjeskobni, pod pritiskom ili bilo to drugo, tada na mozak funkcionira na nioj kreativnoj razini te nemamo previe opcija oko naina na koji emo reagirati. U takvim situacijama najee reagiramo s onim to nam je prvo na umu.

Nezgodne situacije se mogu dogoditi u svakom trenutku. Primjerice, nalazite se u prometnoj guvi ili u guvi u javnom prijevozu. U jednom trenutku netko vam oduzme prednost ili vam svom teinom stane na nogu. to uiniti? Umjesto da u tom sluaju od reagirate s onim to vam prvo padne na pamet (to obino nije najugodnija opcija niti za nas niti za drugu osobu) i to stvarno mislite, kvalitetnija opcija je mahnuti rukom iz automobila drugoj osobi kao znak da je sve ok ili rei: U redu je. Ovo je samo jedan od najjednostavnijih primjera. Svima nam se dogodilo da smo imali odre enu situaciju u ivotu koju je bilo potrebno raistiti kroz komunikaciju, ali smo izbjegavali razgovor o toj temi, jer nismo bili sigurni kako e se komunikacija odvijati te koji e biti njen ishod.

Zamislite samo koliko bi vam ivot bio jednostavniji kad biste upotrijebili svoju kreativnost kad vam je to najpotrebnije? Ne radi se o nekom tekom naporu. To su samo male i jednostavne korekcije.

Svatko u svom ivotu funkcionira u odre enom broju segmenata. Da bismo se osjeali zadovoljno s njima, potrebno je odravati kvalitetnu razinu komunikacije u svakom od njih. Razmislite, da li u odre enim segmentima iskuavate nezadovoljstvo? Zbog ega?

Vjerojatno uzrok lei u nekim ne iz komuniciranim stvarima koje se ne usu ujemo zapoeti, jer ne znamo kako, to stvara osjeaj bespomonosti. ovjeku su dani nevjerojatni darovi koji se zovu misli i jezik s kojim se sporazumijeva. Potrebno ih je samo znati iskoristiti.

Nemogue je postii zadovoljstvo ako nismo u stanju konstruktivno komunicirati. Konstruktivna komunikacija lei u upotrebi vlastite kreativnosti. Ne postoji niti jedna stvar na ovome svijetu koja se ne moe od komunicirati. Potrebno je samo odabrati pravi set rijei i nain na koji emo ih prenijeti drugoj osobi.

Upotreba kreativne komunikacije moe nas rijeiti brojnih nepotrebnih briga. Teko je rei kako bi to tono trebalo izgledati, jer je svatko od nas drugaiji, ali s malo fokusa i truda svatko moe pronai prave rijei i prave naine.

TJEDNI LIFE PLUG-IN

U ovom tjednu pogledajte malo svoj ivot. Posebnu pozornost obratite na prouavanje onih segmenata ivota gdje izbjegavate komunikaciju oko odre enih stvari. Nakon toga ispiite na papir koje su to stvari. Odaberite onu koja vam je najvanija. Sjednite i razmislite o nainu na koji biste mogli izvesti tu komunikaciju. Dok ovo inite, cijelo vrijeme imajte na umu svoju i tu u dobrobit. Proradite u glavi sve to elite rei te izbor rijei koji elite koristiti. Dopustite si maksimalnu kreativnost. Budite sigurni da ste obuhvatili sve to je bitno. Ako e vam biti lake, zapiite sve na papir. Nakon toga krenite u akciju. Pratite tijek razgovora te ono to se u njemu doga a. Drite se vaem plana kojeg ste razradili u glavi. Kad razgovor zavri, procijenite koliko ste bili uspjeni u svojoj namjeri. Ako jo uvijek ne osjeate da ste rijeili situaciju, ponovite sve jo jedanput. Sami ocijenite kad je pravo vrijeme za to. Nakon to ste rijeili jednu situaciju, krenite na drugu po redu po vanosti s vaeg popisa. Kako rjeavate nedovrene komunikacijske procese, promatrajte kako se kvaliteta vaeg ivota mijenja. Biti ete iznena eni. elimo vam puno uspjeha. Za tjedan dana smo opet u kontaktu sa novim lekcijama, do tada pozdrav! P.S. Bili bismo zahvalni za vae sugestije te feedback ovog treninga koji moete uputiti na mail inoptimum@inoptimum.com

ONLINE TRENING
MALE TAJNE VRHUNSKE KOMUNIKACIJE

LEKCIJA 6: KAKO REI NE?

Svatko ima svoje granice. Me utim, postavlja se pitanje - u kojoj mjeri su vae granice funkcionalne u realnosti, a koliko su one samo ideje? Svi mi imamo potrebu i elju za bavljenjem sa svim onim malim i velikim stvarima koje nas vesele. Za njih je potrebno pronai vrijeme i odvojiti neto svoje energije. Ali ono najbitnije to je potrebno usvojiti je nauiti rei ne. Koliko ste u stanju rei ne kad vam je to uistinu potrebno? Ispunjenost u ivotu daje bliskost s vlastitim prioritetima i strastima. Za takvo neto, ponekad je potrebno znati odbiti odre ene ponude. Veina nas je naviknuta gledati na rije ne iz negativnog kuta. to bi se dogodilo kad biste promijenili percepciju rijei ne? Svakome od nas je potrebno vie vremena za posao, vlastitu kreativnost, prijatelje ili za nas same, ali ponekad si to ne dajemo. Obino problem lei u tome to ne elimo nikoga povrijediti ili nismo u stanju izraziti svoje istinske elje i potrebe. U tom sluaju potrebno je osnaiti granice izme u nas i drugih. Jae granice dovode do eeg imanja vremena za sebe. injenica je da vea bliskost s nekim oteava postavljanje snane granice, ali to ne znai da ju nemogue postaviti. Razmislite gdje imate jake granice, a na kojima jo treba poraditi? Odgovor na to lei u injenici koliko se slobodnima osjeamo u izraavanju sebe te koliko prostora i vremena u ivotu imamo za to. Kad znamo gdje su nam granice slabe, tek tada moemo na njima poraditi kroz komunikaciju s drugima. Kod postavljanja granica, najbolje je imati neutralan ton. Nismo duni opravdavati se ili ispriavati se drugima. Postavljanje granica daje najbolje efekte ako se ini na vrst i direktan nain. Kod postavljanja granica mogue je naii na otpor. U tom sluaju najbolje rjeenje je ponoviti svoj zahtjev. Pojam granice se odnosi na irok spektar situacija. Primjerice potekoe kod traenja onog to elimo, osjeaj obveze, osobno doivljavanje stvari, potekoe kod stajanja uz sebe, istresanje drugih na nama i slino. Gdje ste vi slabi? Dobro postavljane granice daju nam mogunost da izaberemo ono to elimo i ono to ne elimo od ivot. to vi birate?

TJEDNI LIFE PLUG-IN

Ovaj tjedan emo se baviti postavljanjem osobnih granica. Za poetak ete istraiti snagu vlastitih granicu. Uzmite svaki segment ivota i prouite gdje imate slabe, a gdje jake granice tj. gdje vam je tee, a gdje lake rei ne. Usredotoite se vie na one segmente gdje ste slabi, jer tamo je potrebno unijeti promjenu. Definirajte koje nove granice elite postaviti te postepeno ponite mijenjati situacije. Idite onim tempom koji vam odgovara. Bitno je da ste svjesni gdje ste slabi. Neke stvari bi se samim time mogle promijeniti same od sebe, jer ete uvidjeti koliko vam takvo neto nije potrebno u ivotu. Lake e vam biti ako ponete s manjim stvarima te na njima ponete vjebati svoju novu sposobnost - rei ne. Recimo, vi izaberite mjesto nalaska s prijateljem te odbijte prijateljev prijedlog ako vam se ne svi a. Najvanije je da ujete sebe da govorite ne te da to donosi uspjeh. Postepeno, kad se osjetite spremni, moete poveavati izazov zadataka koje si zadajete. Isto tako probajte izvjebati postavljanje granica neutralnim odgovorima u odre enim situacijama. Primjerice, ako ljuta osoba vie na vas, poeljno joj je rei neutralnim tonom (jako je bitno da je ton neutralan): Molim te smiri se. Ne elim razgovarati u ovom tonu. Ako ovako nastavi, napustiti u prostoriju.. Ili ako je osoba prekritina i neukusna prema vama, recite joj neutralnim tonom: Komentari koje daje su neprilini. Molim te prestani.. Bitno je da zadrite smirenost i uljudnost te da stojite uz sebe. Na kraju uoite postignute promjene. Ustrajte na ovim vjebama sve dok ne budete u potpunosti zadovoljni rezultatima njihove primjene. Za tjedan dana smo opet u kontaktu sa novim lekcijama, do tada pozdrav! P.S. Bili bismo zahvalni za vae sugestije te feedback ovog treninga koji moete uputiti na mail inoptimum@inoptimum.com

ONLINE TRENING
MALE TAJNE VRHUNSKE KOMUNIKACIJE

LEKCIJA 7: KAKO IZREI SVOJE OSJEAJE

Biti u stanju od komunicirati svoje emocije je izazov svakome od nas. Kad se na emo u takvim situacijama, jedina emocija koju imamo je strah od ishoda komunikacijskog procesa. Je li vam to zvui poznato? Kad je u pitanju izraavanje emocija u komunikaciji, upravo je strah najodgovorniji imbenik zbog kojeg ih se ne usu ujemo izraziti. S obzirom da do potrebe za izraavanjem emocija u komunikaciji najee dolazi kad je potrebno priati o osjetljivijim temama, zbog toga niti ne udi to se strah gotovo uvijek pojavi. Iskazivanje vlastitih emocija u komunikaciji daje komunikacijskom procesu dubinu, zato to verbalnim iskazivanjem emocija pokazujemo drugima pravu istinu. Za komunikacijski proces, biti iskren je jako bitan imbenik. Verbalno izraziti svoje emocije znai izraziti cjelokupnu istinu vezanu za nas, drugu osobu i temu razgovora. Kad izraavanja emocija vezanih za drugu osobu, potrebno je uloiti malo vie panje. Postoji mali trik koji se koristi kad elimo izraziti neto nepoeljno, a to je vezano za drugu osobu. Na poetku razgovora poeljno je iznijeti pozitivne stvari vezane uz drugu osobu, a koje se odnose na temu o kojoj elimo razgovarati. Na taj nain emo umanjiti i na strah i strah druge osobe te e se druga osoba osjeati puno sigurnije. Zamislite kako bi tada razgovor izgledao? Ne mislite li da bi na taj nain razgovor tekao na sasvim drugaiji nain? Pokazivanjem drugoj osobi da nam je stalo do nje, prije nego to uope ponemo komunicirati o eljenoj temi, uiniti e ju prijemljivijom za nau poruku te se ona nee imati potrebu ni zbog ega braniti. Na taj nain dobivamo puno otvorenije ozraje za komunikaciju, umanjujemo svoj i tu i strah od ishoda razgovora te se usredotoavamo na cjelokupnu sliku odnosa, a ne na njen mali dio. Kolike ste puta skrenuli temu sa sebe i onoga to osjeate usmjerivi komunikaciju prema neem drugom i nebitnom u tom trenutku? Pravilo kod iskazivanja emocija je u tome da ostanemo subjektivni, dakle da kaemo samo ono to mi osjeamo bez da idemo u prosu ivanje i osu ivanje emocija i ponaanja drugih. Subjektivnost, uklanjanje poopavanja usmjerenog na druge

(rijei ili reenica koje poinju s uvijek i nikada ) te objanjavanje konkretnih situacija u kojima se osjeamo tako kako se osjeamo je ono ega se dobro pridravati ako elimo ostvariti odre eni cilj u komunikaciji vezanoj uz nae emocije. Umjesto da okrivljujemo i napadamo druge, puno konstruktivnija solucija je objasniti im nae osjeaje. Na taj nain aktiviramo tu e suosjeanje i razumijevanje za situaciju u kojoj se nalazimo te moemo postii puno bolje rezultate. Pa, kako to uiniti?

TJEDNI LIFE PLUG-IN

Ovaj tjedan vjebajte biti iskreni prema sebi i drugima u najmanjim situacijama tako to ete im rei ono to osjeate. Iskazivanje emocija otvara prostor za puno otvoreniju i bliskiju komunikaciju zato to ne ostavlja mjesta za nedoumice. Pritom imajte na umu da izraavate iskljuivo svoje emocije, da uklonite poopavanja te da date konkretne primjere. Promatrajte kako se nakon toga osjeate te kako druge osobe reagiraju na takav pristup. Ako elite ii malo dalje, pokuajte osvijestiti koje emocije biste htjeli verbalno podijeliti s drugima i s kim. Uzmite list papira i na njega ispiite sve emocije koje vas mue, a koje su vezane uz neki osobu. Izdvojite onu emociju koja vas najvie titi, to je vjerojatno ona koja je vezana uz osobu s kojom ste najbliskiji. Prije nego to krenete u realizaciju samog razgovora, najprije se pripremite. Kako? Tako to ete definirati sami sebi, po mogunosti i na papir, ono to mislite rei drugoj osobi. Prisjetite se da ponete s iskazivanjem vrlina vezanih za drugu osobu, a koje se odnose na temu razgovora. Imajte na umu da e to ohrabriti i vas i drugu osobu. Primjerice: Znam da me voli i da ti je stalo do mene te da se trudi uloiti maksimalno truda u na odnos, koliko ti to obveze i vrijeme doputaju i zbog toga sam jako sretna, ali ima neto o emu bih htjela s tobom razgovarati.. Nakon toga formulirajte oblik daljnjeg iskaza. Primjerice, ako se osjeate tuno zbog toga to vama draga i bliska osoba nekada provodi s vama premalo vremena, recite joj: Kad pogledam unatrag mjesec dana, osjeam se pomalo zanemareno. To je obino povezano s trenucima kad bih htio/htjela provesti vie vremena s tobom, a to se ne dogodi. Zbog toga se osjeam pomalo tuno i ljuto.. Druga strana e se za sigurno sloiti s vama te ete moi nai zajedniko rjeenje, koje ide u korist objema stranama. Bitno je samo da do kraja razgovora zadrite pozornost na onome to vi osjeate, bez da okrivljavate i osu ujete drugu osobu. Promotrite uinke ovakvog oblika komunikacije. Osvijestite kako na ovaj nain druga strana uje to joj elite rei te kako je spremna na suradnju. Isto tako primijetite kako se kvaliteta vaih odnosa mijenja. Neka vam verbalno iskazivanje emocija postane navika. Nakon to vidite prve rezultate vjerojatno i hoe. elim vam puno uspjeha. Za tjedan dana smo opet u kontaktu sa novim lekcijama, do tada pozdrav! P.S. Bili bismo zahvalni za vae sugestije te feedback ovog treninga koji moete uputiti na mail inoptimum@inoptimum.com

ONLINE TRENING
MALE TAJNE VRHUNSKE KOMUNIKACIJE

LEKCIJA 8: KAKO KVALITETNO SLUATI

Rije sluati znai uiniti svjesni napor kako bi uli ono to nam se govori. Mnogi od nas smatraju da znaju sluati. No, da li je doista tako? Bit sluanja je u tome da zaista ujemo to nam se eli rei. Prije svega da bismo uope mogli odgovoriti na ovo pitanje, bitno je znati to predstavlja kvalitetno i efektivno sluanje u komunikacijskom procesu. Za njega je potrebna namjera tj. potrebno je u komunikacijskoj razmjeni imati odre enu svrhu. Najvanija svrha kojoj moemo stremiti jest ta da uspostavimo kontakt s drugom osobom.

to mislite kako bi ivot izgledao da se ne povezujemo s drugim ljudima, da se ne trudimo saznati neto o njihovom ivotu? injenica je da upravo kroz sluanje dolazi
do tog povezivanja u kojem razmjenjujemo svoj svijet sa svijetom drugih. Kad istinski sluamo druge, tada razumijemo ono to nam se govori. Mnogi od nas umjesto da pokuamo razumjeti to nam se govori, promiljamo o tome i uskla ujemo reeno s naim pogledom na svijet. Zar ne mislite da je puno bolja opcija od promiljanja razumjeti drugu osobu? Komunikacija bi trebala biti usmjerena na znatielju za upoznavanjem drugih, a ne na nadmetanje izme u miljenja, vjerovanja, stavova i slinog. Veina komunikacijskih procesa bazira se na nesvjesnoj tendenciji da se borimo, prepiremo ili pokuavamo promijeniti tu i pogled na svijet, umjesto da ga samo prihvatimo i razumijemo. Zvui jednostavno, ali je mnogima to problem. Najveu smetnju sluanju predstavlja na unutarnji monolog i razmiljanje o svemu onome to trebamo uraditi toga dana. Vjerojatno su vam poznate ovakve situacije. Sluanje iziskuje potpunu pozornost na onome to se govori. to manje smetnji imamo, to emo imati veu i bolju koncentraciju na sugovorniku, a to je upravo ono to elimo, zar ne? No, ponekad nam smetnju u komunikacijskom sluanju predstavljaju misli, emocije i stanja koja druga osoba svojim rijeima budi u nama. injenica je da se takve stvari doga aju i da e se doga ati, ali to nije razlog da prestanemo sluati. Puno bolja opcija je uspostaviti kontrolu nad svojim reakcijama, jer ionako sve to to nam se doga a nema uzrok u drugoj osobi ve u nama.

Razumno je za uoiti da kvalitetno sluanje izgra uje na ivot. O kojem god segmentu ivota da se radi, putem njega stupamo u odnos sa svime. Ono nas povezuje sa svim emu stremimo. Sluanje je izvor naeg uspjeha u ivotu. Putem njega iskazujemo svoj interes i znatielju za svijetom oko nas. Koliko vaa znatielja eli uti novih saznanja?

TJEDNI LIFE PLUG IN

S obzirom da ste uoili znaajnost kvalitetnog sluanja za va ivot, ovaj tjedan emo se pozabaviti tom tematikom. U sljedeim konverzacijama, dakle u onima u koje ete ulaziti ovaj tjedan, obratite pozornost na sebe. Pogledajte i osvijestite kvalitetu svog sluanja. Osvijestite na emu vam je fokus dok vam druga osoba govori, to vam najvie odvlai pozornost i da li ste uope zainteresirani za drugu osobu. Budui da znatielja igra najveu ulogu u kvaliteti i zainteresiranosti za sluanje, dobro je da preispitate svoju. Sa svakom osobom moete uspostaviti komunikaciju, bitno je samo pogoditi temu razgovora i pravi set pitanja. Ako imate problema sa znatieljom probajte osvijestiti teme koje bi vas u komunikaciji mogle zanimati, pa se usredotoite na njih. Traite od osobe da vam pria o onim segmentima sebe i svog ivota koji vas zanimaju. Nerealno je za oekivati da vas zanimaju ba sve teme, a na ovaj nain moete postii jako dobre komunikacijske rezultate. Nakon to osvijestite gdje vam je fokus i to vas sve sprjeava od toga da postanete kvalitetan slua, potrudite se svaki put, kad osvijestite da ne sluate, vratiti fokus na ono to vam se govori. Nevjerojatno je koliko druge osobe osjeaju kad ih se ne slua, pa samim time vjerojatno ete uvidjeti neke kvalitetne pomake kad isti shvate da ih sada sluate. Isto tako osvijestite kako se vi osjeate nakon to ste stvarno sluali nekoga, te procijenite sadanju kvalitetu susreta i konverzacije naspram one kakva je bila. Na taj nain ete dobiti uvid u vlastite rezultate. Ako vas neto ometa tijekom komunikacije, posegnite za najjednostavnijim rjeenjima prvo se rijeite smetnji, pa nastavite komunikaciju. Recite primjerice osobi iskreno da momentalno iz xy razloga ne moete imati potpunu pozornost na njoj te da ete komunicirati neki drugi put ili stiajte glazbu ako vas ona ometa. Svaka smetnja ima svoje rjeenje. Na ite ga i nastavite dalje pozorno sluati. Rezultati koje ete dobiti biti e fenomenalni.

ONLINE TRENING
MALE TAJNE VRHUNSKE KOMUNIKACIJE

LEKCIJA 9: PERCIPIRATE LI SVE U KOMUNIKACIJI OSOBNO?

Jeste li ikada razmiljali otkud potjee velik broj vaih uzrujavanja? Odgovor je vrlo jednostavan iz injenice da u komunikaciji primamo sve previe osobno. To je sredite veine nelagoda koje osjeamo. Mnogi od nas misle da se svijet vrti iskljuivo oko nas. Zbog toga se i doga aju brojna nepotrebna uzrujavanja. Najei uzrok komuniciranja, nazovimo to, iz pozicije vakuuma je percepcija svega to se doga a na nain da smo mi u centru tih doga anja. Takva komunikacija tada postaje neefektivna jer joj se ne moemo u potpunosti upustiti u nju.

Jeste li ikada promatrali sebe kako reagirate na ono to vam se govori?

Primjerice neka osoba se najbolje izraava kad pria poprilino glasno, to nama moe zvuati kao da se dere na nas. To je jedan od tipinih primjera krive percepcije onoga to se doga a u interakciji izme u nas i druge osobe. Svaki put kad protumaimo neiju reakciju kao da je upuena nama, moemo biti sigurni da smo stvari shvatili previe osobno. Svaki put kad se osjetimo povrije eno zbog tu ih rijei ili ponaanja, shvatili smo sve preosobno. Shvaanje stvari preosobno dovodi do neefektivne komunikacije. Zato? Zato to zbog krivo protumaenih reakcija drugih poinjemo reagirati na neprikladan nain to zatvara tijek u komunikacijskom kanalu. Sigurno vam se dogodilo da ste usred neke komunikacije, iz odre enog razloga povezanog s drugom osobom, odjednom postali ljuti, frustrirani ili bilo to drugo. Upravo o tome se ovdje radi. No, shvaanje stvari preosobno ne blokira samo komunikaciju, ve i odnose s ljudima u kojima je komunikacija zablokirana. injenica je u tome da druga osoba nema nita s naim uzrujavanjem, ve naa percepcija. Stvari u veini sluajeva nije poeljno percipirati osobno jer one to niti nisu. Naini ponaanja drugih u komunikaciji su neto to isti prakticiraju ve dugi niz godina. Gledajui iz tog kuta moemo zakljuiti da oni samo ponavljaju svoje ve odavno nauene obrasce komunikacije u interakciji i komunikaciji s nama.

Sada kad ovo znamo stvari izgledaju drugaije, zar ne?

U komunikaciji s ljudima zbog kojih doivljavamo stvari previe osobno imamo izbor hoemo li dopustiti da njihovo ponaanje utjee na nas ili emo se od toga odvojiti s obzirom da mi nismo uzrok tom ponaanju? Prava efektivnost u komunikaciji rezultat je realnog gledanja na ivot. Dakle, percipiranja ivota upravo onakvog kakav je. Tek tada moemo realno procijeniti to se oko nas doga a, bez da sve doivljavamo osobno. Isto tako, tek tada moemo realno procijeniti i prihvatiti reakcije nama dragih osoba te odmaknuti se od onih koje nam ne odgovaraju. Bitno je samo da ne shvaamo stvari previe osobno. Kad postanemo imuni na ono to nam drugi govore, a to nas je do sad izbacivalo iz takta, vie neemo iskuavati nepotrebna uzrujavanja. Cijeli svijet nije fokusiran na nas i ne vrti se oko nas pa, kako si moemo pomoi da to i shvatimo?

