Linux Prirucnik

Linux
Prirunik uz seminar
Vlatka Paunovi Sinia Tomi

Hrvatska udruga za otvorene sustave i Internet Kolovoz, 2006
Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima 2.5 Hrvatska
Slobodno smijete:

umnoavati, distribuirati i javnosti priopavati djelo preraivati djelo
Pod sljedeim uvjetima: Imenovanje. Morate priznati i oznaiti autorstvo djela na nain kako je specificirao autor ili davatelj licence. Nekomercijalno. Ovo djelo ne smijete koristiti u komercijalne svrhe. Dijeli pod istim uvjetima. Ako ovo djelo izmijenite, preoblikujete ili stvarate koristei ga, preradu moete distribuirati samo pod licencom koja je identina ovoj.
U sluaju daljnjeg koritenja ili distribuiranja morate drugima jasno dati do znanja licencne uvjete ovog djela. Od svakog od tih uvjeta mogue je odstupiti, ako dobijete doputenje nositelja autorskog prava.
Prethodno ni na koji nain ne utjee na zakonska ogranienja autorskog prava.
Sadraj
OPERACIJSKI SUSTAV GNU/LINUX............................................................................5
Ciljevi ovog poglavlja...................................................................................................................6 Uvod u GNU/Linux......................................................................................................................6 to je GNU/Linux?.................................................................................................................... 6 Povijest GNU/Linuxa................................................................................................................ 7 GNU i projekti otvorenog koda.................................................................................................. 7 Projekt GNU...............................................................................................................................7 Projekti otvorenog koda slobodni softver................................................................................. 8 GNU/Linux distribucije............................................................................................................... 8 to su distribucije?..................................................................................................................... 8 Koje distribucije postoje..............................................................................................................9 Pregled distribucija...................................................................................................................11 esta pitanja.................................................................................................................................13
KORISNIKO SUELJE.................................................................................................. 15
Ciljevi ovog poglavlja.................................................................................................................16 Korisniko suelje....................................................................................................................... 16 Prijava na sustav...................................................................................................................... 16 Upotreba korisnikog suelja.................................................................................................... 16 KDE.......................................................................................................................................... 17 All Applications...................................................................................................................18 Development........................................................................................................................ 18 Editors..................................................................................................................................18 Games...................................................................................................................................18 Graphics............................................................................................................................... 18 Internet................................................................................................................................ 19 Multimedia.......................................................................................................................... 19 Office....................................................................................................................................19 System..................................................................................................................................19 Utilities................................................................................................................................ 19 Pokretanje korisnikih programa............................................................................................. 19 esta pitanja.................................................................................................................................23
POSTAVKE......................................................................................................................... 24
Ciljevi ovog poglavlja.................................................................................................................25 Prilagodba korisnikog suelja................................................................................................. 25 Prilagodba izgleda korisnikog suelja..................................................................................... 25 Napredna prilagodba korisnikog suelja................................................................................. 26 Postavke distribucije SimplyMepis.......................................................................................... 26 Postavke grafike kartice...........................................................................................................27 Postavke mree......................................................................................................................... 28 Korisniki rauni...................................................................................................................... 28 Postavke raunala i sistemskih dnevnika..................................................................................29
Postavke tipkovnice...................................................................................................................30 esta pitanja.................................................................................................................................31
PROGRAMSKA PODRKA............................................................................................32
Ciljevi ovog poglavlja.................................................................................................................33 Programska podrka na raunalu............................................................................................ 33 Mozilla FireFox ....................................................................................................................... 33 Mozilla Thunderbird................................................................................................................ 34 OpenOffice.org ........................................................................................................................ 34 GIMP........................................................................................................................................36 Jahshaka.................................................................................................................................... 37 Audacity................................................................................................................................... 38 Blender......................................................................................................................................38 Xara Xtreme............................................................................................................................. 39 NVU (N-view)..........................................................................................................................40 esta pitanja.................................................................................................................................41
ODRAVANJE PROGRAMSKE PODRKE............................................................... 42

Ciljevi ovog poglavlja.................................................................................................................43 Programska podrka na raunalu............................................................................................ 43 Pregledavanje i auriranje programske podrke................................................................... 43 Dodavanje programske podrke.............................................................................................. 48 Uklanjanje programske podrke...............................................................................................49 esta pitanja.................................................................................................................................50
POKRETANJE GNU/LINUX OPERACIJSKOG SUSTAVA..................................... 51

Ciljevi ovog poglavlja.................................................................................................................52 Pokretanje LiveCD distribucije................................................................................................. 52 Pokretanje klasine distribucije.................................................................................................52 esta pitanja.................................................................................................................................56
INSTALACIJA.................................................................................................................... 58
Ciljevi ovog poglavlja.................................................................................................................59 Instalacija distribucije SimplyMepis........................................................................................ 59 esta pitanja.................................................................................................................................65
Linux: Prirunik za teaj
Operacijski sustav GNU/Linux
Ciljevi ovog poglavlja

Nakon ovog poglavlja moi ete:

Definirati osnovne karakteristike operacijskog sustava GNU/Linux i projekata otvorenog koda Ukratko prikazati povijest projekta GNU Ukratko prikazati povijest GNU/Linux Objasniti to su distribucije i koja je njihova osnovna razlika
Uvod u GNU/Linux
to je GNU/Linux?
GNU/Linux je slobodan operacijski sustav nalik na UNIX. Samu jezgru (eng. kernel) operacijskog sustava napisao je Linus Torvalds uz pomo programera iz cijelog svijeta. Iako se nekad naziva samo Linux, to zapravo nije ispravan naziv. Linux je naziv same jezgre operacijskog sustava dok je GNU naziv projekta s ciljem razvijanja potpunog, slobodnog, operacijskog sustava nalik na UNIX. Danas je GNU/Linux moderan operacijski sustav i po svojim karakteristikama ne zaostaje za drugim operacijskim sustavima koji su takoer u upotrebi. Samo neke od karakterstika koje dijeli s drugim UNIX baziranim sustavima su: viezadanost (eng. Multitasking), virtualnu memoriju (eng. Virtual memory), dijeljene biblioteke (eng. Shared Libraries), podrka za umreeni rad i ostalo. Osim GNU/Linux postoje i drugi slobodni operacijski sustavi kao to su: FreeBSD, NetBSD, OpenBSD kao i GNU/Hurd i slini projekti. Najvie zahvaljujui svojem brzom razvoju i otvorenosti prema doprinosima svih novih programera Linux je vrlo brzo stekao znaajnu popularnost u odnosu na sve navedene i danas je jedan od najprepoznatljivijih slobodnih operacijskih sustava. Za koritenje GNU/Linuxa kao i drugih projekata temeljenih na GNU General Public Licence nije potrebno plaati licence za koritenje. Sve programe mogue je slobodno mijenjati i prilagoavati svojim vlastitim potrebama u pojedinom trenutku. Jedino ogranienje koje postoji je da svaka takva izmjenjena inaica mora biti popraena i izvornim, izmjenjenim, kodom. Jo od 1991. kada je zapoet njegov razvoj Linux se ubrzano razvijao. Danas ga je mogue koristiti na iznomno velikom broju platformi, od runih, prijenosnih ili stolnih raunala, pa sve do super-raunala. Broj mjesta gdje se koristi Linux je sve vei, a koriste ga ak i neke inaice mobilnih telefona i nadzornih kamera. Od 500 super-raunala njih vie od 70% koristi neki inaicu Linux jezgre, a Sony je najavio da e njihova nova inaica 6
Linux: Prirunik za teaj igrae konzole PlayStation3 biti pogonjena Linux jezgrom.
Povijest GNU/Linuxa
1990. godine UNIX se smjestio vrlo visoko na ljestvici operacijskih sustava koji su se koristili na tritu posluitelja, to je bilo naroito izraeno na sveuilitima. Osim sveuilita UNIX su koristili i studenti koji su ga vrlo brzo htjeli instalirati na svoja vlastita raunala. Zbog visokih trokova licenciranja UNIX-a to nije bilo mogue. Na raspolaganju je bio vrlo mali broj operacijskih sustava nalik na UNIX, a najsliniji je bio Minix. Iako nalik na UNIX raspolagao je s vrlo ogranienim mogunostima i nije bio toliko pogodan za rad. Uz njega postojao je i 386BSD koji je imao vrlo visoke zahtjeve na osobno raunalo i jo uvijek je bio u razvoju. 1991. godine Linus Torvalds, autor Linuxa, tada na sveuitu u Helskinkiu zapoinje rad na operacijskom sustavu Linux. U poetku kree s modifikacijom Minixa, ali vrlo brzo zapoinje s izradom vlastitog operacijskog sustava. U samom poetku Linux nije imao velike mogunosti, ali kako su se one poveavale rastao je i broj osoba koje su eljele sudjelovati na njegovom razvoju. Tijekom 1992. i 1993. jezgra - Linux poprima sve vane karakteristike operacijskog sustava. Dodana je podrka za rad s mreom (TCP/IP umreavanje) i grafiko korisniko suelje (X windows). GNU/Linux postaje primjeen i od strane tvrtki koje poinju sudjelovati u njegovom razvoju. Inaica 1.0 izdana je u ouku 1994, a danas je aktualna stabilna inaica 2.6.
GNU i projekti otvorenog koda

