OGBGJ Mounce BTRTnet

OSNOVE GRAMATIKE
BIBLIJSKOGA
GRKOG
JEZIKA

Drugo izdanje

William D. Mounce

Originally published in the USA under the title: Basics of Biblical Greek Grammar
Copyright 1993, 2003 by William D. Mounce
Published by permission of Zondervan, Grand Rapids, Michigan, USA

Izvornik izdan u SAD-u pod naslovom: Basics of Biblical Greek Grammar
Copyright 1993, 2003 by William D. Mounce
Izdano s doputenjem izdavake kue Zondervan, Grand Rapids, Michigan, SAD

Osnove Gramatike Biblijskoga Grkog Jezika
Copyright za ovo izdanje 2009, BTRT (Biblijski i teoloki resursi i trening)
Sva prava pridrana. Strogo je zabranjeno pretampavanje ove knjige bez doputenja
izdavaa.

Izdava: BTRT (Biblijski i teoloki resursi i trening)
Potanski Fah 32
71210 Ilida
Bosna i Hercegovina
(387) 33-628-533
(387) 61-214-535
www.btrt.net
info@btrt.net

Za izdavaa: Todd Price
Prijevod: Miroslav Balint-Feudvarski
Lektura: Ivana Balint-Feudvarski
Urednik,
Korektura
grkoga,
prijelom i
formatiranje: Todd Price
Naslovna
strana: Alan Andrews

tampano u Bosni i Hercegovini

487.4
OSNOVE GRAMATIKE BIBLISKOGA GRKOG JEZIKA / preveo Miroslav
Balint-Feudvarski Sarajevo : Biblijski i teoloki resursi i trening, 2009. 465 str.
(xviii-447); 18 x 25 cm

Prijevod djela: Basics of Biblical Greek Grammar, Second Edition

ISBN 978-0-9795491-0-6

Ovaj tekst s ljubavlju posveujem svojim roditeljima

Bobu i Jean Mounce
elja mi je da prouavanje
biblijskoga grkog jezika u vama
proizvede iste kvalitete koje su njih
dvoje imali u svojim ivotima: ljubav
prema Gospodinu i njegovoj Rijei,
upuena sluba utemeljena na Rijei
i osjeaj urnosti navijetanja
Radosne vijesti o Isusu Kristu
ljudima oko njih.

v

o vo o +oo iopi oo o o,
: nio+p: v |oo
q op+opi o iopi oo nio+q ,
ooi ,oooo vq nio
+o; oiioi o+o iopi oo :o 0:io,
:o poi vov+o iopoi ov
q : v+o/q; iopi oo +q/ooyq ,
+i ,oooo o 0o/oo

o o o iopi oo o yvo ,
oio: vv :i oi vo oi vo
+o; ipi o+o iopi oo o /q0ivo ,
o:oiioi: vo : ni; +o; oo +o .

ioi; : oov+oi :i :o ooii ov +o;
/o yio +oo o+o o+o oo ioi; q
:/: +q +q iopoi o oo
: v nio v ooo oio; nov+o , io pi:
oq0: oo ioi; /o+p+o oo.

+AAMOl lH 8-10, 15

vi

Sadraj

Uiteljeva zbirka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . x
Satovi iz grkog u audio formatu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . x
Predgovor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . xi
Izjava naela . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . xiv
Skraenice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . xviii

Prvi dio: Uvod
1 Grki jezik . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1
2 Uenje grkog jezika. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3
3 Alfabet i izgovor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7
4 Interpunkcija i tvorba slogova . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13

Drugi dio: Imenski sustav
5 Uvod u hrvatske imenice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22
6 Nominativ i akuzativ; Odreeni lan . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27
7 Genitiv i dativ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 43
8 Prijedlozi i :i i . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 54
9 Pridjevi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 63
Prva staza ili druga staza? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 73
10 Trea deklinacija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 75
11 Line zamjenice prvoga i drugoga lica . . . . . . . . . . . . . . . . . . 89
12 oo +o . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 98
13 Pokazne zamjenice/Pridjevi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 106
14 Odnosna zamjenica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 114

Trei dio: Indikativni glagolski sustav
15 Uvod u glagole . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 121
16 Prezent aktiv indikativ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 129

vii

viii Sadraj

17 Kontraktni glagoli . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 138
18 Prezent medij/pasiv indikativ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 147
19 Futur aktiv/medij indikativ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 155
20 Glagolski korijeni i drugi oblici futura . . . . . . . . . . . . . . . . . . 165
21 Imperfekt indikativ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 180
22 Drugi aorist aktiv/medij indikativ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 193
23 Prvi aorist aktiv/medij indikativ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 202
24 Aorist i futur pasiv indikativ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 212
25 Perfekt indikativ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 224

etvrti dio: Participi
26 Uvod u participe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 239
27 Glagolski prilog sadanji participi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 245
28 Glagolski prilog proli participi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 257
29 Pridjevski participi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 270
30 Perfektni participi i genitiv apsolutni . . . . . . . . . . . . . . . . . . 278

Peti dio: Neindikativni naini i glagoli koji zavravaju na - -- -i i i i
31 Konjunktiv . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 288
32 Infinitiv . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 299
33 Imperativ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 310
34 i glagoli; Indikativ glagola oi oi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 319
35 Dodatni i glagoli; Neindikativni oblici . . . . . . . . . . . . . . . . 327
Post scriptum . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 335

Dodatak
Uvod . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 337
Saimanje samoglasnika u Novom zavjetu . . . . . . . . . . . . . . . . . . 338
Kada su naglasci i aspiracije posebno vani. . . . . . . . . . . . . . . . . . 338
Tablica praskavih suglasnika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 338
Prostorni prikaz prijedloga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 339
Kraenje pojedinanih samoglasnika, te samoglasnika i dvoglasa . . . . . 340
Pogodbene reenice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 341

Sadraj ix

Imenski sustav
Grki padei . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 342
Glavna tablica padenih nastavaka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 343
Osam pravila o imenicama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 344
lan . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 345
Odnosna zamjenica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 345
Imenice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 345
Pridjevi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 350
Glagolski sustav
Hrvatska glagolska vremena . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 353
Glagolska pravila . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 354
Glavna tablica glagola . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 356
Glavna tablica participa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 357
Glavna tablica neindikativnih glagola . . . . . . . . . . . . . . . . . . 358
Pregled . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 359
:i i . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 362
Indikativ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 363
Konjunktiv . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 370
Imperativ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 373
Infinitiv . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 375
Particip . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 377
Dodaci
Vremenski nastavci glagola koji se javljaju pedeset i vie puta u NZ 382
Likvidni glagoli . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 396
Drugi aorist . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 397
Rijei koje se javljaju pedeset ili vie puta u NZ (prema uestalosti) . 399
Leksikon . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 413
Kazalo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 443

Uiteljeva zbirka

Uiteljeva zbirka, raunalni program i druga pomagala, dostupni
su na internetu na stranici:

www.teknia.com

Tamo potraite najnovije inaice. Stupiti u kontakt s autorom
moete putem pote na adresi Zondervan, Academic Editorial,
5300 Patterson Ave., Grand Rapids, Michigan 49530. Moete
posjetiti web-stranicu izdavake kue Zondervan:

www.zondervan.com/books/academic

Satovi iz grkog na audio formatu

Bill Mounce je snimio svoj dvosemestralni teaj na kojemu
detaljno prolazi kroz svako poglavlje. Ova predavanja moete
kupiti na njegovoj web-stranici:

www.teknia.com.

Saetak predavanja sadranih na CD-ROM-u predavanja su koja
traju oko 8-10 minuta i prolaze glavne toke poglavlja. Ova
predavanja obuhvaaju sve to se nalazi u poglavljima.

Takoer, moete pisati Tekniji na adresu:

Teknia
PO 28428
Spokane, WA 99228

x

Predgovor

Izdava mi je jednom rekao da je omjer gramatika grkoga jezika prema
profesorima grkoga jezika deset prema devet. Stoga je razumno upitati zato
je bilo potrebno napisati ovu gramatiku. Postoji nekoliko dobrih razloga.
Veina postojeih gramatika spada u jednu od dvije kategorije: deduktivnu ili
induktivnu. Deduktivne gramatike naglaavaju tablice i rutinsko pamenje,
dok induktivne gramatike uvode studenta u tekst im prije, pokuavajui
oponaati prirodan proces uenja. Obje metode imaju svoje prednosti i
nedostatke. S pomou deduktivne metode student e bolje organizirati grau,
ali se ona u potpunosti razlikuje od procesa pomou kojega jezike uimo na
prirodan nain. Induktivnoj metodi nedostaje strukture to, pak, mnoge
zbunjuje. Moja metoda pokuava pouiti grki koristei ono najbolje iz oba
pristupa. Deduktivna je utoliko to na poetku pouava grau, ali je
induktivna u tome to prilagoava proces uenja. (Vidi sljedeu Izjavu o
naelu za vie detalja.)
Veina gramatika uenju grkoga jezika pristupa prvenstveno kao prema
akademskoj disciplini, dok ja dajem sve od sebe kako bih na uenje grkoga
gledao kao na orue za slubu. Prema mojoj pretpostavci, biblijski grki uite
kako biste mogli bolje razumjeti Boju rije i podijeliti to razumijavanje s
onima kojima sluite. Ukoliko neki vid prouavanja jezika ne slui toj svrsi,
zanemarujem ga.
Mnogo je praktinih naina razvijanja metodologija pouavanja. Na primjer,
potrebno bi bilo ukljuiti sve ono to studente ohrabruje na nastavak uenja.
To moda nee biti uobiajeni nain pisanja prirunika, ali nije mi bio cilj
napisati jo jedan uobiajeni prirunik elja mi je bila pouiti vas jeziku
Novoga zavjeta. Uenje jezika moe biti zabavno i vano.
Najvea prepreka uenju i nastavljanju upotrebe biblijskoga grkog jest
problem uenja napamet. Zbog toga mnogi nadobudni egzegeti izgube
sposobnost koritenja grkoga Novog zavjeta jer nisu u stanju kontinuirano
raditi na jeziku. Meutim, ovdje zapaamo neto zanimljivo. Kada sam ja
poeo uiti grki, znao sam pitati svoga oca to odreeni oblik znai. On bi mi
rekao, a kada bih ga upitao kako to zna, odgovorio bi mi: Nisam siguran, ali
znam da to znai. Ono to me onda frustriralo, sada se odnosi na mene.
Koliko bi ljudi koji su godinama uili grki moglo izrecitirati nepoznate
paradigme ili moda sve vremenske oblike ezdesetak glavnih glagola? Vrlo
malo takvih poznajem. Umjesto toga, nauili smo to trebamo traiti pri
analizi. Ne bi li bilo lijepo kada bi poetnici u uenju jezika doli do ove toke
razumijevanja oblika jezika bez prolaenja kroz iscrpljujui proces napornoga
pamenja napamet? Ovo je prvenstvena znaajka ovoga prirunika: Smanjiti
najvanija svojstva na minimum kako bi se jezik mogao nauiti i zadrati sa
to veom lakoom, kako bi se Boja rije mogla propovijedati u svoj sili i
uvjerenju.

xi

xii Predgovor

Stil pisanja teksta donekle se razlikuje od onoga to biste moda oekivali.
Naime, ne vodim previe rauna o saetosti. Umjesto toga, o pojmovima
raspravljam nairoko i prijateljskim tonom. Cilj mi je pomoi studentima da
uivaju u tekstu te da na nastavu dolaze poznavajui informacije. Premda
saetost ima svoje prednosti, smatram da ona sprjeava motiviranoga studenta
na rad izvan uionice. Za uitelje kojima je drai jezgrovit stil, uvrstio sam
odjeljke pregleda i saetka, te upute u biljekama i odjeljke s Informacijama za
napredne studente. Takoer, brojevi odjeljaka uiteljima olakavaju da uklone
one informacije koje smatraju nepotrebnima za svoje studente. Na primjer:
Nemojte itati #13.4-5 i #13.7.
Mogue je zanemariti sve biljeke u ovome tekstu, izuzev onih uz rjenik, a
ipak nauiti Koine grki. Informacije u biljekama zanimljive su poslastice
namijenjene uiteljima i izuzetnim studentima. One e najvjerojatnije samo
zbuniti obine studente. Meutim, biljeke uz rjenik, kao i biljeke u radnoj
biljenici, vane su i potrebno ih je paljivo itati.
Dvije tipografske napomene. Kada govorim o nekome grkom slovu, onda ga
nazivam prema njegovu grkom nazivu (npr. o se naziva omikron). To inim
kako bih izbjegao zabunu s, recimo, navoenjem slova o a da pritom nije jasno
je li to hrvatsko slovo o ili grki omikron. Simbol znai da se prethodni
oblik razvio u potonji (npr. korijen *oyono o yono). S druge strane, znai
da se prethodni oblik razvio iz potonjeg.
Mnogo je ljudi kojima bih htio zahvaliti. Da moji studenti nisu stalno
postavljali pitanja i strpljivo prihvaali sve moje eksperimente u pogledu
metoda pouavanja, ova gramatika ne bi ugledala svjetlo dana. elim se
posebno zahvaliti Bradu Rigneyu, Ianu i Kathy Lopez, Mikeu De Vriesu, Bobu
Ramseyju, Jenny (Davis) Riley, Handjarawatanou, Danu Newmanu, Timu
Packu, Jasonu Zahariadesu, Timu i Jennifer Brown, Lynnette Whitworth, Chori
Seraiah, Milesu Van Peltu, i neimenovanom studentu koji je dvaput pao iz
predmeta sve dok nisam u potpunosti razdvojio imenice (poglavlja 1-14) od
glagola (poglavlja 15-35), nakon ega je dobio etvorku. Zahvaljujem se i
mojim studentima na Gordon-Conwell Theological Seminaryju i mojim tzv.
T.A.-ima, Matthewu Smithu, Jimu Critchlowu, Jasonu DeRouchieju, Richu
Herbsteru, Juan Hernndezu, Ryanu Jacksonu, Stevenu Kirku, Davidu
Palmeru, Andyju Williamsu, a posebno mojim kolegama i prijateljima,
Edwardu M. Keazirianu II., Georgeu H. Guthrieju i Paulu Mr. Jacksonu.
elim izraziti zahvalnost profesorima koji su bili voljni isprobati gramatiku u
njezinu ranom stadiju, kao i onima u koje sam se pouzdavao za pomo:
Robertu H. Mounceu, Williamu S. LaSoru, Danielu B. Wallaceu, Thomasu
Schreineru, Jonu Huntu, Nancy Vyhmeister, Keithu Reevesu, Ronu Rushingu,
Georgeu Gunnu, Chipu Hardu, Verlynu Verbruggeu i Craigu Keeneru. Vrlo
veliku zahvalu elim uputiti Walteru W. Wesselu, koji je tekst koristio od
njegova najranijeg oblika te koji je bio srdaan i uporan u svojim ispravkama,

Predgovor xiii

kritikama i hvali. Nakon to sam ve mislio da je tekst u osnovi gotov, moj
izvrsni urednik Verlyn Verbrugge nastavio je usavravati moje djelo, ne samo
pronalaenjem greaka u tipkanju, nego i bitnim dodavanjem sadraju i tijeku
poglavlj. (Dakako, bilo kakve pogreke moja su krivnja, te u cijeniti ukoliko
mi na njih ukaete ili iznesete svoje prijedloge. Te prijedloge moete poslati na
adresu na x. stranici.) Nadalje, da nije bilo marljiva truda Eda van der Maasa i
Jacka Kragta, ova gramatika nikada ne bi bila tako dobro tiskana i
reklamirana. Ovom prilikom moram spomenuti divne uitelje grkoga jezika
koji su mi prvi usadili ljubav prema ovom jeziku i njegovali njen rast. Bili su to
E. Margaret Howe, Walter W. Wessel, Robert H. Mounce, William Sanford
LaSor i George E. Ladd.

Velik dio posla, posebice u vjebama, ne bi bio mogu bez pomoi raunalnih
programa Gramcord Paula Millera i Accordance Roya Browna. Velika hvala!
Budui da je ovo drugo izdanje prirunika, elio bih zahvaliti mnogim
profesorima i studentima koji su koristili OBG tijekom proteklih devet godina.
Njegovo prihvaanje bilo je i vie nego nagrada, a vjerujem da e prilagodbe
koje smo unijeli u ovo izdanje biti korisne.
Posebno se elim zahvaliti mojoj supruzi Robin za njezino postojano strpljenje
i ohrabrivanje tijekom proteklih dvadeset godina te za vjeru u ciljeve koje smo
si oboje postavili u pogledu ove gramatike. Ujedno se zahvaljujem mojim
prijateljima u Shiloh Hills Fellowshipu i crkvi Garland Avenue Alliance koji su
mi bezrezervno pomagali u mom istraivanju, Richardu Porteru, Steveu
Yoellu, Scottu Meredithu, te mojim dobrim prijateljima Tyleru, Kiersten,
Haydenu, Ryanu, Reganu, Reidu, Ranceu, Nikki, Laytonu, Trentu, Dereku,
Seanu, Chrisu, Juliaji, Grace, Jonathanu, Davidu, Juliei i Lindsay.
Na kraju se elim zahvaliti znanstvenicima koji su, unato svojim pretrpanim
rasporedima, pristali napisati egzegetske uvide za svako poglavlje. itajui
kako im je poznavanje biblijskih jezika pomagalo u njihovu prouavanju,
vjerujem da ete biti ohrabreni u vlastitom uenju i koritenju grkoga jezika.
Hvala vam!

William D. Mounce

Kasnija izdanja
Popis ispravaka unesenih izmeu izdanj moete nai na www.teknia.com.

Izjava naela

Uz toliko mnotvo poetnica iz gramatike grkoga jezika na tritu, ini se
prikladnim poeti s izjavom naela koje e opravdati izlazak jo jedne takve
gramatike. Prirunik Osnove biblijskoga grkog (OBG) nije nov samo kako bi bio
drukiji, ve pouavanju jezika pristupa s jedne posve drukije perspektive
koja se nada da e uenje grkoga jezika uiniti to lakim, to korisnijim i, tako
je, ak i ugodnim.
Sljedea izjava objanjava moj pristup, kazuje po emu je drukiji i zato
mislim da je bolji. Prihvaanje prvog izdanja doista me je ohrabrilo.

Ciljevi
1. Pristupiti uenju grkoga jezika ne kao intelektualnoj vjebi, nego kao
alatu za slubu.
2. Ohrabrivati studente pokazujui im ne samo to trebaju nauiti nego i
zato to trebaju nauiti.
3. Pouavati samo ono to je u tome trenutku potrebno, odgaajui sloenije
pojmove za kasnije.
4. Okoristiti se suvremenim napretkom lingvistike, ali ne kako bismo
pouavali lingvistiku nego kako bismo olakali uenje grkoga jezika.

1. Alat za slubu
Biblijski grki ne bi se smio uiti samo u svrhu uenja grkog. Premda u tome
pristupu nema niega pogrenog, on nije prikladan za veliku veinu studenata
na fakultetima i poslijediplomskim studijima. Preesto se studente pouava
grkome i govori da e oni jednoga dana uvidjeti zato je toliko vano upoznati
grau. Prema mome miljenju, trebalo bi im se ve tijekom procesa uenja
pokazati zato ue grki i zato je djelatno znanje grkoga jezika kljuno za
njihovu slubu.

2. Ohrabrivanje
Veina studenata grkome jeziku prilazi s razliitim stupnjevima straha.
Njihov entuzijazam esto opada s odmicanjem semestra. OBG je stoga ukljuio
razliite naine njihova ohrabrivanja.
a. Veina vjebi preuzeta je iz Biblije, uglavnom iz Novoga zavjeta, ali neke iz
Septuaginte. Ve od prvoga dana studenti e prevoditi biblijski tekst. Ukoliko
neki odlomak sadri rije koja se pouava kasnije u odlomku, priskrbit emo
prijevod. To studentima daje osjeaj zadovoljstva jer su zapravo preveli

xiv

Izjava naela xv

odjeljak Biblije. Kada god grki jezik koriten u vjebi pojanjava neko
egzegetsko ili teoloko pitanje u Bibliji, pokuao sam i to istaknuti.
Nedostatak u koritenju biblijskoga teksta jest to to student moda ve
zna stih na hrvatskom. No, uz malo discipline sa studentove strane, ovaj
nedostatak bit e nadaleko premaen prednostima, a u drugom izdanju
dodao sam nekoliko izmiljenih reenica.
b. Nakon svake rijei u rjeniku, navedena je njezina uestalost. Jedno je
nauiti da ioi znai i, ali vidjeti da se ta rije pojavljuje 9164 puta u
Novom zavjetu pruit e studentima motivaciju za pamenje.
c. U Novom zavjetu ima otprilike 5437 razliitih rijei koje se ukupno
pojavljuju 138162 puta. Prema tome, nakon svakoga dijela rjenika
studentu e biti naveden postotak ukupnih rijei koje sada poznaje.
Do osmoga poglavlja, student e poznavati vie od svako druge rijei koja
se javlja u tekstu.

3. Pouavanje iskljuivo onoga to je potrebno
Studenti e nauiti samo ono to im je potrebno kako bi mogli itati tekst.
Nakon to ovladaju osnovama i steknu iskustva u itanju, bit e poueni
nekim detaljima. Kako bi se student dodatno ohrabrio i kako bi ovaj tekst bio
korisniji za vei broj uitelja, ta dodatna iscrpna graa stavljena je u biljeke ili
u odjeljku na kraju poglavlja pod naslovom Informacije za napredne
studente.
Na primjer, neka pravila za naglaske svrstana su u Informacije za napredne
studente, tako da ovisi o studentu ili uitelju hoe li se to uiti ili nee. Priloki
particip prua jo jedan primjer. Studente se ui da koriste glagolski prilog
sadanji -jui ili proli -vi, i da ispred glagola dodaju vremenski prilog
(dok, nakon) ili zato to. U Informacijama za napredne studente
napredni studenti mogu proitati da mogu dodati linu zamjenicu koja
ustanovljuje identitet vritelja radnje participa, te da vrijeme finitnoga glagola
koritenog za prijevod participa mora odgovarati glavnome glagolu.

4. Suvremena lingvistika
Suvremene studije u lingvistici u stanju su puno toga ponuditi uenju jezika.
Poetnik ne bi trebao uiti lingvistiku poradi nje same, ali osnovna naela
mogu se pouiti i primijeniti na openit nain.
Na primjer, Tablica praskavih suglasnika treba se temeljito nauiti zato to
objanjava mnoge morfoloke promjene glagola. Isto tako, ui se osnovni skup
padenih nastavaka, a potom se studentima pokazuje kako se gotovo
neprimjetno mijenjaju u razliitim deklinacijama. Kada vide da se neki osnovni
nastavci koriste u sve tri deklinacije, studenti e ih puno lake upamtiti. U
leksikonu su sve rijei brojem povezane s mojim prirunikom The Morphology
of Biblical Greek (vidi bibliografiju na kraju ove rasprave). Kako studentovo
znanje i zanimanje bude raslo, moi e ulaziti u dublja morfoloka prouavanja
u ovome tekstu.

xvi Izjava naela

5. Inovativan pristup
OBG radosnom zadatku uenja grkoga jezika eli pristupiti iz novih i
inovativnih kutova, ne samo poradi novine nego iz elje da grki jezik uini to
korisnijim. to je neki jezik lake nauiti, to e se njime pastori i drugi ukljueni
u slubu lake koristiti.
a. Sve definicije izvedene su iz knjige prof. Brucea Metzgera Lexical Aids for
Students of New Testament Greek te iz knjige Warrena Trencharda The
Students Complete Guide to the Greek New Testament. Na ovaj nain, kada
studenti dou na drugu godinu grkog i ponu koristiti jedan od ovih
izvrsnih prirunika za poveanje studentova rjenikog blaga, nee trebati
ponovno uiti nove definicije.
b. U priruniku se nalazi leksikon s popisom svih rijei koje se javljaju deset
ili vie puta s oblicima glagolskih vremena za sve jednostavne glagole.
(Svaka rije koja se javlja manje od pedeset puta tijekom vjebi bit e
prevedena u samoj vjebi.) To e biti potrebno za vjebe ponavljanja.
Takoer, nai ete punu zbirku imenskih i glagolskih tablica.
c. Umjesto da studente neprestano voza izmeu imenica i glagola, OBG
najprije ih pouava o imenicama, a potom o glagolima. Budui da su
glagoli toliko vani, neki su dovodili u pitanje odluku da se o njima pone
govoriti tek u petnaestom poglavlju.
Evo mojih razloga.
Tijekom godina saznao sam da je pretjerano prebacivanje studentove
panje izmeu imenica i glagola neto to unosi najveu zbrku u ostalim
pristupima pouavanju grkog jezika.
Imenice se ue toliko brzo da do petnaestoga poglavlja dospijete puno
bre nego to mislite.
Sluate li djecu kako govore, vidjet ete da je prirodnije najprije nauiti
imenice, a potom krenuti dalje u glagolski sustav.
Premda se ovaj pristup tijekom proteklih devet godina dokazao, htio sam
biti otvoren prema sklonostima drugih uitelja, a posebice prema
vremenskom okviru koji im je na raspolaganju za pouavanje grkog. Neki
uitelji su me izvijestili da su jedva stigli dovriti imenice do boinih
blagdana. Stoga sam, u drugome dijelu, dodao Drugu stazu vjebi. To je
alternativni skup vjebi koje vam doputaju da od devetoga poglavlja
odmah prijeete na petnaesto poglavlje i uenje glagola, a nakon nekoliko
poglavlja o glagolima vraate se natrag i dovravate imenice. To
podrazumijeva samo jedan prelazak izmeu imenica i glagola, a prema
mom iskustvu to se studentima nije pokazalo tekim.
d. Na poetku svakoga poglavlja nalazi se Egzegetski uvid koji se temelji na
biblijskom tekstu. Ove uvide napisali su znanstvenici iz podruja Novoga
zavjeta i oni nam pokazuju vanost gramatike o kojoj se govorilo u tome
poglavlju.

Izjava naela xvii

e. Nakon toga dolazi rasprava o hrvatskoj gramatici, a u saetku grke
gramatike, koji slijedi nakon toga, iznijeli smo mnoge usporedbe izmeu
hrvatskoga i grkog s naglaskom na slinostima izmeu ova dva jezika.

f. Grka gramatika se na poetku pouava s hrvatskim ilustracijama. Kada se
ilustracije za nove gramatike konstrukcije daju na grkom, studenti utroe
previe panje na prepoznavanje grkih oblika, a pritom esto ne razumiju
samu gramatiku. U OBG-u gramatika se iznosi iskljuivo na hrvatskom jeziku, a
tek nakon njezina shvaanja iznose se primjeri na grkom. Na primjer:
Particip ima karakteristike glagola. Nakon jedenja (nakon to
je pojeo), moj uitelj grkoga jezika dao nam je da napiemo
ispit. U ovomu primjeru, jedenje je particip koji nam neto
govori o glagolu dati. Uitelj nam je dao da napiemo ispit
nakon to je pojeo. (Nakon to je prilog koji poblie oznaava
vrijeme odvijanja radnje participa.)
Particip ima i pridjevske aspekte. ena, koja sjedi pokraj
prozora (sjedei pokraj prozora), moja je uiteljica grkog. U
ovome primjeru, particip (koja sjedi) nam govori neto o
imenici ena
g. Sa web-stranice Teknia, moete besplatno skinuti Uiteljevu zbirku
[naalost, na engleskom jeziku; op. prev.]. Uiteljeva zbirka sadri
sljedee.
Odgovori iz Radne biljenice.
Primjeri kvizova za svako poglavlje (bez odgovora).
PowerPoint slajdovi i prikazi za grafoskop.
Software.

Skraenice

Accordance Roy Brown, The Gramcord Institute.
OBG Osnove biblijskoga grkog, William D. Mounce (Biblijski i Teoloki
Resursi i Trening, 2009.).
BDAG A Greek-English Lexicon of the New Testament and Other Early Chris-
tian Literature, eds. W. Bauer, F.E. Danker, W.F. Arndt, F.W. Ging-
rich, tree izdanje (University of Chicago Press, 2000.).
Bl-D A Greek Grammar of the New Testament and Other Early Christian Lit-
erature, urednici F. Blass, A. Debrunner, preveo R. Funk (University of
Chicago Press, 1961.).
Fanning Verbal Aspect in New Testament Greek, Buist M. Fanning (Clarendon
Press, 1990.).
Gramcord Paul Miller, The Gramcord Institute.
Klein A Comprehensive Etymological Dictionary of the English Language,
Ernest Klein (Elsevier Publishing Co., NY, 1971.), o kojemu sam puno
ovisio za srodne rijei i definicije u leksikim odjeljcima.
LaSor Handbook of New Testament Greek, William Sanford LaSor (Eerd-
mans, 1973.).
Machen New Testament Greek for Beginners (Macmillan, 1951.).
MBG The Morphology of Biblical Greek, William D. Mounce (Zondervan,
1994.).
Metzger Lexical Aids for Students of New Testament Greek, Bruce M. Metzger
(Theological Book Agency, 1973.).
Smyth Greek Grammar, Herbert Weir Smyth (Harvard University Press,
1980.).

Wallace Napredna gramatika grkoga jezika: Egzegetska sintaksa Novoga zavjeta,
Daniel B. Wallace (ameriko izdanje: Zondervan, 1995; hrvatsko
izdanje: Biblijski i teoloki resursi i trening, uskoro).
Wenham The Elements of New Testament Greek, J.W. Wenham (Cambridge
University Press, 1965.).

xviii

Prvo poglavlje

Grki jezik

Grki jezik ima dugu i bogatu povijest koja se protee jo od trinaestoga
stoljea prije Krista, pa sve do danas. Najraniji oblik jezika naziva se Linearni
B (13. stoljee pr. Kr.). Oblik grkoga jezika koji se koristio od Homera (8.
stoljee pr. Kr.) do Platona (4. stoljee pr. Kr.) naziva se Klasini grki. Bio je
to udesan oblik jezika, kojime su se mogle izraziti tone i suptilne nijanse
znaenja. Njegov alfabet izveden je iz fenianskoga jezika, ba kao i hebrejski.
Klasini grki imao je mnogo narjeja, od kojih su tri bila najvanija: dorski,
eolski i jonski (iji je atiki grki bio ogranak).
Atenu je u etvrtome stoljeu pr. Kr. osvojio kralj Filip Makedonski.
Aleksandar Veliki, Filipov sin, koji je bio uenik grkoga filozofa Aristotela,
uputio se osvojiti svijet i rairiti grku kulturu i jezik. Budui da je Aleksandar
govorio atikim grkim, to je bilo narjeje koje se irilo. Isto tako, to je bilo
narjeje kojime su pisali slavni atenski pisci. To je bio poetak Helenistikoga
razdoblja.
Dok se grki jezik irio po cijelome svijetu i susretao se s drugim jezicima,
mijenjao se (to se dogaa sa svakim jezikom). Ujedno su i narjeja bila u
doticaju jedno s drugim. U konanici je to prilagoavanje rezultiralo u onome
to mi danas nazivamo Koine grkim. Koine (ioivq ) znai zajedniki i
opisuje zajedniki, svakidanji oblik jezika, kojime su se koristili obini ljudi.
Nije se smatrao dotjeranim knjievnim oblikom jezika, a zapravo su pisci iz
ovoga razdoblja namjerno imitirali stariji stil grkoga jezika (to je slino kao
kada netko danas pie jezikom Daniieva prijevoda Biblije). Koine je bio
pojednostavljeni oblik klasinog grkog, tako da je finoa klasinog grkog,
naalost, bila uvelike izgubljena. Na primjer, u klasinom grkom o //o je
znailo drugo iste vrste dok je : +:po znailo drugo drukije vrste. Kada
biste u ruci drali jabuku i zatraili o //o, dobili biste jo jednu jabuku. No,
ako biste zatraili : +:po, primili biste, moda, naranu. Neke od ovih
profinjenih znaajki odrale su se u Svetome pismu ali ne esto. Upravo se ovaj
zajedniki Koine grki jezik koristi u Septuaginti, Novom zavjetu i u spisima
Apostolskih oeva.
Dugo vrijeme Koine grki zbunjivao je mnoge znastvenike. Znaajno se
razlikovao od klasinog grkog. Neki su iznosili pretpostavke da je bio
kombinacija grkog, hebrejskog i aramejskog. Drugi su pokuali objasniti da e
to jezik Duha Svetoga, to bi znailo da je Bog stvorio poseban jezik koriten
iskljuivo za pisanje Biblije. Meutim, prouavanja grkih papirusa
pronaenih u Egiptu tijekom proteklih stotinjak godina pokazala su da je to
bio jezik obinih ljudi koriten za pisanje oporuka, osobnih pisama, recepata,
popisa za kupnju itd.
1

2 Prvi dio: Uvod

Iz ovoga moemo nauiti dvije pouke. Kao to je Pavao rekao: Ali kada doe
punina vremena, posla Bog svoga Sina (Gal 4,4), a dio te punine bio je i
sveopi jezik. Bez obzira kamo je Pavao putovao, svi su ga mogli razumjeti.
No, ima jo jedna pouka koja je moda neto blia pastorovu srcu. Bog je
koristio zajedniki jezik kako bi saopio evanelje. Evanelje ne pripada samo
obrazovanima; pripada svim ljudima. Sada je naa zadaa nauiti ovaj
predivan jezik koji e nam pomoi da Boju milost objavimo svim ljudima.

Drugo poglavlje

Uenje grkoga jezika

Prije nego ponemo uiti jezik, najprije trebamo govoriti o tome kako uiti.
Ako ste razvili loe navike uenja, to e se jasno primijetiti kada krenete uiti
grki jezik. Porazgovarajmo o nekoliko bitnih stvari.

Cilj

Glavna svrha pisanja ove knjige je pomoi vam da bolje razumijete i
saopavate Boju rije. To morate uvijek imati na umu. To vas treba motivirati,
ohrabriti kada budete frustrirani i pruiti vam perspektivu kada pomislite da
ete puknuti. Sjetite se cilja: jasnije, tonije i uvjerljivije izlaganje Boje
spasonosne poruke.
No, je li poznavanje grkoga jezika stvarno nuno za postizanje ovoga cilja?
Ukoliko niste posve uvjereni u to, bit e vam teko postii taj cilj. Drugim
rijeima, je li jezik vrijedan truda? Blagoslovljeni smo mnogobrojnim dobrim i
razliitim prijevodima [premda autor govori o engleskom jeziku, isto se moe
rei i za hrvatske prijevode; op.prev.]. Paljiva i kritika upotreba tih prijevoda
uvelike pomae propovjedniku da bolje razumije Boju rije. Ne bi bilo
poteno tvrditi da je poznavanje grkoga jezika uvjet bez kojega se ne moe
kako bi se postalo dobrim propovjednikom.
Meutim, dopustite mi da iznesem malenu usporedbu i sve e vam biti jasno.
Recimo da trebate napraviti generalku na motoru vaega automobila. Koje
alate biste odabrali? Pretpostavljam da biste s odvijaem, ekiem, klijetima i
eljeznom polugom mogli neto napraviti. No, sagledajte rizik u koji se
uputate. Bez kljua za matice mogli biste unititi mnoge vijke. Bez kljua s
pokazateljem momentne sile ne moete pravilno namjestiti glavu motora.
Poenta je da biste, bez pravilnih alata, mogli obaviti minimalan posao, a moda
ak i nauditi motoru.
Isto je i s propovijedanjem, pouavanjem, pripremanjem osobnih biblijskih
prouavanja i uenjem grkoga. Bez pravih alata ogranieni ste u svojoj
sposobnosti da prouavate tekst. Kada Ivan pie: A esti izlu svoju au na
veliku rijeku Eufrat. Tada presahnu njezina voda da bude omoguen prolaz
kraljevima s Istoka (Otk 16,12), na to se odnosi njezina? Na au ili na
rijeku Eufrat?
1
Kada Pavao pie Efeanima: milou ste spaeni po vjeri. To
ne dolazi od vas; to je dar Boji (Ef 2,8), na to se to odnosi?
2
Kada Pavao
pita: Govore li svi jezicima (1. Kor 12,30; Djakovi), podrazumijeva li da je
odgovor Da?
3
_____________________________________________
1 Odnosi se na veliku rijeku Eufrat.
3

4 Prvi dio: Uvod

No, to nije sve. Gotovo svi najbolji komentari i biblijske studije zahtijevaju
poznavanje grkog jezika. Bez poznavanja grkog, nemate pristupa ivotnom
trudu znanstvenika koji bi se trebali posluati. Vidio sam kako se razvio
zanimljiv obiaj. Jedini ljudi koje ujem da kau kako grki nije vaan su isti
oni koji ne poznaju grki. Nije li to udno? Moete li zamisliti da netko tko ne
zna nita o tenisu kae da nije potrebno uzeti nikakvu poduku iz tenisa? Zvui
besmisleno, zar ne?
Poenta svega ovoga jest naglasiti da morate promisliti o tome zato elite
nauiti grki, a potom morate uvijek imati taj cilj na umu. O Johnu Wesleyju,
moda jednome od najuinkovitijih propovjednika koji su se ikada popeli na
konja, kau da je mogao bolje citirati Pismo na grkom nego li na engleskom.
Koliko daleko elite da dospije vaa sluba? Alati koje sakupite, od kojih je
grki jedan od njih, uvelike e odrediti va uspjeh s ljudskoga gledita. Neka
vai ciljevi budu visoki, te ih uvijek imajte na umu.

Pamenje
Kako biste nauili grki (ili bilo koji drugi jezik, po tom pitanju) pamenje je
kljuno. to se tie grkoga jezika, morat ete pamtiti rijei, nastavke i razne
druge stvari. Primjerice, jedini nain na koji u grkome jeziku moete odrediti
je li neka imenica u jednini ili mnoini, ili je li rije subjekt ili objekt glagola,
jest po nastavku te rijei. Dakle, ako niste upamtili nastavke, bit ete u velikoj
nevolji.
Uz gramatiku, vano je pamtiti rijei. Teko da ete nai ikakve radosti u
prevoenju budete li trebali svaku drugu rije potraiti u rjeniku. Uenje
napamet nekima pada tee nego drugima, tako da vam elim dati nekoliko
prijedloga.
1. Napravite kartice za pamenje (podsjetnice) na kojima napiite rijei i
nastavke rije. Moete ih staviti u dep i nositi ih posvuda sa sobom.
Koristite ih dok ekate u redu, za vrijeme pauze na poslu, prije nastave itd.
One e postati vai izbavitelji. Moete ih napraviti tako to ete malo tvri
papir izrezati na kartice veliine posjetnice (4 x 2,5 cm).
2. Kada pamtite rijei koristite mnemonika sredstva. Na primjer, grka rije
za baciti transliterira se kao ball, a moemo ju upamtiti pomou
izraza: baciti balon. ini se da to su ta sredstva lua, to su bolja, tako
da se ne trebate sramiti.
3. Grke rijei morate dosljedno izgovarati i lijepo ih pisati. Ukoliko se va
izgovor svaki put razlikuje, bit e vam teko upamtiti rijei.

_______________________________________________________
2 Odnosi se na cijeli proces spasenja, koji ukljuuje i nau vjeru.
3 On kae da je odgovor Ne.

Drugo poglavlje: Uenje grkog 5

4. Rijei i njihove nastavke izgovarajte naglas. to vie osjetila ukljuite u
proces uenja, to bolje. Zato izgovarajte rijei, sluajte ih i piite tako da ih
moete vidjeti.

Vjebe
Najvea motivacija za uenje grkoga jezika dolazi tijekom domaih uradaka.
Budui da veina vjebi dolazi iz Novoga zavjeta, stalno se podsjeate zato
uite taj jezik. U biljekama smo pokuali istaknuti svaki put kada vam
poznavanje grkog pomae da u egzegezi ili u osobnoj primjeni bolje razumijete
znaenje stiha.
Takoer, kroz biljeke uz vjebe emo vas uvoditi u drugi stupanj gramatike.
Dok biljeke u gramatici nisu toliko bitne, u vjebama su one vrlo vane.
Svakako se pobrinite da vjebe shvatite kao ispite. Nauite poglavlje, napravite
koliko god moete vjebi, ponovno proite kroz poglavlje, a onda opet
napravite vjebe. to vie budete prema vjebama postupali kao prema ispitu,
bolje ete nauiti grau i bit ete bolji na pravim ispitima.

Vrijeme i dosljednost
Veoma mali broj ljudi moe pokupiti neki jezik. Veini nam je potrebno
vrijeme, i to puno vremena. Planirajte to; podsjeajte se to pokuavate uiniti, i
provodite nuno vrijeme. Meutim, osim vremena, potrebno je biti dosljedan.
Ne moete bubati za ispite; grki vam nee ostati u pamenju, nego ete ga
nakon nekog vremena zaboraviti. Provodite vrijeme s njime svaki dan.
Upoznavanje jezika Novog zavjeta zasluuje barem toliko. Sjetite se: Oni koji
bubaju, propadaju.

Partneri
Veoma mali broj ljudi moe nauiti neki jezik sami. Kako bih vam to ilustrirao,
dopustite mi da vam citiram priu o Johnu Brownu koju je ispriao veliki
gramatiar grkoga jezika, A. T. Robertson.
Kada mu je bilo esnaest godina, John Brown iz Haddingtona,
zaprepastio je knjiara zatraivi primjerak grkog Novog zavjeta.
Bio je bos i odjeven u dronjavu priprostu odjeu. Bio je djeak-pastir
sa kotskih breuljaka. to e tebi ta knjiga? profesor ga je
podrugljivo upitao. Pokuat u je proitati, mome je odgovorilo, i
otvorilo odlomak iz Evanelja po Ivanu kako bi ga proitao. Otiao
je pobjedonosno s poeljnom nagradom, ali se krajem rairila pria
da je arobnjak i da je grki jezik nauio uz pomo crne magije. I
doista, optuili su ga za arobnjatvo, ali su, godine 1746., starjeine
i akoni u Abernethyju izglasali oslobaajuu presudu, iako je

6 Prvi dio: Uvod

pastor nije htio potpisati. Njegovo pismo obrane, kae Sir W.
Robertson Nicoll (The British Weekly, 3. listopada, 1918.):
zasluuje da ga se ubroji meu najznamenitija pisma svijeta.
John Brown postao je student, a na posljetku i profesor teologije. U
kapeli u Mansfield Collegeu, u Oxfordu, Brownova figura stoji uz
Doddridgea, Fryja, Chalmersa, Vineta i Schleiermachera. Sam je sebe
nauio grki dok je uvao ovce, i to bez gramatike. Sigurno je da John
Brown iz Haddingtona zauvijek posramljuje sve one studente teologije
i prezaposlene pastore koji zanemaruju grki Novi zavjet, premda su
im uitelji, gramatike i rjenici na dohvat ruke.
4
Ova pria istie koliko je neobino da netko naui grki jezik bez zajednike
pomoi razreda. Pronaite partnera, nekoga tko e vas ispitivati i davati vam
kvizove, podupirati vas, i obratno.

Disciplina
Disciplina je izrazito vana. Za uenje grkoga jezika nema arobnih rjeenja.
Ono je mogue ukoliko to elite. Ima svoju cijenu, ali nagrada je silna. Stoga,
krenite na putovanje svoga ivota dok budemo putovali kroz stranice Novoga
zavjeta. Uivajte u ushienju otkrivanja i ekajte dan kada e sve to procvjetati
i donijeti roda.

_______________________________________
4 A Grammar of the Greek New Testament in the Light of Historical Research (Broadman,
1934.) 4. izdanje, xix.

Tree poglavlje
Alfabet i izgovor

Pregled
Svako poglavlje poet emo pregledom svega o emu ete u njemu uiti. To e
vam dati osjeaj za ono to dolazi, a ujedno bi vas trebalo ohrabriti kada
shvatite da u pojedinanim poglavljima nema toliko puno podataka.
U ovome poglavlju nauit emo:
pisati i izgovarati alfabet (suglasnike, samoglasnike, dvoglase);
da svaka rije koja poinje samoglasnikom ima hak.

Grki alfabet
3.1 Biljeke u ovome priruniku nije nuno nauiti (iako su esto
zanimljivi), osim u rjenikom odjeljku gdje mogu biti vani. (Biljeke
u Radnoj biljenici obino su vane.)
3.2 Grki alfabet ima dvadeset etiri slova.
1
Isprva je samo vano nauiti
hrvatski naziv, mala slova i izgovor. Transliteracije
2
e nam u tome
pomoi. U naem dananjem tekstu, velika slova koriste se samo za
vlastita imena, za prvu rije u citatu i prvu rije u paragrafu.
3
Postoji
nesuglasje vezano uz ispravan izgovor nekolicine slova, to je
istaknuto u biljekama. Odabrali smo standardan izgovor koji e vam

__________________________________
1 Postojalo je jo nekoliko slova, koja su ispala iz upotrebe prije klasinog razdoblja.
U nekim sluajevima njihov se utjecaj jo uvijek moe osjetiti, posebice u
glagolima.
2 Transliteracija je ekvivalent nekog slova u drugom jeziku. Na primjer, grko slovo
beta () transliterira se hrvatskim slovom b. To ne znai da slina
kombinacija slova u jednome jeziku ima isto znaenje kao ista kombinacija slova
u drugome. :+o ne znai meta. Meutim, grko slovo i hrvatsko slovo
b imaju isti zvuk, a esto i sline funkcije, tako da kaemo da je hrvatsko slovo
b transliteracija grkoga beta.
3 Biblija je izvorno bila napisana samo velikim slovima bez znakova interpunkcije,
znakova naglaska i bez razmaka izmeu rijei. Na primjer, Ivan 1,1 poinje:
FXAPXHHXOAOlOL. Velika slova, ili majuskule, koritena su sve do kasnijih
stoljea nakon Krista, kada je prihvaen kurzivan rukopis. Kurzivan rukopis
slian je naim pisanim slovima u kojima se slova spajaju. U grkim tekstovima
danas Ivan 1,1 poinje: Fv o pq qv o /o yo.

7

8 Prvi dio: Uvod

pomoi da najlake nauite ovaj jezik.
Zamijetit ete slinosti izmeu grkih i hrvatskih slova, ne samo u
obliku i zvuku, nego i po redoslijedu u alfabetu, odnosno abecedi.
Grki alfabet moe se podijeliti na dijelove. Neko vrijeme se slae s
hrvatskom abecedom, potom se razlikuje, a potom se ponovno slae.
Pokuajte pronai te prirodne podjele.
Sljedea tabela pokazuje naziv slova (na hrvatskom i grkom),
hrvatsku transliteraciju (kurzivom), slovo napisano velikim i potom
malim slovom, a nakon toga izgovor.
Alfa o /o a A o a kao u otac
Beta q +o b B b kao u Biblija
Gama yo o g l y g kao u gorina
Delta o: /+o d A o d kao u drati
Epsilon : |i/o v e F : e kao u metla (kratko)
Zeta ,q +o z Z , z kao u zora
4
Eta q+o H q e kao u tafeta (dugo)
Theta 0q +o th O 0 th kao u engleskom thing
Iota i +o i l i i kao u intriga
5
Kapa io nno k K i k kao u kuhinja
Lambda /o oo l A / l kao u lovac
Mu o m M m kao u majka
Nu vo n X v n kao u novac
Ksi i ks E ks kao u aksiom
6
Omikron o iipo v o O o o kao u tovar (kratko)
7
Pi ni p H n p kao u porez
Ro p r P p r kao u rad
8

_______________________________________________
4 Neki slovo zeta izgovaraju kao dz. To pomae da ga se razlikuje od
sigma. Wenham (19) kae da se izgovara dz osim ako je prvo slovo u
rijei, kada se izgovara z.
5 Iota moe biti duga (zima) ili kratka (intriga). Sluajte kako je izgovara
va uitelj i uvidjet ete razliku.
6 Neki su skloniji jednostavnom ks zvuku za ksi, a ne dvostrukom kss
kao to je sluaj u engleskoj rijei axiom. Mi smatramo da kss kombinacija
pomae da razlikujemo ksi od hi.
7 Omikron neki izgovaraju s dugim o zvukom kao u rijei ovdje.
Drugi ga izgovaraju kao kratki zvuk o kao u rijei lovina. Ne zna se
kako se to slovo doista izgovaralo u Koine razdoblju. U suvremenom
grkom, ono je dugo kao omega. Odluili smo koristiti kratak izgovor
kako bismo razlikovali omikron od omege.
8 Neki preferiraju rh zvuk, kao u francuskom.

Tree poglavlje: Alfabet i izgovor 9

Sigma oiyo s L o/ s kao u studij
Tau +oo t 1 + t kao u trag
Upsilon o |i/o v u/y Y o y kao njemako
9
Fi i f 1 kao u film
Hi i h X h kao u hrast

Psi |i ps + | ps kao u psalam
Omega : yo O o kao u nota (dugo)

3.3 Pisanje slova
1. Zapazite da slova a b d e i k o V t i u izgledaju nalik na svoje
latinike parnjake.
2. U grkome postoje tri slova koja se transliteriraju pomou dva
slova. q je th; je ks; | je ps. Ova slova nazivamo duplim
suglasnicima.
3. Vano je da ne pomijeate h (eta) s hrvatskim slovom n, v (nu) s
v, p (ro) s p, (hi) sa slovom x ili (omega) sa slovom w.
4. U grkom jeziku postoje dvije sigme. se javlja samo na kraju
rijei, a o se javlja svugdje drugdje: o no o+o/o.
5. Grki samoglasnici su o, :, q, i, o, o, .

3.4 Izgovor slova
1. Alfabet ete najbolje nauiti budete li izgovarali slova naglas dok
ih piete, inei to uvijek iznova.
2. Naziv suglasnika tvori se s pomonim samoglasnikom, ali zvuk
suglasnika ne obuhvaa taj samoglasnik. Na primjer, je slovo
mu, ali kada se mu javlja u rijei, vie nema zvuka u.
3. Sljedea slova zvue poput svojih parnjaka u hrvatskom jeziku: o
b g d e i k l m n o p r s/V t.
4. Gama (y) obino ima tvrdi zvuk g, kao u grabe. Meutim,
kada iza njega neposredno slijedi y, i, ili , izgovara se kao n.

_________________________________
9 Drugi prijedlozi izgovora su ju i kratko u kao u bukva.
10 Tvrdo

10 Prvi dio: Uvod

Na primjer, rije o yy:/o izgovara se angelos, od ega dobivamo
nau rije aneo. Gama koje se izgovara kao n zove se nazalno
gama.
11
5. Alfa i iota mogu biti i dugi i kratki samoglasnici. Mogue je da je
iota promijenila svoj zvuk (usp. zima, intriga); alfa ga pak
moda nije promijenila.
12
Epsilon i omikron su uvijek kratki, dok su
eta i omega uvijek dugi.

Dugi i kratki odnosi se na relativnu razmjerno trajanje
vremena potrebnog da bi se izgovorio samoglasnik (npr. otac i
lovac).
6. Grki jezik takoer ima dvije oznake aspiracije [hakovi]. Svaka
rije koja poinje sa samoglasnikom i sve rijei koje poinju s
glasom ro imaju oznaku aspiracije ili hak.
Otri hak je oznaka koja se stavlja iznad prvoga samoglasnika, a
rijei dodaje zvuk h. o n: p se izgovara huper. Svaka rije koja
poinje s ro ili upsilonom prima otri hak.
Tihi hak je oznaka koja se stavlja iznad prvoga samoglasnika i ne
izgovara se. o n: p (to nije prava grka rije) bi se izgovarao uper.
o no o+o/o se izgovara a p sto los.
3.5 Izgovaranje dvoglasa
1. Dvoglas (ili diftong) ima dva samoglasnika koji proizvode samo jedan glas.
Drugi samoglasnik je uvijek i ili o. Evo kako se izgovaraju.
13
oi aj oi p
:i ej :i
oi oj oi iio
oo au oo +o
oo ou oo o:
oi uj oi o
:o, qo oj
14
:o 0o / qo ov:v
oi i qo su manje uestali od drugih dvoglasa.

______________________________________
11 Veina nazalnih gama tvore se iz yy kombinacije.
12 O ovome pitanju znanstvenici puno raspravljaju. Kako bi se izgovorilo dugo alfa (npr.
amac) potrebno je dulje vremena nego za izgovor kratkog alfa (npr. maka).
13 Dvoglas o koristio se u klasinome grkom, no u Novom zavjetu javlja se samo u
imenu Moq u kojemu uvijek stoji dijareza koja oznaava da se ne radi o
dvoglasu.
14 Neki znanstvenici predlau da bi se qo zapravo trebalo izgovarati heju.

Tree poglavlje: Alfabet i izgovor 11

2. Nepravilni dvoglas tvori se od samoglasnika i iota subskriptum
(potpisano iota). Iota subskriptum je malo iota potpisano ispod
samoglasnika o, q ili (o , q , ) koji je obino posljednje slovo
rijei. Ovo iota ne utjee na izgovor, ali je kljuno za prijevod, tako
da na nj morate obratiti veliku panju.
o po
q ypoq
/o y
3. Poinje li rije dvoglasom, hak se u tome sluaju stavlja iznad
drugog samoglasnika dvoglasa (oi +:).
Poinje li dvoglasom rije s velikim slovom, hak se onda jo uvijek
stavlja iznad drugoga samoglasnika (Ai +:).
Poinje li rije s dva samoglasnika koji ne tvore dvoglas, hak se
tada stavlja ispred velikog slova ( lqooo ).
4. U nekim rijeima nalazimo dva samoglasnika koji inae tvore
dvoglas, ali u tome sluaju ga ne tvore. Kako bi se pokazalo da se
radi o dva odvojena glasa, iznad drugog samoglasnika stavlja se
dijareza ( ) ( Hooi o). oi obino tvori dvoglas, ali u ovoj rijei
dijareza pokazuje da tvori dva odvojena glasa: H oo i o. Usp.
rije naivan u hrvatskom jeziku.

Saetak
1. Vrlo je vano da grki alfabet pravilno nauite. Ne moete nauiti nita
drugo dok to ne nauite.

2. Nauite hrvatski naziv, kako trebate pisati slovo i kako ga trebate
izgovarati.
3. Grki samoglasnici su o, :, q, i, o, o i .

4. Svaka rije koja poinje samoglasnikom mora imati otri ili tihi hak. Poinje
li rije dvoglasom, hak se nalazi iznad drugoga samoglasnika. Ako je prvo
slovo veliko, hak stoji ispred prvoga samoglasnika ili iznad drugog
samoglasnika, ovisno o tome tvore li ta dva samoglasnika dvoglas.

5. Dvoglas tvore dva samoglasnika koji se izgovaraju kao jedan glas. Drugi
samoglasnik je uvijek iota ili upsilon.

6. Nepravilni dvoglas je dvoglas s iota subskriptum ispod samoglasnika.
Iota subskriptum ne utjee na izgovor, ali je vaan za prijevod.

12 Prvi dio: Uvod

Informacije za napredne studente
U veini poglavlja postoje informacije koje neki uitelji smatraju vrlo vanima,
dok drugi ne. Takve informacije uvrstili smo u odjeljak ovoga poglavlja
Informacije za napredne studente.

3.6 Velika slova. elite li nauiti velika slova, zapazite da ima samo nekoliko
neoekivanih oblika. Oni neuobiajeni oblici napisani su masnim slovima.
veliko malo komentari
A o
B
l ll l y
A AA A o
F :
Z ,
H HH H q
O 0
l i
K i
A /
M
X v
E EE E Ne smijemo ga zamijeniti s velikim theta (O).
O o
H n
P p Ne smijemo ga zamijeniti s velikim latinikim slovom P.
L o/ Ne smijemo ga zamijeniti velikim epsilonom (F).
1 +
Y o
1
X
+ |
O OO O

Nekima e velika slova biti poznata zbog toga to se upotrebljavaju za
oznaavanje bratovtina i sestrinstava.

etvrto poglavlje
Stavljanje interpunkcije i tvorba slogova

Egzegetski uvid
Pri pisanju Novoga zavjeta nisu se koristili znakovi interpunkcije. Zapravo,
rijei su bile spojene jedna uz drugu bez ikakva razmaka. Interpunkcija i
pretvaranje u stihove ulo je u tekst rukopisa puno kasnije.
Oigledno je to stvorilo odreene potekoe suvremenim znanstvenicima, jer
nain na koji je neki stih obiljeen znakovima interpunkcije moe imati
znaajan utjecaj na tumaenje stiha. Jedan istaknuti primjer je Rimljanima 9,5.
Stavi li se vea stanka iza io+o; oo pio (prema tijelu), onda je posljednji dio
stiha izjava o Bogu Ocu (engl. prijevod NEB glasi Neka Bog, koji je iznad
sviju, bude blagoslovljen zauvijek! Amen). Meutim, ako se na tome mjestu
stavi manja stanka, konane rijei u toj reenici govore o Kristu (D/F glasi
Krist, koji je iznad svega, Bog blagoslovljen u vjekove. Amen).
Ima li to ikakve veze? Veina znanstvenika vjeruje da ima. Ukoliko potonja
interpunkcija iznosi ono to je Pavao elio rei, onda u ovom stihu imamo
posve jasnu potvrdu boanstva Isusa Krista. On je, zapravo, Bog. Nain na koji
neki prijevod pristupa ovakvom dvosmislenom stihu otkriva nam teoloke
sklonosti prevoditelja.
Robert H. Mounce

Pregled
etiri grke oznake interpunkcije i tri oznake naglaska;
kako podijeliti grku rije na slogove kako bismo ju mogli izgovoriti
(tvorba slogova).

Dva najdraa mjesta u Akropoli.

13

14 Prvi dio: Uvod

Grki znakovi interpunkcije
4.1 Interpunkcija
znak hrvatski grki
0:o , zarez zarez
0:o . toka toka
0:o toka iznad crte toka-zarez
0:o ; toka-zarez upitnik
1

4.2 Dijakritiki znakovi
1. Dijareza. Ovo smo ve objasnili u #3.5.
2. Apostrof. Kada prijedlog
2
zavrava samoglasnikom, a naredna
rije poinje samoglasnikom, posljednji samoglasnik prve rijei
ispada. To se naziva elizijom. Oznaava je apostrof, koji se stavlja
na mjesto izostavljenog samoglasnika (npr. o no; : oo postaje o n
: oo ). Ovo je slino kontrakciji u hrvatskom jeziku (npr. reko).
3. Naglasci. Gotovo svaka grka rije ima znak naglaska.
3
Stavlja se
iznad samoglasnika i pokazuje koji slog prima naglasak.
Izvorno je naglasak bio znak akcenta: glas se podigao, spustio ili
podigao i spustio na naglaenom slogu. Na kraju je postao obian
naglasak kakav je svojstven engleskom jeziku.
4
Veina uitelja
zadovoljna je kada studenti jednostavno stave naglasak na
naglaeni slog.
Akut pokazuje da se glas na naglaenom slogu izvorno malo
podigao (oi +:).
Gravis pokazuje da se glas na naglaenom slogu malo spustio (ioi;
0:o; qv o /o yo).
Cirkumfleks pokazuje da se glas na naglaenom slogu malo
podigao pa onda spustio (o yv ).
Zapazite kako oblik naglaska odaje smjer glasa.
Pitanje je onda: kada koristiti koji naglasak? Mogunosti se
razlikuju prema tome smatramo li pravila o stavljanju naglaska
______________________________________________________
1 Oblik grkog pitanja ne mora se nuno razlikovati od izjave; interpunkcija i kontekst
trebaju vam biti najvaniji pokazatelji.
2 O prijedlozima emo govoriti u osmome poglavlju. To su male rijei poput u i
iznad koje opisuju odnos izmeu dvije rijei.
3 ini se da neke rijei imaju dva naglaska. Neke rijei gube svoj naglasak koji se
prebacuje na narednu rije (proklitike) ili na prethodnu rije (enklitike), tako
da na kraju imate dvostruki naglasak na jednoj rijei, a nijedan naglasak na drugoj.

etvrto poglavlje: Stavljanje interpunkcije i tvorba slogova 15

bitnima ili posve nevanima. Budui da ih izvorni biblijski
rukopisi nisu imali, te budui da oni prema naemu miljenju
samo nepotrebno optereuju studente poetnike, ovaj tekst
zanemaruje pravila stavljanja naglaska (no vidi Informacije za
napredne studente na str. 20).
Ipak, to ne znai da naglasci nemaju vrijednosti i da ih treba
ignorirati. Daleko od toga; naglasci nam vrlo dobro slue u tri
podruja.
Izgovor. Kada bi svi studenti u razredu proizvoljno naglaavali
slogove, postalo bi vrlo teko meusobno komunicirati. Dosljedno
stavljanje naglaska na naglaeni slog stvara eljenu i nunu
jednoobraznost.
Pamenje. Ne natjerate li se da svaki put izgovorite rijei na isti
nain, pamenje rjenika postaje izrazito teko. Zamislite da
pokuavate zapamtiti rije ioivvio kada ne biste znali koji slog
trebate naglasiti. Pokuajte izgovoriti koi no ni a etiri puta,
svaki put naglaavajui razliiti slog. Vidite li zato je dosljednost
poeljna?
Prepoznavanje. Nekoliko rijei su identine izuzev njihovih
naglasaka. +i moe znaiti tko? i +i moe znaiti netko.
Takoer, postoji nekoliko glagolskih oblika kod kojih je korisno
znati naglasak. Takve rijei i oblike emo istaknuti kako se
budemo s njima susretali. Meutim, upamtite da naglasci nisu bili
dio izvornoga teksta, tako da se o njima da raspravljati.

_________________________________
4 Engleski jezik koristi obine naglaske. To znai da slog koji prima akcent dobiva
neto vei naglasak tijekom izgovora. Klasini grki akcent (grki je u pogledu
naglaska slian hrvatskom jeziku) izvorno se izgovarao razliitim tonalitetom, a ne
naglaskom. Glas se malo podie ili sputa pri izgovoru naglaenog sloga. Veina
uitelja svojim studentima doputaju da prilikom izgovora grkoga jezika koriste
obini naglasak jer je glazbeni tonalitetni naglasak teak. Mogue je da je do
vremena Koine grkog naglasak postao obian.
Postoji jedna zanimljiva pria o plemenu kanibala koje je pogubilo prva dva
misionarska para koji su im doli. Misionari su pokuali nauiti njihov jezik, ali nisu
u tome uspjeli. Trei hrabri brani par naiao je na istu jezinu barijeru kao i dva
prethodna para, sve dok ena, koja je studirala glazbu, nije prepoznala da je pleme
imalo vrlo razvijen skup tonalitetnih akcenata koji su bili vrlo vani za
razumijevanje tog jezika. Kada su shvatili da su naglasci tonalitetni, a ne obini,
uvidjeli su znaajnu ulogu akcenata u tome jeziku, tako da su konano mogli
prevesti Bibliju u taj glazbeno osvijeteni jezik. Na nau sreu, iako su grki akcenti
bili tonalitetni, nisu toliko vani.

16 Prvi dio: Uvod

Tvorba slogova
4.3 Kako dijeliti rijei
Ba kao to je vano nauiti tono izgovarati slova,
vano je i tono izgovarati rijei. No kako biste mogli izgovoriti grku
rije, morate je moi podijeliti na slogove. To se naziva sricanjem
slogova i moete ga nauiti na dva naina.
Prvi nain je prepoznati da se grke rijei dijele po slogovima u osnovi
slino kao i hrvatske. Stoga, budete li to radili prema sluhu, grke
rijei ete moi gotovo nesvjesno dijeliti po slogovima. Budete li
vjebali itati 1. Ivanovu 1, uvrtenu u vjebe za ovo poglavlje, sricanje
slogova vam ne bi trebalo biti problem. Drugi nain je nauiti neka
osnovna pravila tvorbe slogova.
Vrlo je vano ovladati procesom sricanja slogova, jer u protivnom
neete moi dosljedno izgovarati rijei, teko ete ih pamtiti, a teko
ete i komunicirati s drugim studentima u razredu.

1. Svaki slog ima jedan samoglasnik (ili dvoglas).
o iq io o :v op +o poo :v
Dakle, rije ima tono onoliko slogova koliko ima
samoglasnika/dvoglasa.
2. Jedan suglasnik sam po sebi (ne skupina
5
) pridruuje se narednom
samoglasniku.
: po io :v : 0: o oo : 0o
Ako je posljednje slovo u rijei suglasnik, onda se pridruuje
prethodnom samoglasniku.

3. Dva uzastopna samoglasnika koji ne ne ne ne tvore dvoglas dijele se.
: 0: o oo : 0o H oo i o

_______________________________________________________
Suglasniki skup ine dva ili vie uzastopnih suglasnika.


4. Suglasniki skup koji se ne ne ne ne moe zajedno izgovoriti
6
dijeli se, a prvi
suglasnik pridruuje se prethodnom samoglasniku.
: npo o0:v o p q

5. Suglasniki skup koji se moe zajedno izgovoriti pridruuje se narednom
samoglasniku.
Xpi o+o ypo q
To ukljuuje suglasniki skup koji tvore ili v.
: 0v: oiv nv:o o

6. Dvostruki suglasnici
7
se dijele.
o noy y: / /o :v nop pq oi o

7. Sloenice
8
se dijele na mjestu gdje se spajaju.
o v+i pio+o : i o //

Saetak
1. Toka iznad crte je grko toka zarez (doslovno pola dvotoke), a
hrvatski znak toka zarez je grki upitnik.
2. Postoje tri znaka naglaska. Ne morate znati zato se javljaju tamo gdje se
javljaju, ali pazite na njih dok izgovarate rije.
3. Grka tvorba slogova u osnovi prati hrvatsku. Sluajte svog uitelja kako
izgovara rijei i ubrzo e vam to ui u naviku.

Rjenik
Jedan od najmunijih dijelova uenja jezika je pamenje, posebno pamenje
rijei. Meutim, elite li uivati u odreenom jeziku, pamenje rijei od
iznimne je vanosti. Morate li svaku drugu rije traiti po rjeniku, jezik koji
uite izgubit e dra. Budui da uimo samo biblijski grki, pred sobom

_________________________________________________
6 Kako provjeriti moe li se neki suglasniki skup izgovoriti zajedno? Otkrijte
zapoinju li ti suglasnici neku rije. Na primjer, znate da se skup o+ moe izgovoriti
zajedno zato to postoji rije o+oopo. Premda vam leksikon nee pokazati sve
mogue suglasnike skupove, pokazat e vam veinu.
7 Dvostruki suglasnik je kada se isti suglasnik javlja dvaput uzastopno.
8 Sloenice su rijei sastavljene od dvije zasebne rijei. Naravno, za sada jo ne
znate koje su rijei sloenice jer openito ne znate rijei.

18 Prvi dio: Uvod

imamo odreen broj rijei, a postoji nekoliko statistiki vanih injenica.
U Novom zavjetu se nalazi 5437 razliitih rijei. Javljaju se ukupno 138162
puta.
9
No, postoji samo 313 rijei (5,8% od ukupnog broja) koje se javljaju
pedeset i vie puta. Uz to, iz posebnih razloga ete trebati nauiti jo est
dodatnih rijei koje se javljaju manje od pedeset puta. Tih 319 rijei zajedno
ine 110425 javljanja rijei, odnosno 79,92% ukupnog broja rijei, gotovo etiri
od pet rijei.
10
Na primjer, ioi (rije koja odgovara rijei i) javlja se 9153 puta.
Nauite tu jednu rije i znat ete 6,7% ukupnog broja rijei.
Dakle, nauite li ovih 319 rijei, moi ete itati velik dio Novoga zavjeta.
Smatramo da je kontraproduktivno uiti vie rijei od toga, osim ako to stvarno
volite. Svoje vrijeme bolje ete utroiti itajui Bibliju ili uei gramatiku. Isto
tako, 319 rijei nije previe. Veina poetnih prirunika za uenje stranih jezika
sadri oko 2000 rijei.
Kako bismo vas ohrabrili, u zagrade smo napisali koliko se puta svaka rije
javlja u Novom zavjetu, a na kraju svakog poglavlja emo vam otkriti koliko
posto od 138162 pojavljivanja rijei poznajete.
U ovom poglavlju naveli smo neke grke rijei koje je hrvatski jezik izravno
preuzeo iz grkog (srodne rijei).
11
esto je korisno vidjeti slinosti meu
jezicima. Neke srodne rijei nisu dio rjenikog blaga velikog broja ljudi, ali
smo ipak smatrali korisnim znati da te srodne rijei postoje. Veina srodnih
rijei i njihovih definicija izvaena je iz vrhunske studije Ernesta Kleina,
Etymological Dictionary, s dobrim savjetima iz knjige Brucea Metzgera Lexical
Aids.
No, imajte na umu da nikada ne smijete definirati neku grku rije prema
srodnoj rijei iz hrvatskoga jezika! Standardni hrvatski jezik nastao je puno
kasnije, tako da nije imao nikakva utjecaja na znaenje grkih rijei. Pokuajte
se sjetiti to je mogue vie srodnih rijei za sljedee rijei. Srodne rijei navest
emo u biljekama.
Kada budete koristili raunalni program Flash Works, primijetit ete da vam on
navodi vie podataka za svaku rije. Na primjer, za o yy:/o ima o yy:/o, -oo,
o . O tim dodatnim podacima vie ete nauiti u narednim poglavljima.
o yy:/o aneo, glasnik (175)
o q v doista, zaista, amen, neka tako bude (129)
o v0pno ovjek, ovjeanstvo, osoba, ljudi, ljudski rod,
ljudsko bie (550)
12
_______________________________________________________
9 Sve brojke dolaze iz raunalnog programa Accordance.
10 Postoji jo nekoliko posebnih oblika rijei koje smo vam dali u rjeniku. Ako za
neku rije nije naveden broj pojavljivanja, onda ta rije nije ukljuena ni u ukupni
broj pojavljivanja.
11 Kao to ete vidjeti, kappa je u hrvatski jezik ula kao k. Sjetite se i da se upsilon,
kada nije dio dvoglasa, transliterira kao y.


o no o+o/o apostol, poslanik, glasnik (80)
lo/i/oi o Galileja (61)
13
ypoq pisanje, Pismo (50)
14
oo o slava, velianstvo, ugled (166)
15
: y ja (1.725)
16
: oo+o posljednji (52)
17
,q ivot (135)
18
0:o Bog, bog (1.317)
19
ioi i, te, takoer, naime (9.153)
20
iopoi o srce, nutrina (156)
21
io oo svijet, svemir, ljudski rod (186)
22
/o yo rije, Rije, izjava, poruka (330)
23
nv:o o duh, Duh, vjetar, dah, unutarnji ivot (379)
24
npoq +q prorok (144)
oo o+ov abat, tjedan (68)
25
________________________________________________
12 Antropologija, nauka o ljudskim biima.
13 Veina imena i naziva moe se lako prepoznati.
14 Autograf je pisanje vlastitog (oo +o ) imena.
15 Doksologija je rije (/o yo, vidi dolje) o slavljenju.
16 Ego, ja neke osobe.
17 Eshatologija je nauka o posljednjim dogaajima.
18 Zoologija je nauka o ivotinjama.
19 Teologija je nauka o Bogu.
20 Triskaidekafobija je strah (o o) od broja 13, 3 (+p:i) i (ioi) 10 (o: io).
21 Kardiologija je nauka o srcu.
22 Kozmologija je filozofska nauka o svemiru.
23 Ova rije ima iri spektar znaenja, kako u grkom tako i u hrvatskom jeziku. Moe se
odnositi na ono to je izgovoreno, ili se moe koristiti filozofski/teoloki kao Rije
(Iv 1,1-18). Kao to moete vidjeti iz gornjih primjera, /o yo (ili oblik enskoga roda
/oyio) esto se koristi u sloenicama sa znaenjem nauka o neemu.
24 Pod Duh mislimo na Svetoga Duha. Pneumatologija je nauka o duhovnim biima.
25 oo o+ov se esto javlja u mnoini, ali se moe prevesti u jednini.

20 Prvo dio: Uvod

vq zvuk, buka, glas (139)
26
Xpio+o Krist, Mesija, Pomazanik (529)
27

Vlastita imena je posebno lako nauiti.
Apoo Abraham (73)
Aooi o David (59)
Hoo /o Pavao (158)
H: +po Petar (156)
Hi/o +o Pilat (55)
Li v imun (75)

Postoji jo puno rijei koje bismo vam mogli pokazati, ali uenje rjenika, kao to ste se
uvjerili, ne mora biti toliko teko. Sada navedene rijei nauite.

Ukupan broj rijei u Novom zavjetu: 138162
Broj rijei koje smo nauili do sada: 26
Ukupan zbroj pojavljivanja rijei u ovom poglavlju: 16100
Ukupan zbroj pojavljivanja rijei do sada: 16100
Postotak ukupnog broja rijei u Novom zavjetu: 11,65%

Imajte na umu da 11,65% znai da znate vie od jedne od deset rijei u tekstu. Jednu od
deset! Nije li to ohrabrujue?


4.4 Osnovna pravila za naglaske. elite li znati osnovna pravila za naglaske,
evo ih.
1. Akut ( ) se moe pojaviti na bilo kojem od tri posljednja sloga.
2. Cirkumfleks ( ) se moe pojaviti samo na jednome od posljednja
dva sloga i uvijek e biti iznad dugog samoglasnika. q i su uvijek
dugi samoglasnici. o , i, i o mogu biti dugi ili kratki. o je uvijek
dug.
_______________________________________________________
26 Dvostruko znaenje zvuka i glasa, zajedno s dvostrukim znaenjem nv:o o kao
vjetra i duha, ini igru rijei u Ivanu 3,8. +o; nv:o o o noo 0: /:i nv:i, ioi; +q;v
vq; v oo +oo o ioo :i, o // oo i oioo no 0:v : p:+oi ioi; noo o no y:i oo +
: o+i; v no o y:y:vvq: vo : i +oo nv:o o+o. Fonograf je doslovno pisa
zvukova.
27 U Starom zavjetu i ranijim dijelovima Novoga zavjeta izraz pio+o je bio titula, ali dok
prolazimo kroz Djela apostolska postaje toliko tijesno povezan s Isusom da poinje
biti vlastito ime poput Isus i treba poinjati velikim slovom (Xpio+o ).


3. Gravis ( ; ) se tvori u sluaju kada je rije inae naglaena akutom
na posljednjem slogu. Kada iza rijei ne slijedi znak interpunkcije ,
tada akut postaje gravis. U drugim rijeima, kada je naglasak bio
na posljednjem slogu, Grci su uvijek sputali glas na kraju rijei,
ali ga podizali kada je rije bila na kraju reeninog dijela ili
reenice.
4. Naglasci na imenicama veinom ostaju na istom slogu. To se zove
dosljedni naglasak. Naglasci na glagolima naginju natrag prema
poetku glagola. To se zove recesivni naglasak.
elite li nauiti vie od naglascima, pronaite moj prirunik
Morphology of Biblical Greek.

4.5 Evo jo nekoliko grkih rijei. Koje su njihove srodne hrvatske rijei?
Za sada ne morate nauiti ove grke rijei.
rije definicija
o yo nq ljubav
o o:/o brat
o yio svet
oi o krv
o op+i o grijeh
y/ ooo narjeje, jezik
: ii/qoi o crkva, Crkva, skuptina, zajednica
: pyov rad
:o oyy: /iov dobra vijest, evanelje
0o vo+o smrt
0po vo prijestolje, tron
j lqooo Isus
j lopoq / Izrael
/i 0o kamen
: yo velik, vaan
q +qp majka
Mo oq Mojsije
vo o zakon
nopoo/q (us)poredba
no+q p otac
np:oo +:po starjeina
no p vatra
o op voda
1opiooio farizej
|oq dua, ivot, svoje ja

Peto poglavlje
Uvod u hrvatske imenice

Pregled
U ovome poglavlju nauit emo sljedee:
izraze koritene u hrvatskoj gramatici (sklanjanje, pade, broj, rod, leksiki
oblik);
druge izraze poput lana, predikatnog nominativa i deklinacija;
vrste rijei (imenica, pridjev, prijedlog, subjekt /predikat);
kratak uvod u glagole.

Uvod
5.1 Koliko god to udno zvualo, prva vea prepreka koju veina nas
treba svladati jest nepoznavanje hrvatske gramatike. Iako su razlozi za
to razliiti, injenica je da mnogi ne poznaju dovoljno hrvatsku
gramatiku da bi mogli nauiti grku gramatiku. Ne moemo govoriti o
grkom padeu nominativu dok ne znate to je to uope pade. Prvo
morate nauiti puzati kako biste mogli nauiti hodati.
Iz toga razloga, raspravu o grkim imenicama zapoet emo kratkim
uvodom u dio hrvatske gramatike koji se odnosi na prouavanje
imenica. (Slinu raspravu nai ete prije no to ponemo govoriti o
glagolima.) Na poetku svakog poglavlja, govorit emo o nekim
istananijim pitanjima hrvatske gramatike koja su vana za to
poglavlje.
U ovom poglavlju nalazi se puno informacija. Nismo vas htjeli
preopteretiti, nego vas upoznati s imenicama i pruiti vam mjesto na
kojemu moete potraiti potrebne informacije. Kada u sljedeim
poglavljima budete imali kakva pitanja, vratite se u ovo poglavlje.

Sklanjanje
4.2.1 Ponekad, kada rije vri razliite funkcije u reenici ili kada mijenja
znaenje, oblik rijei se mijenja. Ta se pojava naziva sklanjanje. Na
primjer, lina zamjenica je on ako se odnosi na lice mukoga roda, a
ona kada se odnosi na enski rod. Ona je kada je subjekt reenice
(npr. Ona je moja ena.), ali mijenja se u nju/ju kada je izravni
objekt (npr. Uitelj je udario nju ili Uitelj ju je udario). Ako kralj i
kraljica imaju sina, on je princ, ali ako imaju dva sina, oni su

22

Peto poglavlje: Uvod u hrvatske imenice 23

prinevi. Isto tako, ako je njihovo dijete djevojica, onda se zove
princeza. Sve ove promjene primjeri su sklanjanja.
Kao to je sluaj i s grkim jezikom, hrvatski jezik uvelike je sklon
sklanjanju. U oba ta jezika, gotovo svaka rije mijenja se ve prema
njezinoj upotrebi u reenici i njezinu znaenju.
Sljedei gramatiki pojmovi mogu utjecati na oblik neke rijei u oba
jezika.

5.3 Pade. Rijei vre razliite funkcije u reenici. Te razliite funkcije
nazivaju se padeima. Hrvatski jezik ima sedam padea: nominativ,
genitiv, dativ, akuzativ, vokativ, lokativ, instrumental. (Naredna
objanjenja i primjeri vezani uz padee preuzeti su iz: Bari et al.:
Hrvatska gramatika, [Zagreb, kolska knjiga 2003.], 237-242.)
Pade je morfoloka kategorija koja izrie razliite odnose onoga to
rije znai prema sadraju reenice. Ti se odnosi izriu padenim
nastavcima i naglaskom.
Po odnosu prema ostalim rijeima u reenici padei mogu biti zavisni
(kosi) i nezavisni. ( 237)
Nezavisni su padei nominativ i vokativ. Oni slue za imenovanje, i
to nominativ u pripovijedanju i opisivanju, npr. eva leti visoko, a
vokativ u izravnom obraanju, npr. evo, leti visoko!
Zavisni su padei genitiv, dativ, akuzativ, lokativ i instrumental.
Njima se izrie povezanost onoga to znai njihova osnova s drugim
rijeima u reenici. Ta veza moe biti unutranja, tijesna, uzrona i
prijeko potrebna za razumijevanje reenice, a moe biti i vanjska,
slobodna, kad se daju naknadni podaci i sluajne ili popratne
okolnosti. ( 238)
Unutranju, uzronu vezu izrie:
a. akuzativ, koji pokazuje cjelovitost, ono to radnjom nastaje,
nestaje ili se mijenja ili radnju trpi, zatim ono to se prodire, ulazi,
ono to se hvata, dira, na to se oslanja, sjeda, staje, ono to se
posjeduje;
b. genitiv, koji ima najiru slubu, pokazuje djelominost, otkidanje,
udaljavanje, pribliavanje, potjecanje, pripadanje.
Dodatni podaci mogu biti dinamini i statini.
Dinamine podatke daju:
a. dativ, koji znai usmjerenost, emu je to namijenjeno ili emu se
tei;
b. instrumental, koji izrie popratne okolnosti, mjesto kojim se to
kree, vrijeme u kojemu se to zbiva, gdje se stoji, boravi, miruje,
vrijeme kad se to zbiva itd. ( 239)
Shematski bi se padeni sustav mogao prikazati ovako: ( 240)

24 Drugi dio: Imenski sustav

Padei odgovaraju na pitanja (osim vokativa), a nazivaju se latinskim
imenima i obino se prema klasinoj gramatici redaju ovako:
1. nominativ (N): tko? to?
2. genitiv (G): (od) koga? (od) ega?
3. dativ (D): (prema) komu? (prema) emu?
4. akuzativ (A): koga? to?
5. vokativ (V): dozivanje, pozivanje, oj!
6. lokativ (L): gdje? o komu? o emu?
7. instrumental (I): (s) kim? (s) im? ( 241)

Padei se prepoznaju po pitanjima na koja odgovaraju, po nastavku,
naglasku i iz smisla reenice.
Rod, broj i pade gramatike su kategorije, od kojih svaka ima posebno
gramatiko znaenje, ali nema i svoj posebni izraz. One su sve tri
izraene jednim nastavkom (amalgamom). U nastavku je, prema tome,
jednom izrazu pridrueno vie gramatikih sadraja. ( 242)
5.4 Broj. Rijei mogu biti u jednini ili u mnoini, ovisno o tome odnose
li se na jedan primjerak ili vie primjeraka. Na primjer, Studenti
(mnoina) bi trebali nauiti studirati poput ovoga studenta (jednina).

5.5 Rod. Rijei mijenjaju svoj oblik ovisno o tome odnose li se na objekt
mukog, enskog ili srednjeg roda. Na primjer, On (muki rod) je
dao to (srednji rod) njoj (enski rod). (On, to i njoj oblici su iste
zamjenice, line zamjenice treeg lica jednine.)
Jo jedan primjer je rije princ. Ukoliko je prijestolonasljednik
muko, onda je on princ. Meutim, ako je dijete ensko, onda je ona
princeza. Ukoliko se neka rije odnosi na stvar koja nije ni mukog
ni enskog roda, onda je srednjega roda.
5.6 Prirodni rod znai da neka rije poprima rod objekta koji predstavlja.
Meutim, u hrvatskom jeziku rod je samo donekle vezan i uz
znaenje rijei: imenice koje znae muko bie mukog su roda;
imenice koje znae ensko bie enskog su roda. Imenice koje znae
stvari ili bia kod kojih se spol ne zna, ili nije vano da se zna, imaju
rod prema svom obliku, tj. prema zavretku, i to: imenice koje
zavravaju na suglasnik mukog roda (osim manjeg broja takvih
imenica koje su enskog roda); imenice koje zavravaju na a enskog
su roda, osim vlastitih mukih imena (Marko, Mile) i imenica odmila
(hipokoristika), koje su emocionalno obojene (ujo, medo, braco i sl.)
(Bari et al.: Hrvatska gramatika, [Zagreb, kolska knjiga 2003.], 235).
U grkom jeziku, zamjenice slijede svoj prirodni rod dok imenice to
uglavnom ne ine. o op+i o je imenica enskoga roda koja znai
grijeh, premda grijeh nije enski pojam; o op+/o moe biti
imenica mukoga roda koja znai grjenik, premda grjenik nije
muki pojam.

Peto poglavlje: Uvod u hrvatske imenice 25

Vrste rijei
5.7 Imenica. Imenica je rije koja predstavlja nekoga ili neto. U reenici:
Marko je bacio svoju veliku crnu knjigu na udnog uitelja, rijei
Marko, knjiga i uitelj su imenice.

5.8 Pridjev. Pridjev je rije koja poblie opisuje imenicu (ili drugi
pridjev). U gornjoj reenici, veliku, crnu i udnog pridjevi su
koji poblie opisuju imenice. U reenici: Tamna smea Biblija je
previe skupa, tamna je pridjev koji poblie opisuje drugi pridjev
smea.

5.9 Prijedlog. Prijedlog je rije koja pokazuje odnos izmeu dvije druge
rijei. Primjerice, odnos moe biti prostoran (Grki tekst nalazi se
ispod kreveta) ili vremenski (Taj student uvijek ui nakon utakmice).
Rije ili izraz koji slijedi iza prijedloga naziva se prijedlonim
objektom (krevet u prvom primjeru, utakmice u drugom).

5.10 Subjekt i predikat. Reenicu moemo podijeliti na dva dijela. Izraz
subjekt opisuje subjekt glagola i ono to poblie opisuje subjekt.
Predikat opisuje ostatak reenice, ukljuujui glagol, izravni objekt itd.

5.11 lan. Za razliku od grkog i engleskog jezika, koji ima odreeni lan
(the), u hrvatskom jeziku nema lana. Tako u reenici na engleskom
jeziku: The student is going to pass, odreeni lan ukazuje na
jednog odreenog studenta (premda bi se ve iz konteksta trebalo
moi shvatiti tko je to). to se tie prijevoda, ponekad je na hrvatskom
jeziku korisno rije poblie oznaiti pokaznom zamjenicom taj, a
ponekad se rije ne mora poblie oznaiti: Taj student e
proi/Student e proi.

Grki subjekti i glagoli
5.12 Formalno prouavanje glagola pomaknuli smo do petnaestog poglavlja.
Za sada se trebate usredotoiti na imenice kako biste ih dobro nauili.
Kasnije emo se latiti glagola.


No ipak, postoji jedna vana gramatika napomena koju trebate nauiti
kako biste mogli shvatiti vjebe. Kao to je sluaj s hrvatskim jezikom,
tako i nastavak grkoga glagola oznaava lice i broj. Na primjer, nastavak
:i u rijei ypo :i govori vam da je subjekt glagola ti. Nastavak :i u
rijei ypo :i govori vam da je subjekt on, ona ili ono. ypo :i
znai ti pie, dok ypo :i znai on pie. Morat ete shvatiti kako
to funkcionira u vjebama.
Ja i mi smatra se prvim licem, ti i vi je drugo lice, a sve
ostalo (ukljuujui on, ona i ono) je tree lice.

