13 - Proracun Toplinske Energije - 1 Dio

Sveuilite u Rijeci Tehniki fakultet
PROGRAM STRUNOG OSPOSOBLJAVANJA OSOBA KOJE PROVODE ENERGETSKE PREGLEDE I/ILI ENERGETSKO CERTIFICIRANJE ZGRADA
5.4. PRORAUN TOPLINSKE ENERGIJE ZA GRIJANJE I PRIPREMU TOPLE VODE U ZGRADARSTVU I. DIO
Dr. sc. Kristian Leni, dipl. ing. str.
1/116
5.4.1. 5.4.2. 5.4.3. 5.4.4. 5.4.5. 5.4.6. 5.4.7. 5.4.8. 5.4.9.
Osnove meteorologije (zone, proraunski parametri) Mikroklima i higijena prostora Metodologija prorauna gubitka topline prema HRN EN 12 831:2004 Metodologija prorauna potronje energije za grijanje i toplu vodu u zgradarstvu prema Pravilniku o energetskom certificiranju zgrada Godinje potrebna toplinska energija za grijanje QH,ls [kWh/a] prema HRN EN ISO 13790:2008 Godinja potrebna toplinska energija za zagrijavanje potrone tople vode QW [kWh/a] prema HRN EN 15316-3-1:2007 Godinji toplinski gubici sustava grijanja QH,ls [kWh/a] prema HRN EN 15316:2007 Godinji toplinski gubici sustava za zagrijavanje potrone tople vode QW,ls [kWh/a] prema HRN EN 15316:2007 Godinja potrebna energija za rasvjetu El [kWh/a] prema HRN EN 15193:20XX
5.4.10. Godinja potrebna energija za pogon pomonih sustava Qaux [kWh/a] prema HRN EN 15316:2007, HRN EN 15241:2007, HRN EN 15243:2007 5.4.11. Godinja isporuena energija zgradi Edel [kWh/a] prema HRN EN 15316:2007, HRN EN 15241:2007, HRN EN 15243:2007 5.4.12. Godinja primarna energija Eprim [kWh/a] 5.4.13. Godinja emisija CO2 [kg/a]
2/116
Druga stranica energetskog certifikata
Osnove meteorologije (zone, proraunski parametri) Mikroklima i higijena prostora
3/116
Godinja potrebna toplina za grijanje QH,nd [kWh/a] Godinja potrebna toplinska energija za zagrijavanje potrone tople vode QW [kWh/a] Godinji toplinski gubici sustava grijanja QH,ls [kWh/a] Godinji toplinski gubici sustava za zagrijavanje potrone tople vode QW,ls [kWh/a] Godinja potrebna toplinska energija QH [kWh/a]
4/116
Godinja potrebna energija za rasvjetu El [kWh/a] Godinja potrebna energija za pogon pomonih sustava Qaux [kWh/a] Godinja isporuena energija zgradi Edel [kWh/a] Godinja primarna energija Eprim [kWh/a] Godinja emisija CO2 [kg/a] Edel
5/116
Na potronju energije za grijanje i hlaenje zgrade utjeu dinamiki i statiki parametri.
Dinamiki parametri Meteoroloki parametri Parametri ugodnosti
Statiki parametri Karakteristike zgrade Svojstva materijala
Potronja energije tehnikih sustava
6/116
Meteoroloki parametri
Rubni uvjeti Vanjska temperatura Relativna vlanost Intenzitet Suneva zraenja Vjetar Dinamiki parametri
Parametri ugodnosti
Toplinska lagodnost Osnovna izmjena zraka Osvjetljenje Buka
Karakteristike zgrade
Geometrija
Svojstva materijala
k vrijednost Akumulacija topline
Udio povrine prozora
Prostorija / zgrada
Ostakljenje Zatita od Suneva zraenja
Orijentacija Statiki parametri Potrebna energija za grijanje Rezultati Potrebna energija za hlaenje
Temperatura prostorije
Povratna veza
Ogrjevni uin
Rashladni uin
Vrijeme trajanja grijanja/hlaenja
Termoenergetska bilanca zgrade 7/116
5.4.1. Osnove meteorologije (zone, proraunski parametri) Meteoroloki parametri esto nisu u skladu s eljenim stanjem lagodnosti.
ovjek nastoji prikladnim mjerama postii stanje lagodnosti (odjea, obua, pokrivalo za glavu, grijanje ili hlaenje prostora, razvlaivanje, zasjenjenje, osvjetljavanje... ) Potrebno je uloiti energiju radi osiguranja eljenog stanja lagodnosti unutar prostora.
8/116
Osnovni meteoroloki parametri koji utjeu na potronju energije pri osiguravanju eljenog stanja lagodnosti u prostoru:
- temperatura okolinjeg zraka - brzina i smjer vjetra - intenzitet i trajanje Suneva zraenja - vlanost okolinjeg zraka
Meteoroloki podaci mjerodavni za proraun potronje energije dobivaju se mjerenjima okolinjeg stanja. Izraunavaju se viegodinji prosjeci, na dnevnoj, mjesenoj ili godinjoj razini.
9/116
Meteoroloki parametri mjere se u: Glavnim meteorolokim postajama Klimatolokim (obinim) meteorolokim postajama
10/116
STUPANJ DAN - umnoak broja dana grijanja i temperaturne razlike izmeu dogovorene srednje unutarnje temperature zraka (najee 20C) i srednje dnevne temperature vanjskog zraka. U zbroj stupanj dana uzimaju se samo oni dani u godini kod kojih je temperatura zraka nia od dogovorene temperature za temperaturnu granicu grijanja (10,12 ili 15C).
SD =
(t
Z i =1
t v,i )
(C dan)
SD stupanj dan Z broj dana grijanja t u temperatura grijanog prostora (C)
t v,i prosjena dnevna temperatura vanjskog zraka (C)

11/116
PRORAUN ENERGETSKIH POTREBA ZGRADE - energetski certifikat
Na drugoj stranici energetskog certifikata navode se: - energetske potrebe zgrade za referentne klimatske podatke - energetske potrebe zgrade za stvarne klimatske podatke - doputene energetske potrebe Referentni klimatski podaci - meteoroloki parametri karakteristini za neko geografsko ili klimatoloko podruje Stvarni klimatski podaci - statistike vrijednosti dobivene obradom izmjerenih meteorolokih parametara na najblioj meteorolokoj postaji
12/116
Referentni klimatski podaci

(Pravilnik o energetskom certificiranju zgrada, NN 36/10)
Temelj su za odreivanje energetskog razreda zgrade. Energetski razred zgrade jest indikator energetskih svojstava zgrade, a izraen je preko godinje potrebne toplinske energije za grijanje za referentne klimatske podatke svedene na jedinicu korisne plotine zgrade za stambene zgrade. Za nestambene zgrade energetski razred je izraen preko relativne godinje potrebne toplinske energije za grijanje izraenoj u % u odnosu na zahtijevanu vrijednost.
Energetski razred stambenih zgrada A+ A B C D E F G QH,nd,ref kWh/(ma) 15 25 50 100 150 200 250 > 250
Referentni klimatski podaci odreeni su posebno za kontinentalnu i za primorsku Hrvatsku u odnosu na broj stupanj dana grijanja.
13/116
Referentni klimatski podaci

(Pravilnik o energetskom certificiranju zgrada, NN 36/10)
Za gradove i mjesta koji imaju 2200 i vie stupanj dana grijanja godinje, proraun energetskih potreba se vri prema referentnim klimatskim podacima za kontinentalnu Hrvatsku. Za gradove i mjesta koji imaju manje od 2200 stupanj dana grijanja godinje, proraun energetskih potreba se vri prema referentnim klimatskim podacima za primorsku Hrvatsku. Referentni broj stupanj dana grijanja utvren je uz uvjet da je unutarnja temperatura u zgradi 20 C i da sezona grijanja zapoinje s padom vanjske temperature u tri uzastopna dana ispod 12 C te da sezona grijanja zavrava s porastom vanjske temperature u tri uzastopna dana iznad 12 C i iznosi: 2900 za kontinentalnu Hrvatsku i 1600 za primorsku Hrvatsku.
14/116
Referentne vrijednosti za kontinentalnu Hrvatsku: broj stupanj dana: SD = 2900 broj dana u sezoni grijanja: Z = 180 vanjska projektna temperatura: e = -12C Referentne vrijednosti za primorsku Hrvatsku broj stupanj dana: SD = 1600 broj dana u sezoni grijanja: Z = 135 vanjska projektna temperatura: e = -4C Npr. Rijeka stvarni stupanj dan grijanja: 2044 2044 < 2200 referentni klimatski podaci uzimaju se za primorsku Hrvatsku referentni stupanj dana iznosi 1600, broj dana grijanja 135 i vanjska projektna temperatura -4C
15/116
Referentne vrijednosti za primorsku Hrvatsku:

I. Temperatura Ozraenost J I, Z S SD = 1600 7,2C 50,28 kWh/m2 85,83 kWh/m2 40,00 kWh/m2 17,78 kWh/m2 393 II. 8,1C 73,06 kWh/m2 103,06 kWh/m2 56,94 kWh/m2 22,50 kWh/m2 330 III. 10,6C 121,39 kWh/m2 116,39 kWh/m2 88,06 kWh/m2 36,94 kWh/m2 286 IV. 13,4C 156,39 kWh/m2 100,28 kWh/m2 106,39 kWh/m2 46,39 kWh/m2 0 V. 18,0C 192,78 kWh/m2 93,61 kWh/m2 125,56 kWh/m2 57,78 kWh/m2 0 VI. 21,6C 206,94 kWh/m2 87,78 kWh/m2 132,50 kWh/m2 58,89 kWh/m2 0
VII. Temperatura Ozraenost J I, Z S SD = 1600 24,5C 213,89 kWh/m2 94,72 kWh/m2 138,89 kWh/m2 58,33 kWh/m2 0
VIII. 24,0C 183,61 kWh/m2 104,44 kWh/m2 123,33 kWh/m2 51,67 kWh/m2 0
IX. 20,5C 140,28 kWh/m2 118,33 kWh/m2 100,83 kWh/m2 38,61 kWh/m2 0
X. 16,2C 103,33 kWh/m2 134,72 kWh/m2 79,72 kWh/m2 28,61 kWh/m2 0
XI. 11,8C 56,67 kWh/m2 95,00 kWh/m2 45,28 kWh/m2 18,61 kWh/m2 239
XII. 8,5C 43,33 kWh/m2 80,28 kWh/m2 35,00 kWh/m2 15,56 kWh/m2 352
16/116
Referentne vrijednosti za kontinentalnu Hrvatsku:

I. Temperatura Ozraenost J I, Z S SD = 2900 0,3C 31,94 kWh/m2 43,61 kWh/m2 23,61 kWh/m2 14,17 kWh/m2 607 II. 3,2C 48,61 kWh/m2 57,78 kWh/m2 35,56 kWh/m2 20,00 kWh/m2 467 III. 7,5C 94,44 kWh/m2 86,11 kWh/m2 66,94 kWh/m2 35,00 kWh/m2 385 IV. 11,8C 128,06 kWh/m2 83,61 kWh/m2 86,39 kWh/m2 45,28 kWh/m2 234 V. 15,9C 170,00 kWh/m2 87,78 kWh/m2 110,56 kWh/m2 57,78 kWh/m2 0 VI. 19,2C 181,11 kWh/m2 83,61 kWh/m2 116,11 kWh/m2 59,44 kWh/m2 0
VII. Temperatura Ozraenost J I, Z S SD = 2900 21,1C 187,78 kWh/m2 90,28 kWh/m2 121,94 kWh/m2 59,44 kWh/m2 0
VIII. 20,1C 159,44 kWh/m2 94,17 kWh/m2 106,94 kWh/m2 51,67 kWh/m2 0
IX. 16,4C 118,61 kWh/m2 99,72 kWh/m2 84,72 kWh/m2 37,78 kWh/m2 0
X. 11,7C 74,44 kWh/m2 88,06 kWh/m2 55,56 kWh/m2 26,67 kWh/m2 245
XI. 6,5C 34,72 kWh/m2 45,56 kWh/m2 25,56 kWh/m2 15,28 kWh/m2 401
XII. 1,8C 24,17 kWh/m2 32,22 kWh/m2 17,22 kWh/m2 11,39 kWh/m2 561
17/116
Referentne vrijednosti meteorolokih parametara za kontinentalnu i primorsku Hrvatsku
Prosjene mjesene temperatura vanjskog zraka 30 25 20 Kontinentalna Hrvatska Primorska Hrvatska
t v, C
15 10 5 0 I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII.
Mjesec
18/116
Prosjena mjesena dozraena Suneva energija na horizontalnu plohu 250 Kontinentalna Hrvatska Primorska Hrvatska
200
G , kWh/m
150 100
50
0 I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII.
Mjesec
19/116
Broj stupanj dana grijanja 700 600 500 400 Kontinentalna Hrvatska, SD = 2900 Primorska Hrvatska, SD = 1600
SD
300 200 100 0 I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII.
Mjesec
20/116
Stvarni klimatski podaci

(Tehniki propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zatiti u zgradama, NN 110/08)
Temelj su za odreivanje stvarnih energetskih potreba zgrade (ne i za odreivanje energetskog razreda). Za proraun potronje energije zgrade temeljem stvarnih meteorolokih podataka koriste se meteoroloki podaci za najbliu postaju iz podataka sadranih u Prilogu ETehnikog propisa o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zatiti u zgradama (NN 110/08) Meteoroloki podaci dostupni su za 32 postaje: Bjelovar, Borovo, Brestovac Belje, Dubrovnik, urevac, Gospi, Hvar, Karlovac, Knin, Krievci, Lipik, Mali Loinj, Ogulin, Osijek, Pazin, Poega, Pula, Rijeka, Rovinj, Senj, Sinj, Sisak, Skrad, Slavonski Brod, Split-Marijan, Stubike toplice, ibenik, Topusko, Varadin, Zadar, Zagreb-Gri, Zagreb-Maksimir.
21/116
SADRANI METEOROLOKI PODACI Svi podaci temeljeni su na prosjenim vrijednostima tridesetogodinjeg niza (1961-1990. godine) Temperatura vanjskog zraka Srednje mjesene i godinje temperature zraka mm (C); Srednje minimalne min (C) i maksimalne max (C) temperature zraka; Standardne devijacije srednje temperature sd (C) Percentili srednje dnevne temperature zraka 1, 5,10, 90, 95 i 99. (p1, p2, p3, p90, p95, p99).
Percentili 1, 5 i 10 su one vrijednosti temperature zraka od kojih 1%, 5% odnosno 10% srednjih dnevnih temperatura ima niu vrijednost, a percentili 90, 95 i 99 su one vrijednosti temperature zraka koju premauje 10%, 5% odnosno 1% srednjih dnevnih temperatura.
Broj dana grijanja Broj dana ija je srednja dnevna temperatura zraka, tijekom hladnog dijela godine, manja od temperature poetka grijanja (e). Broj dana grijanja definiran je za razliite temperature poetka grijanja i to 10 C, 12 C i 15 C. Dani su i percentili broja dana grijanja.
22/116
Stupanj dan Stupanj dan definiran je za temperaturu zraka u grijanom prostoru od 20 C i za razliite temperature poetka grijanja i to 10 C, 12 C i 15 C. Dani su i percentili stupanj dana. Vlanost zraka Srednje mjesene vrijednosti relativne vlanosti zraka (%) Srednje vrijednosti relativne vlanosti zraka mjerene u 7 i 14 sati 7h i 14h(%) Srednje mjesene vrijednosti parcijalnog tlaka vodene pare p (hPa) Srednje vrijednosti parcijalnog tlaka vodene pare p (hPa) mjerene u 7 i 14 sati p7h i p14h(hPa) Relativna vlanost pokazuje stupanj zasienosti vanjskog zraka vodenom parom. Brzina vjetra Srednje mjesene i godinje brzine vjetra vmm (m/s) izraunate su iz podataka o jaini vjetra.
23/116
Sunevo zraenje Mjesena i godinje dozraena energija globalnoga Suneva zraenja. Podaci su dani za razliite orijentacije plohe (S, SI, I, JI, J, JZ, Z, SZ) i razliite nagibe ploha u odnosu na horizontalnu ravninu (0, 15, 30, 45, 60, 75 i 90).
Potrebni meteoroloki podaci obino su uitani u raunalni program koji se koristi za izraunavanje energetskih potreba zgrade. Obino je potrebno samo odabrati lokaciju objekta.
24/116
Primjer podataka o stvarnim meteorolokim parametrima za Rijeku
25/116
26/116
27/116
28/116
PRORAUNSKI PARAMETRI Na gubitke i dobitke topline zgrade, pored ostalih meteorolokih parametara, najvie utjeu temperatura vanjskog zraka i eljena temperatura unutar zgrade.
tu
tv
Unutarnja temperatura prostora ovisna je o trenutnoj elji i potrebama korisnika tako da ju je nemogue unaprijed tono predvidjeti. U proraunima se koristi vrijednost unutarnje projektne temperature prostora. Vanjska temperatura zraka takoer je vrlo promjenjiva. Za odreivanje uina komponenata termotehnikih sustava i za odreivanje potronje energije koristi se vanjska projektna temperatura. One su (ili bi trebale biti) utvrene normama.
29/116
Unutarnja projektna temperatura Za proraun normiranog toplinskog optereenja koriste se podaci unutarnje projektne temperature iz HRN EN 12831:2004
Unutarnja projektna temperatura, C
20 20 20 20 20 16 20 24 15
Vrsta prostora
Uredi Konferencijske sale Gledalita Restorani, kafii Uionice Robne kue Stambeni prostori Kupaonice Crkve
30/116
Vanjska projektna temperatura zraka To je proraunska vrijednost temperature vanjskog zraka koja se uzima u obzir pri proraunu toplinskog optereenja sustava grijanja ili hlaenja. Na temelju tih normiranih vrijednosti vanjskih temperatura za zimu i ljeto odreuju se nazivne snage ureaja termotehnikih sustava odnosno vri se izbor termotehnike opreme. Vanjska projektna temperatura zraka prema HRN EN 12831 moe biti odreena na dva naina: - Izraunata prema normi EN ISO 15927-5 i navedena u nacionalnom dodatku norme EN 12831 - Druga mogunost za odreivanje vanjske temperature je koristiti najmanju dvodnevnu srednju temperaturu, koja je izmjerena barem 10 puta tijekom dvadesetogodinjeg perioda. Za Hrvatsku nema nacionalnog dodatka normi EN 12831 Koriste se podaci dostupni u strunoj literaturi.
31/116
5.4.2. Mikroklima i higijena prostora Da bi optimalno funkcionirao, ovjek se mora osjeati ugodno u prostoru u kojem boravi (>90% vremena u zatvorenom prostoru!) Osnovni zadatak termotehnikih sustava za grijanje i hlaenje jest osiguravanje stanja ugodnosti i ouvanje zdravlja. Cilj je pruiti korisniku maksimalnu ugodnost uz minimalnu potronju energije. UGODNOST je stanje svijesti koje izraava zadovoljstvo stanjem neposredne boravine okoline. Osjeaj ugodnosti nuno je individualan, subjektivan dojam. Ne postoji definirani skup stanja okolia kojim bi ba svaka osoba iz grupe korisnika promatranoga prostora bila zadovoljna. Zadatak tehnikih sustava - stvoriti uvjete koji odgovaraju najveem moguem broju korisnika.
32/116
Toplinska ugodnost - stanje svijesti koje izraava zadovoljstvo toplinskim obiljejima okolia - rezultat je zajednikoga djelovanja sljedeih parametara: Temperatura zraka Temperatura obuhvatnih ploha Vlanost zraka UGODNOST Brzina strujanja zraka Razina odjevenosti Razina fizike aktivnosti
Kvaliteta zraka istoa zraka Sadraj CO2 u zraku Sadraj tetnih tvari u zraku Mirisi
Ostali faktori Osvjetljenje Buka Statiki elektricitet Magnetsko polje
33/116
TOPLINSKA UGODNOST Odravanje temperature ljudskog tijela Ljudsko tijelo ima sposobnost odravanja priblino konstantne temperature u razliitim stanjima vanjskog zraka i pri razliitom intenzitetu rada tjelesnih miia. Ravnomjerna tjelesna temperatura od 37 C postie se cirkulacijom krvi, koja se hladi u perifernim dijelovima tijela, a grije u unutranjim organima postupnim sagorjevanjem bjelanevina, masti i ugljikohidrata.
Tijelo u stanju mirovanja ima najviu temperaturu koe, dok se pri veem radu temperatura sputa znojenjem, kako bi se toplina bre odvodila.
34/116
Odravanje temperature ljudskog tijela Regulacija tjelesne temperature, kojom upravlja centar za temperaturu postie se na dva naina: - kemijska regulacija topline: procesi metabolizma u organima su tako upravljani da se stvaranje topline mijenja u ovisnosti od temperature krvi; - fizikalna regulacija topline: izmjena topline s okolinom se vri konvekcijom, provoenjem, zraenjem, isparavanjem, disanjem te izbacivanjem i unoenjem hrane - suha (osjetna) i vlana (latentna) toplina.
Kadasobnatemperaturapadneispod graniceugodnosti(kadajeprevie hladno)temperaturakoesesniava,kao iodavanjetopline. Raznidijelovitijelaimajurazliite temperature.Temperaturaglavesemalo mijenja,dokjetemperaturaudovajako promjenjiva.