Projekt GNU
GNU projekt je zapoet 1984. godine, a zapoeo ga je Richard Stallman. Cilj projekta je od samog poetka razviti slobodan operacijski sustav nalik na UNIX. GNU je rekurzivni akronim, a oznaava GNU's Not Unix odnosno GNU Nije Unix. Danas postoji vie razliitih inaica ovog operacijskog sustava, a jedna od najpopularnijih je ona koja koristi Linux jezgru. Ona se vrlo esto naziva samo Linux iako je puni naziv GNU/Linux. Sam projekt GNU svoje prihode ostvaruje putem sponzora. Njihov najvei sponzor je organizacija FSF (Free Software Foundation) koja novac prikuplja u najveoj mjeri od pojedinaca koji podravaju ideju slobodnog softvera. Vie od 60% novaca koji je prikupljen ostvaren je upravo donacijama pojedinaca.
Projekti otvorenog koda slobodni softver

Otvoreni kod omoguava svim zainteresiranim osobama izravno sudjelovanje u unapreenju programa temeljenog na ovoj filozofiji. Sudionici projekta ne trebaju prolaziti razliite razine ispitivanja, zapoljavanja ili potpisivanja ugovora o tajnosti podataka kako bi mogi raditi na unapreenju postojeeg programa. Za sudjelovanje je dovoljno samo imati vremena, znanja i dobre volje. Prednosti ovakvih projekata su otvorenost prema svim sudionicima i otvoreni poziv drugima na aktivno sudjelovanje. Cijeli pokret otvorenog koda se temelji na etiri osnovne toke: 1. Sloboda pokretanja programa za sve namjene 2. Sloboda uvida u rad programa i prilagodbe potrebama za ovo je potrebno imati pristup izvornom kodu programa 3. Sloboda irenja kopija programa 4. Sloboda poboljanja programa i dijeljenje te poboljane inaice drugima
GNU/Linux distribucije
to su distribucije?
Veina programske podrke danas se razvija od strane komercijalnih tvrtki. Za razliku od njih GNU/Linux ne razvija jedna tvrtka ili pojedanac ve velik broj razliitih pojedinaca. Rezultat rada pojedinaca je programski kod. On, u svojem izvornom obliku, nije jednostavan za upotrebu krajnjim korisnicima koji nisu toliko vjeti u radu s raunalom budui da je takav kod potrebno prevesti u izvrni oblik (eng. Compile) i podesiti za ispravan rad s drugim programima. Distribucije GNU/Linuxa rade distributeri. To su tvrtke i grupe korisnika koji rezultat rada svih programera pretvaraju u gotov program koji se moe jednostavno instalirati na raunalo bez velikog znanja korisnika o nainu podeavanja svakog programa. Osim gotovog proizvoda distributeri pruaju i podrku koritenja pojedinog programa ili vie programa u cijelosti u obliku teajeva, seminara, knjiga i prirunika. Osiguravaju i marekting pojedine distribucije putem prigodnih majica, kapa ili najljepnica kojima se prikuplja novac za daljnji razvoj. Neki distributeri svoje distribucije naplauju to je u skladu s licencama. Takve distribucije u pravilu imaju kvalitetniju tehniku podrku kao i ukljuene komercijalne 8
Linux: Prirunik za teaj inaice programa koje se inae odvojeno naplauju. Osim jezgre operacijskog sustava, grafikog suelja i ostalih elemenata neophodnih za koritenje operacijskog sustava ukljuuju i velik broj dodatnih aplikacija. Distribucije se razlikuju prema velikom broju pojedinosti kao to su: jednostavnost instalacije, auriranja programske podrke, dodavanja nove programske podrke, programa raspoloivih u sklopu same distribucije i slino. Pojedine distribucije su specijalizirane za odreene namjene pa tako, uz ostale, postoje distribucije namjenjenje:

spaavanju podataka s oteenih diskova nadzoru mree obradi zvuka i slike pregledavanju video zapisa edukaciji zabavi radu na posluiteljima opoj namjeni
Najrasprostranjenije su one namjenjene posluiteljima i opoj namjeni budui da su prilagoene najveem broju korisnika.
Koje distribucije postoje

esto pitanje koje se postavlja je Koju distribuciju je najbolje izabrati. To zapravo nije dobro pitanje. Daleko bolje pitanje je Koja distribucija je najbolje odgovara meni za pojedinu namjenu. Upravo ovisno o namjeni i trenutku, ovisi i odabir najbolje distribucije. Danas je na raspolaganju vie od 500 razliitih distribucija. Njih moemo podijeliti prema nainu na dvije osnovne skupine: klasine i Live (ive distribucije). Klasine se trebaju prvo instalirati na raunalo i tek zatim se mogu poeti koristiti. One sadre velik broj programa koje je mogue instalirati, a tijekom instalacije mogue je odabrati programe koji e biti na raspolaganju odmah nakon zavretka instalacije. Live distribucije omoguavaju koritenje GNU/Linux operacijskog sustava bez prethodne instalacije na raunalo. U pravilu se distribuiraju putem CD ili DVD medija. Dovoljno je umetnuti CD odnosno DVD medij u CD odnosno DVD ita i prepustiti raunalu da se pokrene s njega. Ove distribucije imaju ve instaliran softver i nije mogue odrediti koji e biti na raspolaganju nakon pokretanja. Live distribucije ne zahtjevaju hard disk za svoj rad pa su idealne za isprobavanje GNU/Linuxa na siguran nain i na osobnom raunalu. Izvrsne su i za rad na javnim 9
Linux: Prirunik za teaj mjestima kao to su knjinice ili kole budui da u pravilu zaboravljaju sve podatke nakon gaenja ili resetiranja raunala. Te promjenje je mogue i sauvati uz koritenje USB diska ili odgovarajueg medija, ime se mogu koristiti svaki puta prilikom pokretanja raunala. Veina Live distribucija omoguava brzu jednostavnu instalaciju na samo raunalo nakon ega radi potpuno jednako kao i svaka druga klasina distribucija. Samo neke od raspoloivih distribucija danas su: CentOS Debian Gentoo
www.centos.org Mandriva
www.debian.org RedHat
www.gentoo.org Slackware
www.mandrivalinux.com SuSE
www.redhat.com Ubuntu
www.slackware.com Knoppix
www.suse.com
www.ubuntulinux.org
www.knoppix.org
Drugi oblik podjele distribucije je prema nainu na koji izrauju instalacije za programe koje je mogue instalirati u sklopu njih. Prema instalacijskim programima, popularno zvanima Paketi mogue je distribucije podijeliti u tri osnovne grupe: 1. .DEB temeljene distribucije 2. .RPM temeljene distribucije 3. .TGZ/.GZ temeljene distribucije .DEB temeljene distribucije instalacije svojih programa temelje na Debian GNU/Linux distribuciji. Velik broj programa s ovakvim oblikom instalacija je raspoloiv 10
Linux: Prirunik za teaj na Debianovim repozitorijima, ali i druge distribucije, poput Ubuntu koriste ovaj isti oblik paketa. .RPM je kratica za RedHat Packet Manager. On je izvorno izraen u sklopu RedHat distribucije zbog potrebe konzistentnog oblika instalacijskih programa. Osim RedHat i mnoge druge distribucije kao to su SuSE i Mandriva koriste .RPM instalaciju programa. DEB i RPM temeljene distribucije u pravilu sadre izvrne oblike datoteka. Odmah nakon instalacije program je mogue koristiti budui da on, u pravilu, dolazi s postavljenom konfiguracijskom datotekom. .TGZ je kratica za Tar GZipped archive. Ove datoteke sadre izvorni kod programa koji je potrebno samostalno prevesti u izvrni kod i tek potom se moe koristiti. Osim prevoenja programa potrebno je i podesiti konfiguracijsku datoteku prije koritenja ovih programa. Primjer distribucije koja koristi ovakav oblik je Slackware. Sve distribucije GNU/Linuxa mogu koristiti sve oblike ovih instalacijskih programa, ali je najbolje koristiti onu vrstu instalacije koja najvie odgovara za tu distribuciju.
Pregled distribucija
Debian GNU/Linux je besplatan operacijski sustav. Debian je rezultat rada velikog broja korisnika i podran je na velikom broju platformi. Svatko moe sudjelovati na izradi instalacijskih programa za ovu distribuciju, a jednostavno je mogue i vlastiti program ukljuiti u programe raspoloive za instalaciju. Broj programa koje je mogue instalirati je vrlo velik, a dijele se u nekoliko osnovnih grupa:

