PUKI GODINJAK Ljubuki, 30. srpnja 2011. Br.

7
ISSN 1986-6046
Stara i nova kua, Polog
Kua, Blidinje
Podrum, Biograci
tala, Raane Vrata u Bijai
2
3
30. srpnja 2011., Centar malih portova, Ljubuki, 20,30 sati
P r o g r a m
18,30 OkupljanjekodOMarkaMarulia,Ljubuki
19,30 Pripremasudionikazasveanimimohodkrozgrad
20,00 Poetakmimohodauzglazbuinapjevedrutava
20,30 DolazaknaCentarmalihportovaipredstavljanje
20,45 Poetakprogramainastupidrutava
22,30 IzborVile Ljubukoga sila
23,00 Zavretakprogramauzokrjepu,pjesmuidruenje
Glavni domain Sila: ZdenkoPavlovi
Stjegonoa: IvanPlaniniSire
Voditeljica: eljkaOpaak
S a d r a j
OsvrtnaLjubukosilo2010................................................................................... 2
Program......................................................................................................................... 3
Tematskiprilog:Pukograditeljstvo................................................................... 4
Kulturnaiumjetnikadrutva................................................................................ 6
Povijestljubukihnaselja(5.dio)....................................................................... 18
Organizacijski odbor:DavorinMedi,predsjednikilanoviMladenAkmada,Ante
Herceg,ZdenkoPavlovi,Anteimovi,HrvojeArtukovi,Kreooe,
NeoHrsti,StjepanGraniiToniKraljevi.
Zid u Gardunu, Trilj
Organizator Savez kulturnoumjetnikih drutavaLjubuko silo (HKD Savez kulturnoumjetnikih drutavaLjubuko silo (HKD kulturnoumjetnikih drutavaLjubuko silo (HKD kulturnoumjetnikih drutavaLjubuko silo (HKD umjetnikih drutavaLjubuko silo (HKD umjetnikih drutavaLjubuko silo (HKD kih drutavaLjubuko silo (HKD kih drutavaLjubuko silo (HKD drutavaLjubuko silo (HKD drutavaLjubuko silo (HKD tavaLjubuko silo (HKD tavaLjubuko silo (HKD Ljubuko silo (HKD Ljubuko silo (HKD ko silo (HKD ko silo (HKD silo (HKD silo (HKD (HKD HKDSveti nte nte nte,
KUDHerceg Stjean Stjean Stjean,HKUD HKUDStudenica ica ica,HKUD HKUDRadiii ii ii i i,HKUD HKUDSv arko arko arkoi i
HKUDIvan).
4
S
eoske kue u 19. st. bile su
veinomploare,sprozorima
idimnjakomiznutraizraene
malterom, s vanjske strane rijetko.
Ploe su slagane u pravilne dija
gonalne redove. Krov sa crijepom
javlja se krajem 19. st. U siroma
nijih vlasnika krov je bio od sture
(evara, trstike ili slame), sijerka ili
rai, esto bez prozora i dimnjaka.
Takav krov pokrivao se na redove i
na mrs.Bilojekuaibezvrata.Tada
je na otvoru za ulaz u kuu bilo
razapeto ue, a preko njega gunj
kojim se zatvarala kua. Nakon
dolaskaAustroUgarskedolazidopromjenautradicionalnojruralnojgradnjistambenih
objekata.Kamenizidveesecrljenicom(ilovaom)ilikarnicom(meljtom).Prizemnicaje
pravokutneosnovesdvoslijevnimkrovom.Zidaseodtemelja(poduminteilifudamenta),
najeeustiluna mrs,gdjeseizmeudvalicaubacujesitnokamenje(kalja).Dovratnici,
doprozorniciioesuodobraenakamena.Gredesubileoddubovineijablanovine,a
po njima stavljao se podest od pletena prua (lisa). Na lisi se suio kukuruz, luk, sirak i
drugo.Imunijipravevanjskolicezidaodkamenapravilnaetvrtastaoblika,ijesusljub
nice vodoravno izravnane. Spojnice (fuge) ispunjene su malterom. U bogatijih kua je
biladvoetana(nadvaboja).Uprizemljujebilaizba,agornjikatbiojepodijeljennavie
prostorija,najeenatri:kuhinju,hodnikisobu.Zapristupnagornjikatkoristilesuse
stube(basamci),naijemsevrhumogaonalazititrijem(solar).
Najznaajnijemjestoukuibilojeognjite(100x80cm),sinonimzakuuiprostor
gdjeseokupljalaeljad.Praviloseustarijedobaodnabijeneilovae,akasnijeodploa
(matuna), uzdignuto od poda
i obrubljeno ivinjacima. Ako
jebiloodnabijeneglineilize
mlje, ograivalo se drvetom.
Iza ognjita u zidu je kutar,
udubljenje u koje se zgre
lug i ostavlja sa, oeg i mae.
Pod saem se pee kruh, ali i
krumpir,povre,piteisl.Iznad
ognjita je popreno drvo o
koje se vjeaju komatre (ko
motre),naijemkrajujekuka
za kotao. Dvadesetih godina
19. st. uz ognjite pravi se
soa,podzidvisine80do100
cm i irine pedeset do osam
deset cm, koja je ila od zida
do zida kue. Sluila je kao polica za posue i druge stvari, ali su na njoj znala spavati
i djeca. Tada se kutar za lug nalazio u sredinjem dijelu ispod sope. Koliko je ognjite
znailo u praktinu ivotu govori primjer kada bi aga odluio otjerati seljaka sa svoga
posjeda.Izbaciobimukomatreispredkue,tojebioznakdaseljakmoratraitinovoga
gospodara.Sobjestraneognjitabilesuniskeozidanepovrine,namijenjenezanoenje
isjedenjeprekodana.Zaspavanjemoglesusekoristitiiprostirkeodslameilivune,dok
sukrevetikasnijanovotarija.Zasjedenjesluilisurazliititronoci,odkojihsunekiimali
naslon(jakai).