35/116
Odavanje topline i vlage ljudskog tijela Bazalni metabolizam (stvaranje minimalne topline u tijelu koja je potrebna za odravanje ivota u potpunom mirovanju) iznosi 80 W, odnosno 45 W/m2, a prilikom sjedenja iznosi oko 60 W/m2. Ukupno odavanje topline, pri temperaturi zraka od 18 C do 30 C, iznosi oko 118 W, a ta vrijednost raste pri temperaturama ispod 18C, i pada pri temperaturama iznad 30C.
Koliina udisanog zraka odraslog ovjeka bez fizikog napora iznosi 0,5 m3/h (maksimalno 8 do 9 m3/h), a izdisani zrak sadri oko 95 % vlanosti i ima temperaturu od oko 35 C.
36/116
Odavanje topline i vlage ljudskog tijela Odavanje topline i vlage ljudskog tijela ovisi o tjelesnoj aktivnosti i temperaturi zraka kako je prikazano u ovoj tablici.
Aktivnost Temp. zraka Qtr (suho)
Statiki sjedei rad (I stupanj aktivnosti)
C W W
18 100 25
20 95 25
22 90 30
23 85 35
24 75 40
25 75 40
26 70 45
Qf (vlano) Quk
Odavanje vod. pare GD
W g/h W W
125 35 270 155
120 35 270 140
120 40 270 120
120 50 270 115
115 60 270 110
115 60 270 105
115 65 270 95
Teak fiziki rad (IV stupanj aktivnosti)
Quk Qtr
37/116
Odavanje topline ljudskog tijela Odavanje topline ljudskog tijela ovisi o tjelesnoj aktivnosti pri temperaturi zraka od 22 C
Stupanj aktivnosti I II III IV
Aktivnost Statiki sjedei rad Vrlo lagana tjelesna aktivnost, stojei ili sjedei Lagana tjelesna aktivnost Srednje teka do teka tjelesna aktivnost
Odavanje topline (W) 120 150 190 Preko 270
Specifino odavanje topline (W/m2) 71 88 112 Preko 159
38/116
Odavanje topline i vlage ljudskog tijela
Odavanje topline ovjeka prema okolini pri uredskom radu
Temperatura zraka 20oC Isparavanje 19% Izdahnuti zrak 2%
Konvekcija 33%
Zraenje 46%
39/116
Operativna temperatura Operativna temperatura predstavlja srednju vrijednost temperatura svih ploha i temperature prostorije. Razlika u odnosu na temperaturu prostorije ne smije biti vea od 3K. U iznimnim sluajevima moemo poveanjem temperature prostora kompenzirati veu razliku
stropa zraka operativna zida
poda
40/116
Operativna temperatura
Operativna temperatura
Dozvoljena podruja operativne temperature prostora za aktivnost lakoga rada
prostorije (C)
Vanjska temperatura (C) Dozvoljeno pri kratkotrajnom toplinskom optereenju Preporueno podruje Dozvoljeno pri izotermnom strujanju zraka
41/116
Toplinska ugodnost rezultat je zajednikoga djelovanja ranije navedenih parametara: - promjena jednoga parametra izaziva potrebu za promjenom nekoga drugoga parametra u odreenom meuovisnom omjeru ukoliko se eli odrati ista ili slina razina toplinske ugodnosti
Srednja temperatura ploha prostorije s (C)
Operativna temperatura op (C) Temperatura zraka u prostoriji p (C)
Podruje ugodnosti u ovisnosti o operativnoj temperaturi kao funkciji temperature zraka u prostoriji i srednje temperature obuhvatnih ploha prostorije 42/116
Relativna vlanost Preporuuje se odravati relativnu vlanost zraka u podruju od 35 do 60 (65)% za temperature zraka do 25 C. Relativna vlanost ima mali utjecaj na toplinsku ugodnost.
Relativna vlanost zraka prostora (%)
Neugodno vlano
Ugodno
Jo dovoljno ugodno
Neugodno suho
Podruje ugodnosti u ovisnosti o temperaturi prostorije i relativnoj vlanosti zraka u prostoriji

43/116
Temperatura prostora p (C)
KVALITETA ZRAKA Na kvalitetu zraka u prostoriji utjeu: estice praine (zagrijavanje praine na povrini ogrjevnih tijela, lebdee estice s povrine koe i predmeta u prostoriji...) - nadrauju dine organe mirisi - plinovi i pare (ishlapljivanje od osoba, zidova, predmeta u prostoriji, duhanski dim) - mogu biti tetni i otrovni bioaerosol (pelud, gljivice, bakterije, virusi) smanjen sadaj kisika Broj izmjena zraka
Tehniki propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zatiti u zgradama (NN 110/08)
Broj izmjena zraka svjeim zrakom u zgradi u kojoj borave ili rade ljudi treba iznositi najmanje 0,5 h-1. U vremenu kada u dijelu zgrade ne borave ljudi, a namijenjena je za boravak ili rad ljudi, broj izmjena zraka treba iznositi najmanje 0,2 h-1. Prema potrebi u pojedinim dijelovima zgrade broj izmjena zraka mora biti i vei u sluajevima: - ako su ugroeni higijenski i zdravstveni uvjeti - kod uporabe otvorenog plamena
44/116
KVALITETA ZRAKA Minimalne koliine svjeega zraka prema vrsti prostora Svjei vanjski zrak Vrsta prostora Primjer Ured Veliki ured Koncertne dvorane, kazalita, kina itaonice kole, fakulteti Razredi, predavaonice Prodajni prostori Javni prostori Ugostiteljski prostori Po osobi (m3/h, osobi) 40 60 20 20 30 20 30 Prema povrini m3/(m2h) 4 6 10 do 20 12 15 3 do 12 8
45/116
Radni prostor Prostori za sastajanje
UKRATKO U energetski certifikat obvezan je upis izraunatih vrijednosti potrebne topline za grijanje zgrade i to za referentne i stvarne klimatske podatke, kao i zahtijevana vrijednost. Energetski razred zgrade jest indikator energetskih svojstava zgrade, a izraen je preko godinje potrebne toplinske energije za grijanje svedene na jedinicu korisne plotine zgrade i to za referentne klimatske podatke. Referentni klimatski podaci definirani su za dvije klimatske zone - primorsku i kontinentalnu Hrvatsku Odreivanje referentne klimatske zone vri se na temelju stvarnog broja stupanj dana. Unutarnja projektna temperatura potrebna za proraun gubitaka topline odreena je normom HRN EN 12831 i ovisi o vrsti zgrade i namjeni prostorije.
46/116
UKRATKO Na toplinsku ugodnost utjeu i temperatura zraka i temperatura ploha prostorije iji su zajedniki utjecaji objedinjeni u pojmu operativne temperature. Ljudsko tijelo odaje osjetnu i latentnu toplinu, a toplinski tok ljudskog tijela ovisi najvie o fizikoj aktivnosti i iznosi izmeu 120 i 270 W. Broj izmjena zraka svjeim zrakom u zgradi u kojoj borave ili rade ljudi treba iznositi najmanje 0,5 h-1.
47/116
5.4.3. Metodologija prorauna gubitka topline prema HRN EN 12 831:2004 Postupak prorauna normiranog toplinskog optereenja Mjerodavan za odreivanje nazivnih snaga ureaja termotehnikih sustava odnosno za odabir opreme. Norma sadri: 1. Metodologiju prorauna normiranog toplinskog optereenja za pojedini grijani prostor (sobu, ured, ...) radi utvrivanja uina grijaih tijela 2. Metodologiju prorauna normiranog toplinskog optereenja za cijelu zgradu ili zasebnu cjelinu zgrade u svrhu odreivanja potrebe za toplinskom energijom. 3. Opis pojednostavljene proraunske metode Za definiranje ulaznih proraunskih parametara moe postojati i nacionalni dodatak normi. Nacionalni dodatak za Hrvatsku nije donesen. Koriste se preporueni ulazni parametri i faktori sadrani u prilogu D.
48/116
HRN EN 12 831
Opisana procedura za osnovne sluajeve se moe koristiti za veinu graevina: sa stropom ne viim od 5 m; koje su grijane ili se pretpostavlja da su grijane na vremenski nepromijenjenu (stacionarnu) temperaturu; gdje se pretpostavlja da je temperatura zraka u prostoriji jednaka operativnoj temperaturi. Primjeri takvih graevina su: stambene etvrti; uredske i administrativne graevine; kole; knjinice; bolnice; rekreacijske graevine; zatvori; graevine za ugostiteljstvo; robne kue i druge graevine koritene u poslovne svrhe; industrijske graevine. Dodaci normi sadravaju informacije kako postupati u posebnim sluajevima: - kod visokih stropova u graevinama graevina - graevina u kojoj se temperatura zraka i srednja temperatura zraka znatno razlikuju.
49/116
HRN EN 12 831
Opisana proraunska metoda temelji se na sljedeim pretpostavkama: raspodjele temperature zraka u prostoru i vanjske temperature zraka su jednolike; gubici topline raunaju se za stacionarno stanje, pretpostavljajui konstantna fizikalna svojstva zraka, graevinskih elemenata i sl.
50/116
HRN EN 12 831
Proraun normiranog toplinskog optereenja obuhvaa:
Proraun TRANSMISIJSKIH GUBITAKA TOPLINE - izmjena topline kroz stijenke prostorije (zid, srop, pod, prozore, vrata) prema susjednim prostorima razliite temperature, prema vanjskom zraku ili zemlji Proraun VENTILACIJSKIH GUBITAKA TOPLINE - izmjena topline zbog prisilne ili prirodne ventilacije prostora, te infiltracije kroz fuge prozora i vrata, prema vanjskom te izmjena topline ventilacijom izmeu razliitih prostora unutar zgrade.
51/116
Potrebni ulazni podaci
HRN EN 12 831
Meteoroloki podaci za lokaciju zgrade vanjska projektna temperatura e (C) godinja srednja vanjska temperatura m,e (C) za proraun transmisijskih gubitaka prema tlu Unutarnji projektni parametri unutarnja projektna temperatura prostora u zgradi int (C) ovisno o namjeni prostora Podaci o dimenzijama i fizikalnim svojstvima zgrade unutarnji volumen grijanih i negrijanih prostora Vi (m3) povrine svih dijelova zgrade, Ak (m2) koeficijenti prolaza topline svih dijelova zgrade Uk (W/m2K) duinski koeficijenti prolaska topline svih linijskih toplinskih mostova l (W/mK) duljine linijskih toplinskih mostova ll (m)
52/116
HRN EN 12 831
Radni parametri - za izraun ventilacijskih gubitaka minimalni broj izmjena zraka prostora u jednom satu nmin (1/h) broj izmjena zraka prostora u jednom satu pri razlici tlaka od 50 Pa izmeu prostora i vanjskog okolia n50 (1/h) infiltracijski protok zraka uslijed proputanja ovojnice zgrade Vinf (m3/s) volumenski protok dovedenog zraka u prostor prilikom prisilne ventilacije Vsu (m3/s) volumenski protok odvedenog zraka iz prostora prilikom prisilne ventilacije Vex (m3/s) stupanj korisnosti sustava povrata topline prilikom prisilne ventilacije v
53/116
Koraci prorauna normiranog toplinskog optereenja za pojedini grijani prostor su slijedei:
HRN EN 12 831
a) odrediti vrijednost vanjske projektne temperature i srednje godinje temperature b) odrediti status svakog prostora (grijanoga ili negrijanoga) i vrijednosti unutarnje temperature svakoga grijanoga prostora c) odrediti dimenzije i fizikalna toplinska svojstva svih elemenata zgrade za svaki grijani i negrijani prostor d) izraunati koeficijent transmisijskih gubitka topline (koeficijent prolaza topline) i mnoiti ga s razlikom temperatura da bi se dobio transmisijski gubitak topline grijanoga prostora; e) izraunati koeficijent ventilacijskih gubitka topline i mnoiti ga s razlikom temperatura da bi se dobio ventilacijski gubitak topline grijanoga prostora; f) izraunati ukupni toplinski gubitak grijanog prostora zbrajanjem transmisijskih i ventilacijskih gubitaka topline g) izraunati potrebni toplinski uin za poetno zagrijavanje prostora, tj. dodatnu snagu potrebnu da nadoknadi grijanje s prekidima h) izraunati ukupno normirano toplinsko optereenje grijanog prostora zbrajajui ukupni gubitak topline i toplinski uin za poetno zagrijavanje.
54/116
HRN EN 12 831
UKUPNI TOPLINSKI GUBITAK POJEDINANOG GRIJANOG PROSTORA Ukupni toplinski gubitak pojedinanog i-tog grijanog prostora izraunava se prema izrazu:
i = T,i+ V,i (W)