5.13 Vana posljedica: zbog toga grkoj reenici nije potreban izriiti
subjekt, odnosno subjekt se moe dokuiti iz glagola. Dakle, oo;
ypo :i i ypo :i zajedno znae: (Ti) pie. Ti dolazi kako iz
zamjenice oo tako i iz glagolskog nastavka.
U vjebama emo uz prijevod glagola uvijek ukljuiti zamjenicu (npr.
on , oni, mi), osim u sluaju kada je subjekt jasno izraen.
o v0pno ypo :i (on/ona/ono pie) +o; i/iov.
ovjek pie knjigu.
Ovu reenicu ne biste preveli: ovjek on pie knjigu. Jednostavno
biste rekli: ovjek pie knjigu. Meutim, kada subjekt ne bi bio
izreen, tj. ako o v0pno ne bi bio prisutan, onda biste preveli: On
pie knjigu.
5.14 Jo jedna napomena. ypo :i moe znaiti on pie, ona pie ili ono
pie. Nastavak :i koristi se za sva tri roda. Jedino iz konteksta moete
saznati o kojemu se rodu radi. Do petnaestoga poglavlja u vjebama
emo glagole prevoditi sa sve tri zamjenice, a na vama je da odluite
koji je prikladniji prijevod ovisno o kontekstu.
o v0pno ypo :i (on/ona/ono pie) +q; v ypoq v.
ovjek pie pismo.

esto poglavlje
Nominativ i akuzativ;
lan

(Imenice prve i druge deklinacije)

Egzegetski uvid
Nominativ je pade subjekta. Kada se subjektu dodaje izjednaavajui glagol
poput pomonoga glagola biti u prezentu (sam, si, je, smo, ste, su), odnosno
glagol koji izjednaava subjekt s neim drugim, onda se javlja jo jedna imenica
u nominativu predikatni nominativ [na hrv. i predikatno ime. Kad je sa
sponom, naa ga gramatika naziva imenskim predikatom. Za pregled svega to
moe biti predikatno ime, vidi Bari et al.: Hrvatska gramatika, [Zagreb, kolska
knjiga 2003.], 1128-1243; op. prev.]. U reenici: Ivan je ovjek, Ivan je
subjekt a ovjek je predikatni nominativ. U hrvatskom jeziku subjekt i
predikatni nominativ uglavnom se razlikuju po redu rijei (subjekt uglavnom
stoji na prvome mjestu). To pak nije sluaj u grkome jeziku. Budui da je red
rijei u grkom posve fleksibilan i koristi se za naglaavanje te nema strogo
odreenu gramatiku funkciju, za razlikovanje subjekta od predikatnog
nominativa koriste se druga sredstva. Na primjer, kada jedna od dvije imenice
ima lan, onda je imenica sa lanom subjekt.
Kao to smo rekli, red rijei posebno se koristi u svrhu naglaavanja. Openito,
kada se neka rije stavlja na poetak reenice, to se ini zbog naglaska. Kada se
predikatni nominativ stavlja ispred glagola, red rijei daje mu naglasak. Kao
dobra ilustracija posluit e Ivan 1,1c. Hrvatski prijevodi uglavnom glase: i
Rije bijae Bog. Meutim, na grkom jeziku red rijei je obrnut. Glasi:
ioi; 0:o; qv o /o yo
i Bog bijae Rije.
Da je Rije subjekt znamo po tome to ima lan, tako da je zbog toga
prevodimo: i Rije bijae Bog. U vezi ovoga stiha potrebno je postaviti dva
teoloki vana pitanja: (1) zato je 0:o isturen naprijed? i (2) zato nema lan?
Ukratko,
1
njegov naglaeni poloaj stavlja naglasak na njegovu bit ili kvalitetu:
Ono to bijae Bog, Rije bijae je nain na koji jedan od prijevoda izraava to
znaenje. Nedostatak lana pomae nam da razlikujemo osobu Rijei (Isusa
Krista) od osobe Boga (Oca). Drugim rijeima, red rijei nam kazuje da Isus
Krist ima sve boanske atribute koje ima Otac; izostanak lana

________________________________
1 Ovaj stih podrobnije je obradio Wallace, 266-269.

27


kazuje nam da Isus Krist nije Otac. Ivanovo pisanje zbijeno je na predivan
nain! Zapravo, ovo je jedna od najelegantnije saetih teolokih izjava uope.
Kao to je rekao Martin Luther, izostanak lana svjedoi protiv sabelijanizma, a
red rijei svjedoi protiv arijanizma.
Sagledajmo kako bismo preveli razliite grke konstrukcije:
ioi; o /o yo q v o 0:o a Rije bijae BOG (tj. Otac;
sabelijanizam)
ioi; o /o yo q v 0:o a Rije bijae bog (arijanizam)
ioi; 0:o; qv o /o yo a Rije bijae Bog (pravovjerje).
Isus Krist je Bog i ima sve atribute koje ima Otac. Meutim, on nije prva osoba
Trojstva. Sve ovo saeto je potvreno u Ivanovoj izjavi ioi; 0:o; qv o
/o yo.
Daniel B. Wallace

Pregled
prepoznati radi li se o imenici prve ili druge deklinacije;
dva padea i njihove nastavke: nominativ (koristi se kada je imenica
subjekt); akuzativ (koristi se kada je imenica izravni objekt);
oblike grkog lana i kako se oni slau s imenicom koju poblie opisuju;
dvije upute za uinkovito prevoenje;
prva tri od osam pravila o imenicama.

Uvod
6.1 Ovo je daleko najdulje poglavlje u ovom priruniku. Po prvi puta emo
se susresti s nekim vanim idejama, a svakako ih elimo prikladno
nauiti. Veina sadraja je gramatike naravi, a tek manji dio je
potrebno upamtiti, stoga, ohrabrite se. Negdje na pola puta umetnuli
smo odjeljak za ponavljanje, te saetak na kraju poglavlja.
Poglavlja u ovom priruniku dosljedno su rasporeena. Svako poinje
egzegetskim uvidom osmiljenim kako bi se ilustriralo neto o emu
ete uiti u tom poglavlju, pregledom i raspravom o nunim dijelovima
hrvatske gramatike. Potom ete uiti grku gramatiku, a zavrit ete
saetkom cijele rasprave, rjenikim odjeljkom, a ponekad i s odjeljkom
za napredne studente.

esto poglavlje: Nominativ i akuzativ; lan 29

Hrvatski
6.2 Sve to trebate znati o hrvatskoj gramatici u ovome poglavlju izloeno je
u petom poglavlju.

Grki

Oblik grke imenice

6.3 Nemojte pamtiti nastavke u sljedeim ilustracijama. Samo elimo vidjeti
na koji nain djeluje sklanjanje.
Padeni nastavci. Pade neke rijei u grkome jeziku istaknut je uz
pomo padenog nastavka. To je sufiks dodan na kraju rijei. Na
primjer, osnovna rije za apostol je o no o+o/o. Kada rije vri
funkciju subjekta glagola, onda prima padeni nastavak nominativa:
(o no o+o/o). Ako vri funkciju izravnog objekta reenice, tada prima
padeni nastavak akuzativa: v (o no o+o/ov).
o o no o+o/o n: n:i +o;v o no o+o/ov.
Apostol alje apostola.
U hrvatskome jeziku funkciju glagola u reenici, osim po padenim
nastavcima, ponekad odreujemo i prema redu rijei. Ako je rije
subjekt glagola, obino e doi ispred glagola; ako je izravni objekt
glagola, obino e doi iza glagola. U grkome jeziku funkciju rijei
odreuje padeni nastavak, a ne red rijei; prema tome, vrlo je vano
dobro nauiti padene nastavke.
Naredne toke utjeu na to koji e se padeni nastavak koristiti u
odreenom sluaju.

6.4 Osnova. Kada imenici oduzmete padeni nastavak, ostaje vam
osnova. Osnova rijei /o yo je /oyo. Osnova rijei nosi stvarno
znaenje rijei.
Vrlo je vano moi prepoznati osnovu rijei.

6.5 Rod. Imenica moe biti mukoga, enskog ili srednjeg roda. Imenica ima
samo jedan rod koji se nikada ne mijenja.
2
Rije nije uvijek onoga roda koji biste oekivali (usp. prirodni rod
#5.6). o op+/o znai grjenik i mukog je roda, ali ne znai da je
grjenik muko. o op+i o znai grijeh i enskoga je roda, ali ne znai
da je grijeh enska crta karaktera.
--------------------------------------------------------------------------
2 Postoji nekoliko rijei koje su istovremeno mukoga i enskoga roda, ali se s njima neemo susresti
u bliskoj budunosti.


Ipak, postoje odreeni obrasci koji e vam pomoi da se sjetite roda
neke rijei. Rijei navedene u rjenikom odjeljku koje zavravaju na o
obino su mukoga roda, rijei koje zavravaju na ov obino su
srednjega roda, a rijei koje zavravaju na eta ili alfa uglavnom su
enskoga roda.

6.6 Broj. Kao to je sluaj u hrvatskome jeziku, grki jezik na jedninu ili
mnoinu ukazuje pomou razliitih nastavaka. o no o+o/o znai
apostol dok o no o+o/oi znai apostoli. Razlika izmeu jednine i
mnoine ukazuje se s pomou nastavaka i i.

6.7 Deklinacije. U grkom jeziku u osnovi postoje tri obrasca deklinacije
koji se koriste za stvaranje razliitih padenih nastavaka. Svaki od tih
obrazaca naziva se deklinacijom. Kojoj deklinaciji pojedina imenica
pripada ne utjee na znaenje dotine rijei. Razliite deklinacije utjeu
iskljuivo na oblik padenog nastavka.
Imenice ija osnova zavrava na alfa ili eta pripadaju prvoj
deklinaciji [odnosno, A-deklinaciji], primaju padene nastavke
prve deklinacije, te su uglavnom enskoga roda (npr. ypoq ).
Imenice ija osnova zavrava na omikron pripadaju drugoj
deklinaciji [odnosno, O-deklinaciji], primaju padene nastavke
druge deklinacije i uglavnom su mukoga ili srednjeg roda
(o no o+o/o; : pyov).
Zavrava li osnova rijei na suglasnik, onda pripada treoj
deklinaciji. Treu deklinaciju nauit emo u desetom poglavlju.
Na primjer, padenog nastavka prve deklinacije za subjekt glagola
nema; osnova stoji sama (ypoq ; po).
q po : o+iv vo v.
Sad je as.
Padeni nastavak druge deklinacije za subjekt glagola je
(o no o+o/o).
3
o o no o+o/o /: y:i +o;v /o yov.
Apostol govori rije.
Zapamtite: deklinacija utjee samo na odabir padenog nastavka; ne
utjee na znaenje rijei.

4 Da su o no o+o/o (m. r.) i o noo+o /q (. r.) bile postojee rijei, imali bi isto znaenje
(osim to bi rije o no o+o/o oznaila ovjeka, a o noo+o /q enu).


Budui da posljednje slovo imenske osnove odreuje kojoj deklinaciji
pripada, imenica moe pripadati samo jednoj deklinaciji.
Rijei koje se ne dekliniraju. Neke rijei u grkome jeziku ne mogu se
deklinirati, kao to su vlastita imena i posuenice iz drugih jezika.
Njihov oblik se, stoga, ne mijenja bez obzira na njihovo znaenje ili
funkciju u reenici.

Prva dva padea

6.8 Nominativ. U ovome poglavlju nauit emo dva od pet grkih
padea. Prvi pade je nominativ. Osnovna funkcija nominativa jest
ukazivanjena subjekt reenice. Drugim rijeima, ako je rije subjekt
glagola, onda e imati padeni nastavak za nominativ.
Kao to smo ve prije vidjeli, jedan od padenih nastavaka za
nominativ jednine jest sigma. Koja je rije subjekt u narednoj reenici?
(o yono znai on voli a +o v je lan.)
o 0:o; o yono +o; v io oov.

6.9 Akuzativ. Ako je rije izravni objekt glagola, bit e u akuzativu. To
znai da e imati padeni nastavak za akuzativ.
Jedan od padenih nastavaka za akuzativ jednine je v. Koja je rije
izravni objekt u narednoj reenici?
o 0:o; o yono Xpio+o v.

6.10 Red rijei. Zapazite da, u reenici gore, ne moete odrediti je li
rije subjekt ili objekt prema njezinu redu u reenici, kao to je
ponekad sluaj u hrvatskom. Subjekt ili izravni objekt grke reenice
moete odrediti iskljuivo prema padenim nastavcima.
To jednostavno ne moemo previe naglasiti. Vi ete prirodno htjeti
zanemariti padene nastavke i pretpostaviti da je rije ispred glagola
subjekt, a rije iza glagola izravni objekt. Borite se protiv toga!
U grkome jeziku, nastavak - vam pokazuje da je ova rije u
nominativu, tako da je subjekt. Nastavak -v vam pokazuje da je ova
rije u akuzativu, tako da je izravni objekt.
4
Pronaite subjekte i
izravne objekte u narednim reenicama. Zapazite da je red rijei u
primjerima drukiji, iako svaki primjer ima isto znaenje (Bog voli
svijet).

_______________________________________________
4 Kao to emo vidjeti, ova slova slue kao padeni nastavci za druge padee, no
cijelu smo stvar pojednostavili u svrhu ove ilustracije.


O:o; o yono +o;v io oov. +o; v io oov O:o; o yono .
o yono +o; v io oov O:o . o yono O:o; +o;v io oov.
Kao ope pravilo: kad je god mogue, u prijevodu pokuajte zadrati
isti red koji imaju grke rijei. Premda red rijei ne odreuje njihovu
funkciju, u nekim prilikama nam pomae razumjeti autorovu namjeru.
Na primjer, Efeanima 2,8 poinje: Jer milou ste spaeni po vjeri.
Pavao je, vie od svega, elio naglasiti da spasenje dolazi zbog Boje
milosti, tako da tu injenicu stavlja na prvo mjesto radi naglaska. Va
prijevod trebao bi zadrati taj naglasak, dokle god je hrvatski prijevod
prihvatljiv.

6.11 Leksikoni i leksiki oblik. Premda ih veina ljudi naziva rjenicima,
znanstvenici ih nazivaju leksikonima.
Oblik rijei koju nalazimo u leksikonu naziva se leksiki oblik.
Leksiki oblik grke imenice njezin je oblik u nominativu jednine. Na
primjer, leksiki oblik rijei io oov (akuzativ jednine) je io oo.
Rijei u vaem rjeniku navedene su u njihovu leksikom obliku. Kada
god se od vas trai da objasnite neki oblik sklanjane grke rijei,
morate moi ukazati na njezin leksiki oblik. U protivnom, neete je
moi potraiti u leksikonu i pronai njezino znaenje.

Pregled

6.12 Doli smo do polovice ove lekcije, stoga emo stati i podsjetiti se na ono
to smo do sada nauili.
a. Grki jezik koristi razliite padene nastavke za oznaavanje
padea (nominativa; akuzativa), roda (mukog; enskog;
srednjeg), te broja (jednina; mnoina).
b. Osnova rijei je osnovni oblik rijei koji nosi njezino znaenje.
Otkriva se uklanjanjem padenog nastavka.
c. Osnove koje zavravaju na alfa ili eta pripadaju prvoj deklinaciji,
osnove koje zavravaju na omikron pripadaju drugoj deklinaciji.
d. Ako je rije subjekt glagola, onda je u nominativu i koristi padene
nastavke za nominativ.
e. Ako je rije izravni objekt glagola, onda je u akuzativu i koristi
padene nastavke za akuzativ.
f. Red rijei ne odreuje funkciju rijei, ali moe pokazati na to je
autor stavio naglasak.
g. Leksiki oblik imenice je nominativ jednine.


Padeni nastavci

6.14 Oblik. Naredna tablica zove se paradigma. Sve paradigme u ovoj
knjizi imaju istu osnovnu strukturu. Evo nekoliko vanih praktinih uputa.
Oblici jednine su na vrhu, a mnoine na dnu.
Redom sljieva nadesno niu se muki, enski i srednji rod.
2 - 1 2 na vrhu znai da muki rod slijedi drugu deklinaciju,
enski rod slijedi prvu deklinaciju, a srednji rod slijedi drugu
deklinaciju. Kao to smo istaknuli, prema prvoj deklinaciji obino
se sklanjaju imenske rijei enskoga roda, a prema drugoj
deklinaciji obino se sklanjaju imenske rijei mukoga ili srednjeg
roda.
Nauite ove nastavke! Bez njih neete moi nita prevoditi.
Svakako nauite same nastavke, a ne samo kako oni izgledaju
kada su pripojeni rijeima. Inae ih neete moi brzo prepoznati
kada su pripojeni drugim imenicama.
Za uenje ovih paradigmi od kljune je vanosti shvaanje da kako
biste mogli prevoditi ne trebate ponavljati paradigme, nego prepoznavati
nastavke.
Starije metode uenja grkoga jezika zahtijevale su pamenje
paradigme za paradigmom, njih ukupno pedeset i dvije. Ako
elite, vi ih moete nauiti, ali to znai da ete ostatak vaega
ivota morati ponavljati paradigmu za paradigmom. Shvaate li?
Mi vam pruamo drukiji pristup. Pamenje lana, jedne druge
paradigme i osam pravila. I to je sve. Kojim putem elite krenuti?
Predlaemo vam da paradigme itate slijeva nadesno, a ne odozgo
prema dolje. Kada prevodite neki stih, trait ete rije u
nominativu koja je subjekt reenice, tako da isprva neete mariti za
njezin rod.
Koristite se podsjetnicama. Svaki nastavak stavite na drugu
podsjetnicu, nosite ih sa sobom posvuda, pomijeajte ih i
ponavljajte.
Nastavke uvijek izgovarajte naglas, a uvijek ih izgovarajte na isti
nain. to vie osjetila upotrijebite u pamenju, to bolje. Nastavak
izgovorite naglas; sluajte sebe dok ga izgovarate; prepisujte
nastavak; gledajte ono to ste zapisali.
Ovo je paradigma padenih nastavaka koju koriste prva i druga
deklinacija, nominativ i akuzativ.
5
Crtica (-) znai da se ne koristi
nikakav padeni nastavak, tako da osnova imenice stoji sama.


Potcrtano (o) znai da se padeni nastavak spaja s posljednjim
samoglasnikom osnove.
6
Ove nastavke potrebno je nauiti savreno.
7
2 1 2
m. r. . r. sr. r.
N jd. - v
A jd. v v v
N mn. i i o
A mn. o o
Kada su pripojeni posljednjem samoglasniku osnove, izgledaju ovako.
2 1 2
m. r. . r. sr. r.
N jd. o q o ov
A jd. ov qv ov ov
N mn. oi oi o
A mn. oo o o
Kao to moete vidjeti, morali smo uvrstiti dva samoglasnika osnove u
enskom rodu i nema potcrtavanja.

6.14 Praktine upute
Padeni nastavci za muki i enski rod esto su jednaki. U
nominativu i akuzativu, srednji rod se obino razlikuje od
mukoga.
U srednjem rodu, nominativ i akuzativ jednine uvijek su isti, a isti
su i nominativ i akuzativ mnoine (vidi #6.19 dolje). Je li rije
subjekt ili izravni objekt obino e biti jasno iz konteksta.
_______________________________________

5 Ako ste ve uili grki jezik, zapazit ete nekoliko razlika. Gotovo svaka gramatika ui
da je posljednji samoglasnik osnove dio padenog nastavka, o umjesto . Ne samo
da to nije tono, nego prema naemu miljenju uenje grkog ini puno
zahtjevnijim. Nauite li prave padene nastavke, uvidjet ete da se time pamenje
svodi na minimum!
6 To se zove kraenje, o emu emo detaljnije govoriti kasnije. Na primjer, osnova
imenice : pyov je : pyo. Kada je u srednjem rodu mnoine, njezin oblik je : pyo.
Omikron i alfa kraenjem su postali alfa. : pyo o : pyo.
7 elite li stvarno biti tehniki ispravni, nastavak za muki rod akuzativa mnoine je
v. No, zbog naravi slova nu, ono ispada. Kako bi se nadomjestio gubitak slova,
omikron osnove produljuje se na oo (*/oyo + v /oyo /o yoo). Stoga je lake
upamtiti nastavak kao o.


Imenice

6.15 Paradigma rijei i padenih nastavaka. Hajdemo sada padene
nastavke dodati imenicama. Pazite kako biste razlikovali osnovu od
padenog nastavka.
2 1 2
m. r. . r. sr.r.
N jd. /o yo ypoq po : pyov
A jd. /o yov ypoq v pov : pyov
N mn. /o yoi ypooi poi : pyo
A mn. /o yoo ypoo po : pyo
Uoite koji e vam nastavci zadavati najvie muke. Nu se javlja na
nekoliko mjesta. Takoer, vidjet ete da se i alfa koristi na mnogo
mjesta.

6.16 enski rod. U paradigmi postoje dvije imenice enskoga roda, ypoq
i po. Jedina razlika izmeu ove dvije rijei je u posljednjem
samoglasniku osnove. ypoq zavrava na eta, dok po zavrava na
alfa. Ako alfu i etu zamislite kao povezane samoglasnike, onda neete
trebati uiti dva razliita obrasca za imenice enskoga roda. Oni su
identini, osim po pitanju posljednjeg samoglasnika osnove.
Meutim, primijetite da u mnoini osnova imenice ypoq zavrava na
alfa umjesto na eta. Sve imenice prve deklinacije koje imaju eta u
jednini, u mnoini se prebacuju na alfa.

6.17 Analiza. Kada se od vas zatrai da analizirate neku imenicu, trebat ete
odrediti pet stvari vezanih uz tu rije.
1. pade (nominativ, akuzativ)
2. broj (jednina, mnoina)
3. rod (muki, enski, srednji)
4. leksiki oblik (nominativ jednine)
5. znaenje spregnutoga oblika
Na primjer, /o yoo je akuzativ mukoga roda mnoine, od /o yo, a
znai rijei.
Ovo je samo prijedlog. Uitelji mogu traiti da se rezultati analize
iznose razliitim redoslijedom.
6.18 Analiza imenica srednjega roda. Kada analizirate rije srednjega
roda u nominativu ili akuzativu, predlaemo vam da navedete obje
mogunosti.


Kad prevodite neku reenicu i naiete na jedan od ovih oblika, vano
je da na temelju prethodne vjebe znate kako je ta rije ili subjekt ili
izravni objekt. Pretpostavite li da je ona subjekt, kada je zapravo
izravni objekt, moda nikada neete moi prevesti tu reenicu. No, ako
ste navikli analizirati je kao nominativ/akuzativ, vjerojatno neete
napraviti takvu pogreku.
Na primjer, : pyov je nominativ ili akuzativ jednine srednjeg roda, od
: pyov, i znai rad.

Prva tri pravila o imenicama

6.19 Ovo su prva tri od slavnih osam pravila. Nauite ih doslovce!
1. Osnove koje zavravaju na alfa ili eta pripadaju prvoj deklinaciji, osnove
koje zavravaju na omikron pripadaju drugoj, a osnove koje zavravaju
suglasnikom pripadaju treoj deklinaciji.
2. Svaka rije srednjega roda ima isti oblik za nominativ i akuzativ.
: pyov moe biti nominativ ili akuzativ.
3. Gotovo sve rijei srednjega roda zavravaju na alfa u nominativu ili
akuzativu mnoine.
Svih osam pravila o imenicama nabrojani su u Dodatku, na stranici 344.

lan
6.20 Saetak. U grkome jeziku postoji samo jedna vrsta lana. Ne postoji
neodreeni lan (usp. #6.26). Iz toga razloga grki odreeni lan
zovemo samo lanom.
6.21 Slaganje. lan ima pade, broj i rod. lan se uvijek slae s imenicom koju
poblie opisuje u padeu, broju i rodu. Drugim rijeima, ako je imenica u
nominativu jednine, mukoga roda (o v0pno), lan koji ju poblie
opisuje bit e u nominativu jednine mukoga roda (o ).
Leksiki oblik lana uvijek je u nominativu jednine mukoga roda (o ).
Kao openito pravilo, leksiki oblik bilo koje rijei koji se javlja u vie
od jednoga roda je oblik u mukome rodu.
6.22 Oblik. Slijedi paradigma lana. Usporedite oblike s padenim
nastavcima kako biste vidjeli sve slinosti. lan enskoga roda slijedi
prvu deklinaciju, a mukoga i srednjeg roda slijedi drugu deklinaciju.


2 1 2
m. r. . r. sr. r.
N jd. o q +o
A jd. +o v +q v +o
N mn. oi oi +o
A mn. +oo +o +o
6.23 Praktine upute
lan nije povezan s deklinacijom kojoj pripada rije koju poblie
opisuje. q e poblie opisati imenicu enskoga roda bez obzira
pripada li prvoj ili drugoj deklinaciji.
8
Radi toga je lan
konstantan, lako ga je nauiti i vrlo je vaan.
lan poinje s otrim hakom ili s tau. Potom imate samoglasnik
karakteristian za tu deklinaciju i padeni nastavak. Jedina
iznimka je srednji rod jednine.
9

_______________________________________________
8 Jo uvijek se nismo susreli s imenicama enskoga roda druge deklinacije.
9 Evo jo nekoliko praktinih uputa.
Samoglasnik u lanu enskoga roda uvijek je eta u jednini, a nikada alfa kao u
sluaju imenica.
Nominativ jednine lako je upamtiti. U enskom i mukom rodu nema padenih
nastavaka niti tau. Samoglasnik stoji sam, a budui da ste ve povezali etu s
prvom, a omikron s drugom deklinacijom, ve su vam ti oblici poznati. Ipak,
obratite panju na otri hak. Srednji rod nee pratiti ovo pravilo, jer bi inae bio
slian mukome rodu. Radi toga, imate karakteristian tau iza kojeg slijedi
omikron koji povezujete uz drugu deklinaciju.
I u enskom i u mukom rodu, nastavci nominativa mnoine su samoglasnik iza
kojeg slijedi iota. Ponovno primjeujete karakteristino alfa i omikron. Nauite li
da kombinacija samoglasnik-iota ukazuje na nominativ mnoine, u tome
sluaju, kada je oi, onda je rije enskoga roda, a ako je oi, rije je mukoga roda.
(U narednom poglavlju nauit emo jo jedan oblik koji zavrava na
samoglasnik i na iota, ali iota e biti potpisano ispod samoglasnika.)
+q v i +o v su posve jednaki izuzev to enski rod ima etu, a muki omikron.
U akuzativu mnoine imate karakteristino alfa i omikron. Otkrit ete da je
kombinacija samoglasnik-sigma uobiajena za akuzativ mnoine, a alfa je
uobiajena u rijeima srednjega roda mnoine (pravilo br. 3).


6.24 Ovo je imenska paradigma sa lanom.
2 1 2
m. r. . r. sr. r.
N jd. o /o yo q ypoq q po +o; : pyov
A jd. +o; v /o yov +q; v ypoq v +q; v pov +o; : pyov
N mn. oi /o yoi oi ypooi oi poi +o; : pyo
A mn. +oo; /o yoo +o; ypoo +o; po +o; : pyo

6.25 Poznavanje oblika lana od velike je vanosti za razumijevanje oblika imenica u
grkome jeziku. Nauite li dobro oblike grkoga lana, nee vam trebati
puno i nauit ete i imenice. Ispred gotovo svih imenica nalazi se lan.
Ukoliko ne moete deklinirati imenicu, moete pogledati na njezin lan i
znat ete o kojoj je imenici rije. Vrlo je malo ljudi, pa ak i onih koji
godinama znaju grki jezik, koji imenske paradigme znaju napamet. ak
i takvi koriste pomona sredstva poput lana.
Drugi razlog zato je lan toliko vaan jest to to veina padenih
nastavaka za imenice nalikuje lanu. Prema tome, ako poznajete lan,
znat ete mnoge padene nastavke.

Postupak prevoenja
6.26 Meu najveim problemima na koje studenti koji poinju uiti grki
jezik nailaze je taj to im reenice koje ele prevesti nalikuju na skup
nepovezanih rijei. to vie uite o ovome predivnom jeziku, taj
problem postaje jo izraenijim.
Za rjeavanje ovoga problema kljuno je poznavanje padenih
nastavaka i lana. Za sada, sve to moete uiniti jest pronai subjekt i
izravni objekt. Korisno je podijeliti reenicu na njezine dijelove.
0:o; o o:i |oo .
Bog e spasiti due.
Subjekt reenice je 0:o a izravni objekt su |oo . Reenicu biste mogli
podijeliti na ovaj nain:
0:o; / o o:i / |oo .
Ukoliko postoji lan, drite ga uz imenicu.
o /o yo / o o:i / |oo .
6.27 lan. Za razliku od hrvatskoga jezika, grki jezik ima lan. Prema
opem pravilu, prijevod treba izraziti prisutnost ili odsutnost lana.
Ukoliko je lan prisutan, oznaite to koristei pokaznu zamjenicu taj,
ta, to. Nema li lana, nemojte je koristiti.


Ukoliko nema lana, umjesto da imenicu prevedete bez pokazne
zamjenice, moete umetnuti neki, neka, neko ispred imenice kako
biste izrazili da nema lana. Na primjer, o o v0pno prevedite taj
ovjek, a o v0pno prevedite ovjek ili neki ovjek.

6.28 Ubrzo ete otkriti da Grci ne koriste lan na isti nain na koji mi
koristimo taj i neki. Oni ga nekad koriste na mjestima na kojima
mi ostavljamo samu imenicu, a izostavljaju ga tamo gdje mi moramo
oznaiti da se radi o odreenoj imenici. Jezici nisu poput kodova, tako
da ne odgovaraju doslovce jedan drugomu i, zbog toga, moramo biti
fleksibilni u tome pogledu. Dok budemo prouavali naredna
poglavlja, istaknut emo neke razlike. S ovim dvjema razlikama
susrest ete se u ovome poglavlju:
Imena. Grci esto koriste lan ispred vlastitih imena (to se kod nas
rjeava velikim slovom; op. prev.). Primjerice, esto ete nai o 0:o
(Bog) ili o lqooo (Isus). Iz toga razloga ete, prilikom prijevoda
vlastitih imena, vjerojatno izostavljati pokaznu zamjenicu.
Apstraktne imenice. Grki jezik esto umee lan s apstraktnim
imenicama poput Istina (q o /q0:i o), premda mi obino ne bismo
umetnuli pokaznu zamjenicu (ali bismo stavili veliko slovo; op. prev.).
6.29 Postpozitiv. Postpozitiv je rije koja ne moe stajati na elu reenice,
iako e u vaem prijevodu ona biti prva rije. Obino je druga, a
ponekad trea rije u reenici. Ima tek nekoliko postpozitiva, ali u
ovom poglavlju emo nauiti o: , koji znai ali. o o: :inov ... se
prevodi Ali on ree ... .
Saetak
1. Magla. Sada ulazite u maglu. Nakon to proitate ovo poglavlje mislit ete
da ste ga razumjeli (a moda i jeste) ali e vam se initi maglovitim.
To je u redu; upravo zato ga zovemo magla. Obeshrabri li vas to,
prolistajte etvrto poglavlje i trebali biste ga jasno razumjeti. Nakon jo dva
poglavlja, budete li uili, i ovo ete poglavlje jasno razumjeti.
2. Grki jezik koristi padene nastavke kako bi pokazao funkciju koju imenica vri.
Razliiti padeni nastavci koriste se kako bi se oznaio rod (muki, enski,
srednji), broj (jednina, mnoina) i pade (nominativ, akuzativ).
3. Osnova imenice je ono to ostane nakon to oduzmete padeni nastavak.
4. Grki jezik ima tri razliite deklinacije.
Osnove koje zavravaju na alfa i eta pripadaju prvoj deklinaciji i obino
su enskoga roda.
Osnove koje zavravaju na omikron pripadaju drugoj deklinaciji i
obino su mukoga ili srednjeg roda.
Deklinacija imenice utjee samo na njezin oblik, a ne na njezino znaenje.


5. Subjekt glagola koristi padene nastavke za nominativ, dok izravni
objekt koristi padene nastavke za akuzativ.

6. Zapamtite paradigmu padenih nastavaka i lana.
7. lan se s imenicom koju poblie opisuje slae u padeu, broju i rodu.
8. Uvijek trebate moi prepoznati subjekt i izravni objekt reenice.
9. Nauite samo nastavke. Potom nauite cijelu paradigmu koja navodi lan,
imensku osnovu i padene nastavke.
2 1 2
m. r. . r. sr. r.
N jd. - v
A jd. v v v
N mn. i i o
A mn. o o

N mn. oi /o yoi oi ypooi oi poi +o; : pyo
A mn. +oo; /o yoo +o; ypoo +o; po +o; : pyo
10. Prva tri pravila o imenicama.
1. Osnove koje zavravaju na alfa ili eta pripadaju prvoj deklinaciji,
osnove koje zavravaju na omikron pripadaju drugoj, a osnove
koje zavravaju suglasnikom pripadaju treoj deklinaciji.
2. Svaka rije srednjega roda ima isti oblik za nominativ i akuzativ.
: pyov moe biti nominativ ili akuzativ.
3. Gotovo sve rijei srednjega roda zavravaju na alfa u nominativu
ili akuzativu mnoine.
11. Reenicu koju prevodite podijelite na njezine dijelove: subjekt; glagol;
izravni objekt. lan ostavite uz imenicu koju poblie opisuje.
Rjenik
Sve imenice navedene su zajedno sa svojim lanom (npr. o yo nq, q ). Vodite
rauna da zapamtite lan zajedno s rijeju kako biste se mogli sjetiti njezina
roda. Osnova rijei oznaena je asteriskom (npr. *o yonq). Svakako proitajte
biljeke.
o yo nq, q ljubav (116; *o yonq)
10
o //o drugi (155; *o//o)
11
________________________________________________________
10 Agape je bila gozba ljubavi koju su blagovali prvi krani.
11 Alegorija je opis jedne stvari upotrebom slike druge stvari.


oo +o jednina: on, ona, to (njega, nju) (5 595; *oo +o)
12
mnoina: oni, one (njih)
ooi/:io, q kraljevstvo (162; *ooi/:io)
13
o: ali, a (2 792)
14
: v u, na, meu (2 752)
: pyov, +o posao, djelo, rad (169; *: pyo)
15
ioipo , o (odreeno) vrijeme, doba (85; *ioipo)
vo v prilog: sada (147; prilog)
imenica: sadanjost
o , q , +o lan (19 870)
o +i da, jer, budui da (1 296)
16
oo , oo i, oo ne
17
(1 606)
po, q sat, prigoda, trenutak (106; * po)
18

Ukupan broj rijei u Novom zavjetu: 138 162
Ukupan broj pojavljivanja rijei u ovom poglavlju: 34 851
Ukupan broj pojavljivanja rijei do sada: 50 951

______________________________________
12 Autokrat (oo +oipo+q ) je osoba koja sama vlada. U dvanaestom poglavlju emo vidjeti
da oo +o moe znaiti i sebe i isti, to se odraava u veini hrvatskih srodnih
rijei i izvedenica.
13 Bazilika (ooi/iiq ) je kraljevska palaa. Izvorno je oznaavala kraljevsku kolonadu.
U latinskom jeziku njezina srodna rije oznaava javnu dvoranu s dvostrukim
kolonadama, a poela se koristiti za rane kranske i srednjovjekovne crkve
specifinog arhitektonskog tipa.
14 o: je postpozitivan veznik. o: se pie o kada iza njega slijedi rije koja poinje
samoglasnikom (npr. o o v...).
15 Ergonomija je znanost koja prilagoava dizajn strojeva potrebama radnika kako bi im
pomogla u njihovu poslu.
16 o +i moe sluiti i u svojstvu navodnika. Na tekst stavlja veliko slovo prve rijei za
koju su urednici smatrali da zapoinje citat; u takvim sluajevima oni oekuju da vi na
o +i gledate kao na navodnike.
17 oo i i oo su razliiti oblici oo . oo se koristi kada naredna rije poinje suglasnikom.
oo i se koristi kada naredna rije poinje samoglasnikom i tihim hakom, dok se oo
koristi kada naredna rije poinje samoglasnikom i otrim hakom. Svi oblici znae
ne. oo obino stoji ispred rijei koju poblie opisuje.
18 Ura je vremensko razdoblje dana (sat).


Prethodno nauene rijei
Kako budemo uili sve vie gramatikih pravila, s vremena na vrijeme bit e
nuno vratiti se na rijei koje smo ve nauili i prilagoditi nae razumijevanje
te rijei. Kada se to dogodi, takve rijei bit e navedene u ovom odjeljku. Pazite
da svome podsjetniku dodajete nove informacije koje uite. Trebate nauiti
lan zajedno s imenicama u etvrtom pogalvlju te njihove osnove.

Apoo , o * Apoo io oo, o *iooo
o yy:/o, o *o yy:/o /o yo, o */oyo
o v0pno, o *o v0pno Hoo /o, o *Hoo/o
o no o+o/o, o *o noo+o/o H: +po, o *H:+po
lo/i/oi o, q *lo/i/oio Hi/o +o, o *Hi/o+o
ypoq , q *ypoq nv:o o, +o
19
*nv:oo+
Aooi o, o *Aooi o npoq +q, o
19
*npoq+q
oo o, q *ooo oo o+ov, +o *ooo+o
,q , q *,q Li v, o *Liv
0:o , o *0:o vq , q *vq
iopoi o, q *iopoio Xpio+o , o *Xpio+o

______________________________________
19 Jo uvijek nismo uili obrazac deklinacije kojoj pripada ova rije. O njoj emo govoriti
kasnije.

Sedmo poglavlje
Genitiv i dativ

Imenice prve i druge deklinacije

Egzegetski uvid
Na zemlji mir, prema ljudima dobra volja (Lk 2,14; Vrtari). Vjerojatno ste
barem jednom primili boinu estitku na kojoj je bio napisan ovaj dio
aneoske pjesme pastirima na betlehemskim panjacima. Meutim, veina
suvremenih prijevoda glasi drukije: na zemlji mir ljudima koje [Bog] ljubi
(KS); a na zemlji mir ljudima miljenicima njegovim [Bojim] (D/F). Razlika
izmeu Vrtarieva, Karadieva i Bakotieva Prihvaenog teksta [koji je
prijevod Bizantske tekstualne tradicije to ga ini prijevodom srodnim engleskom
KJV prijevodu; op. prev.] i drugih prijevoda razlika je izmeu nominativa i
genitiva.
Grki rukopisi kojima se slui Vrtariev prijevod [kao i Karadiev, Bakotiev i
KJV] sadre :o ooii o (nominativ), dok stariji rukopisi kojima se slue
suvremeniji prijevodi sadre :o ooii o (genitiv) doslovno prevedeno, dobre
volje ili obiljeeni [Bojom] dobrom voljom. Drugim rijeima, mir o kojemu
su govorili aneli, a koji je pripadao zemlji kao rezultat Kristova roenja nije
opi, svjetski mir cijelomu ovjeanstvu, ve mir ogranien na one koji dobiju
Boju blagonaklonost po vjeri u njegova Sina Isusa (vidi Rim 5,1). U kolikoj
mjeri moe jedno jedino slovo promijeniti znaenje teksta!
Verlyn Verbrugge

Pregled
U ovom poglavlju emo nauiti:
posljednja dva vanija padea, genitiv (kada imenica pokazuje pripadanje,
posvojnost) i dativ (kada se imenica koristi kao neizravni objekt);
pojam kljunih pitanja;
pravila za imenice #4, #5 i #6.

Hrvatski jezik
7.1 Genitiv, posvojni pade u hrvatskome jeziku, koristi se za
oznaavanje pripadanja. Prilikom prijevoda, grki genitiv moete
prevesti hrvatskim genitivom (Rije [od] Boga je istinita.) ili pak
grki genitiv prevesti hrvatskim posvojnim pridjevom (Boja rije je

43

44 Part II: Noun System

istinita.)

7.2 Tehniki gledano, neizravni objekt je osoba/stvar na koju glagolska
radnja utjee neizravno. To znai da je neizravni objekt nekako
ukljuen u radnju koju glagol opisuje, ali ne izravno.
Na primjer, Karina je bacila loptu Branimiru. Izravni objekt je
lopta, jer je izravno povezan s glagolskom radnjom. Ona je to to se
bacilo. Meutim, Branimir je takoer povezan s glagolskom
radnjom, jer je lopta bila baena njemu. Branimir je neizravan objekt.
Da je kojim sluajem Karina bacila Branimira, onda bi Branimir bio
izravni objekt.
Neizravni objekt u reenici moete pronai i tako to ete ispred rijei
staviti k(a) i vidjeti ima li to smisla. Karina je bacila loptu
Branimiru. Karina je bacila loptu k Branimiru. Kome je Karina
bacila loptu? K Branimiru. Branimir je neizravni objekt.
1
Naravno, hrvatski jezik neizravni objekt ne izraava samo dativom,
nego cijelom paletom padea: dativom, lokativom, instrumentalom, pa
ak i akuzativom [vidi Sili/Pranjkovi: Gramatika hrvatskoga jezika za
gimnazije i visoka uilita (Zagreb, kolska knjiga, 2005.), 1244 i 1251].

Grki genitiv
7.3 Genitiv u grkome jeziku koristi se, izmeu ostalog, kada se pokazuje
posvojno znaenje. Na primjer, Svi su prekrili zakone Boga.
o je nastavak genitiva jednine, a v je nastavak genitiva mnoine.
2
Kada vidite rije /o yoo onda znate da je u jednini i da moe iskazivati
posvojno znaenje. Kada vidite rije /o yv znate da je u mnoini i da
takoer moe iskazivati posvojno znaenje.
U hrvatskom jeziku posvojni pade moe se izraziti i posvojnim
pridjevom. Svi su prekrili Boje zakone. Grki pak nema ovu
konstrukciju, tako da su sve grke konstrukcije iskljuivo u genitivnom
obliku. Reenica Zakoni Boga [ili Zakoni od Boga] (vo oi +oo 0:oo )
ne moe se izrei +oo 0:ooji vo oi. Zbog toga, prilikom prijevoda
trebate razmiljati u okviru genitivne konstrukcije.
3

_______________________________________________________
1 Genitivnoj konstrukciji hrvatskoga jezika moe se dodati prijedlog od.
2 Posljednji samoglasnik osnove apsorbira omega, kao to to ini alfa u nominativu
i akuzativu srednjeg roda mnoine (/oyo + v /o yv).
3 Za sada prevodite na taj nain. Nakon to svladate genitiv, uitelj e vam moda dopustiti
da prilikom prijevoda prijeete na konstrukciju posvojnog pridjeva.

Sedmo poglavlje: Genitiv i dativ 45

Rije u genitivu obino slijedi iza rijei koju poblie opisuje (vo oi +oo
0:oo ). Rije koju poblie opisuje naziva se glavnom imenicom.

7.4 Sada se susreemo s vanom tehnikom koja je korisna za uenje
grkog. To je upotreba onoga to nazivamo kljunim pitanjima.
Kljuna pitanja su ona pitanja koja su povezana uz odreeni pade, a
koja biste trebali postaviti vezano uz prijevod stvarne rijei. To e vam
pomoi da razumijete funkciju padea.
Kljuna pitanja za genitiv su koga ili ega.
q oo o o v0p noo
Slava od ovjeanstva.

Grki dativ
7.5 Dativ u grkome jeziku ima iroku upotrebu, a donekle odgovara
idejama koje se u hrvatskome jeziku izraavaju dativom, lokativom i
instrumentalom, pa ak i akuzativom. U ova etiri primjera, + je
dativni oblik lana.
o yy:/o iopi oo oi v:+oi io+ o vop + loq;
aneo Gospodnji pojavi se [k] Josipu [D] u snu
Moio pioi oi n+oi; + nv:o o+i
Blago siromanima u duhu [L]

i o0i :o vo v + o v+ioi i ooo +oo
dogovori se s protivnikom (I) svojim brzo
no o o pyi,o :vo + o o:/ oo +oo
svatko tko se ljuti na svoga brata (A)
Kontekst e vam pomoi da odredite koji hrvatski pade odgovara u
kojem sluaju.
7.6 Pod kategorijom dativa nalazi se neizravni objekt. Neizravni objekt
vri istu funkciju u grkome koju vri i u hrvatskom jeziku. U grkome
jeziku, neizravni objekt stavlja se u dativ, to znai da koristi padene
nastavke za dativ. Na primjer, Bog je svijetu dao svoga Sina. Svijet
je u dativu zato to je izravni objekt.
4

_______________________________________________
4 Kao to smo rekli, u hrvatskome jeziku za izraavanje izravnog objekta
koristimo vie padea. Za sada je, za prvu ruku, najbolje da grki dativ
prevodite hrvatskim dativom, a potom odredite radi li se o hrvatskom dativu,
lokativu, instrumentalu ili akuzativu.


7.7 Iota je padeni nastavak dativa jednine, a i je nastavak dativa mnoine.
U jednini se posljednji samoglasnik osnove produljuje
5
a iota se potpisuje
ispod njega. (Subscriptum znai da se pie ispod slova.)
oi o *ooi/:io i ooi/:io
qi q *o yonq i o yo nq
oi */oyo i /oyoi /oyi /o y
Kada vidite rije /o y znat ete da je u jednini i da moda vri funkciju
izravnog objekta. Kada vidite rije /o yoi znat ete da je u mnoini te
da, takoer, moda vri funkciju neizravnog objekta.

Padeni nastavci za genitiv i dativ
7.8 Evo kompletne paradigme za prvu i drugu deklinaciju. Genitiv i dativ
uvrteni su izmeu nominativa i akuzativa.
6
2 1 2
m. r. . r. sr. r.
N jd. - v
G jd. o
7
o
8

D jd.
9
i i i
A jd. v v v
N mn. i i o
G mn. v v v
D mn. i i i
A mn. o o

_____________________________________________________
5 Budui da se alfa produljuje na dugo alfa, a eta je ve dug samoglasnik, u prvoj
deklinaciji ne zapaate produljenje; no ono je vidljivo u drugoj deklinaciji zato to se
omikron produljuje u omegu.
6 Prema naem miljenju, padee bi bilo zgodnije svrstati u nizu kao nominativ, akuzativ,
dativ i genitiv. ini nam se lakim razmiljati o padeima od subjekta preko objekta
do neizravnog objekta. U srednjem rodu oblici nominativa i akuzativa su isti, a
takvo bi ih svrstavanje dralo zajedno. Ipak, prihvatili smo dogovorenu upotrebu,
tako da smo padee iznijeli u standardnom formatu.
7 Kao to je sluaj u pogledu akuzativnog nastavka mnoine mukoga roda o,
genitiv jednine zapravo nije upsilon, ve omikron koji se u kombinaciji s posljednjim
samoglasnikom osnove skrauje na oo. (Ovo je pojednostavljeno objanjenje. Vidi
Smyth #230 D1 za detalje.) Meutim, uvidjeli smo da je lake upamtiti nastavak kao
o.
8 Kao to je sluaj s mukim rodom jednine, nastavak genitiva jednine srednjeg roda je
omikron koji se, zajedno s posljednjim samoglasnikom osnove, skrauje na oo.
9 U jednini (prve i druge deklinacije), iota e uvijek biti potpisana. Ovo je jedino mjesto u
imenskom sustavu gdje se iota potpisuje.


Ovako izgledaju kada su pripojeni posljednjem samoglasniku osnove.
2 1 2
m. r. . r. sr. r.
N jd. o q o ov
G jd. oo q o oo
D jd. q o
A jd. ov qv ov ov
N mn. oi oi o
G mn. v v v
D mn. oi oi oi
A mn. oo o o

Evo kako izgledaju kada su pripojeni rijeima.
2 1 2
m. r. . r. sr. r.
N jd. /o yo ypoq po : pyov
G jd. /o yoo ypoq po : pyoo
D jd. /o y ypoq po : py
A jd. /o yov ypoq v pov : pyov
N mn. /o yoi ypooi : pyo
G mn. /o yv ypo v : pyv
D mn. /o yoi ypooi : pyoi
A mn. /o yoo ypoo : pyo

7.9 Praktine upute
a. I muki i srednji rod imaju iste padene nastavke u genitivu i
dativu. To je uvijek tako.
b. U dativu je iota uvijek prisutna u sva tri roda. U jednini je
potpisano.
c. Dativ jednine ima iota subscriptum, a dativ mnoine ima i. Isto
tako, dativ mnoine ima dulji nastavak (dva slova) od dativa
jednine (jedno slovo); dulji moete povezati s mnoinom.
d. Sva tri roda imaju nastavak v u genitivu mnoine. To je uvijek
tako.
e. Mnoge imenice enskoga roda koje zavravaju na o mogu biti
genitiv jednine ili akuzativ mnoine. Kako biste to odredili,
trebate provjeriti lan (+q /+o ) ili kontekst.


lan
7.10 Budui da je lan vrlo bitan za uenje imenskog sustava, trebate ga nauiti
napamet. lan nema vie oblika, nema vie mogunosti; to je sve to trebate
znati. Zato ih dobro nauite.
2 1 2
m. r. . r. sr. r.
N jd. o q +o
G jd. +oo +q +oo
D jd. + +q +
A jd. +o v +q v +o
N mn. oi oi +o
G mn. + v + v + v
D mn. +oi +oi +oi
A mn. +oo +o +o

Potpuna paradigma
7.11 Evo potpune paradigme imenica prve i druge deklinacije sa lanom.
Pazite da prepoznate prave nastavke.
2 1 2
m. r. . r. sr. r.
G jd. +oo /o yoo +q ypoq +q po +oo : pyoo
D jd. + /o y +q ypoq +q po + : py
N mn. oi /o yoi oi ypooi +o; : pyo
G mn. + v /o yv + v ypo v + v : pyv
D mn. +oi /o yoi +oi ypooi +oi : pyoi
A mn. +oo; /o yoo +o; ypoo +o; : pyo


Pravila o imenicama
7.12 Ve smo nauili prva tri od ukupno osam pravila o imenicama. Sada
emo nauiti sljedea tri pravila. Svakako ih upamtite doslovce.
4. U dativu jednine, iota se potpisuje kada je to mogue.
ypoq i ypoq . Ovo pravilo objanjava to se dogaa
padenim nastavcima dativa jednine u prvoj i drugoj deklinaciji.
Samoglasnik se moe potpisati iskljuivo ispod dugog
samoglasnika.
5. Samoglasnici esto mijenjaju svoju duljinu (prijevoj [ili apofonija]).
/oyo i /oy . Prijevoj je tehniki izraz za tu promjenu.
Pod promjenom njihove duljine elimo rei da se mogu
skraivati (omega na omikron), produljivati (omikron u omegu)
kao u dativu jednine, ili pak potpuno nestati.
10
6. U genitivu i dativu, muki i srednji rod uvijek su jednaki.
11
Nauit emo samo jo dva pravila, a s njima emo se susresti u
desetom poglavlju koje govori o imenicama tree deklinacije.

Drugi obrasci deklinacije
7.13 Djelomino deklinirane rijei. Neke rijei ne dekliniraju se u
potpunosti ili pak slijede rijetke obrasce deklinacije. To se posebno
odnosi na vlastite imenice. Umjesto da navedemo sve te zasebne
paradigme, odluili smo vam ukazati na razlike dok se budemo
susretali s rijeima.
U ovome poglavlju susreemo se s imenom Isus. Ispred vlastitih
imena obino se nalazi lan. Evo njegove deklinacije.
N jd. o jIhsou
G jd. +oo jIhsou
D jd. + jIhsou
A jd. +o; v lqooo v
Kako moete razlikovati izmeu dativa i genitiva? Tako je! To vam
odaje lan koji stoji ispred njegova imena.

_________________________________
10 Padeni nastavak za akuzativ mnoine zapravo je v. Kada nu ispadne,
samoglasnik osnove, omikron, produljuje se u oo kako bi nadomjestio gubitak.
To se naziva kompenzacijsko produljenje i vrlo je uestalo (/oyo v /oyo
/o yoo).
11 To e vas moda navesti da pomislite da su oblici mukoga i srednjeg roda blii
jedan drugomu nego to je sluaj s mukim i enskim rodom. Meutim, kao to
emo kasnije vidjeti, muki i enski rod zapravo su sliniji.


7.14 Alternativan obrazac prve deklinacije. U Novom zavjetu postoji 36
rijei prve deklinacije iji se posljednji samoglasnik osnove u genitivu i
dativu jednine mijenja iz alfa u eta. Jedino se etiri takve rijei javljaju s
nekakvom uestalou (see MBG, n-1c.).
N jd. oo o N/V mn. oo oi
G jd. oo q G mn. oo v
D jd. oo q D mn. oo oi
A jd. oo ov A mn. oo o
Ovo je pravilo za promjenu alfa u eta. Ovo je vano. Ako rije koja
pripada prvoj deklinaciji ima osnovu koja zavrava na alfa a prethodno slovo
je epsilon, iota ili ro, tvorit e genitiv i dativ jednine s alfa. Inae, alfa e se
prometnuti u eta.
Sve osnove enskoga roda mnoine zavravaju na alfa, bez obzira na
njihov oblik u jednini.

Detektivski posao
7.15 Jedan od naina na koji moemo pristupiti analizi rijei jest razmiljati
o tome kao o detektivskoj igri. Neki padeni nastavci javljaju se na
samo jednome mjestu. Na primjer, /o yoo mora biti akuzativ
mnoine. Ne moe biti nita drugo. Potpisano iota mora biti dativ
jednine. To su laki padeni nastavci.
No, drugi padeni nastavci javljaju se na jo dva ili vie mjesta. To su
nastavci koji mogu iziskivati vie detektivskog posla, a vano je znati
koji nastavak odgovara kojoj kategoriji. Na primjer, : pyo moe biti
nominativ ili akuzativ mnoine. po moe biti genitiv jednine ili
akuzativ mnoine.
Prijevod
7.16 Praktine upute za prevoenje oblika genitiva i dativa.
a. Rije svakako najprije prevedite onim padeom u kojemu se
nalazi, dakle grki genitiv hrvatskim genitivom, grki dativ
hrvatskim dativom.
b. Kada god vidite neku imenicu, nemojte stati nego pogledajte dalje
slijedi li iza nje rije u genitivu.
o /o yo +oo 0:oo o o:i |oo .
Rije Boga e spasiti due.
c. Kada ralanjujete reenicu, ve znate da lan trebate svrstati uz
imenicu koju poblie opisuje. Sada morate svrstati i genitiv (i
njegov lan) uz imenicu koju on poblie opisuje.
o /o yo +oo 0:oo / o o:i / |oo .

Saetak
1. U Dodatku se nalazi tablica koja sadri sve grke padee i njihove razliite
upotrebe (str. 342). Koristite je kao referenciju.
2. Posvojni pade moe imati posvojno znaenje. Koristi padene nastavke
genitiva, a odgovara na pitanje (od) koga ili (od) ega.
3. Dativ se koristi kako bi se izrazile dativne, lokativne, instrumentalne i
ponekad akuzativne ideje.
4. Neizravni objekt neizravno prima glagolsku radnju. Ukoliko odgovara
na pitanje: komu ili emu, onda je neizravni objekt. On odgovara na
pitanje: (prema) komu? ili (prema) emu. Koristi kljunu rije prema
i padene nastavke za dativ.
5. Upamtite sve padene nastavke i dvadeset etiri oblika lana. Kada
prouavate cijelu paradigmu, pazite da prepoznate prave padene nastavke.
6. Pravilo 4: U dativu jednine, iota se potpisuje kada je to mogue.
7. Pravilo 5: Samoglasnici esto mijenjaju svoju duljinu (prijevoj [ili apofonija]).
8. Pravilo 6: U genitivu i dativu, muki i srednji rod uvijek su jednaki.
9. Kada rije koja pripada prvoj deklinaciji ima osnovu koja zavrava na alfa
a prethodno slovo je epsilon, iota ili ro, u genitivu i dativu imat e alfu. U
protivnom, alfa e se promijeniti u etu.
10. Kada reenicu ralanjujemo na njezine dijelove, moramo paziti da lan i
rije u genitivu svrstavamo zajedno s rijeima koje poblie opisuju.
Sada znate etiri glavna padea i veinu njihovih padenih nastavaka.
estitamo!
Rjenik
Sada kada znate genitiv, moemo objasniti puni oblik leksikog popisa. Iza
navedene imenice slijedi dovoljno slova koja vam trebaju pokazati njezin oblik
u genitivu, a iza toga slijedi lan. o op+i o je imenica enskoga roda (q ) s
genitivom o op+i o. Uvijek zapamtite genitivni oblik zajedno s nominativom.
Ova navika postat e vam posebno vana kasnije.
o op+i o, -o, q grijeh (173; *o op+io)
12
o pq , -q , q poetak, vladar (55; *o pq)
13
_______________________________________________
12 o op+io opisuje kako specifian in grijeha (grijeh), tako i sam koncept
(grijeh, grjenost). Hamartiologija je nauka o grijehu.
13 Arhibiskup [tj. nadbiskup] je glavni biskup odgovoran za arhibiskupiju [tj. nadbiskupiju].


yo p jer, onda (1 041)
14
:in:v on/ona/ono ree
15
:i u, meu (1 768)
16
: oooi o, -o, q autoritet, mo (102; *: oooio)
:o oyy: /iov, -oo, +o Dobra [Radosna] vijest, Evanelje (76; *:o oyy:/io)
17
lqooo , -oo , o Isus, Joua (917; * lqooo)
io pio, -oo, o Gospodin, gospodin, gospodar, gospon (717; *iopio)
18
q ne, da ne [bi] (1 042)
19
oo povo , -oo , o Nebo, nebo (273; *oo povo)
20
oo +o jednina: ovaj (1 388; *oo +o)
21
mnoina: ovi
oo ti (1 069)

oi o , -oo , o sin, potomak (377; *oi o)
22
o+: stoga, tako da (83)
______________________________________
14 yo p je postpozitivan veznik.
15 :in:v je tree lice jednine. On/ona/ono znai da :in:v moe imati njega, nju
ili to kao svoj subjekt. Neka kontekst odredi to je prikladno. Budui da je :in:v
samo oblik glagola, nije ubrojan u ukupan Broj rijei nauenih do sada.
16 U klasinome grkom postojalo je manje preklapanje u znaenju izmeu :i (u
A
)
i : v (u(nutar)
L
), kojeg u Koine grkom ima vie. Eisegeza [it. aizegeza] oznaava
lo hermeneutiki postupak koji uitava znaenje u tekst umjesto da ga vadi iz
(egzegeza) teksta. [Kada god iznad prijedloga vidite povieno veliko slovo, ono
oznaava pade a time i znaenje prijedloga. Npr. razlika izmeu :i i : v u
klasinome grkom moe se izraziti primjerom: Idem u
A
[:i ] kuu i Nalazim se
u
L
[: v] kui op. prev.]
17 Evangelizator propovijeda dobru vijest evanelja.
18 Kurie eleison je molbena molitva koja se koristi u nekim pravoslavnim i
rimokatolikim crkvama.
19 q u osnovi ima isto znaenje kao i oo ali se koristi u drukijim situacijama o
kojima emo govoriti kasnije. Kada se oo q pojavi zajedno, onda tvore naglaenu
negaciju: Ne!
20 Uran je grki bog neba. esto ete naii na oo povo u mnoini. To je posljedica
idovskog naina razmiljanja. Ukoliko to odgovara kontekstu, vi moete rije u
mnoini prevesti jedninom.
21 Ova rije ima puno vie znaenja nego to smo to ovdje uspjeli prikazati. Njezin
oblik uvelike se mijenja u razliitim rodovima. oo +o emo detaljnije prouiti u
trinaestom poglavlju. Kao pridjev znai ovaj (jednina) i ovi (mnoina), a kao
imenica znai ovaj [ovjek].
22 oi ov se moe koristiti openito sa znaenjem dijete.



Trebate nauiti oblike genitiva za sve imenice koje ste nauili u etvrtom i
estom poglavlju. Ovo e biti posljednji put da ete trebati promijeniti vae
podsjetnice za imenice. Zapazit ete da nekoliko imenica nema izraeni
genitivni oblik. To je zato to se ne dekliniraju. Mogu vriti funkciju svakoga
padea ali nikada nee promijeniti svoj oblik.
Oblici genitiva rije nv:o o i Li v ne trebaju vas zabrinjavati sve do desetog
poglavlja.
Apoo , o 0:o , -oo , o
o yo nq, -q, q ioipo , -oo , o
o yy:/o, -oo, o iopoi o, -o, q
o v0pno, -oo, o io oo, oo, o
o no o+o/o, -oo, o /o yo, -oo, o
oo +o , -oo Hoo /o, -oo, o
ooi/:i o, -o, q H: +po, -oo, o
lo/i/oi o, -o, q Hi/o +o, -oo, o
ypoq , -q , q npoq +q, oo, o
23
Aooi o, o oo o+ov, -oo, +o
oo o, -q, q vq , -q , q
: pyov, -oo, +o Xpio+o , -oo , o
,q , -q , q
24
po, -o, q

_________________________________
23 Jeste li primijetili da se ova rije razlikuje od one na koju ste navikli? Nastavak q
nalikuje na genitiv jednine, a zapravo je rije o nominativu jednine. Takoer, ova
rije pripada prvoj deklinaciji a mukoga je roda jednine. Sjetite se da smo rekli
da je veina imenica koje pripadaju prvoj deklinaciji enskoga roda, ali ne sve.
Genitiv jednine ove rijei je npoq +oo. U sutini, posudio je padeni nastavak
genitiva jednine iz druge deklinacije kako bi se mogao razlikovati od nominativa
jednine. Ostatak paradigme prati uobiajeni obrazac prve deklinacije. Vidi
paradigmu n-1f u Dodatku za potpunu paradigmu.
24 ,q se u Bibliji nikada ne javlja u genitivu mnoine, ali glasilo bi , v. Dvije omege
ne skrauju se u jednostavniji oblik samo jedne omege.

Osmo poglavlje
Prijedlozi i :i i :i i :i i :i i

Egzegetski uvid
Predajte toga ovjeka Sotoni, kako bi se unitila njegova grjena narav a
njegov duh spasio u dan Gospodnji (1. Kor 5,5, dosl. prijevod engl. NIV). Tako
glasi Pavlova zapovijed upuena kranima o ovjeku koji je poinio preljub sa
svojom maehom. U margini prijevoda NIV pie da bi se grjena narav (dosl.
meso) mogla prevesti i kao tijelo. Komentatori su podijeljeni oko toga
govori li Pavao ovdje o jednostavnom izopenju iz crkve ili o stvarnoj smrti,
premda se prva mogunost ini vjerojatnijom. No u svakom sluaju, prema
suvremenim mjerilima ova zapovijed izgleda previe stroga, posebice u veini
naih crkava koje crkvenu stegu bilo koje vrste prakticiraju vrlo rijetko, ako
ikada.
Razumijevanje prijedloga :i bacilo je neto svjetla na ovaj stih. U prijevodu
NIV ini se kao da se iza Pavlove zapovijedi nalaze dva jednako uravnoteena
cilja: jedan kazneni i jedan popravni. Meutim, u grkome tekstu ispred prve
izjave stoji prijedlog :i a ispred druge prilog i vo. Fi moe oznaavati
posljedicu ili cilj/svrhu; i vo puno pak ee oznaava cilj/svrhu. Pavlova
promjena izriaja vjerojatno je namjerna kako bi istaknuo da je njegov cilj u
disciplini posve rehabilitacijske naravi, unato tome to je jedna od posljedica
njegova djela privremeno iskljuenje i izopenje grjenika koji ustraje u svome
buntovnom stavu. Rijeima Gordona Feea: Gramatika konstrukcija, tada,
znai da je unitenje tijela oekivana posljedica ovjekova vraanja u
Sotoninu oblast, a izraeni cilj toga djela je njegovo otkupljenje.
Nee se svaki strunjak sloiti s ovim tumaenjem. Ipak, itamo li iskljuivo
prijevod poput NIV [ili pak hrvatskih prijevoda, koji u ovome stihu ipak
izraavaju razliku izmeu posljedice i cilja; op. prev.], nikada nam nee pasti
na pamet da bi moglo postojati jo jedno mogue tumaenje. Sve vee izlaganje
grkome Novoga zavjeta dovodi nas u uestali kontakt s mnogobrojnim
prijedlozima i drugim veznim rijeima koje se u engleskim prijevodima esto
uope ne prevode, poradi knjievnog stila i tenosti. S druge strane, itanjem
iskljuivo engleskoga prijevoda, moemo u potpunosti previdjeti odnos
izmeu reenic koje je izvorni autor htio istaknuti, a pritom piscima pripisati
motive koje oni nikada nisu imali. Bez obzira na konano rjeenje Prve
Korinanima 5,5 sigurno je istina da je u svakome drugom novozavjetnom
primjeru crkvene stege, cilj bio iskljuivo popravne ili rehabilitativne, a nikada
kaznene ili osvetnike naravi. Jer koga Gospodin ljubi, onoga i stegom odgaja,
iba sina koga voli (Heb 12,6 D/F), a isto bismo trebali initi i mi.
Craig L. Blomberg

54

Osmo poglavlje: Prijedlozi i :i i 55

Pregled
U ovome poglavlju nauit emo sljedee:
prijedlozi su male rijei poput preko, ispod i kroz koje odreuju
odnos izmeu dvije rijei;
rije koja slijedi iza prijedloga naziva se prijedlonim objektom;
kako se mijenja znaenje prijedloga;
zavisne reenice;
:i i i predikatni nominativi.

Hrvatski jezik
8.1 Prijedlozi. Prijedlog je rije koja oznaava odnos izmeu dvije rijei.
U reenici: Knjiga je ispod stola, prijedlog ispod opisuje odnos
izmeu knjige i stola, a u ovome primjeru taj odnos je prostorne
naravi. Koji su jo neki prijedlozi u hrvatskome jeziku?
Stavila je noge na sjedalicu.
Lopta je prela preko njegove glave.
Ivan je doao sa svojim uenicima.
Ivan je doao prije Isusa.
Rije koja slijedi iza prijedloga naziva se prijedlonim objektom. U
prvome primjeru, objekt prijedloga ispod je stol.
Prijedloni objekt uvijek je u kosom padeu. Ne moemo rei: Knjiga
je ispod on., nego Knjiga je ispod njega. On je u nominativu,
dakle subjekt, a njega je u genitivu, to ga ini objektom.
Prijedlog zajedno sa svojim objektom i modifikatorima [rijeima koje
poblie oznauju] naziva se prijedlonim izrazom.

8.2 Predikatni nominativ. Glagol biti izaziva posebnu situaciju. (Glagol
biti ima mnogo razliitih oblika: sam; si; je; bijasmo;
bijahu itd.) Ako kaete: Uitelj sam ja, zamjenica ja ne prima
glagolsku radnju. Umjesto toga, govori vam neto o subjektu. U
terminologiji gramatiara, zamjenica ja izrie neto o subjektu.
Budui da ne prima glagolsku radnju, zamjenica ne moe biti izravni
objekt. Umjesto toga, naziva se predikatnim nominativom i stavlja
se u nominativ.


Grki jezik
8.3 Funkcija prijedloga u grkome jeziku jednaka je onoj u hrvatskom.
Postoji jo jedna vana slinost koju morate razumjeti o grkim
prijedlozima [posebice u pogledu naina na koji ih prevodimo na
hrvatski jezik; op. prev.]. U grkome jeziku znaenje prijedloga ovisi o
padeu njegova objekta. Primjerice, prijedlog oio znai kroz
A
kada je
njegov objekt u genitivu [no kada se prevede na hrvatski jezik, njegov
objekt e biti u akuzativu; op. prev.], ali zbog
G
ako je njegov objekt u
akuzativu.
1
Objekt se gotovo uvijek nalazi neposredno iza prijedloga.
Iza nekih prijedloga slijedi samo jedan pade, tako da imaju samo
jedan skup znaenja. Na primjer, prijedlog : v uvijek prima objekt u
dativu i ima osnovno znaenje u
L
. S druge strane, neki prijedlozi
mogu stajati ispred dva, a nekolicina ak i ispred tri padea. Objekt
nee nikad biti u nominativu (osim u rijetkim okolnostima).

8.4 Podsjetnice. U svrhu pamenja, trebate napraviti zasebne podsjetnice
za svaki pade. Drugim rijeima, na jednoj podsjetnici napiite oio
G
(odnosno s genitivom), a na drugoj napiite: oio
A
(odnosno s
akuzativom).
8.5 Kljuna pitanja. Ranije smo nauili koristiti kljuna pitanja (od)
koga ili (od) ega za genitiv i (prema) komu ili (prema) emu
za dativ. Meutim, ako je rije u genitivu ili dativu zato to je prijedloni
objekt, nemojte koristiti ova kljuna pitanja.
Na primjer, o /o yo +oo 0:oo znai: rije (od) Boga. Kljuno pitanje i
rije uz njega koristi se zato to 0:oo izrie posvojno znaenje.
Meutim, izraz o /o yo o no; 0:oo (o no je prijedlog koji znai od u
smislu potjecanja [a ne pripadnosti; op. prev.] a svoj objekt prima u
genitivu) prevodi se rije od Boga. Neete rei: rije od od Boga,
budui da je 0:oo u genitivu zbog prijedloga.
8.6 Ne sklanja se. Oblik prijedloga ne mijenja se ovisno o njegovoj
upotrebi. nopo e biti nopo bez obzira je li njegov objekt u genitivu,
dativu ili u akuzativu.
Jedini sluaj kada prijedlog mijenja svoj oblik nema nikakve veze sa
sklanjanjem. Kada prijedlog zavrava na samoglasnik, a naredna rije
poinje samoglasnikom, posljednji samoglasnik prijedloga moe

_______________________________________
1 Tehniki govorei, to nije tono. Objekt ne utjee na prijedlog, nego prijedlog
utjee na objekt. Drugim rijeima, kada prijedlog ima odreeno znaenje, onda
nalae da objekt bude u odreenom padeu. Meutim, s prevoditeljeva gledita,
lake je vidjeti u kojem padeu je objekt, te na taj nain ustvrditi znaenje
prijedloga.


se izostaviti i oznaiti apostrofom. To se naziva elizijom (usp.
#4.2).
:+o; oo +o v :+ oo +o v
Kada prijedlog zavrava na samoglasnik, a naredna rije poinje
samoglasnikom i otrim hakom, tada se esto mijenja i suglasnik ispred
posljednjeg samoglasnika prijedloga. Ove promjene bile su nune za
lake izgovaranje tih kombinacija zvukova.
:+o; q v :+ q v :0 q v

Preporuujemo vam da napravite po jednu podsjetnicu za svaki od ovih
izmijenjenih oblika. Svaki oblik bit e naveden u rjeniku.

8.7 Kada pamtite definiciju nekog prijedloga, predlaemo vam da koristite
ovu formulu:
____ s ____ znai ____ s ______.
: v s dativom znai u s lokativom.
Ujedno moete koristiti sljedee mnemotehniko sredstvo:
: v
D
znai u
L
i izgovarati ga zajedno en
D
u
L
.
8.8 Kada se zatrai od vas da objasnite zato je prijedloni objekt u
odreenom padeu, predlaemo vam da odgovorite cijelom
formulom:
____ je u ____ zato to je objekt prijedloga ____ koji ide s _____ a
prevodi se hrvatskim __________.
oo + je u dativu zato to je objekt prijedloga : v koji ide s dativom a
prevodi se hrvatskim lokativom.

Zavisne reenice
8.9 U ovom poglavlju nauit emo rije i vo koja znai tako da. i vo
je uvijek prva rije u onome to se naziva zavisnom reenicom. U
estome poglavlju nauili smo i rije o +i. Ona takoer stoji na poetku
zavisne reenice.
Zavisna reenica je skup rijei koji ne moe stajati sam za sebe. Ona
ima znaenje jedino kada je dio glavne reenice; zavisna je o toj
reenici. Na primjer, na hrvatskom jeziku reenica ako odem kui
nije reenica. Nesvrena je kada stoji sama za sebe. Prema tome,
zavisna je o glavnoj reenici. Ako odem kui, ruat u.
Stoga je vano upamtiti sljedee: kad u nekoj reenici traite glavni subjekt
i glagol, nikada ih neete pronai u zavisnoj reenici. U zavisnoj reenici bit
e izreen neki subjekt i glagol, ali to nee biti glavni subjekt i glagol
reenice.


:i i :i i :i i :i i

8.10 Formalno prouavanje glagola odgodili smo do petnaestog poglavlja.
Za sada, trebate se usredotoiti na imenice i dobro ih nauiti. Kasnije
emo se latiti glagola. Meutim, postoji jedan uobiajeni glagol koji je
korisno nauiti odmah, a to je :i i .
8.11 Osnovna gramatika. Osnovni dio glagola zove se osnovom. Osnova
nosi osnovno znaenje glagola. Lini nastavci se dodaju na kraju
osnove kako bi se oznailo lice i broj.
Gramatiki govorei, postoje tri lica. Ve smo ih vidjeli u
zamjenicama. : y je prvo lice: ja. oo je drugo lice: ti. oo +ov je tree
lice: on, ona ili ono. Ovo su sve zamjenice jednine; postoje jo i
oblici za mnoinu.
Isto tako, lini nastavci na glagolima oznaavaju lice. Na primjer,
nastavak :i u rijei ypo :i govori nam da je subjekt ti. Nastavak :i
u rijei ypo :i govori nam da je subjekt on, ona ili ono. ypo :i
znai ti pie, dok ypo :i znai on pie.
Glagol se slae sa svojim subjektom, to znai da je njegov lini
nastavak u istome licu i broju kao njegov subjekt.

8.12 :i i je najuestaliji glagol u grkome jeziku, tako da ga je potrebno zapamtiti. U
donjoj paradigmi, 1. l. znai prvo lice itd. Jd. znai jednina, a mn.
mnoina. Ovo su oblici toga glagola u prezentu.
1. l. jd. :i i ja jesam
2. l. jd. :i ti jesi
3. l. jd. : o+i (v) on/ona/ono jest
1. l. mn. : o: v mi jesmo
2. l. mn. : o+: vi jeste
3. l. mn. :i oi v oni jesu
8.13 Pokretno nu. Pokretno nu je nu koje se javlja na kraju neke rijei koja zavrava
na samoglasnik, kada sljedea rije poinje samoglasnikom (npr. :i oi;v
oo +oi ). Nu se dodavalo zato to se htjelo izbjei izgovaranje dva
uzastupna samoglasnika. Dodavanjem nu, stvara se pauza kako bi se
mogla razlikovati ta dva samoglasnika zvuka.


Nu u treem licu jednine : o+i (v) je pokretno nu. Upravo je zato
stavljeno u zagrade. Nu u treem licu mnoine :i oi v takoer je
pokretno nu, ali je u naim tekstovima to nu uvijek prisutno (tj. nikada
se ne javlja oblik :i oi ).
Ponekad se u Koine grkom pokretno nu koristi ak i kada naredna
rije poinje suglasnikom, posebice u dativu mnoine. Kako mi uimo
samo itati, a ne i pisati grki, to nam ne predstavlja nikakav problem.
Jednostavno ga trebamo prepoznati.

8.14 Oblik glagola : o+i (v) u prolom vremenu je q v, on/ona/ono bi. Javlja
se esto i trebali biste ga odmah zapamtiti.

8.15 Predikatni nominativ. Druga funkcija nominativa je predikatni
2
nominativ. Kao to je sluaj u hrvatskom jeziku, imenica koja slijedi iza
:i i ne prima nikakvu glagolsku radnju, ve izrie neto o subjektu.
Radi toga je rije u nominativu. (io pio znai Gospodin.)
0:o; : o+iv io pio.
Zapazite da je u ovoj reenici i prva i posljednja rije u nominativu. Iz
konteksta bi trebalo biti jasno koja je od tih rijei subjekt a koja
predikat.

Prijevod
8.16 Kada reenice ralanjujete na dijelove, pazite da odvojite prijedloni
izraz (ili bilo koju drugu zavisnu reenicu) kao zasebnu skupinu kako
biste mogli uoiti koju rije prijedlog poblie opisuje. Obino se radi o
glagolu.
o /o yo / : p:+oi / :i +o;v io oov.
Rije / ide / u svijet.

8.17 Grki jezik u prijedlonom izrazu redovito izostavlja lan.

o /o yo : p:+oi :i io oov.
Rije ide u svijet.

______________________________________________

2 Gramatiki govorei, predikat je glagol i sve to ga slijedi. To je ono to ostaje
kada iz reenice izvadite subjekt i rijei koje ga poblie opisuju.


Saetak
1. Rije koja slijedi iza prijedloga je prijedloni objekt, a prijedlog i njegov
objekt i rijei koje ga poblie oznauju tvore prijedloni izraz.
2. Znaenje prijedloga odreuje pade njegova objekta. Prijedloge uvijek
pamtite zajedno s padeom (padeima) uz koji idu.
3. Kada prevodite prijedloni objekt, nemojte koristiti kljune rijei.
4. Prijedlozi se ne sklanjaju, ali njihov nastavak moe se promijeniti ovisno o
narednoj rijei.
5. Zavisna reenica ne moe sadravati glavni subjekt i glagol u reenici.
6. Zapamtite :i i . Iza ovoga glagola uvijek slijedi predikatni nominativ.
7. Iz grkih prijedlonih izraza esto izostaje lan
Rjenik
U ovome poglavlju nauit ete sedam prijedloga, to ini dvije treine svih
glavnih prijedloga. Mnogi studenti smatraju da ih je lake nauiti iz grafike
ilustracije nego pouzdavanjem u uenje napamet. U narednom prikazu vidjet
ete prostorni odnos prijedloga koje smo nauili u ovome poglavlju. Zapazite
da samo neka znaenja mogu biti prostorno prikazana. Pokuajte odrediti
tone definicije s tonom strelicom ili crtom. Vodite rauna da se grafiki
prikazati obino mogu oni prijedlozi iji je objekt u akuzativu.

npo : v o no
oio
:i : i

o no

Uenje prijedloga u parovima (npr. npo i o no ) moe vam pomoi u pamenju.
o //o
3
ali, nego, ipak, osim (638)
o no
G
(o n , o )
4
G: (udaljavanje) od
G
, s
G
(646)
5
_________________________________________________________
3 Kada rije koja slijedi iza o //o poinje samoglasnikom, posljednji alfa se izostavlja (elidira)
(o //o lqooo o // lqooo ).
4 Kada iza o no slijedi rije koja poinje samoglasnikom, omikron se izostavlja (o n ). Ako
naredna rije poinje samoglasnikom i otrim hakom, postaje o .
: v
n
o
p
o
v


oio
G
(oi ) kroz
A
(667)
6
oio
A
(oi ) zbog
G
, po
D

:i i ja jesam, postojim, ivim, prisutan sam (2 460)
: i
G
, :
G7
iz
G
, od
G
(914)
8
q : po, -o, q dan (389; *q :po)
9
qv on/ona/ono bi
10
0o /oooo, -q, q more, jezero (91; *0o/oooo)
11
0o vo+o, -oo, o smrt (120; *0ovo+o)
12
i vo kako bi, da (663)
lo vvq, -oo, o
13
Ivan (135; * lovvq)
/: y kaem, govorim (2 354)
:+o
G
(:+ , :0 )
14
s
I
(469)
15
:+o
A
(:+ , :0 ) poslije
G
, iza
G

__________________________________________________
5 Apostazija [otpadnitvo] (o noo+ooio) je kada se osoba udalji od istine.
6 Dijametar (oio :+po) mjeri kroz sredinu nekoga predmeta.
7 Kada iza : i slijedi rije koja poinje samoglasnikom, pie se : .
Ako ste stvarno znatieljni, pravi prijedlog glasi : . Kada naredna rije poinje
suglasnikom, sigma u ksi ispada (kao da je jednako kss) jer je to
meusuglasniko sigma, tj. sigma se javlja izmeu dva suglasnika (ekss +
suglasnik eks : i).
8 Ekstaza (: io+ooi) znai stajati izvan samoga sebe.
9 Efemeralan (: q :po) znai da postoji samo jedan dan, da je kratkotrajan.
10 Budui da je q v jedan oblik glagola, ne ubraja se u ukupni Broj do sada nauenih
rijei.
11 Talasni (0o/o ooio) znai koji se odnosi na more.
12 Eutanazija (laka smrt) odnosi se na bezbolnu smrt ili na doputanje da nastupi
smrt ili usmrivanje suzdravanjem medicinske pomoi. Tanatofobija je prevelik
strah od smrti. Tanatopsija je razmiljanje o smrti, te ime pjesme Williama Cullena
Bryanta, dobre pjesme, ali loe teologije. Kada misli o posljednjemu gorkom asu
nahrupe poput magle na tvoju duu, a tune slike neumoljive agonije, i mrtvakog
pokrova, i kovega, i ustajale tmine, i uske kue, stvore u tebi jezu, i uine da pri
srcu oboli; - izii i pod vedrim nebom nabroj uenje prirode... .
13 Ova rije slijedi isti obrazac kao npoq +q (n-1f, str. 346).
14 Kada iza :+o slijedi neka rije koja poinje samoglasnikom, alfa se isputa
(:+ ). Ukoliko naredna rije poinje samoglasnikom i otrim hakom, onda postaje
:0 .
15 Objekt prijedloga :+o s genitivom obino e biti neka osoba ili osobni pojam. Kada
je objekt neosoban, koristi se jedan drugi prijedlog (oo v
D
). Metafizika je Aristotelova
rasprava koja dolazi iza njegove rasprave o fizici (+o; :+o; +o; ooiio ).


oi ii o, -o, q kua, dom (93; *oi iio)
oiio, -oo, o kua, dom (114; *oi io)
o /o, -oo, o gomila, mnotvo ljudi (175; *o /o)
16
nopo
G
(nop ) od
G
(194)
17
nopo
D
(nop ) uz
A
, u prisustvu
G
nopo
A
(nop ) pokraj
G

nopoo/q , -q , q usporedba (50; *nopoo/q)
18
npo
A
ka
D
, prema
L
, s
I
(700)
19
o no
G
(o n , o )
20
od
G
, po
L
(220)
21
o no
A
(o n , o ) ispod
G
, pod
I


estitamo! Sada znate vie od svake druge rijei u Novom zavjetu!

:i
A
u
A
, u
L
, do
G
, izmeu
G22
: v
D
u
L
, na
L
, kod
G

_______________________________________________________
16 Ohlokracija je vladavina oloa, prema Mortonu Bensonu.
17 Paragraf (nopo ypoo) je izvorno bila crta napisana u margini teksta koja je oznaavala
podjelu.
18 Usporedba je pria baena pored (nopo o //) ivota.
19 Prozelit (npooq /o+o) je osoba koja je prela iz jedne religije u drugu.
20 Kada iza o no slijedi rije koja poinje samoglasnikom, omikron ispada (o n ). Ukoliko
naredna rije poinje samoglasnikom i otrim hakom, postaje o .
21 Objekt prijedloga o no obino e biti osoba ili osobni pojam. Hipoteza (o no 0:oi) je
temeljna pretpostavka, koja se stavlja (*0:, koji ini grku rije: stavljam) ispod ostalih
argumenata. Hipodermika [potkona] igla je igla koja se ubada pod kou (o: po).
22 Eisegeza je loa hermeneutika jer uitava znaenje u tekst umjesto da ga vadi iz
(egzegeza) teksta.

Deveto poglavlje
Pridjevi

Egzegetski uvid
Pridjevi imaju teoloku vanost koju je teko nadmaiti. Oni mogu poblie
oznaiti imenicu (atributivni), tvrditi neto o imenici (predikatni) ili pak stajati
umjesto imenice (poimenieni ili supstantivni). Ponekad je teko odrediti koju
ulogu odreeni pridjev zapravo vri.
Uzmimo za primjer pridjev novqpoo (zlo) u Mateju 6,13. Prijevod Kranske
sadanjosti (kao i Djakovi i Vrtari) prevode ovaj stih: nego izbavi nas od
zla. Meutim, pridjev ima lan koji ga poblie opisuje (+oo ), to znai da ga
trebamo shvatiti supstantivno [kao imenicu; op. prev.]: Zloga.
Isto tako, ovdje se ne radi o nekoj maloj teolokoj razlici izmeu to dvoje. Otac
nee uvijek uvati svoju djecu iz opasnosti, nesrea ili svjetskih gadosti.
Ukratko, on nas ne izbavlja uvijek od zla. Meutim, ono to on ini jest to da
nas izbavlja od Zloga. Ovaj tekst ne nauava da e Bog nae ivote pretvoriti u
ruinjake, nego da e nas zatititi od zloga, odnosno od samoga Sotone (usp.
Ivan 10,28-30; 17,15).
Daniel B. Wallace

Pregled
U ovome poglavlju nauit ete da pridjevi:
vre tri funkcije;
slau se s imenicama koje poblie opisuju, upravo poput lana;
mogu biti u sva tri roda, ba kao i lan.

Hrvatski jezik
9.1 Pridjev je rije koja poblie opisuje imenicu ili zamjenicu. Pridjevi
mogu izvravati tri funkcije.

9.2 Atributivni pridjev daje kvalitetu atribut rijei koju poblie
opisuje. To je uobiajena upotreba pridjeva.
Ona je uila suvremeni grki jezik.

63


Izraz koji pridjev poblie opisuje naziva se
glavnim izrazom.
Ona visoka ena igra koarku.
9.3 Poimenieni pridjev vri funkciju imenice.
Ovdje su svi dobrodoli: dobri, loi i runi.
Van sa starim, samo naprijed s novim.
U ovome sluaju, pridjevi nita poblie ne oznauju.
1

9.4 Predikatni pridjev izrie neto o subjektu, a oblik glagola biti (npr.
sam, si) obino je izreen ili se podrazumijeva.
Studenti su dobri.
Bog je istinit.

Grki jezik
9.5 Grki pridjevi vre funkcije koje uvelike nalikuju funkcijama koje vre
hrvatski pridjevi.
9.6 Oblik. Svi pridjevi u ovome poglavlju koriste iste padene nastavke
koje smo nauili za imenice. Zapazite da se pridjevi javljaju u sva tri
roda; kasnije emo saznati zato je tomu tako. o yo0o je pridjev koji
znai dobar.
2 1 2
m. r. . r. sr. r.
N jd. o yo0o o yo0q o yo0o v
G jd. o yo0oo o yo0q o yo0oo
D jd. o yo0 o yo0q o yo0
A jd. o yo0o v o yo0q v o yo0o v
N mn. o yo0oi o yo0oi o yo0o
G mn. o yo0 v o yo0 v o yo0 v
D mn. o yo0oi o yo0oi o yo0oi
A mn. o yo0oo o yo0o o yo0o

Primijetite mnoge slinosti meu ovim nastavcima i onima koje smo ve
nauili za imenice i lan.

__________________________________________
1 U odreenom smislu bismo mogli rei da se imenica koju poblie opisuje pretpostavlja,
a supstantivna funkcija je zapravo podskup atributivne.

Deveto poglavlje: Pridjevi 65

9.7 Leksiki oblik. Leksiki oblik bilo koje rijei koja se moe pojaviti u
vie rodova je nominativ jednine mukoga roda (kao to smo ve vidjeli
sa lanom). Na primjer, leksiki oblik dativa mnoine enskoga roda
o yo0oi je o yo0o , a ne o yo0q .
Funkcije pridjeva
9.8 Atributivni pridjev. Kada neki pridjev vri funkciju atributa, slae se s
rijeju koju poblie opisuje u padeu, broju i rodu. Ovo je najuestalija
upotreba pridjeva u grkome jeziku.
o o yo0o; /o yo : o+i v ...
Dobra rije je ...
Budui da imenice mogu biti u tri razliita roda, te iz razloga to
se atributivni pridjev mora slagati s imenicom koju poblie opisuje
u padeu, broju i rodu, pridjev mora moi biti mukoga, enskoga
ili srednjeg roda.
2
Vrlo je vano zapamtiti rod svih imenica. To e vam pomoi da
odredite koju imenicu pridjev poblie opisuje. Na primjer, pridjev
o yo0q ne moe poblie opisivati imenicu o v0pno, jer je o yo0q
enskoga, a o v0pno mukog roda.
9.9 Poimenieni pridjev. Kada pridjev vri funkciju imenice, kao u
sluaju svake druge imenice, tako je i njegov pade odreen njegovom
funkcijom. Na primjer, ako pridjev vri funkciju glagolskoga subjekta,
bit e u nominativu.
o o yo0o : o+iv ...
Dobar
3
(ovjek) je ...
Njegov rod i broj odreuje njegova funkcija. Primjerice, stoji li za jedno
bie, a to bie je mukoga roda, onda e pridjev biti mukoga roda
jednine (kao u gornjemu primjeru).
Prilikom prevoenja poimenienog pridjeva morate koristiti logiku.
Postavite ova pitanja kako biste preveli pridjev.
U kojemu je padeu?
Na primjer, ako je pridjev u nominativu, onda mora biti subjekt ili
predikatni nominativ.
Kojega je roda i broja?
_________________________________
2 Hoe li osnova pridjeva enskoga roda biti na eta (o yo0q ) ili na alfa (v:ipo ) ne
odreuje imenica nego sam pridjev. Pridjev se treba slagati jedino u padeu, broju i rodu.
Nain na koji on to ini i oblik koji pritom poprima, funkcija je pridjeva. Prema tome,
pridjev moe imati -q u genitivu iako imenica koju poblie opisuje ima -o (npr. +q
o yo0q po).
3 Hrvatski jezik razlikuje neodreeni i odreeni vid pridjeva, tako da se za poimenieni
pridjev esto koristi odreeni vid pridjeva. U tome sluaju, gore navedeni primjer bi
glasio: Dobri je ; op. prev.


esto moete pratiti prirodni rod kada odluujete kako ete to prevesti.
Moete staviti dodatnu rije (npr. ovjek, ena, stvar, osoba)
kako bi vaa konstrukcija na hrvatskom imala vie smisla.

sklonidba analiza prijevod
o yo0o muki rod jednine dobar ovjek
dobri
o yo0oi enski rod mnoine dobre ene
o yo0o v srednji rod jednine dobra stvar
oi o yo0oi muki rod opi dobri
dobri ljudi

Naravno, o yo0o se, ukoliko to trai reenica, jednostavno moe
prevesti dobar.