TJEDNI LIFE PLUG IN

Ovaj tjedan pozabavite se s promatranjem situacija u kojima ste najosjetljiviji tj. s onim situacijama gdje stavljate sebe u centar zbivanja onoga to se doga a. Mali trikovi vam mogu pomoi da promijenite stav u takvim situacijama. Bitno je samo promijeniti nain gledanja na stvari. Kad idui put shvatite neto preosobno, prisjetite se da ti ljudi za koje smatrate da su vas povrijedili trebaju vremena da bi smislili neku uvredu te da to za sigurno nisu radili. Nitko nee odvojiti dio svog vremena da bi osmislimo uvredu za vas i to po mogunosti najgoru moguu. Zvui smijeno, ali tako je. Nema razloga da mislite da vas netko namjerno pokuava povrijediti. Imajte na umu da je osoba moda imala lo ili da se ne osjea dobro ili je pod stresom ili bilo to drugo. U svakom sluaju fokus te osobe nije sigurno neprestano na vama. Druga opcija koju imate jest ta da u situacijama kad se osjetite povrije eno porazgovarate o tome s drugom osobom. Usmjerite se konkretno na upravo one stvari koje su vas povrijedile te se raspitajte o njima. Pitajte sve to vas zanima. Na taj nain ete dobiti odgovore o tome kako funkcionira ta osoba. Isto tako vrlo vjerojatno ete se uvjeriti da vas ta osoba nije htjela povrijediti niti da su njene rijei i ponaanje imale veze s vama.

to vie budete razumjeli nain ekspresije drugih, to ete se osjeati manje povrije eno. Ovo su dva prijedloga kako to moete postii. Ako se sjetite nekih svojih, samo naprijed. Isprobajte ih. Postavljajte si pitanja tijekom komunikacijskih procesa kako bi vam bilo lake zadrati fokus na malom eksperimentu kojeg provodite. Primjerice: Drim li se teme razgovora ili skreem s nje? elim li zadovoljiti samo svoj interes ili teim suradnji u komunikaciji? Podcjenjujem li i potiskujem ono to elim dobiti kroz komunikaciju? Podcjenjujem li se u odnosu na ljude s kojima stupam u komunikaciju? Pokuavam li zadrati superiornu poziciju dok komuniciram s drugima? Na taj nain pokrenuti ete lavinu odgovora koji e ii vama u prilog. Prakticiranjem ovih zakonitosti u svakom komunikacijskom procesu ostvariti ete nevjerojatne rezultate. Bitno je samo da uoite razliku izme u prethodnog i sadanjeg naina komuniciranja, pa zato obratite pozornost na to kako biste mogli evaluirati va napredak. Za tjedan dana smo opet u kontaktu sa novim lekcijama, do tada pozdrav! P.S. Bili bismo zahvalni za vae sugestije te feedback ovog treninga koji moete uputiti na mail inoptimum@inoptimum.com

ONLINE TRENING
MALE TAJNE VRHUNSKE KOMUNIKACIJE

LEKCIJA 10: KAKO RASPRAVITI KONFLIKT

Kvalitetni odnosi baziraju se na otvorenoj i iskrenoj komunikaciji. Ako u odnosima iskrsne neki konflikt, znai da je o neemu potrebno diskutirati. Nerijeeni konflikti mogu biti uzrok brojnih potekoa s kojima se susreemo u odnosima. Da li vam zvui poznato? Pa, kako pristupiti konfliktu kad do njega do e? Kad smo upoznati sa zakonitostima konstruktivne rasprave, tada nam ona postaje jednostavna i lako savladiva. Bez obzira o koliko osjetljivoj temi da se radi, s upotrebom zakonitosti rasprava moe tei vrlo uspjeno. Pravila rasprave su nadasve jednostavna. Tajna je u tome da do konstruktivne rasprave dolazi kad su uloge u komunikaciji ravnomjerno i kvalitetno raspore ene. to mislite kako bi to trebalo izgledati? Da bismo postigli eljeni rezultat, jedna strana u komunikacijskog procesu uvijek treba priati dok ju druga treba pozorno sluati. Klju je u tome da osoba koja pria iskazuje informacije u 1. licu jednine te da se usmjeri na prianje o onome to osjea u odnosu na konflikt. Nije nam cilj da povrijedimo niti okrivljavamo nekoga, to nam omoguava upravo izraavanje u 1. licu. Iz tog razloga je dobro imati na umu dobrobit druge osobe te izgovarati i birati rijei s razumijevanjem. Klju osobe koja slua je u tome da uspije zadrati pozornost na onome to joj se govori te da, ako ima potrebu za tim, iskljuivo iz pozicije empatije odgovori sugovorniku u odre enim trenucima. Na taj nain pokazujemo razumijevanje za suprotnu stranu. Tako er je vrlo poeljno, prije nego to uope ponemo govoriti o temi razgovora, zapoeti razgovor na specifian nain. Kako? Tako da se usmjerimo na bu enje pozitivnih emocija u sugovorniku, na nain da uputimo nekoliko pozitivnih reenica suprotnoj strani u kojima emo izrei nekoliko stvari koje cijenimo kod te osobe. Poeljno je da su te stvari vezane uz temu razgovora. Uloge se s vremenom mijenjaju, tako da svaka strana dobije priliku da iskae to ima za rei te da saslua to joj druga strana ima za rei.

Zamislite, kako bi vam komunikacija tada izgledala? Rasprava traje do onog trenutka dokle i mi i druga strana nismo sigurni da smo rekli sve to smo htjeli rei tj. dok ne iskaemo sve svoje misli, emocije i injenice koje smo imali na umu iskazati. Ovakva vrsta komunikacije tee sporije nego to smo naviknuti, ali bit je upravo u tome. Kad ne usijeemo naglo u raspravu, tada imamo vremena usporiti i dobro razmisliti to tono imamo za rei te kako emo se postaviti na ono to je nama reeno.

Vrlo je jednostavno, zar ne? esto si stavljamo nepotreban teret u ivot, a mogue ga se je na tako lagan nain ne samo rijeiti, ve i sprijeiti. Zamislite samo koliko bi vam ivot bio laki kad biste primijenili sam ovih par zakonitosti? Evo nekoliko savjeta kako to i postii.

TJEDNI LIFE PLUG-IN

Ovaj tjedan prije poduzimanja bilo koje akcije prvo osvijestite koje obrasce ponaanja imate u komunikaciji dok s nekim neto raspravljate. Vrlo je bitno najprije osvijestiti kako se ponaate u komunikacijskoj procesu, kako biste uope znali gdje se trebate korigirati. Da biste si olakali prisjeanje kako postupate u takvim trenucima, prizovite si u sjeanje nego veu i ozbiljniju raspravu. Uskoro e vam puno toga biti jasnije. Vjerojatno ponavljate iste obrasce ponaanja i u manjim i u veim raspravama. Zbog toga je najbolje usredotoiti se na veu kako biste osvijestili to vie stvari. Nakon to ste svjesni svojih slabosti u komunikacijskim raspravama, moete se poeti polako korigirati. Budite svjesni svake situacije, koliko god ona bila velika, u kojoj je potrebno neto raspraviti te ponite primjenjivati zakonitosti uzajamne komunikacije i razmjene uloga u istoj. Dakle, ponite polako uvoditi u ivot naviku da iskaete drugoj strani u potpunosti sve to osjeate, a to je vezano za konflikt te da, isto tako, sluate drugu stranu dok ona to ini. Ako e vam biti jednostavnije, najprije ponite s manjim konfliktima, kako biste uvidjeli rezultate i dobili dodatnu motivaciju za daljnje rezultate u veim pothvatima. Ako druga strana ne funkcionira na taj nain tj. ako ne poznaje zakonitosti, navedite ju na to. Kako? Tako to ete prvi izgovoriti to osjeate te ete ju nakon toga zamoliti da vam ona ispria ono to osjea u odnosu na konflikt koji se izme u vas doga a. Ako se pone braniti nakon to vi izgovorite sve to ste eljeli ili ako vas pone okrivljavati prilikom izraavanja svojih emocija, opustite ju s rijeima punim razumijevanja npr. Nema potrebe da se osjea ugroeno te da se brani. Ovo sve sam rekao/la zato to te volim i stalo mi je do tebe te elim da poboljamo situaciju koja nam je stala na put. Bilo bi mi drae da mi iznese svoje miljenje oko onoga to sam rekao/la te da razumije da ovo inim za dobrobit oboje, a ne da bih tebe povrijedio/la. Ili Razumijem da ti je teko, ali vjeruj mi da je i meni. Zato te molim priaj mi o onome to osjea, jer je to puno bitnije i to nam jedino moe pomoi da rijeimo ovu situaciju. Probajte! Nemate to izgubiti. Za tjedan dana smo opet u kontaktu sa novim lekcijama, do tada pozdrav! P.S. Bili bismo zahvalni za vae sugestije te feedback ovog treninga koji moete uputiti na mail inoptimum@inoptimum.com

ONLINE TRENING
MALE TAJNE VRHUNSKE KOMUNIKACIJE

LEKCIJA 11: OSNOVE NEVERBALNE KOMUNIKACIJE

Znanstveno je dokazano da ljudske geste pokazuju prave namjere. Me utim, veina od nas ne zna itati jezik tijela te prepoznati koje neverbalne signale alje drugima. Usvajanjem ovog znanja, moemo prepoznati svoje i tu e emocije i stavove. Zvui zanimljivo, zar ne? Sposobnost isitavanja stavova i emocija putem neverbalne komunikacije koristili si ljudi prije nego to su se poeli koristiti jezinim sporazumijevanjem. Iako neverbalna komunikacija predstavlja najvei udio u komunikaciji, mnogi od nas jo uvijek vjeruju da nije tako. Jezik tijela slui pregovaranju izme u stavova u interakciji. Zbog toga ga moemo smatrati i zamjenom za verbalnu poruku. Puno puta u ivotu ne moramo izustiti niti rije da bi druga osoba razumjela to joj elimo rei. Zamislite koliko biste samo informacija dobili o sebi i drugim osobama kad bi pratili njihov veinski govor-govor putem tijela? Neverbalna komunikacija se navodi biolokim pravilima koja kontroliraju nae akcije, reakcije i geste. Iz tog razloga, esto puta i mi i ljudi oko nas govorimo jedno, a zapravo tijelom pokazujemo neto sasvim drugo. Za one koji znaju itati jezik tijela, nae rijei u ovom sluaju nemaju preveliku vanost. Neverbalnom komunikacijom reflektiramo svoje unutarnje stanje prema van. Svaka gesta odraava emociju koju u odre enom trenutku neverbalno iskazujemo. Neverbalna komunikacija uvijek odraava nau pravu namjeru. Najvei broj informacija izme u nas i druge osobe prenosi se putem neverbalne komunikacije. Promatrajui neverbalnu komunikaciju moemo odijeliti stvarnost od fikcije te procijeniti koliko su ljudi iskreni u onome to govore. Neverbalna komunikacija se sastoji od nekih osnovnih elemenata, a to su: kontakt oima, ekspresija lica, geste, poze i tjelesna orijentacija, blizina i vokalni elementi. S obzirom da je znaaj neverbalne komunikacije toliko bitan, kako poveati vjetinu njezinog uoavanja i isitavanja?

TJEDNI LIFE PLUG-IN

Ovaj tjedan emo se baviti neverbalnom komunikacijom. Da biste uope mogli prepoznati to vam netko tijelom govori, prvo je potrebno nauiti obraati pozornost na elemente koje ukljuuje neverbalna komunikacija. Za poetak ponite osvjetavati sve signale koje vam alje tijelo neke osobe. Obratite pozornost na sve, od kontakta oima do tjelesnih kretnji i glasa. Pokuajte sami dokuiti, na temelju onoga to vidite, to vam tijelo druge osobe poruuje. Samim stavljanjem fokusa na neverbalnu komunikaciju druge osobe, probuditi emo svoju prirodnu sposobnost isitavanja onog to nam ona uistinu eli rei. Najlake emo otkriti da neto nije u redu, ako se rijei druge osobe ne poklapaju s kretnjama njenog tijela. Prevelika odstupanja rijei i tijela jasno ukazuju da neto u onome to nam netko govori nije u ravnotei. Dokazano je da se ljudi u razgovoru oslanjaju iskljuivo na neverbalnu komunikaciju, to znai da zanemaruju to im se govori, ve nakon to prvi put otkriju da se rijei ne poklapaju s kretnjama tijela druge osobe. Ako niste sigurni to vam druga osoba neverbalno poruuje, nemojte se ustruavati to istraiti. Postavljajte pitanja. Dobra ideja je ponoviti svoju interpretaciju onoga to ste uli i traiti za ponovno pojanjenje. Na taj nain dobivate drugu priliku za uskla ivanjem onoga to vam se govori i to vam se pokazuje tijelom. Kod promatranja neverbalnih znakova, bitno je uzimati u obzir grupu signala. Naime, jedan neverbalni znak ne mora znaiti nita. No, ako ga prati jo nekoliko znakova za koje smatrate da imaju isto znaenje, tada ve moete neto zakljuiti. Ako bazirate svoje miljenje na samo jednom neverbalnom znaku, vrlo je vjerojatno da ete donijeti krivi zakljuak oko onog to vam druga osoba eli rei. Isto tako pripazite na kontekst i situaciju u kojoj se komunikacija doga a. Neke situacije nalau puno formalnije ponaanje od ostalih, to se moe vrlo lako krivo protumaiti. Iz tog razloga je bitno da jezik tijela drugih osoba uskladite s okrujem u kojem se komunikacija odvija. Promatrajui druge i njihov govor tijela moete jako puno osvijestiti i o svom govoru tijela. Korigiranjem vlastitog govora tijela, moete dobiti zanimljive rezultate. Ako ga nauite koristiti na nain da se on slae s onim to govorite, postii ete puno veu efektivnost i snagu vlastitih rijei. Ako si elite olakati prepoznavanje neverbalnih signala, u knjinicama i na Internetu postoje jako zanimljivi i pouni izvori koji vam mogu u tome pomoi. Pa ako elite, samo naprijed.

Za potpuno prepoznavanje neverbalne komunikacije potrebno je puno vjebe. to uestalije budete koristili ovu vjebu tj. to uestalije budete usmjeravali svoj fokus prema govoru tijela drugih ljudi, tim ete prije postii bolje rezultate. Sretno! Za tjedan dana smo opet u kontaktu sa novim lekcijama, do tada pozdrav! P.S. Bili bismo zahvalni za vae sugestije te feedback ovog treninga koji moete uputiti na mail inoptimum@inoptimum.com

ONLINE TRENING
MALE TAJNE VRHUNSKE KOMUNIKACIJE

LEKCIJA 12: KAKO KOMUNICIRATI BEZ LAGANJA

Svrha komunikacije s vie potovanja lei u komunikaciji bez lai. Svatko od nas s vremena na vrijeme koristi male i velike lai. No, da li se prilikom izgovaranja odre ene lai pitate kako e ona utjecati na osobu kojoj ju izgovarate? Stanje s kojim se osobe koje lau najee susreu je stres. Pa, s obzirom na ovu injenicu, zato odabiremo lagati? Iako postoje brojni naini putem kojih moemo izbjei nepotenu komunikaciju, postoji i velik broj razloga da to ne uinimo. Ispod koritenja lai u komunikaciji krije se uvijek neka elja koju s lai elimo ostvariti. Primjerice, to moe biti elja za izbjegavanjem konflikta, tu e ljutnje ili povrede, stjecanje osjeaja vlastite vrijednosti, potreba da nam se drugi dive, stjecanje moi, izbjegavanje suoavanja s istinom, potiskivanje problema i slino. Sve ove elje zvue u neku ruku dobro, ali u sreditu njih je iskljuivo briga za vlastitu korist i dobrobit, a ne i za tu u. U tome je najvei problem. Laganje je izbor koji inimo jer nam nedostaje adekvatnih vjetina s kojima bi takvo ponaanje zamijenili. Ako imamo naviku laganja, prvo to je poeljno promijeniti je na stav u komunikaciji i postav u glavi. Laganje je vrlo esto obrazac opstanka kojeg stvaramo kao djeca pa, kao odrasli ga i dalje nosimo sa sobom ma da nam vie nije potreban. Laganje moe biti produkt brze odluke koja je donesena bez detaljnog promiljanja. S obzirom da je laganje obrazac kojeg prakticiramo dugi niz godina, da bismo ga promijenili potrebno je uvesti disciplinu. Kako to uiniti?

TJEDNI LIFE PLUG-IN

Ovaj tjedan emo se pozabaviti nepotenom komunikacijom ili laganjem. Prije svega, zapitajte laete li i u kojoj mjeri to inite? Pritom obratite pozornost na sve oblike laganja koje koristite, od preuivanja nekih stvari do velikih lai. Isto tako, prisjetite se nekog doga aja iz prolosti kad ste nekome lagali i kad je to vae ponaanje imalo nepoeljan efekt. Pritom posebnu pozornost obratite na posljedice koje je donijelo vae ponaanje. Nakon toga zapitajte se: to vas potie na laganje? Koji strah se krije iza vaih lai? to vas to tono sprjeava da govorite istinu? Zato smatrate da laganje daje bolji ishod od istine? Postavljajui si ova pitanja dobiti ete uvid kad i zato laete. Jednom kad otkrijete svoju motivaciju za laganje, puno ete ju lake prepoznati kad se ponovno pojavi. Idui put kad prepoznate da vam dolazi poriv za laganjem, napravite pauzu. U toj pauzi promislite jo jednom o onome to elite rei ili se fiziki udaljite, primjerice oti ite na WC. Zapitajte se: to se realno najgore moe dogoditi ako kaete istinu? Na taj nain dobivate mogunost za mudrijim izborom. Blokiranje potrebe za laganjem trai kontinuiranu vjebu. Puno je lake oduprijeti se porivu za laganjem ako ste smireni, nego ako ste pod stresom, ljuti ili u guvi. Stoga, na ite neki nain putem kojeg se moete svakodnevno opustiti. injenica je da ljudi s kojima komunicirate mogu postati negativno raspoloeni ako im neprestano laete. Ako uvidite to radite drugima, dobiti ete puno veu motivaciju da to i promijenite. Stoga promatrajte druge ljude i njihovu reakciju dok im laete. Oni su samo ogledalo vaeg nastupa iz kojeg moete puno zakljuiti. Organiziranost je jo jedna kvaliteta koja vam kod promjene obrasca laganja moe pomoi. Ako znate svoj tjedni raspored susreta s ljudima otprilike unaprijed, tada ete se moi adekvatno pripremiti za susret s odre enim osobama, pa neete imati potrebu za laganjem. Ponekad laemo zato da se ne moramo ispriavati. Idui put kad pogrijeite, priznajte to umjesto da laete. Isprika na najbri i najlaki nain popravlja nastalu tetu, dok ju la samo pogorava. Sposobnost ispriavanja je oznaka snage karaktera, pa zato ju ne biste razvili? Napravite si viziju sebe u budunosti tako da u tu viziju bude uklopljena komponenta koja zamjenjuje va obrazac laganja. Ako imate viziju sebe kojoj stremite, tada imate jaku motivaciju za injenjem adekvatnim akcija i ponaanja.

Laganje je mogue nadvladati. Potrebno je samo malo discipline i upornosti, a ovi savjeti vam u tome mogu pomoi. Probajte! Nemate to izgubiti. Za tjedan dana smo opet u kontaktu sa novim lekcijama, do tada pozdrav! P.S. Bili bismo zahvalni za vae sugestije te feedback ovog treninga koji moete uputiti na mail inoptimum@inoptimum.com

ONLINE TRENING
MALE TAJNE VRHUNSKE KOMUNIKACIJE

LEKCIJA 13: KAKO KONSTRUKTIVNO IZNIJETI SVOJE MILJENJE

Koliko vam se puta u ivotu dogodilo da ste rekli sugovorniku samo sam iskren/a? injenica je da je u redu i poeljno biti iskren no, pitanje je na koji nain izraavamo istinu. Ako poruku koju elimo prenijeti stavimo u krivi okvir, moemo napraviti totalnu zbrku u komunikaciji. Zamislite ovu situaciju. Osoba s kojom ste jako bliski pita vas za miljenje u svezi njenog projekta koji joj je iznimno vaan. Vama se taj projekt ne svi a previe te imate odre eno, ne toliko dobro, miljenje o njemu i bez i malo zadrke poinjete iznositi to svoje miljenje. to mislite kako e osoba reagirati? Vjerojatno e biti u udu te e je te informacije pogoditi. Me utim, nije stvar u tome da mijenjamo svoj iskaz te da laemo i preuujemo ono to stvarno mislimo ve je stvar u tome da iznesemo svoje miljenje na adekvatan nain tj. onaj koji nee drugu osobu povrijediti. Ipak nam nije u interesu da se druga osoba uvrijedi ili naljuti na nas, zar ne? Neadekvatno oblikovanje poruke moe ostaviti iznimno lo dojam na sugovornika. S obzirom da u komunikaciji zna doi do krive interpretacije poruke, iako mi ne mislimo nita loe, ovo je jedna od situacija kad se to doga a. Sugovornik u ovom sluaju moe misliti da smo okrutni te nee vie htjeti razgovarati s nama, a mi smo zapravo samo htjeli biti iskreni. Da bismo znali adekvatno prenijeti poruku, poeljno je nauiti komunikacijske vjetine koje nam omoguavaju da poruku prenesemo diplomatski i s osjeajem osjetljivosti za drugu stranu. to mislite koliko bi vam vrijednost u oima drugih ljudi porasla, kad biste im poeli s vie osjetljivosti iznositi svoje miljenje? Vjerojatno jako puno. Nitko se ne voli osjeati napadnuto, kritizirano ili na bilo koji nain loe. Nedostatak znanja o komunikaciji moe u drugima stvoriti upravo te osjeaje. Me utim, ako nauimo adekvatno iznositi svoje miljenje, drugi ljudi e nas ponovno potraiti kad im bude potreban savjet. Zato? Zato to konstruktivno iznosimo svoje miljenje.

Postizanje autentinosti i kvalitete u izraavanju vlastitog miljenja proizlazi iz malih tajni komunikacijskih vjetina. Evo koje su to.

TJEDNI LIFE PLUG-IN

Ovaj tjedan emo se fokusirati na stjecanje znanja vezanog uz iznoenje vlastitog miljenja. Prvo i osnovno pravilo prije nego to iznesete vlastito miljenje vezano je uz prikupljanje informacija. Dakle, idui put kad se na ete u situaciji da morate iznijeti svoje miljenje, prvo prikupite dovoljno informacija o temi u svezi koje ga iznosite. Kako? Jednostavno. Umjesto da izravno kaete ono to mislite, prvo postavljajte pitanja sve dok ne budete sigurni da ste dobili dovoljno informacija za oblikovanje vlastitog miljenja. Skakanje u donoenje zakljuaka bez da poznajete cijelu priu nee vam dati eljeni ishod. Druga strana e vam uvijek sa zadovoljstvom iznijeti dodatne informacije koje traite, samo ih trebate zatraiti. Idui korak kojeg je poeljno napraviti je da usvojite naviku provjeravanja svake pretpostavke koju imate. Svatko od nas ih radi i one su glavna stvar zbog koje ujemo i razumijemo neto to nam je reeno na sasvim krivi nain. U veini sluajeva se ono to mislite da vam drugi govore, uvelike razlikuje od onoga to vam stvarno govore. Iz tog razloga svaki put kad imate neku pretpostavku, provjerite njezinu istinitost istog trenutka. Ako budete odugovlaili, uvui ete u razgovor nesporazume i nepoeljne emocije. Jednostavno pitajte ili traite pojanjenje vezano uz pretpostavku koju imate. Kako? Jednostavno Imam pretpostavku xy ( umjesto xy ubacite definiciju pretpostavke koju imate ), da li sam u pravu?. Mnoge konverzacije ne vode nigdje jer se baziraju na obostranom uvjeravanju u tonost vlastitog miljenja. injenica je da vaa istina nije jedina istina i da moda uope niste u pravu. Umjesto toga pokuajte se staviti u poziciju druge osobe i podijelite svoje stajalite vezano uz zato se zalaete za to to se zalaete. Na taj nain izbjegavate kritiziranje miljena druge strane te iznosite svoje stajalite bez da opovrgavate tu e. Isto tako dopustite drugoj strani da vam iznese neto vie o svom prijedlogu. Dozvolite si da sasluate to vam druga strana ima za rei i ona e sasluati vas. Uistinu nije teko savladati vjetinu kvalitetnog iznoenja vlastitog miljenja. Potrebne je samo unijeti male korekcije u dosadanji nain komunikacije i stvar e izgledati u potpunosti drugaije. Za tjedan dana smo opet u kontaktu sa novim lekcijama, do tada pozdrav! P.S. Bili bismo zahvalni za vae sugestije te feedback ovog treninga koji moete uputiti na mail inoptimum@inoptimum.com

ONLINE TRENING
MALE TAJNE VRHUNSKE KOMUNIKACIJE

LEKCIJA 14: KAKO KONSTRUKTIVNO PREGOVARATI

to mislite kako izgleda konstruktivno pregovaranje? Prije svega da bismo odgovorili na ovo pitanje potrebno je zapitati se slijedee: Je li vam se ikada dogodilo da se morate postaviti agresivno kako biste postigli ono to elite ili imate premalo utjecaja na druge pa teko ostvarujete svoje potrebe? Ako je va odgovor na ovo pitanje potvrdan, tada sigurno niste u potpunosti vjeti u vjetini konstruktivnog pregovaranja. Pregovor sam po sebi predstavlja oprezno istraivanje nae i tu e pozicije s ciljem pronalaenja me usobno prihvatljivog kompromisa koji daje i nama i drugima to vie onoga to nam je potrebno. Konstruktivno pregovaranje trai pronalaenje kompromisa koji ide u zajedniku korist. to to znai? To znai da se obje strane na neki nain osjeaju pobjednicima nakon to je pregovor zavrio. Vjetina konstruktivnog pregovaranja pomae u situacijama u kojima se nai interesi ne slau s interesima drugih. Da bismo to postigli, tijekom pregovaranja je poeljno izbjegavati preveliko upletanje emocija u cijelu priu. Emocije su osnovna stvar koja umanjuje racionalnu bazu pregovaranja i stavlja ga na manipulativnu osnovu. S druge strane emocije su vaan subjekt rasprave, jer i nae i tu e potrebe trebaju biti zadovoljene. U sluaju da ne raspravimo o emocijama tamo gdje je to potrebno, tada dogovor postignut u pregovoru postaje nezadovoljavajui i privremen. Iz tog razloga, bitno je imati kvalitetan stav. to smo vie odvojeni od svojim emocija, to emo dobiti bolje rezultate. Kako to postii? Tako da priamo o njima kao da nisu nae. Na taj nain stvaramo odmak. Koliko vam se puta dogodilo da ste u odre enom pregovoru gledali samo svoju korist ili da druga strana nije mislila na vau? Da bi uope moglo doi do konstruktivnog pregovaranja, potrebno je pripremiti se za njega. Svaki odnos za koji elimo da potraje trai pripremu prije samog pregovora. U protivnom moemo samo naruiti ravnoteu dobrostojeeg odnosa. Loa priprema dovodi do upotrebe trikova i manipulacije to umanjuje povjerenje. Iz tog razloga potenje i otvorenost su uvijek najbolje rjeenje.

