Beruflich Dokumente
Kultur Dokumente
Je tehnoloka operacija kojom se tekua smjesa hlapivih komponenata isparavanjem i naknadnim ukapljivanjem para razdvaja na relativno iste komponente Destilacija se zasniva na razliitoj hlapivosti komponenata smjese kod iste temperature Radi toga se u u parnoj fazi nalaze sve komponente tekue smjese Udio je para lake hlapive komponente u pari uvijek (osim kod azeotropnih smjesa) VEI nego u tekuoj smjesi
Isparavanje se dvojne tekue smjese bitno razlikuje od isparavanja iste tekuine Pregledno se isparavanje dvojne tekue smjese moe pratiti na t,XY-dijagramu Na tom dijagramu se daje ovisnost temperature kljuanja (kondenzacije) o sastavu tekue smjese ( ili pare) kod konst. tlaka Na osi ordinata nanosi se temp. kjuanja tekue smjese razliitog sastava, a na osi apscisa molni udio lake hlapive komponente u tekuoj smjesi X i pari Y.
Jo je pregledniji p,XY-dijagram na kojemu se ucrtavaju linije ukupnog tlaka pare (linija tekue smjese) Ona predstavlja ovisnost tlaka pare tekue smjese o sastavu tekue smjese pri temp. kljuanja (t=konst.) i linija pare Iz ovog dijagrama se moe odrediti sastav tekue smjese i pare kod odreenog tlaka i konst. temp. ili sastav pare ako je poznat sastav tekue smjese
Na X,Y dijagramu se na os ordinata nanose molni udjeli lake hlapive komponente u pari, a na os apscisa molni udjeli lake hlapive komponente u tekuoj fazi pri konst tlaku i temp. kljuanja Ovdje se ucrtava ravnotena krivulja koja prikazuje ovisnost sastava pare o sastavu tekue smjese kod odreenog tlaka Ravnotena krivulja i dijagonala kvadrata na X,Y dijagramu omeuje postojanja dviju faza Ispupenost ove krivulje u odnosu na dijagonalu kvadrata kod odreenog tlaka ovisi o omjeru toplina isparavanja komponenata
U stvarnosti idealnih tekuih smjesa NEMA Meutim mnoge su tekue smjese koje se destilacijom razdvajaju manje ili vie sline idealnim tekuim smjesama
2. 3.
Dijele se na tekue smjese: ije se komponente meusobno mijeaju u svim omjerima, tvorei homogenu tekuu smjese ije se komponente meusobno djelomino mijeaju ije se komponente meusobno ne mijeaju Tekue smjese ije se komponente mijeaju u svim omjerima dijele na IDEALNE I REALNE
Realne se tekue smjese dijele na realne tekue smjese s: S pozitivnim i Negativnim odstupanjem od Raoult-ovog zakona
p pA = p A X A [Pa ]
Parcijalni tlak komponente A (isto vrijedi i za B)
pA = A X A [Pa ]
pA aK = A
p pA = Y A p[Pa ]
AB
Y A YB pA = = AB : X A X B pB
Y A YB A p A : = = X A X B B pB
Koeficijent aktiviteta A i B ovisi o molnom udjelu komponenata u tekuoj smjesi XA i XB i donekle o temperaturi
Azeotropne tekuine mogu imati jednu ili dvije tekue faze Azeotropna tekua smjesa se s jednom tekuom fazom zovu HOMOGENI azeotropi, a s dvije tekue faze HETEROGENI azeotropi Azeotropna tekua smjesa moe nastati samo ako je omjer tlakova para istih komponenata kod iste temperature jedan 1 Za azeotropne smjese karakteristino je da su izoterme tekue smjese u i,XY dijagramu s temperaturnim minimumom ispupene prema GORE, a s temperaturnim maksimumom prema DOLJE Izoterme kod vlane pare u toki azeotropnog sustava paralelne su s ordinatom, jer je za te toke X=Y
JEDNOSTAVNA DESTILACIJA
kod jednostavne (diferencijalne) se destilacije odreena koliina polazne smjese unosi u destilacioni kotao i grije do temperature kljuanja para koja se izdvaja iz tekue smjese se neprekidno ukapljuje u kondenzatoru i kao destilat se odvodi van postrojenja u prvim trenucima destilacije ima najvie lake hlapive komponente, a kasnije se ta koliina smanjuje