9.10 Predikatni. Kada pridjev vri funkciju predikata, tada ne opisuje neku
drugu rije ve izrie tvrdi neto o subjektu. Ako se glagol :i i
podrazumijeva (dakle, nije izriito izreen), moda ete ga trebati
nadomjestiti u svome prijevodu.
o o v0pno o yo0o
Taj ovjek je dobar.

Prepoznavanje pridjeva
9.11 Stoga se postavlja pitanje: kako moete prepoznati koju funkciju
pridjev vri? Sve ovisi o tome ima li lan ili nema.

9.12 lan je prisutan. Ako se lan nalazi neposredno ispred pridjeva, onda
imate atributivni ili poimenieni pridjev.
Atributivni pridjev. Ukoliko postoji imenica koju poblie opisuje,
onda je pridjev atributivan. Pridjev moe biti ispred ili iza imenice;
nema znaajne razlike u znaenju. Ipak, ispred pridjeva mora biti
lan. Oba primjera znae: dobar ovjek.
Prvi atributivni poloaj: o o yo0o; o v0pno
Drugi atributivni poloaj: o o v0pno o o yo0o
Nikada neete naii na o o yo0o; o o v0pno.
4


Poimenieni pridjev. Meutim, ako pridjev nema imenice koju
poblie opisuje, onda vjerojatno vri funkciju imenice.
o o yo0o dobar (ovjek), dobri
+q; v nio+q v vjerna (ena)
Predikatni pridjev. Ako imenica ima lan a pridjev ga nema
(npr. o o v0pno o yo0o ), tada pridjev vri funkciju
predikatnog pridjeva. U tome sluaju ete umetnuti glagol je
kako biste pokazali predikatnu narav pridjeva.
o o v0pno o yo0o ovjek je dobar.
o yo0o; o o v0pno ovjek je dobar.

9.13 lan izostaje. Ako lan izostaje ispred imenice i ispred pridjeva, tada
kontekst odreuje nain na koji emo ga prevesti. Morate odrediti
opisuje li pridjev imenicu (atributivni pridjev) ili pak izrie neto o
glagolu. Kada glagol :i i nije izreen, moda se podrazumijeva, i
moete ga umetnuti u svome prijevodu ako ga hrvatski jezik zahtijeva.
o yo0o; o v0pno Dobar ovjek ili ovjek je dobar.
o v0pno o yo0o Dobar ovjek ili ovjek je dobar.
Pridjev bez lana moe biti poimenieni pridjev, ali to nije uobiajena
pojava.
o yo0o dobar (ovjek), dobri

Razno
9.14 lan i prijedloni izraz. esto ete pronai lan iza kojega slijedi
prijedloni izraz. Ponekad se to javlja u konstrukciji lan-imenica-
lan-modifikator gdje vam drugi lan otkriva da prijedloni izraz
poblie opisuje imenicu. U drugim sluajevima, lan zapravo pretvara
prijedloni izraz u imenicu. Openito ete to prevoditi odnosnom
reenicom.
: /o /qoov +o; v /o yov +oo iopioo no oiv +oi : v +q oi ii o .
Oni govorahu rije Gospodina svima koji bijahu u kui.

9.15 2-2 pridjev. U ovome poglavlju susrest emo se s pridjevom navedenim
kao oi vio, -ov. oi vio moe biti i mukoga i enskog roda. Kontekst
e pokazati je li dotini oblik mukog ili enskog roda. oi viov je
srednjega roda.

__________________________________________
4 Postoji i trei atributivni poloaj. Vidi dio za Napredne studente.


Govori se o 2 2 obrascu jer i muki i enski oblik slijede drugu
deklinaciju; srednji rod takoer slijedi drugu deklinaciju, uz odreene
preinake.
5
9.16 Subjekti srednjega roda mnoine. Grki jezik esto koristi glagol u
jednini kada je subjekt srednjega roda mnoine. To je znak da autor
subjekt u mnoini ne smatra skupinom razliitih stvari ve jednom
cjelinom. Meutim, kako biste izraz preveli pravilnim hrvatskim,
koristit ete glagol u mnoini.
ooiio ,:+: +o; nv:o o+o :i : i +oo 0:oo : o+iv.
Ispitujte duhove (i vidite) jesu li od Boga.

Postupak prilikom prijevoda
9.17 Kada budete ralanjivali reenice na razne dijelove, pazite da pridjev
drite zajedno s imenicom koju poblie opisuje. Oni ine jednu cjelinu.
o o yo0o; o v0pno / ypo :i / +o; i/i ov.
Dobri ovjek pie knjigu.

Saetak

1. Pridjevi mogu vriti funkciju atributa, imenice ili predikata.
2. Ukoliko ispred pridjeva stoji lan a pridjev poblie opisuje neku drugu rije,
onda je to atributivni pridjev. Pridjev se slae u padeu, broju i rodu s
imenicom koju poblie opisuje.
3. Ukoliko ispred pridjeva stoji lan, ali pridjev poblie ne opisuje neku drugu
rije, tada je to poimenieni pridjev. Pade ovoga pridjeva odreuje njegova
funkcija, a njegov rod i broj odreuje ono to predstavlja.
4. Ako se pridjev bez lana javlja zajedno s imenicom sa lanom, pridjev je u tom
sluaju predikatni tako da trebate dodati glagol je.
5. Ako ni pridjev ni rije koju on poblie opisuje nema lana, njegovu funkciju
odredite prema kontekstu.
6. Prijedloni izraz ispred kojega stoji lan moe biti atributivni modifikator ili
imenica.
7. 2-2 pridjev ima isti oblik u mukome i enskom rodu, a pripada drugoj
deklinaciji. Srednji rod takoer pripada drugoj deklinaciji.
8. Glagol u jednini moe se koristiti kada je subjekt srednjega roda mnoine i
smatra se cjelinom.

_______________________________________________________
5 U naem strunom nazivlju, takvi pridjevi svrstavaju se kao a-3, posebno a-3b(1). Vidi
MBG za cijelu paradigmu.


Jeste li obeshrabreni svime to trebate nauiti? Vratite se na esto i sedmo
poglavlje i ponovno ih proitajte, i vidjet ete koliko su vam sada ta poglavlja
jednostavna. No, sjetite se koliko vam je bilo teko kada ste ih uili po prvi
put? Magla je upravo prela sa estoga na deveto poglavlje. Nastavite uiti i
magla e se i dalje kretati prema naprijed. Zamolite uitelja da vas podsjeti
zato uite biblijski grki.

Rjenik
Nastavci koji slijede leksiki oblik pridjeva (npr. -q , -o v) pokazuju oblik rijei
enskoga i srednjeg roda. enski rod pridjeva o yo0o je o yo0q a njegov srednji
rod je o yo0o v. Uz korijen pridjeva navedeni su i posljednji samoglasnici osnove
za muki i enski rod (npr. *o yo0o/q).
o yo0o , -q , -o v dobar, koristan (102; *o yo0o/q)
6

o yonq+o , -q , -o v ljubljen (61; *o yonq+o/q)
7

oi vio, -ov vjean (71; *oivio)
8

o //q /v
9
jedan drugoga (100; *o //q/o)
10
o n:ipi 0q on/ona/on odgovori
11

ooo /o, -oo, o rob, sluga (124; *ooo/o)
: o v ako, kada (351)
12

: o , : q , : o v moj, moje (76; *: o/q)
13

: v+o/q , -q , q zapovijed (67; *: v+o/q)
io0 kao, kao to (182)
________________________________
6 Agata je ensko ime.
7 Ovaj pridjev je srodan imenici o yo nq.
8 Eon znai vjenost.
9 Ovo je neuobiajena rije zato to se nikada ne javlja u nominativu ni u jednini.
Njezin leksiki oblik je stoga genitiv mnoine.
10 Paralelne crte (nopo //q/o) su crte koje stoje jedna uz (nopo ) drugu.
11 Ovo je uobiajeni oblik uobiajenoga glagola, koji se javlja 82 puta u Novom zavjetu.
Njegov izravni objekt je u dativu, tako da ne koristi kljunu rije sa svojim izravnim
objektom. o n:ipi0q oo + znai: Odgovori mu, a ne Odgovori k njemu. Ova
rije nije ukljuena u ukupan broj rijei.
12 Stoji na poetku zavisne reenice. : o v je nastao saimanjem :i i o v. Saimanje se
dogaa kada su dvije rijei spojene kako bi tvorile jednu.
Kada se : o v pojavi iza odnosne zamjenice (o ), na taj nain dodaje -god na kraj
zamjenice, ba kao o v. o : o;v ... znai tko god ...
13 Ovaj pridjev uvijek znai moj, bez obzira na pade. Ako se koristi kao imenica,
uvijek znai moje.


ioio , -q , -o v lo, zao (50; *ioio/q)
14
oo (: oo ) moj
15
v:ipo , -o , -o v pridjev: mrtav (128; *v:ipo/o)
16
imenica: mrtvo tijelo, mrtvac
nio+o , -q , -o v vjeran, vjeruju (67; *nio+o/q)
novqpo , -o , -o v zao, lo (78; *novqpo/o)
17
np +o, -q, -ov prvi, prethodni (155; *np+o/q)
18
+pi +o, -q, -ov trei (56; *+pi+o/q)
19



Ovo su rijei koje ste ve nauili a javljaju se u vie rodova. Trebate nauiti i
njihove oblike enskoga i srednjeg roda.
o //o, -q, -o
20
drugi
oo +o , -q , -o on/ona/ono, oni
: oo+o, -q, -ov posljednji
oo +o, oo +q, +oo +o
20
ovo; ovi
______________________________________
14 Kako je vrlo uestao oblik u sloenicama. Kakofonija je neskladan ili lo zvuk.
Kakoepija je lo izgovor. Kakografija je lo rukopis.
15 Ovo je genitiv jednine od : y . Za razliku od : o , oo iskljuivo znai moj kada je
u genitivu. Moe se pisati s poetnim epsilonom i naglaskom : oo . O ovoj rijei
emo detaljnije govoriti u jedanaestom poglavlju. Nismo je ubrojili u ukupni zbroj
rijei u rjeniku.
16 Nekrofobija je pretjerani strah od smrti.
17 Ponera je vrsta mrava sa aokom.
18 Prototip je prvi model svoje vrste, obrazac.
19 Triangl je muziki instrument koji ima tri strane.
20 Postoji nekoliko rijei poput o //o, oo +o i oo +o koje ne koriste padeni nastavak
za nominativ i akuzativ jednine srednjega roda, tako da osnova stoji sama (usp.
lan). Ovo su a-1a(2b) pridjevi; njihovu potpunu paradigmu moete pronai u
Dodatku.
21 Osnova ove rijei znaajno se mijenja. Detaljno smo je objasnili u trinaestom poglavlju.
To je a-1a(2b) pridjev; njegovu potpunu paradigmu vidite u Dodatku.


9.18 Genitiv ili akuzativ? Ako je pretposljednje slovo osnove nekog pridjeva
ro ili samoglasnik, tada osnova enskoga roda zavrava na alfa (npr.
v:ipo ) a nastavak o moe oznaavati genitiv jednine ili akuzativ mnoine.
N jd. o yio N mn. o yioi
G jd. o yio G mn. o yi v
D jd. o yio D mn. o yioi
A jd. o yiov A mn. o yio
Ako je pretposljednje slovo osnove bilo koje drugo slovo izuzev ro ili
samoglasnika (npr. o yo0q ), osnova enskoga roda zavravat e na eta,
a nastavak o moe biti jedino akuzativ mnoine.
Posljednji samoglasnik osnove u mnoini uvijek e biti alfa za sve
imenice enskoga roda. Moe li v:ipo biti genitiv jednine?
9.19 Trei atributivni poloaj. Postoji i trei atributivni poloaj:
o v0pno o o yo0o . U Novom zavjetu rijetko e se vidjeti da je
modifikator pridjev: ee se radi o izrazu.


Ovo je zbirka odlomaka iz Biblije iz trinaestog ili etrnaestog stoljea, a sadri
dijelove Mateja i Ivana. Fotografiju je osigurao Center for the Study of New
Testament Manuscripts (iji je ravnatelj Dan Wallace), a koristi se uz doputenje
Institut fr neutestamentliche Textforschung.

Prva ili druga staza?

Dvije staze tu u utu umu skreu

Kao u pjesmi Roberta Frosta, doli smo do raskrija u ivotu grkoga jezika.
to bismo sada trebali nauiti? Put kojim poete odreuje koje ete vjebe
raditi u sljedeih nekoliko poglavlja.

Prva staza: Dovriti imenski sustav Druga staza: Ui u glagole
9. Pridjevi 9. Pridjevi
Pregled #2 Pregled #2
10. Imenice tree deklinacije 15. Uvod u glagole
11. Line zamjenice prvoga i drugog 16. Prezent aktiv indikativ
lica
12. oo +ov 17. Kontraktni glagoli
13. Pokazne zamjenice 18. Prezent medij/pasiv indikativ

14. Odnosne zamjenice 21. Imperfekt indikativ
Pregled #3 Staza 1 Pregled #3 Staza 2
15. Uvod u glagole 10. Imenice tree deklinacije
16. Prezent aktiv indikativ 11. Line zamjenice prvoga i drugog
lica
17. Kontraktni glagoli 12. oo +o
18. Prezent medij/pasiv indikativ 13. Pokazne zamjenice

19. Futur aktiv/medij indikativ 14. Odnosne zamjenice
20. Glagolski korijeni i drugi oblici 19. Futur aktiv/medij indikativ
budueg vremena
Pregled #4 Staza 1 20. Glagolski korijeni i drugi oblici
budueg vremena
21. Imperfekt indikativ Pregled #4 Staza 2
22. Aorist drugi aktiv/medij 22. Aorist drugi aktiv/medij
indikativ indikativ

73

74 Prva ili druga staza?

Predlaem da najprije zavrite imenski sustav (Prva staza), a tek potom
prijeete na glagole (vidi str. xv za moje naelo). Meutim, neki uitelji ele da
njihovi studenti ranije zarone u glagole, tako da smo za njih pripremili Drugu
stazu. Ako elite slijediti Drugu stazu, onda slijedite drugi redoslijed
poglavlja i koristite vjebe u dodatku Radne biljenice.
Budete li slijedili Drugu stazu, molim vas, uzmite u obzir da vjebe nee
ukljuivati svaku grku rije koja se koristi u tome poglavlju. Rijei u rjeniku
odabrane su na osnovu Prve staze. Isto tako, vidjet ete tri rijei u Rjeniku u
sedamnaestom i osamnaestom poglavlju iji e vam oblici, posebice oblici
genitiva, izgledati udno. Za sada, zapamtite te rijei. One pripadaju treoj
deklinaciji i o njima emo govoriti u desetom poglavlju.
17. n/:iv, n/:iov
18. vo , voi+o , q
o o+i, q +i, o +i
Ovaj dvojni sustav utjee samo na vjebe. Drugim rijeima, u priruniku
postoji samo jedno deseto poglavlje, a ono je isto bez obzira slijedite li Prvu ili
Drugu stazu.

Deseto poglavlje
Trea deklinacija

Egzegetski uvid
Prosjenom itatelju proslova etvrtog Evanelja (Iv 1,1-18) iz prvoga stoljea
bilo bi sasvim lako razumjeti Ivanov opis /o yo-a. Kao koncept, bio je dovoljno
jednostavan. Ao yo je bio shvatljiv zakon stvari. o /o yo +oo 0:oo bila je Boja
transcendentna racionalnost koja je svemiru dala red i svrhu. Helenizirani
idov brzo bi dohvatio svezak s mudrosnom knjievnou koja objanjava da je
Boja mudrost, njegova rije (ili /o yo), svemiru dala njegov oblik i sklad. Kao
takva, o /o yo +oo 0:oo bila je strana ljudskim putevima, iznad nas i udaljena
od nas, ona koja nas vodi izdaleka.
S druge strane, Ivan 1,14 bi svakoga takvog itatelja izazvao da zapanjeno
zastane. I rije postade tijelom (oo p) i nastanila se izmeu nas. Lo p je
zemaljska sfera, poprite ljudskih odluka i emocija, ljudske povijesti i ljudske
grjenosti (usp. Iv 1,13; 3,6; 17,2 itd.). Ivan 1,14 sadri rizik, skandal, ali i
evanelje kranske vjere: o /o yo postade oo p. Sredite Bojega ivota i misli
ulo je u dubine naega svijeta i preuzelo njegov oblik, njegovo oo p, njegovo
tijelo, kako bismo ga mi upoznali i kako bi nas spasio.
Ova potvrda o /o yo i oo p nalazi se u samome srcu nae vjere. Bog nas nije
napustio. Nijedno ponienje, bijeda ili grjenost nije izvan Bojega shvaanja i
dosega. On je doao meu nas, prigrlio na svijet oo p-a svojim utjelovljenjem,
i ljubio nas. Donekle je lako rei da Bog ljubi svijet (Iv 3,16), meutim, rei da
Bog ljubi mene, u svoj mojoj slabosti i nevjeri, da voli oo p to je neto posve
drugo. To je misterij i sila onoga to je Bog uinio za nas u Isusu Kristu.
Gary M. Burge

Pregled
treu (i posljednju) deklinaciju (tj. osnova koje zavravaju suglasnikom);
etiri praktina savjeta za treu deklinaciju;
glavnu tablicu padenih nastavaka;
pravilo o imenicama br. 7, Tablica praskavih suglasnika, i uinak
sigme na praskave suglasnike;
pravilo o imenicama br. 8.

75


Uvod
10.1 Koja je razlika izmeu prve i druge deklinacije? Tako je. Osnove rije
koje pripadaju prvoj deklinaciji zavravaju na alfa ili eta. Osnove rije
druge deklinacije zavravaju na omikron. Kojoj deklinaciji imenica
pripada nema nikakva uinka na njezino znaenje. Bez obzira na to je
li o no o+o/o imenica prve ili druge deklinacije, jo uvijek znai
apostol.

10.2 Imenice ije osnove zavravaju suglasnikom pripadaju treoj deklinaciji.
To spada u prvo pravilo o imenicama.
*oopi + v oopi v

10.3 Posljednji suglasnik i padeni nastavak. Kada po prvi put pogledate
na paradigmu imenica tree deklinacije, vjerojatno ete pomisliti da se
potpuno razlikuje od paradigme prve ili druge deklinacije. Ipak, nije
tako! Budui da osnova imenica tree deklinacije zavrava
suglasnikom, taj suglasnik ponekad ini kombinaciju s prvim slovom
padenog nastavka, posebice ako padeni nastavak poinje na sigma.
Na primjer, osnova druge deklinacije imenice /o yo je */oyo. Omikron
se udruuje s padenim nastavkom za muki rod, sigma, i tvori /o yo
(*/oyo + /o yo). Nema problema. No, osnova tree deklinacije
rijei oo p glasi *oopi. Kapa se spaja s istim padenim nastavkom za
nominativ jednine, a kombinacija io tvori (*oopi + oo p).
Premda nastavak rijei oo p moda izgleda posve drukije od /o yo, u
stvarnosti nije.
10.4 Funkcija i znaenje. Upamtite da sve grke imenice, bez obzira
pripadaju li prvoj, drugoj ili treoj deklinaciji, vre istu funkciju.
Razlikuju se jedino po svom obliku.

10.5 Razliiti padeni nastavci. Trea deklinacija koristi nekoliko padenih
nastavaka koji se razlikuju od onih koritenih u prvoj i drugoj
deklinaciji, ali ne puno. Ako ste pamtili padene nastavke zajedno s
posljednjim samoglasnikom osnove (npr. o a ne za nominativ
jednine), onda ete moda poeljeti vratiti se i nauiti prave padene
nastavke.

10.6 Praktine upute. Ako moete upamtiti samo etiri praktine upute,
tada vam ove promjene nee stvarati nikakve probleme. Kao to ete
vidjeti, osnovno pitanje je to se dogaa kada sigma slijedi iza
suglasnika.
1. Zbog promjena koje se odvijaju u nominativu jednine, esto je
teko odrediti osnovu imenice koja pripada treoj deklinaciji.

Deseto poglavlje: Trea deklinacija 77

Rjeenje ovoga problema uvijek je isto: zapamtiti oblik genitiv
jednine zajedno s leksikim oblikom. Ukoliko izbacite padeni
nastavak genitiva jednine (npr. o), obino ete dobiti osnovu
rijei.
Leksika stavka oo p, oopio , q pokazuje da je osnova te rijei
*oopi.
2. to god se dogaa u nominativu jednine () dogaa se i u dativu
mnoine. To je zato to padeni nastavak dativa mnoine (oi)
takoer poinje sigmom.
*oopi + oo p
*oopi + oi oopi
3. Kada iza njega slijedi sigma, nu ispada.
*+iv + +iv
*+iv + oi +ioi
4. Tau ispada kada iza njega slijedi sigma ili ako se nalazi na kraju rijei.
*o voo+ + oi o vo ooi
*o voo+ o voo
Ovo je pojednostavljeno objanjenje situacije, ali budete li
zapamtili ove etiri upute, lako ete nauiti ostala pravila tree
deklinacije.
Budui da grki jezik ima samo tri deklinacije, nakon to njima
ovladate bit ete upoznati sa svim osnovnim imenskim paradigmama
u Novom zavjetu. Zato prouavajte ove deklinacije i na dobrom ste
putu za uspjeh. Ipak, upamtite da svaka deklinacija moe imati
nekoliko varijacija.

Pregled
10.7 Slijedi paradigma imenice tree deklinacije: oo p (*oopi). Naveo sam
osnovu odvojeno od padenih nastavaka, kao i od dekliniranih oblika.
Ne trebate se bojati, jer oo p zapravo ima samo tri padena nastavka
koja do sada niste vidjeli, te druga dva nastavka slina onima koje ve
znate. Za sada jo nemojte pokuavati upamtiti padene nastavke;
samo vidite na koji nain se tvore. U svrhu usporedbe, navedene su
paradigme rijei /o yo i ypoq .
N jd. *oopi oo p /o yo ypoq
G jd. *oopi o oopio /o yoo ypoq
D jd. *oopi i oopii /o y ypoq
A jd. *oopi o oo pio /o yov ypoq v


N mn. *oopi : oo pi: /o yoi ypooi
G mn. *oopi v oopi v /o yv ypo v
D mn. *oopi oi(v) oopi(v) /o yoi ypooi
A mn. *oopi o oo pio /o yoo ypoo

Pogledajmo ovu paradigmu kako biste mogli vidjeti koliko ju je zapravo
lako usvojiti.
oo p Uobiajeni padeni nastavak za nominativ jednine je .
Kada je dodate ovoj osnovi, tada se kombinacija io pie
slovom ksi. oopi + oo p.
oopio Padeni nastavak za genitiv jednine imenica prve
deklinacije je sigma (npr. ypoq), a imenica druge
deklinacije zapravo je omikron (koji se s posljednjim
samoglasnikom osnove skrauje na oblik oo, */oyo + o
/o yoo). Kada ta dva padena nastavka spojite u jedan,
dobivate padeni nastavak za treu deklinaciju: o. oopi +
o oopio .
oopii Padeni nastavak dativa jednine isti je za sve deklinacije:
iota. Budui da osnova tree deklinacije zavrava
suglasnikom a ne dugim samoglasnikom, iota stoga ne
moe biti potpisano. oopi + i oopii.
oo pio Padeni nastavak akuzativa jednine u treoj deklinaciji
drukiji je od druge dvije: o. oopi + o oo pio.
oo pi: Padeni nastavak nominativa mnoine u treoj deklinaciji je
drukiji od druge dvije: :. oopi + : oo pi:.
oopi v Kao uvijek, padeni nastavak genitiva jednine predivno je
dosljedan: v. oopi + v oopi v.
oopi Padeni nastavak dativa mnoine tree deklinacije posve
je suprotan od onoga prve i druge deklinacije i ponekad
ukljuuje pokretno nu: oi(v). Budui da poinje sa
sigmom, svaka promjenu koju vidimo u nominativu
jednine pojavit e se i ovdje. oopi + oi(v) oopi(v).
oo pio Padeni nastavak akuzativa mnoine u treoj deklinaciji
drukiji je od druge dvije: o. oopi + o oo pio.
Nemojte to zamijeniti s rijeju iz prve deklinacije u kojoj je
alfa dio osnove (ypoo ), iako vam njihova slinost moe
pomoi da upamtite taj padeni nastavak.
10.8 Eto! To nije bilo teko, zar ne? Susreli ste se samo s tri potpuno nova
nastavka (o, o, :), i s dva koja su slina (oi(v), o).
Sada znate sve vanije padene nastavke. estitamo! Proimo sada
kroz prikaz oblika tree deklinacije.


Oblici
10.9 Rijei tree deklinacije svrstavaju se prema posljednjem suglasniku
osnove rijei. Dolje ete pronai paradigmu rijei oo p, a potom jo
dvije paradigme rije tree deklinacije: osnove koje zavravaju na o+
(149 rijei) i osnove koje zavravaju na v (77 rijei). Padeni nastavci
odvojeni su od osnova kako bi se naglasile slinosti s prvom i drugom
deklinacijom. U jedanaestom poglavlju emo nauiti jo nekoliko
obrazaca.
Ne preporuam vam da zapamtite paradigme. itajte biljeke kako
biste mogli vidjeti zato oblici postaju onakvima kakvima postaju, a
potom svakako zapamtite koji su isti nastavci i promjene na drugim
rijeima. U #10.14 doi e vrijeme da ih zapamtite.

10.10 i osnova o+ osnova v osnova
*oopi *ovoo+ *+iv
N jd. oo p o voo
1
+i
2
G jd. oopi o o vo o+ o +ivo
D jd.
3
oopi i o vo o+ i +ivi
A jd. oo pi o o voo
4
+ivo
N mn. oo pi : o vo o+ o
5
+iv:
G mn. oopi v o voo + v +ivv
D mn.
6
oop i(v) o vo o oi(v) +ioi(v)
A mn. oo pi o o vo o+ o +ivo

__________________________________
1 Ne koristi se nijedan nastavak, a posljednji suglasnik osnove, koji je tau, ispada jer
tau ne moe stajati na kraju rijei (#10.21).
2 Nu ispada ispred sigme. Vidi dativ mnoine i #10.11 dolje.
3 Zapazite da se u treoj deklinaciji iota ne potpisuje kao to to ini u prvoj i drugoj.
To je zato to se iota moe potpisati iskljuivo ispod samoglasnika.
4 Sve imenice koje zavravaju na -o srednjega su roda. To je jedan od nekolicine
dosljednih obrazaca u treoj deklinaciji. Isto tako, poput svih imenica srednjeg roda,
oblici nominativa i akuzativa uvijek su isti.
5 Uvidjeti razliku izmeu ovog oblika i nominativa jednine moemo tako to emo
vidjeti je li prisutna cijela osnova (npr. *ovoo+). Ako jest (o vo o+o), onda imate
mnoinu; ako nije (o voo), onda imate jedninu.
6 Svaka promjena koju vidite u nominativu jednine prisutna je i u dativu mnoine,
jer oba padena nastavka poinju sigmom. Padeni nastavak je oi, to je obrnuto od
nastavka u prvoj i drugoj deklinaciji. Nu u zagradi iza svakog oblika je pokretno nu
(#8.13).


10.11 +iv je upitna zamjenica (npr. tko), +i (bez naglaska) je neodreena
zamjenica (npr. netko). Obje su nastale iz istoga korijena: *+iv.
Muki i enski rod identina su oblika, a svi rodovi sklanjaju se prema
treoj deklinaciji. Promjenu u nominativu jednine objanjava injenica
da nu ispada kada iza njega slijedi sigma. *+iv + +i .
m. r. & . r. sr. r. m. r. & . r. sr. r.
N jd. +i +i +i +i
G jd. +ivo +ivo +ivo +ivo
D jd. +ivi +ivi +ivi +ivi
A jd. +ivo +i +ivo +i
N mn. +iv: +ivo +iv: +ivo
G mn. +ivv +ivv +iv v +iv v
D mn. +ioi(v) +ioi(v) +ioi(v) +ioi(v)
A mn. +ivo +ivo +ivo +ivo
+i je uvijek naglaen na prvome slogu. +i ili nije naglaen ili je
naglaen na posljednjem slogu (ultima).

10.12 :i je pridjev koji znai jedan. Osnova mukoga i srednjeg roda je *:v a
osnova enskog roda pripada prvoj deklinaciji i glasi *io. U nominativu
jednine, nu ispada ispred sigme, a samoglasnik osnove epsilon
produljuje se na :i (*: v + : :i ).
N jd. :i io : v
G jd. : vo io : vo
D jd. : vi io : vi
A jd. : vo i ov : v
Zapazite da ova rije ima otri hak u mukom i srednjem rodu. To e
vam pomoi da je razlikujete od prijedloga :i i : v. Zato ova rije
nema mnoine? U emu se razlikuje od +i ?
10.13 U prvoj i drugoj deklinaciji, muki i enski rod esto se razlikuju po
obliku. U treoj pak deklinaciji, oni su obino slini. Zapravo, postoji
vie slinosti izmeu mukoga i enskog roda nego izmeu mukog i
srednjeg, jer u nominativu i akuzativu, muki i srednji rod obino se
razlikuju.


Karakteristina obiljeja imenic tree deklinacije
10.14 Glavna tablica padenih nastavaka. Preporuam vam da ne
zapamtite paradigme iz #10.10 nego da zapamtite padene nastavke iz
ove tablice i vidite kako ti padeni nastavci izgledaju kada su pripojeni
imenici. Paljivo ih prouavajte, zapazite koja obiljeja su im
zajednika, a posebice koja obiljeja dijele s prvom i drugom
deklinacijom. Postoje jo neki obrasci unutar tree deklinacije, ali ako
znate ove onda ete relativno lako prepoznati preostale. Pokuajte
navesti sve slinosti.
prva/druga deklinacija trea deklinacija

m. r. . r. sr. r. m. r. / . r. sr. r.
N jd. - v -
a

G jd. o
b
o o o
D jd. i
c
i i i
d
i
A jd. v v v o/v
e
-

N mn. i i o : o
f

G mn. v v v v v
D mn. i i i oi(v)
g
oi(v)
A mn. o
h
o o
i
o

a. Budite spremni na to da e posljednje slovo osnove proi kroz neke promjene
(pravilo br. 8).
b. Nastavak je zapravo omikron, koji se skrauje s posljednjim samoglasnikom
osnove i tvori oo (pravilo br. 5).
c. Samoglasnik se produljuje (pravilo br. 5) a iota se potpisuje (pravilo br. 4).
d. Budui da osnove tree deklinacije zavravaju suglasnikom, iota se ne moe
potpisati kao u prvoj i drugoj deklinaciji; tako da ostaje napisano na crti.
e. U nekim rijeima padeni nastavak izmjenjuje se izmeu alfa i nu; vidi #11.11.
f. Za razliku od prve i druge deklinacije, ovaj alfa je zapravo padeni nastavak a
ne promijenjeni samoglasnik osnove. Isto je i s akuzativom mnoine.
g. Ovo nu je pokretno nu. Zapazite da je nastavak oi okrenuta inaica i koji
nalazimo u prvoj i drugoj deklinaciji.
h. Stvarni padeni nastavak za prvu i drugu deklinaciju je v, ali nu ispada zbog
naredne sigme. U prvoj deklinaciji, alfa se jednostavno pridruuje sigmi (*po +
v po), ali u drugoj deklinaciji posljednji omikron osnove produljuje se na oo
(pravilo br. 5; /oyov /oyo /o yoo).
i. Za razliku od prve deklinacije (npr. po), ovo alfa je dio padenog nastavka.


Ovako izgledaju nastavci kada su pripojeni uz posljednji samoglasnik
osnove.

m. r. . r. sr. r. m. r/. r. sr. r.
N jd. o o h ov - -
G jd. oo o q oo o o
D jd. o q i i
A jd. ov ov qv ov o/v -

N mn. oi oi o : o
G mn. v v v v v
D mn. oi oi oi oi(v) oi(v)
A mn. oo o o o o

10.15 Rod. esto je teko odrediti rod rijei koje pripadaju treoj deklinaciji
zbog toga to se obrasci prema kojima se rijei sklanjaju ne razlikuju
toliko kao oni u prvoj i drugoj deklinaciji. Morate upamtiti rod svake
rijei.
Ipak, postoji nekoliko obrazaca. U ovom poglavlju susreli smo se s
osnovama koje zavravaju na o+ (npr. o voo, o+o, +o ). Sve ove
osnove su srednjega roda.

10.16 lan. lan sada postaje posebno vaan. Premda sama imenica mijenja
svoj oblik, lan uvijek ostaje isti. + e uvijek biti + bez obzira pripada
li imenica koju poblie opisuje prvoj, drugoj ili treoj deklinaciji. lan
poblie opisuje veinu imenica, to nam olakava odrediti rod imenice.

Tablica praskavih [zatvorenih] suglasnika
10.17 Praskavi suglasnik je svaki onaj suglasnik iji se zvuk tvori
usporavanjem ili potpunim zaustavljanjem protoka zraka kroz usta.

10.18 Praskave suglasnike moemo podijeliti na tri kategorije.
Labijalni. n, i tvore se tako to se usnama trenutno sprjeava
protok zraka, to je jako vano za stvaranje zvuka. Pokuajte rei p
a da vam se usne ne dodiruju.
Velarni. i, y i tvore se dodirivanjem mekoga dijela nepca
srednjim dijelom jezika.
7


Dentalni. +, o i 0 tvore se dodirivanjem stranjega dijela zub jezikom.
8

10.19 Pravilo broj 7: Tablica praskavih suglasnika. Sedmo od osam pravila o
imenicama zapravo je ova tablica. Morate je tono upamtiti. Ne samo da je
trebate moi ponoviti slijeva na desno, nego i odozgo prema dolje.
9

Labijalni n
Velarni i y
Dentalni + o 0

Ova tablica je vana zato to se praskavi suglasnici ponaaju na dosljedan
nain. to god se dogaa s nastavkom osnove koja zavrava na tau dogaa
se i s nastavkom osnove koja zavrava na delta, jer su tau i delta dentalni
suglasnici. Nauite li ovu tablicu, moi ete predvidjeti to e se dogoditi.
To je puno lake od pamenja razliitih paradigmi. Ista ova Tablica
praskavih suglasnika bit e vana kada budemo prouavali glagole, tako da
e vam malo vremena provedenog ovdje kasnije utedjeti sate i sate
frustracije.

10.20 Praskavi suglasnici plus o. Kada god praskavi suglasnik i sigma dou u
doticaj, posljedice su predvidive. Trebate dobro nauiti ove promjene, jer
ete se s njima esto susretati.

Labijalni + o |
Velarni + o
Dentalni + o o

*oio/on + o oio /o|.
10
*oopi + oi oopi. *o voo+ + oi o vo ooi
11

____________________________________________________
7 Kako bi opisali ova tri suglasnika neki koriste izraz nepani jer se odnose na nepce.
8 Zapravo, ne radi se o zubima nego o alveolarnom grebenu iza zuba koji se koristi, ali
veini je s izrazom dentalni lake povezati rije zubi.
9 Posljednji stupac praskavih suglasnika, , i 0, tehniki nisu praskavi ve aspirirani
suglasnici jer se protok zraka ne zaustavlja ve samo usporava. Ipak, iz razloga to se tako
dobro uklapaju u obrazac, lake je na njih gledati kao na praskave suglasnike.
Stupci takoer imaju svoje nazive. n, i i + su bezvuni jer se prilikom njihova izgovora
ne koristi grkljan larynx. , y i o su zvuni jer se larynx koristi. (Stavite prste na grkljan
i izgovorite ova slova. Osjetit ete kako titra samo kada izgovorite zvune praskave
suglasnike.) , i 0 su aspirirani suglasnici. (Otri hak je takoer aspirirani suglasnik.)
10 Postoji samo sedam imenica u Novom zavjetu ije osnove zavravaju na pi, ali mnoge
osnove zavravaju na kapa ili tau.


10.21 Pravilo broj 8: Tau ne moe stajati na kraju rijei i zato u tom
poloaju ispada. Na primjer, osnova rijei za ime glasi *o voo+. U
nominativu jednine ne koristi se nijedan padeni nastavak, a posljednji
tau ispada.
*ovoo+ + - o voo
Ovo je posljednje pravilo o padenim nastavcima. Sada znate svih
osam. Navedeni su u Dodatku, na str. 344.

no no no no
10.22 no je pridjev 3-1-3
12
vrste i esto se koristi kao paradigmatska rije za
treu deklinaciju. Korijen ove rijei je *nov+, koji se u enskome rodu
mijenja u *nooo.
13
Naoruani ovom spoznajom i pravilima u ovome
poglavlju, trebali biste moi napisati cijelu paradigmu ove rijei a da ne
trebate gledati dolje. Pokuajte. Uspijete li, onda ste dobro nauili.
3 1 3
m. r. . r. sr. r.
N jd. no
14
no oo no v
15
G jd. nov+o no oq
16

nov+o
D jd. nov+i no oq nov+i
A jd. no v+o no oov no v
N mn. no v+: no ooi no v+o
G mn. no v+v noo v no v+v
D mn. no oi(v)
17
no ooi no oi(v)
A mn. no v+o no oo no v+o
______________________________________________________
11 Zapravo, dentalni suglasnik tvori sigmu, a dvostruko sigma se pojednostavljuje na
samo jedno sigma (*o voo+ + oi o vooooi o vo ooi).
12 3-1-3 znai da muki i srednji rod slijede treu deklinaciju, dok enski rod slijedi
prvu deklinaciju. Vidi #10.23.
13 Za vas koje zanima napredna morfologija, mijenja se zato to se obliku enske
osnove dodaje suglasniko iota, i v+ + suglasniko iota tvore oo (vidi MBG o no ).
14 v+ ispada ispred sigme (#11.11 i #10.21).
15 Padeni nastavak se ne koristi, a tau ne moe stajati na kraju rijei, tako da ispada
(#10.21).
16 Sjeate li se pravila koje se odnosi na posljednji samoglasnik osnove u genitivu i
dativu jednine? Ako rije koja pripada prvoj deklinaciji ima osnovu koja zavrava
na alfa tamo gdje je prethodno slovo epsilon, iota ili ro, tada e genitiv i dativ tvoriti
pomou alfa. U svakom drugom sluaju, alfa e se promijeniti u etu.
17 v+ ispada ispred sigme (#11.11 i #10.21); ujedno i u dativu mnoine srednjega roda.


Ukoliko volite pamtiti paradigme, onda svakako nauite ovu. Ne
samo da pokazuje prvu i treu deklinaciju, nego slui kao klju za
kasnije uenje participa (dvadeset esto poglavlje).
Budui da je no pridjev, moe vriti funkciju imenice. Kada to ini,
ponekad e biti potrebno upotrijebiti dodatne rijei poput ljudi ili
stvari. Meutim, za razliku od drugih pridjeva, kada poblie opisuje
imenicu no obino se nalazi u predikatnom poloaju.
no o o v0pno znai svaki ovjek.

Kategorije

10.23 Pridjevi spadaju u etiri kategorije, ovisno o tome koju deklinaciju slijede te jesu
li oblici enskoga i mukog roda isti ili se razlikuju. Muki i srednji rod uvijek
slijede istu deklinaciju. U devetom poglavlju susreli smo se s obrascima 2-1-2 i
2-2.

kategorija muki rod enski rod srednji rod
2-1-2 2. deklinacija 1. deklinacija 2. deklinacija
o yo0o , q , o v
3-1-3 3. deklinacija 1. deklinacija 3. deklinacija
no , no oo, no v
2-2 2. deklinacija 2. deklinacija 2. deklinacija
oi vio, ov
3-3 3. deklinacija 3. deklinacija 3. deklinacija
+i, +i

lan

10.24 Postoje dvije posebne situacije vezane uz prijevod lana koje trebamo
sagledati.
Grki lan bismo jo mogli nazvati i slabom pokaznom zamjenicom,
to znai da moe vriti funkciju pokazne zamjenice (taj), odnosne
(koji), a ponekad ak i line zamjenice (on, jedan), ovisno o
potrebama konteksta. Obino ete u prijevod trebati dodati pomonu
rije, poput koji ili koje. Dopustite neka kontekst odredi koja je
rije prikladna.
18
Kada naiete na izraz o o:, lan obino vri funkciju line zamjenice:
a on.
______________________________________
19 Ovo se vie tie drugog stupnja gramatike, a ne prvoga. Ovo je neto emu se moete
radovati.


10.25 Ponekad ete naii na lan ispred prijedlonog izraza (o emu smo
govorili i u #9.14).
no oiv +oi : v +q oi iio .
lan vam pokazuje da naredni prijedloni izraz (: v
+q oi iio ) stoji u atributivnom poloaju naspram no oiv. Radi se o istoj
vrsti odnosa koji smo ve vidjeli kod pridjeva: lan-imenica-lan-
modifikator, samo to u ovom sluaju prijedloni izraz slui kao
modifikator. Kako biste preveli ovu konstrukciju, obino ete
prijedloni izraz trebati pretvoriti u odnosnu reenicu i nadomjestiti
one rijei koje su potrebne.
svima koji su u kui
lan e se slagati u padeu, broju i rodu s imenicom. Na taj nain
moete znati koju rije prijedloni izraz poblie opisuje.

Saetak
1. Rijei ije osnove zavravaju suglasnikom koriste padene nastavke tree
deklinacije.
2. Kada elite saznati osnovu imenice koja pripada treoj deklinaciji, pronaite
genitiv jednine i izbacite padeni nastavak.
3. Kako biste upamtili rod imenice koja pripada treoj deklinaciji, zapamtite
njezin leksiki oblik zajedno sa lanom. Kako biste upamtili osnovu imenice
tree deklinacije, zapamtite njezin oblik u genitivu.
4. Zapamtite Glavnu tablicu padenih nastavaka doslovce.
5. Pravilo broj 7: Tablica praskavih suglasnika.

Labijalni n
Velarni i y
Dentalni + o 0

6. Labijalni + o tvore |. Velarni + o tvore . Dentalni + o tvore o.
7. Pravilo broj 8: tau ne moe stajati na kraju rijei, tako da e ispasti.
8. o o: moe se prevesti a on, a lan ispred prijedlonog izraza znai da je
prijedloni izraz vjerojatno u atributivnom poloaju.
9. no je paradigmatska rije za onaj dio gramatike koji e tek doi, tako da je
trebate dobro nauiti.
10. Morate znati etiri razliite kategorije pridjeva.

Ohrabrite se! Sada znate tri deklinacije i gotovo sve oblike imenica.


Rjenik
Svakako trebate upamtiti nominativ, genitiv i lan svake imenice tree
deklinacije. Leksikon vam obino daje samo posljednja slova genitivnog oblika
za treu deklinaciju, ali mi emo vam ga u ovome poglavlju napisati cijelog.
o yio, -io, -iov pridjev: svet (233; *o yio/o; 2-1-2)
19
imenica u mnoini: sveti (ljudi)
:i ako (503)
20
:i q osim ako; ako ne
21
:i , io, : v jedan (344; *: v/*io; 3-1-3)
22
q oq sada, ve (61)
o voo, o vo o+o, +o ime, ugled (231; *ovoo+)
23
oo o:i, oo o:io, oo o: v
24
nitko, nijedna, nita (234; oo [o:] *: v/*io)
no , no oo, no v jednina: svaki, svaka (1 244; *nov+/*nooo; 3-1-3)
25
mnoina: svi
n:pi
G
o
L
(333)
26
n:pi
A
oko
G

oo p, oopio , q tijelo (147; *oopi)
27

_________________________________________________
19 Hagiografa (o yio ypoo) su sveti spisi, trei i posljednji dio idovskog kanona.
Hagiolatrija je tovanje svetaca.
20 To nije isto to i :i koji znai ti si. Ovdje morate dobro paziti na naglaske, jer :i
nema vlastiti naglasak.
Poput : o v, :i uvijek stoji na poetku zavisne reenice, tako da u :i reenici neete
pronai glavni subjekt ili glagol reenice.
21 Ove dvije rijei zajedno mogu tvoriti idiom (vidi dolje) koji znai osim ako.
U drugim sluajevima, najbolje ih je prevesti ako ne. esto stoji na poetku
zavisne reenice.
Idiom je izraz koji nema isto znaenje koje imaju njegovi zasebni dijelovi. Kada
gledate na znaenje svake rijei u idiomu, tek rijetko ete nai znaenje idiomatskog
izraza.
22 Hendijada je figura rijei u kojoj dvije imenice opisuju istu stvar. Potjee od izraza : v
oio; oooiv, koji znai jedna stvar uz pomo dvije. Henoteizam je vjera u jednoga
Boga koja doputa postojanje drugih bogova.
23 Onomatopeja (o voo+onoiio) je pojava kada naziv neke rijei zvui poput njezina
znaenja, kao to su rijei prasak i apat.
24 Druga polovica ove rijei deklinira se upravo kao :i .
25 Panteizam je vjera da je Bog prisutan u svim stvarima.
26 Posljednji iota isputa se samo onda kada naredna rije poinje s iota. Parametar
(n:pi:+po) je granica oko nekog predmeta ili podruja.


oo v
D
s
I
, sa
I
(128)
28
o o, -o+o, +o tijelo (142; *oo+)
29
+: ivov, -oo, +o dijete, potomak (99; *+:ivo)
30
+i, +i tko? to? koji? zato? (555; *+iv; 3-3)
31
+i, +i netko/neto (525; *+iv; 3-3)
neki/neka stvar,
svatko/sve


10.26 Praktina uputa. Obino se dogodi da studenti prestanu pamtiti
rijei zato to trebaju uiti mnoga gramatika pravila. ak i ako se
borite s gramatikom, svakako drite korak s uenjem novih i
ponavljanjem ve nauenih rijei. Vae znanje gramatike bit e
vam od male pomoi (ili e imati malu vrijednost) ako ne budete
znali to rijei znae. Neete moi prevesti odlomak. Stoga, drite
se! ostala poglavlja o imenicama puno su laka od ovoga.

nv:o o, -o+o, +o duh, Duh
Liv, -vo, o imun

______________________________________________
27 Sarkofag (oopioo yo) je kameni lijes. U Grkoj su se radili od vapnenca, za koji se
vjerovalo da e pojesti (oy:) tijelo.
28 Sin je uobiajeni prefiks. Sinagoga (oovoyyq ) je mjesto na kojemu se ljudi
okupljaju. Sinereza (oovoip:oi) je saimane dvaju zvukova u jedan.
29 Psihosomatski poremeaj je fiziki poremeaj uzrokovan psihikim/emocionalnim
procesima. Somatologija je nauka o tijelu.
30 Teknonimija je obiaj da se o roditeljima govori koristei imena njihove djece.
31 Kada ova rije znai zato? obino e biti u srednjem rodu (+i ).

Jedanaesto poglavlje
Line zamjenice prvoga i drugog lica

Egzegetski uvid
Male rijei ponekad nose velika znaenja, posebice kada su spojene s drugim
znaajkama grkoga jezika. Zamjenice mogu biti takve rijei. One, poput
kamiona za selidbe, mogu nositi velik teret. Pritom mislim na jedan posebno
zlosutan primjer u Isusovim kunjama u Luki 4,6. Sotona je odveo Isusa na
kozmiku vonju kako bi mogao vidjeti sva kraljevstva svijeta. Tada je rekao
Isusu: Tebi u dati svu tu vlast i njihovu slavu; jer to je predano meni i ja to
dajem kome ja hou. Ako e me ti, stoga, tovati, to e biti tvoje.
Ovo je velika (ali varljiva) ponuda, a sav teret nose razliite razmjene linih
zamjenica kroz cijeli ovaj odlomak. Kako biste vidjeli to stoji iza ovoga stiha,
morate pratiti lopticu skoicu dok prolazi kroz razne promjene zamjenice.
Sotona (ja, meni) nudi vlast nad svom zemljom (to), bude li Isus (ti, tvoje) samo
iskazao tovanje Sotoni.
Meutim, postoji jo jedna crta u ovome stihu. Kako bi se zasladila ponuda,
zamjenica tebi (ooi) stavljena je na poetak grke reenice u estome stihu
poradi naglaska. Premda neki prijevodi ukazuju na taj naglasak (RSV),
poznavanje grkoga jezika otkriva njezin znaaj. Sotona jasno pokazuje da je
ova ponuda osobne i jedinstvene naravi. Sotona kae: Ova ponuda odnosi se
iskljuivo na tebe! Pokuava je prikazati Isusu na to privlaniji nain. Dobro
je da Sotona nije prodava rabljenih automobila! Na sreu, odanost Bogu Isusu
je bila vanija od prisvajanja moi. Nije dopustio da ga Sotonina upotreba (i
zloupotreba) zamjenic zavede i srui.
Darrell L. Bock

Pregled
U ovome poglavlju emo nauiti:
line zamjenice prvoga (ja) i drugog (ti) lica;
da je pade zamjenice odreen njezinom funkcijom u reenici, ba kao u
sluaju imenice;
da je broj zamjenice odreen njezinim antecedentom;
jo nekoliko obrazaca tree deklinacije.

89


Hrvatski jezik
11.1 Zamjenica je rije koja zamjenjuje imenicu. Ovo je crveno. Ovo je
zamjenica koja se odnosi na neku rije ispred sebe.
Lina zamjenica je zamjenica koja zamjenjuje imenicu time to se
odnosi na neku osobu [tj. lice]. Ja se zovem Bill. Nauit u grki jezik
to bolje mogu. Ja je lina zamjenica koja se odnosi na mene, Billa
[autora; op. prev.].
Rije na koju se zamjenica odnosi, odnosno Bill, je antecedent.

11.2 Lice. Zamjenice mogu biti u prvome, drugom ili treem licu.
Prvo lice odnosi se na osobu koja govori (ja, mi).
Drugo lice odnosi se na osobu kojoj se govori (ti, vi).
Tree lice odnosi se na sve druge (on, ona, ono, oni).
Zapazite u kolikoj mjeri se sklanja hrvatska zamjenica. Zamjenice se
radikalno mijenjaju, ovisno o njihovoj funkciji.

11.3 Pade, broj i lice
Pade neke zamjenice odreuje njezina funkcija u reenici; njezin broj i lice
odreuje njezin antecedent. Ovo je slino pridjevima koji vre funkciju
imenice u reenici.
1. Pade zamjenice odreuje njezina funkcija u reenici. Na primjer,
ako je zamjenica subjekt reenice, koristit ete ja a ne mene, jer
je ja u nominativu. Ne smijete rei: Mene bih htio sada jesti,
jer je mene u akuzativu.
Po tome se razlikuje od atributivnoga pridjeva, iji pade odreuje
rije koju poblie opisuje. Zamjenica (osim u genitivu) poblie ne
opisuje rijei.
2. Broj zamjenice odreuje njezin antecedent. Budui da je Bill u
jednini, koristit ete ja a ne mi.
3. Lice zamjenice odreuje njezin antecedent. Ukoliko je njezin
antecedent osoba koja govori (1. lice), koristite ja a ne ti.
4. Prvo i drugo lice nemaju roda. Ja ili ti moe biti i ena i
mukarac. Zamjenica u treem licu ima rod, ali s njom emo se
susresti u sljedeem poglavlju.

Jedanaesto poglavlje: Line zamjenice prvoga i drugog lica 91

11.4 Hrvatski oblici
1. l. jd. 2. l. jd. 1. l. mn. 2. l. mn.
Nominativ ja ti mi vi
Genitiv
2
mene, me tebe, te nas vas
Dativ meni, mi tebi, ti nama, nam vama, vam
Akuzativ mene, me tebe, te nas vas
Vokativ - ti mi vi
Lokativ meni tebi nama vama
Instrumental mnom, mnome tobom nama vama

Grki jezik
11.5 Grka zamjenica slina je hrvatskoj zamjenici.
Zamjenjuje imenicu.
Njezin pade odreuje njezina funkcija u reenici.
Njezin broj odreuje njezin antecedent.
Zamjenice prvoga i drugog lica nemaju rod.

11.6 Grki oblici
Ve smo nauili neke od ovih oblika, a s mnogima od njih susreli ste se
u vjebama. Trebali bi vam biti poznati i laki za nauiti. Slijede obrazac
tree deklinacije. O zamjenskim oblicima u zagradi govorit emo u
#11.8.
prvo lice drugo lice
N jd. : y ja oo ti
G jd. oo ( : oo ) me (mene) ooo ( ooo ) te (tebe)
D jd. oi ( : oi ) mi (meni) ooi ( ooi ) ti (tebi)
A jd. : ( : : ) me (mene) o: ( o: ) te (tebe)
N mn. q :i mi o :i vi
G mn. q v nas o v vas
D mn. q iv nama o iv vama
A mn. q o nas o o vas

____________________________________________
2 Kada se oblici u genitivu koriste u svojstvu imenice, prevode se moj, tvoj i na.


Karakteristike zamjenica prvoga i drugog lica
11.7 Oblik. Zapazite mnoge slinosti izmeu padenih nastavaka
zamjenica i padenih nastavaka imenica koje ste ve nauili.
Nominativ (jednine i mnoine) i akuzativ (jednine) neto se
razlikuju, ali ostali padei su gotovo jednaki imenicama tree
deklinacije.
U mnoini, line zamjenice prvoga i drugog lica identine su u
svemu osim u prvome slovu.
3
Premda postoje mnoge slinosti meu ovim oblicima i onim koje
ve znate, neki studenti vie vole jednostavno upamtiti ovu
paradigmu.

11.8 Naglasci. U prvome licu jednine, genitiv, dativ i akuzativ ponekad
imaju epsilon i naglasak (: oo , : oi , : : ). Zamjenica drugoga lica nee
dodati epsilon ali ponekad moe imati naglasak (ooo , ooi , o: ).
4
Ovi
oblici s naglaskom [akcentom] nazivaju se naglaenim oblicima
[naglaeni zbog funkcije a ne zbog akcenta; op. prev.].
Naglaeni i nenaglaeni oblici u osnovi imaju isto znaenje. Naglaeni
oblik koristi se kada autor eli neto posebno naglasiti, obino kada
eli pokazati da se lica suprotstavljaju.
: y; : o n+ioo o o o oo+i, oo +o; o:; on+io:i o o : v nv:o o+i o yi .
Ja vas krtavah u vodi ali on e vas krstiti Duhom Svetim.
Budui da i hrvatski jezik ima naglaene i nenaglaene oblike, u
prijevodu je ovakav kontrast vrlo lako izraziti.

11.9 Analiza. Kada se od vas zatrai da deklinirate linu zamjenicu prvoga
ili drugog lica, predlaemo vam da navedete pade, broj, lice (ne rod),
leksiki oblik i znaenje dotinog oblika.
ooo : genitiv jednine drugog lica od oo znai tebe, te (ili tvoj).
Leksiki oblici line zamjenice prvoga ili drugog lica su u nominativu.
Neki uitelji smatraju da je : y leksiki oblik od q :i
dok drugi smatraju da je q :i zasebna rije. Isto se odnosi i na
o :i.

_________________________________________
3 Budui da upsilon s otrim hakom stvara zvuk hu, lica oblika u mnoini moete se
sjetiti tako to ete taj zvuk hu povezati sa oo.
4 Nominativ jednine oo u naim NZ tekstovima uvijek se javlja s naglaskom.


11.10 Postupak prevoenja. Ako je zamjenica u genitivu, onda je prevedite
genitivom s napomenom da je, kada to ima smisla, trebate prevesti
pridjevskom [posvojnom] zamjenicom (moj, tvoj).
: y / nio+:o / /o yov ooo.
Ja vjerujem tvojoj rijei.
Posvojni oblici zamjenica (oo, ooo) obino slijede iza rijei koju
poblie opisuju.
io pio oo :in:v ....
Moj Gospodin ree ....

Vie o treoj deklinaciji
11.11 Osnove koje zavravaju na tau i delta. U desetom poglavlju nauili
smo osnove tree deklinacije. Trebamo nauiti jo nekoliko obrazaca,
premda ti obrasci jo uvijek slijede ista pravila.
Osnove koje zavravaju na tau ili delta ponaaju se na isti nain, jer su
oba slova dentalni suglasnici. Sjetite se da dentali (+, o, 0) ispadaju
ispred sigme.
*opi+ *+, +o *:/nio *oopi
N jd.
5
o pi : /ni oo p
G jd. o pi+ o + o : /nio o oopio
D jd.
6

o pi+ i + i : /nio i oopii
A jd. o pi+ o
7

: /nio o oopio
N mn. o pi+ : + o : /nio : oo pi:
G mn. opi+ v + v : /nio v oopi v
D mn.
8
o pi oi(v) oi(v) : /ni oi(v) oopi(v)
A mn. o pi+ o + o : /nio o oo pio

_________________________________
5 Suglasnik tau iz osnove ispada kada iza njega slijedi sigma (opi+ + o pi). Isto
se odnosi i na delta (: /ni).
6 Iota se u treoj deklinaciji ne potpisuje kako to ini u prvoj i drugoj. To je zato to se
iota moe potpisati iskljuivo ispod samoglasnika.
7 U nekoliko primjera ova rije (i druge poput nje) moe imati akuzativ jednine u nu
(o piv).
8 Bilo koja promjena koju moemo vidjeti u nominativu jednine bit e prisutna i u
dativu mnoine zato to oba padena nastavka poinju sa sigma. Padeni nastavak
je oi, obrnuto od padenog nastavka prve i druge deklinacije. Suglasnik nu u
zagradi iza svakoga oblika je pokretno nu (#8.13).


11.12 Osnove sa suglasnikim iota. ini se da je iota posljednji samoglasnik
imenice ni o+i.
N jd. nio+i
G jd. nio+:
9
D jd.
10
nio+:i
A jd. nio+iv
11
N mn. nio+:i
12
G mn. nio+:v
13
D mn. nio+:oi(v)
A mn. nio+:i
12

11.13 Izvorno je to iota bilo neko drugo slovo koje se zvalo suglasniko iota.
Ovo slovo nestalo je iz grkog alfabeta puno prije helenistikoga
grkog, ali injenica da je ono neko postojalo pomae nam utoliko to
puno objanjava o naoko udnom ponaanju i kod imenica i kod
glagola.
14
Posljednje iota u imenici nio+i neko je bilo suglasniko iota. Kada je
suglasniko iota isputeno iz upotrebe, zamijenjeno je iotom ili
epsilonom. S jedne strane, moda nije vano znati kada je koje slovo
preuzelo njegovo mjesto; ali trebate samo prepoznati da e osnove
rijei koje pripadaju ni o+i vrsti zavravati na iota ili na epsilon. No,
ako stvarno elite znati, pravilo je sljedee.
Ako padeni nastavak poinje samoglasnikom, posljednji
samoglasnik osnove je epsilon;
ako padeni nastavak poinje suglasnikom, posljednji
samoglasnik osnove je iota. Meutim, u dativu mnoine epsilon
prethodi sigmi.
_______________________________________
9 smatrajte produljenim o.
10 Zapazite da se iota u treoj deklinaciji ne potpisuje kako to ini u prvoj i drugoj. To je
zato to se iota moe potpisati jedino ispod samoglasnika.
11 Ovaj pojedinani obrazac tree deklinacije koristi nu kao padeni nastavak akuzativa
jednine.
12 Padeni nastavak za nominativ isti je kao o pi+: (nio+: + : nio+:i). Akuzativ
mnoine koristi isti padeni nastavak kao u nominativu mnoine, kao da je rije
srednjega roda.
13 Zapazite da padeni nastavak v ne guta posljednji samoglasnik osnove kao to
to ini u prvoj i drugoj deklinaciji. To je dokaz da je epsilon zamijenio suglasniko
iota.
14 Suglasnikim iota naziva se zato to je to drevno slovo dijelilo karakteristike
samoglasnika i suglasnika. U gramatikama se pie . O njemu emo detaljnije
govoriti u dvadesetom poglavlju.


11.14 Sve imenice s osnovama koje zavravaju suglasnikim iota enskog su
roda (npr. nio+i, nio+:, q ).

11.15 Posljednja dva obrasca. Ovo su paradigme za imenice no+q p (otac) i
o op (voda). o vq p (mukarac) i q +qp (majka) takoer se
dekliniraju kao no+q p.
N jd. no+q p
15
o op, +o
16
G jd. no+po o oo+o
D jd.
17
no+pi o oo+i
A jd. no+: po o op
N mn. no+: p: o oo+o
G mn. no+: pv o oo +v
D mn. no+po oi(v) o oooi(v)
A mn. no+: po o oo+o

Saetak
1. Lina zamjenica je rije koja mijenja vlastitu imenicu.
2. Hrvatske line zamjenice su ja, mene, meni, mene, mi, nas, nama, nas
(prvo lice) i ti, tebe, tebi, tebe, vi, vas, vama, vas (drugo lice).
3. Pade zamjenice odreuje njezina funkcija u reenici, dok lice i broj
odreuje njezin antecedent.
4. Veina oblika ovih dviju zamjenica slini su padenim nastavcima koje ve
znate. Usredotoite se na te slinosti.
5. nio+i vrsta rijei zavrava na suglasniko iota, koje se sada javlja kao i ili :.

__________________________________
15 no+q p se tvori od korijena *no+:p. Drugi samoglasnik osnove je nestalan i mijenja
se izmeu ete (no+q p), epsilona (no+: po) i (no+po ). U dativu mnoine
samoglasnik osnove je izgubljen, a dodaje se alfa (no+po oi) kako bi se pospjeio
izgovor.
16 ini se da ova osnova zavrava na tau, kao to moemo vidjeti u veini njezinih
oblika. Meutim, kada nema padenog nastavka (u nominativu i akuzativu
jednine), izvorno ro na kraju rijei ponovno se javlja.
17 Zapazite da se iota u treoj deklinaciji ne potpisuje kao to to ini u prvoj i drugoj.
To je zato to se iota moe potpisati iskljuivo ispod dugog samoglasnika.


Rjenik
o o:/o , -oo , o brat (343; *o o:/o)
18
o v nepromjenjiva estica koja se ne prevodi; koristi se
kako bi se odreena izjava uinila neizvjesnom u
pogledu neega, npr. mijenja tko na tko god (167).
Obino ju ne moete prevesti.
o vq p, o vopo , o
19
mukarac, muko bie, mu (216; *o vop)
20
: ii/qoio, -o, q crkva, Crkva, skuptina, zajednica (114; *: ii/qoio)
21
: /ni, -ioo, q nada, iekivanje (53; *: /nio)
22
: prilog: bez (63)
:
G
prijedlog: izvan
G
: ni
G
(: n , : )
23
na
L
, preko
G
, kada (890)
24
: ni
D
(: n , : ) na temelju
G
, uz
A

: ni
A
(: n , : ) na
L
, ka
D
, uz
A
q :i mi (864)
0: /qo, 0:/q o+o, +o volja, elja (62; *0:/qo+)
25
i o: Vidi! Gle! (34; uzvik)
26

_____________________________________________________
18 Filadelfija je grad bratske ljubavi.
19 Vidi Dodatak za potpunu paradigmu ove rijei (n-3f[2c]). Slina je obrascu no+q p.
n-3f[2c] je primjer kodnoga sustava koji koristimo za uspostavljanje vrsta imenic.
To je objanjeno u uvodu u leksikon.
20 Android je automat u obliku ovjeka.
21 Ekleziologija je nauka o crkvi. Eklezijastiko znai u odnosu na crkvenu
organizaciju.
22 Kranska nada nije puka elja da se neto dogodi ve pouzdano iekivanje
onoga to znamo da e se sigurno dogoditi. Ova rije je vrlo dobra za prouavanje
rijei. U manje ozbiljnom raspoloenju, mogli bismo spomenuti da se Elvisovi
oboavatelji nadaju da on nije doista umro.
23 Kada iza : ni slijedi rije koja poinje samoglasnikom i tihim hakom, iota elidira
: n ). Ako naredno slovo poinje otrim hakom, iota elidira, a pi aspirira na fi (: ).
24 Epiderma (: nio:pi) je vanjski sloj koe, ono to je na koi.
25 Monotelitizam je krivovjerje iz sedmoga stoljea prema kojemu je Isus imao samo
jednu narav a tako i samo jednu volju.
26 i o: je izvorno bio aorist aktiv imperativ od :ioov, ali se poeo koristiti kao estica.
Javlja se samo 34 puta, ali zbog svoje slinosti s narednim i ooo, smatrali smo kako
je najbolje da je nauite. Koristi se s istim osnovnim znaenjem kao naredno i ooo .

Jedanaesto poglavlje: Line zamjenice prvog i drugog lica 97

i ooo Vidi! Gle! (200; uzvik)
27
io/o , -q , -o v lijep, dobar (100; *io/o/q)
28
q +qp, q+po , q
29
majka (83; *q+p)
30
oo o: a ne, ak ni, niti, ni (143)
no+q p, no+po , o
31
otac (413; *no+p)
32
nio+i, nio+:, q vjera, vjerovanje (243; *nio+)
33
o op, o oo+o, +o voda (76; *o oo+)
34
o :i vi (1,840)
, +o , +o
35
svjetlo (73; *+)
36
o pi, o pi+o, q milost, blagonaklonost, dobrota (155; *opi+)
o: ovdje (61)

Broj do sada nauenih rijei: 123
Broj pojavljivanja rijei nauenih u ovom poglavlju: 6 193
Broj pojavljivanja rijei nauenih do sada: 83 764

__________________________________
27 Ovaj oblik glagola javlja se 200 puta. Zapravo se radi o obliku aorista medija
imperativa glagola :ioov, ali zbog toga to se toliko puno puta koristi u ovom
odreenom obliku, smatrali smo kako je najbolje gledati na njega kao na zasebnu
rije.
28 Kaligrafija (io//iypoio) je lijepo pisanje, odnosno krasopis.
29 Slijedi isti obrazac deklinacije koji slijedi no+q p. Vidi n-3f(2c) u Dodatku.
30 Matrijarhalno drutvo jest ono drutvo u kojemu je majka dominantna linost.
32 Vidi obrazac deklinacije ove rijei u Dodatku.
33 Patrijarh (no+pio pq) je otac i glava obitelji ili plemena.
33 Pistologija je nauka o vjeri.
34 Hidrologija je nauka o vodi. Pridjev hidraulian (o opoo/i) odnosi se na neto
pokretano vodom.
35 Budui da je u srednjem rodu, akuzativi e biti slini nominativima. Potpunu
paradigmu moete pronai u Dodatku (str. 347).
36 Fotografija je slika privuena svjetlom.

Dvanaesto poglavlje
oo +o oo +o oo +o oo +o

Egzegetski uvid
U grkome jeziku zamjenice se koriste u razliite svrhe. Jedna od najuestalijih
zamjenica je oo +o . Obino se upotrebljava kada stoji umjesto imenice kako
bi se izbjeglo ponavljanje. Jakov je volio Mariju, ali Marija nije mogla podnijeti
Jakova skrauje se na Jakov je volio Mariju, ali ga ona nije mogla podnijeti.
Ipak, zamjenica se ponekad koristi zajedno s imenicom kako bi joj se dodao
nekakav naglasak. Tu konstrukciju Petar koristi u 1. Petrovoj 5,10, gdje pie:
Bog, izvor svakovrsne milosti, onaj koji vas je u Kristu pozvao u svoju vjenu
slavu, sm e vas, kad budete neko kratko vrijeme trpjeli, usavriti, uvrstiti,
ojaati i utvrditi. Ovdje Petar pojaava subjekt reenice dodajui zamjenicu
oo +o , a znaenje toga dodatka treba ukazati na injenicu da je Bog osobno
ukljuen u brigu za svoj narod.
U svome komentaru na ovaj stih, P.H. Davids kae: Autor je izraajan istie
da Bog nije udaljen iz njihove situacije, tovie, osobno je u nju ukljuen.
Takav stih bi tako postao jo veom utjehom kranima koji su trpjeli
neprijateljstvo ljudi oko njih. Reeno im je da prepoznaju djelovanje
zlonamjernog Sotone i vrsto mu se odupru, kako ne bi podlegli iskuenju da
odustanu od svoje vjere zato to je situacija u kojoj su se nalazili previe teka.
U takvoj situaciji trebali su se uvjeriti da, kao to Sotona djeluje u njihovim
protivnicima, tako ni Bog nije daleko i ne ostavlja ih da se bore sami nego se
osobno skrbi za svakog pojedinog od njih, jaa ih i odrava, i u konanici e ih
pozvati u vjenu nagradu.
I. Howard Marshall

Pregled
U ovom poglavlju nauit emo:
tri razliita naina koritenja oo +o ;
budui da je oo +o pridjev 2-1-2, ve znamo sve njegove oblike.

98

Dvanaesto poglavlje: oo +o 99
Hrvatski jezik
12.1 Ovo su sklanjani oblici treeg lica line zamjenice.
m. r. . r. sr. r.
N jd. on ona ono
G jd. njega, ga nje, je njega, ga
D jd. njemu, mu njoj, joj njemu, mu
A jd. njega, ga, nj nju, ju, je, nju njega, ga, nj
V jd. - - -
L jd. njemu njoj njemu
I jd. njim, njime njom, njome njim, njime
m. r. . r. sr. r.
N jd. oni one ona
G jd. njih, ih
D jd. njima, im
A jd. njih, ih
V jd. -
L jd. njima
I jd. njima

12.2 Jedina razlika izmeu zamjenica treega lica i zamjenica prvoga i
drugog lica jest ta to zamjenice treeg lica imaju rod.
Pade zamjenice odreuje njezina funkcija u reenici.
Rod i broj zamjenice odreuje rod i broj njezina antecedenta.
Na primjer, ako je Ana antecedent, rekli biste: Volio bih razgovarati
s njom. Ne biste rekli: Volio bih razgovarati s njim, jer Ana nije
on. Ne biste rekli ni njima jer Ana je samo jedna. Isto tako, ne biste
rekli: Volio bih razgovarati s ona, jer je ova zamjenica objekt
prijedloga koji prima instrumental (njom).

Ovo je uncijalni rukopis iz 5. stoljea,
nazvan 0301, a sadri Ev. po Ivanu 17,1-4.
Nalazi se u Mnsteru u Njemakoj.
Fotografiju je osigurao Center for the
Study of New Testament Manuscripts
(iji je ravnatelj Dan Wallace). Koritena uz
doputenje Institut fr neutestamentliche
Textforschung.


Grki jezik

12.3 Ve smo se susreli s oo +o koji vri funkciju treeg lica line zamjenice koja
znai on (oo +o ) i njega (oo +o v).
1
Za razliku od : y i oo , oo +o koristi
uobiajene padene nastavke te ima rod.
2 1 2
m. r. . r. sr. r. prijevod
N jd. oo +o oo +q oo +o on ona ono
G jd. oo +oo oo +q oo +oo njega nje njega
D jd. oo + oo +q oo + njemu njoj njemu
A jd. oo +o v oo +q v oo +o njega nju njega
N mn. oo +oi oo +oi oo +o oni one ona
G mn. oo + v oo + v oo + v njih
D mn. oo +oi oo +oi oo +oi njima
A mn. oo +oo oo +o oo +o njih

12.4 Oblik
oo +o koristi padeni nastavak koji koriste i pridjevi (2-1-2).
enski rod sklanja se prema prvoj deklinaciji (iji je posljednji
samoglasnik osnove uvijek eta), dok se muki i srednji rod sklanjaju
prema drugoj deklinaciji.
U srednjem rodu nominativa i akuzativa jednine, oo +o ne koristi
padeni nastavak, tako da rije zavrava posljednjim
samoglasnikom osnove. To je uobiajeni podobrazac za srednji rod,
koji smo ve vidjeli kod lana: +o (vidi paradigmu a-1a[2b] u
Dodatku, str. 350).
oo +o uvijek ima tihi hak.
2

12.5 Deklinacija. oo +o se deklinira upravo kao pridjev (tj. pade, broj,
rod, leksiki oblik i znaenje dotinog oblika). Njezin leksiki oblik je
oo +o .
oo +oi: dativ mnoine mukog/srednjeg roda od oo +o a znai njima.

12.6 Rod. Neka vas ne zbuni razlika izmeu grkoga i hrvatskog u mnoini.
Premda u hrvatskom rod oznaavamo samo u nominativu dok su u ostalim
padeima oblici jednaki, u grkome nije tako. Dolje emo vidjeti kako se
to prevodi.
______________________________________
1 Slino tome, vidjeli smo da o o: znai a on (#12.14).
2 Ovo je vano upamtiti. U trinaestom poglavlju susrest emo se s rijeju koja ima slian
oblik; jedina dosljedna razlika izmeu ove dvije rijei jest to to oo +o uvijek ima tihi hak.


Tri funkcije oo +o oo +o oo +o oo +o
12.7 Saetak. Nemojte gledati na oo +o kao na zamjenicu treega lica. Na
oo +o gledajte kao na rije koja vri tri razliite funkcije.

12.8 Prva funkcija: Lina zamjenica. oo +o moe vriti funkciju line
zamjenice treega lica. Ovo je njezina najuestalija funkcija.
3
Prevodite
je onako kako ste navikli initi.
oo +o on oo +oi oni
oo +q ona oo +oi one
oo +o ono oo +o ona
U ovoj upotrebi, pade zamjenice odreuje njezina funkcija. Kada
pokazuje posvojno znaenje, zamjenica obino slijedi iza rijei koju
poblie opisuje.
subjekt oo +o; /: y:i ...
izravni objekt o yon oo +q v.
posvojno znaenje +q; v nio+iv oo + v
Njezin rod i broj odreuje njezin antecedent.
Kada je antecedent osoba, oo +o slijedi prirodan rod.
o lqooo oo +o; /: y:i npo; oo +q v.
Mopio oo +q; /: y:i pro; aujtovn.
Meutim, ako antecedent nije osoba, tada oo +o slijedi gramatiki
rod. Tako, na primjer, ako je antecedent svijet (io oo), grki
jezik upotrijebit e muki oblik zamjenice (oo +o ).

_____________________________________
3 U kosim padeima (G, D, A), oo +o se koristi 5 203 puta u Novom zavjetu od ukupno
5 595 puta kada se koristi kao lina zamjenica.


12.9 Druga funkcija: Pridjevi za pojaavanje. oo +o ujedno moe vriti funkciju
pojaavanja kada se koristi kao pridjev.
4
U tom sluaju oo +o obino poblie
opisuje neku drugu rije i obino je u predikatnom poloaju.
5
Prevedite oo +o
pomou pridjeva sm.
6
oo +o; o o no o+o/o oo +o; +o; o pov
sm apostol sm dar
oo +o se slae s imenicom koju poblie opisuje u padeu, broju i rodu.
U hrvatskom prijevodu pridjev sm prilagodite rodu rijei koju
oo +o poblie opisuje.
q : ii/qoio oo +q
sma crkva
: y; oo +o
ja sm
Nemojte zamijeniti ovu funkciju s predikatnim poloajem drugih
pridjeva. Kada je pridjev u predikatnom poloaju, morate umetnuti
glagol biti. Kada je oo +o u predikatnom poloaju, onda poblie
opisuje imenicu u svojstvu pridjeva.
o lqooo o yo0o Isus je dobar
oo +o o lqooo sm Isus

--------------------------------------------------------------
4 Pridjev za pojaavanje nije standardna terminologija ali je koristan izraz. Ovaj izraz
koristi program Gramcord (Adjectival intensive pronoun; op. prev.) [kao i Bari et al.
Hrvatska gramatika 543, Pokazni zamjeniki pridjev sm].
Gramcord navodi 143 pojavljivanja oo +o u Novom zavjetu kao pridjevske zamjenice
za pojaavanje, ali pritom ukljuuje i upotrebe oo +o kao pridjeva isti (dolje).
Navodi etrnaest sluajeva kada se iskljuivo radi o pridjevu za pojaavanje.
5 Neke poetne gramatike grkoga jezika poput Machena (#105) kau da oo +o mora
biti u predikatnom poloaju kako bi vrio funkciju pridjeva za pojaavanje. No, kao
to ete vidjeti iz vjebi, to nije uvijek sluaj. Zapravo, ovo poglavlje znaajno se
razlikuje od drugih gramatika. Oni obino prevode oo +o na temelju njegova
poloaja, a posebice na osnovu toga prethodi li mu lan ili ne. Budui da ima toliko
puno iznimaka u sluaju takvoga gledanja na oo +o , te zato to smatramo da bismo
tome teoretski trebali dati prednost, oo +o smo svrstali na osnovu funkcije a ne na
osnovu poloaja.
6 Grka refleksivna/povratna zamjenica : oo+oo nastala je kombinacijom line
zamjenice : y i oo +o . To pokazuje bliski odnos izmeu oo +o i povratne ideje.


12.10 Kada vri funkciju pridjeva za pojaavanje, oo +o je obino u nominativu
i poblie opisuje subjekt.
7
oo +o; Aooi;o :in:v : v + nv:o o+i + o yi (Marko 12,36).
Sam David ree po Svetom Duhu.
lqooo oo +o; oo i : o n+i,:v o // oi o0q+oi; oo +oo (Ivan 4,2).
Sam Isus ne krstavae ve njegovi uenici.
Ovo je ista upotreba line zamjenice koju smo vidjeli kod : y i oo .
Sjetite se da je, budui da glagol sm pokazuje vlastiti subjekt, upotreba
oo +o tehniki nepotrebna, tako da njezina prisutnost moe imati
svrhu naglaavanja.
Postoje razliiti prijedlozi o tome kako prevesti oo +o kada se javlja u
ovoj situaciji. Neki predlau koritenje pridjeva za pojaavanje koji
smo koristili u gornjim primjerima. Sm David je govorio po Duhu
Svetomu, a ne netko drugi. Zamjenica ujedno pokazuje je li subjekt
mukog, enskog ili srednjeg roda.
Drugi pak predlau da potpuno zanemarimo linu funkciju za
pojaavanje oo +o u nominativu zato to prijevod ne zvui dobro na
hrvatskom jeziku. Ako zanemarite tu linu funkciju, onda svakako
upamtite da moe pojaati znaenje.
Subjekt glagola ne mora biti u treem licu. Kada se koristi s prvim ili
drugim licem, oo +o jo uvijek dodaje naglasak.
oo; oo +o; /: y:i +oi o v0p noi
Ti (sm) govori ljudima.

12.11 Trea funkcija: Pridjev isti. oo +o se ponekad koristi u pridjevskom
znaenju izjednaavanja isti. Kada ima ovu funkciju, obino
nastupa u atributivnom poloaju ali ne uvijek.
8
Pade, broj i rod
odreuje rije koju poblie opisuje, kao to je sluaj s bilo kojim
pridjevom.
ioi; no /iv o n:/0;v npooqo o+o +o;v oo +o;v /o yov (Marko 14,39).
I ponovno nakon to je otiao pomoli se za istu stvar.
Fv oo +q
9
+q po npooq /0o v +iv: 1opiooioi (Luka 13,31).
U isti sat dooe neki farizeji.
________________________________
7 Neki gramatiari tvrde da se oo +o moe koristiti u nominativu bez toga smisla
naglaska, jednostavno kao lina zamjenica a ne kao pridjevska zamjenica za
pojaavanje.
Gramcord odvaja ovu upotrebu od pridjeva za pojaavanje, nazivajui je lina
zamjenica za pojaavanje. Iz didaktikih razloga spojili smo ih zajedno. oo +o se
koristi 243 puta u Novom zavjetu kao lina zamjenica za pojaavanje, 239 puta u
nominativu.
8 oo +o nalazimo u atributivnom poloaju 60 puta u Novom zavjetu.
9 Zapazite da u ovom primjeru oo +o nema lan. To pokazuje da i oo +o bez lana
moe vriti funkciju pridjeva isti, unato tome to kau mnogi gramatiari.


Saetak
1. oo +o koristi obian padeni nastavak osim za nominativ i akuzativ
jednine srednjega roda, kada izostavlja nu. Ovo je ubiajena varijacija.
2. Kada oo +o vri funkciju zamjenice, njezin pade odreuje njezina
funkcija, a njezin broj i rod odreuje njezin antecedent.
3. Kada oo +o daje naglasak obino se prevodi pokaznim zamjenskim
pridjevom sm. Obino e biti u predikatnom poloaju, u nominativu.
4. oo +o moe vriti funkciju pridjeva isti i prevodi se isti. U tom sluaju
obino je u atributivnom poloaju.

Rjenik

oi v, - vo, o vijek, vjenost
10
(122; *oiv)
11
oioo oio/o, -oo, o uitelj (59; *oioooio/o)
12
:o 0o odmah (51)
13
: veznik: dok (146)
:
G
sve do
G
o0q+q , -oo , o
14
uenik (261; *o0q+q)
: v s jedne strane, doista
15
(179)
qo:i, qo:io, qo: v nitko / nita (90; q[o:] + *:v/*io)
16
o vo, -q, -ov sam, jedini (114; *ovo/q)
17
o n kako, da, tako da (53)
o oo, -q, -ov
18
koliki, toliki (110; *o oo/q)
19
_______________________________________________________
10 Idiomi :i +o;v oi vo i :i +oo; oi vo + v oi vv znae isto: vjeno.
11 Srodna imenica pridjeva oi vio.
12 Razliiti uitelji imaju razliite didaktike (oiooi+iio ) metode.
13 Ovaj prilog razlikuje se od pridjeva :o 0o , -:io, -ov, koji znai prav i javlja se
samo devet puta u Novom zavjetu.
14 o0q+q se deklinira poput npoq +q. Uenik je naunik. Mat je vezano uz
o 0qo, to znai ono to se ui. Matematika dolazi od o0qo+iiq .
15 Postpozitiv. Ponekad je ova rije neprevediva. Moe se javiti kao
suodnosni veznik s o: . U ovom sluaju, : v ... o: moete prevesti kao s jedne
strane ... ali s druge.
16 Deklinira se ba kao oo o:i .
17 Monogamni brak je brak u kojemu osoba ima samo jednog suprunika. Svi pridjevi
mogu vriti priloku funkciju. Ova rije ini to vrlo esto, obino kao akuzativ
srednjega roda (o vov).


oov dakle, tada, stoga (499)
20
o 0o/o , -oo , o oko, vid (100; *o 0o/o)
21
no /iv ponovno (141)
22
noo , nooo , o stopalo (93; *noo)
23
o n: p
G
radi
G
, za
A
(150)
24
o n: p
A
iznad
G
, povrh
G

Ukupan broj do sada nauenih rijei: 138
Broj pojavljivanja rijei u ovom poglavlju: 2 168
Broj pojavljivanja nauenih rijei: 85 932

_________________________________
18 Poetno o o zadrava isti oblik, ali druga polovica rijei deklinira se kao odnosna
zamjenica. Na primjer, nominativ mnoine mukoga roda je o ooi.
19 Ova rije je idiomatska; posluite se kontekstom kako biste doli do tone definicije.
20 Postpozitivan veznik.
21 Oftalmologija je nauka o oku.
22 Palimpsest (no/i|qo+o, ponovno ostrugan) je pergament ije se izvorno pisanje
sastrugalo kako bi se mogao ponovno upotrijebiti. Palilogija (no/i/oyio) je
ponavljanje rijei zbog naglaska. Paligeneza (no/iyy:v:oio) je ponovno roenje, kako
kranina (Titu 3,5) tako i svijeta u stoikoj misli.
23 noo se deklinira kao : /ni , : /nioo, osim to se u nominativu jednine omikron
korijena produljuje na oo (*noo no noo ). Dativ mnoine glasi nooi(v).
Podologija je znanost koja se bavi raznim vrstama bolesti stopala. Zapazite da je
korijen rijei u hrvatski doao sa slovom d, premda ono nije vidljivo u nominativu
noo . Veina srodnih rijei tvori se iz grkog korijena a ne iz ve sklonjenog oblika
poput nominativa.
24 Hiper je uobiajeni prefiks koji oznaava pretjeranost, preobilje. Hiperbola je
pretjerivanje zbog naglaska.

Trinaesto poglavlje
Pokazne zamjenice / Pridjevi

oo +o, : i:i oo +o, : i:i oo +o, : i:i oo +o, : i:i vo vo vo vo

Egzegetski uvid
oiioiooo vq jedna je od velikih rijei u kranskoj teologiji. U osnovi ona znai:
karakter ili kvaliteta bivanja ispravnim ili pravednim. Ova rije koristi se
kako bi se opisao Bog. On je u krajnjemu smislu Pravedni (Rim 3,5. 25). Isto
tako, koristi se za pravedan ivot vjernika, tj. ivot koji se provodi u
poslunosti volji Bojoj (Rim 6,13. 16. 18. 19. 20; Ef 6,14 itd.)
Meutim, najvanija upotreba rijei oiioiooo vq u Novom zavjetu opisuje
milostivi dar Boji po kojemu se kroz vjeru u Isusa Krista osoba dovodi u
ispravan odnos s Bogom. Takav odnos odvojen je od zakona, tj. odvojen je od
djela zakona ne moemo uiniti nita kako bismo ga dobili. Meutim,
Zakon i Proroci, odnosno Pismo Staroga zavjeta, svjedoe o tome. Sve je to
bio dio Bojeg plana otkupljenja kako bismo mogli imati ispravan odnos s
njime kroz njegova Sina.
Luther je bio u pravu kada je napisao: Jer Bog nas ne eli spasiti naom
vlastitom ve vanjskom pravednou, onom koja ne potjee od nas samih ve
nam dolazi izvan nas samih.
Nada moja ne poiva ni na emu drugom
Ve samo na Isusovoj krvi i oiioiooo vq.
Walter W. Wessel

Pregled
pokazne zamjenice i pridjeve ovo i ono;
da se pokazne zamjenice ponaaju upravo kao zamjenice i pridjevi osim
to se, kada vre funkciju pridjeva, nalaze u predikatnom poloaju;
peti i posljednji pade, vokativ, koji se koristi kada se osobi izravno
obraa.

106

Trinaesto poglavlje: Pokazne zamjenice/pridjevi 107

Hrvatski jezik
13.1 Pokazne zamjenice u hrvatskom jeziku su: ovaj/ovi, taj/ti i
onaj/oni (jednina/mnoina). Na primjer: Ova knjiga je najbolji
prirunik iz grkoga jezika. Ti ljudi brzo hodaju. Oni studenti
marljivo ue.
1

13.2 Ista rije moe biti zamjenica (To je moje.) ili [pokazni zamjeniki]
pridjev (Taj automobil je moj.).
2

Grki jezik
13.3 Pokazne zamjenice u grkome jeziku su oo +o (ovaj/ovi) i : i:ivo
(onaj/oni). Vre istu funkciju koju imaju u hrvatskom jeziku, kao
zamjenice i pridjevi [pokazni zamjeniki pridjevi]. Kao to je sluaj u
hrvatskom jeziku, i u grkome pokazne zamjenice imaju pade, rod i
broj.
Kada pokazna zamjenica vri funkciju zamjenice, njezin pade
odreuje njezina funkcija u reenici. Njezin broj i rod odreuje
njezin antecedent, tako da je poput svake druge zamjenice.
Kada pokazna zamjenica vri funkciju pridjeva, njezin pade, broj
i rod odreuje imenica koju poblie opisuje, ba kao to je sluaj
kod pridjeva.
U narednim paradigmama, prevedite svaki oblik kao pridjev, a
potom kao zamjenicu.

_________________________________
1 Korisno je imati na umu da postoji nekakva razlika izmeu bliih i daljih
pokaznih zamjenica. Blia je ovaj/ovi a dalja je onaj/oni. Iza toga stoji ideja da
se ovaj/ovi koristi kada se opisuje neto u relativnoj blizini, a onaj/oni kada se
opisuje neto relativno daleko.
2 Kako bismo zadrali jednostavnost, zvati emo ih pokaznim zamjenicama, a ne
pokaznim zamjenicama i pokaznim pridjevima. [Na engleskom jeziku postoji
ukupan naziv demonstratives koji obuhvaa oboje. Budui da takav naziv u
hrvatskom jeziku ne postoji, koristit emo pokazne zamjenice u oba sluaja, a
student treba sam odrediti govori li se o pokaznoj zamjenici ili o pokaznom
zamjenikom pridjevu; op. prev.]