Kvalitetna priprema ojaava nau poziciju u pregovaranju te umanjuje mogunost neprikladnog ponaanja u istom. to je vei nesporazum, to je potrebno uiniti veu pripremu. to mislite o emu je potrebno promisliti prije pregovaranja? S obzirom da je dobra priprema jako bitan dio uspjenog pregovaranja, idemo vidjeti kako ju adekvatno odraditi.

TJEDNI LIFE PLUG-IN

Za poetak si odredite neki pregovor ili raspravu koju trebate odraditi. Kad ste to odredili, krenite redom slijedei korake koji se nalaze ispod. Da bi se neki pregovor mogao nazvati uspjenim, prije svega trebate odrediti cilj tog pregovora. Iznimno je bitno definirati to elite dobiti od pregovora u kojeg ulazite te to drugi ele dobiti od pregovora. Dakle, prva stvar koju trebate uiniti prilikom pripreme za pregovor jest odre ivanje cilja pregovora. Ponekad kroz pregovaranje ne moete postii adekvatan dogovor. to tada? U tom sluaju je potrebno razmisliti o alternativama koje vam stoje na raspolaganju te o njihovim kvalitetama. Osim o svojim alternativama poeljno je razmisliti i o alternativama druge osobe. Na taj nain znatno smanjujete mogunost dodatnih nesporazuma, te tedite vrijeme i energiju, jer vrlo brzo moete ponuditi drugo rjeenje. No, to ako uope ne moete postii bilo kakav dogovor? Ovu stavku je tako er potrebno imati na umu prilikom pripreme za uspjeno pregovaranje. U ovom sluaju iznimno je bitno da se zapitate koliko bi utjecala na va ivot injenica da niste ostvarili nikakav dogovor u pregovaranju s nekom osobom? Na ovo pitanje je bitno odgovoriti kako bismo dobili uvid da li nas neuspjeh u postizanju dogovora odvaja od nekih mogunosti u budunosti i kojih tono. to se tie samog pregovaranja, i mi i druga strana smo esto puni oekivanja vezanih uz ishod pregovora. Ako se zapitamo koji ishod i mi i drugi oekujemo od samog pregovora, moemo imati na umu koje stvari su bitne u samom pregovaranju, a koje nam mogu oteati pregovaranje zbog negativnosti namjere koje se u njima kriju. Isto tako, u pripremi je bitno odvagnuti dobrobiti i posljedice uspjeha ili neuspjeha samog pregovora, kako naih tako i tu ih. Osim toga poeljno je razmisliti i o moguim rjeenjima imajui na umu sve odgovore koje smo dobili kroz odgovaranje na gore navedene stavke. Na taj nain dobivamo uvid u mogue kompromise koje e biti poeljno ostvariti. Ako se dobro pripremite i budite spremni na sve mogunosti i okolnosti ( u koje ste dobili uvid pripremajui se) bez faktora iznena enja, vai pregovori e sigurno dobiti jednu sasvim novu dimenziju. Za tjedan dana smo opet u kontaktu sa novim lekcijama, do tada pozdrav! P.S. Bili bismo zahvalni za vae sugestije te feedback ovog treninga koji moete uputiti na mail inoptimum@inoptimum.com

ONLINE TRENING
MALE TAJNE VRHUNSKE KOMUNIKACIJE

LEKCIJA 15: KAKO OSTAVITI DOBAR PRVI DOJAM

Da li ste se ikada pitali kakav prvi dojam ostavljate na ljude? S obzirom da on jako utjee na formiranje poetnog miljenja druge osobe o nama, dobro je znati odre ene trikove koji nam pri tome mogu pomoi. injenica je da je potrebno samo nekoliko sekundi prije nego li druga osoba stekne dojam o nama. U tom kratkom vremenu, druga strana bazira svoj dojam na temelju naeg govora tijela, naih manira, naina na koji smo odjeveni i svega ostalog to openito obiljeava nau pojavu. Prvi dojam je nemogue promijeniti. Iz tog razloga, bilo da se radi o naem poslovnom ili drutvenom ivotu, poeljno je znati kreirati dobru prvu impresiju. Tonost je vrlina koju ljudi iznimno cijene. Prvi korak prema stvaranju dobrog prvog dojma je dolazak tono u dogovoreno vrijeme. Ne postoje dobre isprike za kanjenje. To su uvijek samo opravdanja s kojima, ili bez kojih, prikupljamo negativne bodove u oima drugih ljudi. Dobar dojam nastaje iz prirodnosti i oputenosti. to smo vie svoji i to smo oputeniji, to emo ostaviti bolji prvi dojam. Ako smo ukoeni i napeti, blokirati emo uspostavljanje komunikacijskog kanala s drugom osobom. Idui segment koji obiljeava dobar prvi dojam je odgovarajue predstavljanje sebe drugoj osobi. Istina je da prvi dojam osoba dobiva preko naina na koji smo odjeveni, ali to ne znai da ako se odjenemo po posljednjoj modi da emo ostaviti jai dojam. Uredna i prikladna odjevenost idu u prilog dobrom dojmu, ali puno je bitniji nain na koji emo prezentirati sebe. Da li koristite prave rijei i govorite prave stvari prilikom prvog susreta s nekom osobom? Odgovor na ovo pitanje odre uje kvalitetu dojma kojeg ete ostaviti na drugu osobu svojim prezentiranjem sebe. Najbitnije je uskladiti svoju pojavnost sa situacijom i sadrajem susreta. Da li uskla ujete svoju individualnost s kontekstom u kojem se nalazite?

Bitna injenica za zapamtiti glasi uvijek uskladite svoj styling sa situacijom u kojoj ete se nai te dodajte svoje osobnosti u ono to odijevate. to to znai? To znai da ako idete na poslovnu veeru, da se obuete u skladu s poslovnim dress codom, ali da taj dress code uskladite sa svojim individualnim izrazom poslovne ene ili mukarca. Najbolje rjeenje za dobar prvi dojam je osmjeh. Ne postoji nita toliko dobro za stvaranje dobrog prvog dojma, kao to je osmjeh. Topao i samopouzdan osmjeh moe uiniti situaciju u kojoj se nalazite puno ugodnijom i oputenijom. Kod prvog dojma, bitno je pokazati pozitivan stav. Nai se stavovi vide u svemu to radimo. Iz tog razloga, poeljno je zadrati pozitivan stav i tijekom komunikacije u kojoj osjeamo nervozu. Dobri maniri i uljudnost te ponaanje ispunjeno panjom uvelike pomae u stvaranju prvog dojma. Ako elimo ostaviti najbolji mogui prvi dojam, poeljno se ponaati najbolje to znamo i umijemo. Do sad smo puno toga rekli o injenicama koje doprinose stvaranju dobrog prvog dojma. No, idemo vidjeti kako sve to pretoiti u praksu.

TJEDNI LIFE PLUG-IN

S obzirom da je prvi dojam nemogue promijeniti, najbolje rjeenje koje imamo na raspolaganju je dati najbolje od sebe kad se nalazimo u takvim situacijama. S malo priprema i poticajnih injenica, svaki prvi komunikacijski susret moete uiniti odlinim. Svaku pripremu za prvi susret s nekim dobro je zapoeti s onim to ete odjenuti. Uvijek se zapitajte: to je prikladno odjenuti za xy sastanak ili susret? Bilo da se radi o ljubavnim, drutvenim ili poslovnim sastancima, svaki od njih ima svoje kodove oblaenja koje je poeljno slijediti ako elimo postii optimalne rezultate. Iz tog razloga dobro je znati norme koje podrava susret kojem emo prisustvovati. Isto tako zapitajte se: to osoba s kojom se nalazim preferira u odijevanju? Primjerice, ako se nalazite s direktorom nekog poduzea, nee biti prikladno pojaviti se u casual izdanju. Puno bolje rjeenje u ovom sluaju je uskladiti svoj stil sa stilom osobe s kojom se nalazite. Pobrinite se da budete to uredniji. Uredna frizura, ista i ispeglana odjea, prikladna naminkanost ( u skladu s doga ajem kojem prisustvujete ), obrijanost neke su od poeljnih stvari koje je dobro slijediti. Gore navedene injenice, osim to nam pomau da ostavimo dobar prvi dojam, pomau nam i da se osjeamo smireno i samopouzdano, jer se prilago avajui svoje odijevanje osjeamo kao dio grupe. Konverzacija se bazira na verbalnoj razmjeni. U tome vam moe pomoi priprema pitanja koje ete postaviti osobi s kojom se prvi put nalazite. Isto tako moete prije samog sastanka doznati neto o osobi s kojom se nalazite, primjerice koji su njeni interesi. Na taj nain moete pronai neto to imate zajedniko s tom osobom, to moe biti izvrstan nain za poetak konverzacije. Uz ve navedene stavke o dobrom ponaanju, potrebno je napomenuti jo neto. Danas je vrlo popularna navika koju je poeljno prakticirati tijekom prvog susreta s nekim, a to je iskljuivanje mobilnog telefona ili barem njegovog zvuka i vibracije. Na taj nain ukljuujemo 100% svoje pozornosti u razgovor s osobom koju prvi put susreemo te iskljuujemo mogunost prekidanja razgovora u bilo kojem trenutku. Nakon to ste se pripremili, kao to je ve napomenuto, budite toni. Ako mislite da biste mogli zakasniti, tempirajte svoj dolazak tako da do ete nekoliko minuta prije dogovorenog. Uvijek uzmite u obzir i guve u prometu ili mogunost da ete moda morati traiti mjesto sastanka. U svakom sluaju, puno je bolje da se pojavite na dogovorenom mjestu neto prije nego da kasnite.

Od samog poetka imajte osmjeh na licu. Pripazite da to nije usiljen i isforsiran osmjeh, ve da se radi o prirodnom i oputenom osmjehu koji odraava zadovoljstvo. Isto tako pripazite da ne pretjerate s osmjehom. Oni koji preforsiraju ovu lijepu neverbalnu naviku, izgledaju neiskreno i pomalo odbojno. Iz tog razloga, adekvatno dozirajte svoj osmjeh. Kad do e do stvaranja prvog dojma, neverbalna komunikacija govori daleko vie, nego inae, od rijei. Iz tog razloga poeljno je da koristite svoj govor tijela na nain koji izraava sigurnost i samopouzdanje. Kako? Stojte ili sjedite uspravno, budite nasmijeeni, koristite kontakt oima i imajte snaan stisak ruke, ali ne i presnaan. Svatko je barem malo nervozan prije susreta s nepoznatom osobom. Ako unaprijed osvijestite svoje nervozne navike, puno ete ih lake kontrolirati tijekom samog susreta. To mogu biti znojni dlanovi, nervozni smijeh, klimanje ili lupkanje nogom i slino. Imate li i vi imate svoje nervozne navike i koje su to? Osvijestite ih. Za tjedan dana smo opet u kontaktu sa novim lekcijama, do tada pozdrav! P.S. Bili bismo zahvalni za vae sugestije te feedback ovog treninga koji moete uputiti na mail inoptimum@inoptimum.com

ONLINE TRENING
MALE TAJNE VRHUNSKE KOMUNIKACIJE

LEKCIJA 16: PRAVILA KVALITETNE KOMUNIKACIJE

Komunikacija je proces koji se odvija u dva smjera. Ako ne potujemo ovu injenicu tada ne znamo komunicirati niti ne komuniciramo. Isto tako, tada neemo imati kvalitetu u odnosima koju bismo eljeli imati. Zato? Zato to je kvalitetna komunikacija osnova svakog odnosa. Svatko od nas eli imati dobre i kvalitetne odnose, zar ne? Za to je potrebno preuzeti odgovornost imajui na umu da sami doprinosimo pozitivnom ili negativnom nainu komunikacije s drugima. Nekvalitetno komuniciranje odvaja nas od naih voljenih. Isto tako, ono je uzrok mnogih potekoa, od dosade do prekida odnosa nakon dugotrajne frustracije i oajanja. Da li ste se ikada pitali zbog ega vam se takve stvari doga aju? Ovo je osnovni razlog. Mnogi od nas smatraju da kvalitetno komunicirati znai iznijeti svoje miljenje. Naalost, ono je neto puno vie od toga. Kvalitetna komunikacija proizlazi iz otvaranja drugoj osobi, kako bi ona mogla osjetiti da nam je uistinu stalo nje. Kvalitetna komunikacija znai da smo prisutni za nekog u potpunosti. Da li vam se doga a da to god kaete smatrate da drugi to u potpunosti razumiju? Ponekad je tako, no ponekad i nije. Tu injenicu je dobro imati na umu. Svatko od nas percipira svijet na drugaiji nain, to moe biti osnovni razlog da nas druga osoba ne razumije. Iskrenost i jasnoa su vrlo cijenjene karakteristike kvalitetnog komunikatora. Ljudi vole uti istinu i zbog toga je iskreni pristup najpotenije rjeenje koje moemo odabrati. Da li se pridravate toga? Istina koliko god bila teka moe se iznijeti na vrlo bezbolan nain i to je dobro imati na umu, jer nam nije cilj povrijediti nekoga. Bilo koji drugi pristup osim istine je opasan, iz razloga to ne donosi nikome dobrobit. utnja ili djelomino slaganje ma da mislimo razliito samo e pogorati situaciju izme u nas i druge osobe.

Zamislite kvalitetu vaih odnosa kad biste u potpunosti bili iskreni i prema sebi i prema drugoj osobi? Zrak bi izme u vas i drugih bio puno ii i laki, a to znai jako puno. to mislite koja komunikacijska vjetina e vam pomoi u boljem razumijevanju drugih i onoga to im upuujete te u vaoj percepciji osoba s kojima komunicirate? Nita drugo nego sluanje. S obzirom da je oito da u komunikaciji vrlo lako moe doi do nesporazuma, sluanje je rjeenje za to. Ako se nauimo sluati cijelim svojim biem, postati emo otvoreni za sve ono to nam se eli rei. Tada emo biti u stanju izbjei bilo kakve nesporazume. Tako er, kvalitetna komunikacija je rezultat velike slike. O bilo kojoj vrsti odnosa da se radi, ako imamo veliku sliku na umu, umjesto sitnih stvari o kojima trenutno komuniciramo, biti emo puno objektivniji. Jeste li svjesni to nam objektivnost donosi? Ona nam daje realan uvid u ono to se doga a, bilo dobro ili loe. Kad smo objektivni, tada svaku situaciju sagledamo kao mogunost za rast. A to daje komunikaciji pravu i istinsku kvalitetu. Zar ne bi to bilo odlino?

TJEDNI LIFE PLUG-IN Ovaj tjedan emo se baviti kvalitetom komunikacije. O bilo kojem odnosu da se radi, kvalitetna komunikacija je i vie nego poeljna. Stoga, promotrite malo komunikaciju u svojim odnosima. Krenite od onih odnosa koji su vam najvaniji. Obino u njima lee svi obrasci ponaanja koje ponavljate i u svim ostalim komunikacijskim procesima. Prouite da li vam se komunikacija odvija u dva smjera ili samo vi ili druga osoba neprestano vodite glavnu rije? Nemogue je da jedna strana nema to za rei. Ljudi su razliiti, pa stoga svatko ima svoje miljenje koje eli iskazati. Isto tako razmislite koje su posljedice jednosmjerne komunikacije. To bi vas moglo motivirati da dopustite drugoj strani da govori ili da sami neto kaete. Da li ste sigurni da ste uvijek jasni u onome to govorite? Da li vas drugi razumiju? Neete znati ako ne pitate. U budue nakon to iznesete svoje miljenje, ideje ili bilo to drugo, uvedite u naviku da pitate drugu osobu vrlo jednostavno pitanje: Da li me razumije?. Ovo pitanje bi trebalo biti poticajno i motivirajue drugima, jer bi se mogli poeti osvrtati na razne dijelove onoga to govorimo, traei pojanjenje. Isto tako, istraite koliko ste iskreni u komunikaciji. Da li se trudite iznijeti istinu drugoj strani ili ju tedite da ju ne biste povrijedili ili neto slino? Pokuajte se korigirati ako je potrebno. Budite to iskreniji prema drugima. Ako vam se to ini preteko, ponite s manjim stvarima tj. malim istinama. Neki imaju problem s iznoenjem istine, ali to nije nita strano. Postoje brojni razlozi zbog ega je tome tako. Dobra motivacija za uvo enje navike govorenja istine glasi: to ste iskreniji prema drugima, to e oni imati vie povjerenja u vas. Upravo u tome je ar iskrenosti. Ovaj tjedan potrudite se poboljati i svoju kvalitetu sluanja. Motivacija za to moe vam biti velika slika vama dragog i bitnog odnosa. Ako elite unijeti kvalitetu u njega i dati mu dubinu, tada je sluanje neophodna vjetina da bi se ljudi u naoj blizini osjetili prihvaeno i nama vano. Ovo nisu neki teki zadaci. Jedino to je potrebno je puno vjebati. Ovaj tjedan moe vam biti dobar poetak za postavljanje temelja svega to je ovdje zadano, a kvaliteta i vei rezultati e uslijediti nakon to se temelji ponu iriti i razvijati to vie budete prakticirali zadano. Sretno! Za tjedan dana smo opet u kontaktu sa novim lekcijama, do tada pozdrav! P.S. Bili bismo zahvalni za vae sugestije te feedback ovog treninga koji moete uputiti na mail inoptimum@inoptimum.com

ONLINE TRENING
MALE TAJNE VRHUNSKE KOMUNIKACIJE

LEKCIJA 17: POBOLJAJTE SVOJU KOMUNIKACIJU GLASOM

Komunikacija je vjetina koja nam je potrebna u svakom segmentu ivota. Naa postignua u ivotu rezultat su naina na koji ju koristimo. to smo bolji u komunikaciji, to nam je i produktivnost vea. Da li ste zadovoljni svojim komunikacijskim sposobnostima? A, da li ih elite poboljati? Bilo kako bilo, savjeti koji slijede mogu vam za sigurno pomoi. Poboljanje verbalne efektivnosti svakome dobro do e. Pa, to nas to moe uiniti boljim govornicima? Glas je glavno oru e s kojim se koristimo u komunikaciji. Iz tog razloga, s kvalitetnom upotrebom glasa moemo postii eljene efekte. Primjerice, ako elimo ostaviti dojam autoriteta, visoki piskutavi glas ili onaj koji uspavljuje, nee djelovati na oekivani nain. Slaete li se? Puno efektivniji uinak dobiti emo ako izvjebamo za jednu oktavu niu frekvenciju svog glasa od one kojom inae priamo. Ako jo dodano malo energije i dinamike svojim rijeima, rezultati nee izostati. Glas nam daje razne mogunosti. Vrlo dobar dojam ostavlja dinamian glas. to to znai? To znai da dok govorimo unosimo dinamiku u intonaciji u govor, umjesto da priamo monotono. Tada glas postaje puno zanimljiviji sugovorniku pa mu je lake zadrati fokus. Koje jo korekcije moete unijeti vezano uz svoj glas? Da bi u komunikaciji ostavili dojam stabilne i sigurne osobe, dobro je da tijekom prianja ne ubrzavamo. Poeljno je nai neku ravnoteu izme u prebrzog i presporog prianja, jer niti jedno ne daje eljene rezultate. Ako govorimo prebrzo, drugi nas ne mogu pratiti te nas doivljavaju kao nesigurne osobe. A ako govorimo presporo, tada e drugi vrlo lako gubiti fokus s onoga to govorimo ili e se truditi zavravati reenice umjesto nas.

Ostalo to nas moe poboljati u komunikaciji su jasnoa, upotreba glasnoe te koritenje pravih rijei. to to znai? Jasnoa se odnosi na jasno izraavanje onoga to imamo na umu bez zamuckivanja i gubljenja u vlastitim mislima. Glasnoa glasa je povezana s uskla ivanjem iste s postavom u kojem se odvija komunikacija, pa u skladu s njom podeavamo jainu glasa dok govorimo. Pa tako, u intimnijem okruju koristimo meki i tii glas, dok u irem okruju govorimo glasnije. Kompetentnost svakoga od nas mjeri se putem rijei koje koristimo. Iz tog razloga, ako nismo sigurni to neka rije znai ili kako se tono izgovara, bolje da ju ni ne koristimo. Koritenje svega navedenog to nam glas prua nee dati eljene rezultate ako ne koristimo kontakt oima. to mislite zato? Zato to ostavljamo jai dojam, te se sugovorniku inimo samopouzdaniji i kompetentniji ako ga gledamo ravno u oi dok priamo s njim. U protivnom nas smatra nekompetentnima. Da bismo jo vie naglasili ono to prenosimo u komunikaciji, uz glas i kontakt oima, dobro je nauiti govoriti cijelim tijelom. Za opseg gesta je karakteristino da se mijenja ovisno o veliini grupe kojoj govorimo. to je vea grupa, poeljno je da i geste postaju vee. Kljuno je da se ono to elimo rei poklapa s naim glasom, rijeima i neverbalnom komunikacijom tonije gestama koje pokazujemo. Na taj nain, bilo koja poruka koju aljemo dobiva jo vie na snazi. Pa, kako to sve implementirati u svoj ivot? Vrlo jednostavno, vidjet ete.

TJEDNI LIFE PLUG-IN S obzirom da smo u ovotjednom treningu puno govorili o glasu, upravo od njega emo i poeti. Da biste izvjebali adekvatan glas, poeljno je vjebati. Najbolji nain vjebe je initi to dok ste sami ili dok ste u drutvu bliskih vam ljudi. Ako ste izabrali vjebati dok ste sami, moete to initi na dva naina - pjevanjem ili prianjem na glas. Dok budete pjevali ili dok budete priali na glas, poeljno je da spustite razinu svog glasa na neto nii nivo, te iz te pozicije pjevajte ili priajte sami sebi. Nije uope bitno to govorite, ve da govorite s promijenjenom kvalitetom glasa. Ako ste izabrali to initi u drutvu, inite istu stvar. Dok govorite, obratite pozornost na to da priate s promijenjenom kvalitetom glasa. Cijelo vrijeme imajte fokus na tome da ga odravate niim nego to je inae bio. Nakon odre enog vremena razina vaeg glasa e postati nia. Bilo je rijei o monotoniji i dinamici glasa. to se toga tie, od pomoi vam mogu biti speakeri na TV-u. Osvrnite se na njihov nain govora. Primijetiti ete mnoge promjene vezane uz njihov glas. Najbolji primjer su speakeri koji prenose sportske utakmice. Svojim nastupom ostavljaju jako dobar dojam na ljude koji ih sluaju te privlae njihovu pozornost. Iz tog razloga probajte ih promatrati dok govore te usvojite ono to vam od njihovog naina govora najvie odgovara. Najbitnije je da ulovite smisao dinamike u govoru kako biste shvatili koliko je ona zapravo bitna. S obzirom da ljudi cijene bogati vokabular, uenja novih rijei. To ne trai od vas svakodnevno, ili kako vam ve odgovara, jednu rije iz njega. Radi boljeg pamenja, kontekstu nekog razgovora toga dana. bilo bi dobro uvesti, ako elite, naviku previe vremena. Dovoljno je samo otvoriti rjenik stranih rijei te nauiti dobro je tu rije pokuati upotrijebiti u

to se tie kontakta oima, postoje tehnike koje vam mogu olakati stvar, ako vam to predstavlja problem. Prva tehnika je da na poetku gledate u jedno sugovornikovo oko, pa s vremenom premjestite fokus i na drugo. Druga tehnika koja vam moe pomoi kod kontakta oima jest ta da zamislite slovo T poloeno izme u sugovornikovih obrva i nosa, te da se fokusirate na to podruje nevidljivog slova. Probajte. Moe vam samo koristiti. Za tjedan dana smo opet u kontaktu sa novim lekcijama, do tada pozdrav! P.S. Bili bismo zahvalni za vae sugestije te feedback ovog treninga koji moete uputiti na mail inoptimum@inoptimum.com

ONLINE TRENING
MALE TAJNE VRHUNSKE KOMUNIKACIJE

LEKCIJA 18: UPUTITE KONSTRUKTIVNU KRITIKU

Biti majstor konstruktivne kritike je umjetnost. Iako nam se davanje kritike ini jednostavno, ipak moramo priznati da se vie susreemo s kritiziranjem nego s iznoenjem konstruktivnog feedbacka. Nije li tako? Konstruktivna kritika ne ukljuuje negodovanje, negativnosti, napadanje i optuivanje. Sve navedeno su elementi kritiziranja. okrivljavanje,

Najbolji nain pruanja konstruktivne kritike ovisi o prirodi odnosa i situaciji u kojoj se na emo. S obzirom da je kvalitetan feedback esencijalan za stvaranje jakih i kvalitetnih odnosa, idemo saznati neto vie o njemu. Kod pruanja konstruktivne kritike, bitno je imati na umu vanost odnosa, bez obzira o kojem odnosu da se radi. Najvaniji prioritet kod pruanja kritike nije sama kritika ve zadravanje pozitivnog odnosa ispunjenog potovanjem nakon to smo razgovor zavrili. Kad elimo iznijeti nekome svoju kritiku, u veini sluajeva u samom startu smatramo da smo mi u pravu. Slaete li se? Iz tog razloga dobro je prouiti sve pretpostavke i injenice, kako ne bismo u cijelom razgovoru tendirali uvjeravanju druge strane u ispravnost naeg miljenja. Ako se postavimo na nain da smo mi u pravu, to e djelovati poprilino demotivirajue na drugu stranu. to mislite to e povoljno djelovati na nas prije samog iznoenja kritike? Pa, prije svega iznoenje kritike iz pozicije oputenosti i mira. Ako iznosimo kritiku iz pozicije stresa ili bilo koje nepoeljne emocije, neemo postii eljeni efekt. Iz tog razloga nekoliko minuta oputanja i dubokog disanja mogu uiniti uda prije razgovora koji nam slijedi. Osim oputanja, prije iznoenja kritike dobro je provjeriti svoje namjere. Namjera je izuzetno bitan imbenik svake konstruktivne kritike. Pomou nje odre ujemo to tono elimo ukazati sugovorniku. Preispitivanjem namjere zapravo uvi amo da li je ono to elimo rei vano ili je na osobni problem. U sluaju da je na osobni problem, tada kritici nema mjesta u cijeloj prii.