Kua u Bijai
Stara atrnja, Lisice (htt://lisiceinfo)
5
Najstarije sklonite za stoku
biojenaslon,prostorijanatkrivena
jednoslijevnimslamnatimkrovom.
Radiseojednostavnojgradnjioslo
njenoj na jedan zid, pred kojim je
pruem ili kamenom bio ograen
komad ledine. Jara je imala dvo
slijevan krov i prednju otvorenu
stranu,sastupovimakojinosedio
krova. Uz nju zidao se i ritorak.
Pojata je sloenija konstrukcija, u
ijem je prizemlju boravila stoka,
aupotkrovljudralasestonahrana(pia).Kadabikuapostalapretijesna,potkrovlje
pojatekoristilosezanoenjemlaihosoba.Pojatajenajvemabilanamijenjenazakru
pnustoku,aliseunjojznalodratiiovce.Krmetarjebilaposebnaprostorijailidodatak
uzpojatuzauzgojsvinjailikrmenja.Zaspremanjekukuruzakoristioseposebanprostor
zvansaloilialo.Upoetkujebiojednostavan,alisevremenomrazviouposebnospre
mitenakonodlazakanaberbuuSlavoniju.Vodasesabiralauposebnaspremita atrnje.
Starijesubilegraeneodkamena,povezanaklakomicrvenicom,anovijeodljunkaice
menta.Stokasena
pajalanalokvamai
kamenicama.
U Hercegovini
uz rijeke i njihove
pritoke na priklad
nim mjestima, naj
ee uz mlinove,
graenisubadnjevi
i stue za valjanje
i stupanje sukna i
vunenih proizvo
da.Badanjjebava
promjera jedan i
polmetarodhrastova(strova),jelovailibukovadrveta,sdvamaobruima,jednimiznad
a drugim ispod proreza kroz koji voda utjee u bavu. Na suprotnoj strani od proreza
postavljajuseeljezneipkeilidrvenaogradakojasprjeavadavaljanikomadispadneiz
bave.Pridnusumaliotvorizaotjecanjevode.Mlazvodeputasenadnobaveiuzroku
jeokretanjesuknenailivunenakomada(gunjevi,deke,bialji,kostrijet,kabaniceisl.).
Stupajesloenijiureaj,kojisenalaziouposebnojprostorijiilizgradizvanojstupar
nica. Sukno se moglo kvasiti hladnom i mlakom vodom.Voda se s glavnoga toka vodi
dostupeustavomilijazom.Izjazavodaodlaziulijeboddrvetailiuolukdobadnja.Svi
stuparskiureajikoristesnaguvodeprekokola,kojejemontiranonavretenoodhrasto
va, bagremova ili murvova drveta. U vreteno usaene su krinice (palci ili preslice). Na
krinice postavljaju se go-
belje s perima (kaikama).
Sukno, poloeno u korito,
udarajumaljeviodorahova
ili trenjeva drveta, teki i
do90kg.
Stupe i badnjevi za
valjanje i stupanje sukna
u Hercegovini radili su ak
tivno do sedamdesetih go
dina prologa stoljea na
Bregavi (Stolac), Trebiatu
(Kravica i Donje Struge) i
Radobolji(Ilii).
R.Dodig
Pojata, Crna
ost u Proboju
Stue i badnjevi na Kravici 1958
6
Sv.AntekoloklubCROATIA,LosAngeles
K
atolikacrkvaSvetiAntesmjestilaseusrcuLosAngelesa.Utemelje
naje1910.sprvimuseljenicimakojisusenastaniliuokolici.Crkvai
upaSv.AnteoduvijeksluikaoduhovnavodiljazaHrvateujunoj
Kaliforniji. Sv. Ante Kolo Klub "Croatia" osnovan je u Los Angelesu 1960.
Njihov najznaajniji nastup zbio se prigodom posjeta Sv. Oca pape Ivana
PavlaII.LosAngelesu.lanoviklubanastupalisupredmnogimuglednicima
guvernerom Kalifornije, gradonaelnikom Los Angelesa i na mnogobroj
nimfestivalimauAmericiChicago,NewYork,Sacramento,SanJoseiuWin
dsoru,Kanada.Veinalanovakluba,kaoinjihovihroditelja,bakaidjedova,
roenisuuSjedinjenimAmerikimDravama.Aliljubavzahrvatskukulturu
bila je jaka jer veina lanova plee i pjeva od tree godine svoga ivota.

Plesai Kolo Kluba mladi su ljudi u dobi od petnaest do dvadeset i jedne

godine.Sebisupostavilivisokeakademskestandardejousrednjojkoli,jer
mnogistudirajunaprestinimsveuilitimauKaliforniji.Premdamnogila
noviimajudrugeobvezejouvijeknauvremenasudjelovatinahrvatskoj
misi,druitisesprijateljimaiplesatikolonakonmisesvakenedjelje.
RavnateljicaKoloKluba"Croatia"Heidi GraniroenajeuLosAngelesu.
OnapoduavasveskupineKlubaduginizgodina.Upotpunostiposvetilase
posluidijelisvojestrunoznanjesmladimnaratajima.Onaidaljepleei
pjevauKoluKlubuodsvojepetegodineivota.Koreografiumjetnikivodi
teljKlubaeljko JerganbiojelanfolklornogaansamblaLADO.Zahvaljuju
injegovuiskustvuiznanju,kojeprenosinamnogeskupineuSADuiKana
di,KoloKlubnauiojekoreografjuhrvatskihplesovaizValpova,Moslavine,
Hercegovine, Dalmacije, Zagorja i bakoga Banata.Tonske zapise i glazbu
KlubasnimiojeJerry Grcevich,virtuoznatamburiciidobitnikprestinena
gradeNacionalne zaklade za umjetnost (NationalEndowmentfortheArts)iz
Washingtona.
Repertoar Kluba raznovrstan je, kao i fundus
izvornih narodnih nonja.Veinu nonja Klu
baivalesuupljankecrkveSv.Ante.Kolo
Klubpoaenjesudjelovanjemnapre
stinoj manifestaciji "Ljubuko silo".