stabile stabilni programi proli su dui period isprobavanja unstable isprobavanje u tijeku programi koji se jo uvijek isprobavaju i ako se ne uoe problemi prelaze u stable grupu testing programi koji se tek isprobavaju
Ovisno o namjeni mogue je odabrati iz kojeg od repozitorija se eli instalirati programska podrka. Najsvjeiji programi se nalaze u testing repozitoriju, ali za nema jamstva da rade potpuno ispravno i da nee uzrokovati nestabilnost u samom sustavu. Mandriva Linux (prije Mandrake) je jedna od popularnijih GNU/Linux distribucija, a temeljen je na RedHat distribuciji. 1999. godine Mandrake se odvojio od RedHat distribucije i u meuvremenu su se one potpuno udaljile. Glavna karakteristika ove distribucije je jednostavnost koritenja za poetnike iako ima podrku i za rad na posluiteljima. RedHat je veliku podrku od strane korisnika stekao vrlo jednostavnom 11
Linux: Prirunik za teaj instalacijom i savjetuje se korisnicima koji se ele upoznati s GNU/Linuxom na to jednostavniji nain. RedHat je komercijalna distribucije prvenstveno namjenjena serverskim raunalima s dobrom tehnikom podrkom. Danas je je jedna je od najprodavanijih GNU/Linux distribucija. Njena besplatna inaica namjenjena prvenstveno kunoj upotrebi naziva se Fedora Core, a podrana je od strane tvrtke RedHat. CentOS je besplatna distribucija koja predstavlja klon RedHat Enterprise Linux distribucije ije repozitorije moe koristiti. Velik broj korisnika kojima Fedora Core nije dovoljna, a nisu u mogunosti platiti koritenje RedHat distribucije koristi upravo ovu. Slackware linux je distribucija s najduom tradicijom budui da je razvoj poela 1993. godine. Korisnici ove distribucije su iskusni korisnici budui da ona dolazi s vrlo malim brojem programa za podeavanje sustava, a instalacija je mogua iskljuivo u tekstualnom nainu rada. Zbog svojih malih zahtjeva i danas se koristi na slabijim raunalima. SuSE Linux distribucija svoj razvoj poinje u Njemakoj 1992. godine pokretanjem tvrtke SuSE GmbH koja kasnije mijenja naziv u SuSE Linux AG. U svojim poecima to je bio klon Slackware Linuxa, ali 1996. izlazi S.u.S.E Linux 4.2. Od inaice 7.0 SuSE izlazi u dvije inaice Personal i Professional, a kasnije se pojavljuje i LiveCD. Ova distribucija je komercijalna i sadri preko 8000 programa raspoloivih za instalaciju na 5 CD-a ili jednom dvostranom DVD-u u Professional inaici. Uz bogatu programsku podrku ukljuuje i prirunike. 2004. godine ovu tvrku kupuje amerika tvrtka Novell. Mulinux je minimalna GNU/Linux distribucija, a namjenjena je izuzetno starim raunalima. Mogue ju je pokrenuti s disketa ili instalirati na disk raspakiravanjem u DOSu. Za svoj rad zahtjeva 8 MB RAM, 20-tak MB diskovnog prostora i 486 procesor. Svaka od disketa sadri pojedini dio sistema koji je mogue odvojeno pokrenuti. U zadnje vrijeme ova distribucija se ne razvija. Ubuntu je jedna od najjednostavnijih distribucija za koritenje. Za razliku od ostalih najvie je orijentirana prema korisnicima koji trenutno koriste Microsoft Windows suelje, pa se odmah nakon umetanja CD-a nudi i mogunost instalacije nekih programa otvorenog koda i za taj komercijalni operacijski sustav. Ako elite prije instalacije Ubuntu moete i isprobati budui da sadri i Live verziju cijele distribucije. Ubuntu je temeljen na Debian distribuciji. Ujedno je i jedna od rijetkih distribucija danas za koju moete besplatno primiti CD potom ako ga ne moete sami preuzeti s Interneta. Uz Ubuntu postoji jo nekoliko srodnih distribucija istog distributera, to su Kubuntu koji koristi KDE korisniko suelje za razliku od Gnome koje je ukljueno uz Ubuntu dok Xubuntu koristi Xfce. Edubuntu distribucija od ostalih se razlikuje po svojoj namjeni, a to je edukacija u kolama.
12
esta pitanja
Da li je GNU/Linux demo inaica komercijalnog softvera? Ne, ovo nije demo inaica, ve je to cijeli operacijski sustav. Uz GNU/Linux nije potrebno koristiti druge operacijske sustave ili komercijalne programske nadogradnje. Njegova upotreba ni na koji nain nije ograniena u skladu sa licencom otvorenog koda. Da li mogu slobodno kopirati i distribuirati kopije GNU/Linuxa? Na primjer, snimiti ih uenicima ili dati prijateljima? Ako koristite slobodnu distribuciju u skladu s licencom otvorenog koda moete slobodno kopirati i distribuirati kopije GNU/Linuxa bez naknade. Za kopiranje i distribuiranje moete traiti naknadu koja niime nije ograniena. Na koliko raunala se smije instalirati jedna kopija GNU/Linuxa? Slobodne distribucije moete instalirati na neogranieni broj raunala. Mogu li koristiti GNU/Linux u komercijalne svrhe? Ovisno o distribuciji GNU/Linux moete koristiti i u komercijalne i u nekomercijalne svrhe. Zato su neke distribucije GNU/Linuxa besplatne, a druge se plaaju? Komercijalne distribucije u pravilu nude bolju tehniku podrku koja je ukljuena u cijenu, a esto sadre komercijalne inaice pojedinih programa ija cijena je takoer ukljuena u trokove licencije. Osnovna jezgra Linux i besplatni dio programa je jednak u svim distribucijama GNU/Linuxa. Da li se licenca moe promijeniti? Da li u ja biti prisiljen platiti program za nekoliko godina? Licenca koja se koristi (GPL) je napisana na nain da se ne moe promijeniti i povui, dakle autori ne mogu uzeti softver natrag. Gdje je tekstualni nain rada? Gotovo sve postavke GNU/Linux programa mogue je podesiti i iz tekstualnog naina rada. U poetku to je bio jedini nain koritenja ovog operacijskog sustava. S vremenom X windows grafiko suelje postalo je uobiajen pristup za njegovo koritenje i veina postavki se danas moe podesiti izravno iz njega bez poznavanja svih komandnolinijskih programa. Ima li podrku za moj hardver? GNU/Linux danas se moe izvravati na vrlo velikom broju razliitih raunala. Broj platformi, kao i hardverske podrke raste svakim danom. Veina svih hardverskih ureaja kao to su modemi, pisai ili moderne grafike kartice podrana je izravno i od samih proizvoaa hardverske opreme. Dio ureaja, izraenih s namjenom da rade samo pod Microsoft Windows operacijskim sustavom kao to su pojedine vrste softverskih modema nemaju odgovarajue drivere, ali se mogu jeftino i jednostavno zamijeniti s onim ureajima za koje ta 13
Linux: Prirunik za teaj podrka postoji. Za razliku od nekih drugih operacijskih sustava GNU/Linux se moe izvravati i na vrlo starim raunalima, kao to su 486 i slina ili specifinim poput USB memory sticka ili CD-ROM-a za to postoje odgovarajue distribucije. Ima li virusa za GNU/Linux? Kao i na svim ostalim operacijskim sustavima i na GNU/Linuxu postoje virusi. Danas je poznato oko 40-tak razliitih virusa za GNU/Linux koji nisu rasprostranjeni. Osnovni razlog je zbog samih korisnikih programa koji su dizajnirani na nain da oteavaju rad virusa, kao i samih sigurnosnih postavki ugraenih u sam operacijski sustav. Mogu li programi pisani za Microsoft Windows raditi pod GNU/Linuxom? Neki programi mogu se pokretati upotrebom programa WINE (Wine Is Not Emulator) ili CrossOffice. Ti programi omoguavaju rad nekih programa, ali ne svih. Pojedini programi su raspoloivi na oba operacijska sustava dok drugi imaju svoju zamjensku inaicu pod GNU/Linux operacijskim sustavom.
14
Korisniko suelje
15


Koristiti grafiko korisniko suelje GNU/Linuxa Pokretati korisnike programe Navesti programe koji mogu zamijeniti komercijalne programe na Microsoft Windows operacijskom sustavu
Korisniko suelje
Prijava na sustav
Grafiko korisniko suelje GNU/Linux operacijskog sustava temeljeno je na X windows aplikaciji. Ona omoguava jednostavnu izradu grafikih programa i njihovo prikazivanje na zaslonu. Prije samog poetka rada potrebno se prijaviti na sustav. Za prijavu na sustav potrebno je upisati korisniko ime i lozinku. Samo suelje za prijavu na sustav se razlikuje kod svake distribucije, a ak i unutar iste distribucije mogue je odabrati nekoliko razliitih suelja. Na ovaj nain mogue je odabrati suelje koje e samo traiti korisnika korisniko ime i lozinku ili naprednije koje e ispisati popis korisnika, sat s tonim vremenom i sline informacije dok se eka na upis odgovarajue lozinke.
Slika 1: Prijava na sustav
Upotreba korisnikog suelja

Za GNU/Linux postoji nekoliko razliitih korisnikih suelja. Najea korisnika suelja su Gnome i KDE, ali uz njih postoje i brojna mnoga. Sva korisnika suelja se
16
Linux: Prirunik za teaj koriste vrlo slino, osnovna razlika je u izgledu, nainima prikazivanja izbornika, ali i pojedinim aplikacijama koje su pisane prvenstveno za jedno ili drugo suelje.
KDE
Nakon prijave na sustav inicijalizira se grafiko suelje. Ono uitava sve korisnike postavke i pokree dio namijenjen za pokretanje i rad s aplikacijama.
Slika 2: Inicijalizacija korisnikih postavki
Nakon to se suelje uitalo prikazuje se klasina organizacija radne povrine. Na njoj se nalaze ikone programa koje se najee koriste. U donjem dijelu zaslona nalazi se traka s programima koje je mogue izravno pokrenuti, popisom aktivnih programa, kao i korisnim informacijama o operacijskom sustavu ili ostalim zanimljivim informacijama. Za razliku od nekih drugih operacijskih sustava GNU/Linux omoguava izvravanje programa u samoj traci s programima koji mogu na taj nain ispisivati bogate informacije kao to su vremenska prognoza, vijesti, optereenje sustava ili ak virtualni akvarij s ribicama.
Slika 3: Prikaz korisnikog suelja
17
Linux: Prirunik za teaj KDE izbornik se pokree odabirom ikone K u donjem lijevom dijelu. Izbornik je nalik onome u Microsoft Windows radnom okruenju. Sam izbornik je podijeljen u nekoliko loginih cjelina, a to su redom:

All Applications sve aplikacije Development razvojni alati Editors ureivai Games zabava Graphics grafika Internet Multimedia Office uredski alati System sistemski alati Utilities korisni alati
Iako su sve aplikacije inicijalno podjeljene po podizbornicima mogue ih je i drugaije organizirati. Pri tome treba naglastiti da e grafiko korisniko suelje sve nove aplikacije smjetati u ove izbornike. All Applications U ovoj cjelini se nalaze sve aplikacije. Neke aplikacije nakon instalacije se ne svrstavaju i niti jedan od predvienih izbornika. Takve aplikacije se, uz sve ostale, mogu nai u ovom izborniku. I ovaj izbornik je podijeljen na logine podcjeline. Development Ovisno o distribuciji ovaj izbornik e se prikazati samo ako su instaliran neki od razvojnih alata. Ako nije instaliran niti jedan on se nee prikazati. Editors U ovoj cjelini nalaze se najee koriteni ureivai teksta. Games Igre koje dolaze sa samom distribucijom nalaze se u ovom izborniku. Osim ovih mogue je s Interneta preuzeti i mnoge druge potpuno besplatno. Graphics Aplikacije za pregledavanje i ureivanje slika se nalaze u ovoj cjelini.
18
Linux: Prirunik za teaj Internet Sve aplikacije vezane uz povezivanje na Internet i koritenje usluga na njemu se nalaze u ovoj cjelini. Multimedia Ova cjelina sadri aplikacije vezane uz video, audio, CD i DVD medije. Office Uredski paketi poput OpenOffice.org su smjeteni u ovoj cjelini. System Aplikacije vezane uz postavke operacijskog sustava, korisnikog suelja i rada raunala nalaze se u ovoj cjelini. Utilities Velik broj aplikacija koje se koriste za spajanje s dlanovnicima, mobilnim telefonima, backup podatka ili za jednostavne aplikacije smjetaju se u ovu cjelinu.
Pokretanje korisnikih programa

Za pokretanje korisnikog programa dovoljno je odabrati naziv programa iz KDE izbornika ili njegovu ikonu iz trake u dnu ekrana. Osim na ove naine program je mogue pokrenuti i putem ikone na desktopu ili izravno iz upravitelja datotekama. Na raspolaganju za pokretanje je velik broj programa. Uz ve instalirane mogue je instalirati i brojne dodatne. U tablici je dan usporedni pregled programa koji su na raspolaganju pod GNU/Linuxom, a koji se mogu koristiti prema svojim karakteristikama umjesto komercijalno raspoloivih pod Microsoft Windows operacijskim sueljem. Svi navedeni programi su potpuno besplatni za koritenje, a uz njih postoje i brojni drugi koji su takoer raspoloivi od kojih su neki i komercijalni. Ovo je samo njihov kratki pregled. Vrlo opiran pregled raspoloivih zamjenskih programa mogue je vidjeti na adresi http://www.linuxjunkies.org/articles/win-gnu-alt.html Velik broj programa koji je raspoloiv pod GNU/Linux operacijskim sustavom ujedno je raspoloiv i za druge operacijske sustave kao to je Microsoft Windows gdje se takoer moe koristiti potpuno besplatno.
19
Linux: Prirunik za teaj Vrsta programa

1) Mreni programi Web preglednici Programi za itanje pote Internet Explorer, Mozilla , Opera, 1) Mozilla. ... 2) Galeon. 3) Konqueror. 4) Opera.
Windows
Linux
1) Evolution. Outlook Express, Mozilla , Eudora, 2) Mozilla messenger. Becky 3) Sylpheed, Sylpheed-claws. 4) Kmail. Outlook, Mozilla 1) Knode. 2) Pan. 3) NewsReader. 1) Gftp. 2) Dpsftp. 3) KBear. 1) Xchat. 2) KVirc. 1) Licq. 2) Gaim. 3) Kopete. 4) Everybuddy. 4) Mozilla. 5) Sylpheed / Sylpheedclaws. 4) IglooFTP. 5) Nftp. 3) Irssi. 4) BitchX. 5) Centericq 6) Alicq. 7) Micq.
News preglednici
FTP klijenti IRC klijenti Instant Messaging klijenti Video/audio konferencije Firewall (filtriranje paketa)
Bullet Proof FTP, CuteFTP, ... Mirc, Klient, VIRC, Xircon, Pirch, XChat ICQ, MSN, AIM, ... Trillian ICQ,..
NetMeeting, Speak Freely, Skype
1) GnomeMeeting. 2) Speak Freely for Unix, 3) Skype 1) Kmyfirewall. 2) Easy Firewall Generator. 3) Firewall Builder. 1) VNC. 2) ssh. 3) XFree86. 4) freeS/WAN. 4) Shorewall. 5) Guarddog.
BlackICE, ATGuard, ZoneAlarm, Agnitum Outpost Firewall, ...
VNC, Remote Administrator, Udaljeno upravljanje Remote Assistance, Symantec raunalom pcAnywhere, Windows Terminal Server, Rdesktop 2) Rad sa datotekama
Rad sa datotekama
FAR, Norton Commander, Total Commander (former Windows Commander), Windows Explorer
1) Midnight Commander. 2) X Northern Captain. 3) Midnight Commander. 4) Krusader. . 5) Kcommander. 6) FileRunner (written on TCL/TK). 7) Linux Commander.
3) Programi
20
Linux: Prirunik za teaj Vrsta programa Windows Linux

1) Kedit (KDE). 2) Gedit (Gnome). 3) Gnotepad. 4) Kate (KDE). 1) Gnozip. 2) LinZip. 1) RAR 2) Ark (kdeutils). 3) KArchiveur. 4) Gnochive. 1) Acrobat Reader 2) Xpdf. 3) GV. 1) Adobe Acrobat Distiller 2) PStill. 3) PDFLatex. 5) KWrite (KDE). 6) Nedit. 7) Vim, Emacs. 8) pico, joe (konzolni programi).
Jednostavni ureivai Notepad, ... teksta
ZIP programi RAR programi
WinZip WinRar
Win i RAR programi WinRar Pregledavanje PDF datoteka Kreiranje PDF datoteka
Adobe Acrobat Reader
Adobe Acrobat Distiller
4.1) Multimedia (audio / CD). 1) XMMS (X multimedia system). 2) Noatun. 3) Freeamp. 4) Winamp 5) Xamp. 1) K3b. (KDE) 2) XCDRoast. 3) KOnCd. 4) Eclipt Roaster.
Muzika / mp3 / ogg
Winamp
Programi za snimanje Nero, Roxio Easy CD Creator, ... CD-ova 4.2) Multimedia (graphics). Preglednici grafikih ACDSee, IrfanView datoteka Jednostavni grafiki ureivai Grafiki programi Programi za rad sa Vektorskom grafikom Paint Adobe Photoshop, Gimp , Paint Shop Pro Adobe Illustrator, Corel Draw 14, Freehand
1) Xnview. 2) GQview. 3) CompuPic. 1) Kpaint. 2) Tuxpaint. 3) Xpaint. 1) Gimp, FilmGimp. 2) ImageMagick. 1) Sodipodi. 2) xfig. 3) Sketch. 4) Karbon14 and Kontour. 1) Blender. 2) Maya. 3) KPovModeler.
4) Kuickshow. 5) GTKSee. 6) xv.
5) OpenOffice Draw. 6) Dia. 7) Tgif. 8) Gestalter. 9) XARA 4) K3Studio. 5) Moonlight. 6) GIG3DGO.
3D-grafika
3D Studio MAX
21
Linux: Prirunik za teaj Vrsta programa Windows Linux
4.3) Multimedia (video and other) Video / mpeg4 players DVD players BSplayer, Zoomplayer, Windows Media Player 1) Mplayer. 2) Xine.
PowerDVD, WinDVD, MicroDVD, 1) Ogle. Windows Media Player 2) Xine. 4) Broadcast 2000. 5) Lives.
1) iMira Editing. Profesionalni alati za Adobe Premiere, Media Studio Pro 2) Cinelerra. izradu filmova 3) MainActor. 5) Uredski alati 1) Openoffice. 2) Staroffice. [Proprietary] 3) Koffice. 4) HancomOffice.
Uredski alati
MS Office, Openoffice
5) Gnome Office. 6) Applixware Office. 7) Siag Office.
6) Programiranje i razvoj 1) CodeForge. 2) Kdevelop + Qt3 Designer. 3) Glade + Motor ili + xwpe ili ... . 4) Emacs, XEmacs. 1) Anjuta + Glade + Devhelp. 2) KDE Studio. 3) Dev-C++. GCC + Motor. 1) Freepascal. 2) GNU Pascal. 1) Hbasic. 2) X-basic. 3) RShell 3) Yabasic. 4) SmallBASIC. 4) Kylix. 5) vtkBuilder. 6) foxBuilder. 7) wxDesigner.
IDE
Microsoft VisualStudio .net
Visual C++ IDE C++ IDE Pascal Basic
Borland C++ Builder, MS Visual C Borland Turbo C++ 3.0 for DOS Pascal, BP Basic
Grafiki ureiva stranica
Macromedia Dreamweaver, Frontpage
1) NVU 2) Mozilla Composer. 3) Openoffice HTML editor. 4) Amaya. 5) GINF (Ginf is not Frontpage) 6) IBM's WebSphere Builder
7) Serverski programi Web-server Internet Information Server, Apache 1) Apache. 2) Xitami. 3) thttp. 4) tux.
22
Linux: Prirunik za teaj Vrsta programa