Kod iznoenja kritike tako er je bitno iznijeti svoje oekivanja, jer upravo zbog njih smo i pokrenuli cijelu priu. Poeljno je da druga strana ima tone upute to se od nje oekuje ili to elimo da se promijeni i, ako je potrebno, u kojem vremenskom roku. S obzirom da naa kritika moe biti bazirana na nejasnim oekivanjima ili nedostatku jasnoe, rjeenje za to je postavljanje pitanja. to vie pitanja postavimo oko nejasnoa koje imamo, to emo imati jasniju sliku cijele prie. Ako ne postavljamo pitanja, osoba e imati dojam kao da smo samo mi u pravu, jer emo samo mi govoriti. Postavljanjem pitanja dobivamo informacije o tome kako druga strana razumije i gleda na svoju ulogu, to e nam omoguiti da damo to bolju kritiku. Za davanje kritike je iznimno bitno da to inimo s potovanjem. Puno kvalitetniji efekt emo dobiti ako se informacije razmjenjuju dvosmjerno, nego ako samo mi govorimo i to na kritizirajui nain. Postavljanje pitanja i sluanje idu u prilog dvosmjernoj komunikaciji. Iznoenje konstruktivne kritike ukljuuje sagledanje i pozitivnih i negativnih strana. Iz tog razloga, uoavanje pozitivnih strana osobe i onoga to kod nje cijenimo je poeljno napomenuti prije samog iznoenja kritike. Naveli smo puno injenica koje je poeljno uklopiti u jednu cjelinu da bismo ih mogli savladati. Pa, kako emo to uiniti?

TJEDNI LIFE PLUG-IN Za poetak u ovom tjednu osvrnite se malo na segmente svog ivota. Osvijestite u kojim segmentima najee iznosite kritiku. Isto tako osvijestite nain na koji ju iznosite. Zapitajte se da li teite tome da ste vi uvijek u pravu, bez da uzimate u obzir miljenje druge strane? Ako je odgovor potvrdan, potrudite se to promijeniti. Dobro rjeenje se nalazi u tome da prije iznoenja kritike preispitate svoje pretpostavke, oekivanja i nain na koji druga strana pristupa situaciji. Da biste stavili razgovor u adekvatnu perspektivu, prije njega se opustite te diite sporo i duboko. Pritom cijelo vrijeme imajte na umu vanost odnosa i osobe kojoj ete uputiti kritiku, kako ne biste propustili smisao i skrenuli sa eljenog puta. Ovi koraci uiniti e pozitivan pomak u komunikaciji te e vas postaviti u adekvatnu percepciju. A ako budete u adekvatnoj percepciji biti ete puno vjetiji u onome to govorite. Nauite se preispitivati svoje namjere. Ako se one pokau adekvatnima, tada ih iskaite drugoj strani. Primjerice, ako elite dobivati vie informacija od svog zaposlenika o onome to se doga a u poslu, jasno mu izjavite: Moja namjera ovoga to u ti rei je ta da elim ostvariti bolju i otvoreniju radnu atmosferu. Na taj nain, osoba u samo startu zna emu slui razgovor koji vodimo s njom, te e biti puno otvorenija za suradnju. Na isti nain iskaite drugoj strani to oekujete od nje. S obzirom da zna vau namjeru, dobro je da zna i vaa oekivanja. Na taj nain utvr ujemo pravila i dogovore koje sklapamo tijekom razgovora. Primjerice: Do etvrtka ujutro oekujem da xy posao bude gotov te da budem obavijeten/na kako je sve prolo. Oekivanja se ne moraju odnositi iskljuivo na poslovni segment. kritiku moemo dati na bilo kojem segmentu ivota, pa u skladu s tim se i definicija oekivanja mijenja. to smo jasniji u onome to traimo i oekujemo, to emo prije vidjeti rezultate. Sasluajte druge i dajte im priliku da iznesu svoje miljenje. Nemojte brzati sa zakljucima. Postavljajte im pitanja. Uvijek se dogodi da na barem jedno odgovoreno pitanje dobijemo novi uvid, koji moe biti dobar razlog za promjenu ili nadogradnju naeg feedbacka tj. kritike koja slijedi, jer nam moe promijeniti percepciju cijele situacije. Zbog toga uvijek pitajte. to vie informacija imamo, to emo moi uputiti bolji feedback. Za tjedan dana smo opet u kontaktu sa novim lekcijama, do tada pozdrav! P.S. Bili bismo zahvalni za vae sugestije te feedback ovog treninga koji moete uputiti na mail inoptimum@inoptimum.com

ONLINE TRENING
MALE TAJNE VRHUNSKE KOMUNIKACIJE

LEKCIJA 19: POSTANITE MAGNET U KOMUNIKACIJI

to mislite koji profil ljudi predstavlja magnet u komunikaciji? Odgovor je vrlo jednostavan. Oni ljudi s kojima je jednostavno uspostaviti komunikaciju. Ako se ljudi osjeaju ugodno u naem drutvu te ako bez problema komuniciraju tj. ako komunikacija tee sama od sebe, tada moemo biti sigurni da smo pravi komunikacijski magnet. injenica je da ne moemo u svaijem drutvu briljirati u svojim komunikacijskim vjetinama. U drutvu nekih ljudi nae komunikacijske sposobnosti dolaze puno vie do izraaja, nego u drutvu drugih ljudi. Zato je tome tako? Osnovni razlog je taj to su komunikacijski magneti, nazovimo ih tako, umjetnici. Oni svojim sposobnostima u komunikaciji puno toga nude, motiviraju te ohrabrljuju komunikaciju, to nuno dovodi do poboljanja u odnosima i u poslu. Oni e uiniti sve da se ljudi s kojima dolaze u kontakt osjeaju ugodno. Pristupanost i otvorenost ljudi koji predstavljaju komunikacijske magnete oituje se kroz vie stvari. Prije svega oni su odlini u vjetini sluanja, uvijek uspostavljaju kontakt oima te su uvijek nasmijeeni. Svima nam je dobro poznata dobrobit humora. Vjeti i magnetini komunikatori koriste tu vjetinu kako bi osvjeili komunikaciju kojoj prisustvuju. O kojoj god temi da se razgovara, malo humora nikada ne kodi i oni to znaju. Slijedea osobina vrsnih komunikatora je upoznatost s tekuim doga anjima osoba s kojima su u kontaktu. Osim toga, oni imaju u pripremi irok spektar tema o kojima s drugima mogu razgovarati. Jeste li se ikada nali u situaciji gdje niste mogli doi do rijei ili niste imali potrebu nita rei? Ljudi koji su kao magneti u komunikaciji znaju tome stati na kraj. Oni ohrabrljuju svoje sugovornike da sudjeluju u komunikaciji na nain da uvijek trae njihovo miljenje ili bilo to to imaju za rei. Traenje miljenja drugih njima je vrlo bitan dio komunikacije. Na taj nain obje strane jednako participiraju u konverzaciji, pa niti ne udi to mnogi vole s njima stupiti u kontakt.

Najlaki nain pomou kojeg prilaze ovom problemu glasi kau to imaju za rei, tako da sami zaponu neku temu ili samo odgovaraju na postavljeno pitanje, te nastavljaju komunikaciju tako da postave sugovorniku pitanje koje ih zanima. Njihova namjera nikada nije monopoliziranje komunikacije. Nain na koji komuniciraju prepun je zanimljivih pria, entuzijazma i poigravanja s mogunostima glasa. Isto tako, uvijek su u prijateljskom raspoloenju te vrlo rado prihvaaju nove osobe u komunikacijski krug. Jedna zanimljiva pojedinost je ta da esto koriste ime sugovornika tijekom razgovora. to mislite kako bi vam komunikacija izgledala kad biste komunicirali na ovakav nain? Svi mi inimo sve gore navedeno, ali sa svjesnou ih moemo nauiti initi ee i vie odjednom. Pa idemo napraviti neto po tom pitanju.

TJEDNI LIFE PLUG-IN Kako uiniti situaciju takvom da se drugi osjeaju ugodno dok komuniciraju s vama? Osnovno to moete savladati na samom poetku je uspostavljanje kontakta oima te osmijeh. Svaki put kad se na ete u nekoj konverzaciji ovaj tjedan, gledajte sugovornika u oi i smijeite se. Ove dvije stvari su jako bitne jer sugovorniku daju do znanja da vam je do njega stalo (osmjeh) te da vam je zanimljiv (kontakt oima). Budite humoristini. Humor nikada nikome nije nakodio. U iduim konverzacijama, na ite trenutke u kojima je prikladno ubaciti malo humora na prikladan nain. Nemojte pretjerati u nainu izraavanja ve ga prilagodite situaciji u kojoj se nalazite. Isto tako pripazite da ne vodite glavnu rije u komunikaciji. Dopustite i drugima da kau to imaju za rei. I ne samo to. Nauite ohrabrljivati druge u iznoenju informacija, iskaite svoju zainteresiranost za njih i ono to vam imaju za rei te sluajte cijelim svojim biem to to vam govore kako biste mogli prikladno odgovoriti. Potrudite se zainteresirati za percepciju i pozadinu osobe s kojom ste u kontaktu. Ljudi to vole. U svakoj iduoj konverzaciji postavite se prijateljski prema osobi. Priajte o temama za koje smatrate da su vam zajednike te inite to entuzijastino i dinamino tako to ete iskoristiti varijacije svog glasa i gesta. Budite kreativni u potpunosti i dajte sve od sebe. Rezultati za sigurno nee izostati. Za tjedan dana smo opet u kontaktu sa novim lekcijama, do tada pozdrav! P.S. Bili bismo zahvalni za vae sugestije te feedback ovog treninga koji moete uputiti na mail inoptimum@inoptimum.com

ONLINE TRENING
MALE TAJNE VRHUNSKE KOMUNIKACIJE

LEKCIJA 20: POBOLJAJTE OSOBNI KOMUNIKACIJSKI STIL

Svatko od nas komunicira na sebi svojstven nain. Da bismo uope mogli govoriti o poboljavanju osobnog komunikacijskog stila, prvo je potrebno osvijestiti vlastiti. Imate li svijest o tome kako komunicirate? Ovo je osnovno pitanje koje se svatko od nas treba zapitati. Sigurno se pitate na to je pritom potrebno obratiti panju. U na osobni komunikacijski stil ulazi neverbalna komunikacija kojom se koristimo, rijei koje koristimo te kojom intonacijom priamo. Upravo se na te stavke poeljno usredotoiti ako imamo namjeru promijeniti neto u svezi svog komunikacijskog stila. Da bi se mogla otkriti kvaliteta vlastitog komunikacijskog stila, potrebno je uiniti usporedbu s nekim. U okruenju svakog od nas nalazi se minimalno jedna osoba koju smatramo vrsnim komunikatorom. Ako usporedimo svoje komunikacijske sposobnosti s komunikacijskim sposobnostima te osobe, vrlo lako moemo uoiti gdje su potrebne korekcije. Usporedba s nekim koga smatramo komunikacijskim ekspertom moe nam dati puno informacija o naem stilu komunikacije. Isto tako, na taj nain dobivamo jasne informacije oko toga to je potrebno promijeniti te s im to to mijenjamo moemo zamijeniti. Najlaki nain poboljavanja vlastitog komunikacijskog stila je modeliranje osobe koja je u tome ve dobra. Jedino to mi tada trebamo uiniti jest prilagoditi se novom stilu komunikacije. Postoji jedna zabluda koja nas moe odvratiti od samog pokuaja promjene komunikacijskog stila, a to je injenica da smo prestari za takvu vrstu promjene ili da je to nemogue uiniti. Promjena komunikacijskog stila je, kao i bilo koja druga promjena, mogua i to bez obzira na godine prakticiranja dosadanjeg naina komunikacije. Jedino to nas u ovoj vrsti promjene moe sprijeiti je zaglavljenost u dosadanjem nainu ponaanja. Osim usvajanja novog naina komunikacije, znanje o tome kako staviti sugovornika u ugodnu i oputenu poziciju tijekom razgovora je iznimno bitno. Kako to moemo

postii? Tako da kopiramo poze, pokrete i verbalni stil druge osobe. Vrlo jednostavno, zar ne? Idua stvar koja nam moe pomoi u poboljavanju komunikacijskoj stila je prilagodba naina komunikacije situaciji u kojoj se nalazimo. Komunikacija koju imamo s prijateljima ne bi trebala biti jednaka onoj koju imamo u poslovnom segmentu. Opseg informacija koje iznosimo, vrsta istih, nain izraavanja, vrsta rijei koje koristimo i slino, sve su to elementi koju variraju u komunikaciji od segmenta do segmenta. Postoji jo jedna stvar na koju je poeljno obratiti panju. Radi se o stavu koju ne kritizira tu i nain komunikacije zbog toga to se razlikuje od naeg. Svatko od nas komunicira na svoj nain i tu injenicu treba prihvatiti. U krajnjoj liniji, upravo nam ona daje raznolikost i bogatstvo u komunikacijskoj procesu. Pa, kako u praksi poboljati svoj komunikacijski stil?

TJEDNI LIFE PLUG-IN Dakle, kao to je ve reeno, prije nego to krenete u promjenu vlastitog komunikacijskog stila, zapitajte se: koja je moja kvaliteta komuniciranja? Da biste dobili to bolji odgovor na ovo pitanje, promatrajte malo sebe dok se nalazite u procesu komunikacije te ponite uoavati to vie elemenata vlastite komunikacije. Isto tako promatrajte kako drugi komuniciraju te to vam se od toga svi a, a to ne. Svako od nas je individualan pa prema tome i svatko od nas ima svojstven nain komunikacije koji nam odgovara i izraava nau individualnost. Zatim, ako je mogue, prona ite jednu osobu u svojoj okolini koju smatrate vrsnim komunikatorom.

Nakon to ste pronali osobu koja e vam biti model na temelju kojeg ete izgraditi vlastiti komunikacijski stil, zapitajte se i prouite:
Kako komunicira ta osoba? Na koji nain se izraava? Kakvu neverbalnu komunikaciju koristi? Kojom intonacijom govori? Kako se postavlja prema sugovorniku/sugovornicima? to si vie pitanja postavite, to ete dobiti vie informacija o tome to je poeljno da prihvatite kao vlastiti komunikacijski stil. Sve ono to vam se ini prihvatljivim moete usvojiti kao vlastito i napraviti od toga vlastiti izriaj. Isto tako obratite panju na stvaranje ugodnosti i oputenosti kod druge osobe. Kopiranje jedne ili dvije stvari koje su sastavni dio neverbalne komunikacije, pokreta ili verbalnog stila vaeg sugovornika uiniti e komunikacijski kanal izme u vas i sugovornika puno jaim. Primjerice, ako sugovornik govori glasno, iako vi nemate naviku tako priati, uinite to isto dakle priajte glasno. I na kraju, prouite i osvijestite svoj nain komunikacije na raznim segmentima ivota. Dakle, prouite kako komunicirate doma, s prijateljima, na poslu, s partnerom te uinite korekcije ako je potrebno prema istim kriterijima koji su gore navedeni. Za tjedan dana smo opet u kontaktu sa novim lekcijama, do tada pozdrav! P.S. Bili bismo zahvalni za vae sugestije te feedback ovog treninga koji moete uputiti na mail inoptimum@inoptimum.com

ONLINE TRENING
MALE TAJNE VRHUNSKE KOMUNIKACIJE

LEKCIJA 21: PORUITE KVALITETAN FEEDBACK

Feedback je nain davanja drugim ljudima do znanja koliko su efektivni u onome to pokuavaju ostvariti ili kako utjeu na nas. Feedback je ponekad iznimno bitan imbenik u komunikaciji. Kad ga se daje na ispravan nain i s pravom namjerom, on otvara put prema poboljanju osobnih ostvarenja. Ponekad mi, kao i drugi ljudi, elimo znati to drugi misle o naem poduhvatu. Iz tog razloga, feedback je potrebno znati izloiti paljivo. Kvalitetno davanje feedbacka je vjetina koja treba vjebati. Uinci feedbacka mogu biti dvojaki. Ako ga dajemo s ispravnom namjerom, on je uvijek oru e koje motivira. Me utim, ako ga koristimo u negativnom smislu, on moe u potpunosti osobu obeshrabriti. Negativan feedback je najlake dati. Ma da on ostavlja najvee posljedice, mnogi ga uporno koriste. Nitko ne voli biti kritiziran. U krajnjoj liniji, kritikom drugih neemo nita rijeiti. Ljudi se vole osjeati kompetentno. Kako pruiti efektivan feedback? Ako pruamo feedback, prvo ega moramo biti svjesni je namjera s kojom iskazujemo feedback. Kod iskazivanja feedbacka, poeljno je uzeti u obzir i svoje i tu e potrebe. Feedback bi trebao sluiti kao pomo drugima, a ne kao povreda. Sjetite se samo koliko je puta vama trebala podrka drugih u obliku feedbacka i koliko vam je znailo kad bi feedback bio konstruktivan. Temelj svakog feedbacka treba biti usredotoen na problem, a ne na osobu. Konstruktivan feedback se uvijek referira na ono to je osoba uinila, a ne na ono to odre ena osoba predstavlja zadirui pritom u njezinu osobnost. Konstruktivan feedback bazira se na specifinim injenicama, a ne na generalizacijama. On je uvijek jednostavan te sadri primjere ponaanja koja prouzrokuju problem. Na taj nain, osoba kojoj pruamo feedback ima konkretne primjere te zna to tono treba promijeniti. Jako je bitno da informacije koje iznosimo budu tone i istinite. Ton glasa, mimika lica i izbor rijei su kljuni kod pruanja feedbacka. Pravilnim odabirom ove tri stvari, druga strana dobiva dojam da nam je do nje uistinu stalo te

da ju nemamo namjeru povrijediti. Uskla ivanje tona glasa i neverbalne komunikacije ini nae rijei vjerodostojnijima. Davanje feedbacka treba biti u prvom licu. Kad nam neto kod druge osobe ne odgovara, tada je iznimno bitno da iznosimo injenice u svezi toga u prvom licu. Radi se o naem feedbacku, a ne o feedbacku nekog drugog. Nakon to iznesemo feedback, bitno je provjeriti da li je osoba razumjela to smo joj htjeli rei te da li prihvaa ono to je ula. Isto tako bitno je da druga osoba zna to se tono od nje oekuje te da moe neto uiniti u svezi te promjene. Da bismo s feedbackom postigli eljeni efekt, bitno ga je pruiti u pravo vrijeme. Odlian feedback iznesen u krivo vrijeme uiniti e vie tete nego koristi. U kvalitetnom feedbacku uvijek treba biti ukljueno dijeljenje informacija. Ako svoj feedback baziramo iskljuivo na vlastitim rijeima, drugoj strani uskraujemo slobodu izbora i govora. Kako sad gledate na davanje feedbacka? Vjerojatno mnogi od vas koriste veinu gore navedenih injenica, ali idemo vidjeti kako u potpunosti savladati ovu neophodnu vjetinu.

TJEDNI LIFE PLUG-IN Kao to je oito iz prethodnog teksta, ovaj tjedan emo se pozabaviti davanjem feedbacka. Prije nego to krenemo u sam proces ovladavanja istim, prvo to se trebate zapitati je: s kojoj namjerom dajete feedback? Veina ljudi prua feedback kako bi ispraznili svoj negativni naboj na drugoj osobi ili kako bi zadovoljili neku svoju potrebu. Zapitajte se koji su vai razlozi davanja feedbacka? Idui put kad se na ete u situaciji u kojoj nekome trebate pruiti feedback, prvo razmislite prije nego to ita kaete. esto puta ljudi znaju biti impulzivni, kritiki nastrojeni i bez potovanja u onome to drugima govore. Potrudite se iskljuiti sve reenice koje ukljuuju neku od ovih stavki. One nee drugima biti od koristi. Ako unaprijed znate da ete nekome pruati feedback i ako znate u svezi ega ete ga pruati, pripremite se. Jasno definirajte sami sebi to vam tono smeta u ponaanju druge osobe i na ite konkretne primjere za to. Pritom budite konkretni i specifini te bazirajte vlastite reenice u prvom licu. Dok to radite, neprestano imajte na umu da vam nije u cilju povrijediti drugu osobu, ve joj pomoi. Isto tako razmislite i o neverbalnoj komunikaciji koja e biti u skladu s onim to ete rei. to bolje uskladite svoj govor tijela s vlastitim rijeima, to e vas druga strana bolje razumjeti te e lake primiti vau poruku. Kad ste spremni, tempirajte pravo vrijeme za iznoenje feedbacka. Gledajte da je to trenutak u kojem se i vi i druga strana osjeate odmorno i oputeno te imajte na umu injenicu koliko vam vremena treba za razgovor. Nakon to iznesete svoje miljenje, dopustite drugoj strani da i ona kae to ima za rei. Ne drite monopol u komunikaciji. Komunikacija je proces koji se odvija u dva smjera. Pritom pitajte drugu osobu da li vas je razumjela, te ako nije da vam kae to joj nije jasno. Konstruktivan feedback je potrebno konstantno prakticirati, ali budite sigurni da ete s ovakvim nainom komunikacije, ako budete uporni, dobiti jako dobre rezultate. Za tjedan dana smo opet u kontaktu sa novim lekcijama, do tada pozdrav! P.S. Bili bismo zahvalni za vae sugestije te feedback ovog treninga koji moete uputiti na mail inoptimum@inoptimum.com

ONLINE TRENING
MALE TAJNE VRHUNSKE KOMUNIKACIJE

LEKCIJA 22: KAKO PRISTUPITI KONFLIKTU

Konflikt dovodi ljude u situaciju u kojoj vie nema ravnotee i komfora. injenica je da ljudi trae odobravanje i osmijeh, a ne kritiku i konfrontaciju. Zbog toga niti ne udi zato konflikt nije na popisu najpoeljnijih stvari. Bilo kako bilo, konflikt moe biti vrlo motivirajui faktor rasta i transformacije. Konflikti su neizbjean ivotni faktor. Isto tako, bez konflikta nema rasta. Oni su neophodni za rast. Mnogi konflikt vrlo esto izbjegavaju. Osnovni razlog toga je strah od istog jer se ne znaju nositi s njim. No, to mislite da dobivate ne rjeavajui konflikte? Nerjeavanje konflikta dovodi do unoenja virusa u podruje ivota u kojem se ne usu ujete zapoeti rjeavanje istog. Nerijeen konflikt je pravi otrov za svaki segment ivota u kojem se nalazi. Da bi se konflikt mogao kvalitetno i konstruktivno rijeiti, potrebno je poznavati naine na koje se ljudi nose s konfliktom. Na taj se nain dobiva adekvatno oru e za upravljanje cjelokupnom situacijom. Postoje odre eni imbenici koji utjeu na nain putem kojeg e se osoba s kojom smo u konfliktu nositi s istim. Ti imbenici su: vanost teme o kojoj se raspravlja, emocionalno stanje u kojem se osoba nalazi i eljeni ishod situacije. Pa, idemo vidjeti koji naini postavljanja u konfliktu postoje. Jedan od ope poznatih naina postavljanja u konfliktu je izbjegavanje istog. Na ovaj nain osoba daje do znanja da nema nikakve veze sa konfliktom te da ne eli zadovoljiti svoje potrebe niti da eli pomoi drugima da zadovolje svoje. Drugi nain postavljanja u konfliktu je udovoljavanje. Na ovaj nain pojedinac ini to god je potrebno kako bi pomogao drugoj strani, s kojom je u konfliktu, da dobije sve to joj treba na utrb njegovih/njezinih potreba. Ovo je jo jedan jako dobar nain izbjegavanja konflikta.