Nastup e biti radostan i svean za sve
njegove pripadnike jer polovica rodite
ljaKlubapotjeeizLjubukogaiokolice.
Sv.AnteKoloKlub"Croatia"osjeablisku
povezanost s Hrvatima Ljubuacima i nada
sedaesnjimapodijelitiradostnastupa.
Gradski eat Los ngelesa
8
KUU" KRISTAL-SLADORANA",UPANJA
K
ulturnoumjetniku udrugu "KristalSladorana" iz upanje osnovala je
1950. Sladorana iz upanje. KUU broji trenutano 230 lanova u vie
sekcija:mjeovitipjevakizbor,starijafolklornasekcija,trimlaefolklor
nesekcije,tamburakasekcija,tamburakiorkestarmlaitamburaiipoetnici
kojiuesviratitambure.
KUU"KristalSladorana"izupanjesudjelujenasvimznaajnimmanifestaci
jamauupanji,kaotoje"okakosijelo",proslavaDanagrada,tenamnogim
humanitarnimkoncertima,nakojimasubiliisudioniciiorganizatori.Odzapa
enijih nastupa Udruga je sudjelovala na gotovo svim Vinkovakim jesenima,
u Glazbenom zavodu u Zagrebu s mjeovitim pjevakim zborom, te nastup u
koncertnoj dvorani "Vatroslav Lisinski" sa zborom i folklorom. Za HTV Zagreb
snimljenesuemisije"Zasrceiduu"i"Lijepomnaom".KUU"KristalSladorana
imalajedostanastupaikonceratapodomovini:uVodicama,VelikojGoriciBu
evcu,epinu,Orahovici,SlavonskomBrodu,NovojGradici,Okuanima,Cerni
ku, Gospiu, Dugoj Resi i dr. Isto tako Udruga je gostovala u Subotici, Petrova
radinu,Njemakoj,Poljskoj,Turskojiekoj,Italiji,Makedonijiidrugdje.Prole
2010.obiljeenaje60.obljetnicaneprekidnarada,uzvieuspjenihpriredabai
revija,tescenskimmjuziklomBearske vatre.
9
KUD"SVETI JURAJ", Dragani
O
pinaDraganinajsjeveroistonijijeteritorijKarlovakeupanije,nepo
srednouzstaruKarlovakucestu,30kmodZagreba.Kulturnoumjetni
ko drutvo "Sv. Juraj" nastavlja je prijeratnih smotra "Seljake sloge", a
vuekorijeneizdavne1934.Od1991.DrutvonosinazivzatitnikaupeDragani
Sv.Jurja,ijacrkvasbrijeganadgledaetrnaestseladananjeOpineDragani.
DanasjeDrutvonositeljkulturnogradauopiniDragani.Ponajprijeistraujei
uvaodzaboravaobiajeinarodnoruhodraganikogaseljaka.Drutvoredovito
nastupanasvimupanijskimidravnimsmotramaiprigodnimmanifestacijama,
izdalojevienosaazvukaitiskaloviematerijala."Sv.Juraj"organizatorjerevi
jalnihnonjaitematskihizloabaposveenihtradicijskojkulturi.Drutvojevie
puta gostovalo i u zemlji i inozemstvu. Uz izvorni folklor Drutvo izvodi i kore
ografrani folklor drugih hrvatskih etnolokaliteta. lanovi djeluju kroz folklornu
sekciju, folklorni zbor i orkestar, dvije tamburake sekcije, dvije djeje folklorne
sekcije,dramskusekcijuiizdavakusekciju,sukupnostotinjakaktivnihlanova.
ZasvojradKUD"Sv.Juraj"dobiojeviejavnihpriznanjaiplaketa.
10
KUU"MILJEVCI"
K
ulturnoumjetnika udruga "Miljevci", nekoliko km udaljenosti od
Drnia, osnovana je 2004. poradi ouvanja i promicanja tradicijske
batine sedam miljevakih sela, izraene kroz bogatstvo ivopisnih
miljevakih narodnih nonji, obiaja, plesa i pjesme. Udruga okuplja tride
setak aktivnih lanova starije, srednje i mlae ivotne dobi. Na svom ple
snomiglazbenomrepertoaruUdrugaponajprijenjegujeizvornunarodnu
umjetnost, te izraenu osjetljivost za ouvanje plesne i vokalne folklorne
batineMiljevacakrozmiljevakakola:starinskokolo,kolotrke,nogaukolo
ibiralica.Naravno,tujeinezaobilaznomukoienskopjevanje"ojkalica"i
"treskavica"uzpratnjudipala.
Udruga je ostvarila niz zapaenih nastupa na lokalnoj i upanijskoj ra
zini. Meu njima istiu se nastupi na smotrama izvornoga folklora u Muu
i Metkoviu, zatim na upanijskoj smotri u ibeniku, susretima folklornih
drutavauGeneralskomStolu,"Vinkovakimjesenima",nasmotrifolklorau
akovu"PjesmomiplesomkrozSatnicu",tenastupimauSkradinu,Drniu,
Neoriu, Ogorju i u emisijama HRTa. Izvorno miljevakog pivanje ojkalice
i treskavice snimljeno je za nematerijalnu UNESCOovu kulturnu batinu.
Udrugasvakegodineorganizirasusretfolklornihdrutavapodnazivom"Mi
ljevakeuance",kojomprigodomgostujumnogobrojnafolklornadrutva
izLijepenae.
11
KUD"GLAVICE",Sinj
K
ulturnoumjetniko drutvo "Glavice" iz Glavica najstarije je drutvo u
Sinju i Cetinskoj krajini, osnovano davne 1946., sa zadaom da djeluje
na promicanju, razvoju i unapreenju kulturnoumjetnike aktivnosti
u Glavicama. Danas broji stotinjak lanova u folklornoj, mandolinskoj i pjeva
kojsekciji. U bogatoj povjesti Drutvo broji veliki niz zapaenih nastupa kako u UbogatojpovjestiDrutvobrojivelikinizzapaenihnastupakakou
domovini tako i u inozemstvu, meu kojima: Meunarodna smotra folklora u
Zagrebu,Vinkovakejeseni,akovakivezovi,NaNeretvumiseinapala,Ogu
lin,Dravnasmotraizvornogahrvatskogfolklora(Vinkovci),teviegostovanja
uNjemakoj,Italiji,MaarskojiBosniiHercegovini.