gdje je:
T,i V,i
- transmisijski toplinski gubici i-tog grijanog prostora (W) - ventilacijski toplinski gubici topline i-tog grijanog prostora (W).
55/116
Transmisijski toplinski gubici i-tog grijanog prostora
HRN EN 12 831
T,i= (HT,ie+HT,iue+HT,ig+HT,ij) (int,i-e) (W)

gdje je: HT,ie - koeficijent transmisijskog gubitka topline od grijanog prostora prema okoliu kroz omota zgrade (W/K) HT,iue - koeficijent transmisijskog gubitka topline od grijanog prostora prema okoliu kroz negrijani prostor (W/K); HT,ig - koeficijent transmisijskog gubitka topline od grijanoga prostora prema tlu (W/K) HT,ij - koeficijent transmisijskog gubitka topline od grijanoga prostora prema susjednom prostoru grijanog na niu temperaturu (W/K) int,i - unutarnja projektna temperatura grijanoga prostora (C) e - vanjska projektna temperatura (C)
56/116
Koeficijent transmisijskog gubitka topline od grijanog prostora prema okoliu kroz omota zgrade
HRN EN 12 831
Koeficijent transmisijskog gubitka topline iz grijanoga prostora prema okoliu kroz sve graevinske elemente (zidove, pod, strop, vrata, prozore) ukljuujui linearne toplinske mostove rauna se na slijedei nain:
H T,ie = k Ak Uk ek + l l l el l
(W/K)
gdje je: - povrina graevinskog k-tog elementa (m2) Ak ek,el - korekcijski faktori izloenosti koji uzimaju u obzir utjecaje kao to su razliite izolacije, upijanje vlage u graevinske elemente i klimatske utjecaje kao to je brzina vjetra i temperatura u sluaju da ovi uvjeti nisu uzeti u obzir prilikom utvrivanja koeficijenta prolaza topline U (prema EN ISO 6946). ek i ei trebaju biti odreeni na bazi nacionalnog dodatka. U nedostatku nacionalnih vrijednosti koriste se vrijednosti definirane u dodatku D.4.1 (ek=1, el = 1)
57/116
HRN EN 12 831 Uk - koeficijent prolaza topline graevinskog elemenata (W/m2K), rauna se prema: normi EN ISO 6946 (za neprozirne elemente); normi EN ISO 10077-1 (za prozore i vrata); ili prema posebno zadanim tehnikim propisima. ll - duljina linearnog toplinskog mosta (m) l - duinski koeficijent prolaska topline linearnog toplinskog mosta (W/mK) moe se odrediti od dva naina: za grubu procjenu, koritenjem tabeliranih vrijednosti koje su dane u normi EN ISO 14683; ili izraunati prema normi EN ISO 10211-2.
Pojednostavljeni postupak proraun dodatka za toplinske mostove Ukc=Uk+Utb (W/m2K) Ukc - korigirani koeficijent prolaza topline graevinskih elemenata uzimajui u obzir toplinske mostove (W/m2K) Uk - koeficijent prolaza topline graevinskog elemenata (W/m2K) Utb - korekcijski faktor ovisan o tipu graevinskog elementa. Dan je u prilogu D.4.1. norme (W/m2K)
58/116
Koeficijent transmisijskog gubitka topline od grijanog prostora prema okoliu kroz negrijani prostor
HRN EN 12 831
Ako postoji negrijani prostor izmeu grijanoga prostora i vanjskoga prostora, koeficijent transmisijskog gubitka topline iz grijanog u vanjski prostor kroz negrijani prostor proraunava se prema:
H T,iue = k Ak Uk bu + l l l bu l
(W/K)
gdje je: bu - temperaturni redukcijski faktor koji uzima u obzir razliku temperatura negrijanog prostora i vanjske projektne temperature. Nain izraunavanja opisan je u normi HRN EN 12 831
59/116
Koeficijent transmisijskog gubitka topline od grijanoga prostora prema tlu
HRN EN 12 831
Gubitak topline kroz podove i zidove podruma ovisi o nekoliko faktora, kao to su povrina i izloeni opseg podne ploe, dubinu podrumskoga poda ispod povrine tla i toplinska svojstva tla. Ovaj gubitak topline prema tlu se moe proraunati prema normi EN ISO 13370 na dva naina: na detaljan nain ili na pojednostavljen nain opisan u nastavku (gubici topline zbog toplinskih mostova nisu uzeti u obzir) Koeficijent transmisijskog gubitka topline od grijanoga prostora prema tlu u stacionarnom stanju iznosi:
H T,ig = fg1 fg2 (k Ak U equiv,k ) Gw
(W/K)
60/116
H T,ig = fg1 fg2 (k Ak U equiv,k ) Gw
HRN EN 12 831
(W/K)
gdje je: fg1 - korekcijski faktor utjecaja godinjih promjena vanjske temperature. Ovaj faktor treba biti odreen na nacionalnoj osnovi. U nedostatku nacionalnih vrijednosti, koriste se vrijednosti dane u dodatku D.4.3 norme, predloena vrijednost je 1,45 fg2 - korekcijski faktor koji uzima u obzir razliku izmeu srednje godinje i projektne vanjske temperature zraka Ak - povrina graevinskog elementa koji je u dodiru s tlom (m2); Uequiv,k - ekvivalentni koeficijent prolaza topline odreen u ovisnosti o tipu poda odreen prema EN ISO 13370 (W/m2K)
Gw - korekcijski faktor utjecaja podzemne vode. Ako je udaljenost od pretpostavljene podzemne vode i poda podruma manja od 1 m tada se uzima Gw =1,15, a ako je ova udaljenost vea od 1 m tada je Gw =1.
61/116
Koeficijent transmisijskog gubitka topline od grijanoga prostora prema susjednom prostoru grijanog na niu temperaturu
HRN EN 12 831
Opisuje izmjenu topline iz grijanoga prostora u susjedni prostor koji je grijan na bitno razliitu temperaturu. To moe biti prostorija unutar stambene jedinice (kupatilo, spremite), prostorija koja pripada susjednoj stambenoj jedinici ili prostorija koja pripada susjednoj zgradi koja se moda ne grije. Proraunava se prema sljedeem izrazu:
HT,ij = k fij Ak Uk
(W/K)
gdje je: fij - korekcijski faktor koji uzima u obzir razliku izmeu temperature susjednog prostora i vanjske temperature Ak - povrina graevinskog elementa (m2) Uk - koeficijent prolaza topline graevinskog elementa (W/m2K)
Pri proraunu izmjene topline sa susjednim prostorom utjecaj toplinskih mostova ne uzima se u obzir.
62/116
Ventilacijski toplinski gubici i-tog grijanog prostora
HRN EN 12 831
V,i = H V,i (int,i e )

gdje je:
(W)
HV,i - projektni koeficijent ventilacijskih gubitaka topline (W/K) int,i - unutarnja projektna temperatura grijanog prostora (C) e - vanjska projektna temperatura (C).
Projektni koeficijent ventilacijskih gubitka topline Hv,i izraunava se prema:
H V,i = Vi cp
gdje je:
(W/K)
Vi - protok zraka kroz grijani prostor (m3/s) - gustoa zraka na na temperaturi int,i (kg/m3) cp - specifian toplinski kapacitet zraka na temperaturi int,i (J/kg K) Pretpostavljajui konstantan projektni koeficijent ventilacijskih gubitaka moe se izraunati prema izrazu: gdje je Vi u (m3/h).
H V,i = 0,34 Vi
(W/K)
63/116
Protok zraka grijanog prostora Vi bez ventilacijskog sustava
HRN EN 12 831
Kada nema prisilne ventilacije za vrijednost protoka zraka grijanoga prostora uzima se vea vrijednost izmeu protoka zraka infliltracijom kroz fuge u ovojnici zgrade i minimalno potrebnog protoka zraka iz higijenskih razloga:
Vi = max (Vinf,i, Vmin,i ) (m3 /h)

Vinf,i - infliltracija zraka kroz fuge u ovojnici zgrade (m3/h) Vmin,i - higijenski minimalni volumni protok zraka (m3/h)
Protok zraka grijanog prostora Vi s mehanikom ventilacijom
Vi = Vinf,i + Vsu,i fV,i + Vmech,inf,i