13.4 Oblici oo +o
2 1 2
m. r. . r. sr. r.
N jd. oo +o oo +q +oo +o
G jd. +oo +oo +oo +q +oo +oo
D jd. +oo + +oo +q +oo +
A jd. +oo +ov +oo +qv +oo +o
N mn. oo +oi oo +oi +oo +o
G mn. +oo +v +oo +v +oo +v
D mn. +oo +oi +oo +oi +oo +oi
A mn. +oo +oo +oo +o +oo +o
13.5 Oblici : i:ivo
2 1 2
m. r. . r. sr. r.
N jd. : i:ivo : i:ivq : i:ivo
G jd. : i:ivoo : i:ivq : i:ivoo
D jd. : i:iv : i:ivq : i:iv
A jd. : i:ivov : i:ivqv : i:ivo
N mn. : i:ivoi : i:ivoi : i:ivo
G mn. : i:ivv : i:ivv : i:ivv
D mn. : i:ivoi : i:ivoi : i:ivoi
A mn. : i:ivoo : i:ivo : i:ivo

Karakteristike pokaznih zamjenica
13.6 Oblik. Pokazne zamjenice koriste uobiajene padene nastavke.
Postoje tri karakteristina svojstva koja trebate dobro nauiti.
1. Srednji rod jednine u nominativu i akuzativu ne koristi padeni
nastavak, tako da oblik zavrava na omikron iz osnove, a ne na ov.
To je isto kao u sluaju oo +o , o //o i o .
2. oo +o uvijek poinje s otrim hakom ili tau. Smatrajte ih
meusobno zamjenjivima. To je vano kada razlikujemo pokaznu
zamjenicu enskoga roda (oo +oi) od oo +o , koja uvijek ima tihi
hak (oo +oi ).


3. Prvi samoglasnik osnove koriten u oo +o ovisi o posljednjem
samoglasniku osnove.
Ako je posljednji samoglasnik alfa ili eta, pokazna zamjenica
e u osnovi imati oo (npr. +oo +oi, +oo +q).
Ako je posljednji samoglasnik osnove omikron, osnova e tada
imati oo (npr. +oo +oo).
Ova toka nije toliko vana koliko prethodne dvije zato to uimo
samo prepoznati oblike umjesto da pamtimo paradigme.

13.7 Zamjenica. Ako pokazna zamjenica vri funkciju zamjenice, onda poblie
ne opisuje rije (poput imenskog pridjeva).
oo +o : i:ivo
oo +o ovaj (mukarac) : i:ivo onaj (mukarac)
oo +q ova (ena) : i:ivq ona (ena)
+oo +o ovo (dijete) : i:ivo ono (dijete)
oo +oi ovi (mukarci) : i:ivoi oni (mukarci)
oo +oi ove (ene) : i:ivoi one (ene)
+oo +o ova (djeca) : i:ivo ona (djeca)

Budui da se radi o zamjenici, prijevod pokazne zamjenice ponekad
iziskuje dodatnu rije poput onih u zagradama gore. Odaberite onu
rije koja ima najvie smisla, slijedei prirodan rod. Na primjer, : i:ivq
neete prevesti ona mukarac.

13.8 Pridjevi. Ako pokazna zamjenica vri funkciju pridjeva, onda se nalazi
u predikatnom poloaju iako vri funkciju atributivnog pridjeva.
oo +o o o v0pno
Ovaj mukarac
o o v0pno oo +o
Ovaj mukarac
: i:ivoi oi o v0pnoi
Oni mukarci
To je suprotno od obinih pridjeva, tako da ih ne smijete pomijeati.
3

________________________________________________
3 Ve smo vidjeli ovu gramatiku u vezi s oo +o u ulozi pridjeva koji pojaava i s no .


13.9 Pokazna zamjenica ponekad oslabi u znaenju, tako da vri funkciju
line zamjenice.
oo +o : o+oi : yo ioi; oi o; o |io+oo i/q0q o:+oi (Luka 1,32).
On e biti velik i zvat e se Sin Svevinjeg.
Kao to ste mogli pogoditi, izmeu lana, pokazne zamjenice i line
zamjenice postoji veliko preklapanje.

Vokativ
13.10 Peti, i posljednji, pade je vokativ, pade izravnog obraanja.
Imenica koristi padene nastavke za vokativ onda kada ju se izravno
oslovljava. U narednom primjeru, osoba se izravno obraa
Gospodinu.
Oo no o /: yv oi, Ko pi: io pi:, :i o:/:o o:+oi :i +q; v ooi/:iov
+ v oo pov v (Matej 7,21).
Nee svi koji mi govore: Gospodine, Gospodine ui u
kraljevstvo nebesko.
Oblici vokativa su, uglavnom, vrlo jednostavni. Obino je ve iz
konteksta oito kada je rije u vokativu.
U mnoini, vokativ uvijek ima oblik nominativa mnoine
(o v0pnoi).
U jednini prve deklinacije, vokativ ima oblik nominativa (o o:/q ).
U jednini druge deklinacije, nastavak za vokativ je obino epsilon.
Kada biste izravno govorili apostolu, rekli biste: o no o+o/:.
U jednini tree deklinacije, vokativ je obino gola osnova rijei,
ponekad s izmijenjenim samoglasnikom osnove (prijevoj). Vokativ
imenice no+q p je no +:p.
Postoji jo nekoliko oblika vokativa, ali za sada su vam dovoljne ove
informacije. Obino e vas kontekst upozoriti da je neki oblik u
vokativu.
4

_______________________________________________________
4 Sva pravila navedena su u MBG.


Razno
13.11 Komparacija pridjeva. Pridjev moe imati tri razine.
Pozitiv je nekomparirani oblik pridjeva: velik (: yo).
Komparativ oznaava veu od dvije stvari: vei (:i,v).
Superlativ opisuje najveu stvar ili pak usporedbu izmeu tri ili vie
stvari: najvei (:yio+o).
U Koine grkom superlativ je nestajao, a njegovu je funkciju preuzeo
komparativ (vidi BDF, #60). Na primjer, netko bi mogao upotrijebiti
:i,v kada kontekst tehniki iziskuje : yio+o. Kao obino, kontekst
je klju prilikom prijevoda.
13.12 Sloenice su rijei nastale spajanjem dviju rijei. U ovom poglavlju
susrest emo se s io y , koja je sloenica rijei ioi i : y . Vidi Dodatak
za popis svih oblika sloenica u Novom zavjetu, str. 338.
13.13 Ho/o Ho/o Ho/o Ho/o . Takoer emo se susresti s rijei no/o , koja znai puno. Ona
izgleda poput mjeavine izmeu rijei druge i tree deklinacije.

2 1 2
m. r. . r. sr. r.
N jd. no/o no//q no/o
G jd. no//oo no//q no//oo
D jd. no// no//q no//
A jd. no/o v no//q v no/o
N mn. no//oi no//oi no//o
G mn. no// v no// v no// v
D mn. no//oi no//oi no//oi
A mn. no//oo no//o no//o

Saetak
1. Pokazna zamjenica ovaj/ovi je oo +o i onaj/oni je : i:ivo. oo +o
uvijek poinje s otrim hakom ili tau. Nijedna ne koristi padeni nastavak u
nominativu/akuzativu srednjeg roda jednine.
2. Kada vre funkciju zamjenice, njihov pade odreuje njihova funkcija u
reenici, a broj i rod odreuje njihov antecedent. Ako elite, moete dodati
pomonu rije, koju ete odrediti prema prirodnom rodu.


3. Kada vre funkciju pridjeva, njihov pade, broj i rod slau se s rijeju koju
poblie opisuju. Uvijek e biti u predikatnom poloaju iako se prevode kao
atributni pridjevi.
4. Pokazna zamjenica moe izgubiti na znaenju i koristiti se kao lina zamjenica.
5. Vokativ je pade izravnog obraanja.
U mnoini, jednak je nominativu bez obzira na deklinaciju.
U jednini prve deklinacije, jednak je nominativu.
U jednini druge deklinacije, obino ima padeni nastavak epsilon.
U jednini tree deklinacije, obino je gola osnova.

Rjenik
yovq , yovoiio , q
5
ena, supruga (215; *yovoii)
6
oiioiooo vq, -q, q pravednost (92; *oiioiooovq)
o o:io dvanaest (75). Ne deklinira se.
7
: oo+oo , -q , -oo
8
jednina: sam/sama/samo
mnoina: sami
9
(319; *: oo+o/q)
: i:ivo, -q, -o jednina: onaj mukarac/ona ena/ono dijete
mnoina: oni mukarci/one ene/ona djeca
(265; 2-1-2; *: i:ivo/q)
q
10
ili, nego (343)
io y a ja, ali ja (84). Ne deklinira se.
oio pio, -io, -iov blagoslovljen, sretan (50; 2-1-2; *oiopio/o)
11
_______________________________________________________
5 yovq se deklinira kao oo p (n-3b[1]). ii se gubi u nominativu jednine.
6 Ginekologija je grana medicine koja se bavi enskim bolestima.
7 Dodekagon (o o:io) je ploha s dvanaest stranica i dvanaest kutova.
8 : oo+oo je povratna zamjenica. Premda se uglavnom javlja u treem licu, moe se
koristiti i u prvom i drugom licu (ja sm, ti sm).
Zbog znaenja rijei, nikada se ne moe pojaviti u nominativu; radi toga leksiki
oblik ove rijei je genitiv jednine. Ona slijedi isti obrazac deklinacije koji slijedi
oo +o .
9 : oo+oo u mnoini moe se prevesti prvim (mi sami sebe) ili drugim (vi sami sebe)
licem.
10 Nemojte to zamijeniti sa lanom q, koji uvijek ima otri hak.
11 Metzger: Lexical Aids, predlae srodni izraz makarizam, to je blaenstvo.


: yo, :yo /q, : yo
12
velik, slavan (243; 2-1-2; *:yo/o/q)
13
no /i, -:, q grad (162; *no/)
14
no/o , no//q , no/o jednina: puno (416; 2-1-2; *no//o/q)
15
mnoina: mnogo
prilog: esto
n kako? (103)
16
oq:i ov, -oo, +o znamenje, udo (77; *oq:io)
17

Broj pojavljivanja do sada nauenih rijei: 88 376

oo +o, oo +q, +oo +o jednina: ovaj; on, ona, ono (1388; 2-1-2; *+oo+o/q)
mnoina: ovi

___________________________________
12 Vidi paradigmu ove rijei u Dodatku (a-1a[2a]).
13 Mega je uobiajeni prefiks koji znai velik ili slavan: megafon, megavolt,
Megalosaurus, to je vrsta izrazito velikog dinosaura (ooo po znai guter).
14 Metropolis (majka-grad) je grad-roditelj jedne kolonije, posebice drevne grke
kolonije. Rije se poela koristiti za bilo koji glavni ili velik grad. Neapolis je luki
grad grada Filipi (Dj 16,11).
15 Poli je est spojni oblik koji znai mnogo: poliandrija, poligamija, poliglot, poligon.
16 Postoji jo jedna rije n koja znai uope, nekako, na bilo koji nain, javlja se
15 puta. Jedina razlika izmeu ove dvije rijei je naglasak.
17 U Ivanovu Evanelju udesa su znakovi koji svjedoe o Isusovoj istinskoj naravi.
Semio je spojni oblik koji znai znak ili simptom. Semiologija je jezik znakova.
Semiotsko znai: to se odnosi na simptome.

etrnaesto poglavlje
Odnosna zamjenica

Egzegetski uvid
Jedan autor o autoru prvoga od naa etiri kanonska Evanelja govori kao o
pedantnome Mateju. Matej redovito pokazuje namjernu tonost u svome
zapisu o Spasiteljevu zemaljskom ivotu i slubi kako bi naglasio istine koje su
vane za pobonost i nauk. Ova tonost vrlo je oigledna u rodoslovlju koje
Matej koristi kako bi predstavio Isusa Krista na poetku svog Evanelja. Kada
je doao do dijela gdje se navodi Isus, kae: ... i Jakov otac Josipa, mua
Marije, od koje je roen Isus, koji se zove Krist (Mt 1,16, NIV). Na koga se rijei
napisane kurzivom od koje odnose? Na Josipa kao oca? Na Mariju kao
majku? Na Josipa i Mariju kao roditelje? Naravno, odnosi se na Mariju kao
majku.
Iza hrvatskoga prijevoda od koje stoji grka odnosna zamjenica q . enski
rod odnosne zamjenice ukazuje posebno na Mariju kao onu od koje je Isus
Krist bio roen. Rodoslovlje redovito naglaava mukarca koji postaje ocem
djetetu, ali ovdje pedantni Matej daje tonu izjavu o odnosu Isusa Krista
prema Josipu i Mariji. Dok rodoslovlje ustanovljuje Josipa kao Isusova
zakonskog oca, Matej naglaava da je Marija bila bioloki roditelj od koje se
Isus rodio. tovie, pasivno stanje glagola : y:vvq 0q (bi roen) jedini pasiv
izmeu etrdeset sluajeva glagola y:vvo u rodoslovlju priprema Matejev
naglasak na boanskom djelovanju u zaeu i roenju Isusovu
(1,18-25).
U svome komentaru na ovaj stih, R. H. Gundry kae: enski rod odnosne
zamjenice q slui kao priprema za djeviansko roenje tako to skree panju
s Josipa na Mariju. Grka odnosna zamjenica suptilna je oznaka odnosa jedne
imenske rijei naspram drugoj. Ovdje, upotrebom enskog oblika autor
namjerno naglaava da je Marija majka naega Gospodina, a kasnije e
pojasniti da je zaee bilo udesno, da ga je ostvario Duh Boji koji je doao na
nju. Isus Krist je uistinu sin Davidov, sin Abrahamov (1,1), ali je i Sin Boji,
Emanuel, Bog s nama (1,23). To nije bio uobiajeni kralj iz Davidove loze. To
je na Spasitelj i Gospodin, roen od djevice Marije.
Michael J. Wilkins

114

etrnaesto poglavlje: Odnosna zamjenica 115

Pregled
odnosne zamjenice tko, to, koji, iji, kakav i kolik;
kao to je sluaj u svim drugim zamjenicama, njihov rod i broj odreuje
njihov antecedent, dok njihov pade odreuje njihova funkcija u odnosnoj
reenici;
odnosne reenice uvijek su zavisne reenice, tako da ne mogu sadravati
glavni subjekt i glagol reenice.

Hrvatski jezik

14.1 Odnosne zamjenice u hrvatskome jeziku su: tko, to, koji, iji,
kakav i kolik. Upotreba tih rijei danas se uvelike razlikuje od
sluaja do sluaja, tako da naredni primjeri samo odraavaju openitu
upotrebu.
iji (kao i njegovi padeni oblici) se koristi za ljudska bia, ali
openito govorei, moe se primijeniti i na neljudska bia (npr.,
Prodao sam automobil ija je boja bila ogavna. Volim djevojku ije
oi sjaje na mjeseini.).
Koji se moe odnositi na ivo i neivo (npr., Ogledalo koje se
razbilo bilo mi je vrlo drago. Pomogla sam djeaku koji je pao s
bicikla.)
Zapazite da se odnosne zamjenice mogu odnositi na antecedent u
jednini (student koji) ili mnoini (studenti koji).

14.2 Vano je imati na umu da odnosne zamjenice ne stoje na poetku
pitanja. One se uvijek odnose na imenicu ili imenski izraz. Na primjer,
odnosna zamjenica ne koristi se u pitanjima poput: ije oi su zasjale
na mjeseini? Rije ije u ovome primjeru je upitna zamjenica.

14.3 Odnosna zamjenica stoji na poetku reenice koja obino poblie opisuje
imenicu. U gore iznijetim primjerima:
ija stoji na poetku reenice je boja bila ogavna i poblie
oznaava imenicu automobil;
koje stoji ispred predikata se razbilo i poblie oznaava imenicu
ogledalo.


14.4 Odnosna reenica je odnosna zamjenica i reenica koju ona zapoinje.
Uitelj koji ima vijenac oko glave pouava grki.

14.5 Ne zaboravite da reenice mogu vriti mnoge iste funkcije koje vre
imenice i pridjevi. Odnosna reenica moe biti subjekt (Tko je sa mnom
nije protiv mene), izravni objekt (Jedem to je stavljeno ispred mene),
prijedloni objekt (Daj Bibliju svakome tko je zatrai). To postaje vano
za na postupak prevoenja jer odnosna reenica mora se smatrati
cjelinom.

Grki jezik

14.6 Odnosne zamjenice u grkome jeziku su o , q i o za muki, enski i
srednji rod.

14.7 Oblici odnosne zamjenice

2 1 2
m. r. . r. sr. r. prijevod
N jd. o q o koji/koja/koje
G jd. oo q oo kojega, koga/koje/kojega, koga
D jd. q kojemu/kojoj/komu
A jd. o v q v o koji/koju/koje
N mn. oi oi o koji/koje/koja
G mn. v v v kojih
D mn. oi oi oi kojim, kojima
A mn. oo o o koje/koje/koja

Naglasak pomae u razlikovanju odnosne zamjenice od lana u
nominativu koji nema naglasak u mukom i enskom rodu (o , q ; oi ,
oi ).

Karakteristike odnosnih zamjenica
14.8 Oblik. Zapazite slinosti izmeu odnosnih zamjenica i padenih
nastavaka za imenice. Gotovo su jednaki. Nominativ i akuzativ
srednjeg roda jednine nemaju nu nego samo omikron, ba kao
oo +o i pokazne zamjenice.
Odnosne zamjenice su takoer sline lanu. Klju za razlikovanje ovo
dvoje je u obraanju panje na hakove i naglaske. Odnosne zamjenice
uvijek imaju otri hak i naglasak. lan uvijek ima ili otri hak ili tau,


a moe biti i bez naglaska. Za usporedbu, vidi Dodatak, str. 345.

14.9 Antecedent. Broj i rod odnosne zamjenice isti su kao i u njezina antecedenta,
ba kao u sluaju oo +o . Vidjet ete da vam traenje antecedenta moe
pomoi da provjerite valjanost i tonost vaih prijevoda.
Ponekad antecedent nee biti u istome stihu u kojemu je odnosna
zamjenica, nego ete ga trebati potraiti u prethodnom stihu ili
stihovima. ak ni onda ponekad neete pronai antecedent. Kako ete
u tome sluaju odrediti na to se odnosna zamjenica odnosi? Uz
pomo konteksta!

14.10 Pade odnosne zamjenice. Pade odnosne zamjenice odreuje njezina
funkcija u odnosnoj reenici. Odnosnu zamjenicu ne smijete pomijeati s
pridjevom iji pade odreuje rije koju poblie opisuje.
o o v0pno o v yiv oio:v oioo oi:i q o .
ovjek kojeg poznajemo pouava nas.
U ovome primjeru moete vidjeti da premda je antecedent (o v0pno)
u nominativu, odnosna zamjenica (o v) je u akuzativu zato to je izravni
objekt glagola yiv oio:v.

14.11 Prijevod. Odnosna zamjenica prevodi se na razliite naine, ovisno o
funkciji odnosne reenice. To je pitanje hrvatskoga a ne grkog jezika.
1. Ukoliko odnosna zamjenica poblie opisuje neku rije, onda se
odnosna zamjenica prevodi samo jednom od hrvatskih odnosnih
zamjenica: tko, to, koji, iji, kakav i kolik.
ovjek koji sjedi za stolom moj je pastor.
2. Odnosne reenice mogu vriti funkciju subjekta, izravnog objekta,
neizravnog objekta, prijedlonog objekta itd. Drugim rijeima, one
mogu vriti gotovo svaku funkciju koju vri imenica. U takvim
sluajevima, ponekad je reenici potrebno dodati zamjenicu kako
bi bolje zvuala na hrvatskom.
Na primjer, u reenici Koji e biti prvi bit e posljednji, odnosna
reenica je subjekt glagola e biti. Kako bi prijevod bio to
teniji, moete dodati pokaznu zamjenicu: Onaj koji e biti prvi
bit e posljednji.
o oo /oo v:i +o;v o+oopo;v oo +oo ... oo i : o+iv oo o io.
Onaj koji ne uzme svoj kri nije me dostojan.
Dajte dobru ocjenu onima koji je zasluuju.
Upotrijebite svoj kolovani zdrav razum kako biste odredili
prikladnu zamjenicu koju trebate dodati. Rod i broj odreuje
kontekst.


Postupak prevoenja
14.12 Kao to je bio sluaj s prijedlonim izrazima, prilikom podjele reenice
odnosnu reenicu je vano drati kao jednu cjelinu.
o lqooo / : /o /qo:v / o : o+iv oiioiov.
Isus govorae to je pravedno.

14.13 Odnosne reenice uvijek su zavisne, tako da nikada ne sadre glavni
subjekt i glagol reenice.

Saetak
1. Odnosne zamjenice stoje na poetku odnosnih reenica koje mogu vriti
mnoge funkcije koje inae vre imenice i pridjevi.
2. Odnosne zamjenice su o , q i o . Slijede uobiajeni 2-1-2 obrazac deklinacije
(poput oo +o ) i uvijek imaju otri hak i naglasak.
3. Poput drugih zamjenica, pade odnosne zamjenice odreuje njezina
upotreba u odnosnoj reenici, a njezin broj i rod odreuje njezin
antecedent.
4. Svome prijevodu odnosne reenice moete dodati drugu zamjenicu;
koristite svoj kolovani zdrav razum i kontekst kako biste odredili najbolju
zamjenicu u tu svrhu.
5. Odnosne reenice uvijek su zavisne.

Rjenik
o /q 0:io, -o, q istina (109; *o /q0:io)
1
:i pq vq, -q, q mir (92; *:i pqvq)
2
: v niov
G
prije
G
(94)
: noyy:/io, -o, q obeanje (52; *: noyy:/io)
: n+o sedam (88). Ne deklinira se.
3
0po vo, -oo, o prijestolje (62; *0povo)
4

_______________________________________________________
1 ensko ime Aletea znai istina. Aleteologija je znanost o istini.
2 Irenino (:i pqviio) znai miroljubivo.
3 Heptagon ima sedam strana [sedmerokut].
4 Tron.


l:poooo/q , q Jeruzalem (77)
5
io+o
G
(io0 ) niz
A
, protiv
G
(473)
6
io+o
A
(io0 ) po
D
, prema
L
, kroz
A
, tijekom
G

i:o/q , -q , q glava (75; *i:o/q)
7
o oo , -oo , q
8
put, cesta, putovanje, ponaanje (101; *o oo)
o , q , o koji, koja, koje (1,365)
o +: kada (103)
9
oo + dakle, tako, na ovaj nain (208)
n/oiov, -oo, +o brod, laa (68; *n/oio)
p q o, -o+o, +o rije, izreka (68; *p qo+)
10
+: i (tako), te (215)
11
:ip, :ipo , q aka, ruka, prst (177; *:ip)
12
|oq , -q , q dua, ivot, osobnost (103; *|oq)
13


__________________________________
5 l:poooo/q je imenica koja se ne deklinira, odnosno ne mijenja svoj oblik bez obzira
na upotrebu. Meutim, njezin lan e se sklanjati.
6 Kata je uobiajeni spojni oblik koji znai niz. Katabaza je opadajui stadij bolesti.
Katalog (io+o /oyo) je zbrajanje u smislu stvaranja popisa. Katastrofa (io+oo+poq ) je
iznenadna nesrea, preokret.
7 Hidrokefalija (o opoi: o/ov) je naziv za stanje poveanog udjela vode u lubanji radi
kojeg dolazi do oteenja mozga.
8 Zapazite da premda ova rije izgleda kao da je mukoga roda, zapravo je enskog
roda. Radi se o imenici enskoga roda druge deklinacije. Izgleda poput /o yo ali je
enskoga roda. lan koji je poblie opisuje uvijek e biti enskoga roda.
9 Nemojte zamijeniti ovu rije s o +i.
10 Retorika (p q+opiiq ) je umijee uinkovitog koritenja rijei.
11 +: je postpozitivan veznik koji ima slabije znaenje od ioi.
12 Hirografija je rukopis. Hiromant je ovjek koji ita sudbinu iz dlana.
13 Psihologija je nauka o osobnosti.


o v Kada se koristi zajedno s odnosnom zamjenicom, o v
tu zamjenicu ini neodreenom (npr. koji postaje
koji god).
: o v ako, kada, kada god
14

14.14 Privlaenje. Kao to je sluaj sa svakim jezikom, ni grki jezik ne
slijedi uvijek osnovna pravila. Svi ivi jezici (odnosno, oni kojima se
govori) u stanju su stalne promjene, tako da dobra i uredna
gramatika pravila ne djeluju ba uvijek.
Tako je s odnosnom zamjenicom. Njezin pade treba odreivati
njezina funkcija, ali u odreenim situacijama vidimo da je promijenjen
u isti pade koji ima njezin antecedent, kao da ga poblie opisuje. To
se naziva privlaenjem.
Privlaenje se obino dogodi kada odnosna zamjenica stoji u
neposrednoj blizini antecedenta, kada je antecedent u dativu ili
genitivu, te kada bi odnosna zamjenica obino bila u akuzativu.
q yyi,:v o po vo +q : noyy:/io q o/o yqo:v o 0:o; + Apoo .
Priblii se vrijeme obeanja koje je Bog obeao Abrahamu.
Odnosna zamjenica q trebala bi biti u akuzativu (q v) jer je izravni
objekt o/o yqo:v, ali je privuena genitivom prethodne imenice
: noyy:/io.

_______________________________________
14 Ovu rije nauili smo ve u devetom poglavlju, ali sada znate da trebate
koristiti -god u prijevodu kada stoji zajedno s ovom odnosnom zamjenicom.

Petnaesto poglavlje

Uvod u glagole

Egzegetski uvid
U nekim prijevodima Mateja 18,18, ini nam se kao da je Isus obeao svojim
uenicima da e sve to zaveu na zemlji biti zavezano na nebu i da e sve to
odrijee na zemlji biti odrijeeno na nebu. Drugim rijeima, imali su mo
zavezati i odrijeiti, a Nebo (tj. Bog) bi jednostavno poduprlo njihove odluke.
Ipak, stvar nije tako jednostavna; djela opisana na nebu su futur perfekt pasivi
to bismo mogli prevesti ve e biti zavezani na nebu ve e biti
odrijeeni na nebu. Drugim rijeima, nebeska odredba koja potvruje onu
zemaljsku temelji se na prethodnoj presudi.
Bio je to jezik zakonskog sudita. idovska zakonska pitanja u Isusovo vrijeme
obino su odluivali starjeine u zajednici sinagoge (a kasnije rabini). Mnogi
idovi vjerovali su da je iza zemaljskih sudaca stajao autoritet Neba kada su
odluivali u pogledu sluajeva koji su se temeljili na tonom razumijevanju
Bojega zakona. (Ovaj postupak s vremenom se poeo nazivati zavezivanje i
odrjeivanje.) Isusovi suvremenici Boju pravinost estu su zamiljali kao
nebesku sudnicu. Poslunou Bojem zakonu, zemaljski sud samo bi potvrdio
odluke nebeskog suda. U Mateju 18,15-20, krani koji slijede paljive
procedure opisane u stihovima 15-17 mogu biti sigurni da e djelovati u skladu
s autoritetom Bojega sudita kada budu donosili odluke vezane uz sluajeve.
Kao to se mi borimo kako potvrditi apsolutne istine u relativistikoj kulturi,
dananji krani ponekad se pitaju kako izvravati crkvenu stegu s ljubavlju
protiv lana crkve koji je u grijehu. U ovome tekstu, Isus prua odgovor: kada
se osoba ne eli okrenuti od svoga grijeha nakon opetovane konfrontacije s
ljubavlju, crkva svojim posljednjim korakom stege jednostavno prepoznaje
duhovnu stvarnost koja je ve istinita u Bojim oima.
Craig S. Keener

Pregled
osnovnu gramatiku vezanu uz hrvatske glagole;
naredne izraze: slaganje, lice, broj, glagolsko vrijeme, stanje, nain;
glavne komponente grkoga glagola (osnova; spojni samoglasnik; lini
nastavak);

121

122 Trei dio: Indikativni glagolski sustav

predodba o aspektu i njezin znaaj za pravilno razumijevanje grkoga
glagola.

Hrvatska gramatika
15.1 U petom poglavlju obradili smo osnovnu gramatiku vezanu uz
imenice. Sada je vrijeme da ponemo s glagolima. Meutim, ve znate
puno o gramatici glagola iz nae rasprave o :i i (osmo poglavlje).
Veina narednoga gradiva bit e pregled.

15.2 Glagoli. Glagol je rije koja opisuje radnju ili stanje stvari.
Ja uim grki jezik.
Grki je nebeski jezik.

15.3 Lice. Postoje tri lica: prvo, drugo i tree.
Prvo lice je lice koje govori (ja, mi).
Drugo lice je lice kojemu se govori (ti, vi).
Tree lice su svi ostali (on, ona, ono, oni, one, ona, knjiga).

15.4 Broj se odnosi na to je li glagol u jednini (odnosi se na jednu stvar)
ili mnoini (odnosi se na vie od jedne stvari).
Ja sam uitelj.
Oni su studenti.

15.5 Slaganje. Glagol se mora slagati sa svojim subjektom u licu i broju.
To znai da kada je subjekt u jednini, tada i glagol mora biti u jednini.
Ako je subjekt u treem licu, tada i glagol mora biti u treem licu.
Na primjer, ne biste rekli: Branko govore razredu da praznik jo nisu
poeli. Budui da su Branko i praznik u jednini, rekli biste:
Branko govori razredu da praznik jo nije poeo.
Takoer, ne biste rekli: Ja sam bili ovdje. Zamjenica ja je u jednini
dok je glagol bili u mnoini. Rekli biste: Ja sam bio ovdje.

15.6 Vrijeme se odnosi na to kada se glagolska radnja odvija. U hrvatskom
jeziku razliita vremena su: prolost, sadanjost i budunost.

15.7 Glagolsko vrijeme u hrvatskom jeziku odnosi se na vrijeme kada se
glagolska radnja odvija i na oblik rijei.
Uite li grki jezik sada, onda je glagol u prezentu (uim).

Petnaesto poglavlje: Uvod u glagole 123

U reenici: vidim loptu, glagol vidim je u prezentu i oznaava
radnju koja se odvija u sadanjem vremenu.
Ukoliko planirate to initi sutra, onda je glagol u futuru (uit
u).
Hrvatski oblici futura koriste oblike pomonoga glagola biti: u,
e, e, emo, ete, e.
Ako ste uili sino, onda je glagol u jednome od prolih vremena:
perfektu (uio sam), aoristu (uih) ili imperfektu (uah).
Premda je to oito, ipak je potrebno naglasiti da je vrijeme glagola s
gledita govornika/pisca, a ne itatelja. Ono to je sadanjost
biblijskome piscu moe ili ne mora biti naa sadanjost.

15.8 Vid. Koncept vida esto se izostavlja iz tradicionalnih gramatika zbog
toga to je vid relativno novo polje lingvistike. Vid nije isto to i
glagolsko vrijeme, premda su te dvije cjeline povezane.
U emu je razlika kada kaemo: Sino sam nauio i Sino sam
uio?
Prva reenicaSino sam nauio kae da je dogaaj bio
dovren sino. Ona vam ne daje naslutiti koliko je tono trajalo
vae uenje osim injenice da je bilo dovreno. Ona na dogaaj
gleda kao na dovrenu cjelinu. To nazivamo svrenim vidom.
Obino se koristi za dogaaje u prolosti.
Svreni vid u hrvatskom jeziku tvori se na razliite naine (vidi
Bari et al., Hrvatska gramatika 612-621)
Druga reenicaJuer sam uio opisuje uenje kao trajnu
radnju, proces, kao neto to je trajalo odreeno vremensko
razdoblje. Ovo se naziva nesvrenim vidom.
1
Nesvreni aspekt u hrvatskom jeziku tvori se na razliite naine
(vidi Bari et al., Hrvatska gramatika 612-621).
Vid se moe oznaiti u razliitim vremenima. Razmotrite sljedee
primjere.

sadanjost prolost budunost
svreni - nauio sam nauit u
nesvreni uim uio sam uit u

___________________________________
1 Svreni se takoer naziva perfektivni, a nesvreni se takoer naziva
imperfektivni.


15.9 Svrena i trenutna. Svreni vid nije isto to i ono to se zove trenutni.
Trenutni opisuje radnju koja se dogaa u jednome vremenskom
trenutku.
Udario sam loptu.
To je kao razlika izmeu filma (nesvreni) i fotografije (trenutni). Dok
svreni aspekt moe opisati radnju koja je u biti trenutna, svrene
radnje ne moraju nuno biti trenutne. Jedino kontekst (kao to je
znaenje glagola) moe odrediti je li radnja stvarno trenutna ili nije.

15.10 Stanje se odnosi na odnos izmeu subjekta i glagola.
Ako subjekt ini radnju glagola, onda je glagol u aktivnom stanju.
Boris je udario loptu. Udario je u aktivnom stanju zato to
subjekt, Boris, vri udaranje.
Ako subjekt prima radnju glagola, glagol je u pasivnom stanju.
Boris je udaren loptom. Udaren je je pasivno stanje zato to je
subjekt Boris bio udaren.
Pasivno stanje u hrvatskom jeziku tvori se dodavanjem oblika
pomonog glagola biti (je, u primjeru gore).
15.11 Nain se odnosi na odnos izmeu glagola i stvarnosti. Glagol je u
indikativu ako opisuje neto to jest, nasuprot neemu to bi moglo
biti. To ukljuuje izjave i pitanja. Na primjer, bogat sam. Jesi li ti
bogat? Budui da se ni s jednim drugim nainom izuzev indikativa
neemo susresti sve do 31. poglavlja, ne elimo vas zbuniti time to
emo govoriti o drugim nainima.

Grka gramatika
15.12 Nemojte pokuati nauiti gramatike oblike s kojima ete se susresti u
ovom poglavlju. Oni su navedeni samo kako bismo vas izloili
konceptima. Stvarne oblike poet emo uiti u sljedeem poglavlju.

15.13 Slaganje. U grkome jeziku, glagol se slae sa svojim subjektom. To
postie tako to koristi line nastavke, a to su sufiksi dodani na kraju
glagola. Na primjer, je lini nastavak prvoga lica jednine, tako da
/: y znai ja govorim. oooi je lini nastavak treega lica mnoine,
tako da /: yoooi znai oni govore.


Glagolska osnova *o ioo znai uti.

o ioo ja ujem
o ioo :i ti uje
o ioo :i on/ona/ono uje
o ioo o:v mi ujemo
o ioo :+: vi ujete
o ioo oooi oni/one/ona uju

15.14 Lice. Kao u hrvatskom jeziku, i u grkome postoje tri lica.
Prvo lice je osoba koja govori (: y ; :i i, : o: v).
Drugo lice je osoba kojoj se govori (oo; :i, : o+: ).
Tree lice je sve ostalo (oo +o , /o yo, : o+iv, :i oiv).
Glagol se mora slagati sa svojim subjektom u licu. To ini tako to
koristi prikladan lini nastavak.
Na primjer, :i je uobiajeni nastavak drugoga lica jednine.
Prema tome, ako je subjekt ti (oo ), glagol e zavravati na :i. oo;
/: y:i znai Ti govori.
Ako je subjekt mi (q :i ), glagol e zavravati na o:v. q :i
/: yo:v znai Mi govorimo.
Budui da grki glagol uvijek oznaava lice, grka reenica ne zahtijeva
izraeni subjekt. Radi toga glagol sm moe biti potpuna reenica.
Tako i : y; /: y i /: y znae ja govorim [kao uostalom u hrvatskom
jeziku: govorim; op. prev.]

15.15 Broj. Kao to je sluaj s imenicama, glagoli takoer mogu biti u jednini
ili u mnoini. Za razlikovanje broja koriste se razliiti lini nastavci.
Ako je subjekt ja, onda e lini nastavak biti prvo lice jednine
().
Ako je subjekt mi, onda e lini nastavak biti prvo lice mnoine
(o:v).
Ako se glagol odnosi na jedan brod, onda je lini nastavak tree
lice jednine (:i); ali ako ima puno brodova, onda je nastavak tree
lice mnoine (oooi).
15.16 Glagolsko vrijeme. Izraz glagolsko vrijeme u gramatikama grkoga
jezika koristi se slino kao i u hrvatskim. Moda bi isprva bilo najlake
koristiti glagolsko vrijeme i vrijeme naizmjence. Ipak, to bi
stvorilo pogrenu predodbu u vaem osnovnom razmiljanju koja bi
stalno stajala na putu pravilne egzegeze. Zato emo, od samoga
poetka, koristiti preciznu terminologiju.


Problem je u tome to grko glagolsko vrijeme sadri dvije konotacije:
aspekt i vrijeme. Na primjer, glagolsko vrijeme aorist opisuje
neodreenu radnju (vid) koja se obino odvija u prolosti (vrijeme). U
ovoj gramatici izraz glagolsko vrijeme odnosi se samo na oblik
glagola (npr. glagolsko vrijeme prezent, futur, aorist), tako da taj izraz
ne koristimo kako bismo oznaili kada se radnja glagola odvija. Izraz
vrijeme koristimo kada elimo opisati kada se odvija radnja
glagola. Zato nemojte pobrkati glagolsko vrijeme i vrijeme.

15.17 Vid. Ovo je vjerojatno koncept koji je najtee razumjeti vezano uz
grke glagole, a ujedno je najvaniji i u najveoj mjeri pogreno
shvaen. Osnovna znaajka grkoga glagola nije njegova sposobnost
da pokae kada e se glagolska radnja dogoditi (vrijeme), ve koju vrstu
radnje opisuje, odnosno ono to nazivamo vidom. U grkome jeziku
postoje tri vida.
Nesvreni vid znai da se glagolska radnja prikazuje kao trajni
proces. Po tome je slina hrvatskim nesvrenim glagolima i
imperfektu. Jedem. Oni uae.
Neodreeni vid znai da se glagolska radnja prikazuje
jednostavno kao dogaaj, a da se pritom ne naznauje radi li se o
procesu ili ne.
2
Jeo sam. Otila je.
Primjer koji nam pokazuje vanost ove razlike nalazimo u Isusovim
rijeima koje je uputio svojim uenicima: eli li netko poi za mnom,
neka se odrekne samoga sebe i uzme svoj kri i slijedi me (Marko
8,34). Odrekne i uzme su neodreeni dok je slijedi nesvreni
glagol. Vid glagol odrekne i uzme ne govori nam nita o naravi
tih radnji osim da se one trebaju dogaati. Meutim, vid glagola
slijedi naglaava da predanje uenitvu ukljuuje neprekidnu
radnju, a u ovome kontekstu radi se o radnji koja se ponavlja iz dana u
dan.

U grkome jeziku postoji i trei vid, ali s njime emo se susresti u
dvadeset petom poglavlju.

15.18 Stanje. Grki jezik koristi razliite line nastavke kako bi se razlikovalo
aktivno stanje od pasivnoga. : o0i znai Ja jedem, dok : o0iooi
znai Ja sam jeden.
Grki ima i tree stanje koje se zove medij. Premda ima nekoliko
razliitih nijansi, za sada emo medij izjednaiti s aktivnim stanjem. O
mediju emo govoriti u dvadeset petom poglavlju.
_______________________________________
2 Neki tvrde kako neodreeni vid zapravo nije vid, te da pod neodreeni
jednostavno podrazumijevamo izostanak vida. Tehniki govorei, to moe i ne mora
biti tono, ali za sada moe biti korisno razmiljati na taj nain. Neodreeni vid je
izostanak bilo kakvog specifinog vida.


Glavni sastavni dijelovi grkoga glagola
15.19 Tablica. Za sada, moemo rei da se grki glagol sastoji od tri dijela.
Osnova + spojni samoglasnik + lini nastavci
/o + o + :v /o o:v

15.20 Osnova. Osnova glagola jest onaj dio glagola koji nosi njegovo
osnovno znaenje. Slina je osnovi imenice. Oblik /o o:v znai Mi
unitavamo. Osnova je */o.
3
15.21 Spojni samoglasnik. Grki esto dodaje samoglasnik iza osnove. To
ini kako bi se olakalo izgovaranje rijei zato to grki iza spojnoga
samoglasnika ujedno dodaje sufikse.
/: y:+: znai Vi govorite. Osnova je */:y. Spojni samoglasnik je
drugo :, a +: slui kao lini nastavak.
15.22 Lini nastavci. Kao to smo ve vidjeli, lini nastavci su sufiksi koji se
dodaju na kraju glagola te oznaavaju lice i broj.
Na primjer, osnova */:y znai govoriti a lini nastavak znai
ja, tako da /: y znai ja govorim.
/: yo:v znai mi govorimo, jer lini nastavak :v znai mi.
(o je spojni samoglasnik.)

15.23 Gramatika analiza. Kada radite gramatiku analizu glagola,
predlaemo vam da inite sljedee:
4
lice; broj; glagolsko vrijeme; stanje; nain; leksiki oblik; definicija
sprezanog oblika. Na primjer, /: yo:v je prvo lice mnoine, prezent
aktiv indikativ, glagola /: y, a znai mi govorimo.
Budui da je jedini nain koji emo za sada jedno dulje vrijeme uiti
indikativ, priviknite se govoriti indikativ dok vrite gramatiku
analizu.

____________________________________
3 Premda je mogue da osnova glagola proe kroz neke preinake, veina promjena
dogaa se u nastavku glagola, ba kao i kod imenica. Meutim, do promjena
moe doi i na poetku glagola a ponekad i u samoj osnovi (poput promjene
samoglasnika od no+q p na no+po ).
4 Uitelji mogu predloiti drukiji redoslijed gramatike analize, tako da je ovo samo
prijedlog.


15.24 Leksiki oblik. Leksiki oblik glagola je prvo lice jednine, prezent
indikativ uvijek!
5
U rjenikom odjeljku ove gramatike uvijek e biti
navedeni leksiki oblici.

Zakljuak
15.25 Ovo poglavlje nije osmiljeno kako bi vas pouilo specifinim oblicima
grkih glagola. Primjeri slue samo kako bi vam pruili opu ideju na
to ete obratiti panju u sljedeih nekoliko poglavlja.
Glagoli su najuzbudljiviji dio grkoga jezika. U puno sluajeva,
teologija nekog odlomka ili pak jasniji uvid u njegove nijanse,
skrivena je u glagolskom vidu. Ipak, poznavanje glagola iziskuje
truda, a bez dobroga poznavanja glagola nikada neete moi uivati u
ovome jeziku. Stoga, drite se i nastavite raditi.
Nadalje, bit e vrlo lako nehotice pomijeati imenice i glagole. Na
primjer, glagoli nemaju padee ili rod, ali ete se prilikom njihove
analize moda zbuniti i rei da je neki glagol u akuzativu. Jedan od
glavnih razloga zato smo vas najprije pouili imenicama a tek potom
glagolima jest upravo to to smo eljeli umanjiti ovu prirodnu sklonost
ka njihovu mijeanju.

Saetak

1. Glagol se slae sa svojim subjektom u licu (prvo; drugo; tree) i broju
(jednina; mnoina).
2. Slaganje se postie koritenjem linih nastavaka.
3. Pravi znaaj grkoga glagola jest njegova sposobnost opisivanja vida.
Glagol moe biti nesvren, to znai da je proces koji on opisuje zapravo
radnja koja traje. Nadalje, grki glagol moe biti neodreen, to znai da
nam autor ne daje naslutiti pravu narav radnje osim to nam daje do znanja
da se ona dogodila.
4. Glagolsko vrijeme opisuje oblik glagola.
5. Vrijeme opisuje kada se glagolska radnja odvija.
6. Stanje moe biti aktiv (tj. subjekt vri radnju), pasiv (tj. na subjektu se vri
glagolska radnja) ili medij (koji emo za sada izjednaiti s aktivom).
7. Indikativ je najraireniji nain, a koristi se za iznoenje neke izjave ili za
postavljanje pitanja.
______________________________________
6 Neke starije gramatike kao leksiki oblik navode oblik u infinitivu (/: y:iv,
govoriti), ali leksikoni su sada dosljedni u navoenju glagola u prvome licu
jednine prezenta (/: y, ja govorim).

esnaesto poglavlje
Prezent aktiv indikativ

Egzegetski uvid
U ovoj lekciji vidjet ete jo jednu znaajku grke gramatike. Naime, u reenici
koja nema rije u nominativu, subjekt je sadran u samome glagolu; pomou
linoga nastavka pripojenog glagolu moete znati koju zamjenicu trebate
koristiti kao subjekt. Meutim, kada grka reenica ima zamjenicu u
nominativu, tada autor stavlja poseban naglasak na subjekt glagola.
Puno puta u Ivanovu Evanelju, poevi od Ivana 6,35, Isus koristi zamjenicu
: y zajedno s glagolom biti u izrazu : y :i i o ... (Ja sam ...; vidi takoer
6,41; 8,12; 9,5; 10,7. 9. 11. 14; 11,25; 14,6; 15,1. 5). Svaki put naglaava tko on jest.
Na primjer, kada Isus kae : y :i i o o p+o +q ,q (6,35) on kao da
pokazuje prstom na sebe i govori: Ako elite duhovnu okrjepu u svome ivotu,
onda pogledajte na mene i jedino na mene, jer ja sam kruh ivota. Drugi : y
:i i stihovi imaju slian naglasak. Sve ono to nam nedostaje u naim duhovnim
ivotima moemo pronai u naem blagoslovljenom Spasitelju Isusu Kristu.
No, ima jo. Isusova upotreba : y :i i doziva u sjeanje starozavjetnu priu o
Mojsiju, kada se pribliio Bogu kod goruega grma (Izl 3).
Kada je Mojsije izazvao Gospodina da mu objavi svoje ime, Bog je odgovorio (u
Septuaginti), : y :i i o v (Ja sam onaj koji jest). Drugim rijeima, Jahve je
veliki JA JESAM (Izl 3,14). Isus je ovaj poznati naziv za Boga upotrijebio kada
je idovima rekao: Prije nego to Abraham bje, ja jesam (: y :i i) (Ivan 8,58),
pripisujui sebi isto ono ime koje je Jahve upotrijebio u Starome zavjetu za sebe.
Isto ovo ime i izraz naglaavaju sve Isusove : y :i i
izjave u Ivanovu Evanelju.
Verlyn Verbrugge

Pregled
da glagolsko vrijeme prezent opisuje radnju koja se obino odvija u
sadanjem vremenu;
da glagolsko vrijeme prezent moe opisivati radnju koja traje (nesvreni
vid) ili pak ne govoriti nita o glagolskom vidu (neodreeni);

129


tri dijela glagola u prezentu aktivu indikativu: osnova glagolskog vremena
prezenta, spojni samoglasnik; lini nastavak;
primarni lini nastavci za aktiv.

Hrvatski jezik
16.1 Prezent indikativ opisuje radnju koja se dogaa u sadanjem vremenu.
Aktivno stanje koristi se kada subjekt vri glagolsku radnju. Nain
indikativ opisuje injenicu ili postavlja pitanje.
Na primjer: Ja vidim visokog ovjeka. Vidim opisuje radnju koju
vri subjekt reenice ja u sadanjem vremenu.

Grki jezik
16.2 Prezent aktiv indikativ u grkome jeziku je u osnovi isti kao i u
hrvatskom. Opisuje radnju koja se obino javlja u sadanjosti. Ona je
nesvrenog vida (Ja uim).

Upamtite: vrijeme glagola odnosi se na gledite govornika/pisca, a ne
itatelja. Ono to je sadanjost za biblijskoga pisca moe ali i ne mora
biti sadanjost za nas.
16.3 Tablica. Na poetku svakoga poglavlja koje uvodi u novi glagolski
oblik, uvrstit emo jednu od ovih saetih tablica.

Osnova prezenta + Spojni samoglasnik +
Primarni lini nastavci za aktiv

/o + o + :v /o o:v

Tablica je jedan od najbitnijih dijelova svakoga poglavlja, tako da je
morate dobro nauiti. Naravno, kako bi vam postala smislenom,
najprije trebate proitati cijelo poglavlje.
Glagol u prezentu sastoji se od tri dijela: prezentska osnova; spojni
samoglasnik; lini nastavak.

esnaesto poglavlje: Prezent indikativ aktiv 131

16.4 Prezentska osnova. U dvadesetom poglavlju detaljnije emo govoriti
o konceptu osnove glagolskog vremena. Za sada je dovoljno rei da je
osnova glagolskog vremena najosnovniji oblik glagola u pojedinom
glagolskom vremenu (poput imenske osnove). To je ono to ostane kada
oduzmete spojni samoglasnik i line nastavke. Na primjer, osnova
glagola /o :+: je /o. Osnova je ono to nosi osnovno znaenje glagola.
1

16.5 Spojni samoglasnik.
2
Spojni samoglasnik je onaj samoglasnik koji
spaja glagolsku osnovu s linim nastavkom. Ukoliko lini nastavak u
indikativu poinje na mu ili nu, spojni samoglasnik je omikron; spojni
samoglasnik u svakom drugom sluaju je epsilon. Ukoliko se ne koristi
nijedan drugi lini nastavak, spojni samoglasnik moe biti ili omikron ili
epsilon.
/:y + o + :v /: yo:v
/:y + : + +: /: y:+:
/:y + o + - /: y
Spojni samoglasnici isti su za sva glagolska vremena u indikativu. Oni
slue kako bi olakali izgovaranje; lake je izgovoriti /: yo:v nego
/: y:v.
3

16.6 Lini nastavak. Lini nastavak dodaje se spojnome samoglasniku kako
bi se oznailo lice i broj. To je nuno iz razloga to se glagol mora
slagati u licu i broju sa subjektom.
Jedna od prednosti jezika koji koristi line nastavke je njegova
sposobnost da oznai tko vri glagolsku radnju tako to nastavak
pokazuje lice i broj. ak i kada subjekt nije izreen, moete ga otkriti iz
linoga nastavka glagola.
__________________________________
1 Osnova glagola obino ostaje ista u svim glagolskim vremenima. U prolome
glagolskom vremenu, osnova glagola /o jo uvijek je */o. Meutim, u mnogim
uobiajenim glagolima osnova se mijenja u razliitim glagolskim vremenima. Na
primjer, o // je oblik prezenta i znai Ja bacam. Osnova prezenta je *o//. No u
prolome glagolskom vremenu, osnova se mijenja u *o/ (jedno lambda).
Zato je vano spajati osnove s glagolskim vremenima. No, o tome emo vie govoriti
kasnije.
2 Takoer se naziva tematski samoglasnik.
3 Veina gramatika ui da je spojni samoglasnik dio linoga nastavka, barem u
prezentu. To je razumljivo: kada se spojni samoglasnik i pravi lini nastavak spoje,
esto se mijenjaju. Na primjer, oblik treega lica mnoine je /: yoooi. Tvori se od /:y
+ o + voi /: yoooi. Nu ispada, a omikron se produljuje na oo.
Ovakva tehnika pouavanja djeluje neko vrijeme, ali nakon to nauite nekoliko
glagolskih vremena postaje izrazito vano vidjeti razliku izmeu spojnog
samoglasnika i linog nastavka. Iz toga razloga, uvijek emo navoditi pravi spojni
samoglasnik i pravi lini nastavak s desne strane svake paradigme. Na taj nain,
moi ete vidjeti prave slinosti kroz cijelu glagolsku paradigmu kao i razliita
pravila koja odreuju konani oblik rijei.


Jo jedna prednost je ta to, u sluaju da je subjekt izraen, moete
provjeriti radi li se o subjektu tako to ete njime provjeriti lice i broj
glagola. Takva dvostruka provjera trebala bi se koristiti uvijek ukoliko
stvarno elite nauiti ovaj jezik.
Na primjer, glagol /: y:i znai ti govori. Ako imate dvije rijei oo i
o v0pno i obje izgledaju poput subjekta, glagol vam govori da subjekt
mora biti oo jer je o v0pno tree lice.
Nedostatak koritenja linih nastavaka lei u koliini podataka koje
treba zapamtiti, no to je stvarno mala cijena za prednosti koje ete time
dobiti.

16.7 Primarni nastavci. Postoje dvije skupine linih nastavaka koje trebate
nauiti. Primarni lini nastavci koriste se u prezentu, te u glagolskim
vremenima o kojima emo govoriti do dvadesetog poglavlja. O
sekundarnim linim nastavcima govorit emo u dvadeset prvom
poglavlju, kao i o razlikama izmeu ove dvije skupine nastavaka.

16.8 Stanje. Grki jezik razlikuje prezent aktiv (ovo poglavlje) od prezenta
medija i pasiva (osamnaesto poglavlje) tako to koristi dvije razliite
skupine linih nastavaka.

Prezent aktiv indikativ
16.9 Uvod. Oblici u naoj paradigmi navedeni su ovim redoslijedom: prvo,
drugo i tree lice jednine, a potom prvo, drugo i tree lice mnoine.
Slijeva na desno naveli smo konjugirane oblike, definiciju, spojni
samoglasnik i lini nastavak. (Lini nastavci odvojeni su od osnove
glagola kako bi ih se istaknulo.) U neke paradigme uvrstili smo slinu
paradigmu za usporeivanje u krajnjem desnom stupcu.
Obratite posebnu panju na kombinaciju spojnog samoglasnika/linog
nastavka i to se s njima dogaa. To e kasnije biti vano.

Mnogi ulini znakovi u suvremenoj grkoj
napisani su na grkom i engleskom.

esnaesto poglavlje: Prezent aktiv indikativ 133

16.10 Paradigma: Prezent aktiv indikativ
4
Svakako proitajte biljeke vezane
uz ovu paradigmu.
oblik prijevod spojni samoglasnik lini nastavak
1. jd. /o Ja odrjeujem o -
5

2. jd. /o :i Ti odrjeuje :
6

3. jd. /o :i On/ona/ono odrjeuje : i
7

1. mn. /o o:v Mi odrjeujemo o :v
2. mn. /o :+: Vi odrjeujete : +:
3. mn. /o oooi(v) Oni odrjeuju o voi
8
16.11 Zapazit ete da su lini nastavci ponekad izmijenjeni prilikom spajanja s
glagolima. Ovdje smo suoeni s donekle slinom dilemom kao u sluaju
imenica: trebate nauiti stvarne line nastavke, ali ponekad e se oni
mijenjati.
9
S primarnim aktivnim nastavcima najbolje je line nastavke
nauiti kao , :i, :i, o:v, :+:, oooi(v), ali uvijek trebate moi prepoznati
spojni samoglasnik i pravi lini nastavak.
10

________________________________________________
4 /o ima irok i raznolik opseg znaenja. Ta rije koristi se za krenje abata, ili za
unitavanje hrama. Obino se koristi u paradigmama zato to je kratak i pravilan.
Odrjeiti je openito znaenje koje u osnovi obuhvaa sva ostala znaenja. Ukoliko
vam odrjeiti zvui udno, onda bi vam moda bilo lake ovaj glagol prevesti kao
unititi.
5 Ne koristi se nijedan lini nastavak, a spojni samoglasnik omikron produljuje se na
omega kako bi nadomjestio taj gubitak (*/o + o /o).
6 Lini nastavak je zapravo oi. Sigma je ispalo te su ga, po svemu sudei, ponovno
dodali na kraju (/o:oi /o:i /o :i). Ovo objanjenje nalazimo u Smythu (#463b).
Ipak, ini se izglednije da su sigma i iota prole kroz metatezu, tj. zamijenili su
mjesta. Trebate upamtiti samo to da je nastavak sigma, te da se spojni samoglasnik
mijenja.
7 Pravi nastavak je +i, ali je tau ispalo. Izvorni oblik moemo vidjeti u : o+i.
8 Nastavak treeg lica mnoine moe primiti pokretno nu.
Nu ispada zbog narednog sigma (kao to to ini u akuzativu mnoine imenica
druge deklinacije), a spojni samoglasnik omikron produljuje se na oo kako bi
nadomjestio gubitak (/oovoi /oooi /o oooi).
Vano je upamtiti da je nastavak zapravo voi zato to ete tako lake upamtiti
druge oblike.
9 Na primjer, padeni nastavak genitiva jednine druge deklinacije je omikron, ali
skrauje se s posljednjim samoglasnikom osnove, tako da mi vidimo /o yoo (*/oyo + o
/o yoo). Nauite taj nastavak kao upsilon, ali upamtite da je zapravo omikron.


16.12 Prva od etiri. Postoje samo dvije tablice koje trebate nauiti za
glagole. Naredna tablica je prva, a zove se Glavna tablica linih
nastavaka. (Preostale tri etvrtine ove tablice dodat emo kako ih
budemo uili.) Oblici u zagradama (izuzev pokretnog nu) stvarni su
lini nastavci, tako da ih svakako morate nauiti. (Druga tablica je
Glavna tablica glagola, a nalazi se u #16.16).
U odreenom smislu, ove dvije tablice sline su tablici za imenice i
osam pravila za imenice. Budete li ih nauili zajedno s nekoliko
pravila, moi ete prepoznati gotovo svaki glagolski oblik u Novom
zavjetu.

__________________________________________
10 Moda ste se zaudili to sam od vas traio da nauite prave primarne nastavke za
aktiv zajedno s izmijenjenim oblicima u prezentu aktivu indikativu. To je zato to
e vam poznavanje pravih nastavaka kasnije uvelike olakati uenje.
Na primjer, nastavak za drugo lice jednine je , a spojni samoglasnik produljuje se
(prijevoj) na :i (/o + : + /o :i). Zato ne biste nauili nastavak kao i? Zato
to nastavak drugoga lica jednine u sekundarnom aktivu glasi te nema
produljivanja spojnoga samoglasnika (: + /o + : + : /o:). Nauite li samo
kao primarni nastavak, onda ve znate sekundarni.
Imajte povjerenja u mene. Ukoliko stvarno elite dobro nauiti grki jezik, tako da
u godinama koje dolaze ne morate uvijek iznova gledati u paradigme, onda
trebate nauiti prave nastavke.
primarna glagolska vremena
/o (-)
/o :i ()
/o :i (i)
/o o:v (:v)
/o :+: (+:)
/o oooi(v) (voi)
sekundarna glagolska vremena
a
k
t
i
v

m
e
d
i
j
/
p
a
s
i
v


Karakteristike prezenta aktiva indikativa
16.13 Vid. Glagolsko vrijeme prezent ukazuje na nesvrenu ili neodreenu
radnju. Prevodi se: Ja uim. Prilikom tumaenja [jer hrvatski glagoli
svojim oblikom ne odraavaju razliku izmeu nesvrenog i
neodreenog vida; op. prev.], trebate odluiti koji se vid najbolje
uklapa u kontekst. Upamtite: vid uvijek ima prednost nad vremenom.

16.14 Vrijeme. Prezentski oblik glagola openito oznaava radnju koja se
odvija u sadanjem vremenu.
11

Glagoli i line zamjenice
16.15 Line zamjenice u nominativu. Budui da lini nastavci oznaavaju
lice, openito je nepotrebno nadomjestiti linu zamjenicu kao subjekt
reenice. Kao to je sluaj u hrvatskom jeziku, tako se i na grkom moe
rei: Ja volim Robin piui : y; o yon Po iv
12
ili jednostavno o yon
Po iv. Kada se lina zamjenica ipak pojavi, ona slui kako bi se neto
naglasilo ili pak kako bi se pojasnio rod subjekta.
Naglasak. : y; o yon Po iv znailo bi: Ja volim Robin.
Kombinacija line zamjenice i ja u glagolu stvara naglaeni izraz.
esto se naglaava pomou kontrasta, kao to moemo vidjeti iz
primjera prikazanih dolje.
oo : y; 0: / o // oo (Mt 26,39).
Ne kako ja hou nego kako ti (hoe).
lqooo oo +o; oo i : o n+i,:v o // oi o0q+oi; oo +oo (Iv 4,2).
Isus nije krtavao, ve njegovi uenici.
Neke gramatike trae da nominativan oblik zamjenice prevodite
zajedno s pokaznim zamjenikim pridjevom koji slui za
pojaavanje: Ja sm volim Robin. Isus sm nije krtavao.
Druge pak doputaju izbjegavanje izraavanja koje nije u duhu
hrvatskoga jezika, a trae samo da uoite naglasak. [Budui da je
hrvatski jezik u tome slian grkome, linu zamjenicu moemo
prevesti onda kada ona postoji, a izostaviti je kada je ona
izostavljena u grkome tekstu; op. prev.]
Rod. Kada naiemo na oo +o u nominativu, to nam odaje rod
subjekta neto to nam lini nastavak ne moe rei.
Ipak, potrebno je obratiti panju da se oo +o moe koristiti kada je
glagol prvoga ili drugog lica. U tome sluaju, oo +o se prevodi
prvim ili drugim licem (ja/mi ili ti/vi) a nikada treim licem
(on).
_________________________________
11 To je tako iskljuivo u indikativu. Kada prijeemo na ostala glagolska vremena, vidjet
emo da ona nemaju nikakva vremenskog znaaja ili da je vremenski znaaj tek sluajan.
12 Po iv nije prava grka rije.


Na primjer, oo +q; /: y:i (drugo lice jednine ti govori)
o v0p noi moglo bi izgledati kao da znai: Ona govori
mukarcima.Meutim, to nije tono. oo +q samo stavlja naglasak
na subjekt, koji je ti. Trebalo bi se prevesti Ti (sma) govori
mukarcima.

16.16 Glavna tablica glagola. Na kraju svakoga poglavlja o glagolima,
uvrstit emo nau Glavnu tablicu glagola. Ona navodi razliite
dijelove svakoga glagolskog oblika. Kako budemo uili nove glagolske
oblike, ova tablica e rasti. Upravo ovu drugu tablicu morate nauiti za
glagole, a ona je zapravo klju cijeloga glagolskog sustava. Nauite je
stoga dobro. Potpunu tablicu moete pronai u Dodatku.
Postoji stupac za Aug(ment)/Redup(likacija) i jo jedan za Osnova
glagolskog vremena. Znaenje tih stupaca nauit emo tek u kasnijim
poglavljima, tako da ih za sada moete zanemariti. Stupac pod
naslovom 1. jd. paradigma je oblik glagola paradigme u prvom licu
jednine.

Glavna tablica glagola

Glagolsko Aug/ Osnova Formant Spojni Lini 1. jd.
vrijeme Redup. gl. vrem. gl. vrem. samogl. nastavci paradigma

Prezent aktiv prez. o/: prim. akt. /o

Saetak
1. Prezent aktiv indikativ opisuje radnju koja se obino javlja u sadanjem
vremenu.
2. Glagol u prezentu sastavljen je od tri dijela: glagolska osnova za prezent,
spojni samoglasnik i primarni lini nastavak.
3. Osnova glagolskog vremena je najosnovniji oblik glagola u odreenom
glagolskom vremenu.
4. Ukoliko lini nastavak u indikativu poinje na mu ili nu, spojni
samoglasnik je tada omikron; u protivnom, spojni samoglasnik je epsilon.
Ukoliko nema linoga nastavka, spojni samoglasnik moe biti omikron ili
epsilon.
5. Glagol se mora slagati sa svojim subjektom u licu i broju.
6. Prezent aktiv koristi primarne nastavke za aktiv: , :i, :i, o:v,
:+:, oooi(v). Pravi lini nastavci su -, , i, :v, +:, voi.
7. Pokretno nu moe se dodati linom nastavku za tree lice mnoine.


Rjenik
Uitelji imaju razliita miljenja u pogledu ovoga, ali neki bi vas ohrabrili da
ponete nositi grku Bibliju u crkvu. Ugodno ete se iznenaditi kada shvatite u
kolikoj mjeri moete pratiti tekst dok propovjednik ita hrvatski prijevod.
Nakon broja pojavljivanja svakoga glagola, naveli smo prezentsku osnovu
rijei ispred koje se nalazi asterisk. Ohrabrujemo vas da izgovorite svaki glagol
zajedno sa njegovih est moguih linih nastavaka.
o ioo ujem, uim, pokoravam se, razumijem (428; *oioo)
13
/: n vidim, gledam (133; */:n)
: imam, drim (708; *:)
14
/o odrjeujem, odvezujem, unitavam (42; */o)
15
vo o, -oo, o zakon, naelo (194; *voo)
16
o noo gdje (82)
nio+:o vjerujem, imam vjeru (u), pouzdajem se (241; *nio+:o)
17
npo onov, -oo, +o lice, izgled (76; *npoono)
18
+o +: tada, zatim (160)
+o/o , -q , -o v slijep (50; *+o/o/q)
19
opo , -o , q radost, uivanje (59; *opo)

Ukupan broj rijei u Novomu zavjetu: 138 162

_________________________________
13 o ioo moe primiti izravni objekt u genitivu ili akuzativu. Akustika (o iooo+iio) je
nauka o zvuku.
14 Korijen je zapravo `o:. Sigma ispada i zamjenjuje se otrim hakom, koji se zauzvrat
gubi zbog hi. Ponovno e se pojaviti u futuru kada se hi promijeni. Vidi MBG za
vie informacija, str. 260.
15 /o se javlja manje od pedeset puta, ali ete je ionako nauiti zato to slui kao
glagol u paradigmi.
16 Autonomna (oo +o voo) osoba je ona osoba koja vlada sama sobom.
17 nio+:o moe primiti izravni objekt u dativu ili u akuzativu. Taj glagol srodan je
imenici nio+i i pridjevu nio+o .
18 Prozopografija odnosi se na opisivanje neijega lica.
19 Tiflologija je nauka o sljepoi i slijepima.

Sedamnaesto poglavlje
Kontraktni glagoli

(Prezent aktiv indikativ)

Egzegetski uvid
Prezent aktiv indikativ esto ima imperfektivno znaenje, odnosno priopava
ideju trajne ili nesvrene radnje. Kada je apostol Pavao napisao svoje prvo
pismo kranima u Solunu, htio je uvjeriti te mlade vjernike da ih nisu
zaboravili da on i njegovi sudrugovi jo uvijek mare za njih. Napisao im je:
Uvijek zahvaljujemo Bogu za sve vas, spominjui vas u naim molitvama (1.
Sol 1,2).
Pavao izaava svoju stalnu praksu zahvaljivanja Bogu time to koristi glagol u
prezentu aktivu indikativu :o opio+oo :v. Glagol bismo, isto tako, mogli
protumaiti kao neodreene radnje bez prizvuka stalne molitve. Meutim,
prilog uvijek (nov+o+:) pojaava na dojam kako Pavao naglaava da se
redovito moli za Solunjane. Nadalje, jednako je vjerojatno da koristei mnoinu
mi Pavao podrazumijeva da se on esto sastajao sa Silom i Timotejem kako
bi se molio za ovu dragu brau i sestre. Sigurno, Pavao se Solunjana sjeao i u
svojim osobnim molitvama.
Daleko od toga da je Solunjane nasamarila skupina putujuih moralnih
propovjednika koji su traili njihov novac i hranu. Naprotiv, Solunjane je
evangelizirao trio mukaraca koji su im navijestili ivoga i pravog Boga. Bili su
to mukarci iji su ivoti bili dotaknuti uskrslim Kristom, koji su se posvetili
Solunjanima na brian i privren nain. Njihov iznenadni odlazak nije znaio
manjak zanimanja. Naprotiv, bili su primorani otii i sada su se neprestano
zajedno molili ivomu Bogu za ove mlade i ranjive vjernike!
Clinton E. Arnold

Pregled
U ovome poglavlju nauit ete:
osobine glagolskih osnova koje zavravaju na o, : ili o;
pet osnovnih pravila koja odreuju saimanje samoglasnika.

138

Sedamnaesto poglavlje: Kontraktni glagoli 139

Uvod
17.1 Kontraktni glagoli su oni glagoli ije osnove zavravaju na alfa, epsilon
ili omikron.
1
Taj posljednji samoglasnik naziva se kontraktni
samoglasnik. Na primjer, glagol o yono ima osnovu koja zavrava na
alfa (*oyono).
Kontraktni glagoli slijede standardna pravila za glagole, ali postoji jo
jedna dodatna stvar koju je potrebno naglasiti. Kada taj posljednji
samoglasnik osnove doe u dodir sa spojnim samoglasnikom, ta dva
glagola se tada saimaju.
2
Dva samoglasnika e se spojiti, a esto e
tvoriti neki drugi samoglasnik ili diftong (npr. *noi: + o:v
noioo :v).

17.2 Kontraktni glagoli svrstavaju se prema posljednjem samoglasniku
osnove. Vezano uz kontraktne glagole, ohrabrujue je to to se svi
konktraktni glagoli koji zavravaju na alfa slino ponaaju, a isto je i s
kontraktnim glagolima koji zavravaju na epsilon i svima koji
zavravaju na omikron. Drugim rijeima, svi kontraktni glagoli s
osnovama koje zavravaju na alfa svoje razliito konjugirane nastavke
tvore na isti nain. Kada jedanput nauite oblike o yono, znat ete
obrazac konjugacije svih drugih kontraktnih glagola koji zavravaju na
alfa.
Saimanja
17.3 Vano je dobro nauiti #17.5. Kontraktni glagoli su uestali, tako da
trebate znati prepoznati kako se saimaju pojedini samoglasnici. Ne
budete li mogli to uiniti, neete moi otkriti leksiki oblik glagola, a,
prema tome, ni njegovo znaenje.
Na primjer, naiete li na oblik noi:i+:, :i e vam zadati probleme
ukoliko ne prepoznate da :i moe biti rezultat saimanja dvaju
epsilona. Tada moete vidjeti da je noi:i +: drugo lice mnoine
kontraktnog glagola koji zavrava na epsilon (noi:i +: noi: + :+:).
esto ete otkriti da je isti oblik nastao saimanjem mogao nastati iz
nekoliko samoglasnikih kombinacija. Na primjer, oo se tvori
saimanjem :o, o: i oo. Ako vidite noioo :v, spojni samoglasnik i lini
nastavak su o:v, ali je li njihov leksiki oblik noi: ili
noio?
___________________________________
1 Prema uobiajenoj definiciji, kontraktni glagoli su oni glagoli ije osnove zavravaju
samoglasnikom. Premda je to tako, ipak je zbunjujue. Osnova glagola o ioo
oigledno zavrava samoglasnikom, no ipak, to nije kontraktni glagol.
Zapravo, posljednji upsilon glagola o ioo je starije slovo koje se zove digama ()
koje je davno prije ispalo iz grkog alfabeta. U veini sluajeva, zamijenio ga je
upsilon, no budui da je prije bio digama, upsilon se ne saimlje. Usp. MBG, #27.
2 Isti fenomen vidjeli smo u padenim nastavcima. Padeni nastavak genitiva jednine,
druge deklinacije, zapravo je omikron. Saimlje se s omikronom imenske osnove i
tvori oo (*/oyo + o /o yoo).


Saimanje susreemo samo u dva glagolska vremena: u prezentu i
imperfektu (dvadeset prvo poglavlje). U ostalim glagolskim
vremenima, kontraktni samoglasnik se produljuje tako da ne dolazi do
saimanja, no o tome emo vie govoriti kasnije.
17.4 Unato tome, ne elimo previe naglasiti znaaj razumijevanja
saimanja. Iako je poznavanje samoglasnika koji tvore kontrakciju
vano za prepoznavanje leksikog oblika neke rijei, u veini sluajeva
ono nije vano za gramatiku analizu. Primjerice, moete li napraviti
gramatiku analizu narednih oblika iako ne znate koji su samoglasnici
tvorili kontrakciju?
noioo :v
n/qpoo +:
o yono
noi
o yon oi

17.5 Pravila saimanja.
3
Slijede pravila koja pokazuju koje samoglasnike
kombinacije tvore koje kontrakcije. Postoji jo nekoliko mogunosti, ali
emo vam ih pokazati onda kada na njih budemo naili. Pravila #1 i #2
su najuestalija.
Pravilo #7 tie se saimanja diftonga (dvoglasa), a ilustracije diftonga
navedene su kroz pravila.
Moda ete primijetiti da samoglasnici za koje smo naveli da su
kontraktni u pravilima od #1 do #6 nisu pravi lini nastavci nego
izmijenjeni lini nastavci koje smo nauili za /o.
4
To objanjava
pravilo #8.
1. oo nastaje saimanjem :o, o: i oo.
oo :o noioo :v noi:o:v
oo o: n/qpoo +: n/qpo:+:
2. :i nastaje saimanjem ::.
:i :: noi:i+: noi::+:
____________________________________
3 Pravila koja odreuju kontrakcije izloit emo na drukiji nain. Obino se pravila
iznose od nekontrahiranog oblika prema kontrahiranom. Na primjer:
Saimanjem epsilona i epsilona nastaje :i. Ukoliko ova pravila elite nauiti
tako, nai ete ih u Informacijama za napredne studente.
Meutim, ini nam se da ovaj proces ide unatrag. Kada itate tekst, poinjete s ve
kontrahiranim oblikom i trebate saznati to je uzrokovalo tu kontrakciju. Isto tako,
dva najuobiajenija pravila (redoslijedom kojim se obino iznose) zapravo su
iznimke (vidi pravila #2 i #4 u Informacijama za napredne studente).
Prema tome, pravila saimanja izloit emo od kontrahiranog oblika prema
nekontrahiranom.
4 Npr. noioo oiv je nastao saimanjem *noi: + oooi (noiooooi noioo oi), a ne *noi: + voi.


3. nastaje od gotovo svih kombinacija omikrona i omege s bilo kojim
drugim samoglasnikom, izuzev pravila #1.
oo o yon :v o yonoo:v
ooo o yon oi o yonooooi
Posebnu situaciju imamo u leksikom obliku kontraktnih glagola.
Alfa, epsilon ili omikron osnove navodi se u leksikom obliku zato
to trebate znati o kojemu se samoglasniku radi (npr. o yono).
Ipak, kada se ista rije pojavi u tekstu u prvome licu jednine, bit e
skraena na oblik u paradigmi (o yon ).
5
4. o nastaje od o:.
o o: o yono +: o yono:+:
o o:i o yono o yono:i
5. q nastaje od :o.
q :oi noiq noiqi noi:oi
6
noi:ooi
7
Odnos izmeu o: i :o lako je zapamtiti. Tko prvi djevojci. Ako
je alfa na prvome mjestu (o:), onda tvore dugo alfa. Ako je epsilon
na prvome mjestu (:o), onda tvore eta (kojeg moete shvatiti kao
dugi epsilon).
6. Razno
oi o:i
8
n/qpoi n/qpo:i
n/qpoi n/qpo:i

_________________________________
5 Ono to slijedi informacije su za napredne studente, tako da ih, ako elite, moete
zanemariti.
U prvom licu jednine kontraktnih glagola s epsilonom ili omikronom, postoji jo
jedan dodatni korak u saimanju. Ne koristi se nijedan lini nastavak, tako da se
spojni samoglasnik produljuje kako bi ga nadomjestio, pa se saimaju kontraktni
samoglasnik i produljeni spojni samoglasnik.
noi:o noi: noi .
n/qpoo n/qpo n/qp .
Da se kojim sluajem saimanje dogodilo s kontraktnim samoglasnikom i
neproduljenim spojnim samoglasnikom, pravilo #1 bi promijenilo oblik prvoga lica
jednine kontraktnih glagola.
noi:o noioo.
n/qpoo n/qpoo.
6 Sigma ispada zato to se nalazi izmeu dva samoglasnika.
7 Ovaj oblik susrest ete u osamnaestom poglavlju.
8 Ova kombinacija javlja se u drugom i treem licu jednine kontraktnog glagola s
omikronom.


7. Saimanje diftong. to se dogaa s diftongom ovisi o tome jesu li
kontraktni samoglasnik i prvi samoglasnik diftonga isti ili razliiti
samoglasnici.
a. Ako su kontraktni samoglasnik i prvi samoglasnik diftonga
isti, onda se pojednostavljuju (tj. jedno od dvostrukih slova
ispada).
:i ::i noi:i noi::i
oo ooo n/qpoo oi n/qpooooi
b. Ako su kontraktni glagol i prvi samoglasnik diftonga razliiti,
onda se saimaju.
9
Ako je drugi samoglasnik diftonga iota, ono
se, kada je to mogue, potpisuje; ako je upsilon onda ispada.
o o:i o yono o yono:i
oo :oo noioo oiv noi:oooi
8. Kontraktni glagoli saimaju se kao da su pravi lini nastavci oni koji
su vidljivi u prezentu aktivu indikativu.
1. jd. o o yon 1. mn. oo:v o yon :v
2. jd. o:i o yono 2. mn. o:+: o yono +:
3. jd. o:i o yono 3. mn. ooooi o yon oi(v)
Svakako se potrudite tono nauiti ova pravila. Susretat emo se s
drugim kontraktnim oblicima, tako da ete ih, budete li znali ova
pravila, moi gramatiki analizirati.

17.6 Paradigma: Prezent aktiv indikativ (kontraktni glagoli)
o yono znai ja volim, noi: znai ja inim, a n/qpo znai ja
ispunjavam. Kontraktni samoglasnici navedeni su u zagradama.
Proitajte paradigmu i objasnite svako saimanje. Posebnu panju
obratite na bilo koji oblik koji bi vam mogao stvoriti potekoe.
-o -: -o
o yon (o) noi (:) n/qp (o)
o yono (o:i) noi:i (::i) n/qpoi (o:i)
o yono (o:i) noi:i (::i) n/qpoi (o:i)
o yon :v (oo:v) noioo :v (:o:v) n/qpoo :v (oo:v)
o yono +: (o:+:) noi:i+: (::+:) n/qpoo +: (o:+:)
o yon oi(v) (ooooi) noioo oi(v) (:oooi) n/qpoo oi(v) (ooooi)

_______________________________________
9 Do sada se jo niste susreli s ovakvim primjerima.


17.7 Karakteristike kontraktnih glagola
Iznad kontraktnih glagola u prezentu indikativu uvijek e stajati
cifkumfleks.
Zapazite da su nastavci gotovo uvijek isti, ak i kada nije dolo do
saimanja. Omega je lini nastavak prvoga lica jednine. Sigma je jo
uvijek prisutno u linom nastavku drugog lica jednine. Nastavci za
mnoinu gotovo su isti. Usredotoite se na slinosti.

17.8 Praktina uputa. Zapamtite pravila za spojne samoglasnike. Kada
vidite o yono +:, moda ete prepoznati da je lini nastavak +:, no radi li
se o glagolu o yono, o yon: ili o yono?
Budui da lini nastavak poinje na tau (o yono +:), spojni
samoglasnik mora biti epsilon.
Budui da :i nastaje saimanjem ::, znate da glagol ne moe biti
kontraktni epsilon.
Budui da oo nastaje saimanjem o:, znate da glagol ne moe biti
kontraktni omikron.
Prema tome, osnova mora biti kontraktni alfa: o yono.

17.9 U Dodatku (na str. 340) se nalazi tablica svih moguih kontrakcija
pojedinanih samoglasnika, te druga tablica za pojedinane
samoglasnike i diftonge.

Saetak
1. Velika petorka

Velika petorka
1. oo nastaje saimanjem :o, o: i oo.
2. :i nastaje saimanjem ::.
3. nastaje saimanjem gotovo svake kombinacije
omikrona ili omege s bilo kojim drugim
samoglasnikom, izuzev pravila #1.
4. o nastaje saimanjem o:
5. q nastaje saimanjem :o.

2. oi nastaje saimanjem o:i.
3. Ukoliko su kontraktni samoglasnik i prvi samoglasnik diftonga isti, onda
se pojednostavljuju.


Ukoliko su kontraktni samoglasnik i prvi samoglasnik diftonga razliiti,
onda se saimaju. Kada je drugi samoglasnik diftonga iota, ono se, ako je
mogue, potpisuje; ako je upsilon onda ispada.
4. Kontraktni glagoli saimaju se kao da su lini nastavci oni koji su vidljivi u
prezentu aktivu indikativu (izuzev prvoga lice jednine).
5. Leksiki oblik pokazuje kontraktni samoglasnik (o yono), ali kada se taj
oblik javlja u tekstu onda e kontraktni samoglasnik i omikron biti
kontrahirani (o yon , noi , n/qp ).
6. U prvome licu jednine, ne koristi se nijedan lini nastavak tako da se spojni
samoglasnik produljuje na omega.

Rjenik

o yono volim, ljubim (143; *oyono)
10
ooio viov, -oo, +o demon (63; *ooiovio)
11
,q+: traim, elim, pokuavam stei (117; *,q+:)
io/: zovem, imenujem, pozivam (148; *io/:)
12
/o/: govorim, kaem (296; */o/:)
13
oioo
14
znam, razumijem (318; *oioo)
o +ov kada god (123)
15
n/:iv, n/:iov
16
vei, vie (55; *n/:io/o)
17
n/qpo punim, dovravam, ispunjavam (86; *n/qpo)
noi: inim, radim (568; *noi:)
18
+qp: drim, uvam, vrim (70; *+qp:)
_________________________________________
10 Glagol srodan rijeima o yo nq i o yonq+o .
11 Demon (ooi v).
12 Parakletos, Sveti Duh, kraninov je savjetnik, branitelj, onaj koji se zove (i/q+o ,
pozvan) uz (nopo ) da pomogne. O korijenu vidi na str. 139 biljeka 1. Digama
pomae objasniti navodne nepravilnosti u drugim glagolskim vremenima, kao to
emo vidjeti.
13 Ovo je onomatopejska rije. Njezino znaenje odgovara zvuku rijei (lala).
14 oioo je drukija vrsta rijei. Zapravo, ona je u drugome glagolskom vremenu (perfektu),
ali vri funkciju kao da je prezent. Ovo je njezina paradigma.
1. jd. oioo 1. mn. oi oo:v
2. jd. oioo 2. mn. oi oo+:
3. jd. oio:(v) 3. mn. oi oooiv
15 Saimanje o +: i o v. Uvodi u zavisnu reenicu.


Broj pojavljivanja rijei u ovome poglavlju: 1 987

Od kontraktnih glagola koji se javljaju pedeset ili vie puta u Novom zavjetu,
samo je jedan kontraktni omikron (n/qpo), etiri kontraktne alfe (o yono,
y:vvo, : p+o, : n:p+o), ali puno je kontraktnih epsilona.

Ovo su pravila za saimanje navedena redoslijedom kojim se obino iznose.

17.10 Pravila za saimanje pojedinanih samoglasnika (tj. ukupno dva
samoglasnika).
Iznijeli smo potpuni oblik pravila, ali naveli smo samo one ilustracije
koje se odnose na kontraktne glagole.
19
Iznimke #2 i #4 daleko su
najuestalije.
1. Dva slina samoglasnika tvore njihov zajedniki dugi samoglasnik.
oo o
2. Iznimka: Kada se saimaju : i : onda tvore :i, a kada se saimaju o i o
onda tvore oo.
:: :i noi: + : + +: noi:i+:
oo oo n/qpo + o + :v n/qpoo :v
3. Samoglasnik o ili nadvladat e o, : ili q bez obzira na njihov redoslijed, i
tvorit e .
oo
oo o yono + o + :v o yon :v
_________________________________
16 n/:iv je muki i enski rod, n/:iov je srednji rod. Radi se o 3-3 pridjevu.
Genitiv oba pridjeva je n/:iovo. Zapazite prijevoj u posljednjem samoglasniku
osnove. Vidi Dodatak za potpuni obrazac deklinacije ovoga pridjeva, na str. 351.
Ukoliko slijedite Drugu stazu, za sada samo zapamtite ovu rije; njezine oblike
objasnit emo u desetom poglavlju.
Poradi svoga znaenja, ovu rije esto e slijediti rije u genitivu. Moete
koristiti kljunu rije nego s rijeju u genitivu.
17 Pleonazam je zalihosnost, suvino gomilanje istoznanih rijei.
18 Prijevod ove rijei ponekad moe biti poprilino idiomatski. Ima irok opseg
znaenja. Poema (noiqo) [pjesma] doslovno znai neto uinjeno. Poeta
(noiq+q ) je onaj koji stvara.
19 Teko je znati tko treba primiti zasluge za ova pravila budui da se ponavljaju u
toliko puno gramatika. Prvi put nauio sam ih iz gramatike J. Greshama
Machena (143), a on navodi Whiteovu Beginner's Greek Book (1895.), str. 75 i
dalje.


4. Iznimka: Kada se samu samoglasnici : i o, tvore oo, bez obzira na njihov
redoslijed.
:o oo noi: + o + :v noioo :v
o: oo n/qpo + : + +: n/qpoo +:
5. Ako o dolazi ispred : ili q, onda e se saeti na o.
Ako : ili q dolazi ispred o, saet e se na q.
20
o: o o yono + : + +: o yono +:

17.11 Pravila za saimanje pojedinanog samoglasnika i diftonga
Diftonzi slijede ista pravila po kojima se saimaju pojedinani
samoglasnici. Budui da se radi o tri a ne o dva samoglasnika, u igru
ulazi jo nekoliko pravila. U prezentu aktivu indikativu to se dogaa
jedino u treem licu mnoine.
1. Kada iza pojedinanog samoglasnika slijedi diftong koji poinje
istim samoglasnikom kao taj pojedinani samoglasnik, ta dva
slina samoglasnika se pojednostavljuju
21
a drugi samoglasnik
ostaje isti.
ooo oo n/qpo + oooi n/qpoo oi
oo o
2. Kada iza pojedinanog samoglasnika slijedi diftong koji poinje
nekim drugim samoglasnikom, onda se pojedinani samoglasnik
i prvi samoglasnik diftonga saimlju prema uobiajenim
pravilima. Ukoliko je trei samoglasnik upsilon, onda e ispasti;
ako je iota, onda e se potpisati.
ooo o o yono + oooi o yon oi
:oo ooo oo noi: + oooi noioo oi
ooi oi o
Iznimke
:oi oi
o:i oi o o yono + :iv o yono v
22
o:i oi n/qpo + :i n/qpoi
oq oi

______________________________________
20 Nema primjera ovoga pravila u prezentu aktivu, ali postoji primjer u prezentu
pasivu. /o + : + ooi /o:oi /oqi /o q .
21 Jedan ispada. Tehniki govorei, ovo nije stvarno saimanje.
22 Ova rije je infinitiv, a takve rijei susrest ete tek u trideset drugom poglavlju.

Osamnaesto poglavlje
Prezent medij/pasiv indikativ

Egzegetski uvid
o pqyo kao naziv za Isusa javlja se samo etiri puta u Novome zavjetu, dvaput
u Djelima (3,15; 5,31) i dvaput u Hebrejima (2,10; 12,2). Vrlo ga je teko prevesti.
Pregled grkoga prijevoda Staroga zavjeta (LXX) i vanbiblijske upotrebe ovog
izraza dovodi nas do trostruke konotacije: (a) onaj koji kri put (pionir) koji
otvara put drugima, dakle, vodi, junak; (b) izvor ili utemeljitelj, dakle
zaetnik, pokreta, poetak; (c) voa-vladar, dakle kapetan, knez,
kralj.
Ne mora znaiti da ove ideje nuno iskljuuju jedna drugu. Zapravo, one
vjerojatno zajedno govore o nekome koji istrauje neko novo podruje, otvara
put i vodi druge njime. Tamo gradi neki grad ili utvrdu za one koji ga slijede i
vodi ih u obrani protiv napadaa. Nakon to uslijedi pobjeda, on ostaje njihov
vladar a taj grad ili zajednica nosi njegovo ime. Zato mu se daje ast kao
junaku zaetniku.
Stari zavjet govori o nekoliko pojedinaca koji su imali taj poloaj. Naa rije
koristila se barem za jednog od njih. U Sucima 11,6 i dalje, uimo da je narod
traio da Jiftah postane glavar stanovnika Gileada kako bi ih izbavio od
Amonaca (s. 6); jedna inaica grkoga prijevoda ovdje koristi rije o pqyo .
Jiftah je pristao pod uvjetom da taj poloaj bude trajan. Starjeine su se sloili
tako da je proglaen i:o/q; ioi; o pqyo i prije bitke (s. 8-11). Nakon to su
borbe zavrile, Jiftah je sudio Izraelu est godina (Suci 12,7).
U Djelima 3,15 Petar optuuje idove da su ubili o pqyo ivota, a pod time
nije samo mislio da je Isus zaetnik biolokog ivota nego i novoga ivota te
voa-zatitnik-skrbnik-vladar-imenjak onih koji su se s njime poistovijetili.
Kasnije Petar govori o Isusu kao o o pqyo v i Spasitelju, da dadne Izraelu
pokajanje (5,31). Rije Spasitelj bila je povezivana s drevnim sucima. Isus je
onaj koji se susree s opasnou situacije koja je izazvana grijehom Bojega
naroda. On dolazi kako bi donio izbavljenje ali i neprestanu slubu o pqyo -a.
Pisac poslanice Hebrejima govori o o pqyo spasenja koji pati (2,10) te o
o pqyo i Usavritelju nae vjere (12,2). U svakome sluaju Isus kao o pqyo
ne samo da pokree i priskrbljuje novi ivot za svoj narod, nego ostaje s njima
kroz sve dogaaje; oni nose njegovo ime. On je njihov junak.
J. Julius Scott, Jr.