Trei nain postavljanja u konfliktu je natjecateljsko postavljanje. Na ovaj nain osoba tendira tome da je ona uvijek u pravu te time pokazuje da eli rijeiti konflikt na svoj nain. S obzirom na ovu injenicu, osoba nema interes pomoi drugoj strani da zadovolji svoje potrebe te se postavlja obrambeno prema stajalitu za kojeg se zalau. Ovakav tip osoba ima prednost nad onima koji udovoljavaju drugima. etvrti nain postavljanja u konfliktu je stvaranje kompromisa. U ovom sluaju osobu eli da su i ona i druga strana budu zadovoljne, ili ne, s konanim ishodom. Do koritenja ovog naina najee dolazi kad se jedna strana zalae za jedno stajalite oko neega, a druga za drugo. Tada obje strane odustaju od svog stajalita i trae tree rjeenje. Peti nain postavljanja u konfliktu je sura ivanje. Na ovaj nain osoba tendira tome da su potrebe svih zadovoljene. Osoba gleda timski na konflikt kojeg treba rijeiti te je kreativna i usmjerena prema rjeenju sukoba. No, to mislite koji je cilj konstruktivnog rjeavanja konflikta? Konstruktivno rjeavanje konflikta duboko je povezano s osobnom voljom za kooperacijom s drugom stranom kako bi joj se pomoglo da dobije to eli te osobna ustrajnost usmjerena na zadovoljavanje vlastitih htijenja. Kako to postii? TJEDNI LIFE PLUG-IN Koju strategiju nastupa u konfliktu vi najee koristite? Ovo je jednako bitno pitanje kao i pitanje: koju strategiju koristi osoba s kojom ste u konfliktu? Gore u tekstu imate jasno navedene primjere. U skladu s njima potrudite se prepoznati strategiju s kojom se netko u konfliktu koristi (kao i vi sami). Na taj nain ete moi lake i bre preokrenuti cjelokupnu situaciju na obostranu korist ishoda. Ako spoznate da se strategija vas ili druge osobe ne slae s ishodom kojeg elite postii, te da sabotira rjeenje konflikta, vrlo lako moi ete navesti i usmjeriti komunikaciju na ishod kojem i vi i druga strana teite. Kako? Tako da na glas iskaete cilj vae zajednike rasprave te zatraite da nastavite komunikaciju u tom smjeru. Recite kako elite da i vai interesi i interesi druge strane budu zadovoljeni. Isto tako, postoji mogunost da ete ponekad otkriti da vaa ili tu a strategija nije usmjerena na sabotau konflikta, ve da se, primjerice, natjeete da biste se zauzeli za ideje u koje snano vjerujete i koje su uistinu realne. injenica je da gore navedeni naini postavljanja u sukobu ne moraju nuno biti u negativnom kontekstu.

Isto tako, tijekom rjeavanja konflikta poeljno je obratiti pozornost na ton glasa, neverbalnu komunikaciju te na rijei koje izgovarate. S obzirom da je konflikt poprilino emotivno nabijena situacija, poeljno je da o svakoj rijei dobro razmislite prije nego to ju izgovorite te da budete sigurni da je druga strana razumjela vae rijei upravo na nain na koji ste htjeli da ih razumije. Tijekom rasprave konflikta izbjegavajte agresivnost. Umjesto toga budite suosjeajni i ljubazni. Na taj nain ete si znatno olakati i onako teku situaciju. Nema razloga da poniavate drugu osobu na bilo koji nain. Ako potujete drugu osobu, ona e potovati i vas. injenica je da svatko eli imati pravo, jer vjeruje u svoju istinu kakva god ona bila. Dopustite to drugima. Kako? Dajte im vremena da iskau to misle. Na taj nain i oni e vama dopustiti da iskaete svoje miljenje te ete uz to moi iskazati svoj stav prema onome to ste uli. Uvijek sasluajte drugu stranu i ona e sasluati vas. Budite kratki, jasni i konkretni u injenicama koje iznosite. Ako priate vie od 5 minuta bez prestanka, postoji velika mogunost da drite konce razgovora te da se ponavljajte. Stoga obratite pozornost na koliinu vremena u kojem drite glavnu rije u komunikaciji. Ako razgovor skrene sa eljenog smjera, uvijek vratite fokus natrag. Iznimno je bitno da rjeavate konflikt u trenutku kad i vi i druga strana imate dovoljno slobodnog vremena te kad ste odmorni. U suprotnom neete postii eljeni uinak. Razgovor e tei pod stresom i napetou, to moe samo dodatno pojaati sukob. Na kraju razgovora budite sigurni da ste i vi i druga strana rekli sve to ste trebali rei te da su i vae i tu e potrebe zadovoljene. U krajnjoj liniji, to je i cilj konstruktivnog rjeavanja konflikta. Za tjedan dana smo opet u kontaktu sa novim lekcijama, do tada pozdrav! P.S. Bili bismo zahvalni za vae sugestije te feedback ovog treninga koji moete uputiti na mail inoptimum@inoptimum.com

ONLINE TRENING
MALE TAJNE VRHUNSKE KOMUNIKACIJE

LEKCIJA 23: KAKO IZBJEI OGOVARANJE

Ogovaranje je naalost u dosta sluajeva sastavni dio razgovora. Neki e rei da je ono bezopasna zabava, iako ponekad nije tako. Ogovaranje je poprilino zavodljivo i lako se u njega upustiti. No, jeste li se ikada zapitali zato ogovarate druge? Postoji nekoliko osnovnih razloga zbog kojih ljudi ogovaraju, a to su: osjeamo se monijima i popularnijima, to je nain da privuemo panju i budemo u centru iste, omoguava nam da se osjeamo kao dio grupe, putem njega olakavamo svoju frustraciju. Jednom rijeju, ljudi ogovaraju zato to se osjeaju bespomono u trenutnoj situaciji za koju smatraju da je nemaju pod kontrolom. Ponekad se koristi i kao nain za jaanje samopouzdanja, iako ono daje sasvim suprotan efekt. Ako smo skloni ogovaranju, poeljno je postaviti samo jedno pitanje i znati emo zato to inimo: Gdje se u ivotu osjeamo bespomono?. Openito ljudi ogovaraju oko onoga to oni nemaju pod kontrolom u svom ivotu. Ogovaranje je ponekad iznimno destruktivan in. Da bismo uvidjeli zato, dovoljno je pogledati to se doga a tijekom ogovaranja. Prije svega gubi se kredibilitet kod ljudi, pogotovo ako oni ne ele biti ukljueno u tra, te ljudi gube povjerenje u nas. Ljudi e se zapitati da li ogovaramo i njih dok nismo s njima. S druge strane postoji mogunost da osoba kojoj smo prenijeli tra, proslijedi tra osobi koju smo ogovarali. Tada neminovno nastupa konflikt i mi emo se osjeati loe zbog tog. Je li vam se ikada to dogodilo? Vjerojatno je. S vremenom moemo postati i paranoini oko toga to drugi govore o nama, te emo kreirati konflikte bez razloga. Isto tako dogoditi e nam se da gubimo hrpu energije na to da li e netko doznati na tra i slino, to je u potpunosti nepotrebno. Osim toga, vrlo esto se doga a da ako mi nekoga ogovaramo da e prije ili kasnije netko ogovarati nas.

Ogovaranje u malim i bezopasnim koliinama je u redu, tipa kad priamo o nekome tko nije prisutan kako se ta osoba osjea i to se doga a u njenom ivotu bez da unosimo neumjesne komentare. No, bez obzira o kakvom obliku ogovaranja da se radilo, postoji toliko tema o kojima se moe priati da se o ogovaranju ne mora niti razmiljati. Primjerice, umjesto ogovaranja moemo priati o zajednikim interesima s drugom osobom (neki sport, posao, fakultet i sl.), o nainu na koji provodimo vrijeme, o kuhanju, o tome to emo raditi za vikend, o promjenama koje nam se doga aju u ivotu i sl. a moemo cijelo vrijeme dok smo u komunikaciji s nekim istu okrenuti na alu i zabavu. Ako s nekim nemamo o emu priati osim ogovaranja, pitanje je to uope radimo s tom osobom i zato ustrajemo u svom obrascu ogovaranja?! Ogovaranje nije neizljeiva navika. Evo kako je se, ako to elite, moete rijeiti.

TJEDNI LIFE PLUG-IN

Ovaj tjedan promotrite svoju naviku ogovaranja. Pogledajte do koje mjere ona ide. Zadravate li se na bezopasnom ogovaranju ili se esto uputate u sone velike traeve, bilo da ih sami pokreete ili se povodite za temom koju netko drugi pokree? Odgovore ete nai ako pogledate unatrag i prisjetite se doga aja u kojima ste bili prisutni inu ogovaranja. Kad na ete neki adekvatan primjer ogovaranja ili kad se na ete u situaciji u kojoj ogovarate, zapitajte se: Zato ogovaram?. Uzrok tome moe biti zato to se tada osjeate prihvaeno, mono, inteligentno, da se dokaete drugima i slino. Tako er uzrok moe biti u tome da neki dio vaeg ivota ne funkcionira onako kako vi to elite, pa svoju frustraciju iskazujete priajui neprilino o drugima. Kako biste promijenili uzrok zbog kojeg ogovarate, zapitajte se: Koje pozitivne pomake na xy segmentu svog ivota mogu napraviti kako bi se osjeao/la zadovoljnije i izgubila motiv za ogovaranjem?. Primjerice, ako se elite osjeati prihvaeno, na ite nain kako da se osjeate prihvaeno bez da traate. Kad imamo kontrolu nad svojim ivotom, tada nemamo potrebu govoriti protiv drugih. Svaki put kad se ulovite da imate poriv za ogovaranjem, postavite si ovo pitanje: elim li da osoba koju ogovaram sazna za to?. Ako ne elite, vrlo brzo ete izgubiti poriv za ogovaranjem, a to se vie budete suzdravali to ete imati manju potrebu za istim.

Kad se na ete u komunikaciji u kojoj se odvija ogovaranje, ako ne elite sudjelovati u njemu, prvo to trebate napraviti je promijeniti temu. Neka to bude neka pozitivna tema. Primjerice, netko ogovara vaeg najboljeg prijatelja tako to govori negativno o nekim njegovim karakteristikama. Umjesto da se prikljuite toj prii vi recite neutralnim tonom: To je njegova stvar. Nego, daj mi priaj malo o onom tvom putovanju prije mjesec dana/kako ti je na novom poslu/to jo ima novog u tvom ivotu... ili ponite priati o nekoj temi vezanoj uz vas i va ivot. Osim promjene teme, moete osobu koja ogovara i omesti tako da joj prebacite fokus na neto drugo. Npr. Gle otvorio se novi kafi. Idemo tamo na kavu? ili Vidi stigla je nova kolekcija odjee u duanima. Idemo vidjeti to ima novo? ili uj, moram na toalet. Hoe da ti usput uzmem kavu? i slino. Bitno je da osobi pomaknete fokus. Tako er moete i samo utjeti. Drugi put kad se na ete u blizini nekoga tko ogovara, samo pustite da osoba kae sve to ima za rei, a vi samo utite. Ubrzo e shvatiti da niste zainteresirani za razgovor o toj temi te e prestati. Isto tako moete osobi koja ogovara rei npr.: uj, idemo o tome razgovarati kad xy osoba bude prisutna ili Ne elim sad o tome razmiljati i priati sve dok vrijeme ne pokae to je istina. to manje budete ogovarali, to e vae samopouzdanje vie rasti i drugi e imati vie potovanja prema vama. Za tjedan dana smo opet u kontaktu sa novim lekcijama, do tada pozdrav! P.S. Bili bismo zahvalni za vae sugestije te feedback ovog treninga koji moete uputiti na mail inoptimum@inoptimum.com

ONLINE TRENING
MALE TAJNE VRHUNSKE KOMUNIKACIJE

LEKCIJA 24: KAKO ZADRATI PRISEBNOST U SUKOBU

to mislite koji su najei razlozi gubitka prisebnosti u sukobu? Pa prije svega ljutnja, a zatim osjeaj da nas drugi ne uju i ne potuju. injenica je da je ponekad doista teko zadrati prisebnost kad nas netko verbalno napada ili bar mi to tako doivljavamo. Postoje dva naina na koja pritom reagiramo. Prvi od njih je da se ponemo ponaati kao i osoba koja nas napada, a drugi je da se povuemo. No, bilo koji od ova dva pristupa izbacuje nas iz ravnotee.

Koji pristup vi koristite u takvim situacijama? Bez obzira koju od gore navedenih tehnika koristimo, svrha njihovog postojanja je samoobrana. Me utim, takvi naini samoobrane nisu produktivni. Oni ine upravo suprotno. Na napad uzvraamo napadom i samo pojaavamo naboj u sukobu i pogoravamo situaciju. Ako odaberemo tehniku vikanja, agresivnosti i nasilne neverbalne komunikacije, na taj nain se pokuavamo obraniti od napada tako da iskazujemo svoju mo. Me usobno nadvladavanje u moi nee nas nigdje dovesti. Jedino svrha takvog ponaanja je pokuati biti u pravu. Ako odaberemo tehniku povlaenja, na taj nain pokazujemo drugoj strani da se podinjavamo njenoj volji te da je u potpunosti u pravu, iako vjerojatno tako ne mislimo. Upravo zato to ne iskazujemo svoje miljenje, druga strana se osjea zanemareno jer joj ne uzvraamo u komunikaciji. Bilo da izaberemo ofenzivan ili defenzivan pristup, s nijednim od njih neemo doi u situaciju u kojoj moemo izraziti svoje miljenje i stavove na prikladan nain. U konfliktnim situacijama nitko ne voli osjeati da nije u pravu. Sa svojom obranom, na direktan ili indirektan nain upuujemo upravo takav dojam da druga strana

nije u pravu. Kad postoji konflikt, druga strana openito eli da ju se saslua, a ne prosu uje. to mislite kako se postaviti u takvim situacijama? injenica je da ne elimo biti izloeni napadu druge osobe, ali je isto tako injenica da elimo rijeiti nastali konflikt. Evo kako.

TJEDNI LIFE PLUG-IN

Za poetak, ovaj tjedan ete se pozabaviti svojim pristupom i ponaanjem koje koristite kas se na ete u sukobu. Da biste mogli napraviti promjenu na ovom segmentu, prvo je potrebno znati kako se ponaate u takvim situacijama. Dakle, na ite neku situaciju iz prolosti u kojoj ste bili u nekom veem sukobu. Kad ste pronali situaciju, prisjetite se svog ponaanja u njoj. Probajte prizvati u sjeanje i najmanje detalje vaeg ponaanja. Nakon to osvijestite svoje ponaanje, evo prijedloga kako bi ono uistinu trebalo izgledati. Budui da veina nas eksplodira kad se na e u sukobu, puno bolja opcija od te je ostati miran/na. Kako? Nakon svake reenice koju drugu strana ustro uputi prema vama, napravite pauzu prije nego to ita kaete. Na taj nain stvarate distancu od mogue eksplozivne i nepromiljene reakcije. Ostanite tako nekoliko trenutaka i duboko diite te uspostavite kontakt oima s drugom osobom. Na ovaj nain dobivate i vrijeme da razmislite o onome to ete rei te dajete drugoj osobi do znanja da ste ju uli. Idui put kad se na ete u sukobu isprobajte ovaj pristup i biti ete iznena eni rezultatima. Kad se na ete u iduem sukobu, izbjegavajte upotrebu reenica koje u sebi sadre emociju. Primjerice, umjesto da kaete vidim da si ljut/a, recite jasno mi je da postoji problem o kojem treba raspraviti ili neto slino. elja vam je da smirite sukob, a ne da ga pojaate. Iz tog razloga izbjegavajte spominjanje emocija. Isto tako, fokusirajte se mentalno na pozitivne strane osobe te s njima zaponite svoj odgovor. Primjerice, recite drugoj osobi kako je iskrena ili bilo to drugo to u tom trenutku cijenite kod nje. Na taj nain razmekavate grubu konstrukciju razgovora. Nakon toga direktno traite od nje da iskaete svoje miljenje. Kako? Jednostavno: Mogu li ja sad iznijeti svoj stav?. Kad god mislite da druga strana ne govori istinu ili govori besmislene stvari, neete postii nita ako joj na to i ukazujete. Umjesto toga, postavljajte pitanja i istraite da li ste u pravu. Pritom je poeljno da ostanete svjesni svoje eksplozivne ili povuene strane i da s njom upravljate te da ste istovremeno svjesni njihove dobre strane i

vanosti u vaem ivotu. Najjai sukobi uvijek nastaju s osobama s kojima smo najblii, jer s ostalima se nemamo oko ega tako snano sukobiti.

Ako upravljamo sukobom i drimo svoju eksplozivnu ili povuenu stranu pod kontrolom, biti emo puno strpljiviji i velikoduniji. Kad je osoba do kraja rekla to ima za rei, pitajte ju da li ima jo to za nadodati. Nakon toga usredotoite se na traenje rjeenja, postavljajui pitanja tipa: to moe ovu situaciju uiniti boljom na obostranu korist? Traite od druge osobe da predloi rjeenje na situaciju koja joj stvara probleme. Ako osoba eli nastaviti raspravljati, to se zna dogoditi, dajte joj do znanja da ste ju uli i budite uporni u postavljanju pitanja koja trae rjeenje. Prisustvovanje sukobu moe biti vrlo naporno. No, ako ga ne hranite i postavite se prema njemu kao zrela osoba, puno ete ga lake i bre prebroditi. Sretno! Za tjedan dana smo opet u kontaktu sa novim lekcijama, do tada pozdrav! P.S. Bili bismo zahvalni za vae sugestije te feedback ovog treninga koji moete uputiti na mail inoptimum@inoptimum.com

ONLINE TRENING
MALE TAJNE VRHUNSKE KOMUNIKACIJE

LEKCIJA 25: KAKO UINITI INTERAKCIJE BOLJIMA

Jeste li ste znali da ovjek puno bre reagira na, primjerice, kad mu netko stane na nogu nego kad mu netko da kompliment? Zato je tome tako? Zato to smo mi bia koja su pod utjecajem instinktivnih reakcija te zato to je najjai nagon kojeg imamo onaj za preivljavanjem. Taj nagon slui da nas zatiti od bilo koje opasnosti, kakva god ona bila. Sva ljutnja koju u tim trenucima izraavamo, posljedica je prolih iskustava u kojima se smo se osjeali ugroeno i u opasnosti. No, ako od reagiramo negativno u situacijama u kojima se osjeamo ugroeno, vrlo je vjerojatno da e nam druga strana uzvratit istom mjerom. Zato uope o svemu ovome govorimo? Zato to taj na nagon za preivljavanjem ponekad utjee na susrete s drugim ljudima. Dovoljno je da kaemo jednu rije krivom intonacijom i u drugoj osobi e proraditi njen nagon za preivljavanjem to ponekad moe unititi cijelu komunikaciju. injenica je da je vea vjerojatnost da e komunikacija otii u krivom smjeru zbog jedne krive akcije nego to e postati boljom zbog jedne pozitivne. to mislite kako se potrebno postaviti da bi komunikacija ila eljenim tijekom? S obzirom da ne moemo protiv svog nagona za preivljavanjem, ipak moemo neke stvari uiniti. Prijedlog je da u komunikaciji s drugim osobama stvorimo samima sebi dojam sigurnosti. Kako? Tako da se kreemo i priamo sporije, te da nam je glas dublji i da priamo manje. To znai da u poetku izbjegavamo glasno i brzo prianje te brze i este pokrete. Druga stvar koja nam moe pomoi u tome da se osjeamo sigurnije jest da oponaamo ponaanje druge osobe. Djeca to rade instinktivno. To je prirodan instinkt prilago avanja tu em ponaanju s kojim se svi mi ra amo, ali s vremenom izgubimo kontakt s tim instinktom.

Osim to je poeljno samom sebi stvoriti atmosferu sigurnosti, poeljno je usvojiti i primijeniti jo neke stvari. Evo koje su to. TJEDNI LIFE PLUG-IN Dakle, osim to je poeljno da si stvorite zonu sigurnosti u razgovoru, poeljno je nauiti koristiti se jo nekim malim trikovima uspjenije komunikacije. Pa, kako uiniti dnevne interakcije boljima? Svaki put kad se na ete u nekoj interakciji, ako elite da vas druga osoba uistinu uje i zapamti ono to ste rekli budite specifini u onome to govorite. Karakterizirajte informacije koje iznosite specifinim detaljima, kao to su prie ili kontrastna miljenja. to ste detaljni i specifiniji u razgovoru, to e vas osoba bolje razumjeti i uti. Konkretni detalji su laki za pamenje od generalizacija s kojima se veina u komunikaciji slui. Iz tog razloga pokuajte izbjegavati generalizacije u razgovoru i budite to specifiniji. Ovaj tjedan ponite s uenjem uoavanja tu e pozitivne strane. Ako se osobe u vaem drutvu osjeaju ugodno, u takvim trenucima one cijene zbog toga neke vae kvalitete. Na isti nain reagirate i vi. Zato su trenuci oputenosti i sree osobe s kojom smo u interakciji najbolji trenuci za davanje sugestija i iznoenje zahtjeva koji e unijeti promjenu u va odnos s tom osobom. ekajte pravi trenutak. Iznoenje zahtjeva ili prijedloga u krivom trenutku moe rezultirati odbijanjem bez ikakve opravdane osnove. Motivirajue na interakciju djeluje kretanje. Kretanje aktivira emocije i ini iskustva puno upeatljivijima. Kretanje privlai panju i uzrokuje u drugima da lake pamte ono to se u interakciji doga a s puno vie emocija. Svaka interakcija e dobiti novu kvalitetu ako u nju unesete kretanje. Iz tog razloga ovotjedne interakcije poveite s nekom vrstom kretanja. Primjerice, etnja ili odlazak na ruak ili veeru. Promatrajte to se doga a s tijekom interakcije za vrijeme do prakticirate ovaj trik. Sigurno e biti ugodno i vama i drugoj osobi. Isto tako pripazite kako ste obueni. Izbjegavajte nositi odjeu s puno detalja, pogotovo na gornjem dijelu tijela. Ako ste odjeveni u previe upeatljivu odjeu, pozornost druge osobe e biti na njoj a ne na vama i onome to priate. Ve je napomenuto da pripazite na vlastitu neverbalnu komunikaciju. Ako vam je glas nii i sporije govorite, te ako su vam reenice krae i rijetko koristite geste, suprotna strana e vas puno bre prihvatiti ma da nee biti svjesna zato. Uz to uskladite svoje tijelo s tijelom druge osobe. Uskladite svoj glas te koliinu i nain tjelesnih pokreta s drugom stranom, ali najprije se postavite u sigurnu zonu kako je navedeno gore u tekstu. Za tjedan dana smo opet u kontaktu sa novim lekcijama, do tada pozdrav!

ONLINE TRENING
MALE TAJNE VRHUNSKE KOMUNIKACIJE

LEKCIJA 26: KAKO POSTII KOMUNIKACIJU S MANJE STRESA

ovjek je bie koji stupa u kontakt s drugim ljudima putem komunikacije. Pritom postoji izbor na koji nain e se ta komunikacija odvijati komuniciranje s velikom koliinom stresa ili izabiranje nekog drugaijeg oblika komunikacije. to mislite zato je komunikacije s manje stresa bitna? Pa evo zato. Zamislite da poinje jo jedan novi dan. Vi ste isplanirali svoje vrijeme i jasno ste definirali to ete u koje doba dana raditi. Negdje poslije ruka na ete se u odre enoj raspravi. Rasprava postane sve kompliciranija te vi postanete sve vie izloeni stresu. Budui da se rasprava zakomplicirala, oduzela vam je puno vie vremena i energije nego to ste planirali i mislili da e vam oduzeti. to se zapravo doga a u ovakvim i slinim situacijama? Prije svega, budui da se gubi vie vremena nego to je potrebno za raspravu, vjerojatno se skree s teme rasprave te se ne dotie mogueg rjeenja. Osim toga, stresne komunikacije poprilino iscrpljuju. S obzirom na to, gotovo je nemogue ostati u adekvatnom raspoloenju za idue planove u danu te ostati dosljedan istima. Jesu li vam poznate ovakve situacije? Znati komunicirati s manje stresa je iznimno bitno kako za vrijeme kojim raspolaemo tako i za nau dragocjenu energiju. injenica je da se vrlo lako moe planuti kad je netko neuljudan i agresivan. To je najea razlog zbog kojeg se unosi stres u komunikaciju neadekvatno reagiranje na neije neadekvatno ponaanje. Na taj nain se komunikacijski proces samo sve vie komplicira te rjeenje postaje sve manje vidljivo. Osnovno pravilo uspjene komunikacije s minimalno stresa lei u kontroliranju vlastitih emocionalnih reakcija. U protivnom, efektivno komuniciranje je uvijek ogranieno i podlono utjecaju drugih ljudi. Ako jedna strana plane, ne mora i druga. U tome je klju. Time komunikacija postaje puno ugodnije mjesto koje ne naruava osobni mir.

Bitno je znati kako se postaviti na nain koji e imati optimalne uinke za obje strane, umjesto pogoravanja komunikacije i uvo enja sve vie stresa u istu. Pa, kako uiniti komunikacijski proces puno ugodnijim, mirnijim i oputenijim mjestom?