Drutvojesvojimdugogodinjim,ustrajnimradomizalaganjempostiglovi
sokopriznanjeodMinistarstvakultureRH,kojejeuvrstiloNijemo kolo s odruja
Dalmatinske zagore (Sinjsko kolo)ukategorijuzatienanematerijalnogakultur
nogdobra.UzkoreografranifolklorDrutvoposebnupozornostposveujeiz
vornomefolkloruinarodnimobiajima,toprenosinamladenarataje.Stoga
jedjejaskupinakojaaktivnoradi,bilananekolikomeunarodnihsmotrifolk
lora(Zagreb,Kutina,MuiVinkovci). Drutvo je u dva navrata dobilo kolektivnu Drutvojeudvanavratadobilokolektivnu
nagraduGradaSinja.
12
KUD"DALMACIJA",DugiRat
K
ulturnoumjetniko drutvo "Dalmacija", Dugi Rat, osnovano je 1967.
radi njegovanja tradicijskih obiaja, izvornih i koreografranih plesova
i pjesama hrvatskoga naroda, posebno dalmatinskoga otonog, obal
nogizagorskogpodneblja.UminulimgodinamaDrutvojeostvarilovrijednu
umjetnikuprodukciju,topotvrujubrojnavisokapriznanjaudomoviniiino
zemstvu.DjelatnostKUDa"Dalmacija"obiljeenajetradicionalnouzborno
ga pjevanja, postojanjem dramske aktivnosti, mandolinskoga i tamburakoga
orkestraiizvornogadalmatinskogklapskogpjevanja.NaprogramuDrutvana
lazeseplesoviHrvatske:narodneigre,starogradskiplesoviDalmacije,narodna
kolaizsjeverneHrvatskeinijemakolaizLikeiDalmacije,uzpratnjumandolin
skotamburakogaimjeovitogaorkestra.Folklorniansambl,kojiokupljapreko
280aktivnihlanova,danasdjelujekrozestplesnihgrupa.Uzfolklorniansambl
djelujeienskadalmatinskaklapa.WebstranicaDrutvajewww.kuddalmacija.
com
DrutvojenastupalonamnogimsmotramaifestivalimauStuttgartu,Gul
pilharesu,Lisabonu,Llangollenu,Szkesfehrvru,QueretaruiGuadalajari,An
kari,Semriachu,Ormou,SanktPeterburgu,Sarajevu,Grudama,Posuju,Kutini,
Novskoj, akovu, Metkoviu i dr. Najvei uspjesi KUDa "Dalmacija" su etvrto
mjestonameunarodnomfestivalufolklorauLlangollenu1991.,Zlatnadiplo
ma i Grand Prix na III. meunarodnom festivalu folklora u SanktPeterburgu
2010., te Godinja nagrada opine Dugi Rat 2006. za izvanredna postignua u
promicanjuhrvatskekulturnebatineudomoviniisvijetu.
13
HKUD"IVAN",Grab
H
rvatskokulturnoumjetnikodrutvo"Ivan",Grab,mladojedrutvo
osnovanoulistopadu2010.Njegovaglavnazadaajenjegovanje
i ouvanje od zaborava
izvornih narodnih nonji, pjesa
ma, igara, plesova i drevnih her
cegovakih obiaja. Trenutano
Drutvobrojiosamdesetaklano
va svih uzrasta. U svom kratkom
vremenuodosnutkaHKUD"Ivan"
biljei niz vrlo uspjenih nastupa
uBiHiHrvatskoj.ZaLjubukosilo
2011. Drutvo se predstavlja gra-
bljanskim bearcem,bokuljom,tru-
som,istim kolom,grabovkomio-
vratuom,sveuzpratnjudipala.
Crkva sv Ivana Krstitelja
14
HKUD"STUDENICA",Studenci
H
rvatskokulturnoumjetnikodrutvo''Studenica''osnovanojeustudenom
2001.,nainicijativutadanjegaupnikaupeStudencidonDamjana Ragu-
aupuinenaseljenamjestaStudenci,Stubica(opinaLjubuki),teZviro
viiiPravci(opinaapljina).Drutvosvojudjelatnosttemeljinapromicanjupuke
batine Hrvata u Hercegovini, ouvanju hrvatskih narodnih nonji, starih plesova
truse,linaidrugihposkoicaizHercegovine,teobiajaiplesovahrvatskePosavi
neiSlavonije.Odosnutkado2011.uHKUDu"Studenica"djelovalojeprekotristo
lanova, dok Drutvo danas broji oko 150 aktivnih lanova u folklornim sekcijama
starijegaimlaegauzrasta,pjevakojskupiniimandolinskomorkestru.Dosadaje
drutvonastupalonapodrujuBosneiHercegovineiinozemstva,ponajprijeuNje
makoj,AustrijiiHrvatskoj,aodmedijskihkuanaFTVuiOBNteleviziji.Mandolinski
orkestarkojidjelujeod1994.podnazivom''Zlatnosrce'',odlukomSkuptinedrutva
od2003godine,pripajaseHKUDu"Studenica".Nastupilisuvieputanatradicio
nalnommandolinskomfestivalu''MandolinaImota''inadrugimmandolinskimfe
J
u
b
i
l
e
j

1
0
.

o
b
l
j
e
t
n
i
c
a

































D
r
utva.

e
s
t
i
t
k
e

!
15
J
u
b
i
l
e
j

1
0
.

o
b
l
j
e
t
n
i
c
a

































D
r
utva.

e
s
t
i
t
k
e

!
stivalimauHrvatskojiBiH.Drutvojeprigodompeteobljetnicedjelovanja,zajedno
spjevakomskupinomdrutva"Izvor",kojatakoerdjelujepriDrutvu,izdalokom
paktnediskove(CD)sprigodnimduhovniminarodnimpjesmamaizHercegovine.