Vinf,i - infliltracija zraka kroz fuge u ovojnici zgrade (m3/h) Vsu,i - protok dovodnog ventilacijskog zraka (m3/h) Vmech,inf,i - viak odsisnog zraka (m3/h) fV,i - korekcijski faktor temperature
(m3 /h)
64/116
Higijenski minimalni protok zraka iznosi:
HRN EN 12 831
gdje je: = minimalni broj izmjena zraka svjeim zrakom (h-1) nmin Vi = volumen grijanoga prostora (m3). Minimalni protok zraka treba biti odreen u nacionalnome dodatku ovoga standarda ili prema projektnom zadatku (nmin= 0,5 2,0 h-1 ovisno o vrsti prostorije). Infliltracija zraka kroz fuge u ovojnici zgrade :
Vmin,i = nmin Vi
(m3 /h)
Vinf,i = 2 Vi n50 ei i (m3 /h)

gdje je: n50 - broj izmjena zraka prostora u jednom satu pri razlici tlaka od 50 Pa izmeu prostora i vanjskog okolia (h-1) ei - koeficijent zaklonjenosti i - korekcijski faktor za visinu prostorije od tla (do 10 m i=1)
65/116
HRN EN 12 831
TOPLINSKO OPTEREENJE POJEDINANOG GRIJANOG PROSTORA

Za grijani prostor toplinsko optereenje proraunava se prema izrazu
HL,i = T,i + V,i + RH,i

gdje je:
(W)
T,i - transmisijski toplinski gubici i-tog prostora (W) V,i - ventilacijski toplinski gubici i-tog prostora (W) RH,i - dodatni toplinski uin kojim se kompenziraju uinci nekontinuiranog grijanja prostora (W)
Odreuje se prema podacima u projektnom zadatku ili prema izrazu:
RH,i = Ai fRH
gdje je:
(W)
Ai - povrina poda prostorije (m2); f RH - korekcijski faktor koji ovisi o trajanju prekida grijanja i padu temperature tijekom prekida grijanja (prema dodatku D.6 norme)
66/116
HRN EN 12 831
TOPLINSKO OPTEREENJE CIJELE ZGRADE Toplinsko optereenje zgrade jest suma toplinskih optereenja pojedinih prostora:
HL = T,i + V,i + RH,i (W)

i i i
gdje je: T,i - suma transmisijskih toplinskih gubitaka svih grijanih prostora iskljuujui izmjenu topline unutar zgrade (W) V,i - suma ventilacijskih toplinskih gubitaka svih grijanih prostora iskljuujui i zmjenu topline unutar zgrade (W); RH,i - suma dodatnih toplinskih uina kojima se kompenziraju uinci nekontinuiranog grijanja svih prostora unutar zgrade (W)
67/116
HRN EN 12 831
POJEDNOSTAVLJENA METODA ODREIVANJA TOPLINSKOG GUBITKA I TOPLINSKOG OPTEREENJA Pojednostavljena metoda prorauna smije se koristiti za zgrade stambene namjene kod kojih je broj izmjena zraka prostora u jednom satu pri razlici tlaka od 50 Pa izmeu prostora i vanjskog okolia n50< 3 h-1.
68/116
HRN EN 12 831
UKUPNI TOPLINSKI GUBITAK POJEDINANOG GRIJANOG PROSTORA - pojednostavljena metoda Ukupni toplinski gubitak pojedinanog i-tog grijanog prostora izraunava se prema izrazu:
i = ( T,i + V,i ) f ,i (W)

gdje je: T,i - transmisijski toplinski gubici i-tog grijanog prostora (W) V,i - ventilacijski toplinski gubici topline i-tog grijanog prostora (W) f,i - korekcijski temperaturni faktor koji uzima u obzir dodatni gubitak topline prostorija koje su grijane na veu temperaturu nego susjedne grijane prostorije (npr. kupaonica koja se grije na 24C)
69/116
HRN EN 12 831
Transmisijski toplinski gubitak i-tog grijanog prostora - pojednostavljena metoda Transmisijski toplinski gubitak i-tog grijanog prostora izraunava se prema izrazu:
T,i = k fk Ak Uk (int,i e ) (W)

gdje je: fk - temperaturni korekcijski faktor za pojedini sluaj izmjene topline (dodatak D.7.2. norme) Ak - povrina k-tog graevinskog elementa m2; Uk - koeficijent prolaza topline k-tog graevinskog elementa W/m2K
70/116
HRN EN 12 831
Ventilacijski toplinski gubitak i-tog grijanog prostora - pojednostavljena metoda Ventilacijski toplinski gubitak i-tog grijanog prostora izraunava se prema izrazu:
V,i = 0,34 Vmin,i (int,i e ) (W)

gdje je: Vmin,i - higijenski minimalni volumni protok zraka (m3/h)
71/116
HRN EN 12 831
TOPLINSKO OPTEREENJE CIJELE ZGRADE - pojednostavljena metoda Proraun toplinskog optereenja cijele zgrade ne uzima se u obzir izmjenu topline izmeu pojedinih cjelina unutar zgrade (npr. izmeu pojedinih stanova u zgradi) i moe se izraunati koristei izraz:
HL = T,i + V,i + RH,i (W)

i i i
gdje je: T,i - suma transmisijskih toplinskih gubitaka svih grijanih prostora iskljuujui izmjenu topline unutar zgrade (W) V,i - suma ventilacijskih toplinskih gubitaka svih grijanih prostora iskljuujui i zmjenu topline unutar zgrade (W); RH,i - suma dodatnih toplinskih uina kojima se kompenziraju uinci nekontinuiranog grijanja svih prostora unutar zgrade (W)
72/116
UKRATKO Proraun toplinskog gubitka prema normi HRN EN 12 831 slui za odreivanje kapaciteta (uina) ogrjevnih tijela i ostalih komponenata termotehnikih sustava. Pri proraunu ukupnog toplinskog gubitka prema normi HRN EN 12 831 uzimaju se u obzir transmisijski i ventilacijski toplinski gubici.
Pri proraunu ukupnog toplinskog optereenja prema normi HRN EN 12 831 ne uzimaju se u obzir toplinski dobici.
73/116
5.4.4. Metodologija prorauna potronje energije za grijanje i toplu vodu prema Pravilniku o energetskom certificiranju zgrada (NN 36/10) Druga stranica energetskog certifikata
Energetske potrebe Neke vrijednosti se ispunjavaju obavezo, a neke opcijski.
74/116
1. Godinje potrebna toplinska energija za grijanje 2. Godinja potrebna toplinska energija za zagrijavanje potrone vode 3. Godinji toplinski gubici sustava grijanja 4. Godinji toplinski gubici sustava za zagrijavanje potrone vode 5. Godinja potrebna toplinska energija 6. Godinja isporuena energija zgradi 7. Godinja primarna energija 8. Godinja emisija CO2
1. Godinje potrebna toplinska energija za grijanje QH,nd u kWh/a i kWh/(m2a) - prema normi HRN EN ISO 13790:2008 - rauna se za referentne klimatske podatke QH,nd,ref i stvarne klimatske podatke QH,nd te se navodi i zahtijevana vrijednost Q''H,nd (prema Tehnikom propisu o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zatiti NN 110/08)
75/116
2. Godinja potrebna toplinska energija za zagrijavanje potrone vode Qw u kWh/a i kWh/(m2a) - prema normi HRN EN 15316-3-1:2007 - rauna se za stvarne klimatske podatke 3. Godinji toplinski gubici sustava grijanja QH,ls u kWh/a i kWh/(m2a) - prema normi HRN EN 15316:2007 - rauna se za stvarne klimatske podatke 4. Godinji toplinski gubici sustava za zagrijavanje potrone tople vode QW,ls u kWh/a i kWh/(m2a) - prema normi HRN EN 15316:2007 - rauna se za stvarne klimatske podatke 5. Godinja potrebna toplinska energija QH u kWh/a i kWh/(m2a) - rauna se za stvarne klimatske podatke 6. Godinja isporuena energija zgradi Edel u kWh/a i kWh/(m2a) - rauna se za stvarne klimatske podatke
76/116
7. Godinja primarna energija Eprim u kWh/a i kWh/(m2a) - prema Pravilniku o energetskom certificiranju zgrada (NN 36/10) - rauna se za stvarne klimatske podatke 8. Godinja emisija CO2 u kg/a i kg/(m2a) - prema Pravilniku o energetskom certificiranju zgrada (NN 36/10) - rauna se za stvarne klimatske podatke - ovisno o izvoru energije koje se koristi
77/116
Okvirni tijek prorauna potronje energije (prema HN EN ISO 13790) - Proraun tokova energije vri se za definiranu granicu objekta (npr. stan, zgrada, i sl.) - Proraun potrebne energije vri se u obrnutom smjeru od toka energije (korisna energija konana energija primarna energija): 1. proraun potrebne toplinske energije koju treba dovesti u svrhu odravanja eljenog stanja u prostoru (korisna energija) 2. proraun potrebne energije za pogon tehnikog sustava zgrade koji isporuuje toplinsku energiju prostoru (konana energija) 3. proraun potrebne primarne energije (koristei faktore konverzije u ovisnosti o izvoru energije) Bilance topline Odvojeno se izraunavaju 2. bilance topline: 1. Bilanca energije na razini zgrade - njome se proraunava potrebna korisna energija (tj. potreba toplinske i rashladna energija koju treba dovesti zgradi za odravanje eljenog stanja. 2. Bilanca energije na razini tehnikog sustava - njome izraunavamo potrebnu energiju za pogon tehnikih sustava (konanu energiju) te gubitke sustava (neiskoristive gubitke topline sustava, gubitke topline sustava koji se mogu iskoristiti unutar samog sustava i gubitke topline koji se mogu iskoristiti unutar zgrade).
78/116
PROGRAM STRUNOG OSPOSOBLJAVANJA OSOBA KOJE PROVODE ENERGETSKE PREGLEDE I/ILI ENERGETSKO CERTIFICIRANJE ZGRADA Vanjski dobici topline
Zgrada ili zona (grijani prostor) Unutarnji dobici topline
Trans. gubici Vent. gubici Korisna energija
Termotehniki sustav
Podsustav izmjene topline u prostoru
Podsustav razvoda
Podsustav spremika
Podsustav proizvodnje (izvora) energije
Tok energije Tijek prorauna