FTP-server Baza podataka
Windows
Internet Information Server MS SQL, MySQL
Linux
1) wu-ftpd. 2) proftpd. 1) Sybase Adaptive Server Enterprise. 3) vsftpd. 4) ftp. 2) PostgreSQL. 3) MySQL. 3) Scilab. 4) R. 5) Yorick. 6) rlab. 3) MuPad. 4) xfig. 5) Tgif + dotty. 6) Tulip.
8) Matematiki i specijalni programi Matlab Matlab 1) Matlab 2) Octave + Gnuplot. 1) Mathematica 2) Maxima. 1) Kivio (Koffice). 2) Dia. 3) KChart.
Mathematica program za izradu dijagrama toka
Mathematica Microsoft Visio
esta pitanja
Koje je najbolje korisniko suelje za GNU/Linux? Kao i kod distribucija ne postoji openito najbolje korisniko suelje. Svako suelje odgovara pojedinom korisniku. Danas se najee koriste KDE i Gnome korisnika suelja. Mogu li ja zamijeniti korisniko suelje s drugim? Nakon to instalirate pojedinu distribuciju u pravilu je jednostavno mogue zamijeniti korisniko suelje drugim. Veliki broj distribucija omoguava jednostavan odabir korisnikih suelja. Nakon instalacije program se ne moe pronai u izborniku. Svi programi se nalaze u izborniku All Applications. Ako se program ne nalazi u tom izborniku tada nije ispravno instaliran ili jednostavno nije predvien za rad u grafikom suelju. Ne znam lozinku za pristup raunalu. Ako ste zaboravili lozinku tada ju nije mogue ponovo vratiti ve ju je jedino mogue promijeniti. Prijavite se kao administrator na sustav (login: root) i promjenite svoju lozinku. Ako ne znate niti lozinku administratora tada prouite dokumentaciju kako moete promijeniti lozinku administratora.
23
Postavke
24


Prilagoditi korisniko suelje u distribuciji SimplyMepis Podesiti raspored tipkovnice u distribuciji SimplyMepis Podesiti rad raunala u distribuciji SimplyMepis
Prilagodba korisnikog suelja

U GNU/Linux operacijskom sustavu mogue je u potpunosti prilagoditi korisniko suelje svakom korisniku. Uz ve klasine mogunosti prilagodbe pozadinske slike, uvara ekrana (eng. Screensaver), jezika suelja i rasporeda tipkovnice mogue je prilagoditi i rad mia, izgled i poloaj pojedinih prozora i slino do najmanjih detalja. Osim korisnikog suelja mogue je podesiti i postavke hardvera kao to su postavke mree, povezivanja na Internet, zvune i grafike kartice i slino.
Prilagodba izgleda korisnikog suelja

Za prilagodbu pozadine potrebno je kliknuti desnim gumbom na pozadini i odabrati mogunost Configure Desktop....
Slika 4: Dijaloki okvir prilagodbe korisnikog suelja
Nakon odabira mogunosti mogue je podesiti postavke izgleda pozadine radne povrine, broja radnih povrina, uvara ekrana i samog ekrana kao to su rezolucija, brzina osvjeavanja i slino.
25
Napredna prilagodba korisnikog suelja

Korisniko suelje je mogue dodatno prilagoditi koristei napredne postavke koje su dostupne odabirom mogunosti System Configuration (Settings) u glavnom izborniku. Osim ve navedenih prilagodbi one omoguavaju prilagodbu stilova, poetnih ekrana prilikom pokretanja operacijskog sustava, boja, vrsti slova i slinoga. Takoer je mogue napredno podeavanje izgleda pojedinih prozora.
Slika 5: Postavke izgleda korisnikog suelja
Postavke distribucije SimplyMepis

Veinu osnovnih postavki rada raunala u distribuciji SimplyMepis mogue je zadati upotrebom alata MEPIS Utilities raspoloivih u sklopu System Configuration (Settings) izbornika. Upotrebom ovog alata mogue je podesiti postavke mia i zaslona, kao i postavke mree, korisnikih rauna. Uz navedeno moe se i izraditi prijenosni disk za prijenos podataka kao i provjeriti ispravnost particijama.
26
Slika 6: Sistemske postavke
Postavke grafike kartice

Grafika kartica se moe podesiti upotrebom dijalokog okvira postavki grafike kartice. Za novije grafike kartice (NVIDIA i ATI) mogue je odrediti i dodatne napredne postavke.
Slika 7: Postavke grafike kartice
27
Postavke mree
Za podeavanje rada mree potrebno je podesiti eth0 (ethernet0) mreno suelje. Ako raunalo ima vie mrenih kartica tada su one oznaene s oznakama eth0, eth1, eth2,... Ako je raspoloiv DHCP posluitelj na mrei tada raunalo samo moe odrediti svoju IP adresu i postavke mree to je podrazumijevana vrijednost. Ako takav posluitelj nije raspoloiv tada je potrebno runo upisati sve postavke. Sve postavke mogu se upisati u dijalokom okviru za unos i izmjenu postavki mree.
Slika 8: Postavke mree
Korisniki rauni
Najjednostavniji nain za dodavanje novih i brisanje postojeih korisnika je upotrebom dijalokog okvira za rad s korisnikim raunima. Putem njega mogue je jednostavno dodati novog korisnika upisivanjem njegovog korisnikog imena i zaporke, ali i obrisati postojeeg odabirom iz popisa.
28
Slika 9: Dijaloki okvir za dodavanje i brisanje korisnika
Postavke raunala i sistemskih dnevnika

Postavke raunala mogue je podesiti odvojenim programom MEPIS System Tweaks koji omoguava zadavanje naziva i domene raunala kao i radne grupe u Microsoft Windows okruenju. Uz navedeno moe se odrediti raspored tipki na tipkovnici te jezik suelja programa. Kako bi se dobilo na prostoru na disku mogue je zadati operacijskom sustavu da prilikom svakog pokretanja brie stare dnevnike i privremene datoteke.
Slika 10: MEPIS System Tweaks dijaloki okvir
29
Postavke tipkovnice
Za promjenu postavki tipkovnice potrebno je iz System Configuration (Settings) izbornika odabrati mogunost Keyboard Layout koja je unutar izbornika Regional & Accessibility.
Slika 11: Keyboard Layout moguost
Odabirom mogunost Keyboard Layout otvara se dijaloki okvir postavki tipkovnice koji omoguava odabir rasporeda tipaka na tipkovnici. Istovremeno je mogue imati vei broj rasporeda tipaka, a njih je mogue mijenjati odgovarajuom kombinacijom tipki. Osim rasporeda tipaka na tipkovnici upotrebom dijalokog okvira mogue je
Slika 12: Dijaloki okvir postavki tipkovnice
30
esta pitanja
Da li je mogue dodatno podesiti postavke distribucije? Navedeni nain omoguava samo osnovne postavke distribucije. Dodatne napredne opcije mogue je koristiti iz drugih raspoloivih programa ili izmjenom konfiguracijskih datoteka. Ima li dodatnih slika za pozadinu zaslona? Na raspolaganju je velik broj besplatnih slika za pozadinu zaslona, velik dio njih je dostupan izravno odabirom mogunost Get new walpapers izravno iz dijalokog okvira za odabir slike zaslona. Za pregledavanje i preuzimanje ovih slika potrebna je veza na Internet.
31
Programska podrka
32


Znati navesti neku od programske podrke raspoloivu na GNU/Linux operacijskom sustavu Znati opisati neke este programe na GNU/Linux operacijskom sustavu
Programska podrka na raunalu

Na GNU/Linux operacijskom sustavu postoji velik broj raspoloive programske podrke. Broj raspoloivih programa je vei od 8000 i svakodnevno raste. Samo neki od najeih programa su oni za obradu teksta, zvuka i slike, grafike, izradu web stranica i koritenje usluga temeljenih na Internetu.
Mozilla FireFox
Ovaj program jedan je od najpopularnijih slobnih web preglednika. Radi vrlo brzo i pouzdano, te ne zahtijeva puno resursa, a osim na Linux radi i na Windows i drugim platformama. Osim ugraenih mogunosti vrlo jednostavno se moe proirivati brojnim drugima raspoloivim slobodno na Internetu. WEB: http://www.mozilla.org/
Slika 14: Mozilla Firefox
33
Mozilla Thunderbird
Izvrstan program za itanje pote koji u sebi sadri ugraeni filter za neeljene poruke, adresar, news preglednik, sigurnosne i enkripcijske mogunosti, digitalno potpisivanje, pretraivanje poruka, POP/IMAP protokola, ... Iako sadri vrlo veliki skup mogunosti suelje mu je vrlo jednostavno, jasno i prilagodljivo. Osim ugraenih mogunosti vrlo jednostavno se moe proirivati brojnim drugima raspoloivim slobodno na Internetu. WEB: http://www.mozilla.org/
Slika 15: Mozilla Thunderbird
OpenOffice.org
Ovaj uredski alat sastoji se od skupa programa, koji omoguavaju: napredno pisanje teksta, tabline kalkulacije, izradu prezentacija, uporabu baze podataka, izradu dijagrama, unos i izradu formula. OpenOffice.org moe bez potekoa uitati i ureivati veinu Microsoft Office (Word, Excel, Powerpoint) dokumenata, te ih spremiti u OpenOffice.org ili orginalni oblik. Ovaj alat ima prevedeno suelje i na Hrvatski jezik. WEB: http://www.openoffice.org/
34
Slika 16: OpenOffice.org Writer
Slika 17: OpenOffice.org Calc
35
Slika 18: OpenOffice.org Impress
GIMP
GIMP je napredan, slobodan i besplatan program za ureivanje i stvaranje grafike. Prvenstveno namijenjen retuiranju i korekcijama fotografija, slikanju i crtanju, montaama i pripremi grafika za tisak. Prema svojim karakteristikama slian je programu Adobe Photoshop, a podrava gotovo sve grafike formate i konverzije iz jednog formata u drugi. Najvie se primjenjuje za pripremu digitaliziranih grafika za prikazivanje na mrei. WEB: http://www.gimp.org/
36
Slika 19: GIMP
Jahshaka
Jahshaka je slobodan program otvorenog kda namijenjen izradi i obradi video materijala. Ima vrlo jednostavno suelje, te je vrlo jednostavno ureivati video materijale te dodavati nove objekte,.. WEB: http://www.jahshaka.org
Slika 20: Jahshaka
37
Audacity
Ovaj program koristi se za snimanje i ureivanje zvunih zapisa. Aktualna inaica raspoloiva je za Microsoft Windows i GNU/Linux operacijski sustav. Ima mogunost primjene filtera gotovo u realnom vremenu. Podrava vrlo veliki broj audio formata, pa ga se moe koristiti i za potrebe konvertiranja iz jednog u drugi zvuni zapis. WEB: http://audacity.sourceforge.net/
Slika 21: Audacity
Blender
Blender je program za izradu 3D modela, animacija i renderiranja. Aktualna inaica raspoloiva je za sve popularne operacijske sustave to ukljuuje Microsoft Windows i GNU/Linux platformu. WEB: http://www.blender.org
38
Slika 22: 3D slika izraena u programu Blender
Slika 23: Izrada objekta u programu Blender
Xara Xtreme
Xara Xtreme je trenutno najbi grafiki program iznimnih naprednih mogunosti prvenstveno namijenjen izradi vektorske grafike. Vrlo je jednostavan za koritenje i uenje, a omoguava izradu velikog broja razliitih vrsti grafikih elemenata. WEB: http://www.xaraxtreme.org/
39
Slika 24: Xara Xtreme
NVU (N-view)
NVU je program namijenjen izradi web stranica uz upotrebu grafikog suelja. Uz pomo ovog alata mogue je jednostavno napraviti vrlo profesionalne i atraktivne web stranice bez poznavanja HTML koda. Prema svojim karakteristikama slian je popularnim programima za izradu web stranica na Microsoft Windows platformi kao to su Microsoft FrontPage ili Macromedia Dreamweaver. WEB: http://www.nvu.com/
40
Slika 25: NVU
esta pitanja
Koji su sve programi raspoloivi za GNU/Linux operacijski sustav? Broj raspoloivih programa je jako velik i nije mogue popisati sve programe. Najbolje je na Internetu pogledati koji program bi najvie odgovarao svakom pojedinom korisniku. Koji program je najbolji za moju namjenu? Svaki program ima svoje karakteristike. Za gotovo svaku namjenu postoji nekoliko razliitih programa. Na samom korisniku je da odabere onaj program koji mu najvie odgovara prema svojim karakteristikama. Koji program bi mi najbolje mogao zamijeniti moj komercijalni? Niti jedan program ne moe u potpunosti izgledati i raditi kao neki drugi neovisno o tome da li je komercijalan ili slobodan. Mogue je pokuati koristiti neki drugi i vidjeti da li ispunjava sve potrebe. Na Internetu je mogue nai velike popise programa koji se mogu koristiti kao zamjena za druge, komercijalne.
41
Odravanje programske podrke
42