147


Pregled
glagolsko stanje pasiv u kojemu subjekt prima radnju glagola;
da se prezent medij/pasiv tvori spajanjem prezentske osnove, spojnog
samoglasnika i primarnih nastavaka za medij/pasiv;
da u prezentu medij i pasiv imaju isti oblik;
o deponentnim glagolima koji imaju oblik medija ili pasiva ali aktivno
znaenje.

Hrvatski jezik
18.1 Kada je glagol aktivan, onda subjekt vri glagolsku radnju. Kada je
pasivan, onda subjekt reenice prima radnju.
Aktiv [radno stanje]. Ja udaram loptu. Ja je subjekt reenice i
vritelj radnje glagola udariti.
Pasiv [trpno stanje]. Ja sam udaren od lopte. Ja je subjekt ove
reenice, ali ja ne vri radnju glagola udariti. Glagolsku radnju vri
lopta, a ona se vri na subjektu ja.

18.2 Hrvatski jezik prezent pasiv tvori pomou oblika pomonog glagola biti
(sam/si/je/smo/ste/su) i trpnog pridjeva.

prezent aktiv Ja udaram
Oni udaraju
prezent pasiv Ja sam udaran
Oni su udarani

Napomena: U hrvatskom jeziku pasiv nije tako est kao u nekim drugim
jezicima (npr. germanskim, romanskim), pa se pasivne konstrukcije tih jezika
prevode na hrvatski jezik aktivom. Bolje je upotrijebiti aktiv kada je poznat
vritelj radnje, npr. bolje je Uitelj hvali uenike nego Uenici su hvaljeni od uitelja.
Ako se ve upotrijebi pasiv, dovoljan je prijedlog od, a nije dobro rei od strane.
(Bari et al., Hrvatska gramatika, 625)
18.3 Pasivni glagol esto moete prepoznati tako to ete nakon glagola
dodati od kako biste vidjeli ima li to smisla. Udaren sam. Udaren
sam od ega? Udaren sam od lopte. Udaren sam je izraz kojim se
tvori pasivni glagol. Ponekad e postojati prijedloni izraz koji e
poblie opisati tko ili to vri glagolsku radnju (npr. od lopte [ili jo
bolje loptom; op. prev.]).
18.4 Potpunu tablicu hrvatskih glagolskih vremena nai ete u Dodatku, na
str. 353. Ukoliko niste sigurni u svoje znanje hrvatskoga jezika,
preporuujemo vam da prouite tu tablicu.

Osamnaesto poglavlje: Prezent medij/pasiv indikativ 149

18.5 Kada koristite pomone glagole za tvorbu pasiva, vrijeme glagolske
konstrukcije odreuje pomoni, a ne glavni glagol.
Na primjer, aktivna konstrukcija Vozim se u pasivu postaje Voen
sam. Budui da je sam u prezentu, konstrukcija voen sam je u
prezentu.

Grki jezik: Prezent pasiv indikativ
18.6 Tablica: Prezent pasiv indikativ
Prezentska osnova + spojni samoglasnik +
Primarni lini nastavci za pasiv

/o + o + oi /o ooi

18.7 Paradigma: Prezent pasiv indikativ. Glagol u prezentu pasivu
indikativu u osnovi vri istu funkciju u grkom koju vri u hrvatskom
jeziku. Za tvorbu prezenta pasiva indikativa, grki jezik glagolskoj
osnovi dodaje primarne nastavke za pasiv. Svakako proitajte biljeku
obliku drugoga lica jednine. (U nekim paradigmama ukljuili smo
stupac koji ve znate kako biste ih mogli usporediti; ovdje smo dodali
prezent aktiv.)
oblik prijevod spojni samogl. nastavak prez. akt.
1. l. jd. /o o oi odrijeen sam o oi /o
2. l. jd. /o q
1
odrijeen si : ooi /o :i
3. l. jd. /o : +oi on, ona, ono je odrijeen/a/o : +oi /o :i
1. l. mn. /o o :0o mi smo odrijeeni o :0o /o o:v
2. l. mn. /o : o0: vi ste odrijeeni/e : o0: /o :+:
3. l. mn. /o o v+oi oni su odrijeeni/e/a o v+oi /o oooi(v)
Kao to moete vidjeti, spojni samoglasnici vidljiviji su u pasivu nego
u aktivu.

__________________________________
1 Nastavak drugoga lica jednine zadaje nam probleme. Budui da se sigma javlja
izmeu samoglasnika u dijelu rijei bez osnove (/o + : + ooi), esto e ispasti, a
samoglasnici e se saeti. U ovome sluaju, saeli su se na eta prema pravilima, a
iota se potpisalo (/o + : + ooi /o:oi /oqi /o q ). Svakako se sjetite da je
pravi nastavak ooi; kasnije e to postati posebno vano.


18.8 Glavna tablica linih nastavaka. Sada moemo nauiti jo jedan dio
Glavne tablice linih nastavaka. Sada ste na pola puta. (Naziv tablice je
medij/pasiv. Vidjet emo to znai medij.)

18.9 Lice, broj, glagolsko vrijeme, vrijeme i vid. Nema razlike izmeu
aktiva i pasiva u pogledu ovih stvari.

18.10 U grkoj reenici uobiajeno je nai ekvivalent od iza pasivnog
glagola. Ili e biti o no iza kojega e slijediti imenica u genitivu, time
oznaavajui osobu kao vritelja radnje (npr. o no; +oo 0:oo ), ili
jednostavni dativ koji oznaava neosobno sredstvo (/oy +oo 0:oo).

Deponentni glagoli
18.11 Deponentni glagol. Ovo je glagol koji je oblikom medij ili pasiv, a
znaenjem je aktiv. Njegov oblik uvijek je medij ili pasiv, ali njegovo
znaenje uvijek je aktivno. O mediju emo govoriti malo kasnije.
Saznati je li neki glagol deponentan moete po njegovu leksikom obliku.
Deponentni glagoli uvijek se navode u rjenikim odjeljcima s
nastavcima za pasiv. Drugim rijeima, ako leksiki oblik zavrava na
omega, onda nije deponentan (npr. o yono). Ako leksiki oblik
zavrava na -ooi, glagol je deponentan (npr. : pooi). Morat ete
zapamtiti da je ta rije deponentna.

a
k
t
i
v

m
e
d
i
j
/
p
a
s
i
v

primarna glagolska vremena
/o (-)
/o :i ()
/o :i (i)
/o o:v (:v)
/o :+: (+:)
/o oooi(v) (voi)

/o ooi (oi)
/o q (ooi)
/o :+oi (+oi)
/oo :0o (:0o)
/o :o0: (o0:)
/o ov+oi (v+oi)


18.12 Gramatika analiza. Kada radite gramatiku analizu deponentnog
glagola, umjesto da kaete aktiv ili pasiv preporuamo vam da
kaete deponentan. U prijevodu konjugiranog oblika trebate
koristiti hrvatski glagol u aktivu. Na primjer, : p:+oi je u treem licu
jednine, prezent deponentni indikativ, od : pooi, a znai
on/ona/ono dolazi.

18.13 U jednome glagolskom vremenu glagol e biti obian ili deponentan.
Znai, ne moe biti oboje. Ipak, glagol moe biti deponentan u
jednome glagolskom vremenu, a obian u drugome.

Prezent medij indikativ

18.14 Dok hrvatski jezik ima samo dva stanja, grki ima tri: aktiv, medij i pasiv.
U prezentu su medij i aktiv identini oblikom.

18.15 Tablica: Prezent medij indikativ

primarni lini nastavci za pasiv

:p + o + oi : pooi

18.16 Paradigma: Prezent medij indikativ
1. l. jd. : p o oi dolazim o oi /o
2. l. jd. : p q
2
dolazi : ooi /o :i
3. l. jd. : p : +oi on, ona, ono dolazi : +oi /o :i
1. l.mn. : p o :0o dolazimo o :0o /o o:v
2. l. mn. : p : o0: dolazite : o0: /o :+:
3. l. mn. : p o v+oi dolaze o v+oi /o oooi(v)

18.17 Znaenje. Znaenje glagola u mediju teko je definirati, djelomino zato
to se esto radi o nijansama. No, mi emo vam to olakati. U sljedeih
nekoliko poglavlja jedini glagoli u mediju bit e deponentni, tako da
_________________________________
2 Nastavak drugoga lica jednine stvara potekoe. Budui da se sigma javlja
izmeu samoglasnika, obino e ispasti, a samoglasnici e se saeti. U ovom
sluaju, saeli su se na q prema pravilima a iota se potpisao (:p + : + ooi
: p:oi : pqi : pq ).


e uvijek imati aktivno znaenje. Zapravo, velika veina medijalnih
oblika u Novom zavjetu, otprilike 75%, deponentna je. Pravu upotrebu
medija nauit emo u jednom od narednih poglavlja.

Oblici kontraktnih prezenta medija/pasiva glagola
18.18 Paradigma: Prezent medij/pasiv indikativ (kontraktni glagoli).
Kontraktni glagoli prate ista pravila u mediju/pasivu koja prate u
aktivu.
-o -: -o
1. l. jd. o yon oi noioo oi n/qpoo oi
2. l. jd. o yono
3
noiq
4
n/qpoi
5
3. l. jd. o yono +oi noi:i+oi n/qpoo +oi
1. l. mn. o yon :0o noioo :0o n/qpoo :0o
2. l. mn. o yono o0: noi:io0: n/qpoo o0:
3. l. mn. o yon v+oi noioo v+oi n/qpoo v+oi
Zapazite mnoge slinosti izmeu obinih prezentskih nastavaka za
pasiv i njihovih kontraktnih oblika. Obratite panju na slinosti.
Trebali biste moi otkriti izvorne samoglasnike od kojih su saimanjem
nastali ovi kontraktni oblici.
U mediju/pasivu, moemo vidjeti prave line nastavke (izuzev u
drugom licu jednine). Ne trebamo se baviti pitanjima nastalim zbog
osmoga pravila saimanja kao to je bio sluaj u aktivu.

Saetak
1. Ako je glagol u pasivu, subjekt prima (trpi) glagolsku radnju.
2. Hrvatski pasiv tvore pomoni glagol i trpni pridjev. Pomoni glagol
odreuje vrijeme hrvatskog pasiva.
3. Prezent medij/pasiv tvori se spajanjem prezentske osnove, spojnoga
samoglasnika i primarnih nastavaka za medij/pasiv. Primarni lini

______________________________________
3 o:ooi oooi ooi oi o . Nemojte to zamijeniti s identinim oblikom koji je
aktiv treega lica jednine. O kojemu je glagolu rije saznat ete iz konteksta.
4 ::ooi :ooi :oi qi q .
5 o:ooi o:oi o:i oi (nepravilni).


nastavci za medij/pasiv su oi, ooi (koji se mijenja u q kada se spaja sa
spojnim samoglasnikom), +oi, :0o, o0:, v+oi.
4. Deponentni glagoli imaju oblik medija ili pasiva, a znaenjem su aktivni.
Njihov leksiki oblik uvijek je medij ili pasiv, ali njihovo znaenje uvijek je
aktivno. Je li neki glagol deponentan moete saznati po njegovom
leksikom obliku.
5. U prezentu, medij i pasiv imaju isti oblik. Veina medija je deponentna,
dakle aktivna po znaenju.

______________________________________________________________________

Gl. vrijeme Aug/ Osnova Formant Spojni Lini nastavci Paradigma
Redup gl. vrem. gl. vrem. samogl. 1. l. jd.

Prezent aktiv prez o/: prim akt. /o
Prezent med/pas prez o/: prim med/pas /o ooi
______________________________________________________________________

Rjenik
o noipivooi odgovaram (231; *o noipiv)
6
o:i nuno je (101)
7
oo vooi
8
mogu, moan sam (210; *oovo)
9
: pooi dolazim, idem (634; *: p)
vo , voi+o , q no (61; *voi+)
10

__________________________________________________
6 o noipivooi moe primiti izravni objekt u dativu.
7 Ovaj glagol je uvijek u treem licu jednine i ne mijenja svoj oblik, a njegov subjekt
je uvijek srednjega roda. (Ima drukiji oblik za prolo vrijeme.)
8 oo vooi je jedna je od rijetkih iznimaka u pogledu pravila o spojnim samoglasnicima.
oo vooi uvijek koristi alfa.
1. l. jd. oo vooi 1. l. mn. oovo :0o
2. l. jd. oo voooi ili oo vq 2. l. mn. oo voo0:
3. l. jd. oo vo+oi 3. l. mn. oo vov+oi
9 Dinamo je sprava koja pretvara mehaniku energiju u elektrinu energiju. Metaforiki
se koristi za osobu koja ima puno energije.
10 Nokturno, noni, izgleda kao da je povezano s grkim vo ali prema Kleinu
zapravo dolazi od latinske rijei nocturnus. Slijedite li Drugu stazu, onda za sada
samo zapamtite ovu rije; njezine oblike objasnit emo u desetom poglavlju.


o o+i, q +i, o +i
11
tko god, koji god, to god (153; *o *+iv)
12
nop:o ooi idem, nastavljam, ivim (153; *nop:o)
oovo y sakupljam, pozivam (59; *oovoy)
13
+o no, -oo, o mjesto, lokacija (94; *+ono)
14
kao, poput, kada, da, kako, oko
15
(504)


18.19 Grki i hrvatski pasivi. Glagoli koji su bili pasivni u grkome jeziku
ne moraju biti pasivni u hrvatskome jeziku. Postoji nekolicina grkih
glagola koji imaju pasivni oblik ali se na hrvatski jezik prevode
aktivom. Kada prevodite neku grku reenicu, a pasivni prijevod vam
nema smisla, svakako pogledajte grki glagol u leksikonu; moda ima
razliitu definiciju za pasiv koja vam zvui kao aktiv.
Na primjer, o: u aktivu znai: straim (to se ne javlja u Novom
zavjetu), a u pasivu znai: Strahujem, bojim se.

_______________________________________
11 Ova rije je kombinacija odnosne i neodreene zamjenice (o + +i).
Kao takve, obje polovice se spreu. Vidi Dodatak za potpunu paradigmu, str. 350.
Ako slijedite Drugu stazu, za sada samo zapamtite ovu rije; njezine oblike objasnit
emo u desetom poglavlju.
12 Budui da se o o+i tvori s odnosnom zamjenicom, javit e se samo u zavisnoj
reenici; reenica s o o+i ne moe sadravati glavni subjekt i glagol.
U Koine grkom, ova odnosno-neodreena zamjenica poela se koristiti kao
odnosna zamjenica. Drugim rijeima, moe izgubiti svoje neodreeno znaenje tako
da se o o+i moe prevesti jednako kao o ukoliko to trai kontekst.
13 U dvadeset prvom poglavlju nauit emo srodnu imenicu, oovoyyq , koja oznaava
okupljalite, mjesto gdje se ljudi sastaju.
14 Topologija je grana nauke koja prouava i pokazuje mjesta gdje se neka pojava najee
i najbolje oituje. Toponimija je nauka koja se bavi prouavanjem toponima mjesnih imena.
15 Oko u smislu otprilike.

Devetnaesto poglavlje

Futur aktiv/medij indikativ

Egzegetski uvid
U hrvatskom jeziku, glagolsko vrijeme futur koristi se kao glagolsko vrijeme
jednostavnog pretkazivanja. Grki takoer esto koristi futur na taj nain, ali u
puno biblijskih odlomaka futur ima drukiji smisao. Posebno kada se citira
Stari zavjet (pod utjecajem usporedne hebrejske konstrukcije), futur se koristi
za davanje naredbe. Nee ubiti, nee poiniti preljub i tako dalje, nisu
pretkazivanja ponaanja Bojega naroda, jer bi se time opetovano dokazivalo
da je Bog bio u krivu! Umjesto toga, to su zapovijedi, to gramatiari esto
nazivaju imperativnom ili eljnom upotrebom futura. Ponekad to inimo i u
hrvatskom, posebice u govornom jeziku. Primjerice, studentica uporno poziva
svoje prijateljice na zabavu koju prireuje i kae: Doi ete! Ovo nije
pretkazanje nego naredba.
Izvrstan novozavjetni primjer nalazimo u prilici kada Isus i Pavao citiraju
Postanak 2,24: Stoga e ovjek ostaviti oca i majku da prione uza svoju enu, i
bit e njih dvoje jedno tijelo. U kontekstu prie o Adamu i Evi, sasvim je
prirodno shvatiti kako se tu radi o Bojemu pretkazivanju tijeka branoga
ivota meu potomcima ovih prvih dvoje ljudskih bia, i mogue je da u tome
ipak postoji element pretkazivanja. Meutim, kada je Isus citirao ovaj odlomak
kako bi opovrgao openito blaa gledita farizeja o razvodu (Mt 19,5), on jako
dobro zna da je puno pripadnika Bojega naroda prekrilo i nastavit e kriti
ovu uredbu iz vremena stvaranja. Isto je uinio Pavao kada je uspostavio
naela kranskoga braka usred veoma promiskuitetne poganske kulture u
Efezu (Ef 5,31). Prema tome, Isus i Pavao koriste glagole u futuru iz teksta u
Postanku prvenstveno u njihovom imperativnom smislu, a time vjernicima
daju na znanje da im Bog zapovijeda da svojim suprunicima budu vjerni do
kraja ivota.
Ta zapovijed vrlo je vana i danas, kada se krani razvode iz mnogih jadnih i
nitavnih razloga koje Biblija nipoto ne doputa. Tijekom predbranog
savjetovanja, pastor koji je vjenao moju suprugu i mene rekao nam je: Moda
postoje krajnje ozbiljni sluajevi u kojima Biblija doputa razvod. Meutim, ako
ulazite u brak traei nain da iz njega izaete, gotovo ete ga sigurno pronai.
Puno je bolje obvezati se jedno drugome da se nikada neete razvesti, pa ak ni
ako bi se takve krajnje ozbiljne okolnosti pojavile. Tada ete se morati okrenuti
Bogu, svojim kranskim prijateljima i jedno drugomu kako biste preivjeli
teka razdoblja. I vidjet ete da je Bog vjeran. Posluni smo njegovu savjetu
ve etrnaest godina i nastavit emo ga se drati dokle god ivimo. U tih

155


etrnaest godina, iako je bilo problema, zasigurno nije izalo na vidjelo nita to bi
ozbiljno ugrozilo na brak. Bog doista ostaje vjeran kada smo posluni njegovim
zapovijedima. Neke od njih skrivaju se u futuru.

Craig L. Blomberg

Pregled
U ovome poglavlju nauit emo da:
glagolsko vrijeme futur oznaava radnju koja se odvija u budunosti;
futur se tvori dodavanjem sigme futurnoj osnovi (/o o);
kontraktni glagoli produljuju svoj kontraktni samoglasnik ispred sigme (o yonq o);
poznavanje Tablice praskavih suglasnika posebno je korisno za
prepoznavanje futura.

Hrvatski jezik
19.1 Hrvatski jezik ima dva glagolska vremena koja opisuju radnju koja e
se dogoditi u budunosti: futur prvi i futur drugi. Futur prvi tvori se
dodavanjem nenaglaenog oblika nesvrenog prezenta pomonog
glagola htjeti (u/ e/ e/ emo/ ete/ e) i infinitiva glagola koji se
spree [npr. Pitat u].
Futur drugi (egzaktni) tvori se od svrenoga prezenta glagola biti
(budem/bude/bude/budemo/budete/budu) i pridjeva radnoga glagola
koji se spree [npr. Budem pitao].

Devetnaesto poglavlje: Futur aktiv/medij indikativ 157

Futur aktiv indikativ
19.2 Znaenje. Glagolsko vrijeme futur u grkom jeziku ima isto znaenje
koje ima futur prvi u hrvatskom. Ono opisuje radnju koja e se
dogoditi u budunosti.
1
Kao i u drugim glagolskim vremenima, glagol
u futuru oznaava budunost s gledita pisca a ne itatelja.
19.3 Postoje razliiti naini na koje grki glagoli tvore futur. U ovome
poglavlju pogledat emo one rijei koje koriste istu glagolsku osnovu
za futur i prezent.
2

19.4 Tablica: Futur aktiv indikativ

Futurska glagolska osnova za aktiv + formant
glagolskog vremena (o) + spojni samoglasnik +
primarni lini nastavci za aktiv

/o + o + o + :v /o oo:v

19.5 Oblik glagolskog vremena. Potraite li neki oblik u leksikonu u ovoj
gramatici, vidjet ete neto poput ovoga. Ovaj format je standardan u
veini grkih tekstova.
3
/o, /o o, : /ooo, /: /oio, /: /ooi, : /o 0qv
elite li vidjeti futurni oblik nekoga glagola, potraite drugi oblik u
leksikonu. /o o je futur aktiv glagola /o.
4
Ako je glagol u nekom glagolskom vremenu deponentan, onda se
osnova toga glagolskog vremena navodi u njegovom medijalnom ili
pasivnom obliku. Na primjer, yiv oi je deponentan u futuru mediju.
yiv oi, yv oooi, : yvv, : yvio, : yvooi, : yv o0qv

____________________________________
1 Za razliku od drugih glagolskih vremena u kojima vremenski element nije toliko
istaknut, glagolsko vrijeme futur uvijek se odnosi na dogaaj u budunosti.
2 Neki gramatiari ove nazivaju pravilnim glagolima, ali svi grki glagoli su prilino
pravilni.
3 Ovih est razliitih oblika gotovo uvijek se nazivaju glavnim dijelovima. Takvo
izraavanje ipak ne smatramo korisnim. Neki gramatiari koriste glavne dijelove
kako bi opisali ono to drugi nazivaju dijelovima govora: imenice, pridjeve,
glagole itd. Drugi govore o tri glavna dijela glagola: sadanjost (jedem), prolost
(jeo sam), pluskvamperfekt (bio sam jeo). Mi ovih est razliitih oblika glagola
nazivamo oblicima glagolskog vremena.
4 Preostali oblici glagolskoga vremena su aorist aktiv, perfekt aktiv, perfekt medij
pasiv, te aorist pasiv (od kojega se tvori i futur pasiv).


Kada u ovome tekstu umjesto osnove glagolskog vremena stoji crtica,
to znai da se ta pojedina osnova glagolskog vremena ne javlja u
Novom zavjetu.
ooi:, oo , : ooo, -, -, -

19.6 Formant glagolskog vremena. Futur se tvori umetanjem sigme
izmeu prezentske osnove i spojnoga samoglasnika. Ovo sigma
naziva se formantom glagolskog vremena zato to pomae u tvorbi
futura.

19.7 Spojni samoglasnik. Spojni samoglasnik isti je kao u prezentu.

19.8 Lini nastavak. Futur aktiv indikativ koristi iste primarne nastavke za
aktiv koje koristi prezent aktiv. Saimaju se sa spojnim samoglasnicima na
isti nain kao to to ine u prezentu.

19.9 Paradigma: Futur aktiv indikativ
U narednoj tablici, formant glagolskoga vremena odvojen je od osnove
glagolskog vremena, ali su spojni samoglasnik i lini nastavak spojeni.
1. l. jd. /o o odrijeit u o - /o
2. l. jd. /o o :i odrijeit e : /o :i
3. l. jd. /o o :i on/ona/ono odrijeit e : i /o :i
1. l. mn. /o o o:v odrijeit emo o :v /o o:v
2. l. mn. /o o :+: odrijeit ete : +: /o :+:
3. l. mn. /o o oooi(v) odrijeit e o voi /o oooi(v)

Karakteristike futura aktiva indikativa
19.10 Prijevod. Kako biste preveli glagol u futuru trebate dodati nenaglaeni
oblik pomonoga glagola htjeti.
Od svih grkih glagolskih vremena, futur ima najjai naglasak na
vremenu, jer opisuje radnju koja se dogaa u budunosti.
19.11 Kontraktni glagoli. Do sada ste nauili to se dogaa kada kontraktni
samoglasnik doe u doticaj sa spojnim samoglasnikom: saimaju se.
Meutim, to se dogaa ako kontraktni samoglasnik ne doe u doticaj
s drugim samoglasnikom? To je sluaj u futuru gdje iza kontraktnog
samoglasnika neposredno slijedi formant glagolskog vremena.


U tome sluaju, kontraktni samoglasnik produljuje se ispred formanta
glagolskog vremena. Alfa i epsilon produljuju se na eta dok se omikron
produljuje na omega.
*o yono + o + o yonq o
*noi: + o + noiq o
*n/qpo + o + n/qp o
Kao to emo vidjeti, ovo produljenje ispred formanta glagolskog
vremena javlja se kada god formant glagolskog vremena postoji; ono
nije ogranieno iskljuivo na futur. Zapazite da se naglasak uvijek
nalazi iznad produljenoga kontraktnog samoglasnika.

19.12 Tablica praskavih suglasnika. Ukoliko osnova nekoga glagola
zavrava praskavim suglasnikom, dodavanjem sigme prilikom tvorbe
futura vidimo iste vrste promjena koje smo ve vidjeli u imenicama
tree deklinacije koje zavravaju na praskavi suglasnik (npr. *oopi + o
oo p). Kada god vidite psi ili ksi ispred linog nastavka (npr.
/: |, oi ), s relativnom sigurnou moete pretpostaviti da se u
toj rijei nalazi sigma.
Ovo je Tablica praskavih suglasnika, a etvrti stupac pokazuje koji
suglasnik nastaje spajanjem praskavog suglasnika sa sigmom.

labijalni n |

velarni i y

dentalni + o 0 o

Labijalni no | /:n + o /: |
o |
o | ypo + o ypo |

Velarni io oii + o oi
yo oy + o o
o : /:y + o : /: y

Dentalni +o o
oo o on+io + o on+io
0o o n:i0 + o n:io

19.13 Obrasci. Postoje tri osnovna obrasca glagola u pogledu njihove tvorbe
futura. U ovome poglavlju, nauili smo prvi obrazac. Preostale obrasce
nauit emo u narednom poglavlju.


Prvi obrazac: Upotrijebite istu osnovu u prezentu i futuru. Mnogi
glagoli spadaju u ovaj obrazac: te je lako nauiti. Ovaj obrazac ima
etiri kategorije, a tri ste ve nauili.
a. Korijeni koji zavravaju na iota ili upsilon (npr. *o ioo
o ioo; *o ioo o ioo o);
b. Kontraktni glagoli (*noi: noi:; *noi: noiq o);
c. Korijeni koji zavravaju na praskavi suglasnik (*/:n
/: n; */:n /: |).

Futur medij indikativ
19.14 U prezentu, medij i pasiv imaju isti oblik. U futuru, oblik medija
razlikuje se i od aktiva i od pasiva. (Futur pasiv nauit emo u
dvadeset etvrtom poglavlju.) Futur medij tvori se od futurne osnove
za aktiv ali koristi primarne nastavke za pasiv (npr. nop:o oooi).
Kao to smo ranije ve rekli, medij nije tek ekvivalent aktivu nego vie
od toga. Meutim, svi mediji koje smo do sada susreli i koje emo jo
neko vrijeme susretati, deponentni su te imaju aktivno znaenje.
Upravo zato su definicije u narednoj paradigmi aktivne.
Budui da /o nema deponentni futur medij, upotrijebit emo
nop:o ooi.

19.15 Tablica: Futur medij indikativ

Futurna osnova za aktiv + formant glagolskog vremena (o) +
spojni samoglasnik + primarni lini nastavci za pasiv

nop:o + o + o + oi nop:o oooi

19.16 Paradigma: Futur medij indikativ
oblik prijevod spojni samogl. nastavak prez. med.
1. l. jd. nop:o oooi ii u o oi /o ooi
2. l. jd. nop:o oq ii e : ooi /o q
3. l. jd. nop:o o:+oi on/ona/ono ii e : +oi /o :+oi
1. l. mn. nop:ooo :0o ii emo o :0o /oo :0o
2. l. mn. nop:o o:o0: ii ete : o0: /o :o0:
3. l. mn. nop:o oov+oi ii e o v+oi /o ov+oi


19.17 To to je neki glagol deponentan u prezentu ne mora znaiti da e biti
deponentan u futuru (ili bilo kojemu drugom glagolskom vremenu).
Moete pogledati glagol u leksikonu, i ako drugi navedeni oblik zavrava na
-ooi, onda je deponentan u futuru.
yiv oi, yv oooi, : yvv, : yvio, : yvooi, : yv o0qv
o ioo, o ioo o, q ioooo, o iq ioo, -, q ioo o0qv

19.18 Futur glagola : :: :i i i i i i i i . Futur glagola :i i je deponentan u mediju. Njegov
korijen je *:o. Zapamtite ovu paradigmu.
1. l. jd. : oooi bit u nop:o oooi
2. l. jd. : oq bit e nop:o oq
3. l. jd. : o+oi
5
on/ona/ono bit e nop:o o:+oi
1. l. mn. : oo :0o bit emo nop:ooo :0o
2. l. mn. : o:o0: bit ete nop:o o:o0:
3. l. mn. : oov+oi bit e nop:o oov+oi

Saetak
1. Glagolsko vrijeme futur opisuje radnju koja e se dogoditi u budunosti.
Obino ima neodreeni vid.
2. Futur koristi sigmu kao formant glagolskoga vremena. Aktiv koristi
primarne nastavke za aktiv dok medij koristi primarne nastavke za pasiv.
Svi medijalni oblici futura koje smo do sada vidjeli bili su deponentni te
aktivni u svome znaenju.
3. Kontraktni glagoli produljuju svoj kontraktni samoglasnik ispred
formanta glagolskog vremena.
4. Poznavanje Tablice praskavih suglasnika posebno je korisno u futuru.
Kada se spoje sa o, labijalni suglasnici postaju |, velarni postaju a
dentalni ispadaju.
5. Mnogi glagoli koriste istu osnovu za tvorbu prezenta i futura, ukljuujui
korijene koji zavravaju na iota ili upsilon, kontraktne glagole te korijene
koji zavravaju praskavim suglasnikom.

___________________________________
5 Zapazite da spojni samoglasnik nije vidljiv.


_____________________________________________________________________

Glagolsko vrijeme Aug/ Osnova Formant Spojni. Lini 1. l. jd
Redup gl. vrem. gl. vrem. samogl. nastavci paradigma

Prezent medij/pasiv prez. o/: prim. med/pas /o ooi

Futur aktiv fut. akt. o o/: prim. akt. /o o
Futur medij fut. akt. o o/: prim. med/pas nop:o oooi
______________________________________________________________________________

Rjenik
Vano je da ne ponete od samoga poetka jednostavno pamtiti ove razliite
osnove glagolskih vremena. Nauite primjenjivati pravila i usredotoite se na
prepoznavanje. Gledajte razliite oblike glagolskih vremena i upitajte se: Bi li
prepoznao ovaj oblik kada bih ga vidio? Razumijem li kako su ovi razliiti
oblici povezani?
U Dodatku ete nai popis naslovljen: Osnove glagola koji se javljaju pedeset i vie
puta (str. 382-395). Na njemu ete nai sve glagole koje ete nauiti u ovome
tekstu sa svim njihovim razliitim oblicima u razliitim glagolskim vremenima.
Podvukli smo one oblike koje biste trebali zapamtiti. Redovito se njima sluite.
Razliite osnove glagolskih vremena naveli smo na drugoj crti ispod definicije.
U ovome poglavlju naveli smo glagolsko vrijeme futur aktiv. Zanemarite oblike
futura glagola /: y, oioo i : pooi do narednog poglavlja.
ooi/:o , -:, o kralj (115; *ooi/:)
6
y:vvo raam, stvaram (97; *y:vvo)
7
y:vvq o
,o ivim (140; *,o)
8
,q o
looooio, -o, q Judeja (43; * looooio)
9
_____________________________________________________
6 Srodna imenica je ooi/:io. Sufiks :o esto se koristi za opisivanje osobe povezane s
onim to opisuje imenica (npr. o /i:o , ribar; ypoo+:o , pismoznanac; i :p:o ,
sveenik). O vidi str. 139n1 i MBG, #27.
7 l:v je spojni oblik sa znaenjem: neto stvoreno. Hidrogen stvara vodu (o op) kao
posljedica izgaranja.
8 Zoologija je nauka o ivotu. Klein tvrdi da ta rije potjee od suvremene grke rijei
, o/oyio, koja se pak temelji na , ov + /oyio.
9 Premda se ova rije javlja manje od pedeset puta, smatrali smo da biste je trebali
nauiti zato to je srodna pridjevu looooio.


looooi o, -oio, -oiov pridjev: idovski (195; * looooio/o)
10
imenica: idov
lopoq /, o
11
Izrael (68; * lopoq/)
iopno , -oo , o plod, usjev, posljedica (66; *iopno)
12
:i,v, -ov vei (48; *:i,ov)
13
o /o, -q, -ov pridjev: cio, potpun (109; *o /o/q)
14
prilog: potpuno
npooiov: tujem (60; *npooiov:)
15
npooiovq o

Broj pojavljivanja rijei u ovome poglavlju: 941

__________________________________
10 looooio se javlja devet puta kao pridjev, a 186 puta kao imenica.
11 Nema oblika za genitiv zato to se imenica lopoq / ne deklinira.
12 Karpologija je nauka o plodovima.
13 :i,v se javlja samo 48 puta u Novom zavjetu. Ovdje smo je uvrstili zato to je
komparativan oblik pridjeva : yo koji je uestaliji. Srednji rod u akuzativu jednine
(:i,ov) moe se koristiti u svojstvu priloga. Svakako trebate vidjeti njegovu
cjelovitu paradigmu u Dodatku (a-4b[1], str. 351).
esto ga slijedi rije u genitivu, ba kao i n/:iv. Moete koristiti kljunu rije od.
14 Holistika naobrazba studentu prilazi kao cjelovitoj osobi, a ne samo kao akademskoj
koljci. Ova rije esto se javlja u predikatnom poloaju kada vri funkciju pridjeva.
15 npooiov: prima izravni objekt u dativu ili u akuzativu.


Kako se susreemo s novim glagolskim vremenima, u odjeljku Prethodno
nauene rijei dodavat emo nove osnove glagolskih vremena za rijei koje
ve znate. Svakako nadopunite svoje rjenike kartice.
prezent futur
o ioo o ioo o
o noipivooi
16
oo vooi oovq oooi
17
/o /o o
nio+:o nio+:o o
nop:o ooi nop:o oooi

Osnove koje zavravaju praskavim suglasnikom
/: n /: |
: :
18
oovo y oovo

Kontraktne osnove
o yono o yonq o
,q+: ,q+q o
io/: io/: o
19
/o/: /o/q o
n/qpo n/qp o
noi: noiq o
+qp: +qpq o

_______________________________________
16 U Novom zavjetu ova rije se ne javlja u obliku futura aktiva ili medija. Kada je tomu
tako, stavit emo crticu umjesto futurnog oblika.
17 Alfa se produljio na etu ba kao u sluaju kontraktnoga glagola.
18 Zapazite da futur ima otri hak. Vidi MBG za objanjenje.
19 io/: je jedan od malobrojnih kontraktnih glagola koji ne produljuju svoj
kontraktni samoglasnik. Ako vas stvarno zanima, to je zato to je neko iza epsilona
bilo jo jedno slovo, digama, koje je odavno ispalo (io/:; vidi str. 139n1).
Meutim, budui da je ono bilo tamo, glagol ne produljuje epsilon.

Dvadeseto poglavlje
Glagolski korijeni,
i drugi oblici futura

Egzegetski uvid
U prvo poglavlje poslanice Hebrejima umetnut je starozavjetni citat, Ps 102,25-
27, a taj citat sadri nekoliko zanimljivih glagolskih oblika o kojima smo
govorili u ovom poglavlju. Rabini iz prvoga stoljea nanizali bi odlomke kako
bi sastavili nepobitne dokaze za neki argument, a citat iz Psalma 102, koji
nalazimo u Hebrejima 1,10-12, samo je jedan od nekoliko odlomaka koje je
autor nanizao kako bi predstavio snane dokaze da je Isus nadmoniji od
anela i dostojan nae potpune predanosti. Upravo ovaj psalam na poseban
nain navijeta da je Isus nadmoan na osnovu njegove uloge koju je imao kao
Stvoritelj i Dovritelj neba i zemlje. Ovdje se radi o tome da za razliku od
anela koji su bili stvoreni, Boji Sin, koji je nezamislivo moan, vlada nad
svemirom kao Stvoritelj svega te e, na kraju, smotati kao plat sve to je
stvoreno! On e biti krajnji Dovritelj!
Posebno zapazite onaj dio psalma koji poinje u Hebrejima 1,11, koji govori o
zamotavanju svega stvorenoga na kraju vremena. Futur se ovdje koristi kao
pretkazanje jer govori to e se dogoditi na kraju svijeta. Psalam o nebu i
zemlji kae da: Ona e proi. Nadalje, psalmist govori o Isusovu gospodstvu
nad tvorevinom, da e nebo i zemlja ostarjeti kao ogrta. Ti e ih smotati kao
ogrta. I oni e se promijeniti. Premda je Isus svoju tvorevinu uinio
stabilnom, sa vrstim temeljima, on nikada nije namjeravao da ta tvorevina
traje vjeno. Zapravo, nebo i zemlja e se, poput ogrtaa, istroiti do te mjere da
e ih trebati smotati i spakirati zato to vie nee biti korisni (sjetite se neke
stare majice koja se raspada u vaemu ormaru!). Isus je toliko uzvien u svojoj
moi da je upravo on taj koji e to uiniti. No za razliku od tvorevine, on je
isti i njegovim godinama nema kraja. Kao vjeni Gospodar nad svemirom,
onaj koji ima mo stvoriti sve stvari i na kraju ih smotati, Isus, Boji Sin,
dostojan je naeg tovanja i potpune predanosti!
George H. Guthrie

165

166 Trei dio: Indiktivni glagolski sustav

Pregled
razliku izmeu glagolskoga korijena nekoga glagola, to je njegov
najosnovniji oblik, i osnove toga glagola koja se javlja u odreenom
glagolskom vremenu;
da je glagolski korijen ponekad identian prezentskoj osnovi, a ponekad se
mijenja prilikom tvorbe prezenta;
da se osnove glagolskog vremena ne tvore od prezentske osnove nego od
korijena;
likvidne future.

Glagolski korijeni i osnove glagolskog vremena
20.1 Razliiti naini za tvorbu futura. U prethodnom poglavlju nauili smo
tvoriti futur kada glagol ima istu osnovu u prezentu i futuru (o ioo
o ioo o). To ukljuuje osnove koje zavravaju praskavim suglasnikom
(/: n /: |) i kontraktne glagole (o yono o yonq o).
U ovome poglavlju uit emo o glagolima koji imaju razliite osnove u
prezentu i futuru (o // o/ ).
20.2 Korijeni i osnove. Ipak, prije nego to to uinimo, vano je stati na
trenutak i raspraviti o razlici izmeu glagolske osnove i njezina korijena.
To e vam moda izgledati previe tehnike naravi, ali ako taj pojam
shvatite sada, to e vam kasnije uvelike olakati uenje. Isto tako, to se
ne tie samo futura nego i svih drugih glagolskih vremena. Ovo je
posljednja detaljna rasprava o morfologiji u ovome tekstu.
Tono pamenje glagolskih korijena i prezentskih osnova kljuno je
elite li koristiti ovaj jezik i uivati u njemu.

20.3 Definicije
a. Korijen Korijen Korijen Korijen nekoga glagola njegov je najosnovniji oblik. Na primjer, korijen
glagola o yono je *o yono (ispred glagolskog korijena uvijek
stavljamo asterisk). Ovaj korijen vidi se u glagolu o yono kao i u
imenici o yo nq i pridjevu o yonq+o .
Svi glagoli navedeni su u rjenikom odjeljku zajedno s njihovim
glagolskim korijenom. Svakako zapamtite korijen zajedno s
leksikim oblikom.
o // bacam (122; *o/)
o/
b. Osnova Osnova Osnova Osnova nekoga glagola je osnovni oblik koji taj glagol ima u pojedinom
glagolskom vremenu. Glagolski korijen */o svoj prezent tvori kao
/o a futur kao /o o. U sluaju ovoga glagola, ista osnova (/o)

Dvadeseto poglavlje: Glagolski korijeni i drugi oblici futura 167

koristi se u oba glagolska vremena.No, u sluaju glagola o //
(bacam), prezent i futur se razlikuju.
*/o /o */o /o o
*o// o // *o/ o/

20.4 Odnos izmeu glagolskog korijena i prezentske osnove. Glagolski
korijen i prezentska osnova mogu biti isti ili korijen prilikom tvorbe
prezentske osnove moe biti izmijenjen.
a. U nekim glagolima, glagolski korijen je identian prezentskoj osnovi (tj.
glagolski korijen se nije izmijenio prilikom tvorbe njegove
prezentske osnove). Na primjer, korijen *o yono u prezent dolazi
neizmijenjen kao o yono.
b. Neki glagoli svoj glagolski korijen mijenjaju prilikom tvorbe svoje
prezentske osnove. Na primjer, korijen *o/ u prezentu se mijenja u
o //.
20.5 Osnova glagolskog vremena nastaje od glagolskog korijena.
Pretpostavite li da je prezentska osnova temeljni oblik glagola i da se
sva ostala glagolska vremena iz nje izvode, zbunit ete se a moda i
obeshrabriti jer e vas taj pristup prisiliti da nauite napamet na stotine
nepravilnih oblika. S druge strane, nauite li da se razliite osnove
glagolskih vremena tvore od glagolskog korijena a ne od prezentske osnove,
pamenje i frustracija svest e se na minimum.

Glagolski korijen

Prezentska osnova Futurna osnova Aorisna osnova

Na primjer, glagolski korijen *o/ mijenja se kako bi tvorio svoju
prezentsku osnovu podvostruivanjem lambde: o //. Meutim,
kada doete u futur, vidjet ete da je tamo samo jedno lambda: o/ .
(Ovo je posebna vrsta futura koja ne koristi sigmu za formant
glagolskog vremena, ali vie o tome kasnije.) Kada nauite aorist
(dvadeset drugo poglavlje), vidjet ete da i ovo glagolsko vrijeme ima
samo jedno lambda: : o/ov. Ovime elimo istaknuti da e vam se oba
ova oblika initi nepravilnima nauite li da je prezent temeljni oblik.
Meutim, ako nauite da je korijen *o/, onda su ova dva oblika
savreno pravilna, tako da trebate zapamtiti dva oblika manje.
Zapravo, prezentska osnova je nepravilna.
1


Moda vam to sada ne zvui pretjerano vano, ali jest. Morate imati na
umu da je prezentska osnova najnepravilnija od svih osnov glagolskoga
vremena. Glagolski korijen mijenja svoj oblik kako bi tvorio prezentsku
osnovu vie nego sva ostala glagolska vremena zajedno.
Prezentska osnova sagraena je na glagolskom korijenu, koji prilikom
tvorbe prezentske osnove moe i ne mora biti izmijenjen.

Obrasci promjene
20.6 Obrasci. Kako se budemo susretali s vie glagola, prepoznavat emo
obrasce prema kojima su se razliiti glagolski korijeni izmijenili u svoje
prezentske osnove. S ovim tonim nainom razmiljanja i s
prepoznavanjem ovih obrazaca, otkrit ete da grka glagolska
vremena i nije toliko teko nauiti.

20.7 Upamtite obrasce a ne osnove glagolskih vremena. Glagoli spadaju u
tri osnovna obrasca.
a. Prvi obrazac: Korijen nije promijenjen. Ove osnove glagolskih
vremena nastaju na pravilan nain, tako da je njihov korijen vidljiv
u svakoj osnovi glagolskog vremena. Ove oblike glagolskih
vremena nije potrebno zapamtiti, jer ih uvijek moete prepoznati.
2
b. Drugi obrazac: Korijen se pravilno mijenja. Postoji puno glagola
ija se glagolska vremena ine nepravilnima ali zapravo slijede
neko pravilo. Pamenje obino nije potrebno ni u ovim
sluajevima, jer ete ta pravila nauiti (kao to smo nauili pravila
za imenice).
c. Trei obrazac: Razliiti korijeni. Postoji nekoliko glagola ija se
tvorba razliitih osnova glagolskih vremena ini toliko
nepravilnom da je pamenje najjednostavniji odgovor. Na sreu, u
ovu kategoriju ne spada previe glagola, ali oni koji u nju spadaju
obino su uestali u Novom zavjetu.
U Dodatku ete nai popis svih glagola koji se javljaju pedeset ili vie
puta u Novom zavjetu, sa svim njihovim razliitim oblicima glagolskih
vremena (str. 380 i dalje). Oblici koje biste trebali nauiti napamet su
potcrtani. Dok budete napredovali kroz sljedea poglavlja, redovito se
savjetujte s ovom tablicom.
_______________________________________
1 Veina gramatika ove promjene opisuje tako to kau da su futurne i aorisne
osnove izgubile lambda. Premda se ovo objanjenje isprva ini lakim, ono u vae
razmiljanje umee pogreku koja e vas kasnije proganjati. Prezentska osnova se
nikada ne mijenja kako bi od nje nastala osnova za neko drugo glagolsko vrijeme!
Prezentska osnova esto je promijenjeni oblik glagolskoga korijena.
2 U posljednjem poglavlju, pojednostavili smo ovaj opis zato to jo niste znali za
korijene. Ovo je obrazac u kojemu glagol ima istu osnovu u prezentu i futuru. Sada
znate zato su iste.

Dvadeseto poglavlje: Glagolski korjeni i drugi oblici futura 169

20.8 Prvi obrazac: Korijen nije promijenjen. Glagoli koji slijede ovaj
obrazac ne mijenjaju svoj korijen prilikom tvorbe prezentske osnove.
Mnogi glagoli spadaju u ovu pravilnu
3
kategoriju i o njima smo
govorili u devetnaestom poglavlju.
a. Korijeni koji zavravaju na iota ili upsilon (npr. *o ioo
o ioo; *o ioo o ioo o);
b. Kontraktni glagoli (*noi: noi:; *noi: noiq o);
c. Korijeni koji zavravaju praskavim suglasnikom (*/:n
/: n; */:n /: |).
d. Likvidni futuri, o kojima emo uiti u ovome poglavlju.
Ovi korijeni obino se koriste bez izmjene u svim glagolskim
vremenima (izuzev posljednjeg samoglasnika osnove koji se izvan
prezenta produljuje), tako da su vrlo prepoznatljivi.
o yono prezent
o yonq o futur aktiv
q yo nqoo aorist aktiv
q yo nqio perfekt aktiv
q yo nqoi perfekt medij/pasiv
q yonq 0qv aorist pasiv
U svim ovim oblicima glagolskih vremena moete vidjeti isti glagolski
korijen *o yono.
4

20.9 Drugi obrazac: Korijen se pravilno mijenja. Korijeni u ovoj kategoriji
prilikom tvorbe svoje prezentske osnove pravilno se mijenjaju. U
veini sluajeva, poznavanje obrasca je dovoljno za prepoznavanje
konjugiranog oblika. Meutim, u nekoliko sluajeva najlake je nauiti
odreeni oblik. Ovi korijeni dijele se u tri osnovna podobrasca.

__________________________________
3 Kada govorimo o tvorbi glagolskih vremena, oklijevamo koristiti rijei pravilan i
nepravilan. Dio ljepote grkoga jezika u tome je to je toliko pravilan, ako
poznajete pravila. ak i oni glagoli koji se ine izrazito nepravilnima zapravo su
izrazito pravilni. elite li vidjeti ova pravila, pogledajte u MBG. Trebate samo
potraiti glagol u kazalu i nai ga u prikladnoj kategoriji.
Jo jedna opasnost kada se govori o nepravilnim futurima je to to neete nauiti
pravila onako dobro kako biste trebali. Lako je dopustiti da nepravilne tvorbe
vladaju vaim razmiljanjem, uvjeravajui vas da je future previe teko nauiti i da
ete jednostavno trebati nauiti svaki pojedini oblik. Oduprite se tom iskuenju.
Osnovna pravila vladaju velikom veinom futura.
4 Promjena prvoga i posljednjeg alfa u eta je pravilan dio tvorbe pojedinih glagolskih
vremena.


a. Korijeni koji zavravaju praskavim suglasnikom. Korijeni koji
slijede ovaj obrazac zavravaju praskavim suglasnikom, ali za
razliku od korijena u 1c gore (#20.8c), ovi korijeni mijenjaju se
prilikom tvorbe njihove prezentske osnove.
Glagoli i, i, i, i,/o, o, o, o,. Prezentske osnove glagola koji zavravaju na
i, ili o, openito se tvore od korijen koji zapravo zavravaju
dentalnim suglasnikom.
Na primjer, on+i, (krstim) dolazi od korijena *on+io.
Posljednje slovo glagolskog korijena promijenjeno je na zeta
kako bi se stvorila prezentska osnova.
5
Futur tvori kao
on+io (*on+io + o on+i o), to je posve pravilno.
Zapamtite, dentalni suglasnici ispadaju ispred sigme.
Glagoli ooo ooo ooo ooo. Prezentska osnova glagola koji zavravaju na
ooo openito se tvori od korijena koji zapravo zavravaju
velarnim suglasnikom.
Na primjer, +opo oo (uznemirujem) nastaje od korijena
*+opo. Posljednje slovo glagolskog korijena mijenja se u oo
prilikom tvorbe prezentske osnove.
6
Njegov futur tvori se na
pravilan nain kao +opo (*+opo + o +opo ).
Zapamtite da velarni suglasnici i sigma tvore ksi.
b. Dvostruki suglasnici. Prezentske osnove koje zavravaju na
dvostruki suglasnik esto potjeu iz korijena sa samo jednim
suglasnikom (izuzev glagola koji zavravaju na -ooo).
Na primjer, o // je nastao iz korijena *o/. Dvostruko lambda
javlja se jedino u prezentu i imperfektu; jedno lambda nalazimo u
svim drugim glagolskim vremenima (npr. o/ ).
c. Dodavanje slova. Neki korijeni prilikom tvorbe prezentske osnove
dodaju jedno ili vie slova. Dodano slovo ili slova ne pojavljuju se u
drugim glagolskim vremenima.
Zapazite da je u donjim primjerima korijen vidljiv u futuru. (Neki
od ovih futurnih oblika ne pokazuju formant glagolskog vremena
sigma u futuru, to emo ispod objasniti.)
Iota. Neki korijeni prilikom tvorbe prezentske osnove dodaju iota.
*op + i oi p
7
(prezent)
*op o p (futur)
(i)oi (i)oi (i)oi (i)oi. Neki korijeni prilikom tvorbe prezentske osnove dodaju oi
(ili ioi ako osnova zavrava suglasnikom).
*o no0ov o no0vq oi
8
(prezent)
*o no0ov o no0ovoo oi
9
(futur)
_______________________________________
5 Objanjenje potraite u odjeljku Informacije za napredne studente.
6 Objanjenje potraite u odjeljku Informacije za napredne studente.
7 pi je promijenilo redoslijed na ip (metateza).


*yv
10
+ oi yiv oi (prezent)
*yv yv oooi (futur)

Koja je svrha svega ovoga? To je bar lako objasniti. Postoje dva naina
na koja moete nauiti sve oblike glagolskih vremena. Moete nauiti
svaki glagolski oblik svakoga glagola ili moete nauiti korijene i
obrasce koji e vam pomoi da prepoznate veinu osnova glagolskih
vremena, a potom upamtiti nekoliko oblika koji su posebno teki.

20.10 Trei obrazac: Razliiti korijeni. Neki glagoli imaju posve drukije
oblike u futuru.
Na primjer, futur glagola o po (vidim, od korijena *o po) glasi
o |ooi. o |ooi je zapravo pravilni deponentni futur. Njegov korijen je
*o n. Kada se doda sigma, no tvore slovo psi prema uobiajenim
pravilima.
Dogodilo se to da se futur glagola o po prestao koristiti, jednako kao i
prezent glagola o |ooi. Ta dva oblika su se, stoga, spojila i
funkcioniraju kao da su ista rije.
11
U Novom zavjetu ima samo devet
takvih glagola (usp. v-8 u MBG-u). Prva tri naveli smo dolje, tako da
preostaje njih est. Ove morate upamtiti.
*: p : pooi dolazim
*: /:o0 : /:o oooi doi u
*/:y /: y govorim
*: p : p rei u
*o po o po vidim
*o n o |ooi vidjet u
U veini sluajeva kada je futur deponentan a prezent nije, ili obratno,
taj glagol koristi razliite korijene za tvorbu prezenta i futura, kao u
sluaju *o po i *o n.

________________________________
8 Alfa iz korijena ispao je u prezentskoj osnovi, a iota se potpisalo.
9 Likvidni futur.
10 Zrnca mudrosti za napredne: prilikom tvorbe prezenta, poetno gama se
podvostruuje, dijeli ga iota, a izvorno gama ispada. Potom se dodaje oi.
*yv yiyv yiv + oi + yiv oi.
11 Ovo je vrlo pojednostavljena definicija, ali za sada e biti dovoljna.


20.11 Prijevoj. U nekim imenicama ve smo vidjeli da njihovi samoglasnici
mijenjaju duljinu pa ak i ispadaju (no+q p no +:p no+po ). Isto se
dogaa i kod glagola.
Na primjer, korijen *ono0ov gubi svoj alfa iz osnove prilikom tvorbe
prezentske osnove (i dodaje ioi): o no0vq oi. Ipak, zadrava ga u
futuru: o no0ovoo oi.

20.12 Pregled. Do sada smo puno toga obradili. Zastanimo na trenutak kako
bismo vidjeli kako napredujete. Upamtite: malo dodatnog truda sada
pomae u smanjivanju gradiva koje je potrebno nauiti napamet i
poveava dugorono razumijevanje jezika. Ovo su glagoli koje ste do
sada nauili i koje ete nauiti u ovome poglavlju, a na koje se odnosi
ova rasprava. Svaki razmotrite i pokuajte prepoznati kojoj kategoriji
pripada. (oioo je izostavljen.)
korijen prezent futur
*oyono o yono o yonq o
*oioo o ioo o ioo o
*on+io on+i, on+io
`/:n /: n /: |
*y:vvo y:vvo y:vvq o
*yv yiv oi yv oooi
*oovo oo vooi oovq oooi
*: p, *: /:o0 : pooi : /:o oooi
*o: : :
*,o ,o ,q o
*,q+: ,q+: ,q+q o
*io/: io/: io/: o
*/o/: /o/: /o/q o
*/:y, *: p /: y : p
*/o /o /o o
*o po; *o n o po o |ooi
*nio+:o nio+:o nio+:o o
*n/qpo n/qpo n/qp o
*noi: noi: noiq o
*nop:o nop:o ooi nop:o oooi
*npooiov: npooiov: npooiovq o
*oovoy oovo y oovo
*oo o , o o
*+qp: +qp: +qpq o


Likvidni futuri
20.13 Likvidni glagoli su glagoli ija je tvorba pravilna, a spadaju u Prvi
obrazac. Ipak, oni koriste neto drukiji formant glagolskog vremena.

20.14 Suglasnici /, , v i p nazivaju se likvidnim suglasnicima zato to
prilikom njihova izgovora zrak struji oko jezika (/, p) ili pak zvuk
prolazi kroz nos (, v).
12
Ako je posljednje slovo glagolske osnove
likvidni suglasnik, tada se taj glagol naziva likvidnim glagolom.
13

20.15 Tablica: Futur aktiv indikativ (likvidni)
Futurna osnova za aktiv + Formant glagolskog
vremena (:o) + Spojni samoglasnik + primarni lini
nastavci za aktiv

:v + :o + o + :v :voo :v

Umjesto dodavanja slova sigma iza kojega slijedi spojni samoglasnik,
likvidni futur dodaje :o a potom spojni samoglasnik. Meutim, sigma
ne moe stajati izmeu dva samoglasnika, tako da ispada, a epsilon i
spojni samoglasnik se saimaju.
:v + :o + o + :v :v:o:v :voo :v
Ovaj, drukiji nain tvorbe futura utjee samo na oblik glagola, a ne na
njegovo znaenje.

________________________________

12 Tehniki govorei, jedino su lambda i ro likvidni suglasnici. Mu i nu se zovu
nazalnim suglasnicima. Budui da se esto ponaaju na isti nain, obino ih
se stavlja u istu skupinu pod jednim nazivom: likvidni suglasnici.
13 Ne svrstavaju se svi glagoli ija prezentska osnova zavrava likvidnim
suglasnikom u likvidne glagole. To ovisi o tome je li taj likvidni suglasnik dio
osnove ili nije. (Neki glagoli prilikom tvorbe prezenta dodaju likvidni suglasnik
na kraju korijena. Ova vrsta glagola ne moe imati likvidni futur jer njegova
futurna osnova ne zavrava likvidnim suglasnikom.) Hoe li neki glagol imati
likvidni futur moete saznati samo tako to ete ga potraiti u leksikonu i
upamtiti.


20.16 Paradigma: Futur aktiv indikativ (likvidni)
likvidni definicija kontraktni prezent likvidni prezent
1. l. jd. :v ostat u noi : v
2. l. jd. :v:i ostat e noi:i : v:i
3. l. jd. :v:i on/ona/ono ostat e noi:i : v:i
1. l. mn. :voo :v ostat emo noioo :v : vo:v
2. l. mn. :v:i+: ostat ete noi:i+: : v:+:
3. l. mn. :voo oi(v) ostat e noioo oi(v) : voooi(v)
20.17 Tablica: Futur medij indikativ (likvidni)

Futurna osnova za aktiv + Formant glagolskog vremena (:o) +
Spojni samoglasnik + Primarni lini nastavci za pasiv

:v + :o + o + :0o :voo :0o

20.18 Paradigma: Futur medij indikativ (likvidni)
likvidni definicija kontraktni prezent likvidni prezent
1. l. jd. :voo oi ostat u noioo oi : vooi
2. l. jd. :vq ostat e noiq : vq
3. l. jd. :v:i+oi on/ona/ono ostat e noi:i+oi : v:+oi
1. l. mn. :voo :0o ostat emo noioo :0o :vo :0o
2. l. mn. :v:io0: ostat ete noi:io0: : v:o0:
3. l. mn. :voo v+oi ostat e noioo v+oi : vov+oi

20.19 Kontraktni prezenti s epsilonom. Futur likvidnoga glagola oblikom je
identian kontraktnom prezentu s epsilonom, ukljuujui naglasak.
Kako ete ih razlikovati? Na primjer, ako vidite oblik :v:i. Je li to
kontraktni prezent s epsilonom ili likvidni futur?
a. Upamtili ste da je leksiki oblik ovoga glagola : v. Rije :v:
jednostavno ne postoji.
b. Zapazit ete da je posljednji suglasnik osnove likvidan, tako da se
radi o likvidnom futuru.


20.20 Naglasci. Za prepoznavanje likvidnoga glagola moe biti koristan i
naglasak (ali ne za razlikovanje od kontraktnog prezenta s epsilonom).
Likvidni futur uvijek ima cirkumfleks iznad kontraktnih samoglasnika
izuzev u mediju prvoga lica mnoine.
20.21 Likvidni prezent i futur. Kada usporeujete likvidne oblike prezenta i
futura, zapazite dvije razlike.
a. Imaju razliite naglaske.
b. U prvome i drugom licu aktiva u prezentskim oblicima, kao ni u
oblicima prezenta medija i pasiva.

20.22 Promjene osnove. Zajedno s razliitim formantima glagolskih vremena,
futurna osnova likvidnoga glagola obino se razlikuje od svoje prezentske
osnove (iz razliitih razloga). Ovo su svi primjeri iz rjenika u ovome
poglavlju. Primijetite to se dogaa.
Dodavanje dvostrukog suglasnika: o noo+: // o noo+:/
o // o/
: io // : io/
Dodavanje iote: oi p o p
o noi+:iv o noi+:v
: y:ip : y:p
Razliiti korijeni: /: y : p
Do sada se jedino dva likvidna glagola nisu promijenila u svojim
futurnim osnovama.
14
ipiv ipiv
: v :v

Ovo su likvidni glagoli koje ete nauiti u ovome poglavlju. Proite
kroz popis i pokuajte prepoznati promjene i njihove obrasce.

20.23 Praktina uputa. esto ujemo da znaenje rijei nose suglasnici, a ne
samoglasnici. Zamislite li glagol prvenstveno u kontekstu njegovih
suglasnika, onda promjene u samoglasnicima nee biti velik problem.
Na primjer, yiv oi, od korijena *yv, u futuru postaje yv oooi. Ako
ste u stanju prepoznati da osnovni suglasnici nose rije (yv), onda ete
ih jo uvijek znati prepoznati u yv oooi.

___________________________________
14 Naravno, dolo je do promjena kada je ispao formant glagolskog vremena a
samoglasnici se saeli. Samo to izgleda kao da se osnova nije promijenila.


Sloeni glagoli
20.24 Sloeni glagol je glagol koji ima dva dijela: prijedlog i glagol. Na
primjer, : io // (izbacujem) je sloeni glagol sastavljen od
prijedloga : i (iz) i glagola o // (bacam).
Sloeni glagoli svoje osnove glagolskog vremena tvore na isti nain
kao i jednostavni glagoli. Na primjer, futur od o // je o/ , a futur
od : io // je : io/ .

Saetak
1. Korijen glagola je njegov najosnovniji oblik. Osnova glagola je osnovni
oblik toga glagola u pojedinom glagolskom vremenu.
2. Ponekad se glagolski korijen prilikom tvorbe prezentske osnove mijenja.
3. Sva glagolska vremena tvore se od glagolskog korijena; prezentska osnova
nije temelj za druga glagolska vremena.
4. Glagolski korijen slijedi odreene pravilne obrasce.
1. Glagolski korijen i prezentska osnova identini su.
Korijeni koji zavravaju na iota ili upsilon
Kontraktni glagoli
Korijeni koji zavravaju praskavim suglasnikom
Likvidni glagoli
2. Glagolski korijen se prilikom tvorbe prezentske osnove pravilno mijenja.
Glagolski korijen koji zavrava praskavim suglasnikom (i,, o,, oo).
Dvostruki suglasnik
Dodavanje jednoga ili vie slova (i, (i)oi)
3. Razliiti korijeni.
5. Glagoli koji su deponentni u jednom glagolskom vremenu ne moraju nuno
biti deponentni u drugom.
6. Likvidni futuri koriste :o kao formant glagolskog vremena u futuru. Sigma
ispada a epsilon se saima sa spojnim samoglasnikom. Izgledaju ba kao
prezentski kontraktni glagol s epsilonom.
7. Sloeni glagol sastavljen je od prijedloga i glagola. Sloeni glagol uvijek
slijedi oblike glagolskog vremena jednostavnoga glagola.



Glagolsko vrijeme Aug/ Osnova Formant Spojni Lini 1. l. jd.
Redup gl. vrem. gl. vrem. samogl. nastavci paradigma

Prezent aktiv prez o/: prim. aktiv /o
Prezent med/pas prez o/: prim. med/pas /o ooi

Futur aktiv fut akt. o o/: prim. aktiv /o o
Likvidni futur aktiv fut akt. :o o/: prim. aktiv :v
Futur medij fut akt. o o/: prim. med/pas nop:o oooi
Likvidni futur medij fut akt. :o o/: prim. med/pas :voo oi

Rjenik
Svakako provjerite glagolske korijene kako biste saznali koji su glagoli
promijenili korijen prilikom tvorbe prezentske osnove. Ukoliko glagol koristi
vie od jednoga korijena, iznijeli smo vam razliite korijene.
oi p ustajem, podiem, odnosim (101; *o p)
15
o p
o noi+:iv ubijam (74; *o noi+:v)
o noi+:v
o noo+: // aljem (132; *o noo+:/)
16
o noo+:/
on+i, krstim, umaem, uranjam (77; *on+io)
17
on+io
yiv oi znam, spoznajem, shvaam, uim (222; *yv)
18
yv oooi
y/ ooo, -q, q narjeje, jezik (50; *y/ooo)
19
________________________________________________
15 Vidi objanjenje u #20.22 za promjene osnove glagolskoga vremena. oi p moe
primiti izravni objekt u genitivu.
16 Srodan glagol je o no o+o/o.
17 Baptist je pristalica baptizma, a potjee od srodne imenice o n+ioo (krtenje). Sufiks
o esto se koristi u grkome jeziku kako bi se poblie opisala posljedica radnje koju
opisuje korijen (usp. Bl-D #109[2]).
18 O korijenu vidi #20.9. Gnostici su bili oni koji su tvrdili da imaju sigurno znanje.
19 Glosolalija je duhovni dar govora u drugim narjejima ili jezicima. Glosologija je
znanost o jeziku.


: y:ip podiem, budim (144; *: y:p)
: y:p
: io // izbacujem, aljem (81; : i *o/)
20
: io/
: i:i tamo, na tome mjestu (105)
ipiv sudim, odluujem, dajem prednost (114; *ipiv)
21
ipiv
/oo , -oo , o ljudi, mnotvo (142; */oo)
22
: v ostajem, ivim (118; *:v)
:v
o po vidim, primjeujem, iskustvo (454; *o po; *o n)
o |ooi
23
ooio, -o, q mudrost (51; *ooio)
24
o+o o, -o+o, +o usta (78; *o+oo+)
25
o ,
26
spaavam, izbavljam, oslobaam (106; *oo)
27
o o


_______________________________________
20 : io // zadrava znaenje njegova dva dijela. To se ne moe uvijek pretpostaviti u
grkoj rijei.
21 Kritiar (ipi+iio ) je onaj koji moe suditi.
22 Rije laik zapravo potjee od lai i sufiksa k. Lai dolazi od rijei /oiio , koja
ima isto znaenje kao /oo . Laik je ovjek koji se razlikuje od klera, odnosno bilo
koja skupine ljudi odvojena od onih koji pripadaju nekoj specifinoj profesiji.
23 o po i o |ooi tvore se od dva razliita korijena. Korijen oblika futura je *on.
Veina drugih oblika glagolskoga vremena glagola o po tvore se od *on.
24 Filozofija je ljubav prema mudrosti.
25 Stomatologija je nauka o bolestima usta. Stomak (o+o oo) takoer je izvedeno iz
o+o o.
26 Potpisano iota pokazuje da je ovo zapravo glagol s i,.
27 Soteriologija je nauka o spasenju.

Dvadeseto poglavlje: Glagolski korijen i drugi oblici futura 179

: pooi : /:o oooi (*: p; *: /:o0; vrsta 8)
/: y : p (*/:y; *: p; vrsta 8)
oioo :i oq o
28

20.25 Suglasniko iota. Jedan od vanijih elemenata u ovoj cijeloj raspravi je
slovo u grkome alfabetu koje se zove suglasniko iota (). S ovim
slovom ve smo se susreli u osnovama tree deklinacije kao u nio+:.
Promjene u osnovama glagolskog vremena uglavnom nastaju zbog
suglasnikog iota.
a. Suglasniko iota dodano je korijenima koji zavravaju praskavim
suglasnikom prilikom tvorbe njihove prezentske osnove, a
praskavi suglasnik + postalo je i, (*on+io + on+i,) ili
oo (*+opo + +opo oo).
b. Suglasniko iota dodano je nekim korijenima koji zavravaju
suglasnikom prilikom tvorbe njihove prezentske osnove, a
suglasnik + postao je dvostrukim suglasnikom (*o/ +
o //).
c. Suglasniko iota dodano je nekim korijenima prilikom tvorbe
njihove prezentske osnove, a je postalo iota i esto zauzelo neko
drugo mjesto u rijei (*o p + o pi oi p). To se zove
metateza.
20.26 U knjizi The Morphology of Biblical Greek iznijeli smo potpunu
kategorizaciju ovakvih vrsta promjena. Ovo poglavlje je
pojednostavljena graa iz MBG.

_________________________________
28 Futur aktiv ovoga glagola javlja se samo jedanput u Novom zavjetu (Heb 8,11). Zato
moda nije vrijedan pamenja; pitajte svoga uitelja.

Dvadeset prvo poglavlje
Imperfekt indikativ

Egzegetski uvid
Grki imperfekt ima ogranienu i svestranu upotrebu. Ogranien je u tome to
se javlja samo u indikativu, ali u tome nainu ima zanimljive nijanse znaenja.
U osnovi, imperfekt izraava linearnu radnju u prolom vremenu. Ta radnja
moe biti opetovana, rastegnuta ili pak tek poinje. Meutim, ponekad
imperfekt izraava opetovane pokuaje.
Upravo ga tako trebamo razumjeti u Galaanima 1,13 gdje Pavao kae: Ta uli
ste za moje negdanje dranje u idovstvu: kako sam preko mjere proganjao
Crkvu Boju i htio je [pokuavao je] unititi. Oba glagola u drugoj reenici
ovoga stiha su imperfekti. Prvi (: oiiov) jednostavno izraava opetovanu
radnju u prolosti. Pavao kae da je esto progonio crkvu. Drugi (: no p0oov) je
tendencijski, tj. izraava pokuavanu radnju. (Iz toga razloga engleski NIV
prijevod dodaje rije pokuavao, koja se ne javlja u grkome tekstu.) Pavao je
opetovano progonio crkvu, ali njegova nasilna djela nisu je mogla unititi.
Njegova djela bila su samo slabani pokuaji. Isusovo obeanje koje je dao o
svojoj crkvi bilo je istinito tada kao i danas: Vrata pakla nee je nadvladati.
Walter W. Wessel

Pregled
da imperfekt oznaava trajnu radnju koja se obino dogaa u prolosti;
da se imperfekt tvori s augmentom, prezentskom osnovom, spojnim
samoglasnikom i sekundarnim linim nastavcima;
da je augment prefiks koji oznaava prolo vrijeme. Poinje li glagol
suglasnikom, augment je epsilon (/o : /oov); poinje li glagol
samoglasnikom, augment je onda produljeni samoglasnik (o yono
q yo nv);
sekundarne aktivne i pasivne nastavke, posljednje dvije skupine linih
nastavaka.

180

Dvadeset prvo poglavlje: Imperfekt indikativ 181

Hrvatski jezik
21.1 Hrvatski jezik prolo vrijeme izrie u vie aspekata. Tako imamo aorist
(prolo svreno vrijeme), imperfekt (prolo nesvreno vrijeme), perfekt
(ope prolo vrijeme) i pluskvamperfekt (pretprolo vrijeme). Na
primjer: Branko pisa (aorist), Branko pisae (imperfekt), Branko
bijae/bio je pisao (pluskvamperfekt) i Branko je pisao (perfekt).
Imperfekt se tvori od prezentske ili infinitivne osnove i dodavanjem
nastavka, a imaju ga samo nesvreni glagoli.
Imperfekt pasiv tvori se od pomonoga glagola biti u imperfektu i
trpnog pridjeva. Bijah pouavan.

Grki jezik
21.2 Dva prola glagolska vremena. Grki jezik isto tako moe opisivati
radnju koja se odvija u prolosti, te koristi razliita glagolska vremena
za razliite aspekte. Imperfekt opisuje nesvrenu radnju koja se obino
odvija u prolosti, dok aorist (dvadeset drugo poglavlje) opisuje
neodreenu radnju koja se obino javlja u prolosti. q yo nv je
imperfekt (nesvrena radnja), koji znai voljeh. q yo nqoo je aorist
(neodreena radnja), koji znai zavoljeh.
1
21.3 Augment. Grki jezik oznaava da je glagol u prolom vremenu
dodavanjem prefiksa. Taj prefiks zove se augment. O tome emo
vie rei kasnije, no epsilon koji se stavlja na poetak /o u paradigmi
u #21.6 je augment (/o : /oov). Moemo ga usporediti s
imperfekatnim nastavkom u hrvatskom: udariti udarah.

__________________________________
1 Naziv imperfekt dolazi od njegova osnovnog znaaja. Budui da opisuje prolu
nesvrenu radnju, ne govori nam nita o tome je li radnja ikada bila dovrena ili
nije. Tako je imperfekt, tj. im = ne + perfekt = svren.


21.4 Primarni i sekundarni nastavci. Kao to smo ve vidjeli u esnaestom
poglavlju, postoje dvije skupine paradigmi koje trebate nauiti.
Primarna glagolska vremena su ona glagolska vremena koja ne koriste
augment, a sekundarna sekundarna sekundarna sekundarna glagolska vremena su ona koja koriste augment.

etiri skupine linih nastavaka
Primarni aktivni Sekundarni aktivni
Primarni pasivni Sekundarni pasivni

Primarna glagolska vremena koriste primarne line nastavke, dok
sekundarna glagolska vremena koriste sekundarne line nastavke.
Primarne nastavke nauili smo vezano uz prezent, a sekundarne emo
nauiti koristei imperfekt.

Prezent aktiv Imperfekt aktiv
Prezent pasiv Imperfekt pasiv

Ove etiri skupine ine sve line nastavke koje trebate znati za grki
glagol. Sva druga glagolska vremena crpe iz ovih nastavaka ili neke
njihove varijacije. Ve poznajete dvije od etiri skupine. Nakon to
nauite sljedee dvije paradigme, znat ete sve osnovne line nastavke
za glagole. estitamo.
21.5 Jedna od prednosti uenja o primarnim i sekundarnim nastavcima u
tome je to kada vidite sekundarni nastavak moete pretpostaviti da
glagol ima augment. To je znaajna pomo u gramatikoj analizi i
trebala bi biti uobiajeni dio arsenala kojime se sluite prilikom
gramatike analize. Kada god vidite sekundarni nastavak, potvrdite da
glagol ima augment.


Imperfekt aktiv
21.6 Tablica: Imperfekt aktiv indikativ

Augment + Prezentska osnova +
Spojni samoglasnik + Sekundarni lini nastavci za aktiv

: + /o + o + v : /oov

21.7 Paradigma: Imperfekt aktiv indikativ
Razliiti dijelovi glagola odvojeni su zato to je to praktino, a pravi
spojni samoglasnici i lini nastavci navedeni su zajedno s
objanjenjem. Navedite sve slinosti izmeu primarnih i sekundarnih
nastavaka. Usredotoite se na te slinosti.
oblik prijevod spojni samogl. nastavak prezent
1. l. jd. : /o o v odrijeavah o v /o
2. l. jd. : /o : odrijeavae : /o :i
3. l. jd. : /o : (v) on/ona/ono odrijeava : - (v)
2
/o :i
1. l. mn. : /o o :v odrijeavasmo o :v /o o:v
2. l. mn. : /o : +: odrijeavaste : +: /o :+:
3. l. mn. : /o o v odrijeavahu o v
3
/o oooi(v)
Zapazite da je nu lini nastavak za prvo lice jednine i za tree lice
mnoine u aktivu. Kontekst e vam pomoi da odluite je li odreeni
oblik u prvom licu jednine ili u treem licu mnoine.

_________________________________
2 Ne koristi se nijedan lini nastavak, tako da spojni samoglasnik stoji sam, s
pokretnim nu. U tome je slian onome to smo vidjeli u prvom licu jednine
aktiva primarnih nastavaka (vidi #16.10).
3 Imperfekt aktiv koristi iste nastavke za prvo lice jednine i za tree lice mnoine. O
kojemu se tono radi saznat ete iz konteksta.


Imperfekt medij/pasiv
21.8 Tablica: Imperfekt medij/pasiv indikativ

Augment + Prezentska osnova +
Spojni samoglasnik + Sekundarni lini nastavci za pasiv

: + /o + o + qv : /oo qv

21.9 Paradigma: Imperfekt medij/pasiv indikativ. Prijevod koji navodimo je
za pasiv.
oblik prijevod spojni samogl. nastavak prez. pas.
1. l. jd. : /o o qv bijah odrjeivan o qv /o ooi
2. l. jd. : /o o o bijae odrjeivan : oo
4
/o q
3. l. jd. : /o : +o on/ona/ono bijae odrjeivan/a/o : +o /o :+oi
1. l. mn. : /o o :0o bijasmo odrjeivani o :0o /oo :0o
2. l. mn. : /o : o0: bijaste odrjeivani : o0: /o :o0:
3. l. mn. : /o o v+o bijahu odrjeivani o v+o /o ov+oi

Ovi sekundarni nastavci ne razlikuju se puno od primarnih. Zato smo
vam rekli da nauite to se doista dogaa u grkome glagolu. Inae ne
biste mogli tako jasno vidjeti slinosti. Spojni samoglasnik je vidljiv u
gotovo svakom obliku.

Karakteristike glagola u imperfektu
21.10 Augment. Augment oznaava prolo vrijeme. Postoje dva razliita
naina na koja rije tvori augment, ovisno o tome poinje li glagol
suglasnikom ili samoglasnikom.
a. Ako glagol poinje suglasnikom, augment je epsilon, uvijek s tihim
hakom.
5
Na primjer, /o s augmentom dobiva oblik : /oov.

_______________________________________
4 Ovo je jedini sekundarni lini nastavak koji se znaajno promijenio. Nastavak je
zapravo oo. Budui da sigma u konjuktiviranom nastavku obino ne moe stajati
izmeu dva samoglasnika, ono ispada u ovome obliku a spojni samoglasnik i
omikron saimaju se na oo.
5 Ovo se naziva slogovnim augmentom jer augment dodaje jo jedan slog rijei.


b. Kada rije poinje samo jednim samoglasnikom, augment se tvori
produljivanjem toga samoglasnika.
6
Na primjer, o yono s
augmentom ima oblik q yo nv. Produljivanje slijedi standardni
obrazac nauen u poglavlju o kontraktnim glagolima, osim to se
poetno alfa produljuje na eta a ne na alfa.
augment izvorni samogl. augment izvorni samogl.
q o i i
q : o o
o
q q
c. Kada glagog poinje diftongom, prvo slovo diftonga se produljuje
(:o opio+: qo opio+oov) ili se diftong ne mijenja (:o pioi
:o pioiov). Glagoli koji poinju na :o esto ne dobivaju augment.
augment izvorno augment izvorno
q oi qo oo
q :i qo :o
oi

21.11 Prezentska osnova. Prezentska osnova koristi se za tvorbu imperfekta.
Oblik imperfekta obino nije naveden s drugim oblicima glagolskog
vremena u leksikonima, jer se gradi od prezentske osnove. Meutim,
ako se neki glagol u Novom zavjetu javi u imperfektu, uvrstili smo
imperfekt u na popis, ali smo ga stavili u zagrade. Na taj nain, uvijek
ete znati kako izgleda oblik s augmentom.
: pooi, (q po qv), : /:o oooi, q/0ov ili q/0o, : /q /o0o, -, -

21.12 Spojni samoglasnici. Imperfekt se tvori s istim spojnim samoglasnicima
kao prezent.

21.13 Sekundarni lini nastavci. Imperfekt koristi sekundarne line nastavke:
v, , -, :v, +:, v; qv, oo, +o, :0o, o0:, v+o.

___________________________________
6 Ovo se naziva vremenski augment zato to je potrebno vie vremena kako bi
se izgovorila rije s dugim samoglasnikom. Naravno, dug je relativan izraz.
Vremenska razlika izmeu izgovaranja omega i omikrona nije zamjetljiva ali je
prisutna.


21.14 Glavna tablica linih nastavaka. Sada znate etiri skupine linih
nastavaka. Sva druga glagolska vremena koriste ove nastavke, ili neku
njihovu varijaciju.

Primarna glagolska vremena Sekundarna glagolska vremena

21.15 Prepoznavanje. Premda se lini nastavci za imperfekt donekle
razlikuju od prezenta i futura, jo uvijek postoje mnoge slinosti.
Aktiv
2. jd /o :i : /o: Oba zavravaju na sigma. Ovo je jedini lini
nastavak koji to ini. Stoga, kada god vidite glagol iji lini nastavak
zavrava na sigma, odmah moete znati o kojemu je glagolu rije.
1. mn. /o o:v : /o o:v Isti su.
2. mn. /o :+: : /o :+: Isti su.
3. mn. /o oooi : /oov Primarni nastavak zapravo je voi dok je
sekundarni jednostavno v.

m
e
d
i
j
/
p
a
s
i
v

a
k
t
i
v

primarna glagolska vremena sekundarna glagolska vremena

/o (-) : /oov (v)
/o :i () : /o: ()
/o :i (i) : /o:(v) (-)

/o o:v (:v) : /o o:v (:v)
/o :+: (+:) : /o :+: (+:)
/o oooi(v) (voi) : /oov (v)

/o ooi (oi) : /oo qv (qv)
/o q (ooi) : /o oo (oo)
/o :+oi (+oi) : /o :+o (+o)

/oo :0o (:0o) : /oo :0o (:0o)
/o :o0: (o0:) : /o :o0: (o0:)
/o ov+oi (v+oi) : /o ov+o (v+o)


Pasiv
1. jd. /o ooi : /oo qv Oba imaju tri slova koja zapoinju na mu.
2. jd. /o q : /o oo Oba imaju sigma koje ispada te rezultira u
znaajno drukijim kontrakcijama. Ovaj
nastavak uvijek stvara najvie problema.
3. jd. /o :+oi : /o :+o +oi u primarnom i +o u sekundarnom.
1. mn. /oo :0o : /oo :0o Nastavci su isti, ba kao u aktivu.
2. mn. /o :o0: : /o :o0:

3. mn. /o ov+oi : /o ov+o
Nastavci su isti, ba kao u aktivu.
Premda je tau povezan s aktivom (+:),
theta je karakteristian za pasiv (o0:);
usporedite theta u prvom licu mnoine
(:0o).
v+oi za primarni i v+o za sekundarni.
21.16 Deponentni glagoli. Ako je glagol deponentan u prezentu, onda e
biti deponentan i u imperfektu jer oba glagolska vremena koriste istu
osnovu.
21.17 Prevoenje imperfekta. Gotovo sve u imperfektu (lice, broj, stanje,
nain) ponaa se isto kao u prezentu. Jedina razlika je aspekt i obino
vrijeme. Openito, imperfekt se prevodi hrvatskim imperfektom.
21.18 Praktina uputa za prevoenje. Kada vidite neki glagolski oblik,
preporuujemo vam da se najprije upitate: Je li ovo prezentski glagol ili
neto drugo? (Pritom zanemarite bilo kakav augment.) Kada tako
inite, zapravo se pitate: Koji je glagolski korijen sprezanog oblika u
koji gledam? Je li ova glagolska osnova ista kao prezentska osnova
ili nije?
Ukoliko je osnova ista kao prezentska osnova, onda je glagol u
prezentu ili imperfektu (jer se imperfekt tvori od prezentske osnove).
Ako je osnova drukija, onda se radi o nekom drugom glagolskom
vremenu u kojemu se moda izmijenio korijen. Moda ete htjeti
razviti neku drugu metodu, ali najvanije je da nauite da je glagolski
korijen, i pitanje je li proao promjene ili ne, vaan klju za
prepoznavanje glagolskih oblika.
7

______________________________________________
7 Ako slijedite Drugu stazu, onda jo niste vidjeli izmijenjenu osnovu.


Sloeni glagoli
21.19 U sloenom glagolu, augment dolazi iza prijedloga a ispred glagolske
osnove. Drugim rijeima, augment se dodaje glagolskom dijelu a ne
prijedlogu. Imperfekt glagola io+ooiv je io+: oivov.
Razumljivo je da se augment dodaje glagolskom dijelu sloenice.
Augment oznaava prolo vrijeme, dok prijedlog ne moe oznaavati
vrijeme, tako da augment mora primiti glagolski dio sloenoga
glagola.

21.20 U obliku io+: oivov zapazit ete da se posljednje alfa u io+o ne saima
s augmentom, jer bi inae glasio io+o oivov (o: o).
Kada prijedlog zavrava samoglasnikom, taj posljednji
samoglasnik obino e ispasti ispred augmenta, kao u io+: oivov.
U nekoliko sluajeva (kao to su sloenice s n:pi ), posljednji
samoglasnik prijedloga ostaje ali se ne saima s augmentom (npr.
n:pino+: n:pi:no +oov).

21.21 Kada augment dodajete sloenom glagolu koji poinje s : i, kapa
se mijenja u ksi (: io // : : o//ov).
8

Kontraktni glagoli i :i i :i i :i i :i i
21.22 Paradigma: Imperfekt aktiv (kontraktni). Trebali biste moi
sagledati naredne kontraktne oblike te sami otkriti koji samoglasnici
su ukljueni u kontrakcije i zato su saeti na taj nain. Ukoliko ne
moete, vratite se u sedamnaesto poglavlje i ponovite pravila.

o yono noi: n/qpo

aktiv
1. jd. q yo nv : noioov : n/q poov
2. jd. q yo no : noi:i : n/q poo
3. jd. q yo no : noi:i
9
: n/q poo
10

_______________________________________________________
8 elite li stvarno znati zato, pravi oblik ovoga prijedloga je : . Sigma koji je dio ksi
gubi se kada je naredno slovo suglasnik (meusuglasniko sigma). Kada je
umetnut augment, sigma se vie ne nalazi izmeu dva suglasnika tako da se ne
treba ispustiti.
9 Premda nema linog nastavka, samoglasnik osnove (:) jo uvijek se saima sa
spojnim samoglasnikom (:).


1. mn. q yon :v : noioo :v : n/qpoo :v
2. mn. q yono +: : noi:i+: : n/qpoo +:
3. mn. q yo nv : noioov : n/q poov
medij/pasiv
1. jd. q yon qv : noioo qv : n/qpoo qv
2. jd. q yon : noioo : n/qpoo
3. jd. q yono +o : noi:i+o : n/qpoo +o
1. mn. q yon :0o : noioo :0o : n/qpoo :0o
2. mn. q yono o0: : noi:io0: : n/qpoo o0:
3. mn. q yon v+o : noioo v+o : n/qpoo v+o

21.23 Upamtite imperfekt glagola :i i . Sada znate sve oblike :i i u
indikativu.
11

1. jd. q qv bijah
2. jd. q
12
bijae
3. jd. qv on/ona/ono bijae
1. mn. q:v / q :0o
13
bijasmo
2. mn. q+: bijaste
3. mn. qoov bijahu

Saetak

1. Imperfekt obino oznaava stalnu radnju koja se obino odvija u prolosti.
2. Imperfekt se tvori pomou augmenta + prezentska osnova + spojni
samoglasnik + sekundarni nastavci. Imperfekt je sekundarno glagolsko
vrijeme jer koristi augment.
3. Augment je prefiks glagolu koji oznaava prolo vrijeme.
Ako osnova poinje suglasnikom, augment je epsilon.
Ako osnova poinje jednim samoglasnikom, samoglasnik se onda produljuje.
Ako osnova poinje diftongom, prvi samoglasnik diftonga se produljuje
ili se diftong ne mijenja.
________________________________
10 Premda nema linoga nastavka, samoglasnik osnove (o) jo uvijek se saima sa
spojnim samoglasnikom (:).
11 Ako slijedite Drugu stazu, onda jo uvijek trebate nauiti Futur.
12 Postoji alternativni oblik qo0o koji se javlja samo dvaput (Mt 26,69; Mk 14,67).
13 q:v se javlja osam puta u Novom zavjetu. Alternativni oblik q :0o javlja se pet puta.