79/116
Konana energija
Primarna energija
Bilanca energije na razini zgrade obuhvaa izmjenu topline transmisijom izmeu kondicioniranog prostora zgrade i vanjskog okolia zbog razlike temperature kondicioniranog prostora i vanjske temperature izmjenu topline ventilacijom izmeu kondicioniranog prostora zgrade i vanjskog okolia izmjenu topline transmisijom i ventilacijom izmeu susjednih zona unutarnje toplinske dobitke i gubitke (od osoba, ureaja, rasvjete, te toplina osloboena ili apsorbirana radom ostalih tehnikih sustava) toplinske dobitke od sunca potrebnu korisnu energiju za grijanje (ako se zona grije, sustav grijanja dovodi toplinu kako bi se poveala unutarnja temperatura na zahtijevanu najmanju postavnu vrijednost) potrebnu korisnu energiju za hlaenje (ako se zona hladi, sustav hlaenja odvodi toplinu kako bi se smanjila unutarnja temperatura na zahtijevanu najveu postavnu vrijednost) akumuliranu toplinsku energiju koja se oslobaa ili pohranjuje u masi zgrade Bilanca energije na razini zgrade ukljuuje i povratnu toplinu iz razliitih izvora (iskoristivi toplinski gubici iz sustava i iskoristivi toplinski gubici sustava grijanja, hlaenja i ventilacije) Dio ove topline se iskoritava kao korisna energija za grijanje i hlaenje te je zbog toga proraun potrebno provesti iteracijski u dva koraka.
80/116
Zgrada Pregrijavanje Transmisijski gubici topline Dobici od Sunca
Tehniki sustav Unutarnji dobici topline Iskoristivi gubici teh. sust. Potrebna korisna energija za grijanje
Ventilacijski gubici topline Toplina odvedena ventilacijom
Rekuperacija topline
81/116
Bilanca energije na razini tehnikog sustava obuhvaa potrebnu energiju za grijanje i hlaenje zone zgrade koje se dobiju zbrajanjem potrebnih korisnih energija za grijanje i hlaenje zona koje koriste zajedniki tehniki sustav energiju iz obnovljivih izvora energije toplinske gubitke sustava za grijanje i hlaenje prostora zgrade potrebnu energiju za pogon tehnikih sustava grijanja i hlaenja (konanu energiju) potrebnu konanu energiju za sustav predgrijanja i prethlaenja zraka za ventilaciju, ukljuivo toplinske gubitke u posebnim sluajevima proizvedenu energiju tehnikih sustava zgrade (kada se npr. koristi kogeneracijsko postrojenje za zajedniku proizvodnju toplinske i elektrine energije) Tehniki sustav openito obuhvaa sljedee podsustave: podsustav proizvodnje (izvora) energije podsustav spremnika podsustav razvoda podsustav izmjene topline u prostoru
82/116
Zgrada ili zona (grijani prostor) Toplinski gubici sustava iskoristivi unutar sustava Toplinski gubici sustava iskoristivi unutar zgrade Termotehniki sustav Neiskoristivi toplinski gubici sustava
Korisna energija
Unutarnji dobici topline
Dobici topline od ljudi, ureaja,...
Podsustav izmjene topline u prostoru
Podsustav razvoda
Podsustav spremika
Podsustav proizvodnje (izvora) energije
Konana energija
83/116
Proraun se provodi u koracima na sljedei nain: definiraju se granice svih kondicioniranih i nekondicioniranih zona odrede se ulazni podaci o okoliu (unutarnji i vanjski klimatski podaci) za svaku zonu zgrade i za svaki mjesec u godini prorauna se potrebna energija za grijanje i potrebna energija za hlaenje odredi se godinja potrebna energija po zonama zbrajanjem mjesenih potreba zbroji se potrebna energija po zonama koje opsluuju iste kombinacije tehnikih sustava odredi se potrebna konana energije za grijanje i hlaenje uzimajui u obzir toplinske gubitke sustava za grijanje i za hlaenje zbroje se rezultati za razliite zone zgrade s razliitim tehnikim sustavima. Interakcija izmeu zgrade i tehnikog sustava - dio toplinskih gubitaka moe se direktno iskoristiti u zgradi za namirenje potrebne toplinske energije. Bilance energije zgrade i termotehnikog sustava meuovisne su i proraun je potrebno provesti iteracijski.
84/116
Ukupna potronja energije i energetski razred zgrade

HN EN ISO 13790
Zbroj na razini zgrade Potrebna konana energija za pogon sustava grijanja, hlaenja i ventilacije (Sustav 1)
Zbroj na razini tehnikog sustava
Pot. kon. ener. za pog. sust. gr., hl. i vent. (Sustav 2)
Gubici energije i potrebna pomona energija za sustav grijanja, hlaenja i ventilacije
Potrebna korisna energija za grijanje i hl.
Izmijenjena toplina i toplinski izvori/ponori

Zona 1 Sustav 1

Zona 2

Zona 3 Sustav 2
Toplinski gubici sustava iskoristivi unutar zone
Podjela zgrade na zone Odreivanje granica zgrade
Ulazni podaci (fizikalna svojstva zgrade, tipovi tehnikih sustava, meteo. parametri)
Karakteristika sustav grijanja, pripreme tople vode, hlaenja, ventilacije i regulacije 85/116
Da bi se uzelo u obzir meudjelovanje zgrade i tehnikog sustava proraun se provodi u dva koraka (dvije iteracije) na sljedei nain:
U prvom koraku se proraunava potrebna korisna energija za grijanje i hlaenje prostora ne uzimajui u obzir toplinske gubitke sustava grijanja i hlaenja jer su u toj fazi prorauna oni jo nepoznati. Iz izraunate potrebne korisne energije za grijanje i glaenje proraunavaju se, izmeu ostalog, i gubici tehnikog sustava koji se mogu iskoristiti. U drugom koraku vri se ponovni proraun potrebne korisne energije za grijanje i hlaenje pri emu se uzimaju u obzir u prethodnoj iteraciji izraunati iskoristivi toplinski gubici sustava koji se uzimaju u proraun kao dodatni unutarnji toplinski dobici.
Zgrada
Tehniki sustav Potrebna korisna energija za grijanje
Gubici topline prostora
Energija dovedena tehnikom sustavu (konana energija)
Gubici tehnikog sustava
Zgrada
Tehniki sustav Potrebna korisna en. za grijanje
Gubici topline prostora
Energija dovedena tehnikom sustavu (konana energija)
Iskoristivi gubici tehnikog sustava Neiskoristivi gubici tehnikog sustava
86/116
5.4.5. Godinje potrebna toplinska energija za grijanje QH,nd [kWh/a] prema Pravilniku o energetskom certificiranju zgrada
Prema Pravilniku o energetskom certificiranju zgrada (NN 36/10): GODINJA POTREBNA TOPLINSKA ENERGIJA ZA GRIJANJE jest raunski odreena koliina topline koju sustavom grijanja treba tijekom jedne godine dovesti u zgradu za odravanje unutarnje projektne temperature u zgradi tijekom razdoblja grijanja. Izraunava se prema posebnom propisu kojim se propisuju tehniki zahtjevi glede racionalne uporabe energije i toplinske zatite novih i postojeih zgrada i prema normi HRN EN ISO 13 790 i to za referentne i stvarne klimatske podatke. U energetski certifikat potrebno je unijeti i doputenu vrijednost (odreenu prema Tehnikom propisu o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zatiti NN 110/08)
87/116
HRN EN ISO 13 790
Norma HRN EN ISO 13790 : Energetska svojstva zgrada Proraun potrebne energije za grijanje i hlaenje prostora
Norma opisuje postupak prorauna godinje potronje energije za grijanje i hlaenje stambenih i nestambenih zgrada ili dijelova zgrada. Norma obuhvaa: - proraun izmjene topline transmisijom i ventilacijom unutar dijela zgrade koji se grije ili hladi na konstantnu temperaturu - proraun utjecaja unutarnjih dobitaka topline kao i dobitaka topline od suneva zraenja na toplinsku bilancu - proraun godinje potrebne (korisne) energije za grijanje i hlaenje - proraun potrebne energije za pogon ureaja za grijanje i hlaenje (konana energija)
Zgrada moe imati vie zona s razliitim postavkama temperatura, te moe biti grijana i hlaena s prekidima.
88/116
HRN EN ISO 13 790
Podjela zgrade na proraunske zone

Zgradu je prema potrebi nuno podijeliti u razliite zone za koje se odvojeno rauna potrebna energija za grijanje i hlaenje Proraun je mogue provesti na tri naina: - cijela zgrada predstavlja jednu zonu - zgrada je podijeljena u nekoliko zona pri emu se ne uzima u obzir izmjena topline izmeu zona (ako je razlika unutarnjih projektnih temperatura meu zonama < 5K) - zgrada je podijeljena u nekoliko zona pri emu se uzima u obzir izmjena topline izmeu zona (ako je razlika unutarnjih projektnih temperatura meu zonama 5K)
Kriteriji podjele zgrade na zone Podjela zgrade na proraunske zone vri se za dijelove zgrade koji se razlikuju: - prema namjeni (ako je 10% ili vie povrine u drugoj namjeni) - u pogledu vrste i reima uporabe termotehnikog sustava - u vrijednostima unutarnje projektne temperature za vie od 4 K.
89/116
HRN EN ISO 13 790
Meteoroloki podaci za lokaciju zgrade prosjena gustoa toplinskog toka suneva zraenja za proraunski period Isol (W/m2) prosjena vanjska projektna temperatura za proraunski period e (C) Unutarnji projektni parametri unutarnje projektne temperature za sve proraunske zone int (C) broj izmjena zraka u svakoj proraunskoj zoni n (h-1) Podaci o dimenzijama i fizikalnim svojstvima zgrade povrine svih graevinskih dijelova zgrade, Ak (m2) netto povrina poda kondicioniranih dijelova zgrade, Af (m2) koeficijenti prolaza topline svih dijelova zgrade Uk (W/m2K) koeficijenti prolaska topline svih tokastih toplinskih mostova (W/K) duinski koeficijenti prolaska topline svih linijskih toplinskih mostova (W/mK) duljine linijskih toplinskih mostova l (m)
90/116
HRN EN ISO 13 790
Podaci o sustavima u zgradi karakteristike sustava grijanja, pripreme tople vode, hlaenja, ventilacije, rasvjete i druge opreme raspored ugraenih sustava unutar zgrade nain koritenja sustava regulacija ugraenih sustava karakteristike unutarnjih izvora topline
91/116
Tipovi prorauna vremenski korak
HRN EN ISO 13 790
Standard opisuje tri razliita pristupa proraunu potronje energije za grijanje i hlaenje s obzirom na vremenski korak prorauna: 1. Kvazi-stacionarni proraun na bazi sezonskih vrijednosti 2. Kvazi-stacionarni proraun na bazi mjesenih vrijednosti 3. Dinamiki proraun s vremenskim korakom od jednog sata ili kraim
Raunalni programi najee koriste proraun na MJESENOJ BAZI Prorauni omoguuju odreivanje potrebne topline za grijanje i hlaenje za svaki mjesec u godini. - godinja potronja energije suma mjesenih potronji Proraunsko TRAJANJE SEZONE GRIJANJA - trajanje sezone grijanja nije u proraunu fiksno odreeno - godinja potrebna toplina za grijanje jednaka je zbroju toplinske energije za sve mjesece u kojima je srednja vanjska temperatura nia od unutarnje
92/116
Godinja potrebna toplinska energija za grijanje - za kontinuirano grijanje:
HRN EN ISO 13 790
QH, nd = QH, nd, cont = QH,nt H, gn QH,gn
(kWh/a)
gdje je: QH,ht - ukupni toplinski gubici zgrade u periodu grijanja prema vanjskom okoliu (kWh/a) QH,ht,cont - ukupni toplinski gubici zgrade u periodu grijanja prema vanjskom okoliu pri kontinuiranom grijanju (kWh/a) QH,gn - ukupni toplinski dobici zgrade u periodu grijanja (kWh/a) H,gn - faktor iskoritenja toplinskih dobitaka pri grijanju
- za nekontinuirano (intermitentno) grijanje:
QH, nd = QH, nd, interm = aH,red QH, nd, cont
(kWh/a)
gdje je: aH,red - redukcijski faktor za nekontinuirano grijanje prema HRN EN ISO 13790 (-) Izrazi vrijede i za sezonski i za mjeseni proraun.
93/116
HRN EN ISO 13 790
TOPLINSKI GUBICI Toplinski gubici proraunske zone za promatrani vremenski period (mjesec):
QH,ht = (H tr + H ve ) (int e ) t
(Wh)
gdje je: Htr - koeficijent transmisijskih toplinskih gubitaka proraunske zone (prema HN EN ISO 13789) (W/K) Hve - koeficijent ventilacijskih toplinskih gubitaka proraunske zone (W/K) int e t - unutarnja projektna temperatura grijane zone (C) - srednja vanjska temperatura za proraunski period (npr. mjesena) (C) - proraunski vremenski period (h)
94/116
HRN EN ISO 13 790
Koeficijent transmisijskih toplinskih gubitaka odreuje se u skladu s normom HN EN ISO 13789) prema sljedeem izrazu:
H tr = HD + Hg + HU + H A
(W/K)
gdje je: HD - koeficijent transmisijskog gubitka prema vanjskom okoliu (W/K) Hg HU HA - stacionarni koeficijent transmisijskog gubitaka prema tlu (W/K) - koeficijent transmisijskog gubitka kroz negrijani prostor prema vanjskom okoliu (W/K) - koeficijent transmisijskog gubitka prema susjednim zgradama (W/K)
95/116
HRN EN ISO 13 790
Openiti izraz za pojedini koeficijent transmisijskog gubitka sastoji se od tri dijela i moe se prema normi HN EN ISO 13789 napisati u obliku:
H x = btr,x A iUi + l k k + j k j i
gdje je: Ai - povrina i-tog graevinskog elementa (m2) Ui lk
(W/K)
- koeficijent prolaza topline i-tog graevinskog elementa (W/m2K) - duljina k-tog linearnog toplinskog mosta (m) - duinski koeficijent prolaza topline k-tog linearnog toplinskog mosta (W/m K) - koeficijent prolaza topline j-tog tokastog toplinskog mosta (W/K) - faktor prilagodbe, btr,x1 ako je temperatura s druge strane graevinskog elementa razliita od vanjske temperature zraka. Odreuje se u skladu s normom HN EN ISO 13789. Npr. za proraun gubitaka kroz negrijani prostor prema vanjskom okoliu btr,U iznosi:
k k
btr,x
Hue btr,U = Hiu + Hue
Hue - koeficijent transmisijskog gubitka od negrijanog prostora prema vanjskom okoliu (W/K) Hiu - koeficijent transmisijskog gubitaka od grijanog prostora prema negrijanom prosstoru (W/K)
96/116
HRN EN ISO 13 790
Koeficijent ventilacijskih toplinskih gubitaka odreuje se u skladu s normom HN EN ISO 13790) prema sljedeem izrazu:
H ve = cp (bve,k qve,k,mn ) (W/K)