Pregledati instaliranu programsku podrku na raunalu Aurirati instaliranu programsku podrku Dodati novu programsku podrku Ukloniti pojedinu programsku podrku s raunala
Programska podrka na raunalu

Svaka distribucija raspolae s velikom brojem programske podrke. Inicijalno na raunalo se u pravilu ne instalira sva raspoloiva podrka zbog velikog obima (preko 8000 razliitih programa za sve namjene) ve samo neka. Zbog toga je potrebno dodatno instalirati potrebne programe. Jednom instalirane programe potrebno je redovno osvjeavati aktualnim inaicama kako bi se osigurala njihova stabilnost u radu i ispravile eventualne uoene pogreke. Takoer dio programske podrke potrebno je i ukloniti kako bi se vratio dio diskovnog prostora. Sva administracija programske podrke u distribuciji SimplyMepis odvija se upotrebom programa Synaptic Packet Manager koji je raspoloiv u skopu izbornika System. Za pokretanje ovog programa, kao i nekih drugih potrebno je upisati administratorsku lozinku ako korisnik prijavljen na sustav ve nije administrator ili lan grupe administratora.
Slika 26: Upisivanje administratorke lozinke
Pregledavanje i auriranje programske podrke

Nakon pokretanja programa Synaptic Packet Manager potrebno je odabrati ikonu Reload kako bi se osvjeila programska podrka. Za auriranje je potrebno biti prikljuen na Internet.
43
Slika 27: Odabir mogunosti Reload
Nakon odabira mogunosti s Interneta se dohvaaju informacije o svim novim programima. Za razliku od nekih drugih operacijskih sustava ovo je sredinje mjesto za auriranje svih programa instaliranih na raunalu i nije potrebno svaki program odvojeno aurirati ve e se svi osvjeiti istovremeno. Na popis se ispisuju svi programi koji su instalirani na raunalu. Programi koji su instalirani oznaeni su zelenim kvadratiem te pokraj njih pie trenutna aktualna inaica koja je instalirana i koja je raspoloiva. Ostali programi, koji su raspoloivi, a nisu instalirani, ispisani su pokraj bijelog kvadratia i uz njih pie samo raspoloiva aktualna inaica. Svaki program popraen je i kratkim popisom.
Slika 28: Preuzimanje informacija o auriranoj programskoj podrci
Nakon to su informacije preuzete dovoljno je odabrati mogunost Mark All Upgrades kako bi se oznaili svi programi koji se mogu aurirati.
44
Slika 29: Oznaavanje svih programa za auriranje
Nakon oznaavanja sustav moe obavijesiti o svim drugim programima na koje e ovo auriranje utjecati. Dovoljno je samo odabrati mogunost Mark kako bi se i ti programi takoer aurirali.
Slika 30: Dodatni programi za auriranje
Nakon to je oznaavanje zavreno potrebno je zadati poetak auriranja to se izvodi odabirom mogunosti Apply.
45
Slika 31: Odabir mogunosti "Apply"
Prije samog poetka instalacije / auriranja, program upozorava o autentinosti programa koji e se instalirati, koliini podataka koje je potrebno preuzeti te o koliini prostora koje e ti programi zauzeti. Mogue je i samo preuzeti programe bez instalacije odabirom mogunosti Download packages only. Takve programe je mogue naknadno instalirati.
Slika 32: Upozorenje o preuzimanju datoteka
Nakon odabira mogunosti Apply zapoinje preuzimanje datoteka s Interneta.
46
Slika 33: Preuzimanje datoteka
Nakon preuzimanja automatski zapoinje instalacija preuzetih podataka. Ovaj korak e se preskoiti ako je bila odabrana mogunost Download packages only. Instalacija se provodi u prozoru u kojem se moe pratiti tijek instalacije svih programa. U nekim sluajevima potrebno je odgovoriti na pitanja tijekom instalacije pojedinih programa. U najveem broju sluajeva dovoljno je odabrati podrazumijevanu vrijednost odabirom na tipku Enter.
Slika 34: Instalacija programske podrke
Po zavretku auriranja programske podrke dovoljno je odabrati akciju Close ime se zavrava auriranje svih programa. Poslije auriranja nije potrebno resetirati raunalo ve se moe nastaviti s radom. Resetiranje X-Windows sistema je potrebno u vrlo rijetkim sluajevima, a cijelog raunala u samo vrlo rijetkim i iznimnim sluajevima.
47
Dodavanje programske podrke

Dodavanje nove programske podrke se ne razlikuje mnogo od njenog aurairanja. Nakon to se odabirom mogunosti Reload u programu Synaptic Program Manager aurira dostupna programska podrka potrebno je pronai onaj program koji se eli instalirati na raunalo. Instalirati se ne moraju nuno samo novi programi ve to moe biti i neko proiranje ve instaliranog programa. Ako se pokua instalirati proirenje, a program jo nije instaliran Synaptic Program Manager e upozoriti na taj problem i ponuditi instalaciju i izvornog programa na koji se proirenje odnosi.
Slika 35: Pregledavanje programa za instalaciju
Nakon to se odredi program koji se eli instalirati potrebno je na njega kliknuti lijevim gumbom mia ime se otvara mali izbornik. U izborniku je potrebno odabrati akciju Mark for installation...
Slika 36: Oznaavanje programa za instalaciju
Nakon odabira svih eljenih programa potrebno je odabrati akciju Apply ime 48
Linux: Prirunik za teaj zapoinje proces instalacije nove programske podrke na raunalu.
Slika 37: Upozorenje o instalaciji programske podrke
Nakon potvrde upozorenja prelazi se na proces preuzimanja datoteka i instalacije koji se ne razlikuje od onog kod auriranja programske podrke.
Slika 38: Preuzimanje nove programske podrke
Uklanjanje programske podrke

Uklanjanje programske podrke je potpuno jednako kao dodavanje nove, a razlikuje se samo u tome to je iz izbornika odabirom na instalirani program potrebno odabrati mogunost Mark for removal umjesto mogunosti Mark for installation. Nakon odabira programa za uklanjanje potrebno je takoer odabrati akciju Apply nakon ega poinje proces uklanjanja. Neki programi su ovisni jedni o drugima. Zbog toga je mogue da uklanjanjem jednog programa se ukloni velik broj drugih programa. Vano je prije potvrde o uklanjanju provjeriti koji e se sve programi ukloniti i 49
Linux: Prirunik za teaj ako je to stvarno u redu potvrditi njihovo uklanjanje. Uklanjanje nekih vanih dijelova sustava moe ozbiljno naruiti stabilnost rada cijelog sustava, a u nekim sluajevima moe dovesti do nemogunosti pokretanja samog operacijskog sustava. Zbog toga je vrlo vano biti paljiv prilikom uklanjanja bilo kakve programske podrke.
esta pitanja
Program koji elim instalirati nije na popisu? Moda se program nalazi pod nekim drugim imenom. Pokuajte upisati naziv u trailicu i pregledajte rezultate. Moda program nije raspoloiv u upisanim repozitorijima. Mogue je dodati i druge repozitorije odabirom akcije Settings -> Repositiories iz izbornika programa Synaptics Packet Manager. Popis raspoloivih repozitorija moete nai na Internetu. elim aurirati cijeli operacijski sustav ali me program obavjetava da e neki instalirati programi biti obrisani. To je normalna pojava. Pojedini programi e biti obrisani, ali ujedno i zamijenjeni s novim inaicama. Nove inaice moda imaju drugaiji naziv ili se jednostavno koriste drugi programi koji imaju iste karakterstike kao i prethodni, ali znatno vee mogunosti. elim instalirati novi program ali mi instalacija nudi velik broj dodatnih programa. Naalost to je esta pojava. Programi su meusobno vezani i instalacija jednog programa za sobom moe povesti instalaciju desetak drugih programa. Ako elite koristiti odabrani program jednostavno dopustite instalaciju svih ostalih programa. Nakon to odaberem Mark All Upgrades nita nema za auriranje, a prolo je ve dosta vremena od zadnjeg auriranja. Jeste li odabrali prvo mogunost Reload. Ona osvjeava informacije o novim datotekama s Interneta. Bez odabire ove mogunosti program nema informacije o novim inaicama programa.
50
Pokretanje GNU/Linux operacijskog sustava
51