Ukoliko se radi o sloenom glagolu, augment se stavlja ispred
glagolskog dijela sloenice. Ako prijedlog zavrava samoglasnikom,
ispast e ili se nee saeti s augmentom.
4. Sekundarni lini nastavci za glagolska vremena slini su primarnima.
Aktiv: v, , -, :v, +:, v.
Pasiv: qv, oo, +o, :0o, o0:, v+o.
5. Glagol koji je deponentan u prezentu bit e deponentan i u imperfektu.
6. Kontraktni glagoli slijede uobiajena pravila.
_________________________________________________________________

Glagolsko vrijeme Aug/ Osnova gl. Formant Spojni Lini nastavci Paradigma
Redup vremena gl. vrem. samogl. 1. l. jd.

Prezent med/pas prez. o/: prim. med/pas /o ooi

Imperfekt aktiv : prez. o/: sek. akt. : /oov
Imperfekt med/pas : prez. o/: sek. med/pas : /oo qv

Futur akt. fut. akt. o o/: prim. akt. /o o
Likvidni fut. akt. fut. akt. :o o/: prim. akt. :v
Futur med. fut. akt. o o/: prim. med/pas nop:o oooi
Likvidni futur medij fut. akt. :o o/: prim. med/pas :voo oi
_________________________________________________________________

Rjenik
Ako slijedite Drugu stazu, zanemarite dodatne glagolske oblike koje smo dolje
naveli.
o io/oo0: slijedim, pratim (90; *o io/oo0:)
14
(q io/oo 0oov), o io/oo0q o
oioo oi pouavam (97; *ooi)
15
(: oioooiov), oioo
16
_______________________________________________________
14 Obino prima izravni objekt u dativu. Anakolut je konstrukcija u kojoj gramatika ne
slijedi, odnosno nije tona. Akolit (o io /oo0o) je poslunik ili sljedbenik, posebice
poslunik za oltarom.
15 Glagol koji je srodan imenici oioo oio/o. O korijenu vidi MBG, v-5a, str. 312.
16 Zapazite da je sigma iz osnove takoer apsorbiran u ksi.


: n:p+o traim, pitam, potraujem (56; *: n:p+o)
(: nqp +v), : n:p+q o
: p+o traim, zahtijevam, molim (63; *: p+o)
(q p +v), : p+q o
0: / hou, elim, eznem za, uivam u (208; *0:/)
17

(q 0:/ov),
18
0:/q o
19
n:pino+: hodam (okolo), ivim (95; *n:pino+:)
20
(n:pi:no +oov), n:pino+q o
oovoyyq , -q , q sinagoga, sastanak (56; *oovoyyq)
21
1opiooio, -oo, o Farizej (98; *1opiooio)
22
po vo, -oo, o vrijeme (54; *povo)
23

Broj rijei koje se pojavljuju u ovome poglavlju: 817
Broj do sada pojavljivanih rijei: 101 873
Postotak od ukupnog broja rijei u Novom zavjetu: 73,73%
24
oo vooi (: oovo qv),
25
oovq oooi
: (:i ov), :
26

_______________________________________________
17 Metzger (Lexical Aids) nas podsjea na monotelitno krivovjerje prema kojemu
je Krist imao samo jednu volju, onu boansku.
18 0: / tvori svoj augment kao da se radi o : 0: / jer njegov imperfekatni oblik
glasi q 0:/ov. Zapravo, njegova osnova je neko poinjala epsilonom, ali je
epsilon ispao iako augment pamti da je postojao.
19 Umee etu ispred formanta glagolskog vremena. To nije toliko neuobiajeno.
20 Filozof peripatetik (n:pino+q+iio) hodao je unaokolo od mjesta do mjesta,
uei svoje sljedbenike dok je putovao.
21 Sinagoga je mjesto na kojemu se ljudi sastaju.
22 Farizej.
23 Kronografija mjeri vrijeme. Kronologija je znanost o mjerenju vremena.
24 Uvrstili smo samo one rijei koje svoj augment tvore na neoekivan nain.
25 oo vooi takoer s augmentom glasi q oovo qv.
26 O otrom haku vidi #21.24 dolje.


21.24 Nepravilni augmenti. Neki glagoli izgledaju kao da imaju nepravilne
augmente, no, zapravo, nisu nepravilni, ve se radi o jednom od onih
sluajeva kada pravila kojima se augmenti ravnaju mogu biti vrlo
sloena. Najoitije nepravilnosti objasnit emo u biljekama, ali u
nekim sluajevima bit e najbolje da ih jednostavno nauite napamet.
Naravno, moete upamtiti pravila, to je puno bolje zato to pravila koja
utjeu na jedan augment vjerojatno utjeu i na druge glagole.
Na primjer, sagledajmo : . Imperfekt glagola : je :i ov. Glagolski
korijen je *o:. U prezentu se sigma zamjenjuje otrim hakom.
Meutim, budui da Grci nisu podnosili da dva aspirirana glasa idu
jedan za drugim, naime otri hak i hi, otri hak se deaspirira na tihi
hak (*o: : : : ).
Prilikom tvorbe imperfekta, i to zato to glagolski korijen zapravo
poinje suglasnikom, augment je epsilon. Meutim, s razloga to se
sigma ovdje nalazi izmeu dva samoglasnika, ono ispada a epsiloni
se skrauju na :i (: + o: :: :iov).
Futur ima otri hak (: ). Formant glagolskog vremena sigma spaja
se s hi i zajedno tvore ksi, no budui da dva aspiranta ne stoje jedan za
drugim, otri hak moe ostati (*o: + o + : o : ).
Moda sve ovo zvui komplicirano i nepotrebno, a za sada moda i
jest. No, vano je da shvatite da se grki glagoli tvore smisleno, da
slijede odreena pravila i da u konanici poznavanje tih pravila
smanjuje gradivo koje je potrebno upamtiti. Kao rezultat toga, stalna
upotreba grkoga jezika postaje puno izglednijom. tovie, upravo je to
razlog zato uimo ovaj veliki jezik: kako bismo ga mogli koristiti
cijeloga ivota da bismo razumjeli i navijetali Boju objavu to je
uinkovitije mogue.

21.25 Pripremna upotreba postoji. Do sada smo nauili samo jedan
neuobiajeni vid glagola :i i , a to je njegova osobina da prima
predikatni nominativ a ne izravni objekt. Postoji jo jedan vaan aspekt
glagola. Dopustivo je prevesti :i i kao postoji kako bi hrvatski
prijevod imao smisla. Kontekst e vam pokazati je li to nuno ili nije.
Na primjer, : o+i;v oiio nopo; +q; v 0o /oooov moe znaiti: Postoji
jedna kua pokraj mora. No, moe znaiti i: Kua je pokraj mora.

Dvadeset drugo poglavlje
Drugi aorist aktiv/medij indikativ

Egzegetski uvid
Aorist (o o pio+o) je neodreeno glagolsko vrijeme koje izrie injenicu da se
radnja dogodila a da pritom ne opisuje njezino trajanje. Kada aorist opisuje
neku radnju kao jedinini dogaaj, onda moe naglasiti jednu od tri
mogunosti, poput, pokuajte to zamisliti, lopte koja je baena: 1) poletjela.
(inceptivni ili ingresivni); 2) letjela (konstantivni ili durativni); 3) udarila
(kulminativni ili teliki).
Ovi aspekti neodreenog aorista moda bacaju svjetlo na Isusovu sloenu
izreku u Govoru na Maslinskoj gori (Marko 13,30 i usporedni odlomci).
Zaista, kaem vam, ovaj narataj nee proi dok se sve ovo y: vq+oi.
Potekoa je u injenici da je Isus ve opisao kraj svijeta u s. 24 i dalje u ivim
opisima o prestanku svijetljenja Sunca i Mjeseca, o zvijezdama koje e padati s
neba i o nebeskim tijelima koja e se potresti. Osim ako se izraz ovaj narataj
(q y:v:o; oo +q) ne rastegne tako da ukljuuje cijelo razdoblje od Isusova prvog
do drugog dolaska (to je manje mogua opcija), aorist y: vq+oi mora
sadravati neko rjeenje. Uzmemo li da je taj glagol ingresivni aorist i
prevedemo li ga s perspektive poetne radnje, onda ovu izjavu moemo
prevesti: Zaista, kaem vam, ovaj narataj nee proi dok se sve ovo ne pone
dogaati.
Ovu nijansu istoga aorisnog oblika moemo vidjeti u rijeima anela Gabriela
upuenima Zahariji (Luka 1,20): Ti e zanijemjeti i nee moi govoriti do
dana kad se y: vq+oi +oo +o. U stihovima 13-17 Gabriel ne prorie samo
roenje nego i slubu Ivana Krstitelja, ali Zaharija je poeo govoriti im je
napisao ime svoga novoroenog sina na ploicu (s. 62-64). Prema tome, s. 20
bismo trebali prevesti: Ti e zanijemjeti i nee moi govoriti do dana kad se
ovo ne pone dogaati.
Prema tome, studentu preporuujemo da obrati veliku panju kontekstualnom
znaenju irega smisla jedinice i protumai aorist onako kako to perikopa ili
paragraf oekuju.
Royce Gordon Gruenler

193


Pregled
aorist oznaava neodreenu radnju koja se obino dogaa u prolosti. Za
sada, trebamo ga prevesti hrvatskim aoristom (pojedoh a ne jeo sam);
Grki jezik aorist tvori na dva naina. Drugi aorist koristi neizmijenjeni
glagolski korijen za svoju aorisnu osnovu, koja e se uvijek razlikovati od
prezentske osnove;
drugi aorist tvori se upotrebom augmenta, druge aorisne osnove i
sekundarnih nastavaka.

Hrvatski jezik
22.1 U hrvatskom jeziku prolo vrijeme tvorimo uz pomo vie glagolskih
vremena. Jedno od njih je aorist koji imaju svreni i rjee nesvreni
glagoli, a tvori se od infinitivne osnove s dvije vrste nastavaka. (Bari
et. al., str. 238).

Grki
22.2 Znaenje. U posljednjem poglavlju, prouavali smo jedno od prolih
vremena u grkome jeziku. Imperfekt opisuje nesvrenu radnju koja
se obino odvija u prolosti. Drugo prolo vrijeme u grkome jeziku je
aorist. Glagolsko vrijeme aorist opisuje neodreenu radnju koja se obino
odvija u prolosti.
1

22.3 Prijevod. Budui da je imperfekt uvijek nesvren, aorist je uvijek
neodreen. Govori vam da se radnja dogodila, ali ne govori nita vie
o njenom aspektu.
To znai da ete aorist obino prevoditi hrvatskim aoristom.
2

22.4 Dvije tvorbe. Grki jezik tvori glagolsko vrijeme aorist na dva razliita
naina. Grko glagolsko vrijeme koje je slino hrvatskoj pravilnoj tvorbi

_____________________________________________________
1 Rije aorist znai neodreen.

Dvadeset drugo poglavlje: Drugi aorist aktiv/medij indikativ 195

naziva se prvim aoristom (dvadeset tree poglavlje) dok se grko
glagolsko vrijeme koje odgovara hrvatskoj nepravilnoj tvorbi naziva
drugim aoristom. Poet emo s drugim aoristom zato to je gotovo
jednak imperfektu.
Grki glagol moe biti prvi ili drugi aorist, ali ne oba.
3

Drugi aorist aktiv
22.5 Tablica: Drugi aorist aktiv indikativ

Augment + aorisna osnova za aktiv +
Spojni samoglasnik +
Sekundarni lini nastavci za aktiv

: + /o + o + :v : /o o:v

/o ima oblik prvog aorista aktiva, stoga u paradigmi koristimo drugi
aorist glagola /oo v (*/o), to znai uzimam. Zapazite da su
nastavci identini onima koji se koriste u imperfektu.

22.6 Paradigma: Drugi aorist aktiv indikativ
oblik prijevod spojni samogl. nastavak imperfekt
1. jd. : /o o v uzeh o v : /oov
2. jd. : /o : uze : : /o:
3. jd. : /o : (v) uze : - (v) : /o:(v)
1. mn. : /o o :v uzesmo o :v : /o o:v
2. mn. : /o : +: uzeste : +: : /o :+:
3. mn. : /o o v uzee o v : /oov

___________________________________
2 Neki uitelji studentima doputaju upotrebu hrvatskoga perfekta. Uio sam
cijelu no. To je moda prikladan prijevod aorista, ali posljednje glagolsko
vrijeme koje emo uiti je perfekt, a iz didaktikih razloga ini se bolje rezervirati
upotrebu hrvatskog perfekta za prijevod grkog perfekta. Nakon to se
naviknete na glagolski sustav, bit e vam doputen luksuz koritenja perfekta
prilikom prijevoda aorista. Meutim, va uitelj e moda od vas traiti drukiju
didaktiku metodu, pa ga svakako pitajte.
3 Postoji nekoliko iznimaka ovome pravilu, ali ne puno.


22.7 Augment. Dodavanje augmenta za aorist slijedi ista pravila koja vrijede
za imperfekt.

22.8 Oblik glagolskog vremena. Oblik aorista aktiva naveden je kao trei
oblik u leksikonu (npr, : /oov).
/oo v, (: /o ovov), /q |ooi, : /oov, :i /qo, :i /qoi,
: /q 0qv
U aktivu, drugi aorist e uvijek imati drukiju osnovu od prezenta zato to e
korijen uvijek biti izmijenjen prilikom tvorbe prezentske osnove. U
protivnom, nikada ne biste mogli razlikovati imperfekt od drugog
aorista.
To ponekad ukljuuje drastinu promjenu, kao kada glagol koristi
drukije korijene prilikom tvorbe osnova glagolskih vremena (npr.
/: y [*/:y] postaje :inov [*in] u aoristu). Meutim, veinom su
promjene u osnovi minimalne i ukljuuju pojednostavljenje dvostrukog
suglasnika (npr. *o/ o // : o/ov) ili promjenu samoglasnika
(npr. */:in /:in : /inov).
Osnova drugog aorista gotovo je uvijek jednaka njezinu glagolskom
korijenu.
Pamtite tono. Budui da ove promjene esto zahvaaju samo jedno
slovo, vrlo je vano da glagolski korijen i leksiki oblik upamtite tono.
: o//ov (imperfekt) i : o/ov (drugi aorist) razlikuju se samo po
jednome slovu.
Praktina uputa za prevoenje. Kada prevodite sprezani glagolski
korijen, zapitajte se: Je li ovo prezentska osnova ili nije? Radi li se o
prezentskoj osnovi, onda je moda prezent ili imperfekt. Ako je osnova
drukija, onda je to moda drugi aorist.
Na prmjer, ako vidite : /inov, onda znate da to ne moe biti prezent
niti imperfekt zato to je prezentska osnova /:in, s epsilonom.

22.9 Formant glagolskog vremena. Drugi aorist aktiv nema formanta
glagolskog vremena.

22.10 Spojni samoglasnici. Drugi aorist aktiv koristi iste spojne
samoglasnike koje koristi prezent (usp. #16.5).

22.11 Lini nastavci. Budui da drugi aorist ima augment, koristi
sekundarne line nastavke. U aktivu, nastavci su identini nastavcima
imperfekta aktiva koje ste ve nauili. Lako moe doi do zabune
izmeu ova dva vremena. Jedina razlika izmeu imperfekta i drugog
aorista aktiva je osnova glagolskog vremena (npr., : o//ov nasuprot
: o/ov).

Premda prvo lice jednine i tree lice mnoine imaju jednak oblik
(: o/ov), obino e vam kontekst pojasniti o kojemu je obliku rije.


22.12 Navoenje rijei. Ako glagol ima drugi aorist koji se javlja u Novom
zavjetu, uvijek emo ga navesti u rjeniku. U Dodatku (str. 397 i dalje)
smo naveli sve glagole koji se javljaju pedeset ili vie puta, a koji imaju
druge aoriste. Moda bi bilo dobro da napravite zasebnu rjeniku
karticu za svaki drugi aorist.

22.13 Nepravilni drugi aoristi. to smo rekli o nepravilnim oblicima
futura primjenjuje se i na aorist. Neki oblici aorista mogu izgledati
nepravilno kada zapravo nisu. Dok budete pamtili rijei i pritom
nailazili na tee oblike drugog aorista, trebate odluiti hoete li pamtiti
drugi aorist na osnovu glagolskoga korijena ili ete ga jednostavno
pamtiti napamet.

Drugi aorist medij
22.14 Tablica: Drugi aorist medij indikativ

Augment + osnova aorista aktiva
Spojni samoglasnik +
Sekundarni lini nastavci za medij/pasiv

: + y:v + o + qv : y:vo qv

22.15 Paradigma: Drugi aorist medij indikativ. Budui da glagol /oo v
nema osnovu deponentnog aorista medija, paradigma koristi aorist
glagola yivooi.
oblik prijevod spojni samogl. nastavak imperfekt
1. jd. : y:v o qv postah o qv : /oo qv
2. jd. : y: v o o posta : oo
4

: /o oo
3. jd. : y: v : +o posta : +o : /o :+o
1. mn. : y:v o :0o postasmo o :0o : /oo :0o
2. mn. : y: v : o0: postaste : o0: : /o :o0:
3. mn. : y: v o v+o postae o v+o : /o ov+o

Ovdje nas nita ne iznenauje. Ovi oblici izgledaju ba poput
imperfekta medija/pasiva izuzev osnove.
_______________________________
4 Sigma ispada zato to se nalazi izmeu dva samoglasnika, a samoglasnici se
skrauju na oo.


22.16 U aoristu, kao u futuru, medij i pasiv su posve drukiji oblici. U
gornjoj paradigmi definicije su aktivne zato to smo do sada vidjeli
iskljuivo deponentne oblike aorista medija.

Saetak
1. Aorist ukazuje na neodreenu radnju koja se obino odvija u prolosti. Za
sada emo ga prevoditi hrvatskim aoristom.
2. Grki jezik tvori aorist na dva naina. Oni se ne razlikuju po znaenju, ve
samo po obliku.
3. U osnovi drugog aorista obino e doi do promjene samoglasnika kako bi
se razlikovao od prezenta, iako e to ponekad biti suglasnika promjena.
Obino je to nepromijenjeni oblik glagolskoga korjena.
4. Drugi aorist aktiv tvori se pomou augmenta, osnove drugog aorista,
spojnog samoglasnika i sekundarnih nastavaka za aktiv.
5. Drugi aorist medij tvori se upotrebom augmenta, osnove drugog aorista,
spojnog samoglasnika i sekundarnih nastavaka za medij/pasiv.
6. Drugi aorist nalikuje na imperfekt, osim to koristi osnovu drugog aorista.


Glagolsko vrijeme Aug/ Osnova gl. Formant
Redup vremena gl. vrem

Prezent akt. prez.
Prezent med/pas prez.

Imperfekt akt. : prez.
Imperfekt med/pas : prez.

Futur akt. fut. akt. o
Likvidni fut. akt. fut. akt. :o
Futur medij fut. akt. o
Likvidni fut. med. fut. akt. :o

2. aorist akt. : aor. akt.
2. aorist med. : aor. akt.

Spojni Lini nastavci 1. l. jd.
samogl. paradigma
o/: prim. akt. /o
o/: prim. med/pas /o ooi
o/: sek. akt. : /oov
o/: sek. med/pas : /oo qv
o/: prim. akt. /o o
o/: prim. akt. :v
o/: prim. med/pas nop:o oooi
o/: prim. med/pas :voo oi
o/: sek. akt. : /oov
o/: sek. med/pas : y:vo qv
___


Rjenik
Obavezno morate dobro nauiti druge aoriste, jer su uestali. U sljedeem
poglavlju nauit emo aorisni oblik glagola npoo:o ooi i jo nekoliko drugih
glagola koje ve znamo.
o no0vq oi umirem, umrijet u, osloboen sam od
(111; *o no0ov)
(o n: 0vq oiov), o no0ovoo oi, o n: 0ovov
o p+o, -oo, o kruh, hljeb, hrana (97; *o p+o)
o // bacam (122; *o/)
(: o//ov), o/ , : o/ov
yq , yq , q zemlja, kopno, predio, ovjeanstvo (250; *yq)
5
yivooi postajem, jesam, postojim, roen sam, stvoren sam
(669; *y:v)
6
(: yivo qv), y:vq oooi, : y:vo qv
7
:i o: pooi dolazim u, idem u, ulazim
(194; :i o *:p; :i o *:/:o0)
:i o:/:o oooi, :i oq /0ov
8
: : pooi izlazim (218; : *:p; : *:/:o0)
(: qpo qv), : :/:o oooi, : q /0ov
9
: +i meutim, ipak, ak (93)
:o pioi nalazim (176; *:o p)
10
(:o pioiov or qo pioiov), :o pq o,
11
:o pov
/oo v uzimam, primam (258; */o)
(: /o ovov), /q |ooi,
12
: /oov
oo +: a ne, ni, niti (87, prilog)
___________________________________
5 Geo se koristi u sloenim oblicima sa znaenjem zemlja: geocentrian,
geologija, geodezija.
6 Prima predikatni nominativ, poput :i i . yivooi ima irok raspon znaenja.
Smatramo da je o njemu korisno razmiljati u dvije kategorije: biti ili
postati. Veina upotreba spada u jednu od ove dvije skupine. Korijen se
jasno vidi izvan prezentske osnove.
7 Deponentni aorist medij.
8 Korijen trpi prijevoj, tako da mu ispada :o.
10 Heuristian je pridjev koji opisuje osobu koja ui otkrivanjem. Eureka, rije koja
znai pronaao sam, uzvik je koji je Arhimed upotrijebio kada je otkrio nain
mjerenja istoe kraljeve zlatne krune.
11 Eta se umee iza glagolske osnove, ba kao u yivooi.


npoo: pooi dolazim/idem ka (86; npo *: p)
(npooqpo qv), npoo:/:o oooi, npooq /0ov
13
npoo:o ooi molim se (85; *npoo:o)
(npooqoo qv), npoo:o ooi
no p, nopo , +o vatra (71; *nop)
14

Broj pojavljivanja rijei do sada: 104 390

estitamo! Sada znate tri od svake etiri rijei koje se pojavljuju u Novom zavjetu.


prezent aorist prezent aorist

yiv oi : yvv
15
/: y :inov
16
: io // : : o/ov o po :ioov
17
: : oov oovo y oovq yoyov
: pooi q/0ov

______________________________________
12 Deponentni futur medij nije toliko nepravilan. Alfa se produljuje na eta (prijevoj),
mu se umee ispred beta kao da je u prezentu, a beta se pretvara u psi zbog sigme u
formantu glagolskog vremena. */o /q /q + oooi /q -
|ooi.
14 Piroman je osoba koja ima neodoljivu elju zapoeti destruktivne poare.
15 Njezina paradigma glasi: : yvv, : yv, : yv; : yv:v, : yv+:, : yvoov. Moda
oekujete da e tree lice mnoine biti : yvv, ali ovaj oblik se nikada ne javlja u
Novom zavjetu. : yvoov se koristi svaki put (17 puta).
16 , digama, jo je jedno slovo koje je, poput suglasnikog iota, ispalo iz grkog
alfabeta puno prije Koine grkog. To to je neko bilo prisutno jo uvijek utjee na
oblike rijei. U ovom sluaju, s razloga to korijen rijei :inov glasi *in, iota se nije
produljila nego je epsilon dodan kao augment a digama je ispalo (: + in :inov).
17 :ioov je drugi aorist bez oblika za prezent. Sve druge rijei sa znaenjem vidjeti
imaju vlastite aorisne osnove, ali veina gramatiara ovu rije vee uz o po. o po
ima vlastiti deponentni oblik prvog aorista medija, |o qv (aorist konjunktiv), ali je
vrlo rijedak, tako da se u Novom zavjetu javlja samo u Luki 13,28. Stoga emo i mi
navesti :ioov kao aorist glagola o po, kako to uostalom ini veina gramatika.


22.17 Ve znate da je oioo zapravo perfekt s prezentskim znaenjem. q o:iv
vri funkciju imperfekta i aorista glagola oi oo ali zapravo je
pluskvamperfekt (dvadeset peto poglavlje), to objanjava zato se
njegovi oblici razlikuju.
1. l. jd. q o:iv 1. l. mn. q o:i:v
2. l. jd. q o:i 2. l. mn. q o:i+:
3. l. jd. q o:i 3. l.. mn. q o:ioov

22.18 Neodreen nasuprot punktilijarnom. Do najeih zabuna u grkoj
egzegezi dolazi kada ljudi smatraju da je grki neodreeni aspekt
zapravo punktilijarni (perfektni), odnosno da opisuje neku radnju koja
se javlja u odreenoj vremenskoj toci. Plimni val udario je u brod.
18

Grki neodreeni aspekt nije punktilijaran, odnosno ne govori nam
nita o radnji glagola osim da se dogodila.
Zanimljivo je da je Lukina verzija Isusove izjave koju smo spomenuli u
#15.17 neto drukija od Markove. On kae: Ako netko eli ii za
mnom, neka se odrekne samoga sebe i uzme svoj kri svakodnevno, i
slijedi me (Luka 9,23). On uvrtava svakodnevno kako bi naglasio
da se radnja uzimanja odvija svaki dan. Suprotstavlja li se to
Markovom zapisu koji jednostavno kae: uzme? Ne. I Marko i Luka
koriste isti neodreeni aspekt kada kau uzme. Glagol ne odreuje
narav radnje, ve samo kae da bi se ona trebala dogoditi. No, Luka
uvrtava prilog svakodnevno kako bi pojasnio da je ova radnja
svakodnevna radnja. Mogao je isto tako upotrijebiti nesvreni aspekt
(uzima) i doi do istoga znaenja.
19

Djelomina zbunjenost vezana uz grki neodreeni aspekt potjee od
injenice da se on zaista moe koristiti pri opisivanju punktilijarne
radnje. Meutim, takav glagol nije punktilijaran zbog svog aspekta ve
zbog konteksta i znaenja rijei. Ne moete koristiti nesvreni vid kako
biste opisali punktilijarnu radnju, tako da jednostavno morate
upotrijebiti neodreeni vid.

__________________________________
18 Nesvrena verzija ove reenice bi glasila: Plimni val je udarao u brod.
19 elite li biti vrlo specifini, grki neodreeni aspekt ne opisuje ono to se zaista
dogodilo, ve opisuje ono to pisac odluuje otkriti o toj radnji. Vodopad biste
mogli opisati nesvrenim glagolom, naglaujui stalan tok vode. Meutim,
mogli biste upotrijebiti i neodreeni aspekt. To ne bi znailo da vi ne znate pada
li voda stalno ili ne, nego da niste marili opisati njezin stalni tok. Jednostavno ste
htjeli rei da je voda poinjala na vrhu i zavravala na dnu.

Dvadeset tree poglavlje
Prvi aorist aktiv/medij indikativ

Egzegetski uvid
Glagolsko vrijeme aorist esto pogreno tumae i znanstvenici i propovjednici.
Za glagole u aoristu preesto se govori da oznauju radnju koja se dogodila
jednom zauvijek, a da tekst to nipoto ne istie. Bill Mounce sjajno to objanjava
u nastavku. Primivi upozorenje o toj pogreci, ne smijemo otii u drugu
krajnost i ne vidjeti da u nekim kontekstima aorist ipak oznaava radnju koja se
dogodila jednom zauvijek, ne samo zato to je glagol u aoristu nego zbog
konteksta. Rimljanima 6,10 kae o Isusu: o yo;p o n: 0ov:v, +q o op+io o n: 0ov:v
: o no (jer smru kojom umrije, umrije jedanput zauvijek). Aorist o n: 0ov:v
(on umrije) jasno se odnosi na Isusovu smrt jedanput zauvijek, jer glagol
poblie opisuje prilog : o no (jedanput zauvijek). Pavao nas je htio pouiti da
je svojom smru Isus pobijedio silu grijeha i smrti jedanput zauvijek.
Isusova pobjeda nad grijehom i smru nije samo povijesna zanimljivost, jer
Rimljanima 6 ui da oni koji pripadaju Isusu dijele njegovu pobjedu nad
grijehom. Drugi stih kae: oi +iv: o n:0o vo:v +q o op+io , n : +i ,q oo:v : v
oo +q (mi koji umrijesmo grijehu, kako da nastavimo ivjeti u njemu?).
Naredni stihovi (s. 3-6) pojanjavaju da smo umrli grijehu tako to smo krteni u
Krista, jer kada smo krteni u njega bili smo razapeti zajedno s Kristom. Aorist
o n:0o vo:v (umrijesmo) u drugom stihu stoga oznaava da smo i mi jedanput
zauvijek umrli grijehu prilikom naeg obraenja. Kada smo umrli s Kristom, sila
grijeha bila je presudno prekinuta za nas. To ne znai da vie ne moemo
grijeiti. Da je tako, poticaj da ne doputamo grijehu da vie vlada u naim
ivotima bio bi nepotreban (s. 12-14). To pak znai da je prevlast, mo i
gospodstvo grijeha na presudan nain prekinuto za vjernike. Budui da je Krist
pobijedio grijeh u svojoj smrti, te budui da smo umrli s Kristom, sada
sudjelujemo u njegovoj pobjedi nad grijehom. Stoga ne doputajte da grijeh
vlada u vaem smrtnom tijelu, kako biste se pokoravali njegovim poudama (s.
12).
Thomas R. Schreiner
Pregled
prvi aoristi tvore se pravilno dodavanjem augmenta, formanta
glagolskog vremena (oo), i sekundarnih nastavaka aorisnoj osnovi (npr.
: /ooo);
veina osnova prvog aorista jednaka je prezentskim osnovama;
kada se sigma iz formanta glagolskog vremena doda osnovi koja zavrava
praskavim suglasnikom,
202

Dvadeset tree poglavlje: Prvi aorist aktiv/medij indikativ 203

iste promjene koje smo vidjeli u futuru dogaaju se i u prvom aoristu (npr.
/: n : /:|o);
kontraktni glagoli produljuju svoj posljednji samoglasnik osnove ispred
formanta glagolskog vremena, ba kao to to ine u futuru (npr. y:vvo
: y: vvqoo);
likvidne osnove koriste o kao formant glagolskog vremena a ne oo.

Hrvatski jezik
23.1 Kao to smo rekli u prolom poglavlju, hrvatski jezik prolo vrijeme
tvori uz pomo vie glagolskih vremena. Jedno od njih je aorist koji
imaju svreni i rjee nesvreni glagoli, a tvori se od infinitivne
osnove s dvije vrste nastavaka. (Bari et. al., str. 238)

Grki jezik
23.2 U prolom poglavlju takoer smo rekli da grki jezik ima dva naina
tvorbe aorista. Drugi aorist grki je ekvivalent hrvatskom nepravilnom
glagolu; glagolska osnova mijenja se za tvorbu razliitih glagolskih
vremena.
Prvi aorist grki je ekvivalent hrvatskim pravilnim glagolima. U
prvom aoristu, umjesto izmjene glagolske osnove za tvorbu aorisne
osnove, glagolsko vrijeme koristi formant glagolskog vremena (oo).
Veina grkih glagola slijedi ovaj obrazac.
23.3 Prijevod. Aorist aktiv obino se prevodi hrvatskim aoristom koji
oznaava neodreenu radnju. Uih. Je li glagol prvi ili drugi aorist
nema nikakve veze s njegovim znaenjem, samo s njegovim oblikom.
Upamtite da je od svega vaniji aspekt, a sve to vam aorist kazuje jest
da se dogaaj dogodio; ne kazuje vam nita vie o aspektu toga
dogaaja. Isto tako, aorist ne mora nuno biti punktilijaran, nego je
neodreen.


Karakteristike prvog aorista aktiva
23.4 Tablica

formant glagolskog vremena (oo) + sekundarni lini nastavci za aktiv

: + /o + oo + :v : /o oo:v

Zapazite da nema spojnih samoglasnika. Formant glagolskog vremena
je oo tako da je spojni samoglasnik nepotreban.

23.5 Paradigma: Prvi aorist aktiv indikativ
prvi aorist prijevod nastavak imperfekt drugi aorist
1. jd. : /o oo
1
odrijeih - : /oov : /oov
2. jd. : /o oo odrijei : /o: : /o:
3. jd. : /o o: (v)
2
odrijei - (v) : /o:(v) : /o:(v)
1. mn. : /o oo :v odrijeismo :v : /o o:v : /o o:v
2. mn. : /o oo +: odrijeiste +: : /o :+: : /o :+:
3. mn. : /o oo v odrijeie v : /oov : /oov

23.6 Augment. Prvi aorist ima augment ba kao i drugi aorist i imperfekt.

23.7 Oblik glagolskog vremena. Aorist aktiv tvori se od osnove prvog
aorista, koja je openito jednaka prezentskoj osnovi. Ako se aorisna
osnova nekoga glagola razlikuje od prezentske, glagol e obino imati
drugi aorist.

23.8 Formant glagolskog vremena. Grki jezik dodaje formant glagolskog
vremena izmeu osnove i linih nastavaka prilikom tvorbe prvog
aorista, na isti nain kao to dodaje sigma za tvorbu futura. Formant
prvog aorista je oo oo oo oo.
3

___________________________________________________
1 Ne koristi se nikakav nastavak, tako da formant glagolskog vremena stoji sam.
2 Ne koristi se nikakav nastavak, ali u ovom sluaju (za razliku od prvog lica
jednine) alfa iz formanta glagolskog vremena mijenja se u epsilon.
3 Neki tvrde da je formant glagolskog vremena sigma, a da je alfa spojni samoglasnik.
No, vidi Smyth, #455-456.


Budui da formant glagolskog vremena zavrava na samoglasnik,
nema potrebe za spojnim samoglasnikom, tako da su lini nastavci
dodani izravno formantu glagolskog vremena.
Formant glagolskog vremena za aktiv veoma je lako uoiti. Oblik
mijenja samo u treem licu jednine, gdje umjesto oo zapravo glasi o:.
23.9 Lini nastavci. Prvi aorist aktiv koristi sekundarne line nastavke zato
to aorist ima augment. To znai da ima iste line nastavke kao
imperfekt i drugi aorist, izuzev u prvom licu jednine.
Ako ste pamtili line nastavke kao kombinaciju spojnoga
samoglasnika i linog nastavka (npr. o:v), onda moda niste toliko
jasno uoili slinost izmeu nastavaka u prvom aoristu i imperfektu.
Meutim, ako ste odvajali spojni samoglasnik i lini nastavak (npr. o +
:v), onda ve znate nastavke koritene u prvom aoristu.

23.10 Kontraktni glagoli. Kao to je bio sluaj u futuru, kontraktni glagoli
produljuju svoj kontraktni samoglasnik ispred formanta glagolskog
vremena. o yono postaje q yo nqoo.

23.11 Osnove koje zavravaju praskavim suglasnikom. Ve smo vidjeli na
koji se nain praskavi suglasnici mijenjaju kada iza njih dolazi sigma,
kako u treoj deklinaciji imenic tako i u glagolima u futuru. Ono to
se dogaa u futuru, dogaa se i u prvom aoristu aktivu. Osnove prvog
aorista koje zavravaju labijalom tvore psi kada se spajaju s
formantom glagolskog vremena. Osnove koje zavravaju velarnim
glasom (ukljuujui ooo glagole) tvore ksi. Osnove koje zavravaju
dentalnim glasom (ukljuujui i, i o, glagolima) gube dental.
no | /: n + oo : /:|o
o | +pi + oo : +pi|o
o | ypo + oo : ypo|o
io n/: i + oo : n/:o
yo nviy + oo : nvio
o p: + oo : p:o
+o
4
o
oo o on:o o + oo : on:ooo
0o o n:i0 + oo : n:ioo

_________________________________
4 Nema primjera ove kombinacije u aorisnim glagolima u Novom zavjetu.


23.12 Osnove drugog aorista s nastavcima prvog aorista. Povremeno ete
pronai pojedine oblike drugog aorista s alfom umjesto s omikronom
kao spojnim samoglasnikom. Umjesto :inov nai ete :inov, a umjesto
q/0ov pronai ete q/0ov. Nema razlike u znaenju, samo u obliku.
5

Likvidni aorist aktiv
23.13 Tablica: Prvi aorist aktiv indikativ (likvidni)

formant glagolskog vremena (o) + sekundarni lini nastavci za aktiv

: + :iv + o + :v : :ivo:v

Umjesto dodavanja oo kao formanta glagolskog vremena, likvidni
glagoli dodaju samo alfa a potom ponekad mijenjaju osnovu
glagolskog vremena. Paradigmatski glagol koji koristimo ovdje je : v.
Fenomen likvidnih glagola utjee samo na futur i aorist, tako da ih
neemo razmatrati u preostalim poglavljima.

23.14 Paradigma: Prvi aorist aktiv indikativ (likvidni)
aorist likvidni prijevod prvi aorist
1. jd. : :ivo ostah : /ooo
2. jd. : :ivo osta : /ooo
3. jd. : :iv:(v) osta : /oo:(v)
1. mn. : :ivo:v ostasmo : /o oo:v
2. mn. : :ivo+: ostaste : /o oo+:
3. mn. : :ivov ostahu : /ooov

________________________________________
5 Ukoliko vas zanima zato, ovo je razlog tomu. Poput svakoga drugog jezika, grki
je uvijek bio u stanju promjena. Jedna vrsta tvorbe premouje drugu, neke stvari
se dodaju, neke oduzimaju. Jedan dokaz ovoga stanja promjene moemo vidjeti u
nekim oblicima drugog aorista. Koine grki bio je u procesu ukidanja nastavaka za
drugi aorist istovremeno zadravajui osnove drugog aorista. Kao posljedica toga,
ponekad nailazimo na osnove drugog aorista s nastavcima za prvi aorist, kao to
su :inov i q/0ov.

Dvadeset tree poglavlje: Prvi aorist aktiv /medij indikativ 207

Kao to moete vidjeti, : v je u aoristu izmijenio svoju osnovu:
epsilon je izmijenjeno u :i. Svi glagoli koji se javljaju pedeset ili vie
puta i imaju likvidni aorist, navedeni su u Dodatku, na stranici 396.

23.15 Oblici. Postoje dva kljua za prepoznavanje likvidnih aorista:
posljednji suglasnik osnove je likvidan;
formant glagolskog vremena je o, a ne oo.

Aorist medij indikativ
23.16 Poput futura, aorist koristi razliite oblike za medij i pasiv. (Pasiv
emo uiti u narednom poglavlju.) Poput futura medija, aorist medij je
slian aoristu aktivu osim to koristi line nastavke za medij/pasiv.

23.17 Tablica: Prvi aorist medij indikativ

formant glagolskog vremena (oo) +
sekundarni lini nastavci za medij/pasiv

: + /o + oo + qv : /ooo qv

23.18 Paradigma: Prvi aorist medij indikativ. Prijevodi su jo uvijek u
aktivu zato to svi medijalni glagoli s kojima ete se susresti u ovom
poglavlju imaju aktivno znaenje.
prvi aorist prijevod nastavak drugi aorist
1. jd. : /o oo qv odrijeih qv : y:vo qv
2. jd. : /o o
6
odrijei oo : y: voo
3. jd. : /o oo +o odrijei +o : y: v:+o
1. mn. : /o oo :0o odrijeismo :0o : y:vo :0o
2. mn. : /o oo o0: odrijeiste o0: : y: v:o0:
3. mn. : /o oo v+o odrijeie v+o : y: vov+o

__________________________________
6 Upamtite, pravi lini nastavak je oo. Kada se spoji s formantom glagolskog
vremena, drugo sigma ispada zbog toga to stoji izmeu dva samoglasnika (tj.
izmeu samoglasnika) a dva samoglasnika skrauju se na omega (*oo + oo
ooo o).


23.19 Znate da je glagol deponentni medij u aoristu ako trei oblik glagola u
leksikonu zavrava na qv.
o pv: ooi nijeem (33, v-1d[2a])
(q pvoo qv), o pvq oooi, q pvqoo qv, -, q pvqoi, -

Medijalno stanje
23.20 Do sada je svaki medij koji ste vidjeli bio deponentan, tako da je imao
aktivno znaenje. Postoji jo jedna situacija koju trebamo razmotriti.
Nekoliko glagola ima jedno znaenje u aktivu a drugo u mediju.
Najuestaliji takav primjer je o p, koji u aktivu znai vladam ali u
mediju (o pooi) znai poinjem.
o p aktiv: vladam
o pooi medij: poinjem

Saetak
1. Glagol koji ima osnovu prvog aorista svoj aorist aktiv tvori dodavanjem
augmenta, formanta glagolskog vremena (oo) i sekundarnih linih
nastavaka aorisnoj osnovi. Aorist medij svojim oblikom razlikuje se od
pasiva, a tvori se na isti nain kao aktiv, osim to koristi line nastavke za
medij/pasiv.
2. Poput drugog aorista, prvi aorist opisuje neodreenu radnju koja se
obino odvija u prolom vremenu.
3. Kontraktni glagoli produljuju svoj posljednji samoglasnik osnove ispred
4. Glagoli s osnovama koje zavravaju praskavim suglasnikom, u pogledu
sigme iz formanta glagolskog vremena, u aoristu se ponaaju kao i u
futuru.
5. Likvidni aoristi koriste o a ne oo kao svoj formant glagolskog vremena, a
ponekad mijenjaju vlastitu osnovu glagolskog vremena.
6. Neki glagoli imaju jedno znaenje u mediju a drugo u aktivu.


____________________________________________________________________

Glagolsko vrijeme Aug./ Osnova gl. Formant Spojni Lini 1. jd.
redup vremena gl. vrem. samogl. nastavci paradigma

Prezent med/pas prez. o/: prim med/pas /o ooi

Imperfekt akt. : prez. o/: sek. akt. : /oov

Futur akt. fut. akt. o o/: prim. akt. /o o
Likvidni futur aktiv fut. akt. :o o/: prim. akt. :v

1. aorist aktiv : aor. akt. oo sek. akt. : /ooo
Likvidni aorist aktiv : aor. akt. o sek. akt. : :ivo
2. aorist aktiv : aor. akt. o/: sek. akt. : /oov
1. aorist medij : aor. akt. oo sek. med/pas : /ooo qv
2. aorist medij : aor. akt. o/: sek. med/pas : y:vo qv
____________________________________________________________________
Rjenik

o n: pooi odlazim (117; o n *: p; o n *: /:o0)
o n:/:o oooi, o nq /0ov
o p aktiv: vladam (86; *o p)
medij: poinjem
7
o pooi, q po qv
ypo piem (191; *ypo)
8
(: ypoov), ypo |, : ypo|o
oio stoga, zato to (53)
ooo , hvalim, astim, proslavljam (61; *oooo)
9
(: oo o,ov), ooo o, : oo ooo
oo voi, -:, q sila, udo (119; *oovo)
10
__________________________________________________
7 o p se u Novom zavjetu javlja prvenstveno u mediju. Kao prefiks, znai
glavni (npr. arhiakon, arhaneo).
8 Grafiki (ypoiio ) znai: koji se odnosi na pisanje.
9 Glagol srodan rijei oo o.


iqpo oo navijetam, propovijedam (61; *iqpoy)
11
(: iq poooov), iqpo , : iq poo
niv pijem (73; *ni)
12
(: nivov), niooi, : niov

Broj pojavljivanja rijei u ovom poglavlju: 761


Prezent Aorist
o ioo q ioooo
oo vooi -
0: / q 0: /qoo
13

/o : /ooo
nio+:o : nio+:ooo
nop:o ooi -

on+i, : o n+ioo
/: n : /:|o
oioo oi : oiooo
npoo:o ooi npooqoo qv
o , : ooo

______________________________________
10 Ova imenica srodna je glagolu oo vooi. Dinamit dolazi od rijei oo voi, ali ne
moete definirati drugu rije pomou prve zato to je engleski jezik nastao tek
stotinama godina kasnije. Vidi D. A. Carson: Exegetical Fallacies, str. 32-33.
11 Kerigma je izraz koji koristi C. H. Dodd kako bi opisao sutinsku narav evaneoske
poruke u ranoj crkvi. Vidi R. H. Mounce: The Essential Nature of New Testament
Preaching (Eerdmans). Kerigma dolazi od srodne imenice iqpo yo.
12 niv potjee od korijena *ni kojemu je prilikom tvorbe prezentske osnove dodano
nu (vrsta v-3; vidi #20.24). Engleska rije potion znai napitak (od *ni kroz
francuski: potion).
13 Korijen glagola 0: / je *:0:/. Izgubio je poetni epsilon u prezentu, ali njegov
utjecaj jo uvijek moemo vidjeti u augmentu (npr. q 0:/ov). Ujedno umee etu
ispred formanta glagolskog vremena kao da se radi o kontraktnom epsilonu (npr.
q 0: /qoov).

Dvadest tree poglavlje: Prvi aorist aktiv/medij indikativ 211

Kontraktne osnove
o yono q yo nqoo
o io/oo0: q io/oo 0qoo
y: vvo : y: vvqoo
,o : ,qoo
,q+: : ,q +qoo
io/: : io /:oo
14
/o/: : /o /qoo
n/qpo : n/q poo
noi: : noiqoo
npooiov: npoo:io vqoo
15
+qp: : +q pqoo

Likvidne osnove
oi p qpo
o noi+:iv o n: i+:ivo
o noo+: // o n: o+:i/o
: y:ip q y:ipo
ipiv : ipivo
: v : :ivo
16

_________________________________________________
14 Kao to je sluaj u futuru, io/: ne produljuje svoj posljednji samoglasnik osnove
ispred formanta glagolskog vremena.
15 Zapazite da je npooiov: sloeni glagol (premda se glagol iov: ne javlja u
Novom zavjetu), tako da augment dobiva kao sloeni glagol.
16 : se mijenja u :i (prijevoj).

Dvadeset etvrto poglavlje
Aorist i futur pasiv indikativ

Egzegetski uvid
Biblijski pisci toliko su otvoreni i izravni kada govore o Bojim djelima za nas i
nae spasenje da e neke studente novozavjetnoga grkog moda iznenaditi da
je Boja suverena milost ponekad skrivena u gramatikim izrazima koji uope
ne sadre Boje ime. Upravo je to sluaj s konstrukcijom koju Max Zerwick
naziva teoloki pasiv. idovska uzdrljivost prema izravnom govorenju o
Bogu esto se pojavljuje u Isusovoj upotrebi futura pasiva indikativa, moda
kao neke vrste ublaenog izraavanja u svrhu retorikog uinka.
Postoje etiri klasina primjera u Blaenstvima, gdje je Isus za one koje naziva
Blaenima kae: bit e utjeeni (Mt 5,4), bit e nasieni (5,6), bit e im
iskazano milosre (5,7) i bit e nazvani djecom Bojom (5,9). To znai da e
ih Bog utjeiti, nasititi, iskazati im milosre i nazvati ih svojom djecom. U
obeanju usliane molitve, Isus kae: Traite i dat e vam se ... kucajte i otvorit
e vam se (Luka 11,9). Jasno je da je Bog taj koji daje i koji otvara vrata.
Aorist pasiv rjee se koristi na taj nain, ali Petar govori o prorocima kojima je
bilo objavljeno (drugim rijeima, kojima je Bog objavio) da su njihova
prorotva bila namijenjena nama (1. Petrova 1,12). Boja suverenost obuhvaa
ak i strahovite dogaaje u Otkrivenju, gdje je etirima konjanicima bila dana
(: oo 0q) vlast da ubijaju maem, glau i bolestima (Otk 6,8), a samom Ivanu bila
je dana (: oo 0q) trska da izmjeri hramsko dvorite za sud (11,1). Bog je i tu bio
neizreeni Davatelj.
Premda se na hrvatskom jeziku pasiv esto smatra oznakom loega stila, u
grkom moe biti jasan pokazatelj Bojeg djelovanja.
J. Ramsey Michaels

Pregled
aorist i futur pasiv tvore se od iste osnove glagolskog vremena, koja se u
leksikonu navodi na estom i posljednjem mjestu;

212

Dvadeset etvrto poglavlje: Aorist i futur pasiv indikativ 213

aorist pasiv tvori se s augmentom, aorisnom osnovom za pasiv,
formantom glagolskog vremena (0q ili q), i sekundarnim nastavcima za
aktiv.
futur pasiv tvori se s aorisnom osnovom za pasiv bez augmenta,
formantom glagolskog vremena (0qo ili qo), spojnim samoglasnikom i
primarnim nastavcima za pasiv.

Hrvatski jezik
24.1 U hrvatskom jeziku, aorist pasiv tvori se pomou pomonoga glagola
biti u aoristu bih/bi/bi/bismo/biste/bi(e) i trpnog pridjeva. Bih
sruen od uitelja hebrejskog jezika.
Svreni futur pasiv tvori se pomou pomonoga glagola biti
u/e/e/emo/ete/e i svrenoga trpnog pridjeva. Bit u sruen ne
budem li uio.
Nesvreni futur pasiv tvori se na isti nain, osim to se koristi
nesvreni oblik. Bit u ruen.
Tablicu svih hrvatskih glagolskih vremena moete pronai u Dodatku
na str. 353.

Grki jezik
24.2 Ve smo nauili aorist i futur aktiv i medij. U ovom poglavlju,
razmotrit emo aorist i futur pasiv. Oba glagolska vremena tvore se iz
iste osnove, tako da je o njima sasvim prirodno raspravljati u isto
vrijeme.
U ovom poglavlju trebat ete nauiti samo etiri ili pet toaka.
Gramatika je vrlo laka. Gotovo smo zavrili Glavnu tablicu glagola.

Prvi aorist pasiv
24.3 Prijevod. Aorist pasiv prevodi se uz pomo pomonoga glagola
bih/bi/bi/bismo/biste/bi(e) i oznaava dogaaj neodreenog vida,
koji se obino odvija u prolom vremenu. Bih ispitan. Bie
srueni.

214 Trei dio: Indikativni glagoli

24.4 Tablica: Prvi aorist pasiv indikativ

Augment + aorisna osnova za pasiv + Formant glagolskog vremena (0q) +
sekundarni lini nastavci za aktiv

: + /o + 0q + v : /o 0qv

Budui da formant glagolskog vremena 0q
1
zavrava samoglasnikom,
spojni samoglasnici su nepotrebni. Nadalje, zapazite da ovaj pasiv
koristi nastavke za aktiv.

24.5 Paradigma: Prvi aorist pasiv indikativ
prvi aorist pasiv prijevod nastavak imperfekt aktiv
1. jd. : /o 0q v bih odrijeen v : /oov
2. jd. : /o 0q bi odrijeen : /o:
3. jd. : /o 0q bi odrijeen/-a/-o - : /o:
1. mn. : /o 0q :v bismo odrijeeni/-e/-i :v : /o o:v
2. mn. : /o 0q +: biste odrijeeni/-e/-i +: : /o :+:
3. mn. : /o 0q oov
2
bie odrijeeni/-e/-i oov : /oov

24.6 Augment. Aorisna osnova za pasiv koristi augment, koji obino
oznaava prolo vrijeme.

24.7 Oblik glagolskog vremena. Osnova prvoga aorista pasiva openito je
jednaka prezentskoj osnovi. Kada se razlikuje, glagol obino ima drugi
aorist pasiv.
Oblik aorista pasiva glagola naveden je kao esti oblik u leksikonu:
q 0qv.
o y vodim (67; *o y)
(qyov), o , q yoyov, -, -, q 0qv

24.8 Formant glagolskog vremena. Formant glagolskog vremena je 0q i
lako ga je uoiti zato to se nikada ne mijenja. Gotovo svaki put kada
vidite 0q moete pretpostaviti da je glagol u aoristu pasivu.
3
_______________________________________________________
1 Napredne informacije za znatieljne: formant glagolskog vremena zapravo je 0:,
koji je u ovom obliku zapravo produljen na 0q. Skraeni oblik u drugim situacijama
vidjet emo kasnije.
2 Ovaj oblik koristi alternativni nastavak oov umjesto nu koritenog u imperfektu i
drugom aoristu. Ovaj nastavak smo ve vidjeli u aoristu aktivu, treem licu mnoine
glagola yiv oi: : yvoov.


24.9 Sekundarni nastavci za aktiv. Aorist pasiv koristi nastavke za aktiv.
Ova upotreba nastavaka za aktiv u aoristu pasivu pojavit e se jo
nekoliko puta.

24.10 Osnove koje zavravaju praskavim suglasnikom. Praskavi suglasnici
mijenjaju se kada iza njih neposredno slijedi theta, prema narednom
obrascu.
4
n0 0 */:n + 0q : /: 0qv
0 0 *: /q + 0qv : /q 0qv
i0 0 *oii + 0q : oi 0qv
y0 0 *oy + 0q q 0qv
+0 o0
5
o0 o0 *on+io + 0q : on+io0qv
00 o0 *n:i0 + 0q : n:io0qv

_________________________________
3 Jedina iznimka ovome pravilu jest kontraktni glagol s epsilonom poput o io/oo0:,
koji kada se koristi s formantom glagolskog vremena ima kombinaciju s 0q zbog
produljenoga kontraktnog samoglasnika (npr. q io/oo 0qoo, koji je aorist aktiv, ili
o io/oo0q o, koji je futur aktiv).
4 Za vas, gramatike strunjake, to se zove aspiracija. U odreenom smislu, to je ono
to u engleskom jeziku t pretvara th; to je poput dodavanja zvuka h (koji je
aspiriran). Isto se moe rei i za grki jezik. Theta je neto poput aspiriranog tau.
Drugim rijeima, ako gledate na Tablicu praskavih suglasnika, moete primijetiti
obrazac.
n
i y
+ o 0 o
Ako se praskavi suglasnik javlja u lijevom ili srednjem stupcu, praskavi suglasnik
mijenja se u njegov odgovarajui praskavi suglasnik u desnom stupcu.
5 Ne postoji primjer ove kombinacije kod glagola u aoristu u Novom zavjetu.


Drugi aorist pasiv
24.11 Tablica: Drugi aorist pasiv indikativ

Augment + aorisna osnova za pasiv +
formant glagolskog vremena (q) +
sekundarni lini nastavci za aktiv

: + ypo + q + :v : ypo q:v

Paradigma za drugi aorist pasiv koristi ypo . U sluaju ovoga glagola,
osnova drugog aorista ne razlikuje se od prezentske (ypo
: ypo qv). To slui kako bismo ponovno naglasili koliko je vano da
line nastavke poznajete tono, jer biste inae mogli pogreno misliti da
je neki od ovih oblika u imperfektu. Novi zavjet ima samo 32 rijei koje
se javljaju u drugom aoristu pasivu (vidi MBG).

24.12 Paradigma: Drugi aorist pasiv indikativ
drugi aorist pasiv prijevod nastavci prvi aorist pasiv
1. jd. : ypo q v bih napisan v : /o 0qv
2. jd. : ypo q bi napisan : /o 0q
3. jd. : ypo q bi napisan/-a/-o - : /o 0q
1. mn. : ypo q :v bismo napisani :v : /o 0q:v
2. mn. : ypo q +: biste napisani +: : /o 0q+:
3. mn. : ypo q oov bie napisani oov
6

: /o 0qoov
U pasivu, osnova e ponekad biti ista kao u prezentu, a ponekad ista
kao u aoristu aktivu, dok e se ponekad razlikovati od oba. Zato je
vano prepoznati formant glagolskog vremena i line nastavke koji se
koriste u aoristu pasivu.

_______________________________________
6 Neki drukiji nastavci kao u prvom aoristu.


Prvi futur pasiv
24.13 Prijevod. Futur pasiv prevodi se hrvatskim futurom I. pasivom
(neodreeni), a gotovo uvijek se odnosi na dogaaj u budunosti:
Bit u puten..

24.14 Tablica: futur pasiv indikativ. Futur medij tvori se od osnove futura
aktiva i primarnih linih nastavaka za medij/pasiv. Futur pasiv se tvori
od aorisne osnove za pasiv bez augmenta. Premda aorist pasiv koristi
nastavke za pasiv, futur pasiv koristi nastavke za medij/pasiv.

Aorisna osnova za pasiv (bez augmenta) +
Formant glagolskog vremena (0qo) + spojni
samoglasnik + primarni lini nastavci za
medij/pasiv

/o + 0qo + o + oi /o0q oooi

U saetku, ovo su tvorbe koje su relevantne za ovo poglavlje.

glagolsko vrijeme formant nastavci
futur aktiv o primarni za aktiv
futur medij o primarni za medij/pasiv
aorist pasiv 0q sekundarni aktiv
futur pasiv 0qo primarni za medij/pasiv

24.15 Paradigma: Prvi futur pasiv indikativ
prvi futur pasiv prijevod spojni samogl. nastavak
1. jd. /o 0q o ooi bit u odrijeen o oi
2. jd. /o 0q o q bit e odrijeen : ooi
7
3. jd. /o 0q o :+oi bit e odrijeen/-a/-o : +oi
1. mn. /o 0qo o :0o bit emo odrijeeni/-e o :0o
2. mn. /o 0q o :o0: bit ete odrijeeni/-e/-i : o0:
3. mn. /o 0q o ov+oi bit e odrijeeni/-e/-i o v+oi

___________________________________
7 Sigma u linom nastavku ispada zato to se nalazi izmeu dva
samoglasnika, a samoglasnici se normalno saimaju.


24.16 Razlike izmeu futura i aorista pasiva
Futur pasiv nema augmenta. Razlog tomu bi trebao biti
oigledan.
8
Formant glagolskog vremena je 0qo, a ne 0q. Ako e vam to
pomoi, o 0q moete razmiljati kao o dijelu osnove aorista
pasiva, a sigma ini nune izmjene za tvorbu futura pasiva (kao
to to ini sigma u futuru aktivu i mediju).
Oblik treeg lica mnoine pasiva -0qoov je aorist, a ne futur. Ovo je
jedini put u prvom aoristu pasivu kada ispred 0q imate sigmu. Svi
drugi sluajevi 0qo oznaavaju futur pasiv.
24.17 Deponentni futuri. Jedini nain tvorbe futura pasiva jest upotrebom
aorisne osnove za pasiv. Meutim, postoje dvije vrste deponentnih
futura: medij deponentni koji se tvore od osnove futura aktiva (npr.
y:vq oooi); i pasivi futuri koji se tvore od aorisne osnove za pasiv
(npr. oq0q o:+oi).
______________________________________
8 Augment oznaava prolo vrijeme, a ovo je futur.

Ovaj moete sami dokuiti.


Drugi futur pasiv
24.18 Tablica. Drugi futur pasiv tvori se jednako kao prvi futur pasiv, osim
to je formant glagolskog vremena qo.

Aorisna osnova za pasiv (bez augmenta) +
formant glagolskog vremena (qo) + spojni
samoglasnik + primarni lini nastavci za
medij/pasiv

o noo+o/ + qo + o + oi o noo+o/q oooi

24.19 Paradigma: Drugi futur pasiv indikativ
drugi futur pasiv prijevod spojni samogl. nastavci
1. jd. o noo+o/ q o ooi bit u poslan o oi
2. jd. o noo+o/ q o q bit e poslan : ooi
9
3. jd. o noo+o/ q o :+oi bit e poslan/-a/-o : +oi
1. mn. o noo+o/ qo o :0o bit emo poslani/-e/-i o :0o
2. mn. o noo+o/ q o :o0: bit ete poslani/-e/-a : o0:
3. mn. o noo+o/ q o ov+oi bit e poslani/-e/-a o v+oi

Saetak
1. Aoristi i futuri pasivi tvore se od iste osnove glagolskog vremena, koja
je navedena na estom i posljednjem mjestu u leksikom unosu.
2. Aorist pasiv tvori se s augmentom, aorisnom osnovom za pasiv,
formantom glagolskog vremena (0q ili q) te sekundarnim nastavcima za
aktiv.
3. Futur pasiv tvori se s aorisnom osnovom za pasiv bez augmenta,
formantom glagolskog vremena (0qo ili qo), spojnim samoglasnikom i
primarnim nastavcima za pasiv.

___________________________________
9 Sigma u linom nastavku ispada zato to se nalazi izmeu dva samoglasnika, a
samoglasnici se saimaju na uobiajen nain.


_______________________________________________________________________

Glagolsko vrijeme Aug/ Osnova gl. Formant Spojni Lini Paradigma
Redup vremena gl. vrem. samogl. nastavci 1. l. jd.



Likvidni fut. aktiv fut. akt. :o o/: prim. akt. :v
1. futur pasiv aor. pas. 0qo o/: prim. med/pas /o0q oooi
2. futur pasiv aor. pas. qo o/: prim. med/pas o noo+o/q oooi

Likvidni aor. akt. : aor. akt. o sec. akt. : :ivo
1. aorist pasiv : aor. pas. 0q sek. akt. : /o 0qv
2. aorist pasiv : aor. pas. q sek. akt. : ypo qv
_______________________________________________________________________

Sada trebate nauiti jo samo jedno glagolsko vrijeme!

Rjenik
U dvadeset petom poglavlju nauit emo i posljednje glagolsko vrijeme:
perfekt. Kada gramatike iznose popis oblika glagolskih vremena, perfekt aktiv
i perfekt medij/pasiv stavljaju izmeu aorista aktiva i aorista pasiva. Budui da
jo ne znate perfekt, u narednom popisu smo na mjestu oblika perfekta stavili
crtice.
o y vodim, donosim, zaustavljam (67; *oy)
10
(qyov), o , q yoyov,
11
-, -, q 0qv
12
oi o, -o+o, +o krv (97, *oi o+)
13
_______________________________________________________
10 Ovo je glagolski dio sloenice oovo y.
11 o y prolazi kroz ono to se naziva atikom reduplikacijom. To znai da se rije
reduplicira a potom dodaje reduplicirano alfa kao augment (oy oyoy q yoyov).
Ovo je drugi aorist.


: ioo+o, -q, -ov svaki (82; *: ioo+o/q)
i o +iov, -oo, +o haljina, ogrta (60; *i o+io)
14
o po, o poo, +o planina, gora (63; *o po)
15
o no y odlazim (79; o n + *oy)
(o nq yov), -, -, -, -, -
o: ooi
16
bojim se (95; *o:)
17
(: ooo qv), -, -, -, -, : oq 0qv
oip radujem se (74; *op)
18
(: oipov), opq oooi,
19
-, -, -, : o pqv
20


________________________________
12 Gama se promijenilo u hi zbog narednog theta, u skladu s pravilima (#24.9).
13 Hematologija je nauka o krvi.
14 Himation je starogrka gornja haljina koja se nosila preko tunike.
15 I orologija i orografija oznaavaju nauku o planinama.
16 Neki ne navode o: ooi kao deponentan glagol, no njegovo znaenje je uvijek
aktivno. U pasivu moe znaiti ukoen sam od straha, preplaen sam.
17 Hrvatska rije fobija dolazi iz ovoga korijena i obino se koristi u kombinacijama s
drugim rijeima.
18 oip:iv (infinitiv, trideset drugo poglavlje) bio je uobiajeni pozdrav na Koine
grkom (usp. Djela 15,23; Jakov 1,1).
19 Deponentni futur medij je vrlo uestao. Diftong iz osnove oi promijenio se u
alfa (prijevoj, kao u aoristu pasivu), a eta je umetnuto iza osnove. *oip
op opq oooi.
20 Drugi aorist pasiv.


U narednoj tablici naveli smo aorist i futur pasiv, ako se javlja u Novom
zavjetu; u protivnom smo stavili crticu. U Dodatku na str. 382-395 nai ete
daljnju raspravu o osnovama.

prezent aktiv aorist pasiv futur pasiv
o ioo q ioo o0qv
21
o iooo0q oooi
o p - -
oo vooi q oovq 0qv -
oioo oi : oioo 0qv
22
-
: - -
/o : /o 0qv /o0q oooi
nio+:o : nio+:o 0qv -
nop:o ooi : nop:o 0qv -

Prijevoj i promjena osnove
o n: pooi - -
o no0vq oi - -
o // : /q 0qv /q0q oooi
yivooi : y:vq 0qv -
yiv oi : yv o0qv yvo0q oooi
: pooi - -
:o pioi :o p: 0qv :o p:0q oooi
/: y : pp: 0qv
23
-
niv : no 0qv -
npoo: pooi - -

on+i , : on+io0qv on+io0q oooi
/: n - -
ypo : ypo qv -
ooo , : ooo o0qv -
iqpo oo : iqpo 0qv iqpo0q oooi
/oo v : /q 0qv
24
-
npoo: pooi - -

____________________________________________________
21 Nekoliko glagola umee sigmu iza osnove glagolskog vremena, a tako i ispred
22 Sigma je ispao, a kapa se promijenio u hi u skladu s pravilima (#24.9).
23 Aorist pasiv glagola /: y tvori se iz drugoga korijena: *:p. Isti korijen koristi se
prilikom tvorbe oblika futura aktiva: : p .


prezent aktiv aorist pasiv futur pasiv
npoo:o ooi - -
oovo y oovq 0qv oovo0q oooi
o , : o 0qv o0q oooi

Kontraktne osnove
o yono - o yonq0q oooi
o io/oo0: - -
y:vvo : y:vvq 0qv -
: p+o - -
,o - -
,q+: - ,q+q0q oooi
io/: : i/q 0qv i/q0q oooi
/o/: : /o/q 0qv /o/q0q oooi
o po 0qv
25
o 0q oooi
n/qpo : n/qp 0qv n/qp0q oooi
noi: - -
npooiov: - -
+qp: : +qpq 0qv -

Likvidne osnove
oi p q p0qv o p0q oooi
o noipivooi o n:ipi0qv o noipi0q oooi
o noi+:iv o n:i+o v0qv -
o noo+: // o n:o+o /qv -
: y:ip q y: p0qv : y:p0q oooi
: io // : :/q 0qv : i/q0q oooi
0: / q 0:/q 0qv
26
-
ipiv : ipi0qv ipi0q oooi
: v - -
oip : o pqv -

________________________________
24 Iste promjene koje se javljaju u deponentnom futuru mediju javljaju se i u aoristu
pasivu, zajedno s promjenom posljednjeg beta u fi, u skladu s pravilima (#24.9).
25 Aorist pasiv glagola o po tvori se iz drugoga korijena: *on. Omikronu se dodaje
augment, a pi se mijenja (tj. postaje aspirirano) u fi zbog narednog theta (usp.
#24.9). Isti korijen koristi se u tvorbi oblika deponentnog futura medija: o |ooi.
26 Zapazite da ovdje dobiva augment ba kao i u imperfektu, jer je osnova izvorno
poela s epsilonom.

Dvadeset peto poglavlje
Perfekt indikativ

Egzegetski uvid
esto je ono prvo i ono posljednje to kaemo najvanije, odnosno ono to se
najvie pamti. Prvi i posljednji utisci traju dugo. Isto moemo rei i u primjeru
Isusa. U prvoj izjavi koju od njega ujemo on govori da treba biti u kui svoga
Oca (Luka 2,49). ak i u dobi od dvanaest godina, bio je svjestan svoga
boanskog rodoslovlja.
Dok je visio na kriu, poto je vodio bezgrjean ivot i platio kaznu za tvoje i
moje grijehe, Isus je izgovorio svoje posljednje rijei. 1:+: /:o+oi. Svreno je!
(Ivan 19,30) Ova jedna rije saetak je Isusova ivota i smrti, a moda i
najvanija izjava u cijelome Svetom pismu. Ta rije znai dovriti, dovesti
do svretka. Isus je u potpunosti izvrio posao koji ga je Bog Otac poslao da
izvri. Pavao koristi cijelo peto poglavlje poslanice Rimljanima kako bi
obrazloio upravo tu injenicu da je nae spasenje sigurno zato to je
Kristova smrt u potpunosti porazila uinke Adamova grijeha.
Ipak, glagolsko vrijeme toga glagola, perfekt, iznosi na vidjelo i vie od
onoga to je Isus rekao. Perfekt opisuje radnju koja je u potpunosti izvrena i
koja ima posljedice u vrijeme kada se izgovara. Isus je mogao upotrijebiti
aorist, : +:/: o0q, i jednostavno rei: Posao bi svren. No, tu ima jo neto,
naime, nada za tebe i mene. Budui da je Isus u potpunosti dovrio svoj
zadatak, trajna posljedica jest to da nam se nudi besplatan dar spasenja kako
bismo mogli biti s njime zauvijek. Slava Bogu! 1:+: /:o+oi.
William D. Mounce
Pregled
perfekt oznaava dovrenu radnju ije se posljedice osjeaju u
govornikovoj sadanjosti. Radnja se obino dogaa u prolosti;
kada glagol poinje suglasnikom, prilikom tvorbe perfekta prima
suglasniku reduplikaciju (/o /: /oio);
kada glagol poinje samoglasnikom, prilikom tvorbe perfekta prima
samoglasniku reduplikaciju (o yono q yo nqio);
perfekt koristi formant glagolskog vremena io i primarne line nastavke;
klasino pravilo za medij glasi da subjekt vri radnju glagola na nain da
ona utjee na njega samoga.

224

Dvadeset peto poglavlje: Perfekt indikativ 225

Hrvatski jezik
25.1 Hrvatski perfekt slian je grkom perfektu.
Hrvatska prola vremena oznaavaju radnju koja se dogodila u
prolosti, koja moe biti svrena ili nesvrena, ovisno o
glagolskom vremenu i vidu koji se koristi. Npr. Pisao sam
(perfekt nesvreni), pisah (imperfekt, dakle nesvreni),
napisah (aorist, dakle svreni), napisao sam (perfekt, svreni).
Postoji problem kod izraavanja grkoga perfekta koji opisuje
radnju koja je svrena, ali ije su posljedice jo uvijek prisutne na
hrvatskom jeziku. Grki perfekt najbolje je prevesti hrvatskim
(svrenim) perfektom, a ukoliko se taj vid grkoga perfekta ba
eli naglasiti, onda ga je najbolje prevesti hrvatskim prezentom
pasivom: napisao sam (svreni perfekt) i napisano je (prezent
pasiv).

Grki jezik
25.2 Znaenje. Grki perfekt jedno je od zanimljivijih glagolskih vremena i
esto se koristi prilikom izraavanja velikih teolokih istina. Grki
perfekt opisuje radnju koja je bila dovrena i ije se posljedice osjeaju u
sadanjosti.
1
Budui da opisuje svrenu radnju, podrazumijeva se da se
radnja koju opisuje glagol u perfektu dogodila u prolosti.
Na primjer: Isus je umro jednostavna je izjava o dogaaju koji se
dogodio u prolosti. Na grkome jeziku, bila bi u aoristu. Meutim, ako
bismo upotrijebili grki perfekt da bismo rekli: Isus je umro, onda
moemo oekivati da e u nastavku toga stiha pisati neto o sadanjem
znaaju te radnje koja se dogodila u prolosti. Isus je umro za moje
grijehe.
Drugi primjer je glagol pisati. Kada u Bibliji pie: Pisano je, to je
obino u perfektu. Sveto pismo je bilo napisano u prolosti, ali je
primjenjivo u sadanjosti. Zato su neki prevoditelji odluili prevesti
Pisano je umjesto pisalo se, jer to naglaava njegov trajni znaaj.
Prijevod Stoji napisano jo jasnije izrie ovu nijansu.

25.3 Prijevod. Ponekad moe biti sloeno prevesti grki perfekt zato to
hrvatski perfekt nije ba tona paralela. Moete odabrati izmeu donje
dvije mogunosti, ovisno o potrebama konteksta.
Koristite hrvatski perfekt (npr. pisao je), meutim svakako
upamtite potpuno znaenje grkoga perfekta. To e vam pomoi da
razlikujete izmeu aorista (napisah) i perfekta (napisao sam).
_________________________________
1 Upamtite: vrijeme glagola odnosi se na stajalite govornika/pisca a ne itatelja.
Ono to je sadanjost za biblijskog pisca moe ali i ne mora biti sadanjost za
nas.


Koristite hrvatski prezent pasiv kada kontekst naglaava sadanje
implikacije te glagolske radnje (Napisano je).
Ovo je posljednje glagolsko vrijeme koje ete nauiti (ali vidi
Informacije za napredne studente za pluskvamperfekt). Postoji jo
nekoliko varijacija, ali ovo je posljednje pravo glagolsko vrijeme. Jo
jednom, estitamo!

Perfekt
25.4 Tablica: Perfekt aktiv indikativ

Reduplikacija + Perfektna osnova za aktiv +
formant glagolskog vremena (io) + primarni lini nastavci za aktiv

/ + : + /o + io + :v /:/o io:v

Perfekt aktiv je primarno glagolsko vrijeme i koristi primarne
nastavke. Ipak, zbog alfe u formantu glagolskog vremena ini se kao
da nalikuje prvom aoristu.

25.5 Paradigma: Perfekt aktiv indikativ
perfekt aktiv prijevod nastavak aorist aktiv
1. jd. /: /oio odrijeio sam - : /ooo
2. jd. /: /oio odrijeio/-la si : /ooo
3. jd. /: /oi:(v)
2
odrijeio/-la/-lo je - (v) : /oo:(v)
1. mn. /:/o io:v odrijeili smo :v : /o oo:v
2. mn. /:/o io+: odrijeili ste +: : /o oo+:
3. mn. /:/o iooi(v)
3
odrijeili su oi (v) : /ooov

__________________________________________
2 Formant glagolskog vremena mijenja se iz io u i:, kao to se u prvom aoristu
mijenja iz oo u o:.
3 Nastavak je zapravo voi(v), ali nu je ispalo zbog sigme.
Tree lice mnoine moe biti i /: /oiov, po emu nalikuje na prvi aorist. U Novom
zavjetu ima trideset jedan perfekt aktiv u treem licu mnoine; ovaj izmijenjeni
oblik javlja se devet puta.


25.6 Tablica: Perfekt medij/pasiv indikativ

Reduplikacija +
prefektna osnova za medij/pasiv +
primarni lini nastavci za medij/pasiv

/ + : + /o + oi /: /ooi

Zapazite da nema formanta glagolskog vremena i spojnog
samoglasnika. Medij i pasiv u perfektu su isti, kao i u prezentu.

25.7 Paradigma: Perfekt medij/pasiv indikativ. Paradigma daje prijevod
pasiva.
perfekt prijevod nastavak prezent
med/pas med/pas
1. jd. /: /ooi bio sam odrijeen oi /o ooi
2. jd. /: /oooi bio/-la si odrijeen/-a ooi
4

/o q
3. jd. /: /o+oi bio/-la je odrijeen/-a +oi /o :+oi
1. mn. /:/o :0o bili/-e smo odrijeeni/-e :0o /oo :0o
2. mn. /: /oo0: bili/-e ste odrijeeni/-e o0: /o :o0:
3. mn. /: /ov+oi
5
bili/-e su odrijeeni/-e v+oi /o ov+oi

25.8 Reduplikacija. Najuoljivija razlika u obliku izmeu perfekta i drugih
glagolskih vremena jest reduplikacija prvoga slova. injenica da je to
toliko oito olakava prepoznavanje perfekta. Postoji nekoliko razlika
u pogledu pravila koja upravljaju reduplikacijom, ali evo nekih
osnovnih vodilja.

_________________________________
4 Ovo je jedino mjesto na kojemu se pravo drugo lice jednine, primarni nastavak za
pasiv, javlja bez saimanja koje mijenja njegov oblik tako da ga je tee prepoznati.
Drugdje ispred njega dolazi samoglasnik, sigma ispada a samoglasnici se saimaju.
5 Perfekt pasiv treeg lica mnoine javlja se samo devet puta u Novom zavjetu, od toga
est puta radi se o obliku o :v+oi (od o iqi). Vidi Informacije za napredne
studente.


1. Suglasnika reduplikacija. Ako glagol poinje jednim suglasnikom,
6

taj suglasnik se reduplicira, a dva suglasnika dijeli epsilon.
/o /:/o /: /oia
Ako je suglasnik koji se reduplicira , ili 0, reduplicirani
suglasnici promijenit e se u u n, u i i 0 u +.
ov:po :ov:po n:ov: pio
opi,ooi :opi, i:o piooi
0:pon:o 0:0:pon:o +:0:po n:ooi
Kao to moete zapaziti u Tablici praskavih suglasnika, praskavi
suglasnik u desnome stupcu (aspirirani) mijenja se u odgovarajui
praskavi suglasnik u lijevom stupcu (bezvuni).
7

bezvuni zvuni aspirirani

n
i y
+ o 0

2. Samoglasnika reduplikacija. Ako glagol poinje samoglasnikom ili
diftongom, samoglasnik se produljuje.
8
Samoglasnika reduplikacija
svojim oblikom nalikuje augmentu u imperfektu i aoristu.
9
o yono q yo nqio
oi +: q +qio
Dakle, kada vidite reduplikaciju prvog augmenta/samoglasnika,
glagol moe biti u jednom od tri glagolska vremena: u imperfektu,
aoristu ili perfektu.
Ako glagol poinje s dva suglasnika,
10
u tom e sluaju glagol
obino proi kroz samoglasniku, a ne suglasniku reduplikaciju.
11
*yv (yiv oi) : yvio
____________________________________
6 Jedan suglasnik znai da neposredno iza njega nema drugog suglasnika.
7 To je upravo suprotno onome to se dogaa praskavom suglasniku iza
kojega slijedi 0q; vidi #24.10.
8 Za diftonge je uobiajeno da se ne redupliciraju. Na primjer, perfekt
glagola :o pioi glasi :o pqio.
9 Meutim, funkcije samoglasnike reduplikacije i augmenta drastino se
razlikuju. Reduplikacija oznaava svrenu radnju, dok augment oznaava
prolo vrijeme.
10 To se naziva suglasnikom skupinom.


3. Sloeni glagol. Sloeni glagol reduplicira glagolski dio sloenoga
glagola, kao to se u imperfektu i aoristu augment pridruuje
glagolskom dijelu sloenice.
: io // : i: /qio
12

25.9 Oblik glagolskog vremena. Perfekt aktiv je etvrto glagolsko vrijeme
koje se navodi u leksikonu, dok je perfekt medij/pasiv peto.
o yono, o yonq o, q yo nqoo, q yo nqio, q yo nqoi, q yonq 0qv
Perfektna osnova je ponekad identina prezentskoj osnovi, dok se u
drugim sluajevima mijenja (npr. mijenja se samoglasnik osnove).

25.10 Formant glagolskog vremena. Formant glagolskog vremena za
perfekt aktiv je io (/: /oio). Perfekt pasiv nema formanta glagolskog
vremena (/: /ooi).

25.11 Spojni samoglasnik. Perfekt ne koristi spojni samoglasnik. U aktivu,
formant glagolskog vremena zavrava na samoglasnik, tako da spojni
samoglasnik nije potreban. U pasivu, nastavci su pripojeni izravno na
osnovu.
Dobar nagovjetaj koji e vam pomoi da prepoznate perfekt
medij/pasiv je izostanak formanta glagolskog vremena i spojnih
samoglasnika. To se javlja samo u perfektu mediju/pasivu.
25.12 Lini nastavci. Budui da perfekt nema augment, koristi primarne
line nastavke. Meutim, zbog alfe u formantu glagolskog vremena,
perfekt aktiv nalikuje na prvi aorist, koji je sekundarno glagolsko
vrijeme.
U mediju/pasivu nema spojnog samoglasnika. Posljednji suglasnik
osnove i prvi suglasnik linoga nastavka stupili su u izravni doticaj, a
kao rezultat toga esto se mijenja posljednji suglasnik osnove (npr.
ypo y: ypooi). U odjeljku Informacije za napredne studente u
ovom poglavlju iznijeli smo te promjene. Ukoliko vas to zbunjuje,
jednostavno upamtite da se u perfektu pasivu suglasnik koji dolazi
neposredno iza linog nastavka moe izmijeniti.

________________________________
11 Ako je drugi suglasnik lambda ili ro, glagol e obino imati reduplikaciju
(ypo y: ypoo).
12 : /qio je perfekt aktiv glagola o //.


25.13 Kontraktni glagoli. Kontraktni glagoli produljuju svoj kontraktni
samoglasnik u aktivu i u pasivu, iako pasiv nema formant glagolskog
vremena.
o yono q yo nqio
o yono q yo nqoi

25.14 Drugi perfekt. Postoji samo nekoliko drugih perfekata u Novom
zavjetu, tako da oni ovdje ne iziskuju dulje razmatranje. Identini su
prvome perfektu osim to u aktivu koriste formant glagolskog vremena
o umjesto io. Ve znate pet glagola koji imaju drugi perfekt.
13
o ioo o iq ioo ypo y: ypoo
yivooi y: yovo : pooi : /q /o0o
/oo v :i /q0o
Ne postoji drugi perfekt u mediju/pasivu zato to nema formanta
glagolskog vremena.

Klasino znaenje medija
25.15 Konano je dolo vrijeme da nauite preostali dio gramatike koji se
odnosi na medijalno stanje.
Ako je glagol aktivan, onda subjekt vri glagolsku radnju. Ako je
glagol pasivan, subjekt tada prima glagolsku radnju. Klasina je
definicija medijalnog stanja da glagolska radnja u medijalnom stanju na
neki nain ostavlja posljedice na subjektu. Mi emo tu nijansu medija
nazvati vlastitim interesom.
To nije nuno povratna ideja. Ako glagolski subjekt vri radnju na sebi,
grki obino trai povratnu zamjenicu (: oo+oo ) [kao, uostalom, i
hrvatski; op. prev.].
14
Naprotiv, u mediju subjekt vri glagolsku radnju
na izravnom objektu, ali ta glagolska radnja na neki nain ostavlja
posljedice na subjektu.

_______________________________________
13 oioo je zapravo drugi perfekt.
14 Mnoge gramatike kau da je medij povratni ili neprelazni glagol, dok mi
smatramo da taj izraz nije dobar. Izravni povratni glagoli bili su uobiajeni u
klasinom grkom, ali ne i u Koine grkom. Jedini takav povratni glagol u Novom
zavjetu nalazimo u Mateju 27,5, no Moule (Idiom Book, 24) osporava ak i taj primjer.
Vidi Wallacea za raspravu. Postoji nekoliko glagola koji su povratni u mediju, ali to
je vie povezano sa znaenjem glagola nego s funkcijom medijalnog stanja.


Veina medijalnih paradigmi medij prevode kao: Odrjeujem za sebe,
Oni odrjeuju za sebe [Jo jedan nain: Odrjeujem si., Odrjeuju
si.]. Meutim, problem s ovakvim uenjem medija jest u tome to
stvarno znaenje medija u Koine grkom obino nije refleksivno, jer bi
u protivnom znaenje medija bilo toliko suptilno da bi ga bilo gotovo
nemogue razabrati.

25.16 U veini sluajeva, medij ima isto znaenje kao aktiv. Ili su deponentni ili je
njihovo medijalno znaenje u hrvatskoj misli zapravo aktivno.

25.17 Unato klasinoj upotrebi, ideja vlastitog interesa jedna je od manje
vjerojatnih mogunosti za prijevod medija.
15
Kontekst e pokazati je li
ta nijansa vlastitog interesa prisutna ili nije.
oi +:
16
aktiv: traim
medij: traim (za sebe, si)
on+i, aktiv: krstim
medij: uranjam sebe
:o pioi aktiv: pronalazim
medij: stiem (za sebe, si)
Mogue je da e drugi glagoli tu nijansu vlastitog interesa imati u
odreenim kontekstima. Kao uvijek, konanu odluku mora donijeti
kontekst, ali sama injenica da je glagol u mediju ne mora znaiti da je
nijansa vlastitog interesa prisutna.
17
25.18 Tek nekolicina glagola ima i oblik deponentnoga medija i deponentnog
pasiva. Na primjer, u aoristu yivooi ima i deponentni medij
(: y:vo qv) i deponentni pasiv (: y:vq 0qv) aorisnog oblika.

__________________________________
15 Usp. Moule, Idiom Book, 24.
16 BDAG ne kae da oi +: ima smisao vlastitog interesa u Novom zavjetu, ali vidi vjebe.
17 Dobar primjer problema s kojim se susreemo kada pretpostavljamo da je klasina
upotreba medija uvijek prisutna nalazimo u 1. Korinanima 13,8, gdje Pavao kae da
e darovi jezik prestati (noo oov+oi). S razloga to je noo oov+oi u mediju, neki tvrde
da Pavao eli rei da e dar jezik prestati sam od sebe.
Bez obzira na gledite koje imamo u pogledu duhovnih darova, smatramo da to nije
ispravno tumaenje medija. To gledite pretpostavlja klasinu upotrebu ovoga medija,
premda BDAG ne navodi znaenje vlastitog interesa za medijalno stanje glagola noo.
Kada sagledamo preostalih osam puta kada nalazimo ovaj glagol, vidimo da je
zapravo deponentni medij a ne povratni. Najbolji primjer nalazimo u Luki 8,24, gdje je
Isus umirio more. Isus zaprijeti vjetru i smiri vodu, a oni stadoe i postae mirni (o o:;
oi:y:p0:i; : n:+iqo:v + o v: ioi; + i/o ovi +oo o oo+o ioi; : noo oov+o ioi;
: y: v:+o yo/q vq). Vjetar i voda sigurno nisu stali sami od sebe. Medij ovoga glagola
ne oznaava vlastiti interes, nego je deponentan.


25.19 Gramatika analiza. Premda nain na koji analiziramo medijalni oblik
nije toliko vaan, moramo biti dosljedni, tako da smo eljeli iznijeti
nae smjernice. Va uitelj e moda dati prednost nekom drugom
nainu.
Ako vam je potpuno jasno da se radi o mediju (futuru; aoristu),
onda napiite da je to medij.
Meutim, ako je taj medijalni oblik deponentan, trebali biste
napisati deponentan, a ne medij. Jedini nain na koji ete znati
je li neki glagol u mediju deponentan ili nije jest da ga upamtite.
Ako ne znate je li medijalan (prezent; imperfekt; perfekt), za sada
pretpostavite da je pasivan ili deponentan. Ukoliko to nema smisla
u kontekstu, onda je moda medij.

estitamo
25.20 Sada znate sva glagolska vremena u indikativu. Vano je da provedete
neko vrijeme u tablici Osnove glagolskoga vremena za glagole koji se
javljaju pedeset ili vie puta u Novom zavjetu koja se nalazi u Dodatku
(str. 382-395). Trebate vidjeti koje osnove glagolskog vremena znate a
na kojima jo trebate raditi. Uspijete li ovladati ovom tablicom, puno
ete lake nauiti glagole.
U Dodatku ete nai tablicu glagola /o u svim glagolskim vremenima
i stanjima (str. 359). Takoer, pronai ete i niz tablica koje obuhvaaju
cijeli indikativ (str. 363-369). Bilo bi najbolje ako biste ih mogli prouiti
sada, tako to ete se pobrinuti da moete prepoznati svaki razliiti
oblik.
18
25.21 Glavna tablica glagola. Glavna tablica glagola je sada potpuna za
indikativ. Kako bismo oznaili reduplikaciju, jednostavno smo unijeli
/: kao da se radi o reduplikaciji /o. No, upamtite da i perfekt moe
proi kroz reduplikaciju samoglasnika kako bi tvorio perfekt.

_______________________________________
18 Postoji jo jedna vrsta glagola s kojom se neete susresti sve do trideset etvrtog
poglavlja, a iji leksiki oblici zavravaju na i umjesto na (atematski). Do tada
zanemarite takve rijei u tablicama.


_________________________________________________________________________

Glagolsko vrijeme Aug./ Osnova gl. Formant Spojni Lini Paradigma
Redup. vremena gl. vrem. samoglasnik nastavci 1. l. jd.

Prezent medij/pasiv prez. o/: prim med/pas /o ooi


Likvidni fut. aktiv fut. akt. :o o/: prim. akt. :v
1. futur pasiv aor. pas. 0qo o/: prim. med/pas /o0q oooi
2. futur pasiv aor. pas. qo o/: prim. med/pas o noo+o/q oooi

Likvidni aor. akt. : aor. akt. o sec. akt. : :ivo
2. aorist pasiv : aor. pas. q sek. akt. : ypo qv

1. perfekt aktiv /: perf. akt. io prim. akt. /: /oio
2. perfekt aktiv /: perf. akt. o prim. akt. y: yovo
Perfekt medij/pasiv /: perf. pas. prim. med/pas /: /ooi
_________________________________________________________________________

Saetak
1. Perfekt oznaava svrenu radnju ije se posljedice jo uvijek osjeaju u
govornikovoj sadanjosti. Radnja se obino dogodila u prolosti.
2. Glagoli koji poinju s jednim suglasnikom prilikom tvorbe perfekta dobivaju
reduplikaciju. Ako je prvi suglasnik , ili 0, suglasnik reduplikacije e biti n, i ili
+.
3. Glagoli koji poinju suglasnikim skupom ili samoglasnikom obino dobivaju
samoglasniku reduplikaciju (produljenje). Premda ona nalikuje na augment, od
njega se u sutini razlikuje po funkciji. Prvi diftonzi obino ne dobivaju
reduplikaciju.