UdesetgodinadjelovanjaHKUD"Studenica"imalajepreko150javnihnastupa,
odkojihvrijediizdvojitiDravnusmotruHrvatskogizvornogfolklora"Vinkovake
jeseni","DivanjekieniSrijem"uNjemcima,upanijskusmotruuVinjanima,gosto
vanjeuOtocunasmotrifolkloraLikoSenjskeupanije,smotrufolklorauPrivlaci
kodVinkovaca,BoinikoncertuSarajevu,nastupeuNjemakoj(Essen,Mers,Keln,
Ludeuscheider,Biberach,Ehingen,Ulm),koncertuAustrijiuBeunaHumanitarnoj
hercegovakoj veeri i dr. Kako HKUD "Studenica" 2011. slavi deset godina rada,
ostvarilasevelikadugogodinjaeljasvihlanovadanastupena"akovakimve
zovima",jednojodnajznaajnijihinajpoznatijihsmotriizvornoganarodnogfolklora
uHrvatskojiregiji.
16
Z
rinskagardaakovecosnovana je 30. travnja 2001. s namjer snovanaje30.travnja2001.snamjer
om da ouva i promie ostavtinu slavne hrvatske plemike
obiteljiZrinskih,kojajeuakovcustolovalaod1546.do1670.
godine. elja je osnivaa Udruge da se ne zatre spomen na njezine
lanove,vedaibuduinaratajiunjihovojdomoviniiizvannjeaste
njihova djela i ue kako se njeguje ovjekoljublje, potuje obitelj i
brani dom, te uva domoljubljei
Bogoljublje.
UsklopuUdrugedjelujepovi
jesna postrojba s gardistima, to
pnikomibubnjarskimorkestrom
u povijesnim odorama iz vreme
na Zrinskih. Zrinska garda ako-
vec iza sebe ima stotine nastupa
uHrvatskoj,Maarskoj,Slovakoj,
Poljskoj, Austriji, Francuskoj i Ita
liji.lanomUdrugemoepostati
svakipunoljetnipoteniimoralni
hrvatski dravljanin, a pripadni
kom njezine povijesne postrojbe
muka osoba od 18 do 35 godi
na, koja eli svjedoiti junatvo i
vitetvovojskovoaZrinskih.
Grb Zrinskih
1
Meimurskaupanija,Gradakovec,sgradonaelnikomBrankom
alamonom, ponosni su na plemenitae Zrinske i slijednike njihove
tradicije"Zrinskugarduakovec",ijegesloipozdravglasi:NAVIKON
IVIKIZGINEPOTENO!
Nikola Zrinski (1518-1566)
18
PieRadoslavDodig
N
aselje Vojnii prostire se u sjeverozapadnom dijelu opine Lju-
buki, izmeu Veljaka, Klobuka, Dola i ipovae, petnaestak km
udaljeno od Ljubukoga. Na povrini od koji sedam etv. km
prema popisu 1991. ivjelo je 644 itelja. Sadanji broj zacijelo je manji,
moda za treinu, sudei prema statistici upnoga ureda ipovaa. Ime
naselja Vojnii (osnova Voj- i sufksi in i i) see u srednji vijek. U
povelji vojvode Jurja Vojsalia brai Radivojeviima 12. kolovoza 1434.
spominju se Vlasi Vojnii, Pribinovii i Hardomilii, od kojih su postala i
imena dananjih sela Vojnia, Hardomilja i Pribinovia. Ime Vojnii an-
troponimijskoga je postanja, ija osnova sadrava staroslavensku imenicu
voj (vojin), vojnik, ratnik. U povelji se navodi oblik , to je
patronimik od imena Voihna, ali sa starim sufksom ihna, koji je imao
iroku upotrebu u slavenskoj antroponimiji mukih osobnih imena. Vla-
si Vojnii bili su u vezi sa starim hercegovakim rodom Krmpotia,iji
je vlaki demat bio upisan u Ledincu, Vlataku, Buhovu i Borajni. Rod
VOJNII
Pogled na Vojnie
19
Povijestljubukihnaselja
Krmpotia, zajedno s Vojniima, selio se u vie navrata. U tom selidbe-
nom lancu postalo je i ime sela Vojni pored Sinja. Poetkom 17. st. spo-
minju se u Liu Krmpotii, Vojnii i Sladovii. Danas u Vojniima ivi u Liu Krmpotii, Vojnii i Sladovii. Danas u Vojniima ivi
devet rodova: Bebek, Brki, uljak, utuk, Daji, Leko, Muci, Rai i
Tolj. Godine 1743. navode se u popisu katolikoga puka biskupa Pavla
Dragievia u Vojniima (Voinichi) sljedea prezimena: Antonius Bebe-
cha, Petrus Bebecha, Marcus Bradviza, Georgius ugliak, Michael u-
gliak, Mattheus Garbavaz (2 kue), Stephanus Parnich, Nicolaus Rasich
i Elias Vechich. U katastarskim zemljovidima u Vojniima zabiljeeni su
sljedei znaajniji lokaliteti: Crveni Brig, Donje Vodice, Dubrave, Gornje
Vodice, Gradina, Kladnjik/Kladnik, Kolivret, Kruevac, Ljube, Pitet,
Planikovac, Podgradina, iljevine, Vinogradi, Vojnika gradina, Zele-
nikovac i upnica. Vojnii pastoralno pripadaju upi ipovaa. Imaju tri
groblja: Graina, utukovo groblje (Groblje sv. Ivana) i Vodiko groblje.