Pokrenuti LiveCD GNU/Linux distribuciju SimplyMepis Pokrenuti klasinu GNU/Linux distribuciju SimplyMepis
Pokretanje LiveCD distribucije

Za pokretanje LiveCD distribucije dovoljno je umetnuti CD u CD-ROM ureaj i u BIOS postavkama raunala podesiti da se raunalo prvo pokree s CD-ROM-a. Za detaljnije upute o tome kako podesiti BIOS raunala potrebno je pogledati prirunik uz matinu plou. Nakon pokretanja raunalo samo poinje uitavati LiveCD distribuciju. Na prvom izborniku mogue je podesiti dodatne napredne mogunosti. U veini sluajeva dovoljno je stisnuti tipku Enter na tipkovnici ili saekati da istekne vremensko ogranienje. U pojednim izoliranim sluajevima mogue je podesiti rezoluciju ili druge postavke ako nije mogue inae pokrenuti operacijski sustav. Nakon toga zapoinje pokretanje raunala koje je zajedniko i za LiveCD i za klasinu GNU/Linux distribuciju.
Pokretanje klasine distribucije

Za pokretanje klasine distribucije potrebno je prvo imati instaliran GNU/Linux na raunalo i ispravno ga podesiti. Ako je sve ispravno podeeno odmah nakon paljenja raunala pojavljuje se ekran koji nudi mogunosti pokretanja SimplyMepis distribucije. Za pokretanje distribucije potrebno je samo pritisnuti tipku Enter na tipkovnici ili saekati do kraja odbrojavanja vremena. Ako je potrebno moe se odabrati i mogunost MEMTEST pritiskom na strelicu dolje i zatim pritiskom na tipku Enter na tipkovnici.
52
Slika 39: Poetni ekran pokretanja GNU/Linux
Odmah nakon poetka pokretanja operacijskog sustava nakratko se pojavljuje tekstualna obavijest o tome da se operacijski sustav pokree.
Slika 40: Obavijest o pokretanju
Nakon poetka pokretanja operacijskog sustava prikazuje se grafiki prikaz njegovog trenutnog napretka.
53
Slika 41: Grafiki prikaz napretka pokretanja operacijskog sustava
Detaljni prikaz napretka mogue je vidjeti pritiskom na tipku F2. Time se prelazi u tekstualni prikaz koji prua daleko vie informacije o tome to se trenutno dogaa i zbog ega se eventualno eka.
Slika 42: Tekstualni detaljni prikaz trenutnog napretka pokretanja
Nakon zavretka pokretanja potrebno je upisati korisniko ime i lozinku. Za LiveCD distribuciju SimplyMepis korisnik ima korisniko ime user i lozinku user, 54
Linux: Prirunik za teaj dok administrator ima korisniko ime root i lozinku root.
Slika 43: Prijava korisnika na sustav
Odmah nakon prijave zapoinje prilagodba korisnikog suelja.
Slika 44: Postupak prilagodbe korisnikog suelja
Prikaz grafikog korisnikog suelja oznaava kraj pokretanja operacijskog sustava i podeavanja korisnikih postavki.
55
Slika 45: Poetni ekran korisnikog suelja klasine distribucije nakon prve prijave na sustav
Suelje LiveCD distribucije se razlikuje samo prema ikoni MEPIS Install koja se nalazi na radnoj povrini.
Slika 46: Suelje nakon pokretanja LiveCD distribucije
esta pitanja
Raunalo mi ne pokree LiveCD distribuciju ve operacijski sustav koji ve imam na raunalu. 56
Linux: Prirunik za teaj Provjerite da li ste ispravno podesili BIOS postavke vaeg raunala. Ako ste potpuno sigurni da su ispravno podeene moda imate pogreno snimljen ili oteen CD medij. Pokuajte ponovo snimiti CD i pokuajte ponovo. Raunalo mi ne pokree klasinu distribuciju odmah nakon instalacije. Da li ste ispravno instalirali program GRUB tijekom instalacije. Ako program GRUB nije ispravno instaliran nije mogue pokrenuti klasinu distribuciju. Pokuajte ispravno instalirati program GRUB ili ponovite instalaciju. Imam od prije instaliran Linux i vie mi se ne pokree. Da li ste koristili programe koji rade s diskovima ili ste instalirali druge operacijske sustave ili ispravljali greke na MBR (eng. Master Boot Record) podacima diska. Ako jeste pokuajte ponovo instalirati program GRUB.
57
Instalacija
58

Instalirati distribuciju SimplyMempis na lokalno raunalo
Instalacija distribucije SimplyMepis