4. Perfekt aktiv koristi io kao formant glagolskog vremena i primarne
nastavke za aktiv. Perfekt medij/pasiv nema ni formant glagolskog
vremena ni spojnih samoglasnika. Oblici medija i pasiva su jednaki.
5. Kontraktni glagoli produljuju svoj kontraktni samoglasnik i u aktivu i u
pasivu.
6. Klasino je pravilo za medijalno stanje da subjekt glagolsku radnju vri na
neki nain koji ostavlja posljedice za njega samoga. Jedino kontekst i
upotreba ove rijei mogu odrediti je li ta nijansa u odreenom stihu
prisutna. To ne moemo automatski pretpostaviti.
U veini sluajeva, medij ima isto znaenje koje ima i aktiv. Medij moe
biti ili pravi medij s aktivnim znaenjem, ili deponentan.
7. Ukoliko u procesu gramatike analize medijalnih oblika moete jasno rei
da se radi o mediju, onda to uinite. Ako se radi o deponentnom mediju,
izrazite onda to. Ako ne znate je li neki oblik medij ili pasiv, pretpostavite
da je pasiv.
Rjenik

oi +: traim, zahtijevam (70; *oi+:)
(q +oov), oi +q o, q +qoo, q +qio, -, -
o //ov vie, radije (81)
19
op+op: svjedoim (76; *op+op:)
20
(: op+o poov), op+opq o, : op+o pqoo,
:op+o pqio, :op+o pqoi, : op+opq 0qv



prezent perfekt aktiv perfekt medij/pasiv
o ioo o iq ioo -
o p - -
oo vooi - -
oioo oi - -
: : oqio -
__________________________________________________________
19 Kada se o //ov koristi s q, q obino se prevodi kao od, nego, a ne ili.
20 Srodna imenica o p+o znai svjedok. Martir je osoba koja svjedoi za vjeru tako to za
nju umire, muenik.


0: / - -
/o - /: /ooi
nio+:o n:nio+:oio n:nio+:ooi
nop:o ooi - n:no p:ooi
Prijevoj i promjena osnove
o n: pooi o n:/q /o0o -
o no0vq oi - -
o //
21
: /qio : /qoi
yivooi y: yovo y:y: vqoi
yiv oi : yvio : yvooi
: pooi : /q /o0o -
:o pioi :o pqio -
/: y :i pqio :i pqoi
22
niv n: nio -
o y - -
on+i, - :o n+iooi
/: n - -
ypo y: ypoo y: ypooi
ooo , - o:oo oooi
iqpo oo - -
/oo v :i /qo -
npoo: pooi npoo:/q /o0o -
npoo:o ooi - -
oovo y - oovq yoi
o , o: oio o: o ooi
23
o no y - -
Kontraktne osnove
o yono q yo nqio q yo nqoi
o io/oo0: q io/oo 0qio -

__________________________________
21 Ista osnovna promjena dogodila se i u oblicima perfekta (vidi io/: dolje).
Korijen rijei o // je *o/. Samoglasnik osnove je ispao (prijevoj), a eta je
umetnuta iza osnove.
22 Perfektna osnova nastaje iz korijena *:p, kao to je sluaj u aoristu pasivu.
23 o , se u Novom zavjetu javlja jedanput u indikativu, a sigma se ne umee
(o: o+oi, Djela 4,9). Javlja se dvaput kao particip, s umetnutim sigma
(o:o o: voi, Ef 2,5. 8).


y:vvo y:y: vvqio y:y: vvqoi
,o - -
,q+: - -
io/:
24
i: i/qio i: i/qoi
/o/: /:/o /qio /:/o /qoi
o po : poio -
n/qpo n:n/q pio n:n/q poi
noi: n:noiqio n:noiqoi
npooiov: - -
+qp: +:+q pqio +:+q pqoi

Likvidne osnove
oi p qpio qpoi
o noi+:iv - -
o noo+: // o n: o+o/io o n: o+o/oi
o // : /qio : /qoi
: y:ip - : yq y:poi
: io // - -
ipiv i: ipiio i: ipioi
: v :: vqio
25

-
oip - -

25.22 Tree lice mnoine, perfekt medij/pasiv. Perfekt pasiv treeg lica
mnoine javlja se samo devet puta u Novom zavjetu, od ega est puta
u obliku o :v+oi (od o iqi). Tree lice mnoine u mediju nikada se
ne javlja u Novom zavjetu.
Dio ove nenazonosti objanjava se onime to nazivamo
perifrastikom konstrukcijom. Ova konstrukcija koristi oblik
prezenta treeg lica mnoine glagola :i i i perfekt particip glagola
(vidi trideseto poglavlje) kao zaobilazni nain izraavanja treeg lica
mnoine. Ovo je pravilo koje odreuje hoe li glagol oblikovati svoje
tree lice mnoine, perfekt medij/pasiv, perifrastiki ili nee.
26

__________________________________________________
24 Ista osnovna promjena dogodila se u oba oblika perfekta (vidi o // gore). Korijen
glagola io/: je *io/:. Samoglasnik osnove (prijevoj) i digama su ispali, a
posljednji epsilon se produljio u eta.
25 Perfekt glagola : v ne javlja se u Novom zavjetu, ali se pluskvamperfekt javlja
jedanput, a pluskvamperfekt se tvori od perfektne osnove.


Glagoli koji se tvore perifrastiki:
osnove koje zavravaju na suglasnik (izuzev nu; za osnove koje
zavravaju na praskavi suglasnik, vidi dolje);
osnove koje prilikom tvorbe perfektne osnove za pasiv
dodaju sigma.

Glagoli koji se ne tvore perifrastiki:
osnove koje zavravaju na nu gube nu i tvore se na obian nain;
kontraktne osnove produljuju posljednji samoglasnik osnove.

25.23 Osnove koje zavravaju na praskavi suglasnik. Glagolski korijeni
koji zavravaju na praskavi suglasnik prolaze kroz znaajne
promjene u perfektu pasivu zato to se stavljaju neposredno uz
suglasnik linoga nastavka. Ovo je cjelovita paradigma tih
promjena (usp. Smyth, #409).
labijalni (n ) velarni (i y ) dentalni (+ o 0)
ypo oi i n:i0
oi y: ypooi o:oiyoi n: n:iooi
ooi y: ypo|oi o:oioi n: n:iooi
+oi y: ypon+oi o:oii+oi n: n:io+oi
:0o y:ypo :0o o:oi y:0o n:n:io:0o
o0: y: ypo0: o:oi0: n: n:io0:
v+oi :i oi; y:ypo: voi :i oi; o:oiy: voi :i oi; n:n:io: voi
U drugom licu mnoine, u labijalima je oekivano psi postalo fi
(y:ypoo0: y:ypo|0: y: ypo0:), a u velarnima je oekivano ksi
postalo hi (o:oiio0: o:oi0: o:oi0:), suprotno uobiajenim
pravilima.
25.24 Pluskvamperfekt. Postoji jo jedno glagolsko vrijeme koje trebamo
spomenuti. Ne javlja se esto, tako da ga neki uitelji moda nee jo
htjeti razmatrati. U Novom zavjetu postoji 28 glagola koji se javljaju u
pluskvamperfektu ukupno 86 puta.
27
Pluskvamperfekt se koristi za opisivanje neke radnje koja je svrena i
ije su se posljedice osjeale u vrijeme iza njezina dovrenja ali prije
vremena govornika. (Posljedice radnje koju opisuje perfekt osjeaju se
u govornikovu vremenu.)
__________________________________
26 Usp. Smyth, #408. Perifrastike (n:pi + po oi) konstrukcije javljaju se i u drugim
situacijama.
27 oioo se javlja 33 puta kao pluskvamperfekt, ali njegov pluskvamperfekt vri
funkciju imperfekta ili aorista (usp. #22.17). Pluskvamperfekt glagola i o+qi javlja
se 14 puta.


Pluskvamperfekt se tvori od perfektne osnove. Ispred reduplikacije
moe se nalaziti augment, premda to nije nuno, tako da smo augment
stavili u zagrade. Prvi pluskvamperfekt tvori se s formantom
glagolskog vremena (i) no drugi pluskvamperfekt ga nema. Iza
formanta glagolskog vremena slijede spojni samoglasnici :i i
sekundarni nastavci.

1. pluskvamperfekt 2. pluskvamperfekt
aktiv
1. jd. (: )/:/o i:iv (: )y:ypo :iv
2. jd. (: )/:/o i:i (: )y:ypo :i
3. jd. (: )/:/o i:i(v) (: )y:ypo :i(v)
1. mn. (: )/:/o i:i:v (: )y:ypo :i:v
2. mn. (: )/:/o i:i+: (: )y:ypo :i+:
3. mn. (: )/:/o i:ioov (: )y:ypo :ioov

medij/pasiv

Medij/pasiv pluskvamperfekt slijedi isti obrazac koji slijedi aktiv, osim
to se tvori od perfektne osnove za medij/pasiv i ne koristi formant
glagolskog vremena ni spojni samoglasnik.
1. jd. (: )/:/o qv
2. jd. (: )/: /ooo
3. jd. (: )/: /o+o
1. mn. (: )/:/o :0o
2. mn. (: )/: /oo0:
3. mn. (: )/: /ov+o

25.25 Futurni perfekt. Futurni perfekt javlja se est puta u Novom zavjetu,
svaki put u perifrastikoj konstrukciji (Mt 16,19; 18,18; Iv 20,23). Postoje
nejasnoe vezano uz njihovo tono znaenje; vidi pregled D. A.
Carsona
28
i Egzegetski uvid na poetku petnaestog poglavlja.

______________________________________
28 Matthew, The Expositors Bible Commentary, 8:370-72.

Dvadeset esto poglavlje
Uvod u participe

Pregled
particip se prevodi hrvatskim glagolskim prilogom sadanjim ili prolim,
koji zavravaju na -ui [gl. prilog sadanji] ili -vi [gl. prilog proli],
poput gledajui, spavajui, oklijevajui [gl. prilog sadanji],
ugledavi odspavavi, oklijevavi [gl. prilog proli];
particip je [u grkome jeziku] glagolski pridjev [a u hrv. glagolski prilog],
koji ima karakteristike glagola i pridjeva;
kao glagol, particip ima glagolsko vrijeme (prezent, aorist, perfekt) i stanje
(aktiv, medij, pasiv);
kao pridjev, particip se slae s imenicom koju poblie oznauje u padeu,
broju i rodu.

Hrvatski jezik
26.1 Participi se tvore dodavanjem nastavka -ui glagolu.
1
ovjek,
gledajui pokraj prozora, moj je uitelj grkog. Ugledavi kamion [tj.
nakon to sam ugledao kamion], sklonio sam se s kolnika.
2

26.2 Participi su glagolski pridjevi.
Grki particip ima karakteristike glagola. Jedui [tj. dok je jeo], uitelj
grkoga podijelio nam je zavrni ispit. U ovome primjeru jedui je
particip koji nam govori neto o glagolu podijelio je. Uitelj nam je
podijelio zavrni ispit dok je jeo. (U hrvatskome jeziku, particip je
glagolski prilog zato to poblie opisuje glagole. U gornjoj reenici,
particip slui kao prilog dok te poblie opisuje kada se radnja participa
dogodila.)
Grki particip ima i aspekte pridjeva. ena, sjedea pokraj prozora [tj.
koja sjedi pokraj prozora], moja je uiteljica grkog. U ovome
primjeru sjedea je particip [hrv. gl. pridjev trpni] koji govori neto o
imenici ena. [Ipak, potrebno je napomenuti da je ova konstrukcija u
hrvatskome jeziku nezgrapna, tako da ju je bolje prevesti: koja sjedi
pokraj prozora.
__________________________________
1 Tonije, -ui se dodaje prilikom tvorbe glagolskog priloga, a postoji jo i glagolski
pridjev trpni kojim se takoer prevodi grki particip: Ganuti porukom, svi su poeli
plakati.
2 Hrvatski jezik ima glagolski prilog, pridjev i imenicu. Ponekad se grki infinitivi
(trideset drugo poglavlje) prevode hrvatskim glagolskim imenicama. Na primjer,
imenica Gledanje bi bila glagol gledati, a vjerovanje bi bilo vjerovati.
239

240 etvrti dio: Participi

26.3 Kada particip ima rijei koje poblie opisuju druge rijei poput
izravnog objekta ili priloga, particip i modifikatori tvore participni
izraz. Kada prevodite vano je prepoznati poetak i kraj participnog
izraza, ba kao u sluaju odnosne reenice.

26.4 U reenicama poput: Dok je jeo, vidio ju je hrvatski jezik nalae da
on bude onaj koji jede, a ne ona, jer je on [podrazumijevan u
glagolu vidio] u redoslijedu rijei blii participu.

Grki jezik
26.5 Kao to smo vidjeli gore, grki particip ovisno o znaenju koje nosi
prevodi se pomou nekoliko hrvatskih oblika, prvenstveno glagolskim
prilogom i glagolskim pridjevom. tovie, prevoenje participa
pomou tih hrvatskih gramatikih oblika ponekad je nedovoljno jasno
i stilski nezgrapno, tako da ih je donekle potrebno protumaiti
daljnjim prevoenjem u pridjevske [Sjedea ena = ena koja
sjedi] i priloke [Jedui = Dok je jeo] konstrukcije.
Treba vam biti jasno da je uenje grkoga participa nuno potrebno
elite li prevoditi Novi zavjet s bilo kakvim umijeem. Participi su
uobiajeni i vani.
Od dvadeset estog do tridesetog poglavlja bavit emo se participom.
Premda e vam se ova poglavlja initi poduljima, u pojedinanim
poglavljima nee biti puno novina koje trebate nauiti. Veina
gramatike o participima nalazi se u ovome poglavlju, a vei dio
preostala etiri poglavlja bavi se oblikom participa. tovie, participi
slijede uobiajenu prvu, drugu i treu deklinaciju, tako da ne morate
uiti nove padene nastavke.
Ne trudite se upamtiti grke oblike koje vidite u ovome poglavlju osim
ako se to posebno trai. Oni slue iskljuivo kao ilustracije. Umjesto
toga, usredotoite se na uenje gramatike.
26.6 Priloki i pridjevski. Budui da je grki particip glagolski pridjev,
dijeli karakteristike glagola i pridjeva. Kao glagol particip ima glagolsko
vrijeme (prezent, aorist, perfekt) i stanje (aktiv, medij, pasiv). Kao
pridjev slae se s rijei koju poblie opisuje u padeu, broju i rodu.
Moda vam isprva bude udno da rije moe imati i glagolsko vrijeme
i pade, ali grki particip ima. Nae razmatranje emo poeti s
glagolskim karakteristikama participa, a potom s njegovim pridjevskim
[i prilokim] karakteristikama.
26.7 Tvorba. Particip se moe tvoriti od bilo kojega glagola.
Particip /o ov+: tvori se od /o.
Particip nio+:o ov+: tvori se od nio+:o.
Participni morfem je v+. (Morfem je najmanja znaenjska jedinica
prilikom tvorbe neke rijei.)

Dvadeset esto poglavlje: Uvod u participe 241

26.8 Aspekt. Klju za razumijevanje znaenja participa lei u shvaanju da
je njihov znaaj prvenstveno u aspektu, odnosno vrsti radnje. To je
sutina, bit particip. Oni ne moraju nuno oznaavati kada se radnja
dogaa (vrijeme: prolo, sadanje). Budui da ima tri aspekta, ima i
tri participa.
Prezentski particip opisuje nesvrenu radnju i tvori se od prezentske
osnove glagola.
Aorisni particip opisuje radnju bez poblieg opisivanja naravi te radnje
(neodreena) a tvori se od aorisne osnove glagola.
Perfektni particip opisuje svrenu radnju s posljedicama u sadanjosti a
tvori se od perfektne osnove glagola.

aspekt osnova glagolskog vremena
prezent nesvreni prezent
aorist neodreeni aorist
perfekt svreni perfekt

26.9 Dvije osnovne upotrebe participa. Budui da je particip glagolski
pridjev, vri jednu od dvije osnovne funkcije, ovisno o tome naglaava
li se njegov glagolski [hrv. gl. prilog] ili pridjevski [hrv. gl. pridjev]
aspekt.
Ako je priloki particip [hrv. gl. prilog], radnja koja se opisuje
participom prvenstveno je usmjerena prema glagolu. Ova vrsta
participa obino se prevodi prilokim izrazom. Dok je uio za zavrni
ispit iz grkog [dosl. uei za], Ivan je zaspao.
Ako je pridjevski particip [hrv. gl. pridjev], radnja koja se opisuje
participom prvenstveno poblie opisuje neku imenicu ili zamjenicu.
Ovakva vrsta participa obino se prevodi pridjevskom frazom. Ivan
je vidio Katu koja je sjedila pokraj prozora [dosl. sjedeu pokraj
prozora]. (Kada bismo ispred sjedila umetnuli prilog dok, onda
bi bio priloki particip.)
Kontekst je taj koji odluuje je li particip priloki ili pridjevski. Njegov
oblik se ne mijenja.


Glagolska strana participa
26.10 Glagolsko vrijeme. Participi se mogu tvoriti od prezentskih, aorisnih
ili perfektnih osnova.
3
Upamtite njihove morfeme.
4
napisali smo ih
masnim slovima.
Prezentski particip /o ov+: tvori se od prezentske osnove glagola /o
(/o + o + v+ v+ v+ v+ + :).
Aorisni particip /o oov+: tvori se od aorisne osnove glagola /o (/o
+ oo + v+ v+ v+ v+ + :). Jeste li primijetili da nema augmenta?
Perfektni particip /:/oio +: tvori se od perfektne osnove glagola /o
(/: + /o + i + o+ o+ o+ o+ + :).
26.11 Stanje. Particip moe biti aktivan, medijalan, pasivan ili deponentan.
Ako je glagol deponentan, deponentan e biti i njegov particip. Grki
koristi razliite participne morfeme za razliita glagolska stanja.
o ioo ov+: je aktivan, to znai da rije koju poblie opisuje vri radnju
participa.
o iooo :voi je pasivan, to znai da se na rijei koju poblie opisuje vri
radnja participa.
: po :voi je deponentan, jer je : pooi, glagol od kojega se tvori,
deponentan.

Pridjevska strana participa
26.12 Kao pridjev, particip se mora slagati s imenicom u rodu, broju i padeu.
ovjek, koji jede okoladu [dosl. jedui okoladu], moj je brat.
Budui da pridjevski izraz koji jede [i gl. pridjev jedui] opisuju
imenicu ovjek (o v0pno) koja je u nominativu, stoga je i pridjevski
izraz [odnosno, gl. pridjev] u nominativu.
: /:|: +o; v o v0pnov +o; v oioo oiov+o +q;v ioivq v.
Vidje ovjeka koji je pouavao Koine.
Budui da particip poblie opisuje imenicu o v0pnov, a imenica
o v0pnov je u akuzativu jednine mukoga roda, particip oioo oiov+o
takoer mora biti u akuzativu jednine mukoga roda. Upravo tako se
ponaa i pridjev, tako da vam ovo ne predstavlja neko nepoznato
gradivo iz gramatike.

________________________________________
3 Postoji jo i particip koji se tvori na futurnoj osnovi, ali javlja se samo dvanaest puta
u Novom zavjetu. Vidi Informacije za napredne studente u dvadeset osmom
poglavlju.
4 Dolje koristimo oblike u nominativu mnoine zato to pokazuju neizmijenjeni
participni morfem.

Dvadeset esto pogalvlje: Uvod u participe 243

26.13 Subjekt. Tehniki govorei, particip nema subjekt. Ipak, zato to se
particip mora slagati u padeu, broju i rodu s rijei koju poblie
opisuje, relativno je lako otkriti tko vri radnju participa.
Na primjer, kada biste rekli na grkom: Vidio ju je, uei, particip
uei bio bi u nominativu mukoga roda (ako je on uio) ili u
akuzativu enskog roda (ako je ona uila).
U primjeru : /:|: +o; v o v0pnov +o;v oioo oiov+o +q;v ioivq v, moete
saznati da ne pouava on (: /:|:) ve ovjek (o v0pnov), jer je
particip (oioo oiov+o) u akuzativu. U sluaju daon ui, particip bi bio
oioo oiv (nominativ).

Drugi elementi participa
26.14 Modifikatori itd. Particip ima jo neke karakteristike glagola.
Moe imati izravni objekt u akuzativu. Uivi grki [tj. nakon to je
uila grki], studentica je mislila da je umrla i otila na nebo. Grki
je izravni objekt participa uivi.
Particip moe imati modifikatore kao to su prijedloni izrazi, prilozi
itd. Uivi tiho jedno dulje vrijeme, konano sam razumio ovu
paradigmu. Tiho je prilog, a jedno dulje vrijeme je prijedloni
izraz, a oboje poblie opisuju particip uivi.
26.15 Negacija. Negacija oo obino se koristi u indikativu. Budui da
particip nije indikativni oblik, participi se obino negiraju esticom q ,
koja ima isto znaenje kao oo .
26.16 Nema linih nastavaka. Jeste li zapazili da particip ne koristi glagolske
line nastavke. Particip nije finitni glagolski oblik, zato nije ogranien
subjektom.

Ovaj natpis nalazi se na stupu u sinagogi u
Kafarnaumu. Ta sinagoga sagraena je
povrh sinagoge iz prvoga stoljea. Na
natpisu pie: Hp oq Movioo ioi;
loo o+o oi o; o o +oi +: ivoi : i+ioov
+o;v iiovo, naravno bez naglasaka.
Preveden znai: Herod (sin) Monimosov i
Justos (njegov) sin zajedno sa svojom
djecom podigoe ovaj stup.


26.17 Gramatika analiza. Budui da je particip glagolski pridjev, potrebno
je upamtiti osam stvari. Preporuamo vam da ponete s njegovim
glagolskim karakteristikama, a potom prijeete na pridjevske. (Uitelji
e se razlikovati u pogledu izbora, tako da svakako pitajte svog
uitelja.)
Glagolsko vrijeme; stanje; particip;
5
pade; broj; rod; leksiki oblik;
znaenje sprezanog oblika.
o ioo ov+o: prezent aktiv particip, genitiv jednine mukoga roda, od
o ioo, znai sluajui.

Naredna poglavlja
26.18 Kako bismo olakali uenje participa, njegove osnovne upotrebe
podijelili smo u zasebna poglavlja.
Dvadeset sedmo poglavlje bavi se prezentskim prilokim participima.
Dvadeset osmo poglavlje razmatra aorisne priloke participe.
Dvadeset deveto poglavlje obuhvaa pridjevsku upotrebu participa.
Trideseto poglavlje govori o perfektnom participu.
Sada ste nauili vei dio gramatike vezane uz participe. Preostaje vam
samo nauiti njihove oblike, a iz svojega prouavanja pridjeva poznati
su vam svi njihovi padeni nastavci.

Saetak
1. Particip je glagolski pridjev, koji ima karakteristike glagola i pridjeva.
2. Kao glagol, ima glagolsko vrijeme (prezent, aorist, perfekt) i stanje (aktiv,
medij, pasiv). Ako je glagol deponentan, deponentan je i njegov particip.
3. Kao pridjev, slae se s imenicom koju poblie opisuje u rodu, broju i
padeu.

_______________________________________
5 Tehniki govorei, particip nije glagolski nain poput indikativa, ali zbog
jednostavnosti (prilikom analize), tamo gdje biste obino napisali glagolski nain,
napiite particip.

Dvadeset sedmo poglavlje
Prezentski (nesvreni) priloki participi

Egzegetski uvid
U samome sreditu kranskog iskustva nalazi se radikalna preobrazba od
onoga to jesmo po naravi u ono to Bog eli da postanemo po njegovoj
milosti. Ova transformacija nigdje se jasnije ne izrie od 2. Korinanima 3,18. U
srcu ovoga stiha nalazi se prezent medij particip koji otkriva tajnu kranskoga
rasta i zrelosti.
Ovaj stih nam otkriva da se u vjernikovu ivotu dogaa predivna promjena.
Premda pokrivalo ostaje nad umom nevjernika (s. 15), to pokrivalo se uklanja s
onih koji su u Kristu (s. 14 i 16). Oni se preobraavaju u sliku Kristovu iz jedne
razine slave u sljedeu.
Tajna boanske preobrazbe nalazi se u participu io+on+pi,o :voi. On dolazi iz
glagola koji je, u mediju, izvorno znaio gledati u zrcalo. Potom je poeo
znaiti zagldati se u ili promiljati. Protumaimo li particip u
instrumentalnom smislu, itamo: Svi se mijenjamo u sliku Kristovu gledanjem
slave Gospodnje.
Preobraaj u slinost Kristu neizbjean je rezultat gledanja u njegovu slavu.
Postajemo nalik onome to dominira naim mislima i osjeajima. Poput
velikoga kamenog lica Nathaniela Hawthornea, koje je oblikovalo ivot
onoga koji je provodio dane promatrajui tu golemu sliku svega to se smatralo
dobrim i istim, tako i vjernik preuzima obiteljsku slinost sa svojim
Gospodinom dok provodi vrijeme razmiljajui o slavi Bojoj.
Zapazite da je particip u prezentu. Upravo je stalno promiljanje to to dovodi
do preobraavanja. Budui da je particip u prezentu, u prezentu je i finitni
glagol mijenjamo se (:+oopoo :0o). Preobraenje ide ukorak s
razmiljanjem. Oni su meusobno neodvojivo povezani. Nastavljajui
promatrati slavu Gospodnju, mi se stalno preobraavamo u njegovu sliku.

Robert H. Mounce

Pregled
particip nema nikakav vremenski smisao;
prezent particip tvori se od prezentske osnove glagola i oznaava
nesvrenu radnju;

245


tvorba prezenta participa: prezentska osnova + spojni samoglasnik +
participni morfem + padeni nastavak;
kako biste ga preveli, najprije morate otkriti aspekt, stanje i znaenje
participa. Obino ete ga prevesti s nastavkom i, a ponekad s kljunim
rijeima dok ili zato to.

Grki jezik

27.1 Saetak prezentskog prilokog participa.
a. Prezent particip tvori se od prezentske osnove glagola.
b. Opisuje nesvrenu radnju.
esto ete teko prenijeti ovu trajnu nijansu u svoj prijevod, ali
to mora biti najistaknutije razmatranje u vaim mislima. Sve ostalo
blijedi u svjetlu aspekta participa.
c. U ovome poglavlju uimo priloki particip, to znai da je radnja
koju opisuje particip vezana uz glagol.
Priloki particip obino se prevodi kao neka vrsta priloke
reenice. U prijevodu koristite glagolski prilog sadanji ili koristite
prilog dok ili budui da.
1
o o v0pno o n: 0ov: oioo oiv +q;v ioivq v.
ovjek je umro dok je pouavao Koine.
On je upravo pouavao jezik kada je umro. Umro je vrlo sretan!
d. Premda je particip priloki, jo uvijek se mora slagati s imenicom
ili zamjenicom u rodu, broju i padeu.
2
Na primjer, ako je imenica
o v0pno, particip bi bio oioo oiv (nominativ jednine mukoga
roda).
e. Ako je particip aktivan, rije koju poblie opisuje vri radnju
participa. Ako je particip pasivan, rije koju poblie opisuje prima
radnju participa.
f. Priloki particip nikada nema lan. Vidi primjer u #27.1c. gore.

_______________________________________________________
1 Kako budete napredovali u svome razumijevanju jezika, uvidjet ete da postoje
drugi naini na koje moete prevesti ovaj particip, ali za sada vam preporuamo ovu
praksu.
2 Ponekad je zamjenica skrivena u glagolu kao njegov subjekt.

Dvadeset sedmo poglavlje: Prezentski (nesvreni) priloki participi 247

27.2 Veina gramatika koristi izraz prezentski particip zato to se ovaj
particip tvori od prezentske osnove glagola. Ta nomenklatura je
korisna za uenje oblika participa. Meutim, ponekad se zna pokazati
velikom preprekom jer student moe zakljuiti da prezentski particip
opisuje radnju koja se odvija u sadanjem vremenu, to ne mora biti
sluaj. Prezentski particip opisuje nesvrenu radnju. Budui da
particip nije u indikativu, particip nema nikakav vremenski smisao.
3

Predlaemo vam da prihvatite izraz nesvreni particip jer pravilno
naglaava pravi znaaj participa koji se tvori od prezentske osnove:
njegov aspekt.

27.3 Tablica za saimanje: prezentski (nesvreni) particip

participni morfem + padeni nastavci

nio+:o + o + v+ + :

Za tvorbu participa na kraju glagola trebate dodati participni morfem
(zajedno sa spojnim samoglasnikom), a participnom morfemu trebate
dodati padeni nastavak.
Participi se tvore samo od etiri morfema (koji prolaze kroz neke male
promjene u razliitim glagolskim vremenima i rodovima). Potrebno ih
je upamtiti.
v+ je uobiajeni morfem za aktiv. Javlja se kao v+ u mukom i
srednjem rodu, a pripada treoj deklinaciji.
oooo je morfem za aktiv u prezentu enskoga roda.
4
U veini
participa, oblik enskoga roda donekle se razlikuje od mukog i
srednjeg roda. Isto tako, znaajno se razlikuje u tri glagolska
vremena. Particip enskoga roda uvijek je u prvoj deklinaciji.
:vo/q je morfem za medij/pasiv.
5

______________________________________________
3 Izmeu vremena participa i vremena glavnoga glagola postoji implicirani
vremenski odnos, ali je sekundaran naspram pravome znaaju participa. Vidi
4 oooo i v+ morfoloki su povezani. Ako elite nauiti zato su promjene toliko
drastine, vidi MBG, #91.


Ovo je Tablica participnih morfema.

m. r. . r. sr. r.

aktiv v+ oooo v+
medij/pasiv :vo :vq :vo

o+ je morfem za aktiv koji se koristi s perfektom. Ovaj oblik emo
susresti u tridesetom poglavlju.
Nauite gledati na participne morfeme kao na vane pokazatelje,
poput formanata glagolskog vremena. Kada vidite ov+ + padeni
nastavak, moete biti prilino sigurni da je rije o aktivnom participu.
Kada vidite :vo/q + padeni nastavak, vjerojatno je medij/pasiv
particip.

Prezentski (nesvreni) particip: aktiv
27.4 Tablica
participni morfem za aktiv + padeni nastavci

nio+:o + o + v+ + : nio+:o ov+:

27.5 Paradigma: Prezent aktiv particip. Participni morfem za aktiv u
mukom i srednjem rodu je v+, a kada je spojen sa spojnim
samoglasnikom, izgleda ov+. U enskom rodu ov+ je zamijenjen s
oooo.

______________________________________
5 Crtica znai da je ponekad :vo (muki i srednji rod) a ponekad je :vq (enski rod).
Informacije za napredne studente: stvarni morfem je :v; no kako bi vrio funkciju
kao oblik prve i druge deklinacije, trebao je zavravati samoglasnikom, tako da su
dodani uobiajeni samoglasnici za deklinaciju. Samoglasnik smatrajte dijelom
morfema.


3 1 3
m. r. . r. sr. r.

N jd. /ov
6

/o oooo /o ov
7
G jd. /o ov+o /ooo oq
8
/o ov+o
D jd. /o ov+i /ooo oq /o ov+i
A jd. /o ov+o /o oooov /o ov
N mn. /o ov+: /o ooooi /o ov+o
G mn. /oo v+v /oooo v /oo v+v
D mn. /o oooi(v)
9
/ooo ooi /o oooi(v)
10
A mn. /o ov+o /ooo oo /o ov+o

Zapazite koliko su nastavci slini onima kod no .

27.6 est oblika. Za uenje participa kljuno je zapamtiti est glavnih
oblika svakog od dolje navedenih participa (nominativ i genitiv
jednine, sva tri roda, sa spojnim samoglasnikom i padenim
nastavcima). Nakon to jednom vidite promjene izmeu oblika
nominativa i genitiva, lako je prepoznati druge oblike. Moda ete
htjeti navesti dativ mnoine pod oblike genitiva jednine, posebno za
oblike tree deklinacije.

m. r. . r. sr. r.
N. jd. v oooo ov
G. jd. ov+o oooq ov+o

27.7 Kontraktni glagoli. Kontraktni glagoli su pravilni u svojim
participnim oblicima. Kontraktni samoglasnik saima se sa spojnim
samoglasnikom, kao to to ini u indikativu.
o yono + ov+o o yon v+o
_________________________________
6 Ne koristi se padeni nastavak, tau ispada zato to ne moe stajati na kraju rijei
(pravilo #8), a omikron se produljuje na omegu kako bi se nadomjestio gubitak
(*/o + ov+ + - /oov /ov).
7 Kao to je sluaj s nominativom jednine mukoga roda, padeni nastavak se ne
koristi, tau ispada (pravilo #8), ali u srednjem rodu spojni samoglasnik se ne
produljuje.
8 Sjetite se, kada je slovo ispred posljednjeg suglasnika osnove epsilon, iota ili ro,
genitiv tada ostaje o. U protivnom, mijenja se u q (#7.14).
9 v+ ispada zbog sigme, a omikron se produljuje na oo kako bi se nadomjestio
gubitak (ov+oi ooi oooi). Pazite kako ne biste zamijenili ovaj oblik s
indikativom treeg lica mnoine (/o oooi, odrjeuju).
10 Vidi biljeku o obliku mukoga roda mnoine.


27.8 :i i :i i :i i :i i . Zapazite da aktivni oblici glagola :i i nalikuju na participni
morfem s padenim nastavcima. Oni uvijek imaju tihi hak. Prevodite
ih hrvatskim glagolskim prilogom sadanjim bivajui. (Oigledno,
glagol :i i nema pasivni oblik.)

27.9 Paradigma: Prezent aktiv particip glagola :i i :i i :i i :i i
3 1 3
m. r. . r. sr. r.
N jd. v oooo o v
G jd. o v+o oo oq o v+o
D jd. o v+i oo oq o v+i
A jd. o v+o oooov o v
N mn. o v+: ooooi o v+o
G mn. o v+v oo o v o v+v
D mn. oooi(v) oo ooi oooi(v)
A mn. o v+o oo oo o v+o

Prezentski (nesvreni) particip: medij/pasiv
27.10 Tablica

participni morfem za medij/pasiv + padeni nastavci

/o + o + :vo + i /oo :voi

27.11 Paradigma: Prezent medij/pasiv particip. Participni morfem za
medij/pasiv je :vo/q, koji spojen sa spojnim samoglasnikom izgleda
ovako: o:vo/q.


2 1 2
m. r. . r. sr. r.
N jd. /oo :vo /oo: vq /oo :vov
G jd. /oo: voo /oo: vq /oo: voo
D jd. /oo: v /oo: vq /oo: v
A jd. /oo :vov /oo: vqv /oo :vov
N mn. /oo :voi /oo :voi /oo :vo
G mn. /oo: vv /oo: vv /oo: vv
D mn. /oo: voi /oo: voi /oo: voi
A mn. /oo: voo /oo: vo /oo :vo

m. r. . r. sr. r.
N jd. o:vo o:vq o:vov
G jd. o:voo o:vq o:voo

Postupak prevoenja
27.12 Poetna pitanja. Trebate postaviti sljedea tri pitanja o svakom
participu prije nego to ga pokuate prevesti.
1. Aspekt? Ako se particip tvori od prezentske osnove, onda je to
prezentski particip. To znai da bi va prijevod, ako je to mogue,
trebao biti nesvren. (Svi participi s kojima ete se susresti u ovom
poglavlju, kao i sljedeem, nesvreni su.)
2. Stanje? Stanje participa bit e aktivno, medijalno ili pasivno,
ovisno o glagolskoj osnovi i participnom morfemu. (Nemojte
smetnuti s uma deponentne glagole.)
3. Znaenje? to znai leksiki oblik glagola? To ukljuuje
pronalazak padea, broja i roda participa, kako biste mogli vidjeti
koju rije particip poblie opisuje.
27.13 Prijevod. Nakon to ste dobili odgovore na sva tri pitanja, moete
razumjeti to particip znai. Postoji vie naina na koje moete prevesti
priloki particip, ali naredna etiri naina su uobiajena. Iz konteksta
ete saznati koji trebate uporijebiti.
Najlaki nain jest prevoenje pomou glagolskog priloga koji
zavrava na -i.
o n:ipi0q /: yv ...
On odgovori govorei ... .


Neki priloki participi mogu se prevesti tako to se ispred glagola
doda kljuna rije dok. To se zove vremenska upotreba
participa.
/: yv : y; : pooi ...
Dok govorim dolazim ... .
Priloki participi mogu izraavati uzrok ili razlog za neto, a mogu
se koristiti kljune rijei zato to (uzroni particip).
loq; ... oiioio v ... : oo/q 0q /o 0po o no/o ooi oo +q v.
Josip je, zato to je bio pravedan, odluio otpustiti je potajice.
Ako je particip pasivan, upotrijebite hrvatski pasiv ili ga
prilagodite hrvatskom aktivu.
ooo,o :vo, o 0:o ...
Dok je proslavljan, Bog ... .
Dok su ga proslavljali, Bog ...
Kao to emo vidjeti kasnije, postoje i druge upotrebe participa kao i
drugi naini na koje ga moemo prevoditi, ali ovi su za sada dostatni.
esto e u prijevodu biti nemogue priopiti ukupno znaenje aspekta
participa, ali to moete uiniti dok propovijedate, pouavate i
prouavate.
27.14 Glavna tablica participa. Kao to smo imali s glagolima u indikativu,
sada imamo tablicu za participe, koja vam pokazuje na koji nain svaki
oblik nastaje. Pamtite je jednako brino kao i Glavnu tablicu glagola.
Prvi dio odnosi se na participne morfeme. Drugi se odnosi na razliite
kombinacije glagolskih vremena/stanja. Obje emo dodati u narednim
poglavljima.
_____________________________________________________________________
Morfem glagolsko vrijeme/stanje padeni nastavci
v+ svi aktivni (aorist pasiv) 3-1-3
:vo/q svi medijalni/pasivni (svi medijalni) 2-1-2
_____________________________________________________________________

gl. vrijeme red. osnova form. gl. vrem. morfem N mn. est oblika za pamenje
& stanje sp. sam. & p.n.
prezent prezent o v+ / oooo /: yov+: v, oooo, ov
aktiv ov+o, oooq, ov+o
prezent prezent o :vo/q /:yo :voi o:vo, o:vq, o:vov
medij/pasiv o:voo, o:vq, o:voo


Saetak
1. Prezent particip tvori se od prezentske osnove glagola i oznaava
nesvrenu radnju. Particip nema vremenski smisao. Studente ohrabrujemo
da prihvate naziv nesvreni particip.
2. Priloki particip opisuje radnju koja je vezana uz glagol. Njegov oblik
odreuje rije koju poblie opisuje.
3. Priloki particip nema lana.
4. Tablica participnog morfema (str. 248).
5. Particip glagola :i i nalikuje na participni morfem s padenim
nastavcima, a uvijek ima tihi hak.
6. Kako biste ga preveli, najprije morate otkriti aspekt, stanje i znaenje
participa. Prezent particip obino moete prevesti pomou glagolskog
priloga (koji zavrava na -i), a ponekad pomou kljunih rijei dok ili
zato to.

Rjenik
o vooiv idem gore, dolazim gore (82; o vo + *o)
(o v: oivov), o voq oooi, o v: qv, o vo: qio, -, -
o pi:p:o , -:, o Veliki sveenik (122; *o pi:p:)
11
o:io , -io , -io v desno (54; *o:io/o)
12
oo o
13
dva (135)
14
: +:po, -o, -ov drugi, drukiji (99; *: +:po/o)
15

______________________________________________
11 Dva dijela ove sloene imenice zamjenjuju svoja mjesta u rijei i :po pq koja znai
hijerarh (sveti [i :po ] + vladar [o po ]).
12 Prilikom prevoenja ove rijei obino ete trebati dodati jo jednu rije. Iz konteksta
ete saznati koju. Obino e to biti ruka ili strana. Povezana je uz latinsku rije
dextra od koje je nastala hrvatska rije dekstrin, ugljini hidrat iz kroba (Klai).
13 oo o se deklinira na sljedei nain.
N mn. oo o
G mn. oo o
D mn. oooi(v)
A mn. oo o
14 Diarhija je dvovlasni sustav upravljanja, dvovlae.
15 Heterodoksija (: +:po ooo) oznaava krivovjerje, vjerovanje u propoziciju koja se
razlikuje od one ispravne.


:o oyy:/i, donosim dobre vijesti, propovijedam (54; *:o oyy:/io)
16
(:o qyy: /i,ov), -, :o qyy: /ioo, -, :o qyy: /iooi,
:o qyy:/io0qv
0:p: gledam u, promatram (58; *0:p:)
-, : 0: pqoo, -, -, -
l:pooo /oo, +o or q
17
Jeruzalem (62; * l:pooo /oo). Ne deklinira se.
io 0qoi sjedam (dolje), ivim (91; *io0q)
18
(: io0q qv), io0q oooi, -, -, -, -
io+ooiv silazim dolje, dolazim dolje (81; io+o *o)
(io+: oivov), io+oq oooi, io+: qv, io+o: qio,
-, -
oo gdje (27; prilog)
19
nopoio/: pozivam, potiem, zaklinjem, tjeim
(109; nopo + *io/:)
20
(nop:io /oov), -, nop:io /:oo, -, nopoi: i/qoi,
nop:i/q 0qv
n:i0 uvjeravam (52; *n:i0)
(: n:i0ov), n:io, : n:ioo, n: noi0o, n: n:iooi,
: n:io0qv
+p:i, +pio tri (68; *+p:)
21

Broj rijei koje se pojavljuju u ovome poglavlju: 1 121

______________________________________
16 :o oyy:/i, se obino javlja u mediju (:o oyy:/i,ooi) bez ikakve razlike u znaenju
od aktiva. Propovjednik evangelizira sluatelje s dobrom vijeu evanelja.
17 l:pooo /oo moe biti srednji rod mnoine ili enski rod jednine.
18 Kada papa govori ex cathedra (to zapravo dolazi iz latinskog ali s oiglednom
vezom s grkim), on govori s punim autoritetom pape, kao onaj koji sjedi na
sjeditu autoriteta.
19 Nemojte zamijeniti ovu rije s negacijom (oo ) ili odnosnom zamjenicom
mukoga/srednjeg roda u genitivu (oo ). Premda se javlja samo 27 puta u Novom
zavjetu, toliko ju je lako zamijeniti da smo je morali ovdje navesti.
20 Isus je upotrijebio srodnu imenicu nopo i/q+o, Paraklet, za Duha Svetoga, onoga
koji se zove (i/q +o) da doe uz nekoga (nopo ) da ohrabri i pomogne kranima (Iv
14,26).
21 Trijada (+pio ) je skupina od tri stvari. Tricikl ima tri kola.


27.15 elite li upotrijebiti ove napredne informacije u vjebama prevoenja,
tada napravite vjebe prije nego to proitate ovaj odjeljak. Potom se
vratite, proitajte ovu raspravu i ponovite vjebe.
27.16 Veina gramatika smatra da je ono to slijedi kljuan dio participa, a na
duge staze je sigurno vaan. Meutim, budui da ve ima toliko toga
to o participu treba nauiti, smatrali smo kako je najbolje raspravu o
relativnom vremenu participa uglaviti ovdje. Ako to moete nauiti,
zajedno sa svime ostalim u ovome poglavlju, onda to svakako uinite.
No, ako se pritom budete muili, svakako ete se morati vratiti i
nauiti to neki drugi put.

27.17 Relativno vrijeme. Postoji vana razlika izmeu apsolutnog i
relativnog vremena. Glagol u indikativu oznaava apsolutno vrijeme.
Na primjer, ako je glagol u indikativu prezentu, onda obino oznaava
radnju koja se odvija u prolosti. Kada bi grki particip bio oznaen
kao apsolutno vrijeme, onda bi prezent particip oznaavao radnju koja
se odvija u sadanjosti.
Meutim, grki particip ne oznaava apsolutno vrijeme. Umjesto toga,
oznaava relativno vrijeme. To znai da je vrijeme odvijanja participne
radnje relativno naspram vremenu radnje glavnoga glagola. Prezent
particip opisuje radnju koja se odvija u isto vrijeme kao i radnja glavnoga
glagola.
22
27.18 Kako biste oznaili relativno vrijeme, trebate promijeniti nain na koji
prevodite particip koristei pomone rijei (uei postaje dok je
uio).
Ako je glavni glagol u aoristu, onda e prezent particip biti
preveden kao nesvreno prolo vrijeme (npr. molio se).
q /0: npoo:oo :vo.
Iao je dok se molio.
Ako je glavni glagol u prezentu, onda e prezent particip biti
preveden kao prezent (npr. moli se).
: p:+oi npoo:oo :vo.
Ide dok se moli.

________________________________
22 Aorist particip, koji se tvori od aorisne osnove, esto oznaava radnju koja se odvija
ispred vremena glavnoga glagola. O tome emo govoriti u dvadeset devetom
poglavlju.


Rod i broj koji ete upotrijebiti odreuje rije koju particip poblie
opisuje. Pomoni glagol koji ete upotrijebiti odreuje vrijeme
glavnoga glagola.
To se misli kada se govori o relativnom vremenu. Vrijeme participa
je relativno vremenu glavnoga glagola.
27.19 Kada prilikom prevoenja participa uzmemo u obzir ovu razliku
relativnog vremena, ona nikada ne smije prevladati znaaj aspekta.
Aspekt uvijek ima prvenstvo u odnosu na vrijeme. Kada vam hrvatski jezik
doputa da u svome prijevodu jasno oznaite samo aspekt ili samo vrijeme,
odluite se za aspekt.

27.20 Subjekt participa. Tehniki govorei, particip nema subjekt.
Meutim, s razloga to se particip mora slagati s rijei koju poblie
opisuje, gotovo uvijek moete prepoznati tko ili to vri radnju
participa. Oznaavanje subjekta participa pomoi e u egzegezi.
Potrudite se da, ako je to mogue, koristite nesvreni oblik finitnog
glagola. Vidjet ete da je esto teko, ako ne i nemogue, prevesti to
sasvim doslovno. Morate si postaviti pitanje: Sada kada znam to svi
dijelovi znae na grkom, kako to isto mogu rei na hrvatskom?
Dopustite si malo slobode u prevoenju.
27.21 Kako vam ide? Ako se borite s prijevodom participa, onda za sada
nemojte obraati panju na ovu raspravu za napredne studente. Drite
se osnova participa sve dok ne ovladate njima, a potom ponite
umetati relativno vrijeme.

Dvadeset osmo poglavlje

Aorisni (neodreeni) priloki participi

Egzegetski uvid
Kada se aorist particip koristi kao prilog, onda je to jedna od fleksibilnih
sintaktikih konstrukcija u Koine grkom. Moe se koristiti kako bi se oznaila
gotovo bilo koja vrsta priloke reenice, te je stoga jedna od najuestalijih
gramatikih konstrukcija u Novom zavjetu. Meutim, njezina fleksibilnost
ujedno stvara ozbiljne probleme za prevoditelje i biblijske egzegete (kao i za
poetne studente Koine grkog). Budui da se znaenje aorisnoga prilokog
participa uvijek odreuje po njegovom odnosu naspram glavnome glagolu u
kontekstu, neki od najeih rasprava u tumaenju Novoga zavjeta vode se oko
znaenja aorisnog participa.
Vjerojatno nema boljeg primjera takve rasprave od stalne debate o ispravnom
razumijevanju aorisnog participa nio+:o oov+: u Djelima 19,2. Znaenje ovoga
participa odreuje znaenje Pavlova pitanja: Fi nv:o o o yiov : /o :+:
nio+:o oov+: Engleski prijevod The King James Version ovo pitanje prevodi:
Jeste li primili Svetoga Duha nakon to ste povjerovali?
Jedna od uobiajenih upotreba aorisnog participa jest oznaavanje radnje koja
se odvija prije radnje glavnoga glagola. Prijevod The King James Version aorisni
particip shvaa na taj nain i oznaava da se vjerovanje dogodilo prije primanja
Svetoga Duha. Pentekostalci su koristili ovaj prijevod kako bi poduprli svoju
tvrdnju da je primanje Svetoga Duha dogaaj koji se razlikuje i dolazi nakon
to netko povjeruje u Krista. Meutim, tradicionalni protestantski egzegeti su
tvrdili da se to tumaenje temelji na pogrenom shvaanju upotrebe aorisnog
participa. Koine grki esto koristi aorisni particip kako bi izrazio radnju koja je
dio radnje aorisnoga finitnog glagola, a to je svakako sluaj u Pavlovu pitanju.
Vjerovanje i primanje Svetoga Duha dio su istoga iskustva. Veina dananjih
prijevoda slae se upravo s ovim razumijevanjem nio+:o oov+: i slijede
Kneeviev prijevod: Jeste li primili Duha Svetoga kad ste uzvjerovali?
Dakle, koje je tumaenje ispravno? Od kljune je vanosti prepoznati da se oba
tumaenja temelje na ispravnom razumijevanju upotrebe aorisnoga prilokog
participa u Koine grkom. ak je iz konteksta gotovo nemogue dokazati jedno
ili drugo tumaenje, tako da odabir pojedinoga tumaenja obino ovisi o
teolokim pitanjima. Prema tome, oba tumaenja moemo smatrati ispravnim
razumijevanjem Pavlova pitanja u Djelima 19,2. Pouka ove male egzegetske
napomene je sljedea: kada se bavimo aorisnim prilokim participom,
fleksibilnost i spremnost uzimanja u obzir valjanosti tumaenja koja se
razlikuju od naega jednako su vani kao i poznavanje kompleksnosti grke
gramatike.
J. M. Everts
257


Pregled
da se aorist particip tvori od aorisne osnove bez augmenta;
da aorist particip oznaava neodreenu radnju;
da aorist particip koristi participni morfem v+ u aktivu i pasivu, a :v u
mediju;
da za sada u svome prijevodu trebate koristiti rije nakon.

Uvod
28.1 U ovome poglavlju sagledat emo aorisni priloki particip. Osnovna
gramatika aorisnog participa jednaka je gramatici prezentskog
prilokog participa; jedine dvije razlike su oblik i aspekt participa. Ovo
poglavlje moda e vam izgledati dugim, ali u njemu nema puno
novih podataka koje trebate nauiti. Uglavnom sadri paradigme, a
ve znate veinu oblika.

Grki jezik
28.2 Saetak. Aorisni particip tvori se od aorisne osnove i oznaava
neodreenu radnju.
Veina gramatika koristi izraz aorisni particip zato to se ovaj
particip tvori od aorisne osnove glagola. Ova nomenklatura korisna je
pri uenju oblika participa. Meutim, na kraju se pokae vrlo
nezahvalnom zato to studenti mogu zakljuiti da aorisni particip
opisuje radnju koja se odvija u prolosti, to ne ini. On pokazuje
neodreenu radnju. Budui da particip nije u indikativu, particip nema
nikakva vremenskog smisla.
1
Predlaemo vam da prisvojite izraz
neodreeni particip jer tono naglaava pravi smisao participa koji
se zasniva na aorisnoj osnovi, a to je njegov aspekt.

_______________________________________
1 Postoji podrazumijevani vremenski odnos izmeu vremena participa i vremena
glavnoga glagola, ali je sekundaran u pogledu zbiljskog znaaja participa. Ovaj
relativni znaaj obradili smo u odjeljku Informacije za napredne studente.

Dvadeset osmo poglavlje: Aorisni (neodreeni) priloki participi 259

28.3 Prijevod. Najvanija stvar koju trebate upamtiti o aorisnom participu
jest njegov aspekt. On oznaava neodreenu radnju. Ne govori vam
nita o aspektu radnje osim da se ona dogodila.
Kao to moete koristiti rije dok prilikom prijevoda prezentskog
participa, moete koristiti nakon za prijevod aorisnog participa. O
tome emo vie govoriti dolje.
o yov+:, q/0ov ....
Nakon to su pojeli, otili su ....
Pojevi, otili su ...
Na hrvatskom jeziku aspekt aorisnog participa moe se izraziti
koristei glagolski prilog proli. U odjeljku Informacije za napredne
studente raspravljat emo o nekoliko alternativnih metoda prevoenja.
Meutim, ak i kada niste u stanju izraziti pravi aspekt aorisnog
participa u svome prijevodu, uvijek ga moete objasniti dok pouavate
ili propovijedate. Drugim rijeima, vaa je odgovornost da uvijek
imate na umu pravi smisao aorisnog participa, a ako do tonoga
prijevoda nije mogue doi bez mrcvarenja hrvatskoga jezika, morate
barem objasniti koncept rijeima koje vae sluateljstvo moe
razumjeti.
Nikada nemojte smetnuti s uma da particip koji se tvori od aorisne
osnove oznaava neodreenu radnju.

Prvi aorisni (neodreeni) particip
28.4 Tablica. Ako glagol ima prvi aorist indikativ, u tvorbi aorisnog
participa koristit e osnovu prvog aorista.

Osnova prvog aorista bez augmenta + formant glagolskog vremena
Participni morfem + padeni nastavci

aktiv: /o + oo + v+ + :
medij: /o + oo + :vo + i
pasiv: /: + 0: + v+ + :

28.5 Augment. Augment se koristi u indikativu kako bi se oznailo prolo
vrijeme. Da budemo odreeniji, oznaava apsolutno prolo vrijeme.
Meutim, s razloga to particip ne oznaava apsolutno vrijeme, aorisni
particip ne moe imati augment. Stoga, aorisni particip tvori se od
aorisne osnove bez augmenta.


Taj postupak neaugmentacije lako je uoiti ako je augment samo
epsilon. : /oov bez augmenta postaje /o. Meutim, ako augment
produljuje prvi samoglasnik, to nas moe zbuniti. Na primjer, : /0 v
izgleda kao prezent aktiv particip, ali zapravo dolazi od glagola
: pooi, koji ima drugi aorist q/0ov. Prvo eta je produljeni epsilon koje
se prilikom tvorbe aorisnog participa vraa na izvorni epsilon (*: /0
q /0 q /0ov : /0v).
Cijeli taj postupak moe postati posebno zamren u sloenim
glagolima kao to je : :/0 v. Moete provesti puno vremena listajui
leksikon u potrazi za nekim oblikom kao to je :/0o,
pretpostavljajui da se moda radi o imperfekatnom kontraktnom
glagolu. Koja je pouka ove prie? Morate poznavati svoj fond rijei!
Morate poznavati glagolske korijene rijei koje ste nauili!

28.6 Paradigma: Prvi aorist aktiv particip. Participni morfem za aktiv je v+ v+ v+ v+,
a zajedno s formantom glagolskog vremena izgleda oov+ oov+ oov+ oov+. U enskom
rodu, v+ zamjenjuje oo.
3 1 3
m. r. . r. sr. r.

N jd. /o oo
2
/o oooo
3

/o oov
4
G jd. /o oov+o /ooo oq /o oov+o
D jd. /o oov+i /ooo oq /o oov+i
A jd. /o oov+o /o oooov /o oov
N mn. /o oov+: /o ooooi /o oov+o
G mn. /ooo v+v /oooo v /ooo v+v
D mn. /o oooi(v) /ooo ooi /o oooi(v)
A mn. /o oov+o /ooo oo /o oov+o

m. r. . r. sr. r.
N jd. oo oooo oov
G jd. oov+o oooq oov+o

28.7 Formant glagolskog vremena. Premda je augment ispao, jo uvijek ete
viati poznate oo formante glagolskog vremena.
_____________________________________
2 Kao to je uobiajeno u mukom rodu tree deklinacije, padeni nastavak sigma
uzrokuje ispadanje prethodnog v+.
3 oo i v+ morfoloki su povezani. Ako elite nauiti zato su promjene toliko
drastine, vidi MBG, #91.
4 Kao to je uobiajeno u srednjem rodu tree deklinacije, u nominativu/akuzativu ne
koristi se padeni nastavak, tako da posljednje tau mora ispasti.


28.8 Paradigma: Prvi aorist medij particip. Participni morfem za medij je
:vo :vo :vo :vo/q qq q, koji nalikuje na oo:vo oo:vo oo:vo oo:vo/q qq q s formantom glagolskog vremena.
2 1 2
m. r. . r. sr. r.
N jd. /ooo :vo /ooo: vq /ooo :vov
G jd. /ooo: voo /ooo: vq /ooo: voo
D jd. /ooo: v /ooo: vq /ooo: v
A jd. /ooo :vov /ooo: vqv /ooo :vov
N mn. /ooo :voi /ooo :voi /ooo :vo
G mn. /ooo: vv /ooo: vv /ooo: vv
D mn. /ooo: voi /ooo: voi /ooo: voi
A mn. /ooo: voo /ooo: vo /ooo :vo
___________________________________________________________________
m. r. . r. sr. r.
N jd. oo:vo oo:vq oo:vov
G jd. oo:voo oo:vq oo:voo

Vjerojatno je dobro to je ovaj natpis i na grkom i na engleskom.
Grki izraz doslovno glasi: Ne pribliavaj se! [Engleski glasi: Ne
diraj!]


28.9 Paradigma: Prvi aorist pasiv particip. Participni morfem za pasiv je v+ v+ v+ v+.
Eta iz formanta glagolskog vremena (0q) skrauje se na epsilon (0:), tako
da particip onda izgleda 0:v+ 0:v+ 0:v+ 0:v+. U enskome rodu v+ zamjenjuje ioo.
3 1 3
m. r. . r. sr. r.
N jd. /o0:i
5
/o0:ioo /o0: v
6
G jd. /o0: v+o /o0:ioq /o0: v+o
D jd. /o0: v+i /o0:ioq /o0: v+i
A jd. /o0: v+o /o0:ioov /o0: v
N mn. /o0: v+: /o0:iooi /o0: v+o
G mn. /o0: v+v /o0:io v /o0: v+v
D mn. /o0:ioi(v)
7
/o0:iooi /o0:ioi(v)
8
A mn. /o0: v+o /o0:ioo /o0: v+o

m. r. . r. sr. r.
N jd. 0:i 0:ioo 0:v
G jd. 0:v+o 0:ioq 0:v+o

_____________________________________
5 Padeni nastavak je sigma, v+ ispada zbog sigme, a epsilon se produljuje kako bi se
nadomjestio gubitak (*0: + v+ + 0: 0:i).
6 Ne koristi se nijedan padeni nastavak, a tau ispada zbog toga to ne moe stajati na
kraju rijei (pravilo #8).
7 v+ ispada zbog sigme, a epsilon se produljuje na :i kako bi se nadomjestio gubitak.
8 v+ ispada zbog sigme, a epsilon se produljuje na :i kako bi se nadomjestio gubitak.


Drugi aorisni (neodreeni) particip
28.10 Ako glagol u indikativu ima oblik drugog aorista, aorisni particip toga
glagola koristit e osnovu drugog aorista.

Osnova drugog aorista bez augmenta +
spojni samoglasnik +

aktiv: o/ + o + v+ + :
medij: y:v + o + :vo + i
pasiv: ypo + : + v+ + :

Postoji jedna stvar koju je potrebno naglasiti. Aktiv i medij aorisni
particip koji se tvori od druge aorisne osnove izgledat e poput aktiva
i medija prezentskog participa izuzev glagolske osnove i naglaska.

prezent particip drugi aorist particip
aktiv o //v o/ v
medij/pasiv o//o :vo o/o :vo
Ovu slinost jo vie pojaava injenica da osnova aorisnog participa
nema augment. Na primjer, ako vidite oblik o/ v lako moete
pretpostaviti da je prezent particip glagola o/. Meutim, takav
glagol ne postoji. o/ v je zapravo aorist particip od o //, koji ima
drugi aorist : o/ov. To pokazuje zato je dobro poznavanje grkoga
rjenika i glagolskih korijena toliko vano u protivnom biste previe
vremena proveli u druenju s leksikonom.
Za objanjenje promjena u participnim morfemima, vidi nau
raspravu o prezentskom participu.


28.11 Paradigma: Drugi aorist aktiv particip. Aktivni participni morfem je v+ v+ v+ v+,
koji nalikuje na ov+ ov+ ov+ ov+ sa spojnim samoglasnikom. U enskome rodu v+ se
zamjenjuje s oooo.
3 1 3
m. r. . r. sr. r.
N jd. o/ v o/oo oo o/o v
G jd. o/o v+o o/oo oq o/o v+o
D jd. o/o v+i o/oo oq o/o v+i
A jd. o/o v+o o/oo oov o/o v
N mn. o/o v+: o/oo ooi o/o v+o
G mn. o/o v+v o/ooo v o/o v+v
D mn. o/oo oi(v) o/oo ooi o/oo oi(v)
A mn. o/o v+o o/oo oo o/o v+o

m. r. . r. sr. r.
N jd. v oooo ov
G jd. ov+o oooq ov+o

28.12 Paradigma: Drugi aorist medij particip. Medij participni morfem je
:vo :vo :vo :vo/q qq q, koji slii na o:vo o:vo o:vo o:vo/q qq q sa spojnim samoglasnikom.
2 1 2
m. r. . r. sr. r.
N jd. y:vo :vo y:vo: vq y:vo :vov
G jd. y:vo: voo y:vo: vq y:vo: voo
D jd. y:vo: v y:vo: vq y:vo: v
A jd. y:vo :vov y:vo: vqv y:vo :vov
N mn. y:vo :voi y:vo :voi y:vo :vo
G mn. y:vo: vv y:vo: vv y:vo: vv
D mn. y:vo: voi y:vo: voi y:vo: voi
A mn. y:vo: voo y:vo: vo y:vo :vo

m. r. . r. sr. r.
N jd. o:vo o:vq o:vov
G jd. o:voo o:vq o:voo


28.13 Paradigma: Drugi aorist pasiv particip. Od glagola koji se javljaju
pedeset ili vie puta u Novom zavjetu, nijedan nema drugi aorist pasiv
particip. Meutim, evo paradigme kako bismo bili kompletni. Participni
morfem za pasiv je v+ v+ v+ v+. Formant glagolskog vremena (q) skrauje se na
epsilon (:), a particip potom izgleda kao :v+ :v+ :v+ :v+. U enskom rodu v+ se
zamjenjuje s ioo
3 1 3
m. r. . r. sr. r.

N jd. ypo:i
9
ypo:ioo ypo: v
10
G jd. ypo: v+o ypo:ioq ypo: v+o
D jd. ypo: v+i ypo:ioq ypo: v+i
A jd. ypo: v+o ypo:ioov ypo: v
N mn. ypo: v+: ypo:iooi ypo: v+o
G mn. ypo: v+v ypo:io v ypo: v+v
D mn. ypo:ioi(v) ypo:iooi ypo:ioi(v)
A mn. ypo: v+o ypo:ioo ypo: v+o

m. r. . r. sr. r.
N jd. :i :ioo :v
G jd. :v+o :ioq :v+o

Budui da u aoristu medij i pasiv imaju razliite oblike, ne bi trebalo
dolaziti do zabune izmeu participa prezenta i participa drugog
aorista pasiva.

Razno

28.14 Da se podsjetimo. Sljedea pravila u jednakoj mjeri se odnose i na
prezentski i aorisni particip.
Particip enskoga roda uvijek koristi nastavke prve deklinacije
(/o oooo, /ooo: vq).
Kada su participi mukoga i srednjeg roda u aktivu, pripadaju
treoj deklinaciji (/ov, /o ov).
Kada su participi mukoga i srednjeg roda prezent medij ili pasiv,
ili pak aorist medij, onda pripadaju drugoj deklinaciji (/oo :vo,
__________________________________
9 Padeni nastavak je sigma, v+ ispada zbog sigme (pravilo #7), a epsilon se produljuje
kako bi se nadomjestio gubitak (pravilo #8; *: + v+ + : :i).
10 Ne koristi se nijedan padeni nastavak, a tau ispada zato to ne moe stajati na kraju
rijei (pravilo #8).


/oo :vov; /ooo :vo, /ooo :vov), a kada su aorist pasiv, koriste
treu deklinaciju (/o0:i, /o0: v).

28.15 Ovo je popis glagola koji bi vam mogli zadati probleme u svojim
aorisnim osnovama bez augmenta. Svakako zapazite razlike izmeu
yivooi (*y:v) i yivoi (*yvo).
prezent aorist
o y o yv q yoyov o yoy v
oi p oi pv qpo o po
o po o p v :ioov i o v
: pooi : po :vo q/0ov : /0 v
:o pioi :o pioiv :o pov :o p v
: : v : oov (o v)
11
0: / 0: /v q 0: /qoo 0: /qoo
/: y /: yv :inov :i n v

Saetak
1. Aorist particip tvori se od aorisne osnove bez augmenta i oznaava
neodreenu radnju. Za sada, u prijevodu koristite rije nakon, ako se
uklapa u kontekst.
2. Glavna tablica participa
________________________________________________________________________

________________________________________________________________________

gl. vrijeme red. osnova formant gl. vr. morfem N mn. est oblika za pamenje
& stanje sp. samogl. & p.n.
prezent prezent o :vo / q /:yo :voi o:vo, o:vq, o:vov

___________________________________________
11 Aorist particip od : ne javlja se u Novom zavjetu.


gl. vrijeme redupl. osnova formant gl. vr. morfem N mn. est oblika za pamenje
& stanje sp. samogl. & p. n.
1. aorist aorist oo v+ / oo /o oov+: oo, oooo, oov
aktiv aktiv oov+o, oooq, oov+o
1. aorist aorist oo :vo/q /ooo :voi oo:vo ...
medij aktiv
1. aorist aorist 0: v+ /o0: v+: 0:i, 0:ioo, 0:v
pasiv pasiv 0:v+o, 0:ioq, 0:v+o

2. aorist aorist o v+ o/o v+: v ...
aktiv aktiv
2. aorist aorist o :vo/q y:vo :voi o:vo ...
medij aktiv
2. aorist aorist : v+ ypo: v+: :i, :ioo, :v
pasiv pasiv :v+o, :ioq, :v+o

Rjenik
o ono ,ooi pozdravljam, salutiram (59; *o onoo)
(q ono,o qv), -, q onooo qv, -, -, -
ypoo+:o , -:, o pismoznanac (63; *ypoo+:)
12
: q
13
on/ona/ono govorae; on/ona/ono ree
i :po v, -oo , +o hram (71; *i :po)
14
ipo , viem, pozivam (56; *ipoy)
15
(: ipo,ov), ipo , : ipoo, i: ipoyo, -, -
oo i ne (54, prilog)
noioiov, -oo, +o dijete, beba (52; *noioio)
16
______________________________________________
12 Gramatika potjee od grke rijei ypoo+iiq , koja znai karakteristike pisanja
(ypo o).
13 Tree lice jednine glagola qi; moe biti imperfekt aktiv ili drugi aorist aktiv. Ovaj
oblik javlja se etrdeset tri puta u Novom zavjetu. Ukljuili smo ga u rjenik zato to
ga je studentima prve godine teko prepoznati. Ne ubrajamo ga u zbroj rijei.
14 Hijeroglifi su egipatsko pismo, od srodne imenice i :po (sveto) i y/o (urezati,
zapisati [na ploice]).
15 Ovo je jedan od vrlo malo o, glagola ija osnova zapravo ne zavrava dentalnim
suglasnikom; usp. v-2a(2) u MBG.
16 Dijete je ono koje ui, koje je potrebno pouiti. Paideutika (noio:o+iio ) i pedagogija su
vjetine pouavanja. Spojni oblik pedo takoer je uestao, kao to je sluaj u
pedobaptizam.


on:ip sijem (52, *on:p)
-, : on:ipo, -, : onopoi, -


28.16 Relativno vrijeme. Dok prezent particip oznaava radnju koja se
odvija u vremenu glavnoga glagola, aorist particip openito oznaava
radnju koja se dogaa prije vremena glavnoga glagola. Meutim,
postoje mnoge iznimke ovom opem pravilu. (Zato se zove samo opim
pravilom.) Na primjer, mnogi aorisni participi oznaavaju radnju koja
se odvija istovremeno s radnjom glavnoga glagola.
Koritenje nakon umjesto dok, kada je to prikladno, moe vam
pomoi da oznaite relativno vrijeme participa. Isto tako, moe vam
biti od pomoi savjet koji smo iznijeli u Informacijama za napredne
studente u prethodnom poglavlju.
28.17 Naredna tablica pokazuje odnos meu glavnim glagolima, participima
u prezentu i participima u aoristu. Ako vas bune nazivi hrvatskih
glagolskih vremena, ispod njihovih imena naveli smo prikladne
pomone glagole. Vidi Dodatak za daljnju raspravu o hrvatskim
glagolskim vremenima (str. 353).
glavni gl. prezent particip aorist particip
Futur Dok + futur drugi (nesvreni) Nakon + futur drugi ili gl. prilog proli
bude jeo to bude jeo ili pojeavi
Prezent Dok + prezent (nesvreni) Nakon + pluskvamperfekt ili gl. prilog proli
jede to je bio jeo/pojeo ili (po)jeavi
Imperfekt Dok + pluskvamperfekt (nesvr.) Nakon + pluskvamperfekt ili gl. prilog proli
bijae jeo to bijae jeo ili jeavi
Aorist Dok + pluskvamperfekt (nesvr.) Nakon + pluskvamperfekt
bjee jeo to bijae (po)jeo ili (po)jevi
Perfekt Dok + pluskvamperfekt (nesvr.) Nakon + pluskvamperfekt
je bio jeo to je bio pojeo ili pojeavi


28.18 Futurni particip. Particip u futuru koristi se kako bi se opisalo neto
to se namjerava, kani ili oekuje u budunosti (Smyth, #2044).
Futurski particip javlja se trinaest puta u Novom zavjetu. Oblici su
jasni, tako da smo smatrali da ih ne trebamo posebno komentirati.
Evo ih.

Matej 27,49 oi o:; /oinoi; : /:yov, A: i o:v :i : p:+oi H/io
o ov o ov o ov o ov oo +o v.
Luka 22,49 i oo v+: o:; oi n:pi; oo +o; v +o; : oo :vov : oo :vov : oo :vov : oo :vov :inov,
Ko pi:, :i no+o o:v : v ooipq ;
Ivan 6,64 o // :i oi;v : o v +iv: oi oo nio+:o oooiv. q o:i yo;p :
o pq o lqooo +iv: :i oi;v oi q; nio+:o ov+: ioi;
+i : o+iv o nopoo ov nopoo ov nopoo ov nopoo ov oo +o v.
Djela 8,27 ioi; o voo+o; : nop:o 0q ioi; i ooo; o vq;p Ai 0io|
:o voo o oovo o+q Kovoo iq ooi/iooq Ai 0io nv, o
qv : ni; no oq +q yo ,q oo +q , o : /q/o 0:i npooiovq ov npooiovq ov npooiovq ov npooiovq ov
:i l:poooo/q ,
Djela 20,22 ioi; vo v i ooo; o:o:: vo : y; + nv:o o+i nop:o ooi
:i l:poooo/q , +o; : v oo +q oovov+q oov+o oovov+q oov+o oovov+q oov+o oovov+q oov+o oi q; :i o ,
Djela 22,5 ioi; o o pi:p:o; op+op:i oi ioi; no v +o;
np:oo+: piov nop v ioi; : nio+o/o; o:o :vo npo;
+oo; o o:/oo; :i Aoooio;v : nop:oo qv o o o o v v v v ioi;
+oo; : i:io: o v+o o:o:: voo :i l:poooo/q; i vo
+ipq0 oiv.
Djela 24,11 oovo: voo ooo : niyv voi o +i oo n/:ioo :i oi v oi
q : poi o o:io o q o v: qv npooiovq ov npooiovq ov npooiovq ov npooiovq ov :i
l:poooo/q ,
Djela 24,17 oi : + v o:; n/:io vv : /:qooo vo noiq ov noiq ov noiq ov noiq ov :i +o; : 0vo
oo nop:y:vo qv ioi; npooopo ,
Rim 8,34 +i o io+oipiv v io+oipiv v io+oipiv v io+oipiv v; Xpio+o; lqooo | o o no0ov v,
1. Kor 15,37 ioi; o on:ip:i, oo +o; o o +o; y:vqoo :vov y:vqoo :vov y:vqoo :vov y:vqoo :vov on:ip:i o //o;
yovo;v io iiov :i +o oi oi+oo q +ivo + v /oin v
Heb 3,5 ioi; Mo oq :;v nio+o; : v o / + oi i oo +oo 0:po nv
:i op+o piov + v /o/q0qoo: vv /o/q0qoo: vv /o/q0qoo: vv /o/q0qoo: vv,
Heb 13,17 H:i0:o0: +oi q yoo: voi o v ioi; o n:ii:+:, oo +oi; yo;p
o yponvoo oiv o n:;p + v |o v o v /o yov o noo oov+: o noo oov+: o noo oov+: o noo oov+:,
i vo :+o; opo +oo +o noi oiv ioi; q; o+:vo ,ov+:,
o /ooi+:/:; yo;p o iv +oo +o.
1. Pet 3,13 Koi; +i o ioi ov ioi ov ioi ov ioi ov o o : o;v +oo o yo0oo ,q/+oi; y: vqo0: ;

Dvadeset deveto poglavlje
Pridjevski participi

Egzegetski uvid
U Rimljanima 1,3-4 vano je vidjeti da dva atributivna participa (+oo y:vo: voo,
koji bijae, i +oo o pio0: v+o, koji bijae postavljen) poblie opisuju rije
sin (oi oo ) koja se javlja na poetku treeg stiha. Ova dva participna izraza
priopuju dvije nadopunjujue istine o Sinu. Prva, on bijae od sjemena
Davidova po tijelu (+oo y:vo: voo : i on: po+o Aooi;o io+o; oo pio). Budui
da je Isus bio Davidov potomak, ispunio je starozavjetna prorotva da e iz
Davidove loze izii vladar (2. Sam 7,12-16; Iz 11,1-5. 10; Jer 23,5-6; 33,14-17; Ezek
34,23-24).
Kada pie da je Isus Davidov potomak po tijelu, ne podrazumijeva se nikakva
kritika njegova Davidova potomstva. Ipak, drugi atributivni particip opisuje
neto vee od tjelesnog potomstva Davidova. Sin bijae postavljen da bude Sin
Boji u sili po Duhu svetosti uskrsnuem od mrtvih (+oo o pio0: v+o oi oo 0:oo
: v oovo :i io+o; nv:o o o yioo vq : o voo+o o: v:ip v).
Ovdje imamo dva stadija povijesti spasenja. Tijekom svog ovozemaljskog
ivota, Isus je bio Mesija i Sin Davidov, ali nakon svog uskrsnua bio je
postavljen kao Mesija koji vlada i upravlja. Naslov Sin Boji u s. 4 odnosi se
na Isusovu mesijansku kraljevsku ast, a ne na njegovo boanstvo. Pavao ne
eli rei da je Isus nakon svog uskrsnua bio usvojen kao Boji Sin. Sjetite se da
izraz koji poinje atributivnim participom +oo o pio0: v+o u s. 4 poblie
opisuje rije Sin (oi oo ) u s. 3. Sina je postavio Bog da bude Sin Boji.
Drugim rijeima, Isus je ve bio Sin kada je bio postavljen da bude Sin Boji!
Prva upotreba rijei Sin (s. 3) se stoga odnosi na Isusovo preegzistentno
boanstvo koje je od vjenosti dijelio s Ocem. Isusovo postavljanje kao Sina
Bojega (s. 4) odnosi se na njegovo ustolienje kao mesijanskoga Kralja
prilikom njegova uskrsnua.
Kako li je Isus Krist velik! On je vjeni Sin Boji koji oduvijek vlada s Ocem.
Meutim, on ujedno zasluuje nae tovanje kao mesijanski Kralj, Bogoovjek
koji je postavljen kao Sin Boji u sili kada je uskrsnuo iz mrtvih.
Thomas R. Schreiner

270

Dvadeset deveto poglavlje: Pridjevski participi 271

Pregled
pridjevski particip poblie opisuje imenicu ili zamjenicu, ili vri funkciju
imenice;
ako pridjevski particip vri funkciju pridjeva, onda se zove atributivni
particip i ponaa se kao pridjev;
ako pridjevski particip vri funkciju imenice, zove se imenski particip i
ponaa se kao imenica.

Hrvatski jezik
29.1 Osim to vri ulogu glagolskog priloga, particip moe vriti ulogu
glagolskog pridjeva. Kao takav, on nema samo glagolske nego i
pridjevske karakteristike. Drugim rijeima, particip moe vriti svaku
funkciju koju pridjev moe vriti. Na primjer, moe poblie opisivati
imenicu. ovjek koji jede (dosl. jedui) pokraj prozora je moj uitelj
grkog. U ovome primjeru particip jedui govori nam neto o ovjeku.

29.2 Meutim, particip moe initi vie od poblieg opisivanja imenice.
Jedan od njegovih najoitijih drugih talenata jest vrenje funkcije
imenice. Drugim rijeima, particip se moe koristiti imenski. ivi
(dosl. ivui) imaju nadu. U ovome primjeru, particip ivui slui kao
imenica, posebno kao subjekt reenice. [Meutim, takoer treba
zapaziti da se zapravo radi o poimenienom pridjevu iv, tako da na
neki nain particip se pretvara u pridjev koji se potom pretvara u
imenicu; op. prev.]

Grki jezik
29.3 Gotovo sve to smo do sada nauili o participima odnosi se i na
pridjevske participe. Tvorba participa, njegov aspekt, slaganje s rijei
koju poblie opisujesve se to primjenjuje na sve participe.
29.4 Particip nije samo glagolski prilog (poglavlja 27-28) nego je i glagolski
pridjev, tako da moe vriti funkciju pridjeva u reenici. Stoga ga
nazivamo pridjevskim participom. Pridjevski participi mogu biti
atributni ili imenski.
29.5 Ponavljanje gramatike o pridjevima. Moramo poeti tako to emo
ponoviti dio gramatike koji se bavi pridjevima (deveto poglavlje).
Participi u ovom poglavlju vre funkciju pridjeva, a vi trebate uvidjeti
da u pogledu gramatike ovdje ima vrlo malo novosti.
Pridjevi vre jednu od ove tri funkcije: atributivnu, imensku ili
predikatnu.


Kada pridjev vri atributivnu funkciju, slae se s rijei koju poblie
opisuje u rodu, broju i padeu, a ispred njega nalazi se lan.
o o yo0o; /o yo : o+iv ...
Kada pridjev vri imensku funkciju, njegov pade odreuje
funkcija u reenici. Njegov rod i broj odreuje ono to predstavlja.
o o yo0o : o+iv ...
Ako pridjev vri imensku funkciju, onda nee biti imenice koju
poblie opisuje. esto ete u svoj prijevod trebati unijeti dodatne
rijei, ovisno o prirodnom rodu.
q o yo0q
dobra ena

Pridjevski particip
29.6 Pridjevski particip ima dvije funkcije, atributivnu (ako vri funkciju
pridjeva) i imensku (ako vri funkciju imenice).
Kljune rijei dok, nakon i zato to primjenjuju se samo na
priloke participe. Ne koriste se s pridjevskim participima.
29.7 Atributivni. Atributivni particip poblie opisuje neku drugu imenicu
ili zamjenicu u reenici, a s tom rijei e se slagati u rodu, broju i
padeu, ba kao pridjev. Za sada ga prevodite koji + glagol.
o o v0pno o /: yv + o / : o+i;v o oioo oio/o oo.
ovjek koji govori mnotvu moj je uitelj.
29.8 Imenski. Budui da pridjev moe vriti i funkciju imenice, moe i
particip. Upamtite: particip je (ujedno) glagolski pridjev, tako da moe
vriti svaku funkciju koju i pridjev vri, obino bolje od njega.
o + o / /: yv : o+i;v o oioo oio/o oo.
Onaj koji govori
1
mnotvu moj je uitelj.
to e odrediti rod, broj i pade imenskog participa?
Tono! Pade odreuje funkcija participa u reenici (ba kao u sluaju
imenskog pridjeva). U gornjemu primjeru, /: yv je nominativ zato to
je particip subjekt reenice. Od pomoi e biti i prisutnost lana.

_______________________________________
1 U #29.9 emo objasniti zato smo dodali onaj koji.


Njegov rod i broj odreuje ono to ili koga particip predstavlja. U
ovom sluaju, postoji samo jedan uitelj (tj. jednina) i on je mukarac
(tj. muki rod).

29.9 Prijevod imenskog participa. Kao u sluaju imenskoga pridjeva,
prijevod imenskog participa esto e iziskivati umetanje dodatnih
rijei, kao to su onaj koji je u prethodnom primjeru. Pokuajte
prevesti bez tih rijei.
o /: yv + o / : o+iv o oioo oio/o oo.
Govorei mnotvu je moj uitelj.
Nema ba puno smisla, zar ne? Time se vraamo na neto to smo
spomenuli prije nekoliko poglavlja. Prijevod grkoga participa esto je
idiomatski. Morate saznati to grki znai, a potom pronai nain da
isto izrazite na hrvatskom jeziku. Doslovni prijevod koji grki prenosi
rije po rije obino nee biti dobar.
Kao i kod imenskih pridjeva, koristite zdrav razum u pogledu rijei
koje dodajete (npr. onaj koji je). Ako je particip u jednini, trebate
izabrati on(aj), ona ili moda ono, ako je u srednjem rodu. Ako
je u mnoini, onda moete upotrijebiti oni, one, ona. Umjesto
koji moete koristiti to, posebno ako je pojam koji particip opisuje
u srednjem rodu. Tu je mogua velika fleksibilnost, a koje rijei trebate
upotrijebiti najbolje ete otkriti ako to najprije saznate na grkom, a
potom prevedete na hrvatski. Dodatna bi vas pravila sada samo
zbunila.
Koji bi rod, broj i pade particip imao u ovome prijevodu?

pade broj rod
onaj koji
to to
onima koji
od onoga to

29.10 Aspekt pridjevskog participa. Premda osnovna aspektualna razlika izmeu
nesvrenog (prezent) i neodreenog (aorist) participa jo uvijek postoji, u
atributivnom participu znaaj aspekta se smanjuje, a jo je manji u imenskom
participu. To znai da se ne trebate previe truditi kako biste iznijeli aspekt u
svome prijevodu. On u pridjevskom participu nije toliko prisutan koliko je u
prilokom participu.


29.11 Atributivni ili imenski? Budui da particip moe vriti funkciju
pridjeva ili imenice, kako moete znati o kojemu je rije? Odgovor je,
ponovno, u kontekstu.
Uzmimo, na primjer, o /: yv + o / : o+iv o oioo oio/o oo. Kako
moete znati je li o /: yv pridjevski ili imenski particip? Jednostavno.
Pokuajte ga prevesti kao pridjevski. Ne moete, zato to nema niega
to moe poblie opisati. Zato mora biti imenski.

Priloki ili pridjevski
29.12 Priloki ili pridjevski? Primijetit ete da nema razlike u obliku
prilokog i pridjevskog participa. o ioo ov+: moe biti pridjevski
(atributivni ili imenski) ili priloki particip. Kako onda moete
razlikovati pridjevski i priloki particip?
Postoje dvije naznake pomou kojih moete odgovoriti na to pitanje.
Prva je stoji li ispred participa lan. Kao ope pravilo, priloki
particip nikada nema lan dok pridjevski particip obino ima lan.
Odnosno, ako particip ima lan, ne moe biti priloki. Ako nema
lan, onda je vjerojatno priloki.
lan e se uvijek slagati s participom u rodu, broju i padeu.
2
Kontekst. Ako nema lana, druga naznaka koju imate jest kontekst
toga stiha. Koja vrsta participa ima vie smisla? Priloki ili
pridjevski? Pokuajte prevesti particip na jedan a potom na drugi
nain, jer ete tako obino doi do rjeenja.
Upamtite: ako ima lana, particip ne moe biti priloki. Ako nema lana,
vjerojatno je priloki.

_______________________________________
2 To biste trebali oekivati, jer isto je i s pridjevom. Ponekad neka rije ili izraz stoji
izmeu lana i participa, kao to je sluaj s pridjevima (npr. o + o / /: yv).


Saetak
Vano je da znate etiri razliita izraza.
1. Priloki particip. Priloki particip slae se s imenicom ili zamjenicom u
reenici, ali radnja koju particip opisuje usmjerena je prema glagolu.
esto koristi kljune rijei dok ili nakon to, ovisno o tome je li u prezentu
ili u aoristu.
2. Pridjevski particip. Pridjevski particip poblie opisuje imenicu ili
zamjenicu, ili vri funkciju imenice.
a. Atributni particip. Ako pridjevski particip pripisuje neto imenici ili
zamjenici, zove se atributni particip. Na hrvatski ga prevodite koji +
glagol. Particip e se slagati u rodu, broju i padeu s rijei koju
poblie opisuje.
b. Imenski particip. Ako pridjevski particip vri funkciju imenice, zove
se imenski particip. Obino ete trebati unijeti dodatne rijei u svoj
prijevod kako bi ta konstrukcija imala smisla. Koristite one rijei koje
e vam omoguiti da na hrvatskom jeziku ponovite pravi smisao
grkoga participa. Njegov pade odreuje njegova funkcija, dok rod i
broj odreuje rije koju zamjenjuje.
3. Naredna tablica ilustrira proces prevoenja participa.

Sedam pitanja koje moete postaviti svakom participu
kojeg susretnete
1. Koji je rod, broj i pade participa, i zato (tj. koju rije poblie
opisuje)?
2. Je li radnja (ili stanje stvari) u participu usmjerena prema glagolu
(priloki) ili imenici (pridjevski)?
3. Ako je priloki, hoete li umetnuti dok ili nakon to?
4. Ako je pridjevski, je li atributni ili imenski?
5. Koji je aspekt participa? Nesvreni (prezent) ili neodreeni
(aorist)?
6. Koje je stanje participa?
7. to taj glagol znai?


_____________________________________________________________________
1. Koju rije particip poblie opisuje, ako neku uope opisuje?

2. Priloki Pridjevski

3. Atributni Imenski

4. Poblie opisuje Poblie opisuje Vri funkciju
(dok/nakon to) (koji, to) (onaj koji)

5. Aspekt (prezent: nesvreni)
(aorist: neodreeni)

6. Stanje (aktiv; medij; pasiv)

7. Znaenje (definicija rijei)
_____________________________________________________________________

Rjenik
o: ooi uzimam, primam (56; *o:)
o: ooi, : o:o qv, -, o: o:yoi, : o: 0qv
ooi: mislim, ini mi se (62; *ooi)
3
(: oo ioov), oo , : ooo, -, -, -
: o0i jedem (158; *: o0i; *oy)
4
(q o0iov), o yooi, : oyov, -, -, -
n: n aljem (79, *n:n)
n: |, : n:|o, -, -, : n: 0qv
: p nosim, proizvodim (66; *:p; *oi; *:v:)
5
(: :pov), oi o, q v:yio, : vq voo, : vq v:yoi, q v: 0qv

______________________________________
3 Doketizam je bilo jedno rano kransko krivovjerje koje je pouavalo da je Isus samo
izgledao kao ovjek. Epsilon se dodaje za tvorbu prezentske osnove.
4 Esofagus se tvori od drugoga korijena, *oy.
5 Kristofer (Xpio+o:p) znai onaj koji nosi Krista. Vidi MBG za objanjenje osnova
glagolskog vremena.



29.13 Aspekt i relativno vrijeme. Prezentski i aorisni participi imaju
relativan vremenski smisao bez obzira je li rije o prilokim ili
pridjevskim participima. Meutim, zadravanje tog smisla u
prijevodu pridjevskog participa zahtijeva nekoliko dodatnih koraka.

