Sie sind auf Seite 1von 10

DESTILACIJA

Je tehnoloka operacija kojom se tekua smjesa hlapivih komponenata isparavanjem i naknadnim ukapljivanjem para razdvaja na relativno iste komponente Destilacija se zasniva na razliitoj hlapivosti komponenata smjese kod iste temperature Radi toga se u u parnoj fazi nalaze sve komponente tekue smjese Udio je para lake hlapive komponente u pari uvijek (osim kod azeotropnih smjesa) VEI nego u tekuoj smjesi

Isparavanje se dvojne tekue smjese bitno razlikuje od isparavanja iste tekuine Pregledno se isparavanje dvojne tekue smjese moe pratiti na t,XY-dijagramu Na tom dijagramu se daje ovisnost temperature kljuanja (kondenzacije) o sastavu tekue smjese ( ili pare) kod konst. tlaka Na osi ordinata nanosi se temp. kjuanja tekue smjese razliitog sastava, a na osi apscisa molni udio lake hlapive komponente u tekuoj smjesi X i pari Y.

Tako se dobivaju linije kondenzacije i linije kljuanja tekue smjese

Jo je pregledniji p,XY-dijagram na kojemu se ucrtavaju linije ukupnog tlaka pare (linija tekue smjese) Ona predstavlja ovisnost tlaka pare tekue smjese o sastavu tekue smjese pri temp. kljuanja (t=konst.) i linija pare Iz ovog dijagrama se moe odrediti sastav tekue smjese i pare kod odreenog tlaka i konst. temp. ili sastav pare ako je poznat sastav tekue smjese

Na X,Y dijagramu se na os ordinata nanose molni udjeli lake hlapive komponente u pari, a na os apscisa molni udjeli lake hlapive komponente u tekuoj fazi pri konst tlaku i temp. kljuanja Ovdje se ucrtava ravnotena krivulja koja prikazuje ovisnost sastava pare o sastavu tekue smjese kod odreenog tlaka Ravnotena krivulja i dijagonala kvadrata na X,Y dijagramu omeuje postojanja dviju faza Ispupenost ove krivulje u odnosu na dijagonalu kvadrata kod odreenog tlaka ovisi o omjeru toplina isparavanja komponenata

U stvarnosti idealnih tekuih smjesa NEMA Meutim mnoge su tekue smjese koje se destilacijom razdvajaju manje ili vie sline idealnim tekuim smjesama

PODJELA DVOJNIH TEKUIH SMJESA


1.

PODJELA DVOJNIH TEKUIH SMJESA


1. 2.

2. 3.

Dijele se na tekue smjese: ije se komponente meusobno mijeaju u svim omjerima, tvorei homogenu tekuu smjese ije se komponente meusobno djelomino mijeaju ije se komponente meusobno ne mijeaju Tekue smjese ije se komponente mijeaju u svim omjerima dijele na IDEALNE I REALNE

Realne se tekue smjese dijele na realne tekue smjese s: S pozitivnim i Negativnim odstupanjem od Raoult-ovog zakona

IDEALNE TEKUE SMJESE


Za idealne je tekue smjese valjan RAOULT-ov zakon Prema tom zakonu je parcijalni tlak pare bilo koje komponente ppk jednak produktu molnog udjela komponente u tekuoj smjesi Xk i tlaka pare iste komponente pK pri istoj temp.

IDEALNE TEKUE SMJESE


U opem se obliku Raoult-ov zakon se moe formulirati pomou pojma HLAPIVOSTI koju je uveo LEWIS PARCIJALNA je HLAPIVOST bilo koje komponente idealne tekue smjese pk jednaka produktu hlapivosti iste komponente kod temp. tekue smjese k i molnog udjela komponente u tekuoj smjesi Xk:

p pA = p A X A [Pa ]
Parcijalni tlak komponente A (isto vrijedi i za B)

pA = A X A [Pa ]

IDEALNE TEKUE SMJESE


Omjer je parcijalne hlapivosti komponente pk i hlapivosti komponente kod temperature smjese k jednak AKTIVITETU komponente ak u tekuoj smjesi:

IDEALNE TEKUE SMJESE


Za idealnu je plinsku fazu valjan DALTON-ov zakon Prema jemu je parcijalni tlak bilo koje komponente u pari ppk jednak produktu molnog udjela komponente u pari Yk i ukupnog tlaka pare p:

pA aK = A

p pA = Y A p[Pa ]

IDEALNE TEKUE SMJESE


Omjer izmeu tlaka pare istih komponenata pA i pB kod iste temperature je RELATIVNA HLAPIVOST komponenata AB

Relativna je hlapivost komponenata AB u realnoj tekuoj smjesi jednaka:

AB

Y A YB pA = = AB : X A X B pB

Y A YB A p A : = = X A X B B pB

Koeficijent aktiviteta A i B ovisi o molnom udjelu komponenata u tekuoj smjesi XA i XB i donekle o temperaturi

Azeotropne tekuine mogu imati jednu ili dvije tekue faze Azeotropna tekua smjesa se s jednom tekuom fazom zovu HOMOGENI azeotropi, a s dvije tekue faze HETEROGENI azeotropi Azeotropna tekua smjesa moe nastati samo ako je omjer tlakova para istih komponenata kod iste temperature jedan 1 Za azeotropne smjese karakteristino je da su izoterme tekue smjese u i,XY dijagramu s temperaturnim minimumom ispupene prema GORE, a s temperaturnim maksimumom prema DOLJE Izoterme kod vlane pare u toki azeotropnog sustava paralelne su s ordinatom, jer je za te toke X=Y

TOPLINSKE POJAVE KOD MIJEANJA


Pomijeaju li se dvije tekuine iste temperature, nastala smjesa ima razliitu temperaturu od temperature tekuina prije mijeanja Ovisno o tekuinama koje se mijeaju i temperaturi tekuina kao i omjerima u kojima se tekuine mijeaju temperatura nastale smjese je VEA ili MANJA (rashladne smjese) od temp. tekuina koje se mijeaju U vezi s tim uveden je pojam TOPLINA MIJEANJA

JEDNOSTAVNA DESTILACIJA
kod jednostavne (diferencijalne) se destilacije odreena koliina polazne smjese unosi u destilacioni kotao i grije do temperature kljuanja para koja se izdvaja iz tekue smjese se neprekidno ukapljuje u kondenzatoru i kao destilat se odvodi van postrojenja u prvim trenucima destilacije ima najvie lake hlapive komponente, a kasnije se ta koliina smanjuje

kada je sastav destilata postao jednak potrebnom molnom udjelu lake hlapive komponente u destilatu, prestaje destilacija radi toga ostatak u destilacionom kotlu nakon provedene destilacije nije u ravnotei s itavom koliinom destilata nego samo s onim dijelompare koja tog trenutka naputa destilacioni kotao

JEDNOSTAVNA DESTILACIJA Jednostavna destilacija

DESTILACIJA S DEFLEGMACIJOM
destilacija se moe provoditi i tako da se jedan dio pare koji naputa destilacioni kotao u deflegmatoru kondenzira kondenzat se vraa u destilacioni kotao, a preostali se dio pare uvodi u kondenzator gdje se kondenzira i kao destilat izvodi iz postrojenja kod destilacije s deflegmatorom moe se odrediti stupanj kondenzacije kao omjer broja molova flegme koja se vraa kao kondenzat u destilacioni kotao i broja molova pare koja se podie iz destilacionog kotla

DESTILACIJA S DEFLEGMACIJOM

DESTILACIJA S VODENOM PAROM


ova destilacija primjenjuje se za odjeljivanje hlapive komponente od nehlapive kod ega je uvjet da se hlapiva komponenta ne mijea s vodom princip se sastoji u direktnom uvoenju pregrijane vodene pare u destilacioni kotao pri emu se destilacija provodi kod nie temperature nego to je temperatura kljuanja komponente koja se odjeljuje

komponente dobivene destilacijom s vodenom parom se ne mijeaju destilat se sastoji iz dva sloja: vodeni sloj i sloj komponente koji se odjeljuje pomou dekantacije se moe odijeliti jedan sloj od drugoga ukupni tlak pare kod ove destilacije je jednak zbroju parcijalnog tlaka vodene pare i parcijalnog tlaka komponenete koja se odjeljuje