TJEDNI LIFE PLUG-IN Svatko se susree sa stresnim komunikacijama. Prije nego to krenete u konkretne akcije po pitanju ove tematike, razmislite koje su vae najee reakcije kad netko prema vama reagira burno? Na taj nain ete osvijestiti svoje mehanizme ponaanja u stresnim komunikacijama, pa ete ih u budunosti moi lake kontrolirati. Zato? Jer ete biti u mogunosti na vrijeme ih prepoznati. Isto tako, ovaj tjedan obratite pozornost kad se i vi na ete u odre enoj stresnoj situaciji. Kako ete se postaviti? Evo prijedloga. U stresnim komunikacijama u veini sluajeva gledano negativnu stranu onoga to se doga a. Promijenite strategiju. Usmjerite pozornost na pozitivnu stranu stresne komunikacije. Svaka osobu iza svog ponaanja ima odre enu namjeru u kojoj moete pronai pozitivne konotacije. Prona ite tu namjeru, i njezine pozitivne konotacije, iza ponaanja osobe koja vas verbalno napada. Ne morate ak niti biti u pravu oko toga za to smatrate da je pozitivna namjera. Najbitnije je da se usmjerite na ono pozitivno u cijeloj prii. Zato je traenje namjere u komunikaciji toliko bitno? Zato to vam daje dublji uvid u reakciju druge osobe pa moete biti puno suosjeajniji prema njoj i cijeloj situaciji. injenica je da stresna komunikacija nuno povlai burne reakcije i puno impulzivnosti. Idui put kad druga strana bude u komunikacijskom procesu burno od reagirala prema vama, nemojte uzvratiti istom mjerom. Na taj nain samo jo vie rasplamsavate vatru. U tome vam moe pomoi gore navedeno traenje pozitivne namjere u cijeloj prii. Puno ete vie profitirati ako ostanete sabrani i mirni. Da biste u ovome uspjeli potrebno je biti jako odluan i drati se svoje odluke. Svatko od nas je u stanju upravljati svojim emotivnim stanjima. Stresne komunikacije su izvrsno mjesto gdje tu vjetinu upravljanja moete vjebati. Ponekad nas cjelokupna stresna situacija previe uvue. Zbog toga nemamo dovoljno odmaka od svega te ne moemo adekvatno reagirati. Postoji jednostavno rjeenje za to izdvojiti se u vlastitoj glavi od situacije koja se doga a. Zamislite i vizualizirajte u svojoj glavi, na koji god nain vam odgovara, kako promatrate situaciju u kojoj se momentalno nalazite. Distanciranost od stresne komunikacije dati e vam novu dimenziju funkcioniranja u istoj. Probajte! Za tjedan dana smo opet u kontaktu sa novim lekcijama, do tada pozdrav!

ONLINE TRENING
MALE TAJNE VRHUNSKE KOMUNIKACIJE

LEKCIJA 27: KAKO ZAPOETI KOMUNIKACIJU

Svima nam se barem jedanput dogodilo da nismo znali kako zapoeti komunikaciju. U tom trenutku to nam se inilo kao najtea stvar na svijetu. Me utim, ako upotrijebimo odre ene strategije i nauimo se adekvatno postaviti, vie nikada neemo imati problema s ovakvim situacijama. Zapoeti komunikaciju bez i malo napora je od kljune vanosti za odravanje postojeih odnosa i ostavljanja dobrog dojma u sklapanju novih. Kad znamo zapoeti komunikaciju, ostavljamo dojam samopouzdane i inteligentne osobe. Adekvatno zapoinjanje razgovora trai od nas nita vie od savladavanja nekoliko jednostavnih vjetina. Zamislite da se na ete u nekoj za vas jako bitnoj komunikacijskoj situaciji. Zbog stresa od iste, u tom trenutku umjesto da se pokaete u pravom svijetlu, vi u potpunosti zakaete i niste u mogunosti izustiti niti jednu adekvatnu reenicu. To ba ne bi bilo zgodno, zar ne? ivot nas konstantno stavlja u nove i drugaije situacije koje od nas trae upotrebu nae inteligencije, znanja i vjetina. S obzirom da bez komunikacije ne bismo bili u mogunosti stupiti u kontakt s drugim ljudima, dobre komunikacijske vjetine su jedna od danas najtraenijih vjetina. Da bismo mogli zapoeti razgovor i to na adekvatan nain, poeljno je da imamo na umu glavne elemente koji nam pritom mogu pomoi. To su: interes za drugu osobu, prianje o temama koje nas zanimaju, vjetina sluanja, osmijeh, kontakt oima te pamenje detalja. Da bismo znali koliko smo bili uspjeni u zapoinjanju komunikacijskog procesa, u tome e nam pomoi osvrt na cjelokupni susret. Elementi koji nam govore koliko smo u tome bili uspjeni su: osobe s kojima smo stupili u kontakt tijekom komunikacije naginjale su se prema nama, vrijeme u komunikaciji je brzo prolazilo, imali smo osjeaj da niti mi niti druga strana ne eli zavriti komunikaciju, ljudi su bili iznena eni koliko brzo su uli u duboku komunikaciju s nama te ele ponoviti susret.

Budui da svaki razgovor i stupanje u komunikacijski proces trai odre eni poetak, idemo vidjeti kako zapoeti komunikaciju na adekvatan nain.

TJEDNI LIFE PLUG-IN Koji je va nain zapoinjanja komunikacije? Slijedi niz prijedloga koji vam mogu pomoi da se poboljate u svom osobnom stilu pristupa u komunikaciji. Izvrstan nain zapoinjanja komunikacije je u pripremi tema. S obzirom da svaki put znate s kim ete se vidjeti, mentalno pripremite teme o kojima bi bilo zgodno razgovarati. Takve teme slue kao motivator za daljnji tijek komunikacije te probijaju led. Budite u toku s aktualnim temama. One vam mogu pomoi u definiciji vaih tema. Da biste zapoeli komunikaciju, to nije dovoljno da bi ona bila dobra i uspjena. Da bi pobudili interes i zanimljivost u komunikaciji, jako je poeljno da ste zainteresirani za drugu stranu. Poveite temu s kojom ete zapoeti razgovor s osobom s kojom se nalazite. Primjerice, nalazite se s osobom koja se bavi golfom i u njemu nadasve uiva. Izvrstan nain da zaponete komunikaciju s osobom je da ponete priati o nekoj temi vezanoj uz golf. Me utim, bitno je da tema s kojom zapoinjete razgovor zanima i vas te da sa zainteresiranou priate o njoj, a ne tek toliko da priate. esto puta razmiljanje o zapoinjanju razgovora stavlja nas u neugodnu poziciju. Umjesto da razmiljamo o nelagodi koju osjeamo prije razgovora, puno bolja opcija je razmisliti o temama o kojima bi rado eljeli porazgovarati s nekim. Priprema tema uvelike olakava svaki poetak komunikacije. Nakon to ste probili led s nekom temom, budite sigurni da uistinu sluate drugu osobu. Ljudi vole priati o sebi, pa ako ih ne sluate dok to ine neete postii ba predobar efekt. Ravnotea je neophodan faktor dobre komunikacije. Iz tog razloga, kreite se izme u prianja i sluanja druge osobe dajui adekvatne komentare na ono to osoba govori. Na taj nain ete odrati dobru frekvenciju ve zapoete komunikacije. Zapoinjanje komunikacije uvelike se zasniva na jakom interesu za drugu osobu. Ponekad se ini teko gledati ljude s kojima razgovaramo u oi te im se nasmijeiti kad ih vidimo. Kontakt oima i osmijeh su kvalitete koje obiljeavaju nae samopouzdanje. to ih ee koristimo, to emo ostavljati dojam samopouzdanije osobe, a upravo je samopouzdanje neophodan faktor u zapoinjanju komunikacije.

Pamtite male detalje povezane s drugim osobama. Na taj nain tako er pokazujete svoj interes za njih. Ako ste zainteresirani i djelujete iz pozicije samopouzdanja, ljudi e biti otvoreniji i puno spremniji za zapoinjanje komunikacije s vama. Zapoinjanje komunikacije uistinu nije toliko teko. S gore navedenim tehnikama biti ete u mogunosti zapoeti komunikaciju bilo kad i bilo gdje. Za tjedan dana smo opet u kontaktu sa novim lekcijama, do tada pozdrav! P.S. Bili bismo zahvalni za vae sugestije te feedback ovog treninga koji moete uputiti na mail inoptimum@inoptimum.com

ONLINE TRENING
MALE TAJNE VRHUNSKE KOMUNIKACIJE

LEKCIJA 28: KAKO ZAPOETI KOMUNIKACIJU AKO NEMA ZAJEDNIKIH TEMA

Postoje brojne situacije u ivotu koje od nas trae uspostavljanje komunikacije. Openito u svakoj od njih elimo postii odre enu kvalitetu, bez obzira s kim komuniciramo. Bilo da se radi o poslovnom partneru/ici , o nekom od naih prijatelja ili o nekom tko nam ne odgovara previe kao osoba, ponekad jednostavno ne znamo o emu da s njima razgovaramo a u odre enom trenutku je to potrebno. Svaki put kad ne znamo o emu bismo s nekim priali, to nas stavlja u nepovoljnu poziciju koja nam stvara nelagodu. Zvui li vam poznato?

Osnovna stvar koju je u takvim situacijama poeljno napraviti je opustiti se. Nazovimo ih mali razgovori koje ponekad vodimo s odre enim ljudima nisu od ivotne vanosti, zar ne? Iz tog razloga najjednostavnije rjeenje je zapoeti priati o onome to nam je momentalno u glavi. Me utim, pritom treba pripaziti da ne priamo o previe udnim temama, osim ako se ne nalazimo u situaciji prikladnoj takvim temama, te da ne napadamo sugovornika. Postoji toliko stvari o kojima se moe razgovarati. Ako imamo ispred sebe tekog sugovornika ili osobu koja nam ne odgovara previe, i za to postoji jednostavno rjeenje. Naime, svaka osoba ima i svoje kvalitete. Ako znamo osobu, znamo i koje su njene kvalitete. Tada imamo na raspolaganju jako puno smjernica koje mogu pokrenuti razgovor. Primjerice, ako osoba s kojom razgovaramo oboava pei kolae ili jako voli ivotinje, najbolje rjeenje je da ponemo komunikaciju na neku od tih ili slinih tema. Jo ako i nas same zanima tematika o kojoj priamo odlino!

Me utim, ako osobu ne znamo, tada imamo na raspolaganju cijeli spektar tema. Bitno je samo dopustiti da teme poteku iz nas. Teko da emo u tome pogrijeiti. Ako smo oputeni i doputamo razgovoru da se razvija svojim tokom, uvijek e se stvoriti povoljne prilike za razgovor i u razgovoru.

Odlina tema za zapoinjanje razgovora s nepoznatom osobom je, primjerice, prianje o aktualnim doga anjima u svijetu. To od nas trai malo angairanosti oko praenja svjetskih tekovina, ali to ne iziskuje puno vremena. Petnaest minuta dnevno moe biti sasvim dovoljno za upoznavanje sa svjetskim doga anjima bilo da ih primamo putem Interneta, asopisa ili nekog drugog medija. Isto tako, ove teme mogu biti osnova zapoinjanja razgovore s osobama koje ve znamo. Da bismo znali koliko smo uspjeni u odabiru teme za razgovor, dovoljno je da pratimo sugovornikovu ekspresiju. Ako sugovornik daje znakove bilo kojeg oblika bijega, kao to je gledanje na sat, tada smo krenuli u krivom smjeru. Ponekad je vrlo dobro osvjeiti komunikaciju sa zanimljivim upadicama. Sigurno se slaete? To moemo postii tako da u razgovor povremeno ubacimo neke zanimljive i smijene injenice ili po koju alu. Pritom, osim to osvjeavamo komunikaciju stvaramo i prostor za nove teme. No, idemo malo konkretizirati zapoinjanje razgovora kad nam nedostaje tema za isti.

TJEDNI LIFE PLUG-IN

Ovaj tjedan emo se pozabaviti koracima koji vode do zapoinjanja razgovora. Definitivno najprikladniji poetak bilo kojeg razgovora je pozdraviti sugovornika. Ovo se pogotovo odnosi kad ne znamo sugovornika. Dakle, nakon to ste pozdravili nepoznatog sugovornika, predstavite se i pruite ruku kako biste se rukovali s drugom stranom. Naravno, ovaj korak preskaete ako sugovornika ve znate. Dobar poetak konverzacije s bilo kim trai odre enu temu razgovora. Za poetak osvrnite se oko sebe. Pogledajte da li postoji neto to vam posebno privlai panju. Primjerice, mnogi ljudi priaju o vremenu te im ta tema predstavlja poetak konverzacije. Zato ne? Dobar poetak razgovora, pogotovo ako se s vremenom doga a u tom trenutku neto neuobiajeno. Primjeivanje onoga to se doga a od vas i prianje o tome na zanimljiv nain donosi odlian poetak razgovora. Jedan savjet. Za poetnu temu izbjegavajte traanje. Naime, ako vam pozornost privue neiji neukus u oblaenju, suzdrite se od komentara, pogotovo ako s osobom stupate prvi put u kontakt. Postoji velika mogunost da s takvim poetkom neete ostaviti dobar dojam na drugu osobu, a to definitivno ne elite. Povremeno dajte kompliment sugovorniku. No, imajte na umu da ste iskreni u onome to hvalite kod druge osobe te da ne pretjerujete. Sugovorniku bi to moglo

postati neobino te e se prije ili kasnije pitati to elite od njega. Zato budite odmjereni. Primjerice, zapoeli ste komunikaciju o promjenjivosti vremena to e neminovno dovesti do komunikacije o odijevanju. I eto idealne situacije u kojoj moete zapaziti neto to vam se na sugovorniku svi a te to nahvaliti. Primjerice: Joj kako ima dobre hlae. Gdje si ih kupio/la?. I ve imate drugu temu za razgovor. Jednostavno, zar ne? Postavljanje pitanja je izvrstan nain pokretanja komunikacije. Ali imajte na umu da uskladite podruje svog interesa s pitanjima koje postavljate. Primjerice, ako vas ne zanimaju hobiji ili posao (pogotovo ako se radi o nepoznatoj osobi, jer osoba e definitivno primijetiti da se dosa ujete) s kojima se druga osoba bavi, ne raspitujte se o toj temi. Postavljajte pitanja u skladu s vaim podrujem interesa vezanim za drugu osobu i za sigurno neete pogrijeiti. Primjerice: Jesi pogledao/la xy film u kinu?, Gdje si zadnji put putovao/la? i sl. Postavljajte jednostavna pitanja, a ako druga strana ne reagira previe na njih i daje kratke i nezainteresirane odgovore, promijenite temu. Jedan savjet. Ne postavljajte pitanja o sebi. Na taj nain usmjeravate komunikaciju na sebe, a ljudi to ne vole. Ljudi vole priati o sebi, a ako im to omoguite tada e se i oni zainteresirati za vas. Na sve to se u razgovoru doga a dajte do znanja drugoj strani da ste to primijetili. Kako? Sloite se oko neega ili ne, postavljate pitanje, ponudite miljenje i sl. Uinite sve to e unijeti ivot u komunikaciju. Dajte sugovorniku do znanja da ste zainteresirani, otvoreni i prisutni u komunikaciji. Kako? Regulirajte svoju neverbalnu komunikaciju. Tu nema previe mudrosti. Nemojte zatvarati niti na koji nain svoje tijelo (krianje udova, pogrbljivanje i sl.), smijeite se, odravajte kontakt oima i budite oputeni. Dobar govor tijela odaje osobu koja je prijateljski raspoloena. Ako odajete takav dojam, puno lake ete zapoinjati razgovor i nalaziti teme s drugima. Za tjedan dana smo opet u kontaktu sa novim lekcijama, do tada pozdrav! P.S. Bili bismo zahvalni za vae sugestije te feedback ovog treninga koji moete uputiti na mail inoptimum@inoptimum.com

ONLINE TRENING
MALE TAJNE VRHUNSKE KOMUNIKACIJE

LEKCIJA 29: KAKO KOMUNICIRATI SA SRAMELJIVIM OSOBAMA

Jeste li se ikada zapitali zato neka osoba u grupi ljudi tijekom razgovora konstantno uti? Koji su vam najei odgovori na ovo pitanje? Veina e pretpostaviti da neka osoba uti zato to je pasivna ili nije dobro raspoloena no, prava istina lei u injenici da je ta osoba vjerojatno iznimno srameljiva. Srameljive osobe nemaju potrebu raspravljati o goruim temama u razgovoru te im je drae biti u drugom planu i sluati to se oko njih doga a. Postoje odre ene razlike izme u srameljivih i ne srameljivih ljudi. Veina ljudi ne slua druge dok priaju ve jedva ekaju da im upadnu u rije i kau svoje miljenje. Na taj nain, niti jedna strana ne uspije apsorbirati ono to je druga strana rekla. Srameljivi ljudi ne vole na takav nain razgovarati. Oni vole znati da e ih sugovornik sasluati te da e razgovor tei u puno mirnijem tonu. Sigurno ste primijetili da veina ljudi pria jako puno. To istima daje potvrdu njihove inteligencije. Ljudima nikada nije dosta potvrde vezane uz njihovu inteligenciju te su im konstantno potrebni dokazi za to. Gledano s druge strane, srameljivi ljudi nemaju potrebu naglaavati svoju inteligenciju kroz razgovor. Ponekad ljudi uistinu previe priaju i ono to je potrebno, a u veini sluajeva i puno onog to nije potrebno. Postoji i komunikacijski moto kojim se srameljivi ljudi navode. to mislite koji je to moto? Moto je da ne priaju dok nemaju neto pametno za rei. Vjerojatno ste primijetili kako srameljivi ljudi znaju jako dugo utjeti tijekom razgovora i tada samo najednom kau neto iznimno pametno i smisleno. Upravo o tome se ovdje radi. No, bez obzira to srameljivost ima i svojih pozitivnih strana od kojih bi se dalo puno toga nauiti, ipak je ponekad iznimno teko komunicirati s takvim ljudima. Zato? Zato to se vrlo esto zatvaraju kad do e do razgovora te znaju izgledati ak i pomalo uplaeno. Pa, idemo vidjeti kako komunicirati sa srameljivom osobom.

TJEDNI LIFE PLUG-IN

Ako nemate srameljivu osobu u svojoj blizini, sigurno ste se s takvim osobama u ivotu sreli i vjerojatno ete se jo sretati. Da biste olakali komunikaciju sebi i srameljivoj osobi, evo to je dobro initi. Sljedei put kad se na ete u komunikaciji sa srameljivom osobom imajte na umu nekoliko stvari. Prva od njih je da vodite komunikaciju. Kako ete to uiniti? Tako da postavljate pitanja srameljivoj osobi. Pritom izbjegavajte pitanja koja trae kratke odgovore tipa da/ne. Umjesto toga postavljajte pitanja na nain, primjerice: to misli o xy filmu koji trenutno igra u kinu? ili traite miljenje te osobe vezano uz bilo koju stvar koja se spominje u razgovoru. Na taj nain ete dobiti puno vie informacija i razgovor e biti ugodniji i vama i toj osobi. Srameljive osobe nisu dosadne. One imaju svoje miljenje ali im treba vie vremena da ga izraze. Jednom kad to ponu initi, biti ete iznena eni koliko te osobe mogu biti zanimljive. U komunikaciji sa srameljivom osobom poeljno je bit iznimno strpljiv. Ponekad treba proi vie vremena kako biste od srameljive osobe dobili dugi odgovor na pitanje koje zahtjeva isti, a koje ste joj postavili. Zbog toga u komunikaciji moe doi do stanki koje e biti obiljeene tiinom, ali to nije nita strano. Samo nastavite dalje komunicirati, postavljajui pitanja, i sve e biti u redu. Srameljive osobe se ele osjeati ugodno. Iz tog razloga, napravite sve to e joj pruiti eljenu ugodnost. Ako se srameljiva osoba bude osjeala ugodno s vama, tada e imati puno vie povjerenja u vas pa e se lake i prije u razgovoru otvoriti. Kako stvoriti ugodnost srameljivoj osobi? Prije svega ne stvarajte ale na njen raun, priajte smireno i oputeno te nemojte niim pokazivati, bilo tijelom bilo rijeima, kako elite da njena srameljivost nestane. Pokazujte potpuno prihvaanje srameljivosti te osobe. Isto tako na ite temu koja e angairati srameljivog sugovornika. Srameljive osobe postaju puno priljivije u trenutku kad navedemo razgovor na prianje o temi do koje je toj osobi stalo. Istraite o emu srameljiva osoba eli i voli razgovarati. To ete otkriti vrlo lako. Postavljajte pitanje i priajte o raznim temama sve dok ne osjetite da se sugovorniku odre ena tema svi a. To ete primijetiti po veoj ukljuenosti u razgovor i veem broju rijei koje koristi u razgovoru. Na rastanku sa srameljivom osobom, naglasite kako vam je bilo lijepo i ugodno druiti se s njom te da biste rado ponovili susret (naravno, u sluaju ako uistinu to elite).

I na kraju zapamtite jednu stvar. Nikada u razgovoru ne ispitujte drugu osobu zato je srameljiva. Na taj nain ete ju samo preplaiti te ete pojaati razinu srameljivosti. Srameljive osobe su vrlo zanimljivi ljudi u to se moete uvjeriti kad se prema vama otvore. Potrebno im je samo malo vlastite hrabrosti i malo vremena. Uz ove savjete sigurno ete uspjeti doi do prave ljepote koja se krije u srameljivoj osobi. Za tjedan dana smo opet u kontaktu sa novim lekcijama, do tada pozdrav! P.S. Bili bismo zahvalni za vae sugestije te feedback ovog treninga koji moete uputiti na mail inoptimum@inoptimum.com

ONLINE TRENING
MALE TAJNE VRHUNSKE KOMUNIKACIJE

LEKCIJA 30: KAKO KOMUNICIRATI SA SRAMELJIVIM OSOBAMA

Jeste li se ikada zapitali zato neka osoba u grupi ljudi tijekom razgovora konstantno uti? Koji su vam najei odgovori na ovo pitanje? Veina e pretpostaviti da neka osoba uti zato to je pasivna ili nije dobro raspoloena no, prava istina lei u injenici da je ta osoba vjerojatno iznimno srameljiva. Srameljive osobe nemaju potrebu raspravljati o goruim temama u razgovoru te im je drae biti u drugom planu i sluati to se oko njih doga a. Postoje odre ene razlike izme u srameljivih i ne srameljivih ljudi. Veina ljudi ne slua druge dok priaju ve jedva ekaju da im upadnu u rije i kau svoje miljenje. Na taj nain, niti jedna strana ne uspije apsorbirati ono to je druga strana rekla. Srameljivi ljudi ne vole na takav nain razgovarati. Oni vole znati da e ih sugovornik sasluati te da e razgovor tei u puno mirnijem tonu. Sigurno ste primijetili da veina ljudi pria jako puno. To istima daje potvrdu njihove inteligencije. Ljudima nikada nije dosta potvrde vezane uz njihovu inteligenciju te su im konstantno potrebni dokazi za to. Gledano s druge strane, srameljivi ljudi nemaju potrebu naglaavati svoju inteligenciju kroz razgovor. Ponekad ljudi uistinu previe priaju i ono to je potrebno, a u veini sluajeva i puno onog to nije potrebno. Postoji i komunikacijski moto kojim se srameljivi ljudi navode. to mislite koji je to moto? Moto je da ne priaju dok nemaju neto pametno za rei. Vjerojatno ste primijetili kako srameljivi ljudi znaju jako dugo utjeti tijekom razgovora i tada samo najednom kau neto iznimno pametno i smisleno. Upravo o tome se ovdje radi. No, bez obzira to srameljivost ima i svojih pozitivnih strana od kojih bi se dalo puno toga nauiti, ipak je ponekad iznimno teko komunicirati s takvim ljudima. Zato? Zato to se vrlo esto zatvaraju kad do e do razgovora te znaju izgledati ak i pomalo uplaeno. Pa, idemo vidjeti kako komunicirati sa srameljivom osobom.

TJEDNI LIFE PLUG-IN

Ako nemate srameljivu osobu u svojoj blizini, sigurno ste se s takvim osobama u ivotu sreli i vjerojatno ete se jo sretati. Da biste olakali komunikaciju sebi i srameljivoj osobi, evo to je dobro initi. Sljedei put kad se na ete u komunikaciji sa srameljivom osobom imajte na umu nekoliko stvari. Prva od njih je da vodite komunikaciju. Kako ete to uiniti? Tako da postavljate pitanja srameljivoj osobi. Pritom izbjegavajte pitanja koja trae kratke odgovore tipa da/ne. Umjesto toga postavljajte pitanja na nain, primjerice: to misli o xy filmu koji trenutno igra u kinu? ili traite miljenje te osobe vezano uz bilo koju stvar koja se spominje u razgovoru. Na taj nain ete dobiti puno vie informacija i razgovor e biti ugodniji i vama i toj osobi. Srameljive osobe nisu dosadne. One imaju svoje miljenje ali im treba vie vremena da ga izraze. Jednom kad to ponu initi, biti ete iznena eni koliko te osobe mogu biti zanimljive. U komunikaciji sa srameljivom osobom poeljno je bit iznimno strpljiv. Ponekad treba proi vie vremena kako biste od srameljive osobe dobili dugi odgovor na pitanje koje zahtjeva isti, a koje ste joj postavili. Zbog toga u komunikaciji moe doi do stanki koje e biti obiljeene tiinom, ali to nije nita strano. Samo nastavite dalje komunicirati, postavljajui pitanja, i sve e biti u redu. Srameljive osobe se ele osjeati ugodno. Iz tog razloga, napravite sve to e joj pruiti eljenu ugodnost. Ako se srameljiva osoba bude osjeala ugodno s vama, tada e imati puno vie povjerenja u vas pa e se lake i prije u razgovoru otvoriti. Kako stvoriti ugodnost srameljivoj osobi? Prije svega ne stvarajte ale na njen raun, priajte smireno i oputeno te nemojte niim pokazivati, bilo tijelom bilo rijeima, kako elite da njena srameljivost nestane. Pokazujte potpuno prihvaanje srameljivosti te osobe. Isto tako na ite temu koja e angairati srameljivog sugovornika. Srameljive osobe postaju puno priljivije u trenutku kad navedemo razgovor na prianje o temi do koje je toj osobi stalo. Istraite o emu srameljiva osoba eli i voli razgovarati. To ete otkriti vrlo lako. Postavljajte pitanje i priajte o raznim temama sve dok ne osjetite da se sugovorniku odre ena tema svi a. To ete primijetiti po veoj ukljuenosti u razgovor i veem broju rijei koje koristi u razgovoru. Na rastanku sa srameljivom osobom, naglasite kako vam je bilo lijepo i ugodno druiti se s njom te da biste rado ponovili susret (naravno, u sluaju ako uistinu to elite).