Gospodarsku okosnicu ini polje koje se natapa mreom kanala i na koje-
mu uspijeva rano povre, meu kojim je glavni brand "mladi vojniki
krumpir". Usto, povre se uzgaja i u brojnim plastenicima. Zanimljivo je
napomenuti jo jedan vojniki brand vozilo mercedes. Ima ga gotovo
svaka kua, bilo putniki bilo teretni, pa su svojedobno u njemakoj tvor-
nici Mercedes-Benz razmiljali da u Vojniima otvore servis.
ivot u Vojniima otpoeo je jo u prapovijesno doba. Na obroncima
Crvenoga Briga, iznad zapadnoga dijela polja i u iroj okolici Vodica, na-
lazi se vei broj kamenih
grobnih gomila iz brona-
noga doba. Moda je glav-
na obrambena toka bila
na Vojnikoj gradini (kota
351), na kojoj se nalazi crta
razdvajanja s Klobukom?
Na to upuuju ulomci
prapovijesne keramike,
ali gradina nije arheolo-
ki istraena. Kroz Vojnie
u antici prolazila je vici-
nalna rimska cesta Klo-
buk Vojnii Dole, to
je ostavilo traga u nazivu
"Jankov put". Vjerojatno
je u pitanju reminiscenci-
ja na junaka iz narodnih
pjesama Stojana Jankovia
utukovo groblje
20
Povijestljubukihnaselja
(oko 1635.-1687.) Na loka-
litetu Crkvina, ire podru-
je naziva se upnica, gdje
se nalazi mnotvo iskrena
obraena kamena, crijepa i
keramike iz rimskoga doba,
na k.. 3822, N 4315.610',
E 1725.153', 116 m/nv, vl.
Mila Vukojevi (ki Franje
utuka), Dimitrije Ser-
gejevski istraio je 1952.
starokransku baziliku.
Imala je dimenzije 18 x 15
m, s trima uzdunim pro-
storijama. U sredinjem
dijelu nalazio se prezbiterij
s apsidom (bogoslunica),
naos (brod) i narteks (predvorje), a u lijevoj bonoj prostoriji nalazio se
krstioniki bazen (piscina), slabo ouvan, kao i jedna zidana grobnica s
kostima. U temeljima iskopano je dosta kamenih ulomaka bazamenata,
stupova, kapitela, imposta i parapetnih ploa. Dio njih nalazi se u stalnom
postavu Zemaljskoga muzeja u Sarajevu, a
najvei dio skuplja prainu u muzejskome
spremitu. Kako bazilika nije bila konzer-
virana, niti je zemljite otkupljeno od vla-
snika utuka, danas je lokalitet zaputen
i zatrpan, djelomice devastiran i gotovo
nepoznat javnosti. U strunoj literaturi
bazilika se navodi u Klobuku, pa barem
u ovoj prigodi moemo ispraviti netoan
navod i vratiti je u Vojnie, kamo i pripa-
da, bez obzira ne nebrigu i indolenciju sa-
mih mjetana.
U Vojniima postoji jedan znaajan
srednjovjekovni lokalitet zvan Graina/
Graine. U istoimenu mjesnome gro-
blju (95 m/nv, N 43 15' 38.77", E 17 24'
31.38") nalazi se grobite biliga (steaka) iz
14.-15. st. Groblje se nalazi na maloj glavi-
ci, na kojoj su integrirani stari grobovi s
novima, osim jednoga biliga izvan groblja,
Tlocrt vojnike bazilike, 5-6 st
Stu iz ranokranske bazilike
21
Povijestljubukihnaselja
kao to je blizu stare kapele nikla nova. Evidentirano je 12 biliga u obliku
ploa (11) i krinja (1), s orijentacijom sjever-jug, ije su dimenzije impo-
zantne najee 270 x 220 x 30 cm. Svi su dobro oklesani i izbrueni, i
to je rijetkost meu grobitima srednjovjekovnih biliga gotovo svi (11
primjeraka) su ukraeni. Glavni uresi su krievi, titovi, maevi, rozete,
bordure i vitice. Pod vojnikim bilizima ukopavala se srednjovjekovna
vlaka elita roda Vojnia, koja je nosila oruje i imala novac i mo. Zani-
mljiva je pojava da su se pod pojedinim bilizima pokapali sve do poetka
20. st. (Ana Muci 1918.).
Ostaci bazilike 2011
Bilig s Graine
22
Povijestljubukihnaselja
U
sjeverozapadnom dijelu ljubuke opine smjestila se ipovaa,
neposredno uz samu granicu s Republikom Hrvatskom. Na po-
vrini od 7,88 etv. km prema popisu iz 1991. ivjelo je 623 sta-
novnika. Danas je taj broj nii, moda etiristo itelja, kako biljei upni
ured ipovaa. Mjesto se dijeli na zaseoke Banja (oko 130 st.), Velika i-
povaa (oko 170 st. ) i Mala ipovaa (oko 100 st.). Selo se uglavnom pro-
stire nizinskim dijelom i obiluje plodnim zemljitem i umama. U vjer-
skom pogledu ipovaa je sjedite upe Presvetoga Srca Isusova, kojoj jo
IPOVAA
Panorama iovae
Gomila iznad ale iovae
23
Povijestljubukihnaselja
pripadaju Vojnii, Dole,
Greda i Kae. Ime i-
povaa ima ftonimsku
osnovu prema imenici
ib, iba, ipka (uz sufk-
se ov i aa), odakle je
stvoren vei broj toponi-
ma - ipovac, ipovica,
ipovik, ipovo, iprage i
sl. Na podruju sela zabi-
ljeeni su znaajniji loka-
liteti: Antine ljuti, Bova-
ni, Brdo, Donje Baraue, Dubrava, Gajevi,
Gornje Baraue, Gradina, Humac, Jurina
lazina, Klaine, Kladnik, Krmeljae, Lati-
ce, Mala gomila, Male Lazine, Modro oko,
Opine, Pekue, Planikovac, Smrii, Velika
gomila, Veliki Klju i Vinogradi. Na granici
s Republikom Hrvatskom, u junom brd-
skom dijelu prema Orahu, nalazi se jedna
peina koja nije speleoloki istraena. Sli-
no poput susjednih Vojnia stanovnitvo
ipovae bavilo se ranije intenzivno poljo-
djelstvom, danas u znatno manjem opsegu.