k
gdje je: - gustoa zraka (kg/m3) cp - specifini toplinski kapacitet zraka pri konstantnom tlaku (J/kgK) bve,k - faktor prilagodbe za svaki pojedini (k-ti) element koji pridonosi ventilacijskim gubicima. bve,k1 ako je temperatura ulaznog zraka razliita od vanjske temperature zraka. Odreuje se posebno za razliite sluajeve prema normi (infiltracija kroz vanjsku ovojnicu zgrade, infiltracija iz susjednih nekondicioniranih prostora, ventilacija zrakom iz staklenika, ...) qve,k,mn - prosjeni protok zraka za svaki pojedini (k-ti) element koji pridonosi ventilacijskim gubicima z proraunskom periodu (m3/s)
97/116
HRN EN ISO 13 790
TOPLINSKI DOBICI Toplinski dobici proraunske zone za promatrani vremenski period (mjesec):
QH,gn = Qint + Qsol

gdje je: Qint - unutarnji toplinski dobici (Wh) Qsol - toplinski dobici od suneva zraenja (Wh)
(W/h)
98/116
Unutarnji toplinski dobici
HRN EN ISO 13 790
Obuhvaaju: - toplinski tok koji odaju ljudi u prostoru - toplinski od rada raznih korisnikovih ureaja u prostoru - toplinski tok od rasvjete - toplinski tok od potrone tople vode i otpadne vode - toplinski tok nastao radom elemenata sustava grijanja, hlaenja i ventilacije (onaj dio gubitaka koji se moe rekuperirati unutar zgrade) Unutarnji toplinski gubici proraunske zone za promatrani vremenski period (mjesec):
Qint = int,mn,k t + (1 btr,l )int,mn,u,l t k l

gdje je:
(Wh)
int,mn,k
int,mn,u,l
btr,l t
- prosjeni toplinski uin k-tog unutarnjeg izvora topline u grijanom prostoru: ljudi, ureaji, rasvjeta ...(W) - prosjeni toplinski uin l-tog unutarnjeg izvora topline u susjednom negrijanom prostoru (W) - faktor smanjenja za susjedni negrijani prostor s l-tim unutarnjim toplinskim izvorom (prema normi HRN EN ISO 13789) - proraunski vremenski period (h) 99/116
Unutarnji toplinski dobici

Prema Tehnikom propisu o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zatiti (NN 110/08) unutarnji dobici Qint raunaju se s vrijednou 5 W/m plotine korisne povrine zgrade
100/116
Toplinski dobici od suneva zraenja
HRN EN ISO 13 790
Toplinski gubici proraunske zone od suneva zraenja za promatrani vremenski period (mjesec):
Qsol = sol,mn,k t + (1 btr,l )sol,mn,u,l t k l

gdje je:
(Wh)
sol,mn,k
- prosjeni toplinski uin sunanog toplinskog izvora kroz k-ti graevni dio u grijani prostor (W) kroz l-ti graevni dio u susjedni negrijani prostor (W) - faktor smanjenja za susjedni negrijani prostor s ltim sunanim toplinskim izvorom (prema normi HRN EN ISO 13789) - proraunski vremenski period (h)
sol,mn,u,l - prosjeni toplinski uin sunanog toplinskog izvora

btr,l
101/116
Prosjeni toplinski uin sunanog toplinskog izvora kroz k-ti graevni dio:
HRN EN ISO 13 790
sol,k = Fsh,ob,k Asol,kIsol,k Fr,kr,k