I na kraju zapamtite jednu stvar. Nikada u razgovoru ne ispitujte drugu osobu zato je srameljiva. Na taj nain ete ju samo preplaiti te ete pojaati razinu srameljivosti. Srameljive osobe su vrlo zanimljivi ljudi u to se moete uvjeriti kad se prema vama otvore. Potrebno im je samo malo vlastite hrabrosti i malo vremena. Uz ove savjete sigurno ete uspjeti doi do prave ljepote koja se krije u srameljivoj osobi. Za tjedan dana smo opet u kontaktu sa novim lekcijama, do tada pozdrav! P.S. Bili bismo zahvalni za vae sugestije te feedback ovog treninga koji moete uputiti na mail inoptimum@inoptimum.com

ONLINE TRENING
MALE TAJNE VRHUNSKE KOMUNIKACIJE

LEKCIJA 31: KAKO SE POSTAVITI U DRUTVENOM OKRUENJU

Ljudi imaju potrebu za socijalizacijom. No, bez iznimke odnosi su vrlo kompleksa stvar i to zna svaka drutveno kompetentna osoba. Bilo da se radi o intimnom, prijateljskom ili nekom drugom obliku odnosa, kvaliteta istih ovisi o vjetinama koje posjedujemo. Neki te vjetine posjeduju od ro enja, dok ih neki drugi tek trebaju nauiti. Neke od tih vjetina su jednostavnost stupanja i izlaenja iz konverzacije, itanje drugih ljudi, nalaenje zajednikog podruja s drugima, izbjegavanje negativnosti te mirno rjeavanje konflikta. Da bi se odnosi mogli razvijati i dobivati na kvaliteti, poeljno je odvojiti vremena za njih. Bez investiranja vremena u odre eni odnos nemogue je oekivati da e isti mijenjati i rasti. Stoga stvaranje vremena za druenje s drugima, bilo da nas posjeuju doma ili da zajedno s njima sudjelujemo u nekoj aktivnosti, iznimno je bitna stvar. Me utim, mnogi se ne znaju ponaati i postaviti u socijalnom kontekstu, pa ga zbog toga ili izbjegavaju ili odbijaju uope u njega stupiti. No, to mislite kako se jedna drutvena osoba postavlja u socijalnom kontekstu? Prije svega ona uspostavlja kontakt oima s drugim ljudima, puno se smije te se ne boji ponuditi svoje miljenje. Osmijeh je neto to na ljude ostavlja dojam ljubaznosti, otvorenosti i pristupanosti pa ga zbog toga puno koristi. U grubim crtama, to je zapravo cijela filozofija. Isto tako, drutvena osoba je dinamina u nastupu i ona, ako ju neto zanima, pita druge u svezi toga umjesto da eka odgovor. Ona je uvijek puna inicijative i ako zna to eli uvijek e uiniti prvi korak prema tome. Primjerice ako se u blizini nalazi osoba koja joj moe pomoi oko karijere, ona nee ekati da ju netko upozna s tom osobom ve e to uiniti sama. Zbog takvog stava ona ostavlja dojam snane i samopouzdane osobe, a nagrada za to joj je da dobiva upravo ono to eli. A kako izgleda va nastup u drutvenom okruenju? S kolikom lakoom stupate u socijalne kontakte?Sada emo ponuditi nekoliko savjeta kako pristup u drutvenom okruenju uiniti ugodnijim.

TJEDNI LIFE PLUG-IN

Ovaj tjedan emo se pozabaviti s ponaanjem u drutvenom okruenju. Prije svega, ono to stvara najvie napetosti je pitanje - to rei? Da bi se izbjegla ta poetna neugoda, nema nita loe u tome da pripremite teme s kojima ete zapoeti konverzaciju. Jedino to je bitno je da teme s kojima ete zapoinjati komunikaciju puno formirane kao otvorena pitanja tj. ona na koja ljudi s kojima ste u komunikaciji mogu rei puno vie nego da ili ne. Primjerice, kad se sretnete s nekim pitajte ga/ju: to si zanimljivog radio/la ovaj tjedan? ili to namjerava raditi za vikend? ili to se zanimljivo dogodilo ili promijenilo u tvom ivotu od kad smo se zadnji put vidjeli?. Na ovaj nain traite od drugih ljudi da vam na puno detaljni nain priaju o sebi i o svom ivotu, to vam tako er prua i puno iri spektar pitanja kojih ete se dosjetiti dok osoba bude odgovarala na prvo pitanje. Tako ete vrlo jednostavno pokrenuti komunikaciju, koja moe postat vrlo zanimljiva. Nauite itati druge. Kako? Obratite pozornost na to kako ljudi reagiraju na odre ene teme o kojima priate. Primjerice, ako priate o nekoj temi koja osobu zanima, osoba e najednom postati puno vie zainteresirana za razgovor te e postavljati pitanja i biti e nestrpljiva oko toga da neto kae. Njen govor tijela e isto puno toga govoriti. Primjerice nagnuti e glavu na jednu stranu, to pokazuje zainteresiranost za temu, nagnuti e se prema vama, gledati e vas ravno u oi, klimati e glavom i slino. Ako vidite da osoba dobro reagira ne neku temu, drite je se i razgovor e tei i razvijati se u eljenom smjeru. Ako osoba nije zainteresirana za temu, ili e ju promijeniti ili e vas nastaviti sluati i tijelom vam govoriti da joj je dosadno nee gledati u vas ili e gledati kroz vas, kriati e tijelo (npr. ruke), nee postavljati pitanja, a ako ih i postavlja initi e to reda radi te je odgovori nee previe zanimati to ete osjetiti. Da bi komunikacija s drugima tekla glatko, poeljno je da budete svoji. Naime, svatko od nas ima svoje miljenje o svemu te je svatko od nas razliit. Stoga nemojte se bojati izraziti svoje miljenje. Primjerice, ako neka osoba tvrdi jednu stvar, a vi se oko toga ne slaete recite: Ok, slaem se s tobom, ali ja mislim da... (recite ono to mislite) zato to...(zato to mislite). Pritom nemojte rei nita to bi moglo povrijediti drugu osobu. Ako iskrsne neka neprilina situacija, napravite alu iz toga. Nita nije toliko ozbiljno u komunikaciji s drugima da se ne bi mogli smijati oko toga. Primjerice, zaboravite neije ime nakon to ste se upoznali. Umjesto da upadnete u dramu, recite oprosti, te nadoveite neku alu koja je primjerena situaciji u kojoj se nalazite i koja e ljude nasmijati. Imajte ne umu nekoliko stvari do ite u tono dogovoreno vrijeme (nemojte kasniti), budite optimistini, smijte se puno i imajte smisla za humor te povremeno dajte iskreni kompliment. Ljudi to vole. P.S. Bili bismo zahvalni za vae sugestije te feedback ovog treninga koji moete uputiti na mail inoptimum@inoptimum.com

ONLINE TRENING
MALE TAJNE VRHUNSKE KOMUNIKACIJE

LEKCIJA 32: KAKO KOMUNICIRATI S AGRESIVNIM LJUDIMA

Mnogi ljudi u dananjem okruenju mogu biti izuzetno agresivni. to mislite zato? prvenstveni razlog takvom ponaanju je nesigurnost. Agresivni ljudi su nesigurni i to je injenino stanje. Kad malo bolje pogledate, sretni i zadovoljni ljudi nikada nisu agresivni, zar ne? Agresivni ljudi zbog svoje nesigurnosti moraju imati neki alternativni oblik ponaanja. Kontrola nad slabijim i plaljivijim ljudima je ono to im daje osjeaj lane sigurnosti i moi. Svatko od nas se s vremena na vrijeme osjeti nesigurno. No, kad netko prema nama nastupa agresivno ili smo i mi sami takvi, tada niti ne pomiljamo da u podlozi svega lei nesigurnost. U takvoj situaciji je teko povezati nesigurnost s agresivnou. Prva reakcija koja se u nama javlja kad se suoavamo s agresivnim ljudima je strah. Bilo od toga to e se slijedee dogoditi u komunikaciji ili od toga da li e nam osoba nauditi na neki nain. svatko je imao barem jedno ovakvo iskustvo u svom ivotu. No, stvar je u tome da strah samo pojaava agresivnost u drugoj osobi i daje joj maha da se rasplamsa, iz razloga to nailazi na plodno tlo. Ako reagiramo strahom prema agresivnoj osobi, ne samo da na neki nain podravamo njeno ponaanje ve podravamo i svoju sliku podinjene osobe. Komunikacija s nasilnim osobama je teka, ali ne i ne savladiva. Zamislite da ste u situaciji u kojoj va ef/ica, partner/ica ili prijatelj/ica istresa svoju agresiju na vas iz razloga to vas za neto krivi. Kad biste postupili tako da od reagirate strahom, na kraju prie biste se osjeali poprilino negativno, jer niste zauzeli adekvatan stav. Upravo je zauzimanje adekvatnog stava ono to ne ostavlja mjesta drugoj osobi za ispoljavanje agresije. No, bitno je znati kakav stav zauzeti. Odre enim stavovima moemo samo pogorati situaciju, tipa ako uzvratimo istom mjerom, dakle agresijom, ili se moemo jo vie iscrpiti pokuavajui osobi neto dokazati. Ono to je bitno nauiti u ovakvim situacijama je pretvoriti strah u hrabrost. To moemo ostvariti iskljuivo koristei mogunosti svog uma te kontrolom vlastitih emocija. Strah daje sigurnost i budnost. No, kako stvoriti sigurno okruje bez straha, te kako uiniti komunikaciju s agresivnom osobom manje stresnom i lakom?

TJEDNI LIFE PLUG-IN

Ono to je u ovom sluaju potrebno napraviti je nauiti promijeniti pogled na situaciju u kojoj se nalazimo. Mijenjanje percepcije iskustva promijeniti e i cjelokupni doivljaj istog. Kako to postii? Za poetak izaberite osobu iz svog okruenja koju smatrate zastraujuom. Za poetak neka to bude osoba koja u vama izaziva srednje jaki strah. Nemojte odmah uzimati u obzir osobu koja u vama budi najjai strah. Slijedei korak je taj da se zapitate: Zato osjeam strah u blizini xy osobe?. Ne zadovoljavajte se openitim odgovorima tipa: Osjeam strah od xy osobe zato to me taj strah titi. Probajte pronai dublju osnovu svog straha. Primjerice, ako se uasavate s nekim osobama suoiti u razgovoru, razlog tome moe biti da se ne osjeate adekvatnima za suoavanje s tom osobom, da mislite da nemate to rei, da ne cijenite dovoljno svoje miljenje ili vas strah motivira na to da kaete pravu stvar. No, stvar je u tome da strah blokira komunikaciju i va nastup prema drugima, te da kad otkrijete njihov uzrok biti e vam puno lake. injenica je da je veina razloga u veini sluajeva nerealna. Idua stvar koju je poeljno usvojiti je promijeniti svoje raspoloenje. Kako? Uz malo mentalne vjebe. Zamiljajte, po mogunosti to ee, situaciju susreta s agresivnom osobom iz svog okruenja. Jasno vizualizirajte sebe i tu osobu u komunikaciji te imajte osjeaj kao da gledate film. Zatim se ponite igrati, doslovno. Stvarajte situaciju u glavi apsurdnom-odijevajte osobu u smijenu odjeu ili ju zamiljajte bez odjee. Mijenjate glas te osobe u slici-povisujte ga, sniavajte, inite ga piskutavim, ubrzavajte, usporavajte i sl. initi sliku to smjenijom i udnijom sve dok vas barem malo ili u potpunosti ne nasmije. to ee ovu tehniku budete koristili, to ete manje straha osjeati. Istu stvar moete initi dok razgovarate s nekim, pogotovo tako da mijenjate garderobu na osobi s kojom razgovarate. Primjerice, muka osoba xy se dere na vas a vi ju zamiljate kako stoji obuena jedino u smijene enske gaice. Nositi se s agresivnom osobom trai inteligentan pristup. Da biste se dobro pripremili za komunikaciju s takvim osobama, ispiite najgore mogue scenarije koji se mogu dogoditi te kako se ih rijeiti ako do njih do e. Primjerice, ako imate agresivnog efa koji vam neprestano prijeti otkazom, ispiite si na papir to u tim situacijama rei. Strah blokira govor pa veinu stvari koje elimo rei ne kaemo. Ako to imamo na papiru, puno emo se bre sjetiti adekvatne reakcije na situaciju. Primjerice, ef se dere na vas i prijeti vam po tko zna koji put. Jasno mu iznesite svoje zadatke koje obavljate te s kojom uinkovitou i brzinom. Zauzmite se za sebe i govorite istinu neutralnim tonom, tipa: Razumijem vas, ali moji zadaci su ..... i izvrio/la sam ih u zadanom roku prema dogovoru, zato ne vidim razloga za problem. U sluaju ako ste stvarno krivi za situaciju recite tipa: Razumijem vas i

ispriavam se jer sam pogrijeio/la. Nee se ponoviti. Ako osoba ne posustaje u svojoj agresiji, ponovite reenicu jo jednom te ju pitajte neutralnim glasom: U redu razumijem vau ljutnju, ali puno bi mi bilo lake kad biste snizili intonaciju, jer se ovako ne osjeam ugodno. I vrlo rado u sasluati vae elje koje bi po vama pridonijele mojoj boljoj uinkovitosti. Ovi savjeti trebaju malo prakse da bi postali rutina. S malo vjebe oni vrlo brzo mogu zaivjeti. Za tjedan dana smo opet u kontaktu sa novim lekcijama, do tada pozdrav! P.S. Bili bismo zahvalni za vae sugestije te feedback ovog treninga koji moete uputiti na mail inoptimum@inoptimum.com

ONLINE TRENING
MALE TAJNE VRHUNSKE KOMUNIKACIJE

LEKCIJA 33: KAKO SE POSTAVITI PREMA NEGATIVNIM LJUDIMA

Negativnih ljudi ima svugdje. Karakteristike negativnih ljudi su vrlo razorne za osobe koje se nalaze u njihovoj blizini. Ako smo okrueni s negativnim ljudima, teko da emo moi zadrati pozitivno raspoloenje i snagu iz razloga to e nas negativnost drugih ljudi iscrpiti i moda ak baciti u depresiju. Jedna od tipinih situacija koje obiljeavaju negativne ljude je ta da neprestano priaju o tome kako je sve u ivotu loe, bilo njihovom ili openito te da se neprestano ale oko neeg u svom ivotu, ali ne ine nita kako bi to i rijeili. Osnovna stvar koja se ovdje moe napraviti je zatititi se od takvih ljudi. U drutvu negativnih ljudi, ovjek se intuitivno osjea nesigurno i napeto te jedva eka da se udalji od tih osoba. Isto tako, ponekad se moe javiti i osjeaj fizike slabosti i iznemoglosti tijekom druenja s takvim osobama te osjeaj frustracija i razdraljivosti nakon druenja. Jesu li vam se ikada dogodile ovakve ili sline stvari? Ako jesu, tada se u vaoj okolini nalaze osobe koje vam oduzimaju snagu. Svaka osoba koja je negativna i koja negativno djeluje na ljude ima svoj razlog zato se tako ponaa. Openito je razlog manipulacije takvih osoba u tome to se osjea zaglavljeno u ivotu te ne znamo kako se pokrenuti i pomaknuti prema naprijed. Primjerice, moda takva osoba ne moe nai posao dugi niz godina ili je jako nesretna po pitanju odnosa. U veini sluajeva negativne osobe uope nisu svjesne koliko su negativne i koliko su usmjerene iskljuivo na negativno u ivotu. Jednostavno, to im je postao smisao ivota koji im je postao navika. Negativni ljudi trae potvrdu i hranu za svoje ponaanje koju dobivaju u obliku naeg ukljuivanja u njihove negativne naine ponaanja. Openito i uvijek e dobiti reakciju od nas u trenutku kad pogode pravi gumb u nama. Ponaanje negativne osobe ponekad moe u nama izazvati bujicu emocija kao to su ljutnja, krivnja ili osjeaj odbaenosti i vjerovanja da nismo dovoljno dobri. Ako se to dogodi, tada emo od reagirati na monolog negativne osobe i

izgubiti dio svoje dragocjenosti - svoju snagu i energiju. Ako nam se to doga a, to je idealan trenutak da preispitamo sebe i utvrdimo zato reagiramo na ponaanje negativne osobe. Dobrom analizom svoje reakcije ( to, zato, od kud - dovoljno je postaviti si pitanja i odgovori e doi ), vie neemo biti plodno tlo za negativnu osobu iz svog okruenja. Svima nam se barem jedanput dogodilo da smo imali negativnu osobu u ivotu ili da smo se barem s njom sreli, zar ne? Iako to nije ba ugodno iskustvo, ponekad ne moemo odmah shvatiti o emu se zapravo radi. No, ako ukljuimo u svoju svijest injenice koje su iznesene u ovom tekstu, moemo tu situaciju poboljati i promijeniti. Pa, kako se zatititi od negativnih osoba?

TJEDNI LIFE PLUG-IN

to moete napraviti po ovom pitanju? Prva stvar koju je poeljno uiniti ovaj tjedan je ta da utvrdite tko su negativni ljudi u vaoj okolini. Na prvi pogled se ini da je to lak zadatak, ali zapravo i nije. Da biste si olakali utvr ivanje, obratite pozornost na njihovo ponaanje. Najei oblici negativnosti koja loe djeluje na vas lei u nekoliko naina ponaanja, a to su: konstantno dramatiziranje, konstanta potreba za beskrajnom pomoi koju trai od vas, esto okrivljavanje vas te svih i svega u okolini, konstantno prianje koje ostavlja jako malo prostora vama za izraavanje i osjeaj da je cijeli svijet protiv te osobe to ju stavlja u poziciju rtve. Idui put kad se na ete u blizini negativne osobe, imajte na umu da njezini oblici ponaanja nemaju veze s vama te da su oni refleksija osoba koja na bilo koji nain izraava svoju negativnost u vaoj prisutnosti. Oblici njihovog izraavanja su jedini naini putem kojih oni mogu dobiti i zadovoljiti ono to ima treba. Najbolje ponaanje u blizini negativne osobe je imati osmijeh i ne govoriti nita. Ako je mogue, iza ite iz prostorije u kojoj se nalazite uz izgovor npr. oprosti, moram na WC ili oprosti, ali moram ii...(izmislite gdje morate ii). Ako nije mogue, nemojte se ukljuivati u njihov monolog, jer negativne osobe upravo to ele i trae. Ako se ukljuite, na taj nain se zapravo iscrpljujete. Budui da u nekim sluajevima negativne osobe izazivaju vau reakciju, teko je ne rei nita i ne ukljuivati se u cijelu priu dok vas istovremeno druga strana napada s negativnim emocijama koje vam smetaju. Ali, bez obzira na sve, potrudite se ne rei nita. Da biste si olakali zadravanje odvojenosti u ovakvim situacijama, pokuajte ponavljati u sebi npr. teta to je ova osoba tako nesretna, ali to nema nikakve veze sa mnom. Svaki put kad se poelite uvui u razgovor, ponovite si ovu reenicu u glavi. Nakon to negativna osoba zavri svoj monolog negativnih pria u kojima vi niste htjeli sudjelovati, traite od nje da vam ispria neto pozitivno. Traite to na neutralan ili aljivi nain kako ne biste povrijedili osobu s kojom razgovarate. Primjerice recite uz osmijeh: Ajde, ajde dosta tih horora. Daj reci mi neto pozitivno to ti se doga a u ivotu ili Ok, a to se pozitivnog doga a u tvom ivotu?. Na taj nain navodite osobu i razgovor u pozitivnom smjeru te tedite svoju energiju. Za tjedan dana smo opet u kontaktu sa novim lekcijama, do tada pozdrav! P.S. Bili bismo zahvalni za vae sugestije te feedback ovog treninga koji moete uputiti na mail inoptimum@inoptimum.com

ONLINE TRENING
MALE TAJNE VRHUNSKE KOMUNIKACIJE

LEKCIJA 34: KAKO KOMUNICIRATI USPJENO PREKO TELEFONA

Telefonska komunikacija je od iznimne vanosti kako u regularnoj tako i u poslovnoj komunikaciji. Iako ju mnogi doivljavaju previe povrno i ne pridaju joj previe vanosti, ona ipak ima svoja pravila kojih se poeljno pridravati. Komunikacija putem telefona olakava razmjenu odre enih informacija, to nam moe donijeti utedu vremena i energije. Je li vam se ikada dogodilo da ste tijekom odre enog telefonskog poziva zaboravili to trebate rei ili ste izostavili neke bitne stavke koje ste htjeli iznijeti? Vrlo vjerojatno je. U veini sluajeva telefonska komunikacija se bazira na razmjeni nekih bitnih informacija tj. temeljena je na nekoj svrsi. Iz tog razloga, kvalitetna telefonska komunikacija trai definiranje svrhe razgovora prije nego to u nju stupimo. Ne imanje jasnog cilja i plana razgovora dovodi do komunikacijske situacije u kojoj ne uspijemo ostvariti svoju namjeru zbog koje smo uope stupili u razgovor. Osim definiranja svrhe razgovora, bitno ih je i adekvatno prezentirati. To znai da su konkretnost i direktnost osnovne kvalitete uspjene telefonske komunikacije. Na koji nain vi iznosite informacije putem telefona? Odugovlaenjem i skretanjem s teme esto puta ljudima uskraujemo vrijeme koje im je potrebno jer su moda usred nekog posla. Ovisno o tome o kakvoj se vrsti telefonske komunikacije radi, prema tome se odre uje kombinacija svrhovitosti i socijalne komunikacije ukljuene u telefonski razgovor. Bez obzira na stil komunikacije, uvijek je bitno zadrati entuzijastini pristup telefonskom razgovoru. Kakav je va pristup telefonskoj komunikaciji?

Osim toga, socijalnu komunikaciju putem telefona je potrebno svesti na minimum, jer vrlo esto ona drugima, a vrlo esto i nama, predstavlja gubitak vremena. U poslovnoj komunikaciji ju je potrebno svesti na minimum, a u ostalim komunikacijama putem telefona moe je se koristiti vie, ali opet je potrebno postaviti neku granicu. Telefon je vrlo praktino sredstvo komunikacije, pa idemo vidjeti kako uveati mogunosti koje nam to sredstvo prua.

TJEDNI LIFE PLUG IN

Ovaj tjedan emo se pozabaviti s telefonskom komunikacijom. Da biste utedjeli vrijeme i sebi i drugoj osobi, poeljno je pripremiti se za razgovor. Ako smatrate potrebnim, moete si napisati natuknice ili cijeli tekst govora. Na taj nain ne samo da ete pokriti cijelu tematiku i svrhu razgovora, nego ete se osjeati i puno sigurnije tijekom istog. Naravno, kao i svaku drugu komunikaciju, tako i telefonsku komunikaciju zaponite s pozdravom. No, ako se radi o poslovnoj komunikaciji, nakon pozdrava se i predstavite, iako to moete uiniti i u ostalim vrstama komunikacije. Osim toga, imajte na umu da se ne nalazite u bunom okruenju kako bi komunikacija mogla tei glatko. Da biste znali jeste li nazvali u pravom trenutku, dobro je drugo osobu pitati neto tipa: Ima/imate li nekoliko minuta slobodno...( + da popriamo o xy tematici ako se radi o poslovnoj komunikaciji)? Ili Jesi/jeste u guvi?. Ako osoba ne moe trenutno razgovarati, pitajte ju kad da ju ponovno nazovete, ako to ona ne uini sama. Intonacija glasa prilagodite injenici kao da se nalazite nekoliko koraka od druge osobe. Na ite neku srednju brzinu prianja. Ako govorite brzo osoba vas nee razumjeti, a ako govorite presporo biti ete joj dosadni. Intonacija glasa tijekom razgovora treba ostati jaka, ali treba paziti na to da ju stiavate kad postavljate pitanja. Bez obzira s kim razgovarate, govorite kao da priate s prijateljem. Smijte se dok priate s ljudima na telefon. Smijeh odaje iskrenost i prijateljski pristup. Ne morate se konstantno i na silu smijati, ve nastojite da vam se uje u glasu ta nota koja se nalazi u smijehu. Nakon to iznesete sve informacije koje ste htjeli, na kraju razgovora samite bitne toke razgovora. Na taj nain moete uvidjeti jeste li neto ispustili iz razgovora te to je najvanije, potvr ujete da ste i vi i druga strana shvatili bit netom zavrene komunikacije.

Mali savjet - izbjegavajte prianje na telefon kad ste u guvi. Umjesto toga, nazovite osobu kad imate vie vremena. Isto tako izbjegavajte razgovor kad ste ljuti i kad vam je fokus na puno vie drugih stvari.