Zadnjih godina sagraena je nova puka
kola (2006.), dovrena gradnja vodovoda
i mjesnoga igralita s rasvjetom. Na igrali-
tu odrava se zabavna promenada zvana
ipovaka no, gdje nastupa mjesni kultni
bend uplje Stine.
U popisu katolikoga puanstva biskupa Marijana Bogdanovia 1768.
u ipovai su zabiljeena sljedea prezimena: Georgius Bebekovich, Joa-
nnes Bubalovich, Grego-
rius Erzegovich, Andreas
Garbavevich, Matthaeus
Garbavevich, Michael
Vragnesevich i Stephanus
Vukoevich. Danas u selu
ive rodovi Bebek, Beus,
Bukmir, Grbavac, Grubi-
i, Herceg, imunovi,
Vukojevi i ivkui. U
selu su dva groblja ma-
una crkva
Stari zvonik
iovako groblje
24
Povijestljubukihnaselja
nje Banjsko groblje i sredinje
u Jurinoj Lazini.
U prapovijesno doba ivot
je bujao u ipovai, posebice u
jugozapadnom dijelu uz cestu
prema Kau. Na lokalitetima
Mala i Velika Gomila nalazi
se sedam kamenih bronano-
dobnih gomila. Na koti Mala
Gomila (193 m) nalazi se pra-
povijesna gradina i ispod nje
jedna gomila promjera dvade-
setak metara. Druga prapovi-
jesna tvrava nalazi se na cesti
prema Kau na koti Gradina
(340 m). U selu je 1959. pro-
naena prapovijesna kamena
sjekira, sada u Zemaljskom
muzeju u Sarajevu. Na lokalitetu Latice, vlasnitvo obitelji Grbavac, na-
lazi se grobite biliga, 14.-15. st. Evidentirano je 17 primjeraka (11 kri-
nja i est ploa), od kojih je dio oteen ili utonuo u zemlju. Orijentacija
je istok-zapad. Ukraeno je 12 primjeraka, to je velik postotak. Rubni
uresi su bordure, kose crtice i vitice, a sredinji motivi reljefni maevi,
titovi, krievi, polumjeseci, kruni vijenci i predstave jelena i psa. Ispod
sredinjega biliga s motivom jelena i psa nalazi se zidana grobnica. Bilig je
odlomljen, a grob devastiran, oito djelo bezobzirnih pljakaa. Grobite
je do juer bilo obraslo korovom i ibljem, ali je privremeno oieno.
Uz malo truda i eventualna istraivanja grobite Latice moglo bi postati
atraktivan lokalitet.
Zrije kuus glavati
ortski centar iovaa
25
Povijestljubukihnaselja
P
regrae, kako mu samo ime kae, naslonjeno je s istone strane na
grad Ljubuki, s kojim zajedno ini jednu katastarsku opinu po-
vrine sedam etv. km. Nekada je Pregrae bilo vee povrinom ali
ga danas u oima prosjena ovjeka gradska zaobilaznica (Ul. bana Josipa
Jelaia) dijeli od Ljubukoga. U takvom opsegu ima oko tri i pol etv.
km i 641 itelja prema popisu iz 1991. Glavni dio naselja ima ravniarski
reljef prosjene nadmorske visine od 98 m, a brdski predio zahvaa ju-
nu stranu Jurjevice. Dijeli se na Banju, ukovinu, Gaj, Grabovinu, Jabu-
ku, Kamenicu, Sklade,
Trnovac i Stranu. Nije
jednostavno odrediti
koji rodovi prebivaju
na podruju Pregraa,
imajui u vidu ve za-
starjeli popis iz 1991. i
mobilnost stanovnitva,
posebice u poslovnoj
zoni uz gradsku zao-
bilaznicu. Najsigurniji
orijentir je groblje Ja-
buka. Na njemu su po-
PREGRAE
Panorama Pregraa
Natis Pagus Scunasticus (Foto S, Slit)
kopani lanovi iz 31 obitelji.
Najbrojniji su Ani, Boban,
Bonjak, Boto, Dugandi,
Grizelj, Ivankovi, Maji,
Mati, Paradik, Pehar, Prli,
Ramljak i Tomi. Uz njih sto-
je Badanjak, Barbari, Brlje-
vi, ue, Dujmovi, Gapar,
Landeka, Lonar, Luki,
Martinovi, Pavlovi, Rupi,
oe, unji, Tomas, Valenti
i Vukojevi. Na spomeniku
rtvama rata i poraa nalaze
se jo Brbor i Zori. Nekada
se puanstvo Pregraa vie
bavilo poljodjelstvom, vino-
gradsrtvom i voarstvom, danas su vie vezani za poslove u Ljubukom.
U predjelu ceste prema Metkoviu (Metkovska ulica) razvila se i indu-
strijska zona, na ijem se rubu smjestilo gradsko Novo groblje.
Pregrae je bilo naseljeno u prapovijesno doba. Na podruju Banje i
Trnovca nalazi se nekoliko prapovijesnih gomila. U antiko doba sjever-
nim dijelom Pregraa, neto nie od dananje ceste Ljubuki-apljina,
vodila je i rimska cesta od postaje Bigeste prema Studencima i dalje pre-
ma apljini. Jedno rimsko
naselje bilo je na podruju
Babovca, Zorbinovca, Po-
djurjevice i Filovae. Tri-
desetih godina prologa
stoljea u blizini harema
Zorbinovac pronaena su
dva rimska natpisa. Radi
se o dvije posvetne ploe
koje su bile dio rtvenoga
oltara u ast cara Tiberi-
ja (Ara Augusta) koji su
podigli rimski veterani u
zahvalnost to im je ko-
lonija Narona dodijelila
zemlju u Ljubukom. Na
natpisima iz 1. st. prvi i
jedini put spominje se
PAGUS SCUNASTICUS,
Skunastiko naselje, koje
26
Povijestljubukihnaselja
Drugi natis Pagus Scunasticus (Foto S, Slit)
Rimski natis na litici, Filovaa
je vjerojatno dobilo ime
po lokalnom plemenu
Scunasti, a koje se pro-
stiralo na podruju Pre-
graa, Mostarskih Vrata i
Ljubukoga. Natpisi glase:
Divo Augusto et Ti(berio)
Caesari Aug(usti) f(ilio)
Aug(usto) sacrum veterani
pagi Scunast(ici) quibus
colon(ia) Naronit(ana)
agros dedit. Obje ploe,
inae najcitiraniji natpisi
iz Ljubukoga u strunoj
literaturi, danas se nalaze
u Arheolokom muzeju u
Splitu. Na Filovai, danas
na imanju Ike Lonara,
desno od ceste Ljubuki-
apljina, u litici nalaze se
uklesan dva nadgrobna
rimska natpisa iz 1. st.. Prvi je odavno poznat (124 x 68 cm), na njemu se
spominju braa Lucije Domicije Akvila i Lucije Domicije Akvilin, jedan
veteran, drugi vojnik VII. legije. Drugi natpis teko je odgonetnuti jer ga
je zub vremena otetio. Natpise bi trebalo izvaditi iz litica i pohraniti u
muzej, jer su dobro oteeni i teko dostupni.