gdje je: Fsh,ob,k - faktor smanjenja zbog sjene od vanjskih prepreka direktnom sunevu zraenju na povrinu k-tog graevnog elementa - efektivna povrina k-tog graevnog elementa uzimajui u obzir orijentaciju i nagib plohe (m2) - prosjena gustoa toplinskog toka suneva zraenja na povrinu k-tog graevnog elemenata (W/m2) - faktor oblika izmeu k-tog graevnog elementa i neba npr. Fr,k=1 za nezasjenjeni vodoravan krov Fr,k=0,5 za nezasjenjeni okomiti krov - toplinski tok zraenja k-tog graevnog elementa prema nebu (W)
(W)
Asol,k Isol,k
Fr,k
r,k
102/116
HRN EN ISO 13 790
FAKTOR ISKORITENJA TOPLINSKIH DOBITAKA ZA GRIJANJE
QH, nd = QH, nd, cont = QH,nt H, gn QH,gn
(kWh/a)
H,gn je bezdimenzijski faktor koji definira koliki se udio ukupnih toplinskih dobitaka
iskoritava za grijanje (koristi se kod mjesenog ili sezonskog prorauna) Rauna se posebno za svaku proraunsku zonu i za svaki mjesec.
Funkcija je omjera toplinskih dobitaka i gubitaka te toplinske inercije zgrade (koja se opisuje parametrom a). Definiran je sljedeim izrazima:
H,gn
1 a = 1 a+1
za > 0 i 1
H,gn =
a za = 1 a +1
gdje je:
H,gn =
za < 0
- omjer toplinskih dobitaka i gubitaka (-) - bezdimenzijski numeriki parametar koji uzima u obzir utjecaj toplinske inercije (-)
103/116
HRN EN ISO 13 790 - omjer toplinskih dobitaka i gubitaka
QH,gn = QH,ht
- bezdimenzijski numeriki parametar koji uzima u obzir utjecaj toplinske inercije funkcija je vremenske konstante zgrade
a = a0 +
gdje je: - za mjeseni proraun a0 = 1 0=15 h - za sezonski proraun a0 = 0,8 0=30 h Vremenska konstanta zgrade
gdje je: Htr - koeficijent transmisijskih toplinskih gubitaka proraunske zone (W/K) Hve - koeficijent ventilacijskih toplinskih gubitaka proraunske zone (W/K) Cm - toplinski kapacitet zgrade ili proraunske zone (J/K)
104/116
Cm 3600 H tr + H ve
(h)
HRN EN ISO 13 790 Toplinski kapacitet zgrade ili proraunske zone I. NAIN
Cm = j Aj
j
(J/K)
gdje je: j - toplinski kapacitet j-tog graevnog dijela zgrade po jedinici povrine prema HN EN ISO 13786 (J/m2K) npr. j = 110 000 J/m2K za laganu konstrukciju j = 260 000 J/m2K za teku konstrukciju Aj - povrina graevnog dijela zgrade (m2) II. NAIN
Cm = 470 kJ/m2K Af Cm = 330 kJ/m2K Af Cm = 180 kJ/m2K Af
za teke zone zgrade za srednje teke zone zgrade za lagane zone zgrade
gdje je: - povrina kondicioniranog dijela proraunske zone zgrade proraunata s vanjskim Af dimenzijama (m2)
105/116
HRN EN ISO 13 790 TEKE ZONE ZGRADE One zone zgrade koje zadovoljavaju sljedee uvjete: - masivni unutarnji i vanjski graevni dijelovi (gustoa materijala 1000 kg/m3 - bez ovjeenih stropova ili obloga stropova toplinsko-izolacijskim materijalima - bez toplinske izolacije na unutarnjoj strani vanjskih graevnih dijelova - bez visokih prostorija SREDNJE TEKE ZONE ZGRADE One zone zgrade koje zadovoljavaju sljedee uvjete: - masivni unutarnji i vanjski graevni dijelovi (gustoa materijala 600 kg/m3 - bez ovjeenih stropova ili obloga stropova toplinsko-izolacijskim materijalima - bez toplinske izolacije na unutarnjoj strani vanjskih graevnih dijelova - bez visokih prostorija LAGANE ZONE ZGRADE One zone zgrade koje ne zadovoljavaju uvjete za teke i srednje teke zone zgrade.
106/116
FAKTOR ISKORITENJA TOPLINSKIH DOBITAKA ZA GRIJANJE
Moe se, za potrebe certificiranja, raunati na pojednostavljen nain (prema Pravilniku o energetskom certificiranju zgrada, NN113/08):
H,gn = 1 za masivnu zgradu (teku zgradu) H,gn = 0,98 za srednje teku zgradu H,gn = 0,90 za laku zgradu
107/116
Godinje potrebna toplinska energija za grijanje - zahtijevana (doputena) vrijednost Q''H,nd u kWh/(m2a) Druga stranica energetskog certifikata
108/116
Godinje potrebna toplinska energija za grijanje - zahtijevana (doputena) vrijednost Q''H,nd u kWh/(m2a) Zahtjevi za zgrade grijane na temperaturu 18 C ili viu prema Tehnikom propisu o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zatiti u zgradama (NN 110/08). Stambena zgrada za koju je grijanje predvieno na temperaturu 18 C ili viu mora biti projektirana i izgraena na nain da godinja potrebna toplinska energija za grijanje po jedinici plotine korisne povrine zgrade, QH,nd [kWh/(ma)], ovisno o faktoru oblika zgrade, f0, nije vea od vrijednosti: za f0 0,20 za 0,20 < f0 < 1,05 za f0 1,05 gdje je: - faktor oblika zgrade, f0 = A/Ve (m-1), jest omjer oploja, A (m), i obujma, Ve (m), grijanog dijela zgrade.
109/116
QH,nd = 51,31 kWh/(ma) QH,nd = (41,03 + 51,41f0) kWh/(ma) QH,nd = 95,01 kWh/(ma)
5.4.6. Godinja potrebna toplinska energija za zagrijavanje potrone tople vode QW [kWh/a] prema HRN EN 15316-3-1:2007 HN EN 15316-3-1 - Metoda prorauna energijskih zahtijeva i uinkovitosti sustava - Dio 3-1: Sustav za pripremu potrone tople vode Norma sadri metode prorauna potrebne toplinske energije za pripremu potrone tople vode u zgradi na 4 naina: prema dnevnoj dinamici potronje (u prilogu A dani su standardizirani programi dnevne potronje za razliite sluajeve ovisno o broju osoba i koritenju kade ili tua) prema dnevnom utroenom volumenu (u prilogu B dani su standardizirane vrijednosti potrebnog volumena potrone tople vode ovisno o vrsti prostora, broju osoba i sl.) prema povrini zgrade (samo ako je donesen nacionalni dodatak normi u kojem se definira specifina vrijednost) prema vrsti zgrade (samo ako je donesen nacionalni dodatak normi - temelji se na pretpostavci da potronja tople vode ovisi o vrsti i namjeni zgrade)
110/116
HRN EN 15316-3-1
Za potrebe energetskog certificiranja zgrada (prema Pravilniku o energetskom certificiranju zgrada, NN113/08) koriste se: ZA STAMBENE ZGRADE - proraun prema povrini zgrade ZA NESTAMBENE ZGRADE -proraun prema dnevnom utroenom volumenu
STAMBENE ZGRADE Godinja potrebna toplinska energija za pripremu tople vode rauna se prema korisnoj povrini objekta:
QW = 12,5 Ak
gdje je Ak - korisna povrina objekta (m2)
(kWh/a)
Oko 300 l/m2a (za t=35C) Npr. Stan od 60 m2 18m3 tople vode godinje cca. 50 l/dan
111/116
HRN EN 15316-3-1
NESTAMBENE ZGRADE Dnevno potrebna toplinske energija za pripremu tople vode rauna se prema izrazu:
QW,d = W c W VW,d ( W 0 )
gdje je: W - gustoa vode (kg/m3) - specifini toplinski kapacitet vode (kWh/kg K) cW VW,d - potrebni dnevni volumen tople vode (m3/d) W - temperatura potrone tople vode 60 C 0 - temperatura hladne vode iz vodovoda 13,5 C
(kWh/d)
W c W = 1,16 (kWh/m 3K)
QW,d = 1,16 VW,d ( W 0 )
(kWh/d)
112/116
Dnevno potreban volumen tople vode VW,d odreuje se temeljem vrste zgrade i njene namjene:
HRN EN 15316-3-1
VW,d =
VW,f,d f 1000
(m3 /d)
gdje je: VW,f,d - specifina dnevna potronja tople vode po jedinici prorauna f - jedinica prorauna ovisno o tipu i namjeni objekta npr. za bolnice VW,f,d =88 l/(broj leaja dan) f = broj leaja za hotel *** VW,f,d =90 l/(broj leaja dan) Ostalo je dano u dodatku B norme HN EN 15316-3-1. Tjedne, mjesene i godinje potrebne koliine toplinske energije za pripremu tople vode dobiju se zbrajanjem dnevnih vrijednosti:
QW,t = QW,d QW,m = QW,d QW = QW,d

1 1 365 1 30
(kWh/tjedno ) (kWh/mjeseno) (kWh/a)

113/116
UKRATKO Proraun prema normi HN EN 13790 slui za odreivanje godinje potrebne toplinske energije za grijanje prostora. Godinja potrebna toplinska energija za grijanje jest raunski odreena koliina topline koju sustavom grijanja treba tijekom jedne godine dovesti u zgradu za odravanje unutarnje projektne temperature u zgradi tijekom razdoblja grijanja. Pri proraunu godinje potrebne toplinske energije za grijanje prema normi HR EN 13790 djelomino se uzimaju u obzir i toplinski dobici koji smanjuju toplinsko optereenje. Doputena (zahtijevana) godinja potrebna toplinska energija za grijanje odreuje se temeljem Tehnikog propisa o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zatiti u zgradama (NN 110/08) i to u ovisnosti o faktoru oblika zgrade (omjeru oploja i obujma grijanog dijela zgrade)
114/116
UKRATKO Godinja potrebna toplinska energija za zagrijavanje potrone tople vode u svrhu upisa u energetski certifikat odreuje se prema normi HN EN 15316-3-1 Godinja potrebna toplinska energija za zagrijavanje potrone tople vode za stambene zgrade odreuje se na temelju povrine zgrade. Godinja potrebna toplinska energija za zagrijavanje potrone tople vode za nestambene zgrade odreuje se na temelju utroenog volumena tople vode.
115/116
Hvala na panji!
116/116

13 - Proracun Toplinske Energije - 1 Dio

Hochgeladen von

Dokumentinformationen

Originaltitel

Copyright

Verfügbare Formate

Dieses Dokument teilen

Dokument teilen oder einbetten

Freigabeoptionen

Stufen Sie dieses Dokument als nützlich ein?

Sind diese Inhalte unangemessen?

Copyright:

Verfügbare Formate

13 - Proracun Toplinske Energije - 1 Dio

Hochgeladen von

Copyright:

Verfügbare Formate

Sveuilite u Rijeci Tehniki fakultet

Sveuilite u Rijeci Tehniki fakultet

5.4.1. 5.4.2. 5.4.3. 5.4.4. 5.4.5. 5.4.6. 5.4.7. 5.4.8. 5.4.9.

Sveuilite u Rijeci Tehniki fakultet

Druga stranica energetskog certifikata

Osnove meteorologije (zone, proraunski parametri) Mikroklima i higijena prostora

Sveuilite u Rijeci Tehniki fakultet

Druga stranica energetskog certifikata

Sveuilite u Rijeci Tehniki fakultet

Druga stranica energetskog certifikata

Sveuilite u Rijeci Tehniki fakultet

Na potronju energije za grijanje i hlaenje zgrade utjeu dinamiki i statiki parametri.

Dinamiki parametri Meteoroloki parametri Parametri ugodnosti

Statiki parametri Karakteristike zgrade Svojstva materijala

Potronja energije tehnikih sustava

Sveuilite u Rijeci Tehniki fakultet

Udio povrine prozora

Ostakljenje Zatita od Suneva zraenja

Vrijeme trajanja grijanja/hlaenja

Termoenergetska bilanca zgrade 7/116

Sveuilite u Rijeci Tehniki fakultet

Sveuilite u Rijeci Tehniki fakultet

Sveuilite u Rijeci Tehniki fakultet

Sveuilite u Rijeci Tehniki fakultet

SD stupanj dan Z broj dana grijanja t u temperatura grijanog prostora (C)

t v,i prosjena dnevna temperatura vanjskog zraka (C)

Sveuilite u Rijeci Tehniki fakultet

PRORAUN ENERGETSKIH POTREBA ZGRADE - energetski certifikat

Sveuilite u Rijeci Tehniki fakultet

Referentni klimatski podaci

Sveuilite u Rijeci Tehniki fakultet

Referentni klimatski podaci

Sveuilite u Rijeci Tehniki fakultet

Sveuilite u Rijeci Tehniki fakultet

Referentne vrijednosti za primorsku Hrvatsku:

X. 16,2C 103,33 kWh/m2 134,72 kWh/m2 79,72 kWh/m2 28,61 kWh/m2 0

Sveuilite u Rijeci Tehniki fakultet

Referentne vrijednosti za kontinentalnu Hrvatsku:

Sveuilite u Rijeci Tehniki fakultet

Referentne vrijednosti meteorolokih parametara za kontinentalnu i primorsku Hrvatsku

Prosjene mjesene temperatura vanjskog zraka 30 25 20 Kontinentalna Hrvatska Primorska Hrvatska

15 10 5 0 I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII.

Sveuilite u Rijeci Tehniki fakultet

Referentne vrijednosti meteorolokih parametara za kontinentalnu i primorsku Hrvatsku

0 I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII.

Sveuilite u Rijeci Tehniki fakultet

Referentne vrijednosti meteorolokih parametara za kontinentalnu i primorsku Hrvatsku

Sveuilite u Rijeci Tehniki fakultet

Stvarni klimatski podaci

Sveuilite u Rijeci Tehniki fakultet

Sveuilite u Rijeci Tehniki fakultet

Sveuilite u Rijeci Tehniki fakultet

Sveuilite u Rijeci Tehniki fakultet

Primjer podataka o stvarnim meteorolokim parametrima za Rijeku

Sveuilite u Rijeci Tehniki fakultet

Sveuilite u Rijeci Tehniki fakultet

Sveuilite u Rijeci Tehniki fakultet

Sveuilite u Rijeci Tehniki fakultet

Sveuilite u Rijeci Tehniki fakultet

Sveuilite u Rijeci Tehniki fakultet

Sveuilite u Rijeci Tehniki fakultet

Sveuilite u Rijeci Tehniki fakultet

Ostali faktori Osvjetljenje Buka Statiki elektricitet Magnetsko polje