Za tjedan dana smo opet u kontaktu sa novim lekcijama, do tada pozdrav! P.S. Bili bismo zahvalni za vae sugestije te feedback ovog treninga koji moete uputiti na mail inoptimum@inoptimum.com

ONLINE TRENING
MALE TAJNE VRHUNSKE KOMUNIKACIJE

LEKCIJA 35: KAKO SE NOSITI S KRITIKOM?

S vremena na vrijeme svatko dobije kritiku od nekoga. Bio to ef ili partner/ica. Kako se nosite s tim, kad se dogodi? injenica je da mnogi u tom trenutku osjeaju depresiju te da jednim dijelom misle da druga strana nije u pravu. Postoje tri vrste kritike ona koja ima realnu osnovu i iznesena je poteno, ona koja ima realnu osnovu ali je iznesena na nepoten nain te ona koja je nepotena i iznesena na destruktivan nain. Reakcija mnogih na kritiku je doivljavanje iste kao napada na vlastitu vrijednost. Iako konstruktivna kritika, za razliku od negativne, moe dati dobru smjernicu za daljnje kretanje, svejedno je rijetko tko zna primiti bez popratnih negativnih reakcija. Da bi se kritiku znalo primiti i prihvatiti, prvo pravilo je biti siguran u injenicu da smo kritizirani. Postoji mogunost da kad analiziramo odre enu situaciju shvatimo da uope nismo bili kritizirani. Primjerice, moda smo reakciju nekih ljudi shvatili osobno, a ona je bila upuena nekom ili neem drugom. injenica je da ako ne znamo primiti kritiku, da ju niti izriito ne traimo. Osobe s kojima smo bliski, ili manje bliski, rei e nam ili potpunu istinu ili e nam zatajiti neke stvari kako nas ne bi povrijedili. U oba sluaja neemo profitirati. Istina nas moe pogoditi, a od lane kritike nemamo nikakve koristi. Ope je poznato da postoje dvije vrste kritike konstruktivna i destruktivna. injenica je da svaki oblik kritike boli, stvar je samo kako se prema njoj postavimo. Ako smo suoeni s konstruktivnom kritikom, te ako smo dovoljno mudri da ju adekvatno iskoristimo, samo emo profitirati. Konstruktivna kritika gledana iz prave perspektive moe nam puno toga ponuditi za daljnji rast i razvoj na onom podruju gdje smo dobili kritiku. No, za razliku od konstruktivne kritike, destruktivna kritika ne samo da vrije a nego vrlo vjerojatno niti nema

pravu osnovu. Suoenost s takvim oblikom kritike trai samo jedan nain ponaanja kontrolu. Osobi koja nas eli povrijediti sa svojim komentarima zadovoljstvo uinjenog lei u naem pokazivanju pogo enosti zbog onog to je rekla. Ako ne pokazujemo da je uspjela u svom naumu, to ne znai da nas ne mora pogoditi, neemo podravati njem mehanizam manipulacije. Osvrnimo se na primanje konstruktivne kritike. Pa, kako se postaviti u situaciji kad primate takvu vrstu kritiku?

TJEDNI LIFE PLUG IN Ovaj tjedan obratite pozornost na to kad vam netko upuuje kritiku (ako se ne dogodi, sjetite se savjete kad se na ete u takvoj situaciji). Obratite pozornost na konstruktivne kritike. Prva stvar koju je poeljno uiniti je ta da pozorno sasluate kritiku koja vam je upuena. Da biste dobili dovoljno informacija, postavljajte pitanja sugovorniku. Traite osnovni uzrok kritike koju vam netko prua. U bilo kojoj kritici postoji, ako ne vie, barem mali postotak koji vam moe pomoi da se poboljate kao osoba ili u onome to radite. Da biste bili sigurni da ste razumjeli to vam je druga osoba htjela rei, ponovite svojim rijeima ono to ste uli. Ponite gledati na kritiku kao na injenicu da je drugim ljudima stalo do vas ili vaeg rada, te da vam na nju ukazuju kako bi vam pomogli da neke stvari promijenite. Budite u sebi zahvalni, ili to uinite na glas, na svaku kritiku koju vam netko uputi. Nakon to ste primili kritiku, razmislite o njenom znaenju. Pogledajte to moete nauiti iz situacije na temelju koje ste dobili kritiku. Primjerice, ako se ef buni na vae neodgovorno ponaanje u poduzeu, razmislite kako biste to mogli promijeniti. Dakle, nakon to ste otkrili gdje grijeite, na ite i osmislite rjeenje vezano uz danu kritiku te ga u budunosti primjenjujte umjesto dosadanjem ponaanja. Nakon toga ostavite kritiku iza sebe i ne dopustite da vam uniti cijeli dan.

ONLINE TRENING
MALE TAJNE VRHUNSKE KOMUNIKACIJE

LEKCIJA 37: KAKO PRAVIM PITANJIMA DO PRAVIH REZULTATA

Ako se znamo s njima sluiti, pitanja mogu biti jedno od najefektivnijih komunikacijskih oru a. Kvalitetno funkcioniranje na bilo kojem segmentu ivota zahtjeva postavljanje vjetih pitanja. Ako nismo vjeti u postavljanju pitanja, komunikacija nam postaje beskorisna te se sve vie susreemo s nesporazumima. Sigurno se pitate zato su pitanja u komunikaciji bitna? Pa, evo vrlo jednostavnog odgovora. Putem pitanja prikupljamo nove informacije pomou kojih kompariramo svoju percepciju s realnou. Isto tako, putem njih uimo o tu im razmiljanjima i percepcijama. Ne postavljanjem pitanja oslanjamo se na vlastite pretpostavke jer smatramo da znamo sve o osobi ili subjektu radnje. Ovakav stav je potpuno pogrean i poeljno ga je izbjegavati. Pretpostavke dovode do nesporazuma, neispunjenih oekivanja, stresa i oteenja u odnosima. Jednostavnim inom traenja potvrde za ono to smo uli tako da to ponovimo ili traimo da nam se ponovi ili postavimo pitanje u vezi toga, ne ostavljamo mjesta negativnim posljedicama koje nastaju zbog previe pretpostavki. Nae pretpostavke mogu nas ponekad uiniti preosjetljivima ili nerealnima, pa su pitanja pravo rjeenja za takve situacije. Postavljajui pitanja dajemo drugoj osobi do znanja da je sluamo te ojaavamo odnose s drugim ljudima. Sjetite se komunikacije u kojoj vam sugovornik nije postavio niti jedno pitanje? Kako ste se osjeali u tom trenutku? Vjerojatno ne ba ugodno. Pitanja stvaraju jasnou u komunikaciji. Ako neke informacije ostanu lebdjeti u zraku, tada se dovodimo na sklisko tlo. Puno bolje rjeenje je postaviti to vie pitanja oko svega to nam je nejasno ili to nas zanima.

Istovremeno, to je i odlian nain da damo drugoj osobi do znanja da cijenimo nju i njene ideje. Ljudi ne mogu komunicirati putem itanja misli. Ova injenica je jo jedan dobar razlog za postavljanje pitanja. Informacije dolaze kad ih zatraimo, dok smo u protivnom zakinuti za njih. Na nama je odgovornost da zatraimo ono to nam je potrebno, jer sve to nam treba dobiti emo tek kad to zatraimo. Pa, kako to i sprovesti u djelo?

TJEDNI LIFE PLUG IN

Koliko ste vjeti u postavljanju pitanja? Postavljanje vjetih pitanja trai od vas, prije svega, da od toga napravite naviku. Iz tog razloga, tijekom ovog tjedna, u svakoj interakciji u kojoj se na ete potrudite se, s iskrenom zainteresiranou, postavljati pitanja. Ako to inite tek toliko, ljudi e to primijetiti. U tom sluaju je bolje da niti ne poinjete s pitanjima. Postavljanje pitanja trai od nas iskrenu znatielju i prisutnost. Da biste se mogli jae fokusirati, za poetak, odaberite nekoliko konverzacija u kojima ete biti prisutni idui tjedan te odluite da ete u njima prakticirati svoju novu vjetinu. Na taj nain ete imati jasno definiran cilj, pa ete se moi lake usredotoiti na svoj zadatak. S obzirom na to da smo skloni raditi pretpostavke, u ovom tjednu, prije nego to iznesete bilo koju ideju ili misao, prvo postavite drugoj osobi pitanje u svezi toga to elite rei. Iskrena i relevantna pitanja mogu okrenuti komunikaciju u sasvim drugaijem smjeru nego u kojem ste mislili da e komunikacija tei. Na taj nain ete prikupiti vie informacija, klarificirati svoju izjavu koja slijedi te ete moi doraditi ono to elite rei. U svakom sluaju, imate dovoljno razloga da to i uinite. Postavljajui pitanja, prava namjera bi vam trebala biti uiniti svoj nastup to korektnijim, a ne napadanje druge osobe. Bit pitanja je da traite dodatne informacije, a ne da ispitujete sugovornika, traei razloge da ga napadnete. Iz toga razloga, potrudite se biti svjesni i osvijestiti svoje namjere zbog kojih elite postaviti neko pitanje. Isto tako, obratite pozornost na intonaciju svog glasa, biranje rijei i neverbalnu komunikaciju. Ako sve to skupa ne uskladite, bez obzira to postavljate naoko pravo pitanje, sugovornik e moi po ovim elementima prepoznati vau dublju namjeru.

ONLINE TRENING
MALE TAJNE VRHUNSKE KOMUNIKACIJE

LEKCIJA 38: KAKO POSTII TIJEK U KOMUNIKACIJI?

Zamislite ovu situaciju. Sretnete se s nekim. Iznimno glatko zaponete komunikaciju, zainteresirani ste za sugovornika te znatieljno postavljate pitanja. No, nakon nekoliko minuta nastupi tiina i kao da vie nemate to priati s tom osobom. Zvui li vam poznato od nekud? Postoje ljudi koji imaju karakteristiku da s kim god stupe u komunikaciju, pa makar to bila i osoba koju su prvi put vidjeli, uspijevaju zadrati komunikacijski tijek koliko god da razgovor traje. Jeste li i vi u toj kategoriji ljudi? Da bi komunikacija mogla tei izme u dvoje ili vie ljudi, potrebno je znati zato uope s nekim komuniciramo. Prije svega da bismo dobili elju za komunikacijom s nekim, a pogotovo da bismo odrali tijek, bitno je imati zajednike teme s tom osobom. Bez toga, nemogue je oekivati da e komunikacija tei glatko, dakle bez zastoja. Komunikacijski tijek se postie tako da osjeamo druge ljude, a ne da kroz komunikaciju prolazimo mehaniki odra ujui ju iskljuivo glavom. Komunikaciju koja ne ide iz srca jednostavno je prepoznati. To je situacija kad se izme u dvoje ljudi, koliko god oni priali, ne dogodi ono neto to stvara ugodu izme u njih. Da bismo poblie objasnili na to se ovdje misli, evo primjera. Sigurno vam se barem jednom u ivotu dogodilo da vam je u drutvu neke osobe vrijeme brzo prolazilo, da ste nizali temu za temom, a one su dolazile vrlo glatko i javljale su se same po sebi, te ste bili fokusirani iskljuivo na osobu s kojom komunicirate i na ono to govori i to sve s iznimnom znatieljom. Ako vam ovakva situacija zvui poznato, tada znate to je to ono neto u komunikaciji te to je to komunikacijski tijek. Znatielja i prisutnost u komunikaciji su bitni imbenici koji pripomau njenom tijeku. No, idemo malo odre enije rei kako postii komunikacijski tijek?

TJEDNI LIFE PLUG IN

Ovaj tjedan prije susreta s bilo kojom osobom prije istog promislite o nekim stvarima. Tonije, postavite si jedno pitanje koje glasi: Jesam li danas raspoloen/na za razgovor i susret s xy osobom? injenica je da bez obzira koliko nam neki ljudi bili dragi nismo svaki dan raspoloeni za razgovor s njima, bilo zbog naeg osobnog raspoloenja ili zbog guve u kojoj se trenutno nalazimo ili zbog neeg treeg. Naime, kao to je ve reeno za postizanje komunikacijskog tijeka bitna je znatielja. Ona nas nagoni da postavljamo pitanja i aktivno sudjelujemo u razmjenjivanju informacija s drugima. Ako niste odre eni dan raspoloeni za susret s xy osobom, teko da ete izraavati znatielju upuenu drugoj osobi. A, ako ne budete znatieljni, esto ete nailaziti na blokade u komunikaciji i s vremenom bi vam moglo postati ak i neugodno. Stoga dobro promislite prije nego to se uope upustite u komunikaciju s nekim. Kad niste znatieljni, teko da ete se s nekom osobom povezati u komunikacijskom procesu. Kad do e do susreta s drugom osobom, nastojite imati ugodan i prijateljski glas te se smijeite. Nesvjesno e to na ljude djelovati tako da e se opustiti i osjeati ugodnije u vaem drutvu, to e doprinijeti komunikaciji bez neugodnih trenutaka tiine koji ponekad traju i vie nego to je ugodno. Osim toga, sluajte drugu osobu. Ako nekoliko puta uzastopce sugovornik uoi da niste u potpunosti prisutni te da vam pozornost odvlai neto drugo, uskoro bi mogao odustati od pokuaja pokretanja novih tema i uope od razgovora s vama. Ako ih ne sluate, ljudi poinju misliti ili da vam nisu zanimljivi ili da vie ne ele otvarati nove teme ni ita govoriti. Ljudima je ono o emu oni priaju zanimljivo te zbog toga to dijele s vama, a ako vide da vi ne dijelite s njima taj entuzijazam, vie nee imati potrebu ita rei. Ljudi cijene ako se sjeate prethodnog razgovora s njima. To ne samo da im pokazuje da ih sluate nego i da vam je do njih stalo. Zato, zapamtite to ste s nekim u prethodnoj komunikaciji razgovarali te zaponite s nekom od tema iduu konverzaciju. Primjerice: Proli put si mi priao o tome kako misli kupiti novi automobil. Je li ima kakvih novosti u svezi toga?.

I na kraju, ponite ljude s kojima razgovarate gledati u oi. To je jo jedan nain da im pokaete da vam je do njih stalo te da ste zainteresirani za ono to govore. Upotrebom ovih savjeta stvoriti ete jednu toplu i ugodnu povezanost s drugim ljudima, a to je neto to svatko od nas eli, zar ne?

ONLINE TRENING
MALE TAJNE VRHUNSKE KOMUNIKACIJE

LEKCIJA 39: KAKO OTKLONITI KOMUNIKACIJSKE BARIJERE?

Postoji nekoliko osnovnih barijera u komunikaciji koje ju mogu oteati ili umanjiti njezinu efektivnost. To nisu neke nepoznanice nikome od nas. Ba naprotiv, to su injenice s kojima se svatko od nas s vremena na vrijeme susretne. Osnovna znaajka koja doprinosi neefektivnoj komunikaciji je ulaenje u istu iz nepoeljnog emotivnog stanja. Zvui li vam poznato? Nepoeljna emotivna stanja dovode do izokretanja smisla onoga to mi govorimo te onoga to nama govori sugovornik. to mislite kako biste primili vijest primjerice da vam je odgo en godinji odmor u trenutku kad ste ljuti ili pod stresom? Vjerojatno ne ba najbolje te postoji mogunost da biste izazvali konflikt s osobom koja vam je to prenijela oko razloga zbog kojeg je dolo do odga anja godinjeg odmora. A to mislite kako biste primili istu tu vijest da se nalazite u oputenom i mirnom raspoloenju? Najvjerojatnije u potpunosti suprotno od gore navedenog primjera. Nepoeljna emotivna stanja su stvar koja nam zamagljuje um, nain razmiljanja i percepciju podataka. Slino emotivnim stanjima, postoje i odre eni kanali kroz koje svatko od nas filtrira informacije, pa ih moemo nazvati komunikacijski filtri. Pomou tih filtara mi, a i druge osobe, uokvirujemo ono to ujemo. Tako moemo informaciju uskladiti kako nama odgovara, u potpunosti ju izokrenuti ili ju uti realno, onako kako ona uistinu treba izgledati. Primjerice, ako netko komentira na nastup pred ljudima prije nekoliko dana s naglaavanjem onoga to smo dobro izveli i onoga to bismo trebali korigirati, mi te informacije moemo shvatiti kao potvrdu naeg uspjeha tako da preujemo ono to trebamo promijeniti (uskla ivanje poruke kako nama odgovara), kao napad na nas (izokretanje poruke) ili moemo poruku primiti kao konstruktivnu kritiku to ona i je (realno primanje poruke).

Pretrpanost informacijama je idui faktor koji dovodi do nerazumijevanja u komunikaciji. Ako zakompliciramo informacije koje prenosimo, stavljajui ih u preiroki kontekst tako da se smisao izgubi i razvue, druga strana nee razumijeti to smo joj htjeli rei. Sjetite se samo ljudi koji prepriavaju neki doga aj, ne toliko zanimljiv, cca. 15 minuta. Je li vam sad jasnije? Ovdje se radi upravo o takvom obliku opirnosti. Je li vam poznato zauzimanje obrambenog stava u komunikaciji? Zato to inimo? To inimo kad nas netko napada, kad je sugovornik sarkastian i neugodan u komentarima koje daje ili ako je prekritian. Prianje u argonu je tako er ometajui faktor efektivne komunikacije. Poznato vam je da osobe koje nisu iz vae grupe najbliih ljudi ne razumiju to elite rei, ako priate rjenikom koji im je nepoznat. Iz tog razloga, prianje i argonu je poeljno upotrebljavati upravo u onoj skupini ljudi koja ga razumije.

TJEDNI LIFE PLUG IN

Ovaj tjedan obratite pozornost na barijere u komunikaciji. Osvijestite imate li neku od gore navedenih barijera u svom komunikacijskom opusu. Nakon toga ih korigirajte. Evo kako. Izbjegavajte reagirati u komunikaciji kad ste uzrujani ili ljuti. Tada niste u sposobnosti adekvatno od reagirati, te biste si mogli stvoriti nepotrebne dodatne probleme. Ako mislite da se neete uspjeti suzdrati, radije odgodite komunikaciju za neki drugi put. Npr. ne javljajte se na telefon, otkaite susrete s ljudima i slino. Reagiranje iz neutralnog emotivnog stanja dovodi puno vie jasnoe i istoe u komunikaciju. Da biste adekvatno razumjeli sugovornikovu poruku, stavite se u njegovu poziciju u njegovu toku gledita. Da biste to uspjeli, poeljno je da aktivno sluate to vam sugovornik govori. Ako niste sigurni jeste li razumjeli to vam se govori, postavite pitanja sugovorniku, npr. Moe li mi molim te pojasniti xy. Nisam ba u potpunosti shvatio/la to si htio/htjela rei. Ako vi nekome iznosite odre ene informacije, postavite sugovorniku pitanje tipa: Jesam li bio/la dovoljno jasan/na? ili Je li ti jasno to ti elim rei?. Isto tako moete postaviti pitanja otvorenog tipa (koja zahtijevaju odgovor vie od da/ne), kako biste bili 100% sigurni da je sugovornik razumio to mu elite rei, tipa: to misli o ovome to sam sad priao/la? Koje je tvoje gledite na sve ovo? ili Zanima me to misli o kljunim tokama ovoga to sam govorio/la?. Pojednostavite svoj govor. Nauite govoriti jednostavnim reenicama koje su jezgrovite i jasne, umjesto dugih reenica u kojima se i sami pogubite prije nego to ih uope ponete iznositi. Kad mislite da poinjete komplicirati reenice, zastanite, duboko udahnite te ponite priati sporije i smirenije.

ONLINE TRENING
MALE TAJNE VRHUNSKE KOMUNIKACIJE

LEKCIJA 40: KAKO VODITI ZANIMLJIVU KONVERZACIJU?

Za umijee vo enja kvalitetne konverzacije treba prakse. Iako se mnogima od nas ini da je to iznimno teko, u realnosti ipak nije tako. Sve to se treba nauiti je opustiti se i uivati u razgovoru sa sugovornikom. Preduvjet za kvalitetnu konverzaciju je zainteresiranost za drugu osobu. Pritom se namee pitanje: Na to ste vi fokusirani tijekom razgovora na sebe ili na drugu osobu?. Mnogi se trude zainteresirati druge za sebe, umjesto da budu zainteresirani za druge. Takav stav ve u samom startu dovodi do proputanja biti koja se eli postii kroz komunikaciju, a to je uiniti ju zanimljivim i ugodnim mjestom. Prianje o sebi moe biti zanimljivo nama, ali drugoj strani moe biti vrlo dosadno, pogotovo ako se radi o iznoenju ivotne prie ( druga stvar je ako je sugovornik zainteresiran za nau ivotnu priu! ). Previe naglaavanja sebe i vlastitog ivota, drugima ostavlja dojam da smo egocentrini. Isto tako, previe razmiljanja o sebi onemoguuje sposobnost oputanja tijekom konverzacije. injenica koja je dobro imati na umu prilikom stupanja u konverzaciju je koliko dobro poznajemo osobu s kojom stupamo u konverzaciju, tj. kakvu vrstu odnosa imamo s njom. Generalno gledano, konverzacije s drugim ljudima trebaju biti vie generalne, od onih s ljudima koje due znamo. Najee situacije koje stvaraju nelagodu u konverzaciji su neugodne utnje ili prianje oko nepoeljnih tema. to mislite to prouzrokuje te nelagodne teme? Odgovor je vrlo jednostavan neprikladno odabrana pitanja i teme koje previe zadiru u privatnost druge osobe. Naravno, to isto ovisi o tome koliko dugo nekoga poznajemo, jer ponekad su pitanja vezana uz privatnu sferu poeljna. Sigurno situaciji neprilino pitanje, zar ne? svjesno promijeni tema, ako vam se dogodilo da ste se nali u nelagodnoj koju je proizvela neugodna tema ili vae Takve situacije je najbolje izbjei tako da se smo sami pogrijeili u pristupu i/ili da odstupimo

od situacije u kojoj se nalazimo, ako je uzrok nelagode netko drugi ili tema koju nismo sami pokrenuli. No, idemo vidjeti koji su to konkretniji koraci koji ine konverzaciju zanimljivijim mjestom.

TJEDNI LIFE PLUG IN

Ovaj tjedan probajte u vlastitu konverzacijsku praksu uvesti slijedee stvari. Kad se na ete s nekim u konverzaciji, najprije pozdravite, te nakon toga zaboravite na sebe i fokusirajte se na drugu osobu. Za dobar poetak konverzacije moete koristiti pruanje iskrenog komplimenta koje moe biti dobar nain za probijanje leda. Nauite se postavljati pitanja vezana uz drugu osobu primjerice: to im se doga a momentalno u ivotu, to su radili danas ili proteklih tjedana (ovisi o tome kad ste zadnji put stupili s njima u kontakt), to vole raditi, ime se trenutno bave u ivotu, kako im je bilo na xy putovanju/mjestu/doga aju/koncertu, kakvi su im planovi u svezi posla/odnosa/ljetovanja itd. Sve to ima veze s osobom s kojom ste u kontaktu, a znate da ju zanima, dobro je oblikovati u pitanje. No imajte jednu stvar na umu uvijek pitajte pitanja vezana uz drugu osobu koja vas iskreno zanimaju te promatrajte kako sugovornik reagira na odre enu temu ili pitanje. Ako osjetite bilo kakvu vrstu nelagode s njegove strane, promijenite temu bez zabrinjavanja i misli da ste jako pogrijeili. Nauite sluati sugovornika. Pomno odabrana pitanja, tj. ona koja vas zanimaju, ujedno e vam pomoi i da pozorno sluate ono to vam sugovornik govori. Sposobnost sluanja dovodi do kvalitetne konverzacije. Pokaite drugoj strani da ju sluate. Kako? Uspostavite kontakt oima, klimajte glavom, povremeno recite da, razumijem ili to je zanimljivo, slaem se. No, pripazite na jednu stvar ne klimajte previe glavom i ne izgovarajte preesto rijei tipa da, jer e sugovornik dobiti dojam da vam je ili dosadan ili da ga pourujete. Ako pogodite temu koja sugovornika posebno zanima, ustrajte na postavljanju pitanja na tom podruju osim to e sugovornik biti oduevljen izborom tematike, uz to ete moda nauiti neto novo, to e sugovorniku pruiti dodatnu ugodu jer vas moe neemu poduiti. Da biste izbjegli razmirice i rasprave tijekom konverzacije, razmislite o onome to elite rei prije nego to to kaete. Na taj nain ete izbjei posljedice onoga to moda niste trebali rei. Isto tako, ako elite izraziti svoje miljenje

koje se razlikuje od sugovornikovog, uinite to na to jednostavniji nain bez da se sugovornik mora braniti. No, puno jednostavnije rjeenje u svakodnevnim konverzacijama je promijeniti temu nego upustiti se u raspravu Svoj vokabular uvijek prilagodite dobi sugovornika i situaciji u kojoj se konverzacija odvija. Primjerice, ako razgovarate s tinejderom upotrebljavajte vie argona i puno oputenije komunikacije, dok kad razgovarate s nekom poslovnom osobom koristite vie profesionalniji rjenik i pomno birajte rijei. Kad osjetite da je komunikacija dola kraju, pozdravite se s drugom osobom, nasmijeite i zahvalite joj na ugodnom razgovoru. Uistinu nije teko. Malo prakse uiniti e uda.