DESTILACIJA S VODENOM PAROM voda voda


Polazna smjesa Ogrijevna para

MOLEKULARNA DESTILACIJA
Tvari osjetljive na poviene temperature kao npr. vitamini, ne mogu se destilacijom ili rektifikacijom pri atmosferskom tlaku odijeliti iz tekue smjese destilacijom se kod snienog tlaka smanjuje temperatura kljuanja tekue smjese tekuine prelaze u parovito stanje kod temperature znatno manje od vrelita to je ISHLAPLJIVANJE (ima manji intenzitet prelaza tekuine u paru nego kao kod temperature kljuanja)

takoer je poznato da je broj molekula koje s povrine tekuine prelaze u parovito stanje u jedinici vremena i kod relativno niske temperature veoma velik vei se dio molekula pare ponovo ukapljuje zbog sudara s molekulama zraka ili pare koje se nalaze nad povrinom tekuine koliko se molekula ponovo ukaplji ovisi ne samo o promjeni tlaka i temperature nego i o putu molekule pare od povrine ishlapljivanja do povrine ukapljivanja

u industriji se uin postrojenja moe poveati ako se tekua smjesa mijea i na taj nain izjednaava sastav po itavom volumenu tekuine molekularnom destilacijom mogue je odijeliti komponente iz azeotropnim smjesa POSTROJENJA ZA MOLEKULARNU DESTILACIJU dijele se na: 1. Postrojenja s padajuim filmom (slojem) 2. Postrojenja s rotirajuim filmom

glavni je dio postrojenja ureaj za otplinjavanje, destilacioni kotao i ureaj za odravanje niskog tlaka u ureaju za otplinjavanje se iz polazne smjese uz grijanje izdvaja otopljeni plin destilacioni kotao ima promjer 0,5 m, visine je 2 do 10 m polazna tekua smjesa se preko ureaja za doziranje uvodi na poliranu grijalicu destilacionog kotla po kojoj se giba u obliku tankog sloja grijalica se nalazi u staklenom platu na ijim se povrinama ukapljuje para

u meuprostoru se izmeu grijalice i staklenog plata (kondenzatora) odrava niski tlak vakuum pumpom pri dnu se destilacionog kotla posebnim pumpama odvodi dio neisparene tekue smjese i dio destilata koji pada po stijenkama staklenog plata

vakuum pumpu

Prikljuak na

Ureaj za otplinjavanje

Prikljuak na vakuum Destilacioni kotao (grijalica) kondenzator DESTILACIJA S PADAJUIM FILMOM Stakleni plat

predgrija

rotametar

Destilacija sa padajuim filmom

ostatak Polazna smjesa destilat

MOLEKULARNA DESTILACIJA S ROTIRAJUIM FILMOM


ovo postrojenje se sastoji od konusnog rotora po kome se uslijed centrifugalne sile inercije giba prema gore tanki sloj polazne tekue smjese povrina rotora se grije elektrinom strujom para koja nastaje ukapljuje se na povrini rotora, na nain da se vodom hladi povrina nepokretnog kondenzatora destilat se preko ljebova i odvodne cijevi odvodi izvan ureaja niski se tlak odrava pomou u seriji spojenih vakuum pumpi

Sustav za odravanje vakuuma kondenzator

S V
grijalica smjesa Konusni rotor

MOLEKULARNA DESTILACIJA
voda

S ROTIRAJUIM FILMOM

RAVNOTENA DESTILACIJA
koristi se u naftnoj industriji za prethodno (prije rektifikacije) razdvajanje polazne tekue smjese polazna se smjesa provodi kroz cijevnu grijalicu, te uz grijanje se tekua smjesa i para nalaze u neprekidnom kontaktu nakon toga se odvode u separator gdje se odjeljuje para od tekue smjese produkti dobiveni u separatoru se odvode u rektifikacionu kolonu i tamo se u potpunosti vri razdvajanje smjese Molekularna destilacija s padajuim filmom

UREAJ ZA RAVNOTENU DESTILACIJU


grijalica

separator

Polazna smjesa

destilat

Das könnte Ihnen auch gefallen