2
Povijestljubukihnaselja
Groblje Jabuka
Detalj iz Pregraa
K
renete li cestom od Teskere prema graninom prijelazu Orahov-
lje, put e vas voditi preko sela Lisica u duljini kakva tri km. Na-
selje lei na desnoj obali Mlada (Trebiata) na nadmorskoj visini
izmeu 58 i 98 m, ukupne povrine 4,48 etv. km i oko 567 itelja (Popis
LISICE
28
Povijestljubukihnaselja
Prizor iz Lisica
Idila iz akova Klanca
1991.). Zaseoci su Bili-
i, Kraljevii, Ljupkovii,
Makov Klanac, Marina
Mostina, Niii, Paviii,
Petruii, ende i Vuji
Grm. Meu katastarskim
lokalitetima nalaze se:
Bae, Beri, Betina, Bo-
bovina, Brei, Drvar, Gaj,
Grabarje, Greda, Kri,
Krejue, Lazine, Loe,
Luke, Ograde, Odalue,
Pelinov Dolac, Rupe, Sir-
i, Sjenokos, Skladi, Sli-
vetine, Tegaevac, Torine,
Zabre, Zemanovine. Ro-
dovi koji ive u Lisicama:
Bili, oti, Herceg, Kra-
ljevi, Mihaljevi, Nii,
Pavii, Petrui, Radi,
oi i Vuki. Prema do-
stupnim podacima rije je o doseljenicima jer se Lisice prvi put spominju
u matinim knjigama 1820. (Podatak mr. sc. Vlade Paviia). Od starije
arhitekture istiu se jo relativno ouvane kamene kue u Makovu Klan-
cu, kao i jedna kua s najstarijim natpisom na nadvratniku "KB 18 ANTE
MIHALJEVI 1900". U selu su bile dvije mlinice, koje su mljele ito za
29
Povijestljubukihnaselja
jesno groblje
Crvengrski most
iru regiju, danas neaktivne mlinica u Betini, u posjedu Petruia Talia
i mlinica Na Sastavcima, u posjedu Hercega Ljupkovia.
Rijeka Mlade najjaa je lisika poveznica i omiljeno odmorite i et-
nica u vruim danima. Posebice se to odnosi na kupalita Tegaevac i
Crvengrski most. Kad smo kod mosta njega je projektirala i sagradila
Austrougarska Carevina. No manje je poznato da je na njegovom mje-
stu stajao jedan stariji kameni most (Alte Mladebrcke bei iljezi) na pet
lukova, oito osmanska gradnja. Njegova fotografja nalazi se u knjizi
30
Povijestljubukihnaselja
Osmanski most u iljezima, Lisice
Domaa ia made in Lisice
Philippa Bhallifa Wasserbauten in Bosnien und der Hercegovina, Wien,
1896., Tafel XIV, Fig. 2). Preko mosta vodila je poljska cesta koja je vjero-
jatno povezivala Ljubuki i Vrgorac preko Beria, Vaarovia i Prologa.
Na prvi pogled reklo bi se da su Lisice zoonim, u ijoj je tvorbi rije li-
sica (Vulpes vulpes). Meutim, u pukom govoru Ljubuaka lisica gotovo
da ne postoji, ve je zamjenjuje rije etka, koja jo nema zadovoljavajue
etimologije. Ako znamo da postoji selo Lise u irokom Brijegu, slinom
tvorbom dolazimo do deminutiva Lisice. A ikavsko lisa (standardno lje-
sa) oznaava pleter, vrata od plota, drvenu pregradu ili pak prostor iznad
ognjita gdje se suilo meso, to je u srodstvu sa sveslavenskom rijeju
ls (ikavski ls), uma. Dakle, lisice bi bile "pregradice", "male pletene
ograde", ili pak "ogradice". Tom tumaenju sklona je i puka predaja o
podrijetlu imena Lisice.
U Lisicama nema antikih ni srednjovjekovnih spomenika. Ipak, o-
vjek je tamo boravio u prapovijesno doba. Na vie mjesta sauvane su
do danas bronanodobne kamene gomile, nadgrobni spomenici prai-
telja Lisica. Ima ih u Breima, Gaju, Makovu Klancu, Ogradama, Siru
i drugdje. Ne treba posebno spominjati da niti jedna kamena gomila, od
njih oko tisuu i pol na podruju Ljubukoga, nije sustavno istraena.
31
Povijestljubukihnaselja
Kualite Tegaevac
Nakladnik: Udruga Ljubuko silo
Zrinskofrankopanska71.,Ljubuki
Zanakladnika:Davorin Medi,
predsjednikSavezaKUDLjubukosilo
Urednik: Radoslav Dodig
Fotografje: R. Dodig , Arhiv Sila
Tisak: Grafotisak Grude,srpanj2011.
Naklada: 1000primjeraka
Bilig s lokaliteta Latice,
ipovaa, 14.-15. st.
Prapovijesna gomila, Makov Klanac, Lisice
Impost s bazilike u
Vojniima, 5.-6. st.
Spomenik rtvama rata i poraa, Pregrae