kada je sastav destilata postao jednak potrebnom molnom udjelu lake hlapive komponente u destilatu, prestaje destilacija radi toga ostatak u destilacionom kotlu nakon provedene destilacije nije u ravnotei s itavom koliinom destilata nego samo s onim dijelompare koja tog trenutka naputa destilacioni kotao
DESTILACIJA S DEFLEGMACIJOM
destilacija se moe provoditi i tako da se jedan dio pare koji naputa destilacioni kotao u deflegmatoru kondenzira kondenzat se vraa u destilacioni kotao, a preostali se dio pare uvodi u kondenzator gdje se kondenzira i kao destilat izvodi iz postrojenja kod destilacije s deflegmatorom moe se odrediti stupanj kondenzacije kao omjer broja molova flegme koja se vraa kao kondenzat u destilacioni kotao i broja molova pare koja se podie iz destilacionog kotla
DESTILACIJA S DEFLEGMACIJOM
komponente dobivene destilacijom s vodenom parom se ne mijeaju destilat se sastoji iz dva sloja: vodeni sloj i sloj komponente koji se odjeljuje pomou dekantacije se moe odijeliti jedan sloj od drugoga ukupni tlak pare kod ove destilacije je jednak zbroju parcijalnog tlaka vodene pare i parcijalnog tlaka komponenete koja se odjeljuje
MOLEKULARNA DESTILACIJA
Tvari osjetljive na poviene temperature kao npr. vitamini, ne mogu se destilacijom ili rektifikacijom pri atmosferskom tlaku odijeliti iz tekue smjese destilacijom se kod snienog tlaka smanjuje temperatura kljuanja tekue smjese tekuine prelaze u parovito stanje kod temperature znatno manje od vrelita to je ISHLAPLJIVANJE (ima manji intenzitet prelaza tekuine u paru nego kao kod temperature kljuanja)
takoer je poznato da je broj molekula koje s povrine tekuine prelaze u parovito stanje u jedinici vremena i kod relativno niske temperature veoma velik vei se dio molekula pare ponovo ukapljuje zbog sudara s molekulama zraka ili pare koje se nalaze nad povrinom tekuine koliko se molekula ponovo ukaplji ovisi ne samo o promjeni tlaka i temperature nego i o putu molekule pare od povrine ishlapljivanja do povrine ukapljivanja
u industriji se uin postrojenja moe poveati ako se tekua smjesa mijea i na taj nain izjednaava sastav po itavom volumenu tekuine molekularnom destilacijom mogue je odijeliti komponente iz azeotropnim smjesa POSTROJENJA ZA MOLEKULARNU DESTILACIJU dijele se na: 1. Postrojenja s padajuim filmom (slojem) 2. Postrojenja s rotirajuim filmom
glavni je dio postrojenja ureaj za otplinjavanje, destilacioni kotao i ureaj za odravanje niskog tlaka u ureaju za otplinjavanje se iz polazne smjese uz grijanje izdvaja otopljeni plin destilacioni kotao ima promjer 0,5 m, visine je 2 do 10 m polazna tekua smjesa se preko ureaja za doziranje uvodi na poliranu grijalicu destilacionog kotla po kojoj se giba u obliku tankog sloja grijalica se nalazi u staklenom platu na ijim se povrinama ukapljuje para
u meuprostoru se izmeu grijalice i staklenog plata (kondenzatora) odrava niski tlak vakuum pumpom pri dnu se destilacionog kotla posebnim pumpama odvodi dio neisparene tekue smjese i dio destilata koji pada po stijenkama staklenog plata
vakuum pumpu
Prikljuak na
Ureaj za otplinjavanje
Prikljuak na vakuum Destilacioni kotao (grijalica) kondenzator DESTILACIJA S PADAJUIM FILMOM Stakleni plat
predgrija
rotametar
S V
grijalica smjesa Konusni rotor
MOLEKULARNA DESTILACIJA
voda
S ROTIRAJUIM FILMOM
RAVNOTENA DESTILACIJA
koristi se u naftnoj industriji za prethodno (prije rektifikacije) razdvajanje polazne tekue smjese polazna se smjesa provodi kroz cijevnu grijalicu, te uz grijanje se tekua smjesa i para nalaze u neprekidnom kontaktu nakon toga se odvode u separator gdje se odjeljuje para od tekue smjese produkti dobiveni u separatoru se odvode u rektifikacionu kolonu i tamo se u potpunosti vri razdvajanje smjese Molekularna destilacija s padajuim filmom
separator
Polazna smjesa
destilat