Instalacija distribucije SimplyMepis je vrlo jednostavna i izvodi se u potpunosti iz grafikog suelja. Tijekom same instalacije mogue je i dalje koristiti operacijski sustav pa je mogue primjerice pregledavati Web stranice ili itati e-mail poruke dok se on instalira na raunalo.Sam rad raunala je ipak usporen pa je teko koristiti zahtjevne aplikacije. Za instalaciju je potrebno prvo pokrenuti SimplyMepis s CD-a. Nakon pokretanja LiveCD-a na desktopu se nalazi ikona MEPIS Install koju je potrebno odabrati kako bi se zapoeo proces instalacije operacijskog sustava. Odmah na poetku potrebno je upisati lozinku administratora. Na LiveCD-u to je root.
Slika 47: Unos administratorske lozinke
U prvom koraku instalacije potrebno se sloiti s autorskim pravima programa odabirom na mogunost Next >.
59
Slika 48: Autorska prava
U drugom koraku potrebno je odabrati disk na koji e se instalirati operacijski sustav kao i nain particioniranja, podjele, diskovnog prostora. Prostor je mogue urediti upotrebom programa QTParted, ali ako se eli prepustiti cijeli disk samo GNU/Linuxu ime e se nepovratno izgubiti svi podaci do tada pohranjeni na disku dovoljno je odabrati mogunost Auto-install using entire disk.
Slika 49: Odabir podjele diskovnog prostora
Nakon odabira podjele diskovnog prostora potrebno je potvrditi brisanje svih podataka na disku u sluaju odabira koritenja cijelog diska. Nakon inicijalnog brisanja podatka poinje proces instalacije novog operacijskog
Slika 50: Potvrda brisanja podataka s diska
60
Kako bi se novi operacijski sustav mogao pokrenuti potrebno je instalirati program GRUB koji omoguava njegovo koritenje.
Slika 51: Instalacija programa GRUB
Dodatno je potrebno potvrditi instalaciju programa GRUB na disk.
Slika 52: Potvrda instalacije
Nakon instalacije programa GRUB instalacija obavjetava o uspjenom zavretku.
61
Slika 53: Potvrda instalacije
Nakon to je osnovna instalacija operacijskog sustava zavrena novi sustav je potrebno dodatno podesiti. U pravom koraku potrebno je odabrati koji servisi e se pokretati. Za upotrebu vatrozida (eng. Firewall) potrebno je oznaiti mogunost guarddog. Ako se eli korsititi ADSL ili modem za povezivanje s Internetom potrebno je odabrati pppd. Raunalima koja raspolau bluetooth ugraenim ureajima preporua se ukljuiti bluez servis koji omoguava njegov rad i povezivanje s drugim bluetooth ureajima. Za koritenje printera potrebno je ukljuiti servis cupsys.
Slika 54: Pregled raspoloivih servisa
U drugom koraku konfiguracije potrebno je upisati neke osnovne podatke o samom raunalu na koje e se operacijski sustav instalirati. Pod Computer name potrebno je upisati naziv raunala, a pod Computer domain domenu u kojoj se raunalo nalazi. Ako se raunalo eli ukljuiti u mreu Windows raunala potrebno je oznaiti mogunost SaMBa Server for MS Networking i upisati naziv radne grupe u koju se eli smjestiti raunalo.
62
Slika 55: Informacije o raunalu
U treem koraku konfiguracije potrebno je odrediti postavke tipkovnice i jezika programa koji e se izvoditi na raunalu. Takoer je mogue odrediti postavke sata.
Slika 56: Postavke tipkovnice, jezika i tonog vremena
U etvrtom koraku zadaje se korisniko ime i lozinka za korisnika koji e imati ograniena prava kao i lozinka za administratora cijelog sustava.
63
Slika 57: Postavke korisnika
Posljednji korak je potvrda uspjene instalacije operacijskog sustava.
Slika 58: Potvrda o uspjenoj instalaciji
I na samom kraju potrebno je samo resetirati raunalo i koristiti novi operacijski sustav.
Slika 59: Potvrda resetiranja raunala
64
esta pitanja
Da li e mi se prilikom instalacije obrisati svi podaci koje imam na disku? Prilikom instalacije GNU/Linux vas pita na koji disk elite instalirati operacijski sustav. Disk na koji ete ga instalirati bit e u potpunosti nepovratno obrisan. Ako niste sigurni na kojem disku se nalaze podaci koje ne elite obrisati moete privremeno iskljuiti taj disk iz raunala i nakon to zavrite instalaciju vratite disk u raunalo. Da li mogu imati istovremeno instaliran Microsoft Windows i GNU/Linux operacijski sustav? Moete istovremeno imati instalirana oba operacijska sustava, ali na razliitim diskovima. Ako elite samo isprobati GNU/Linux pokuajte s nekom LiveCD distribucijom ili upotrebom slobodnog i besplatnog programa CoLinux. Umjesto programa CoLinux moete koristiti i komercijalni program VmWare ili sada besplatni Microsoft VirtualPC koji omoguavaju instalaciju dodatnog operacijskog sustava unutar Microsoft Windows okruenja. Da li je potrebno prvo deinstalirati Microsoft Windows operacijski sustav prije instalacije GNU/Linux operacijskog sustava? Nije potrebno nita deinstalirati budui da e GNU/Linux prilikom instalacije obrisati sve podatke s diska. Da li je mogue itati podatke s Microsoft Windows diska pod GNU/Linuxom? Iz GNU/Linux operacijskog sustava mogue je itati i pisati podatke na diskovima koji se vide pod Microsoft Windows sustavima. Da li je mogue itati podatke s GNU/Linux diska pod Microsoft Windows operacijskim sustavom? To nije mogue izravno. Postoje dodatni programi koji omoguavaju pristup tim diskovima, ali to nije u potpunosti jednostavno.
65
Sadraj slika
Slika 1: Prijava na sustav................................................................................................................ 16 Slika 2: Inicijalizacija korisnikih postavki.................................................................................. 17 Slika 3: Prikaz korisnikog suelja................................................................................................ 17 Slika 4: Dijaloki okvir prilagodbe korisnikog suelja............................................................. 25 Slika 5: Postavke izgleda korisnikog suelja.............................................................................. 26 Slika 6: Sistemske postavke............................................................................................................ 27 Slika 7: Postavke grafike kartice.................................................................................................. 27 Slika 8: Postavke mree...................................................................................................................28 Slika 9: Dijaloki okvir za dodavanje i brisanje korisnika......................................................... 29 Slika 10: MEPIS System Tweaks dijaloki okvir..........................................................................29 Slika 11: Keyboard Layout moguost........................................................................................... 30 Slika 12: Dijaloki okvir postavki tipkovnice.............................................................................. 30 Slika 13: Napredne mogunosti postavki tipkovnice.................................................................31 Slika 14: Mozilla Firefox..................................................................................................................33 Slika 15: Mozilla Thunderbird....................................................................................................... 34 Slika 16: OpenOffice.org Writer.................................................................................................... 35 Slika 17: OpenOffice.org Calc........................................................................................................ 35 Slika 18: OpenOffice.org Impress..................................................................................................36 Slika 19: GIMP..................................................................................................................................37 Slika 20: Jahshaka.............................................................................................................................37 Slika 21: Audacity............................................................................................................................ 38 Slika 22: 3D slika izraena u programu Blender.........................................................................39 Slika 23: Izrada objekta u programu Blender.............................................................................. 39 Slika 24: Xara Xtreme...................................................................................................................... 40 Slika 25: NVU................................................................................................................................... 41 Slika 26: Upisivanje administratorke lozinke.............................................................................. 43 Slika 27: Odabir mogunosti Reload.............................................................................................44 Slika 28: Preuzimanje informacija o auriranoj programskoj podrci..................................... 44 Slika 29: Oznaavanje svih programa za auriranje................................................................... 45 Slika 30: Dodatni programi za auriranje.................................................................................... 45 Slika 31: Odabir mogunosti "Apply"...........................................................................................46 Slika 32: Upozorenje o preuzimanju datoteka.............................................................................46 Slika 33: Preuzimanje datoteka..................................................................................................... 47 Slika 34: Instalacija programske podrke..................................................................................... 47 Slika 35: Pregledavanje programa za instalaciju......................................................................... 48 Slika 36: Oznaavanje programa za instalaciju........................................................................... 48 Slika 37: Upozorenje o instalaciji programske podrke............................................................. 49 Slika 38: Preuzimanje nove programske podrke.......................................................................49 66
Linux: Prirunik za teaj Slika 39: Poetni ekran pokretanja GNU/Linux.......................................................................... 53 Slika 40: Obavijest o pokretanju.................................................................................................... 53 Slika 41: Grafiki prikaz napretka pokretanja operacijskog sustava........................................54 Slika 42: Tekstualni detaljni prikaz trenutnog napretka pokretanja........................................ 54 Slika 43: Prijava korisnika na sustav.............................................................................................55 Slika 44: Postupak prilagodbe korisnikog suelja..................................................................... 55 Slika 45: Poetni ekran korisnikog suelja klasine distribucije nakon prve prijave na sustav.................................................................................................................................................56 Slika 46: Suelje nakon pokretanja LiveCD distribucije.............................................................56 Slika 47: Unos administratorske lozinke...................................................................................... 59 Slika 48: Autorska prava.................................................................................................................60 Slika 49: Odabir podjele diskovnog prostora.............................................................................. 60 Slika 50: Potvrda brisanja podataka s diska................................................................................60 Slika 51: Instalacija programa GRUB............................................................................................ 61 Slika 52: Potvrda instalacije............................................................................................................61 Slika 53: Potvrda instalacije............................................................................................................62 Slika 54: Pregled raspoloivih servisa.......................................................................................... 62 Slika 55: Informacije o raunalu.....................................................................................................63 Slika 56: Postavke tipkovnice, jezika i tonog vremena.............................................................63 Slika 57: Postavke korisnika........................................................................................................... 64 Slika 58: Potvrda o uspjenoj instalaciji........................................................................................ 64 Slika 59: Potvrda resetiranja raunala...........................................................................................64
67
Literatura
[1] W. Woodford, M. Melbert, D. Solomon, SimplyMepis User Guide, Mepis LLC, Oujak 2005 [2] K. Kudimija, V. Koturjak, Mandrake Linux 9.1, Pro-Mil, 2003.
68

Linux Prirucnik

Hochgeladen von

Dokumentinformationen

Copyright

Verfügbare Formate

Dieses Dokument teilen

Dokument teilen oder einbetten

Freigabeoptionen

Stufen Sie dieses Dokument als nützlich ein?

Sind diese Inhalte unangemessen?

Copyright:

Verfügbare Formate

Linux Prirucnik

Hochgeladen von

Copyright:

Verfügbare Formate

Linux

Vlatka Paunovi Sinia Tomi

Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima 2.5 Hrvatska

umnoavati, distribuirati i javnosti priopavati djelo preraivati djelo

Prethodno ni na koji nain ne utjee na zakonska ogranienja autorskog prava.

Postavke tipkovnice...................................................................................................................30 esta pitanja.................................................................................................................................31

ODRAVANJE PROGRAMSKE PODRKE............................................................... 42

POKRETANJE GNU/LINUX OPERACIJSKOG SUSTAVA..................................... 51

Linux: Prirunik za teaj

Operacijski sustav GNU/Linux

Linux: Prirunik za teaj

Ciljevi ovog poglavlja

GNU i projekti otvorenog koda

Linux: Prirunik za teaj

Projekti otvorenog koda slobodni softver

Koje distribucije postoje

Linux: Prirunik za teaj

Linux: Prirunik za teaj

Linux: Prirunik za teaj

Ciljevi ovog poglavlja

Slika 1: Prijava na sustav

Upotreba korisnikog suelja

Slika 2: Inicijalizacija korisnikih postavki

Slika 3: Prikaz korisnikog suelja

Pokretanje korisnikih programa

Linux: Prirunik za teaj Vrsta programa

NetMeeting, Speak Freely, Skype

BlackICE, ATGuard, ZoneAlarm, Agnitum Outpost Firewall, ...

Linux: Prirunik za teaj Vrsta programa Windows Linux

Jednostavni ureivai Notepad, ... teksta

ZIP programi RAR programi

Adobe Acrobat Reader

Adobe Acrobat Distiller

Muzika / mp3 / ogg

4) Kuickshow. 5) GTKSee. 6) xv.

5) OpenOffice Draw. 6) Dia. 7) Tgif. 8) Gestalter. 9) XARA 4) K3Studio. 5) Moonlight. 6) GIG3DGO.

Linux: Prirunik za teaj Vrsta programa Windows Linux

5) Gnome Office. 6) Applixware Office. 7) Siag Office.

Microsoft VisualStudio .net

Visual C++ IDE C++ IDE Pascal Basic

Grafiki ureiva stranica

Macromedia Dreamweaver, Frontpage

Linux: Prirunik za teaj Vrsta programa

Mathematica program za izradu dijagrama toka

Mathematica Microsoft Visio

Linux: Prirunik za teaj

Linux: Prirunik za teaj

Ciljevi ovog poglavlja

Prilagodba korisnikog suelja

Prilagodba izgleda korisnikog suelja

Slika 4: Dijaloki okvir prilagodbe korisnikog suelja

Linux: Prirunik za teaj

Napredna prilagodba korisnikog suelja

Slika 5: Postavke izgleda korisnikog suelja

Postavke distribucije SimplyMepis

Linux: Prirunik za teaj

Slika 6: Sistemske postavke

Postavke grafike kartice

Slika 7: Postavke grafike kartice

Linux: Prirunik za teaj

Slika 8: Postavke mree

Linux: Prirunik za teaj

Slika 9: Dijaloki okvir za dodavanje i brisanje korisnika

Postavke raunala i sistemskih dnevnika