You are on page 1of 1

Prva dva zajedni ka ministra finansija koja su upravljala Bosnom bila su na tom polo aju relativno kratko: Leopold

Friedrich von Hoffman do 1880. i Joszef von Szlavy 1880-1882. Nijedan od njih dvojice nije bio uspje an i va an kao to je bio tre i ministar finasija odgovoran za Bosnu- beni Kallay von Nagy-Kallay (obi no poznat po njema koj verziji svoga imena kao Benjamin von Kallay), koji je zauzimao taj polo aj od 1882. do svoje smrti 1903. (str,24-25, Donia Robert, Islam pod Dvoglavim orlom) U toku Kallayeva mandata zajedni kog ministra finansija Bosanci su imali podr ku i bilo im je dopu teno sudjelovanje u dobrotvornim udru enjima, vjerskim organizacijama i kulturnim aktivnostima. Ali vlada je zabranila organizacije s otvorenim politi kim predznakom, kao i kori tenje nacionalnih termina ( Srbi i Hrvati) u svim javnim ustanovama. Kallay je posebno vodio vladine akcije da se potisnu izri ito politi ki pokreti, dok je istodobno podr avao razvoj obrazovnih ustanova s ciljem stvaranja lojalnosti prema Bosni kao politi koj i geografskoj cjelini. ( str. 28)

Prvi, osnovni korak bio je uvesti racionalnu administraciju u Bosni, prema Kallayevu gledanju-politiku zakonske jednakosti me u vjerama. Kallay je insistirao da se ukinu one zakonske povlastice koje su u ivali samo Muslimani. Vjerska ravnopravnost bila je glavni oslonac austrijske administracije. (2829.) Osnovni je preduvjet austrijskog uspjeha da Bosanci moraju biti odvojeni od prevladaju ih politi kih i ideolo kih strujanja u susjednim zemljama. Svaka etni ka grupa u Bosni mo e se identificirati sa susjednom politi kom jedinicom, katolici Hrvati sa Hrvatskom, pravoslavni Srbi sa Srbijom, a bosasnki Muslimani s Osmanskim carstvo. Da bi zaustavili takvu identifikaciju diplomati i administratori borili su se da Bosnu zatvore i izoliraju od antihabsbur ke propagande te dovedu u red odnose bosanskih vjerskih jedinica s vanjskim svijetom. Pomo u vje te diplomatije, prijetnji i sre e, carske su vlasti postigle saradnju ili neutralnost vlada i vjerskih dostojanstvenika izvan Bosne. ( str. 30-31.) Godine 1880. U o ujku, stavili su pod kontrolu pravoslavnu zajednicu, austrijski car je od tada imao pravo imenovanja vladika i patrijarha u Bosni. Austrijske vlasti imale su punu kontrolu nov ane pomo i Srpskoj pravoslavnoj crkvi, Godine 1881. Katolicko pitanje, Papa je bulom udovoljio nekim austrijskim eljama, car je dobio pravo da imenuje kandidate za biskupe a 1882, a franjevci gube svja dotada nja ekskluzivna prava u Bosni. A doma a muslimanska vjerska zajednica stvorit e se 1882 Imenovan je prvi reis-ul-ulema.( str. 32-35)