29.14 Atributivni particip. Ako se atributivni particip prevede koristei
odnosnu reenicu i finitni glagol, mogue je jasnije opisati aspekt i
relativno vrijeme participa. Odaberite onu odnosnu zamjenicu koja
ima najtoniji smisao.
ovjek koji govori mnotvu moj je uitelj.
o o v0pno o :i n;v + o / : o+i;v o oioo oio/o oo.
ovjek koji progovori mnotvu moj je uitelj.
o o v0pno o /: yv + o / q v o oioo oio/o oo.
ovjek koji je govorio mnotvu bio je moj uitelj.
o o v0pno o :i n;v + o / q v o oioo oio/o oo.
ovjek koji je bio govorio mnotvu bio je moj uitelj.

29.15 Imenski particip. Budui da ve znate koristiti line i odnosne
zamjenice u prijevodu imenskih participa, ovdje vie nemate to
nauiti, osim da se trebate usredotoiti na koritenje glagolskih oblika
koji pokazuju ispravan relativni vremenski smisao.

Trideseto poglavlje

Perfektni participi i apsolutni genitivi

Egzegetski uvid
Glagolsko vrijeme perfekt esto se koristi za pouavanje vanih teolokih istina,
a esto nije mogue u potpunosti prevesti njegov smisao. Izraz +q yo;p o pi+i
: o+: o:o o: voi oio; nio+:, u prijevodu KS glasi: Da, milou ste spaeni
po vjeri (Ef 2,8a), ali ne otkriva potpuno znaenje izraza : o+: o:o o: voi.
Perfekt pasiv particip o:o o: voi koristi se zajedno s glagolom : o+: i tvori ono
to nazivamo perifrastikim glagolom, konstrukciju kojom se eli staviti
poseban naglasak na trajne, nesvrene rezultate. Pavao ovu konstrukciju koristi
kako bi naglasio da su posljedice spasenja trajan dio vjernikova ivota. to to
znai u pogledu sadanjega kranskog iskustva?
Znai da poetna i zavrna crta nisu iste. Spasenje je doista proces. Spasenje
ima svoj poetak, sredinu i kraj opravdanje, posveenje i proslavljenje. Ovo
iskustvo je posve dinamino, a ne statino u pogledu napredovanja. U ovome
trenutku korisna je dobro poznata analogija sa amcem za spasavanje.
Neotkupljeni ivot slian je pogibelji u kojoj se nalazimo dok smo jo uvijek na
onesposobljenom brodu koji tone zbog nepopravljive tete nastale u bijesnoj
oluji. amci za spaavanje stiu kako bi nas izbavili i poinju opasno putovanje
do sigurne obale. Ipak, nakon to smo uli u spasonosnu lau, oluja jo uvijek
bijesni. Nitko nije posve siguran kada e oluja prestati ili kada e druga oluja
nastati dok se vozimo prema sigurnoj luci. Premda neko vrijeme tijekom
putovanja moemo iskusiti putovanje bez neugodnosti, velika je vjerojatnost
da e nas udariti nova opasnost. Dolazak u sigurnost koju prua obala na je
krajnji cilj.
Silazak s broda koji tone u amac za spasavanje jest poetak spasenja, ili
opravdanje; putovanje u amcu za spasavanje provoenje je naega spasenja [u
ivot] (vidi Fil 2,12; hrvatski prijevodi nude razliita rjeenja: nastojte da
postignete svoje spasenje [KS], radite oko svoga spasenja [D/F], radite o
spasenju svojem [ari], gradite spasenje svoje [Danii], radite na svome
spasenju [Kneevi]), ili posveenje; a dolazak na obalu na je konani dolazak
u nebo. To je dokonanje spasenja ili proslavljenje. Aspekt izraza : o+:
o:o o: voi obuhvaa cijelo putovanje. Ovo shvaanje moe proizvesti bolji
prijevod i primjenu, Jer po milosti se spaavate kroz vjeru.
Nadalje, particip je u pasivu, to znai da postoji vanjski vritelj radnje, Boja
milost, koji takoer sudjeluje u procesu. Premda Pavao nepopustljivo tvrdi da
ne moemo raditi za spasenje, jednako je uvjeren da moramo provoditi
spasenje [u ivot]. Kranin, ba kao i Pavao, poznaje svakidanju borbu koja je
ukljuena u ivljenje kranskoga ivota. Spasenje nije posve automatsko;

278

Trideseto poglavlje: Perfektni participi i apsolutni genitivi 279

nakon to je zapoelo, potreban je ozbiljan trud. Borba u posveenju kao dijelu
naega spasenja koji oznaava na ivot poslije obraenja, ne samo da dokazuje
na odnos s Kristom, nego nas i nagoni da rastemo u dubini naega kranskog
iskustva.
Paul Jackson

Pregled
perfektni particip tvori se od perfektne glagolske osnove (ukljuujui
reduplikaciju) i oznaava dovrenu radnju s posljedicama koje traju u
sadanjosti (govornikovoj, ne itateljevoj);
apsolutni genitiv je participna konstrukcija u kojoj particip i
imenica/zamjenica u genitivu nisu povezani ni uz jednu rije u ostatku
reenice;
perifrastika konstrukcija sadri particip i oblik glagola :i i , a koristi se
umjesto finitnoga glagolskog oblika;
postoje i drugi naini na koje moemo prevesti priloke participe.

Grki jezik
30.1 Saetak. Ovo je posljednji particip koji ete nauiti. Perfektni particip
tvori se od perfektne osnove i oznaava isti smisao koji perfekt ima u
indikativu. Oznaava svrenu radnju koja ima posljedice u sadanjosti.
Kao u sluaju indikativa, tako se i ovdje sadanje vrijeme odnosi na
stajalite govornika, a ne nuno i itatelja. Ova pogreka se esto
potkrade.
30.2 Prijevod. Opi prijedlog jest da koristite (nakon to) + glagol u
pluskvamperfektu (npr. nakon to ste bili pojeli).

30.3 Reduplikacija. Perfektni particip tvori se od perfektne osnove.
Zadrava se reduplikacija samoglasnika, jer nije isto to i augment,
koji oznaava prolo vrijeme.

30.4 Osnova. Ako glagol ima prvi perfekt indikativ, u tvorbi perfektnog
participa koristit e osnovu prvoga perfekta. Samo nekoliko participa
tvori se od drugoga perfekta, a o njima emo govoriti u odjeljku


Perfektni particip
30.5 Tablica: Prvi perfekt aktiv particip
Reduplikacija + perfektna osnova +
formant glagolskog vremena (i) +
participni morfem +padeni nastavci

/: /o i o+ : /:/oio +:

30.6 Paradigma: Prvi perfekt aktiv particip. Aktivni participni morfem za
muki i srednji rod glasi o+ o+ o+ o+, koji nalikuje na io+ io+ io+ io+ kada je spojen s
formantom glagolskog vremena. U enskom rodu, o+ se zamjenjuje s
oio.
1

3 1 3
m. r. . r. sr. r.
N jd. /:/oi
2
/:/oioio /:/oio
3
G jd. /:/oio +o /:/oioio /:/oio +o
D jd. /:/oio +i /:/oioio /:/oio +i
A jd. /:/oio +o /:/oioiov /:/oio
N mn. /:/oio +: /:/oioioi /:/oio +o
G mn. /:/oio +v /:/oioi v /:/oio +v
D mn. /:/oio oi(v) /:/oioioi /:/oio oi(v)
A mn. /:/oio +o /:/oioio /:/oio +o

m. r. . r. sr. r.
N jd. i ioio io
G jd. io+o ioio io+o

_____________________________________
1 Za detalje vidi MBG, #91.5.
2 Padeni nastavak je sigma. Tau ispada (pravilo #7) a omikron se produljuje na
omega kako bi se nadomjestio gubitak (pravilo #5). io+ io i.
3 Padeni nastavak je sigma. Tau ispada (pravilo #7) ali omikron se ne produljuje. io+ io.


30.7 Tablica: Prvi perfekt medij/pasiv particip

Reduplikacija + perfektna osnova +

/: /o :vo i /:/o: voi

30.8 Paradigma: Prvi perfekt medij/pasiv particip. Participni morfem za
medij/pasiv je :vo :vo :vo :vo/q qq q, koji pripojen sa spojnim samoglasnikom izgleda
kao o:vo/q.

2 1 2
m. r. . r. sr. r.
N jd. /:/o: vo /:/o: vq /:/o: vov
G jd. /:/o: voo /:/o: vq /:/o: voo
D jd. /:/o: v /:/o: vq /:/o: v
A jd. /:/o: vov /:/o: vqv /:/o: vov
N mn. /:/o: voi /:/o: voi /:/o: vo
G mn. /:/o: vv /:/o: vv /:/o: vv
D mn. /:/o: voi /:/o: voi /:/o: voi
A mn. /:/o: voo /:/o: vo /:/o: vo

m. r. . r. sr. r.
N jd. : vo : vq : vov
G jd. : voo : vq : voo

Kao to je sluaj u indikativu, izostaje formant glagolskog vremena i
spojni samoglasnik. To bi trebalo olakati prepoznavanje.
4

Genitiv apsolutni
30.9 Gramatika definicija apsolutne konstrukcije jest konstrukcija koja
nema nikakva gramatikog odnosa prema ostatku reenice.
5
Primarni
primjer apsolutne konstrukcije u grkome jeziku jest apsolutni genitiv.

_________________________________
4 Naglasak e uvijek biti na pretposljednjem slogu, na penultimi (: v).

282 etvrti dio: Particip

Genitiv apsolutni je imenica ili zamjenica i particip u genitivu koji nisu
gramatiki povezani s ostatkom reenice.
6
Drugim rijeima, u reenici nee
biti neka druga rije koju taj participni izraz poblie opisuje.
Koi; :o 0o; : +i oo +oo /o/oo v+o nopoyiv:+oi loo oo (Marko
14,43).
I odmah, dok je on to jo bio govorio, doe Juda.

30.10 Praktine upute
Zapazite da oo +oo vri funkciju subjekta participa. Apsolutni
genitiv esto se koristi kada se imenica ili zamjenica koja vri
radnju participa razlikuje od subjekta reenice.
Isto tako, particip moe imati modifikatore, kao to su izravni
objekt, prilog itd.
Genitiv apsolutni u pripovjedakoj knjievnosti obino se javlja na
poetku reenice.

30.11 Prijevod. Prijevod apsolutnoga genitiva je idiomatski. Ne moete ga
prevesti rije po rije. Provjerite to kae u grkom jeziku, a potom isto
to recite na hrvatskom, pokuavajui naglasiti aspekt participa. Budete
li koristili apsolutnu konstrukciju u prijevodu, va hrvatski e
zapravo biti lo hrvatski, ali za sada je to u redu.

30.12 Ove smjernice daju polazinu toku za prijevod.
1. Veina apsolutnih genitiva u Novom zavjetu su vremenski, tako
da ete apsolutni genitiv prevesti vremenskom reenicom. Koristite
dok ako je particip u prezentu i nakon to ako je particip u
aoristu.
7
/o/oo v+o ....
Dok je govorio ....
/o/q oov+o ....
Nakon to je govorio ....

______________________________________
5 Apsolutni znai odvojeni. Dolazi od latinske rijei absolutus, koja znai
odrijeen.
6 Mogua je konstrukcija bez imenice ili zamjenice, ali to nije uobiajeno (vidi Bl-D
#423.6). U sluaju takve konstrukcije, imenicu ili zamjenicu moete pretpostaviti u
svome prijevodu.
7 Kada prevodite s relativnim vremenom, o emu smo govorili u Informacijama za
napredne studente u prethodnim poglavljima, zadrite predodbu relativnog
vremena u pogledu glavnoga glagola.


2. Ako postoji subjekt u genitivu, koristite taj subjekt i finitni oblik
glagola.
o ioo ov+o oo +oo ....
Dok je bio sluao ....
o ioo oov+o oo +oo ....
Nakon to je bio uo ....

30.13 U narednim primjerima, razlikujte obine participe od apsolutnih
genitiva. Napravite gramatiku analizu svakog participa.
/: yov+: +oo +o oi o0q+oi; o nq /0ov ....
/:yo v+v npoq +v +oo +o oi o0q+oi; o nq /0ov ....
:i no v+: +oo +o oi o0q+oi; o nq /0ov ....
:i no v+v npoq +v +oo +o oi o0q+oi; o nq /0ov ....
oioo0: v+: o no; +oo iopioo : q /0ov :i +q;v : pqov oi ooo /oi.
oioo0: v+v npoq +v o no; +oo iopioo : q /0ov :i +q; v : pqov oi
ooo /oi.

Perifrastike konstrukcije
30.14 Jedna od osnovnih razlika koju smo vidjeli izmeu hrvatskog i
grkoga jezika jest ta to grka glagolska vremena ne koriste pomone
glagole. Hrvatski jezik koristi u, e, e, emo, ete, e za tvorbu
futura, sam, si, je, smo, ste, su za prezent itd. Grki koristi razliite
formante glagolskog vremena itd.
Meutim, postoji jedna situacija kada grki koristi :i i i particip
zajedno kako bi izrekao jednu ideju, a to se naziva perifrastikom
konstrukcijom.
8
Izvorno se perifrastika konstrukcija koristila za
naglaavanje nesvrenoga znaenja participa (to je razlog zato se
aorist nikada ne javlja u ovoj konstrukciji). Meutim, u vrijeme Koine
grkog, taj naglasak je uglavnom bio izgubljen. Zapravo, Koine grki
obino koristi perifrastiku konstrukciju za tree lice mnoine, perfekt
medij/pasiv.
Perifrastiku konstrukciju prevedite onako kako biste preveli obinu
tvorbu glagolskog vremena; nesvrena ideja e moda biti naglaena,
ali to ovisi o kontekstu a ne o glagolskom obliku (vidi Egzegetski
uvid).

________________________________
8 Perifrastiki znai zaobilazni nain da se neto kae, a dolazi od n:pi
i po oi.


Ovdje su svi razliiti oblici koje perifrastina konstrukcija moe primiti.
Oblik :i i i particip mogu biti odvojeni s nekoliko rijei.

perifrastino gl. vrijeme konstrukcija

Prezent prezent gl. :i i + prezentski particip
Imperfekt imperfekt gl. :i i + prezentski particip
Futur futur gl. :i i + prezentski particip
Perfekt present gl. :i i + perfektni particip
Pluskvamperfekt imperfekt gl. :i i + perfektni particip
Futurni perfekt futur gl. :i i + perfektni particip

(Za raspravu o pluskvamperfektu, vidi Informacije za napredne
studente u dvadeset petom poglavlju.)

Alternativni prijevodi prilokih participa
30.15 Do sada smo nauili nekoliko naina na koje moete prevesti priloke
participe prezent s dok, aorist s nakon to i zato to. Ovo je
izvrstan nain na poetku, ali postoje participi koji se ne mogu ba
dobro prevesti na taj nain. Kako se budete upoznavali s participima,
moi ete prevoditi i na druge naine. Slijede jo etiri mogunosti
zajedno s njihovim tehnikim nazivima.
Instrumentalni particip. Priloki participi mogu oznaavati
sredstvo po kojemu se radnja odvija. Pritom je najbolje koristiti
glagolski prilog proli ili sadanji.
ioni :v : pyo,o :voi +oi i oioi :poiv.
Trudimo se radei vlastitim rukama.
Kao obini glagol. U nekim konstrukcijama gdje particip slijedi
glagol, particip je najbolje prevesti kao finitni glagol.
o o:; lqooo o noipi0:i; :in:v ....
Ali Isus odgovori (i) ree ....
Dopusni particip. Neki participi izriu dopusnu ideju, a kljuna
rije je premda. (o op+o v znai grijeim.)
o op+o vov+o yo;p o 0:o; o yono :.
Jer premda (sam) grjenik, Bog me ljubi.


Saetak
1. Perfektni particip oznaava svrenu radnju iji rezultati traju u
sadanjosti (govornikovoj).
2. Perfekt aktiv particip tvori se od perfektne osnove za aktiv (ukljuujui
reduplikaciju) s o+/oio.
3. Perfekt medij/pasiv particip tvori se od perfektne osnove za medij/pasiv
(ukljuujui reduplikaciju) s :vo/q.
4. Apsolutni genitiv je participna konstrukcija u kojoj particip u genitivu
nije spojen s glavnim dijelom reenice. Obino ukljuuje imenicu ili
zamjenicu u genitivu koja vri ulogu subjekta participa, a moe imati
rijei koje je poblie opisuju. Apsolutni genitiv prevodite vremenskom
reenicom koristei dok i nakon to osim ako vam to ne doputa
kontekst.
5. Perifrastika konstrukcija sadri particip i oblik glagola :i i koji se
koriste umjesto finitnoga glagolskog oblika. Izvorno se njime sluilo za
naglaavanje nesvrenog aspekta radnje, ali u Koine grkom to se vie ne
moe pretpostaviti. Obino se koriste umjesto perfekta medija/pasiva
treeg lica mnoine.
6. Priloki particip moe oznaiti sredstvo ili dozvolu, a ponekad ga je
najbolje prevesti finitnim glagolom.

Saetak grkog participa
1. Ako se particip koristi u svojstvu priloga, njegov oblik e se slagati s
imenicom ili zamjenicom koja vri radnju participa. Uvijek e biti bez
lana.
2. Ako se particip koristi kao atributivni pridjev, onda e se slagati s rijei
koju poblie opisuje u rodu, broju i padeu, ba kao i bilo koji pridjev.
(Upamtite, particip je glagolski prilog/pridjev.) Obino ima lan.
4. Ako se particip koristi u svojstvu imenice, njegov pade odreuje njegova
funkcija u reenici. Njegov rod i broj odreuje rije na koju se odnosi
(poput imenskog pridjeva). U vaem prijevodu ete najvjerojatnije
dodavati rijei na osnovu prirodnog roda.
5. Budui da particip ne oznaava apsolutno vrijeme, aorisni particip nee
imati augment. Perfektni particip ne gubi svoju samoglasniku
reduplikaciju.


6. Glavna tablica participa sada je potpuna.
_______________________________________________________________________

morfem gl. vrijeme/stanje padeni nastavci
o+ perfekt aktiv 3-1-3
_______________________________________________________________________

gl. vrijeme redupl. osnova formant morfem N. mn. est oblika za pamenje


medij aktiv

aktiv aktiv
medij aktiv

perfekt /: perfekt i o+ /:/oio +: i, ioio, io
aktiv aktiv io+o, ioio, io+o
perfekt /: perfekt :vo/q /:/o: voi :vo ...
medij/pasiv medij/
pasiv


Rjenik
qo: ali ne, niti, ak niti (56)
np:oo +:po, o, ov starjeina (66; *np:oo+:po/o)
9

Broj rijei koje se pojavljuju u ovom poglavlju: 122

30.16 Drugi perfektni participi. Postoji est glagola (ne ukljuujui sloene
oblike) koji imaju drugi perfekt. Umjesto da pamtite paradigme, dobro
pogledajte te oblike i zapamtite ih dovoljno kako biste ih znali
prepoznati. Svi su vrlo pravilni.
Njihovi oblici slini su prvome perfektu osim to je formant
glagolskog vremena o umjesto io. Budui da medij/pasiv ne koristi
formant glagolskog vremena, medij/pasiv ne moe imati drugi
perfekt.
Ako se oblik javlja samo jedanput, navest emo sklonjeni oblik i
odlomak u kojem se nalazi. Ako se oblik javlja vie puta, navest emo
nominativ i genitiv jednine oblika mukoga roda, te koliko se puta svi
vezani oblici javljaju.

leksiki oblik particip odlomak ili broj pojavljivanja

o ioo o iqioo +o Ivan 18,21
o voiy o v: yo +o Ivan 1,51
yivooi y:yov , -o +o 14
: pooi : /q/o0 , -o +o 4
/oo v :i /q Matej 25,24
n:i0 n:noi0 , -o +o 9

:i o je zapravo perfekt particip glagola oioo premda ima znaenje
prezenta. Javlja se 51 put u Novom zavjetu, 23 puta kao :i o i 23 puta
kao :i oo +:.

__________________________________
9 Rije se moe koristiti u svojstvu pridjeva kako bi se opisala starija osoba, ili kao
imenica kako bi se opisao slubenik u crkvi.

Trideset prvo poglavlje
Konjunktiv

Egzegetski uvid
Kada sluamo ljude do kojih nam je stalo i koje duboko cijenimo, onda ne
sluamo samo povrno znaenje njihovih rijei. Sadraj je vaan, ali elimo
upiti i govornikov stav, to njegove rijei podrazumijevaju o naem odnosu s
njime, to je njemu najvanije, to naglaava dok govori i tako dalje. Kada
prouavamo Novi zavjet, moemo potraiti takve elemente znaenja.
Ovo poglavlje opisuje fascinantnu kombinaciju koju grki jezik koristi kako bi
pokazao naglasak: to je upotreba dvije negacije oo q s glagolom u
konjunktivu kako bi se naznaila snana negacija u pogledu budunosti.
Govornik koristi glagol u konjunktivu kako bi ukazao na moguu budunost,
ali u istom izrazu on naglaeno nijee (koristei dvostruku negaciju) da se
takvo neto moe ikada dogoditi. Ova lingvistika kombinacija javlja se oko
osamdeset pet puta u Novom zavjetu, esto u znaajnim obeanjima ili
uvjeravanjima u pogledu budunosti.
U Isusovom opisu samoga sebe kao Dobrog pastira u Ivanu 10, on daje jedno
od najdragocjenijih takvih obeanja: Moje ovce sluaju glas moj. Ja ih
poznajem, i one idu za mnom. Ja im dajem vjeni ivot. One sigurno nee
nigda propasti [oo q; o no /v+oi] (10,27-28a). Ovdje bi bilo sasvim dovoljno
upotrijebiti oo s glagolom u futuru indikativu, ali Isus neto eli jo vie
naglasiti. Konjunktivna kombinacija snano nijee ak i mogunost da e bilo
koja od Isusovih ovaca propasti: smisao Isusove tvrdnje jest one sigurno nee
propasti, one nipoto nee propasti. To se naglaava dodavanjem izraza :i
+o; v oi vo, zauvijek [nigda u KS]. Isusovo naglaeno obeanje temelj je
sigurnosti i pobone motivacije za svaku njegovu ovcu!
Buist M. Fanning

Pregled
U ovomu poglavlju nauit emo:
konjunktiv se koristi kada glagol izraava mogunost, vjerojatnost, poticaj
ili aksiomatski pojam;
glagol u konjunktivu nema vremenski smisao; njegov jedini smisao tie se
aspekta;

288

Trideset prvo poglavlje: Konjunktiv 289

konjunktiv u prezentu tvori se od prezentske osnove i oznaava nesvrenu
radnju;
konjunktiv u aoristu tvori se od aorisne osnove bez augmenta i oznaava
neodreenu radnju;
oznaka konjunktiva je produljeni spojni samoglasnik (npr. /o:v).
Nastavci su posve jednaki u aoristu i u prezentu.

Hrvatski jezik
31.1 Do sada smo prouavali samo indikativni nain. Ako glagol iznosi
neku izjavu ili postavlja zbiljsko pitanje, glagol je u indikativu. Kao to
obino kaemo, indikativ je glagolski nain stvarnosti. On izjavljuje to
jest.
Knjiga je crvena.
elim uiti grki jezik.
Zato je hebrejski jezik bio toliko teak?

31.2 Konjunktiv ne opisuje ono to jest, nego ono to moe (ili bi moglo)
biti. Drugim rijeima, to nije glagolski nain koji opisuje stvarnost
nego mogunost (ili vjerojatnost).

Moda u nauiti hebrejski jezik.
Da sam redovito uio grki jezik, moda bih ga bio nauio.
31.3 Grki konjunktiv slian je hrvatskom kondicionalu prvom ili
sadanjem i kondicionalu drugom ili prolom.
Da sam bogat, uposlio bih privatnog uitelja za grki jezik [kond.
prvi].
Da je govornik doista bio bogat, ne bi bio koristio
konjunktiv/kondicional prvi bih nego indikativni oblik: Ja sam
bogat i zato u uposliti privatnog uitelja. Bila bi to izjava injenice, a
nain bi odraavao stvarnost. Meutim, ako nije bogat, govornik e
koristiti konjunktivni oblik bih: Da sam bogat, uposlio bih... .

31.4 Budui da radnja opisana glagolom u konjunktivu nije ispunjena, esto
se odnosi na neki dogaaj u budunosti.

290 Peti dio: Neindikativni naini i i glagoli

Grki jezik
31.5 Osnovna definicija konjunktiva i indikativa u grkom jeziku slina je
onoj u hrvatskom jeziku. No ipak, postoji nekoliko znaajnih razlika.

31.6 Aspekt. Grki glagol ima vremenski smisao jedino u indikativu. Jedini
smisao koji glagol u konjunktivu ima jest aspekt. To je isto kao u
sluaju participa.
Glagol u prezentu konjunktivu oznaava nesvrenu radnju; glagol u
aoristu konjunktivu oznaava neodreenu radnju. U konjunktivu ne
postoji koncept apsolutne prolosti ili sadanjosti. Veina gramatika
konjunktiv koji se tvori od prezentske osnove naziva prezent
konjunktivom, dok konjunktiv koji se tvori od aorisne osnove
nazivaju aoristom konjunktivom. Kao i kod participa, ohrabrujemo
vas da prihvatite terminologiju nesvreni konjunktiv i neodreeni
konjunktiv, jer je njihov zbiljski smisao aspekt, a ne vrijeme. [Iz istih
razloga, prezentski konjunktiv ne moete automatski prevesti
hrvatskim kondicionalom prvim ili sadanjim, a aorist konjunktiv ne
moete prevesti kondicionalom drugim ili prolim, ve to morate
saznati iz konteksta; op. prev.]
Aspekt je teko izraziti u prijevodu. Jedan od naina na koji to moete
uiniti jest da s prezentom konjunktivom koristite nesvreni glagol u
kondicionalu. Ako to iz nekog razloga ne moete uiniti, pazite da
aspekt naglasite u pouavanju ili propovijedanju.
Konjunktiv tvore samo dva glagolska vremena: prezent i aorist.
1
Ne
postoji futur konjunktiv. S razloga to se aorist konjunktiv tvori od
aorisne osnove bez augmenta, prvi aorist konjunktiv moe nalikovati
futuru (npr. o yonq o). Meutim, zapamtite da nema futura
konjunktiva.
31.7 Oblik. Dobra vijest je to to konjunktiv koristi iste nastavke koje koristi
indikativ. Svi oblici konjunktiva koriste primarne nastavke. Konjunktiv
samo produljuje spojni samoglasnik kako bi oznaio da je glagol u
konjunktivu. Omikron se produljuje na omega (npr. /o:v), a epsilon
se produljuje na eta (npr. /o q+:).
2

____________________________________________________
1 Zapravo, postoji nekoliko primjera perfekta konjunktiva; vidi Informacije za
napredne studente.
2 oooi(v) postaje oi(v), a q ostaje q .


31.8 Tablica: Prezent (nesvreni) konjunktiv. Prezent konjunktiv koristi
prezentsku osnovu glagola, ali produljuje spojni samoglasnik. /o o:v u
indikativu postaje /o:v u konjunktivu.

Prezentska osnova +
produljeni spojni samoglasnik (/q) +
Primarni lini nastavci

aktiv: /o + :v /o:v
medij/pasiv: /o :0o /o :0o

31.9 Paradigma: Prezent konjunktiv. Ukljuili smo aktiv konjunktiv glagola
:i i . Nema pasivnog oblika. Za oblike kontraktnih glagola u
konjunktivu, vidi Dodatak (str. 371).

konjunktiv (:i i) indikativ

aktiv
1. jd. /o /o
2. jd. /o q q /o :i
3. jd. /o q q
3
/o :i
1. mn. /o:v :v /o o:v
2. mn. /o q+: q+: /o :+:
3. mn. /ooi(v) oi(v) /o oooi(v)
medij/pasiv
1. jd. /ooi /o ooi
2. jd. /o q /o q
3. jd. /o q+oi /o :+oi
1. mn. /o :0o /oo :0o
2. mn. /o qo0: /o :o0:
3. mn. /ov+oi /o ov+oi
Zapazite da su svi nastavci pravilni, a da prezent i aorist koriste iste
nastavke. Ne morate zapamtiti nijedan novi nastavak samo jedno
pravilo. Zapazite da se nastavak q javlja u aktivu treeg lica jednine i u
mediju/pasivu drugog lica jednine.

_______________________________
3 Nemojte zamijeniti ovaj oblik za sline rijei; vidi Dodatak.


31.10 Tablica: Aorist (neodreeni) konjunktiv

Aorisna osnova bez augmenta + (formant glagolskog vremena + )
produljeni spojni samoglasnik + primarni lini nastavci

prvi aorist: /o o :v /o o:v
drugi aorist: /o :v /o :v

Budui da konjunktiv ne oznaava apsolutno prolo vrijeme, augment
se mora ukloniti, ba kao u aoristu participu.
Aorist konjunktiv koristi aorisnu osnovu glagola. Ako se radi o prvoj
aorisnoj osnovi, vidjet ete formant glagolskog vremena. Ako se radi o
drugoj aorisnoj osnovi, onda e se razlikovati od oblika prezentske
osnove. To je jedna od najkorisnijih naznaka u prepoznavanju
konjunktiva.
Kao to aorist pasiv indikativ koristi nastavke za aktiv, jednako tako
aorist pasiv konjunktiv koristi nastavke za aktiv. Aorist konjunktiv
koristi iste line nastavke koje koristi prezent konjunktiv.

31.11 Paradigma: Aorist konjunktiv
konjunktiv indikativ
1. aorist 2. aorist 1. aorist 2. aorist

aktiv
1. jd. /o o /o : /ooo : /oov
2. jd. /o oq /o q : /ooo : /o:
3. jd. /o oq /o q : /oo:(v) : /o:(v)
1. mn. /o o:v /o :v : /o oo:v : /o o:v
2. mn. /o oq+: /o q+: : /o oo+: : /o :+:
3. mn. /o ooi(v) /o oi(v) : /ooov : /oov
medij
1. jd. /o ooi y: voi : /ooo qv : y:vo qv
2. jd. /o oq y: vq : /o o : y: voo
3. jd. /o oq+oi y: vq+oi : /o oo+o : y: v:+o
1. mn. /oo :0o y:v :0o : /ooo :0o : y:vo :0o
2. mn. /o oqo0: y: vqo0: : /o ooo0: : y: v:o0:
3. mn. /o ov+oi y: vv+oi : /o oov+o : y: vov+o


pasiv
1. jd. /o0 ypo : /o 0qv : ypo qv
2. jd. /o0q ypoq : /o 0q :ypo q
3. jd. /o0q ypoq : /o 0q : ypo q
1. mn. /o0 :v ypo :v : /o 0q:v : ypo q:v
2. mn. /o0q +: ypoq +: : /o 0q+: : ypo q+:
3. mn. /o0 oi(v) ypo oi(v) : /o 0qoov : ypo qoov
Upamtite: futur konjunktiv ne postoji. Lako je ugledati aorist
konjunktiv i pomisliti da se radi o futuru indikativu ili konjunktivu.
Nadalje, nemojte zamijeniti produljeni spojni samoglasnik u
konjunktivu s produljenim kontraktnim samoglasnikom u indikativu.

Upotreba konjunktiva
31.12 Razliite upotrebe. Konjunktiv ima iri raspon upotreba u grkome
jeziku nego to kondicional ima u hrvatskom. Ideja vjerojatnosti
samo je jedna od ideja koje izraava. Prve dvije javljaju se u zavisnim
reenicama, a druge dvije u nezavisnim reenicama.

Zavisne reenice

31.13 1. i vo i vo i vo i vo i konjunktiv. Iza i vo gotovo uvijek slijedi konjunktiv i moe
oznaiti svrhu.
Izrazi i vo q i o n q mogu se prevesti kako ne ili nekim
ekvivalentom. To su idiomatski izrazi.
: pooi npo; +o; v oiiov i vo npoo:o oi.
Idem kui kako bih molio.
: po :0o npo; +o; v oiiov i vo q; o op+o v:v.
Idemo kui kako ne bismo sagrijeili.

31.14 2. : o v : o v : o v : o v i konjunktiv. Ova kombinacija javlja se u pogodbenoj izjavi.
Pogodbena izjava je reenica Ako/da/kada ... onda .... Da sam bio
pametan, bio bih upisao hebrejski. Dio reenice koji poinje s ako
zove se protaza, a dio koji poinje s onda zove se apodoza.
Pitanje na koji nain svrstati i prevesti pogodbene reenice sporno je.
Na samome poetku uenja ne moemo ui detaljno u raspravu. U
vjebama postoje dvije vrste pogodbenih reenica i o njima emo ovdje
govoriti. U Dodatku se nalazi saetak pogodbenih reenica (str. 341).
Pogodbene reenice svrstane su po svom obliku i nazvane prva
vrsta, druga vrsta, trea vrsta i etvrta vrsta.


Trea vrsta pogodbenih reenica uvijek ima protazu koja poinje s : o v
i glagol u konjunktivu. Glagol u apodozi moe biti u bilo kojem
glagolskom vremenu ili nainu. Trea vrsta pogodbi ima dvije
podvrste.
Vjerojatnija budua. Budua pogodba kae: ako se neto bude
dogodilo, onda e se neto drugo sigurno dogoditi.
: o;v o op+o v, : +i o 0:o; o yonq o:i :.
Ako sagrijeim, Bog e me jo uvijek voljeti.
Egzegeza postavlja vano pitanje vezano uz to moemo li pretpostaviti
da je protaza realna ili ne. Biblija ima primjere buduih vjerojatnijih
pogodbi u kojima je protaza najvjerojatnije realna i drugih u kojima je
protaza hipotetska. Kao i uvijek, kontekst je klju za prepoznavanje.

Sadanja opa. Opa pogodba oblikom je slina buduoj vjerojatnijoj
pogodbi, osim to glagol u apodozi mora biti u prezentu.
Njeno znaenje donekle se razlikuje od budue vjerojatnije pogodbe.
Umjesto da tvrdi neto o specifinom dogaaju, o neemu to bi se
moglo dogoditi, izjavljuje opu istinu, aksiomatsku istinu. Konjunktiv
je prikladan zato to je istina izjave svevremena.
: o;v o op+o v, : +i o 0:o; o yono :.
Ako sagrijeim, Bog me jo uvijek voli.
Zapazit ete da je ovaj primjer jednak onomu gore, osim to je voli u
prezentu. To nam pokazuje problem pogodbenih reenica. Bez
glagolskog vremena glagola u apodozi, jedino vam kontekst moe
otkriti daje li govornik neku specifinu izjavu ili izrie opu istinu.

Nezavisne reenice

31.15 3. Zahtjevni konjunktiv. Prvo lice konjunktiva, bilo jednine ili
mnoine, moe se koristiti kao poticaj [Bari et. al., 1446-9]. Obino e
biti u mnoini i na poetku reenice. U prijevodu koristite Hajdemo.
npoo:o :0o.
Hajdemo se moliti.


Samo zato to je glagol u prvom licu konjunktiva, ne znai nuno da je
zahtjevni konjunktiv. To odluuje kontekst.
4
31.16 4. Savjetovni konjunktiv. Kada osoba postavi pitanje, a odgovor nije
siguran, glagol o kojemu se radi stavlja se u konjunktiv.
q; oov :pivq oq+: /: yov+:, +i o y:v q +i ni:v q
+i n:pio/ :0o; (Mt 6,31)
5
Ne brinite se tjeskobno i ne govorite: to emo jesti, ili to emo
piti, ili u to emo se obui?

31.17 Naznake. Koje su onda naznake da je neka rije u konjunktivu?
Ako vidite i vo ili : o v, naredni glagol e vjerojatno biti u konjunktivu.
Isto je i s narednim rijeima, uglavnom oblicima spojenim s o v, kao s
: o v.
o +ov (o +: o v) kada god
: o v (:i o v) ako
o o v tko god
o noo o v gdje god
: dok
: o v dok
Produljeni spojni samoglasnik (/q)
Nema augmenta u aoristu.

Znakovi konjunktiva

1. Slijedi iza i vo, : o v, o v, i drugih rijei.
2. Produljeni spojni samoglasnik (/q)
3. Nema augmenta u aoristu.

_________________________________
4 Grki rukopisi Rimljanima 5,1 sadre zanimljivu razliku. Neki glase : :v dok
drugi glase : o:v. Izrecite oba oblika naglas i vidjet ete kako su se lako mogli
zabuniti. Koja je razlika u znaenju, posebice ako sagledate ukupni argument
poslanice Rimljanima?
5 Moda ste zapazili da q; :pivq oq+: izrie zabranu. Ovo je jo jedna upotreba
konjunktiva o kojoj emo govoriti u #33.15.


Razno

31.18 Negacija. Osnovno je pravilo da se oo koristi kako bi se negirao glagol
u indikativu, dok se q koristi za negiranje svega drugog, ukljuujui
konjunktiv.
Jedna specifina konstrukcija koristi konjunktiv i trebamo je istaknuti.
Konstrukcija oo q iza koje slijedi aorist konjunktiv snana je negacija
budue situacije, snanija od jednostavne izjave
oo .
6
Dvije negacije ne ponitavaju jedna drugu, ve pojaavaju
konstrukciju kako bi se naglaenije reklo: Ne! Vidi Egzegetski uvid
za primjer.

31.19 Pitanja. Postoje tri naina postavljanja pitanja.
Ne daje se nikakva naznaka u pogledu odgovora koji govornik
oekuje.
oo; :i o ooi/:o; + v looooiv (Mt 27,11)
Jesi li ti kralj idova?
Ako pitanje poinje s oo, govornik oekuje potvrdni odgovor.
7
Aioo oio/:, oo : /:i ooi o +i o no//o :0o (Mk 4,38)
Uitelju, tebe se tie to mi ginemo, zar ne?
Uenici su oekivali da Isus odgovori: Da, tie me se.
Ako pitanje poinje s q , govornik oekuje negativan odgovor.
q; no v+: o no o+o/oi (1. Kor 12,29)
Nisu svi apostoli, zar ne?
Pitajte svog uitelja kako trebate prevesti posljednja dva. Veina
prijevoda ovakva pitanja ne prevodi dovoljno jasno, tako da ne
naznauju oekivani odgovor. No, kao to gore moete vidjeti, na

______________________________________
6 Kako bi svojim uenicima naglasio da e uvidjeti istinu njegove definicije kraljevstva
Bojeg, Isus veli: Aq; v /: y o iv o +i :i oiv +iv: o: + v : o+qio +v oi +iv: oo q;
y:o ov+oi 0ovo +oo : o v i ooiv +q;v ooi/:iov +oo 0:oo : /q/o0oiov : v oovo :i.
Zaista kaem vam ree im dalje ima nekih ovdje nazonih koji sigurno nee okusiti
smrti (oo q; y:o ov+oi) dok ne vide kraljevstvo Boje koje je dolo sa silom (Marko
9,1).
7 Postojanje oo u pitanju ne znai da se oekuje potvrdan odgovor. ioi; : pov+oi ioi;
/: yoooiv oo + , Aio; +i oi o0q+oi; lo vvoo ioi; oi o0q+oi; + v 1opi-
ooiv vqo+:o oooiv, oi o:; ooi; o0q+oi; oo vqo+:o oooi; (Marko 2,18). Netko doe pa
rekne Isusu: Zato uenici Ivanovi i uenici farizeja poste, a tvoji ne poste? Ovdje oo
neposredno prethodi glagolu i nijee ga. Meutim, kada oo naznaava oekivani
odgovor, taj odgovor je Da.


hrvatskom moete uiniti isto to izraava grki, premda moda malo
udno zvui.

Glavna tablica neindikativnih glagola
31.20 Kao to smo uinili kod indikativa, i ovdje emo se usredotoiti na
uenje ove tablice i naina na koji grki jezik spaja razliite glagolske
naine.
_______________________________________________________________________

Konjunktiv
Glagolsko vrijeme Aug./ Osnova Formant Spojni. Lini 1. jd.
Redup. gl. vr. gl. vr. samogl. nastavci paradigma
Prezent aktiv prez. /q prim. akt. /o
Prezent medij/pasiv prez. /q prim. med./pas. /ooi
1. aorist aktiv aor. akt. o(o) /q prim. akt. /o o
1. aorist medij aor. akt. o(o) /q prim. med./pas. /o ooi
1. aorist pasiv aor. pas. 0(q) /q prim. akt. /o0
2. aorist aktiv aor. akt. /q prim. akt. /o
2. aorist medij aor. akt. /q prim med./pas. y: voi
2. aorist pasiv aor. pas. /q prim. akt. lpo
_______________________________________________________________________

Saetak
1. Glagolski nain konjunktiv koristi se kada glagol izraava mogunost,
vjerojatnost ili aksiomatski koncept.
2. Glagol u konjunktivu nema vremenski smisao. Njegov jedini smisao je
aspekt. Konjunktiv sagraen na prezentskoj osnovi oznaava nesvrenu
radnju. Konjunktiv koji se tvori od aorisne osnove bez augmenta
oznaava neodreenu radnju.
3. Primarna oznaka konjunktiva je produljeni spojni samoglasnik. Nastavci
su potpuno jednaki u aoristu i u prezentu (primarni nastavci).
4. Oekujte da ete nai konjunktivni glagol iza i vo i rijei koje se tvore s o v,
kao to je : o v. Konjunktiv se jo koristi u zahtjevnom komentaru (kojemu
moemo dodati pomoni izraz Hajdemo) i u savjetovnim pitanjima.


Rjenik
/i0o, -oo, o kamen (59; */i0o)
8
+oioo +o, -oo +q, -oo +ov takav, takve vrste (57; *+oioo+o; *+oioo+q)


31.21 Perfekt konjunktiv. Perfekt konjunktiv javlja se samo deset puta u
Novom zavjetu. Svih deset su oblici glagola oioo. Postoje jo neki
primjeri perfekta konjunktiva, ali su svi perifrastiki.
9
Oznaava radnju
koja je svrena do govornikova vremena.
1. jd. :i o 1. Kor 13,2; 14,11
2. jd. :i oq 1. Tim 3,15
3. jd. -
1. mn. :i o :v 1. Kor 2,12
2. mn. :i oq +: Mt 9,6; Mk 2,10; Lk 5,24; Ef 6,21; 1. Iv 2,29; 5,13
3. mn. -

________________________________________
10 Litografija je metoda tiskanja koja je isprva koristila plosnati kamen, ali sada koristi
metal. Litomancija je proricanje koristei se kamenom.
11 Usp. Fanning, 396-7.

Trideset drugo poglavlje
Infinitiv

Egzegetski uvid
Infinitivi esto dovravaju vane ideje. Ne postoji vanija ideja od one koju
Pavao iznosi u 1. Korinanima 15,25, gdje kae: Da, on (Isus) mora kraljevati
(ooi/:o :iv), dok (on Bog) ne poloi svoje (tj. njegove) neprijatelje pod svoje
(tj. njegove - Isusove) noge. Grki infinitiv ima glagolsko vrijeme, to u
hrvatskim infinitivima nije jasno. Glagolsko vrijeme u ovome stihu je prezent
koji opisuje nesvrenu radnju. Stoga ovaj prezent infinitiv objanjava to je
nuno potrebno u pogledu onoga to Bog vri kroz Isusa. (Upamtite da ovaj
stih naglaava vrstu radnje.) Prema tome, Pavao naglaava da je Isus vlada dok
se ne dovri djelo polaganja svega pod njegove noge. Napomena o polaganju
aluzija je na Psalam 110,1, jedan od omiljenih starozavjetnih odlomaka u
Novom zavjetu.
Ova ideja je vana zato to neki Isusovu vladavinu zamiljaju kao neto to se
iekuje u budunosti. Jednoga dana e se dogoditi potpuno oitovanje te
vlasti, kao to ostatak 1. Korinanima 15 pojanjava, ali tijek stvari ve je
zapoeo u drugom Adamu, onome koji preokree prisutnost grijeha u svijetu i
ini to u svakome od nas svakodnevno kao izraz svoje vlasti da nas otkupi od
prokletstva grijeha. Neka bi se njegova vladavina oitovala u nama!
Darrell L. Bock

Pregled
grki infinitiv je glagolska imenica. Ne deklinira se;
svi infinitivni morfemi, izuzev onih za prezent aktiv i drugi aorist aktiv,
zavravaju na oi;
infinitiv nema vremenski smisao, ve samo aspekt: nesvreni,
neodreeni, svreni;
infinitiv nema subjekt, ali esto e postojati rije u akuzativu koja vri
funkciju kao da je subjekt;
postoji pet glavnih naina na koje se infinitiv koristi.

299


Hrvatski jezik
32.1 U hrvatskom jeziku, infinitiv je neodreen glagolski oblik koji kazuje
samo pojam radnje. Stoga se uzima kao osnovni glagolski oblik i navodi
se kada se openito govori o nekom glagolu. Infinitiv ima samo jedan
oblik koji zavrava na ti ili i. (Bari, et.al. 642). Najlake ga je
prepoznati po nastavcima ti i i. Poeo sam se znojiti kada sam
shvatio da zavrni ispiti poinju za tri tjedna. U ovoj reenici, infinitiv
znojiti se dovrava radnju glagola poeo sam. [Meutim, kao to emo
vidjeti, grki infinitiv obuhvaa znaenje hrvatske glagolske, odnosno
radne imenice. Radne su imenice one imenice kojima se izrie vrenje
glagolske radnje, i to u irem smislu, ukljuujui dakle i stanje i zbivanje:
uvanje, spavanje, sijevanje, ali i rezultat radnje: obeanje, pobjeda. Tvore se
od svrenih i nesvrenih glagola sufiksima nje, -enje, -e, odnosno -0 i
ba, dok su ostali slabije plodni. Na infinitivnu osnovu dolaze sufiksi nje i
e, a ostali na prezentsku osnovu. (Bari, et.al., 969)]

Grki jezik
32.2 Isto moemo rei i za infinitiv u grkome jeziku, osim to je grki infinitiv
sposoban za iru upotrebu koja nije svojstvena hrvatskom infinitivu.
Grki infinitiv je glagolska (odnosno, radna) imenica.
Nikada se ne deklinira (to znai da nema padea), ali ga se smatra
srednjim rodom jednine.
Kada se ispred njega nalazi lan, lan je uvijek u srednjem rodu
jednine, a njegov pade odreuje funkcija inifinitiva u reenici.
Na primjer, ako je infinitiv subjekt, lan e biti u nominativu (+o;
o //:iv). Ako je infinitiv izravni objekt, lan e biti u akuzativu (+o;
o //:iv).
Grki infinitiv moe imati izravni objekt i priloke modifikatore.
Uenje tijekom duljeg vremena dovodi osobu u stanje ekstaze. U
ovom sluaju, prijedloni izraz tijekom duljeg vremena poblie opisuje
infinitiv uenje.
Grki infinitiv ima glagolsko vrijeme i stanje, ali o tome emo govoriti
dolje. Infinitiv nema lice ni broj!

32.3 Saetak. Infinitivi se javljaju u tri glagolska vremena: prezent, aorist,
perfekt. Kao to moete pretpostaviti, iz razloga to infinitiv nije u
indikativu, ovi oblici ne razlikuju vrijeme ve samo aspekt. Ovu nijansu
e obino biti teko prenijeti u hrvatski prijevod.
glagolsko vrijeme aspekt prijevod
prezent nesvren neprekidno uiti
aorist neodreeni uiti
perfekt svren nauiti

Trideset drugo poglavlje: Infinitiv 301

32.4 Tablica: Infinitiv

prezent 1. aorist 2. aorist perfekt

aktiv :iv ooi :iv i:voi
medij :o0oi ooo0oi :o0oi o0oi
pasiv :o0oi 0qvoi qvoi o0oi

32.5 Paradigma: Infinitiv

aktiv /o :iv /o ooi /o:iv /:/oi: voi
medij /o :o0oi /o ooo0oi /o: o0oi /:/o o0oi
pasiv /o :o0oi /o0q voi ypoq voi /:/o o0oi
Prezent (nesvreni) infinitiv tvori se od prezentske osnove.
Aorist aktiv/medij (neodreeni) infinitiv tvori se od aorisne
osnove za aktiv/medij (bez augmenta).
Aorist pasiv infinitiv tvori se od aorisne osnove za pasiv (bez
augmenta).
Perfekt aktiv (svreni) infinitiv tvori se od perfektne osnove za
aktiv.
Perfekt medij/pasiv infinitiv tvori se od perfektne osnove za
medij/pasiv.

32.6 Praktine upute. Zapazite da svi infinitivi, izuzev prezenta i drugog
aorista aktiva, zavravaju na oi.
Aorist infinitiv koji se tvori od osnove drugog aorista nalikuje na
prezent, osim u pogledu promjene osnove (i naglaska).
Nemojte zaboraviti nepravilne kontrakcije koje se javljaju kod
kontraktnih glagola u prezentu aktivu infinitivu. Kontraktni oblici na
alfa tvore -o v umjesto oekivanog -o v (viio:iv viioiv viio v),
dok kontraktni glagoli na omikron tvore oo v umjesto oiv (n/qpo:iv
n/qpoov n/qpoo v).
1
Prezent infinitiv glagola :i i je :ivoi, biti. Nema oblik u aoristu.
__________________________________
1 To je zato to je :iv zapravo kontrakcija ::v. Kada samete o::v i o::v,
dobijete ov i oov prema uobiajenim pravilima.


32.7 Definicije. Kao to moete vidjeti iz gore iznijetih definicija, teko je
prenijeti smisao prezentskog infinitiva u hrvatski jezik. Moete rei
neto kao: nastaviti odrjeivati, ali to i nije ba stilski kvalitetno.


aktiv odrijeivati odrijeiti primiti ve odrijeiti
medij odrijeivati odrijeiti primiti ve baciti
pasiv biti odrijeivan biti odrijeen biti napisan ve biti baen
Ako elite razlikovati znaenje medija od aktiva, moete rei odrijeiti
za sebe.

Znaenje infinitiva
32.8 Aspekt. Kao to je sluaj u participu i konjunktivu, infinitiv nema
nikakav vremenski smisao. Jedina razlika izmeu infinitiv koji se
tvore od razliitih osnova jest njihov aspekt.
Infinitiv koji se tvori od prezentske osnove oznaava nesvrenu
radnju.
Infinitiv koji se tvori od aorisne osnove oznaava neodreenu
radnju.
Infinitiv koji se tvori od perfektne osnove oznaava svrenu
radnju s trajnim posljedicama.
Zbog ogranienja hrvatskoga jezika, obino nije mogue prenijeti ove
nijanse u hrvatski prijevod. Vjerojatno ete koristiti prezentski oblik
glagola u prijevodu svih infinitiva (npr. vidjeti, jesti). [Ipak,
hrvatski glagoli imaju svreni i nesvreni oblik, tako da moete
razlikovati vidjeti (aorist) od recimo gledati (prezent) i pojesti
(aorist) i jesti (prezent) op. prev.].
Kako biste sebi naglasili smisao aspekta, moda ete isprva htjeti
koristiti nastavi u prijevodu prezenta infinitiva. /: n:iv znai
nastaviti gledati, dok /: |oi znai vidjeti. Svakako, ovu tehniku
neete koristiti u svome konanom prijevodu, ali za sada e vam to biti
od pomoi. No, najvanije je to to u svom prouavanju i pouavanju
uvijek moete iznijeti pravi znaaj aspekta.

32.9 Subjekt. Budui da infinitiv nije finitni
2
glagolski oblik, tehniki ne
moe imati subjekt. Ipak, esto postoji imenica u akuzativu
_______________________________________
2 Finitni glagolski oblik jest onaj koji je ogranien, posebice subjektom. U reenici
Tomislav ita knjige, glagol ita je finitan, ogranien. Ne primjenjuje se na
svakoga, ve samo na subjekta Tomislava. Isto tako, infinitiv (in- negira
naredni element rijei) nije ogranien subjektom; neogranien je, dakle infinitivan.


koja vri ulogu subjekta infinitiva. Slino tomu je apsolutni genitiv,
gdje imenica ili zamjenica u genitivu vri ulogu subjekta participa.
3
Ako infinitiv ima izravni objekt, ponekad moe biti zanimljivo odrediti
koja je rije u akuzativu subjekt, a koja je izravni objekt. To ete
obino saznati iz konteksta. Kao openito pravilo, prvi akuzativ e biti
subjekt, a drugi izravni objekt. /: n:iv oo +o;v oo +q v obino e
znaiti: on (oo +o v) vidjeti nju (oo +q v). (/: n:iv je infinitiv.)
Dvije iznimke su glagoli : :o+iv (zakonito je) i nopoyy: //
(zapovijedam), koji primaju subjekt u dativu. Glagoli koji svoj
izravni objekt primaju u dativu, u dativu e primiti i subjekt svoga
infinitiva.

Razno
32.10 Negacija. Budui da infinitiv nije u indikativu, negira se pomou q a ne
oo .

32.11 Gramatika analiza. Nuni elementi za gramatiku analizu infinitiva
su glagolsko vrijeme, stanje, infinitiv, leksiki oblik i sklonjeno
znaenje.
/: |oi. Aorist aktiv infinitiv, od /: n, znai vidjeti.

32.12 Deponentni. Ako je glagol u odreenom glagolskom vremenu
deponentan, onda e biti deponentan i u indikativu, infinitivu ili bilo
kojem drugom nainu. Prezent deponentan infinitiv glagola : pooi je
: p:o0oi, a znai dolaziti.

Prijevod
32.13 1. Imenica. Budui da je grki infinitiv glagolska imenica, moe vriti
funkciju imenice u reenici. Kada se koristi kao imenica, ispred nje e
obino, iako ne uvijek, stajati lan. Prevedite ovu konstrukciju koristei
se hrvatskom glagolskom (radnom) imenicom. Ovo je uobiajena
konstrukcija, no njen prijevod ipak moe biti prilino idiomatski, tako
da je moete prevesti slobodno, a ne rije po rije.
+o; : o0i:iv : o+i;v o yo0o v.
Jedenje je dobro.
[Dobro je jesti.]

__________________________________
3 Tehniki govorei, ovaj akuzativ naziva se odnosni akuzativ. /: n:iv oo +o v
biste preveli vidjeti u odnosu na njega. oo +o v se ponaa kao da je subjekt
infinitiva.


32.14 2. Dopunski infinitiv. Znaenje finitnoga glagola moe biti
nedovreno bez nekih dodatnih informacija. Infinitiv se esto koristi
kako bi se dovrilo to znaenje. Infinitiv prevedite koristei hrvatski
infinitiv.
Na primjer, o:i (nuno je) zahtijeva infinitiv kako bi se dopunilo
njegovo znaenje: o:i : o0i:iv (Nuno je jesti.). Kada se infinitiv
koristi na taj nain, zove se dopunski infinitiv, jer znaenje infinitiva
dopunjuje znaenje glagola.
Iza narednih pet glagola uvijek e slijediti dopunski infinitiv.
o:i oo +q;v : o0i:iv.
Nuno joj je jesti. [Nuno je da ona jede.]
: :o+iv : o0i:iv oo + .
Doputeno mu je jesti.
: // : o0i:iv.
Uskoro se spremam jesti.
oo vooi : o0i:iv.
Sposoban sam jesti.
o pooi : o0i:iv.
Poinjem jesti.
Dopunski infinitiv moe se koristiti s drugim glagolima, ali rjee (npr.
0: /, elim; i:/:o, zapovijedam; o :i/, trebao bih).

32.15 3. Infinitiv sa lanom i prijedlogom. Kada ispred infinitiva stoji lan,
zove se artikulirani infinitiv. Ve smo vidjeli da se ovaj infinitiv
moe koristiti u svojstvu imenice. No, kada se ispred infinitiva sa
lanom nalazi prijedlog, postoje odreena pravila za prijevod. Trebate
ih dobro nauiti, jer je ova konstrukcija uobiajena. Prijedlog e uvijek
biti ispred infinitiva, a nikada iza njega. Pade lana odreuje
prijedlog.
To je moda najsloenija upotreba infinitiva, a sigurno je najvie
idiomatska. Moramo sasvim odustati od doslovnog prijevoda, jer u
hrvatskom jeziku nemamo takvu konstrukciju. Morate sagledati izraz
na grkom, vidjeti to on znai na grkom, a potom isto to izraziti na
hrvatskom. Trebali biste napraviti zasebne rjenike kartice za svaku
od narednih mogunosti.
Dolje smo naveli est uobiajenih konstrukcija; dvije najuestalije su :i
i :+o . Naveli smo prijedlog, pade lana i kljunu rije/izraz koji
trebate povezati s tim prijedlogom.


Posljedica/namjera
1. oio (akuzativ) znai zato to (oznaava razlog)
oio; +o; /: n:iv oo +o v
Zato to vidi
o lqooo opq o:+oi oio; +o; /: n:iv oo +o;n o +i q :i
o yon :v oo +o v.
Isus e se radovati zato to vidi da ga volimo.
2. :i (akuzativ) znai kako bi (oznaava namjeru)
:i +o; /: n:iv oo +o v
Kako bi vidio
io0i, : v : ii/qoio :i +o; o ioo :iv : +o; v /o yov +oo 0:oo .
Sjedim u crkvi kako bih mogao uti rije Boju.
3. npo (akuzativ) znai kako bi (oznaava namjeru)
npo; +o; /: n:iv oo +o v
Kako bi vidio
iqpo ooo:v +o;v :o oyy: /iov npo; +o; /: |oi o o +q; v o /q 0:iov.
Navijetamo evanelje kako bi vi mogli vidjeti istinu.
Vremenski
4. npo (genitiv) znai prije (oznaava vrijeme)
npo; +oo /: n:iv oo +o v
Prije nego to vidi
o lqooo q yo nqo:v q o npo; +oo yv voi q o oo +o v.
Isus je volio nas prije nego to smo mi poznavali njega.
5. : v (dativ) znai kada/dok (oznaava vrijeme)
: v + /: n:iv oo +o v
Kada on vidi
o io pio ipiv:i q o : v + : p:o0oi oo +o;v no /iv.
Gospodin e nas suditi kada ponovno doe.
6. :+o (akuzativ) znai nakon (oznaava vrijeme)
:+o; +o; /: n:iv oo +o v
Nakon to vidi
:+o; +o; /: |oi +o; v lqooo v +oo; o op+/oo , : i/ooo:.
Nakon to je Isus vidio grenike, proplakao je.

Dvije doskoice e vam pomoi da prevedete infinitiv sa lanom.
Prvo: zapamtite kljune rijei vezane uz svaki prijedlog kada se koristi
s artikularnim inifitivom. Drugo: koristite izraz in. Na primjer,


kljuna rije povezana s oio je zato to. to znai oio; +o; /: n:iv oo +o v?
Zbog ina gledanja u odnosu na njega. Ponekad je to potrebno
prevesti na tako krut nain, kako bismo vidjeli to znai. No, onda
trebamo prevesti na pravilan hrvatski: Zato to vidi.

32.16 4. Namjera. Jo jedna funkcija infinitiva slui izraavanju namjere: kako
bi.
1. Namjera se moe izraziti upotrebom infinitiva sa lanom ispred
kojeg stoji prijedlog :i ili npo (o emu smo govorili gore).
2. Infinitiv sa lanom u genitivu (bez prijedloga) takoer moe
izraziti namjeru.
o lqooo o n: 0ovov +oo :i voi q o oo;v oo + :i +o; v oi viov.
Isus je umro kako bismo (mogli) biti s njime zauvijek.
3. Infinitiv sam po sebi (bez prijedloga ili lana) moe izraziti
namjeru.
nop:o ooi viio v.
Dolazim kako bih pobijedio.

32.17 5. Posljedica. Iza o+: moe slijediti infinitiv kao nain oznaavanja
posljedice neke radnje. Budui da u hrvatskom jeziku nemamo slinu
upotrebu infinitiva, moramo ga prevesti finitnim glagolom.
o lqooo o yono : o+: : o yono v oo +o v.
Isus me voli posljedica ega je to da ja volim njega.
esto je teko razlikovati namjeru i posljedicu, ali to svakako
moete iznijeti u pouavanju i propovijedanju.

Saetak
1. Grki infinitiv je glagolska imenica. Ne deklinira se, premda se smatra
srednjim rodom jednine, tako da se svaki popratni lan deklinira.

medij /o :o0oi /o ooo0oi /o: o0oi /:/o o0oi
pasiv /o :o0oi /o0q voi ypoq voi /:/o o0oi


2. Glavna tablica neindikativnih glagolska: Infinitiv



aktiv odrjeavati odrijeiti primiti ve odrijeiti
medij odrjeavati odrijeiti primiti ve baciti
pasiv biti odrjeavan biti odrijeen biti napisan biti ve baen

3. Infinitiv nema vremenski smisao, ve samo aspekt. Prezent infinitiv tvori
se od prezentske osnove i oznaava nesvrenu radnju. Aorist infinitiv tvori
se od aorisne osnove bez augmenta i oznaava neodreenu radnju. Perfekt
infinitiv tvori se od perfektne osnove i oznaava svrenu radnju.
4. Tehniki govorei, infinitiv nema subjekt, ali esto e biti neka rije u
akuzativu koja e vriti ulogu subjekta.
5. Infinitiv se koristi na pet glavnih naina.
a. Imenica
b. Dopunski infinitiv
c. Infinitiv sa lanom ispred kojeg stoji prijedlog
oio zato to npo prije
:i kako bi : v kada, dok
npo kako bi :+o nakon to
d. Namjera
:i /npo s infinitivom
Infinitiv sa lanom u genitivu
Sam infinitiv
e. Posljedica, koja se izraava pomou o+: s infinitivom. Infinitiv
prevedite finitnim glagolom.


Rjenik
oiioio, -oio, -oiov ispravan, prav, pravedan (79, *oiioio/o)
: // namjeravam (109, *://:)
4
(: ://ov ili q ://ov), ://q o, -, -, -, -

Broj rijei koje se pojavljuju do sada: 108 370

32.18 Neupravni govor. Upravni govor je izvjetavanje to je netko drugi
rekao. Budui da elite prenijeti tono to je druga osoba rekla,
koristite navodnike. Uitelj je rekao: Predajte ispite!
Ako elite prenijeti osnovnu ideju onoga to je netko drugi rekao, ali
ne tvrdite da koristite tono iste rijei, onda koristite neupravan govor.
Umjesto navodnika, koristite veznik da. Rekao je da eli nastaviti uiti.
U grkome jeziku, neupravni govor obino se izraava pomou o +i iza
kojeg slijedi glagol u indikativu. Meutim, neupravni govor se ujedno
moe izraziti infinitivom.
32.19 Najprije emo opisati do kojih promjena dolazi prilikom pretvorbe
upravnoga u neupravni govor u hrvatskom jeziku, a potom emo
sagledati u kojoj mjeri se to razlikuje od grkoga jezika.
Naredna pojanjenja preuzeli smo iz Hrvatske gramatike, Bari, et.al.
(kolska knjiga, Zagreb 2003., 1765-1768)
Pretvara li se upravni govor u neupravni, mijenjaju se gramatike
oznake lica. a) Ako je u upravnom govoru prvo lice, u neupravnom se
ono izjednauje s licem glagola govorenja, osjeanja i htijenja od kojega
neupravni govor zavisi. b) Ako je u upravnom govoru drugo lice, u
neupravnom se ono izjednauje s licem kojemu se obraa glagol
govorenja, osjeanja ili htijenja od kojega neupravni govor zavisi. c)
Ako je u upravnom govoru tree lice, u neupravnom se ono
izjednauje s licem o kojemu govori glagol govorenja, osjeanja ili
htijenja od kojega neupravni govor zavisi.
Pri pretvorbi upravnog govora u neupravni mijenjaju se i lica linih i
posvojnih zamjenica. a) Prvo lice izjednauje se s licem glavnoga
glagola. b) Drugo lice izjednauje se s licem kojemu se glavni glagol
_____________________________________
4 Drugi epsilon u prezentu i imperfektu se gubi, ali ostaje u futuru.


obraa. c) Tree lice izjednauje se s licem o kojemu glavni glagol
govori.

Pri pretvorbi upravnoga govora u neupravni, imperativ i zahtjevna
reenica zamjenjuju se izrinom reenicom. a) Imperativ se zamjenjuje
prezentom u izrinoj reenici. b) I zahtjevne reenice s neka ili da u
neupravnom se govoru zamjenjuju prezentom u izrinoj reenici. Pri
pretvorbi upravnoga govora u neupravni vokativ se ukljuuje u
reenicu u kojem drugom padeu, najee u nominativu ili akuzativu.

Prema tome, izmeu grkog i hrvatskog jezika u pogledu pretvorbe
upravnoga u neupravni govora postoji razlika, a ta je da se u grkome
jeziku ne mijenja ni glagolsko vrijeme ni nain, dok u hrvatskom
jeziku glagolsko vrijeme ostaje isto ali se ponekad mijenja nain.
Svakako, kako biste napravili dobar prijevod, morate pretvoriti nain
u hrvatskom prijevodu, a u sluaju grkoga infinitiva prevesti ga
hrvatskim finitnim glagolom.

Trideset tree poglavlje
Imperativ

Egzegetski uvid
Ne postoji snaniji nain da se na grkome jeziku nekome kae da neto treba
nauiti od jednostavnog imperativaposebice imperativa drugog lica. U
sluaju kada se naredba daje u pogledu neke odreene situacije, naredbodavac
vidi sebe kao osobu s autoritetom i oekuje da oni kojima se obraa uine
tono ono to je naredio.
Na svome treem misionarskom putovanju, apostol Pavao je uloio puno
energije pokuavajui navesti crkve koje je osnovao da sudjeluju u skupljanju
za siromane meu svetima u Jeruzalemu (Rim 15,26). Kada je to pitanje
oslovio u 1. Korinanima 16,1-4, Korinanima je jednostavno rekao da ponu
redovito sabirati novac u tu svrhu, i to upotrijebivi imperativ drugog lica
noiq oo+: (s. 1), iza kojega slijedi imperativ u treem licu +i0: + (s. 2). Ne prua
nikakav drugi razlog osim da je to ve rekao (oi: +oo) crkvama u Galaciji.
Pavao se vraa na isto pitanje u 2. Korinanima 8 i 9. Meutim, tamo se
susreemo s brojnim nainima koje koristi ne bi li motivirao Korinane da
sudjeluju u sabiranju. Najvie nas iznenauje injenica da u ovih trideset devet
stihova nalazimo samo jedan imperativ (: ni+:/: oo+:, 2. Korinanima 8,11).
Druga mjesta na kojima prijevodi umeu imperative (npr. 8,7. 24; 9,7) puno su
slabiji oblici izraavanja imperativne ideje. Takva radikalna promjena u
Pavlovu pristupu jasno nam govori da je izgubio velik dio svog autoriteta u
Korintu, uglavnom zbog utjecaja njegovih protivnika. Drugi elementi u ovom
pismu pokazuju istu tu injenicu.
Nesumnjivo, jedan od razloga zato je Pavao gubio svoj utjecaj u Korintu lei u
njegovu pokuaju da vodi crkvu iz daljine (tj. iz Efeza). To se jednostavno ne
moe. Ukoliko pastori dosljedno ne provode vrijeme potrebno kako bi
njegovali dobre, korisne odnose s onima kojima slue, vrlo lako mogu izgubiti
sposobnost poticanja crkve na sluanje njihova propovijedanja Boje rijei i
stvarno kransko ivljenje.
Verlyn Verbrugge

310

Trideset tree poglavlje: Imperativ 311

Pregled
imperativ se koristi prilikom izricanja naredbe (npr. Jedi!);
imperativ se javlja u prezentu i aoristu, a njegov jedini smisao je njegov
aspekt;
postoji nekoliko naina izricanja zabrana i negacija.

Hrvatski jezik
33.1 Glagol je u imperativu kada izdaje naredbu. U hrvatskom jeziku
imperativ se moe izrei za sva dva lica jednine (drugo i tree) i sva tri
lica mnoine, s tim da se za izricanje zapovijedi u treem licu koristi
sloeni oblik neka + prezent. Ponekad se na kraju takve reenice stavlja
usklinik.
Jednina Mnoina
1. lice
0
viknimo
2. lice vikni viknite
3. lice neka vikne neka viknu

Grki jezik
33.2 Imperativ je u osnovi jednak hrvatskom imperativu. On je zapovjedni
nain. Meutim, kao to je sluaj s participima i infinitivima, grki
imperativ ima iri opseg znaenja. Njegov aspekt je vaan, ali ne
oznaava vrijeme.

33.3 Lice. Grki jezik ima imperative i za drugo i za tree lice.
/: n: (drugo lice jednine) znai Gledaj!
/:n: + (tree lice jednine) znai Neka on gleda, On mora
gledati ili ak Natjeraj ga da gleda.

33.4 Aspekt. Imperativ koji se tvori od prezentske osnove zove se prezent
imperativ i oznaava nesvrenu radnju. Imperativ koji se tvori od
aorisne osnove (bez augmenta) zove se aorisni imperativ i oznaava
neodreenu radnju.
1
Imperativ nema vremenski smisao. Jo jednom
vas ohrabrujemo da prihvatite izraze nesvreni imperativ i

_______________________________________________
1 U Novom zavjetu postoje samo etiri perfektna imperativa. Vidi Informacije za
napredne studente.


neodreeni imperativ.
Kako biste prenijeli smisao aspekta u hrvatski jezik, uz to to ete
prilikom prijevoda prezentskog imperativa koristiti nesvreni oblik
glagola, moete dodati kljunu rije trajno, premda to u hrvatskom
ne zvui ba najljepe: trajno jedite.

Oblik
33.5 Tablica: Prezent i aorist imperativ. Oblike drugog lica jednine morate
upamtiti, dok su ostali oblici pravilni. Prijevod je isti za oba
imperativa.

prezentska osnova + spojni
samoglasnik + morfem za imperativ

/o : + /o: +

aorisna osnova bez augmenta + formant
glagolskog vremena + morfem za imperativ

/o oo + /ooo +

33.6 Tablica morfema za imperativ. ini se da je drugo lice jednine
imperativa nepravilan oblik.
2
Zato ih jednostavno trebate upamtiti.
Drugi oblici su predivno pravilni. Zamislite da o0 u mediju/pasivu
(npr. o0:) zamjenjuje tau u aktivu (+:).

aktiv i medij/pasiv
aorist pasiv

2. jd. ? ?
3. jd. + o0
2. mn. +: o0:
3. mn. +oov o0oov

______________________________________
2 Naravno, nisu; usp. MBG, #70.


33.7 Imperativni morfemi u prezentu aktivu i aoristu aktivu identini su,
kao i u prezentu mediju i aoristu mediju. Morfemi u aoristu pasivu
identini su aoristu aktivu.

33.8 Paradigma: Imperativ

prezent prvi aorist

aktiv

2. jd. /o : /o oov
3. jd. /o: + /ooo +

2. mn. /o :+: /o oo+:
3. mn. /o: +oov /ooo +oov

medij

2. jd. /o oo /o ooi
3. jd. /o: o0 /ooo o0

2. mn. /o :o0: /o ooo0:
3. mn. /o: o0oov /ooo o0oov

pasiv

2. jd. /o oo /o 0q+i
3. jd. /o: o0 /o0q +

2. mn. /o :o0: /o 0q+:
3. mn. /o: o0oov /o0q +oov
prijevod
odrijei!
neka odrijei!
odrijeite!
neka odrijee!
odrijei za sebe!
neka odrijei za sebe!
odrijeite za sebe!
neka odrijee za sebe!
budi odrijeen!
neka bude odrijeen!
budite odrijeeni!
neka budu odrijeeni!

Svakako posebno upamtite pet oblika za drugo lice jednine. Prezent
kao spojni samoglasnik koristi epsilon, a u prvom aoristu ispada
augment, ali ostaje formant glagolskog vremena oo.

33.9 Zbunjujui oblici
Neka vas ne zavaraju nastavci (:+:, :o0:; oo+:, ooo0:) za
imperativ drugog lica mnoine (aktiv i medij). Oni su isti kao u
indikativu. U prezentu, kontekst e obino odluiti je li pojedini
oblik izjava ili zapovijed. U aoristu nee biti augmenta.
Na primjer, Isus je svojim uenicima rekao: : :+: nio+iv 0:oo
(Marko 11,22). Je li : :+: indikativ, tako da Isus daje izjavu, ili je
imperativ, tako da im Isus nareuje da imaju vjere? Zanimljivo je
da u ovom sluaju postoji tekstualna varijanta: neki rukopisi
r


dodaju :i ispred : :+: nio+iv 0:oo , Ako imate vjeru u Boga...,
to : :+: ini indikativom.
3
Nastavak oblika /o oo (drugo lice jednine pasiv) izgleda poput
drugog lica jednine medija imperfekta indikativa (bez augmenta,
: /o oo).
Zbog nastavka /o ooi izgleda kao aorist aktiv infinitiv.

33.10 Drugi aorist. Aorist imperativ koji se tvori od osnove drugog aorista
koristi iste nastavke koje koristi i prezent imperativ. Jedina razlika je u
osnovi glagolskog vremena. Drugi aorist pasiv imperativ izgleda ba
kao prvi aorist pasiv izuzev odsutnosti thete.

aktiv medij pasiv
2. jd. /o : y:voo ypo q+i
3. jd. /o: + y:v: o0 ypoq +
2. mn. /o :+: y: v:o0: ypo q+:
3. mn. /o: +oov y:v: o0oov ypoq +oov

33.11 Kontraktni glagoli. Sve kontrakcije u imperativu su pravilne. Naravno,
kontrakcija ima samo u prezentu. Prezent aktiv vidite u donjoj tablici.
Vidi Dodatak za paradigmu medija/pasiva (str. 373).
o kontraktni : kontraktni o kontraktni
2. jd. o yo no noi:i n/q poo
3. jd. o yono + noi:i+ n/qpoo +
2. mn. o yono +: noi:i+: n/qpoo +:
3. mn. o yono +oov noi:i+oov n/qpoo +oov
33.12 :i i :i i :i i :i i . Za tvorbu imperativa glagola :i i , obini morfemi dodaju se
korijenu *:o. :i i nema oblik aorista.
2. jd. i o0i
3. jd. : o+
2. mn. : o+:
3. mn. : o+oov

_______________________________________
3 Vidi sloeni prijevod Ivana 14,1-2.


33.13 Deponentni glagoli. Ako je glagol deponentan u indikativu, bit e i u
imperativu. Prezent imperativ drugog lica jednine glagola : pooi je
: poo, a znai Doi!

33.14 Gramatika analiza. Kada radite gramatiku analizu imperativa,
predlaemo vam da navedete glagolsko vrijeme, stanje, imperativ,
lice, broj, leksiki oblik, definiciju sklonjenog znaenja.

noi:i+. prezent aktiv imperativ, tree lice jednine, od noi:, znai
neka uini!

Znaenje
33.15 Aspekt. Kao to smo vidjeli u svim drugim neindikativnim nainima,
jedini smisao koji imperativ ima jest njegov aspekt. Nema nikakav
vremenski smisao. Zbog razlika izmeu grkog i hrvatskog jezika, to
e esto biti teko prenijeti u hrvatski prijevod. Isprva moete koristiti
nastavi u prijevodu prezenta imperativa (odnosno koristiti
nesvrene oblike glagola). Na primjer, /: n: (prezent) znai Nastavi
gledati! dok /: |ov (aorist) znai Pogledaj!

33.16 Zapovijed. Imperativ se koristi kada glagol izraava zapovijed. Koristi
se kako bi se nekoga ohrabrilo ili zamolilo da neto uini.
To se naziva imperativom usrdne molbe. Vi ne zapovijedate Bogu
da neto uini, nego ga usrdno molite, kako na hrvatskom tako i na
grkom, npr. Kruh na svagdanji daj nam danas.

Zabrana i druge vrste negacije
33.17 U grkom jeziku postoji nekoliko razliitih naina da se kae ili
zapovjedi Ne! Ljepota ovih konstrukcija jest u tome to svaka od
njih ima vlastitu nijansu u znaenju, a te informacije dostupne su
onome koji razumije grki. Naalost, ove nijanse se rijetko prenose u
prijevode.
1. oo s indikativom. Ovo je jednostavna negacija. Ovdje je uvrtena
upotreba oo s futurom indikativom. Nee poeljeti.
2. q plus prezent imperativ. Budui da se radi o prezentu imperativu,
govornik zabranjuje nesvrenu radnju.
3. q plus aorist imperativ. Budui da se radi o aoristu imperativu,
govornik zabranjuje neodreenu radnju.
4. q plus aorist konjunktiv. Ova konstrukcija kae Ne! snanije
nego #1 gore.
4


5. oo q plus aorist konjunktiv. Kada grki koristi dvostruku negaciju,
tada jedna ne negira drugu. oo i q zajedno ine vrlo vrstu izjavu:
Ovo se nipoto nee dogoditi! Ovo je snanije od #4 gore i
odnosi se na neku situaciju u budunosti.
5
U odjeljku Informacije za napredne studente rafinirat emo nae
razumijevanje smisla prezenta i aorista imperativa koji se koriste u
zabranama.

Saetak
1. Imperativ je oblik glagola koji se koristi u naredbama.
2. Javlja se u drugom i treem licu.
3. Imperativ koji se tvori od prezentske osnove oznaava nesvrenu radnju.
Imperativ koji se tvori od aorisne osnove (bez augmenta) oznaava
neodreenu radnju. Imperativ nema vremenski smisao.
4. Glavna tablica neindikativnih glagola. Morate upamtiti oblike drugog lica
jednine.
aktiv i aorist
pasiv

2. jd. ?
3. jd. +
2. mn. +:
3. mn. +oov
medij/pasiv

?
o0
o0:
o0oov

aktiv medij/pasiv pasiv

prezent 2. jd. /o : /o oo /o oo
3. jd. /o: + /o: o0 /o: o0
1. aorist 2. jd. /o oov /o ooi /o 0q+i
3. jd. /ooo + /ooo o0 /o0q +

______________________________________
4 Neki gramatiari tvrde da #1 i #4 imaju isto znaenje.
5 Postoji jo jedan nain za izricanje zabrane (koji zapravo izraava negativnu elju) -
optativ. Petnaest puta u Novom zavjetu Pavao koristi izraz q; y: voi+o, koji se esto
prevodi Boe sauvaj! [ili Nipoto!] Na primjer, Pavao postavlja retoriko
pitanje: Da dalje ostanemo u grijehu da se povea milost? Daleko od toga!
[Nipoto! Boe sauvaj!] (Rim 6,1-2) O optativu vidi Informacije za napredne
studente u trideset petom poglavlju.


2. aorist 2. jd. /o : y:voo ypo q+i
3. jd. /o: + y:v: o0 ypoq +
5. Razlika izmeu aspekta stvara nam probleme kada to pokuamo prenijeti
na hrvatski jezik. Kod prevoenja prezenta, moete dodati rije
nastaviti.
6. Postoji pet razliitih vrsta zabrana i negacija koje koriste indikativ,
imperativ i konjunktiv.
oo s glagolima u indikativu (ukljuujui oo s futur indikativom).
q plus prezent imperativ. Zabranjuje nesvrenu radnju.
q plus aorist imperativ. Zabranjuje neodreenu radnju.
q plus aorist konjunktiv. Ne!
oo q plus aorist konjunktiv. Ovo se sigurno nee dogoditi!

Rjenik
o no //oi
6
aktiv: unitavam, ubijam (90; o n + *o /)
7
medij: pogibam, umirem
(o n //oov), o no/: o, o n /:oo, o no //o, -, -
o no/o otputam (66; o no + */o)
(o n: /oov), o no/o o, o n: /ooo, -, o no/: /ooi,
o n:/o 0qv
:i +: ako, je li (65; estica)

Broj rijei koje smo do sada nauili: 304
Broj rijei koje su se pojavile u ovom poglavlju: 221
Broj rijei koje su se pojavile do sada: 108 591

__________________________________
6 Osnova ovoga glagola je *o/. Pripada onoj vrsti glagola koji korijenu dodaju vo za
tvorbu prezentske osnove, ali nu se asimilira u lambda (usp. MBG, #13 i str. 309).
*o/ + vo o//o o //oi. To je razlog zato u svim drugim glagolskim
vremenima nalazimo jedno lambda.
Budui da je o no //oi sloeni glagol, alfa ne dobiva augment, ali omikron ga
dobiva.
U prezentu, ovaj glagol slijedi atematsku konjugaciju (trideset etvrto poglavlje). U
drugim glagolskim vremenima slijedi tematsku konjugaciju o kojoj smo do sada
uili. To moete vidjeti u nainu na koji tvori druge svoje oblike glagolskog
vremena.
7 Apolion, od Ano//ov, je aneo Zatornik u Otk 9,11.


33.18 Suvremeno istraivanje zabrana. Dugi niz godina smatralo se da
smisao prezenta imperativa ima osnovno znaenje: Prestani raditi
ono to sada radi!, ali da je smisao aorisnog imperativa Nemoj
poeti! Moulton
8
pripovijeda o razgovoru s Davidsonom koji je uio
suvremeni grki i mislio da je otkrio razliku izmeu nesvrenog i
neodreenog imperativa u zabranama. Njegov prijatelj govorio je
suvremenim grkim i jednoga dana je viknuo na svoga psa da
prestane lajati. Upotrijebio je nesvreni imperativ. Prestani lajati!
Davidson se posavjetovao s Platonovom Apologijom i doao do
zakljuka da se ono to se odnosi na suvremeni grki odnosi i na
klasini grki. Zabrana u prezentu koristi se za zabranjivanje radnje
koja ve traje. To je pak preneseno u Koine grki.
Meutim, nedavno je tonost ove pretpostavke dovedena u pitanje.
9
Nae je stajalite da zabrana s prezentom zabranjuje nesvrenu radnju,
dok zabrana s aoristom zabranjuje neodreenu radnju. Susjed je vikao
na psa da prestane stalno lajati.
Od Fanninga smo prihvatili i da se zabrana u prezentu koristi za
stavove i ponaanje (opi propis), dok se aorist obino koristi za
posebne sluajeve (posebna naredba).
10
To pak ima izuzetno vane posljedice za egzegezu. Na primjer, Pavao
upuuje Timoteja da nema nikakve veze sa suludim mitovima, a
pritom koristi prezent imperativ (nopoi+oo ; 1. Tim 4,7). Kada bi
prezent imperativ nareivao prestajanje s radnjom koja se trenutno
dogaa, to bi znailo da je Timotej sudjelovao u mitovima. To stvara
sliku o Timoteju koju ne moemo pomiriti s njegovom misijom u Efezu
i s onim to o njemu znamo iz drugih primjera. Meutim, ako prezent
imperativ nema to znaenje, onda Pavao izrie zapovijed vezanu uz
ope pravilo koje je nesvrene naravi neprestano se dri podalje od
mitova a time ne govori nita o Timotejevoj trenutnoj povezanosti, ili
nepovezanosti, s efekim mitovima.

33.19 Perfekt imperativ. U Novom zavjetu postoje etiri perfekta
imperativa: n:ioo (io, Marko 4,39); : ppo0: (p vvoi, Djela
15,29); i o+: (oi oo, Ef 5,5; Jakov 1,19).

_____________________________________________________
8 A Grammar of New Testament Greek (T & T Clark, 1985) 3. izdanje, 1:122.
9 Vidi raspravu u Fanningu (str. 325-388) i Wallaceu (str. 485, 714-717).
10 Na stranici 327; navodi Bl-D, #335. Fanning dodaje: Prezent oslikava dogaaj iz
unutarnje perspektive, usredotoujui se na tijek ili unutarnje detalje dogaaja, ali
ne i na krajnje toke, dok aorist na njega gleda iz vanjske perspektive, razmatrajui
dogaaj kao cjelinu od poetka do kraja i ne usredotouje se na mogue unutarnje
detalje (str. 388).

Trideset etvrto poglavlje
i i i i glagoli; Indikativ glagola oi oi oi oi oi oi oi oi

Egzegetski uvid
Imperfekatni (dvadeset prvo poglavlje) oblik glagola obino se opisuje kao
glagol koji izrie nesvrenu radnju u prolom vremenu (odrjeavah) nasuprot
aorisnog oblika koji oznaava jednostavnu prolost (odrijeih). Ipak, grki
imperfekt moe imati i druge nijanse znaenja koje nije uvijek lako opaziti i
koje mogu uvelike ovisiti o kontekstu.
Jedna od ovih varijacija poznata je kao inkoativni imperfekt, na koji esto
nailazimo u Novom zavjetu. Na primjer, Marko 1,21 (KS) glasi: Odmah u
subotu ue Isus u sinagogu i poe uiti. Ovo se ini prirodnim itanjem teksta.
Na drugim mjestima to nije odmah uoljivo, ali moda je pisac upravo to htio.
Lukina pria o uskrsnuu na putu u Emaus takav je sluaj. Dvojici Isusovih
uenika koji su se vraali u Emaus nakon svog posjeta Jeruzalemu za Pashu,
pridruio se neznanac. U razgovoru su izrazili duboku nadu koju su prije imali
u pogledu Isusa i njegove znaajne uloge u njihovoj vjerskoj tradiciji.
Uobiajeni prijevod Luke 24,21 glasi: A mi smo se nadali (q /ni,o:v) da je on
onaj koji e osloboditi Izraela(KS). itateljima to govori da su ovi uenici
jedno imali to miljenje, ali da su nedavni dogaaji, koji su doveli do Isusove
smrti, sada iskljuili takvu mogunost. Meutim, ako ovdje zapravo imamo
inkoativni imperfekt, onda bismo tekst mogli prevesti: Poeli smo se nadati da
je on onaj koji e osloboditi Izraela.
Isusove suvremenike esto prikazujemo kao ljude koji su imali jasno
razumijevanje njegove poruke i misije. Ovdje moemo zastati kako bismo
razmislili. ak i kod tako bliskog doticaja, cijela pria nije bjelodana. Uenici su
imali mali uvid, ali bilo je potrebno puno vie da ih dovede do vrste vjere.
E. Margaret Howe

319

320 Peti dio: Neindikativni glagolski naini i i glagoli

Pregled
drukiju kategoriju glagola koja se tvori na drukiji nain, posebice u
prezentu;
pet pravila za njihovu tvorbu.

Hrvatski jezik
34.1 Na hrvatskom jeziku nemamo nita ni priblino slino i glagolima.

Grki jezik
34.2 Do sada su nastavci koje glagoli koriste u osnovi bili isti. Zbog
saimanja i promjena u suglasnicima, ovi nastavci su se ponekad malo
razlikovali, ali veim dijelom su bili isti. Prvo lice jednine aktiva
zavrava na omega, a veina glagolskih vremena koristi spojne
samoglasnike ili imaju formante glagolskog vremena koji zavravaju
samoglasnikom. Za sve oblike koje poznajemo kaemo da pripadaju
tematskoj konjugaciji zbog upotrebe tematskog samoglasnika, ili onoga
to smo nazvali spojnim samoglasnikom.
Zapravo, :i i je i glagol, ali toliko se razlikuje od drugih i glagola da
usporedba nije uvijek korisna.
34.3 Postoji jo jedna konjugacija koja ima nekoliko imena. Ponekad se zove
atematska
1
konjugacija jer ne koristi tematski samoglasnik. Ponekad se
zove i konjugacija, ili i glagoli, jer leksiki oblik ne zavrava na omega
(/o) nego na i (oioi: dajem).
U pogledu ovih glagola, ima jedna dobra i loa vijest. Loa vijest je da
se njihovi oblici mijenjaju toliko drastino da mogu postati gotovo
neprepoznatljivi. Dobra vijest je to to ih ima vrlo malo. Loa vijest je
da je ovih nekoliko i glagola uobiajeno. Dobra vijest je da se veina
promjena dogaa samo u prezentu.
Kao to je sluaj s deklinacijom, razlike ne utjeu na znaenje rijei,
samo na njihov oblik. Nije bitno je li oi oi nastao kao i glagol ili kao
tematski glagol (oio, koji nije prava rije). Jo uvijek bi znaio:
Dajem.

______________________________________
1 Hrvatska rije atematski je sloenica grke negacije (slino kao nai prefiksi
ne- [nevjerojatno] na hrvatskom) s imenicom tematski, koja se odnosi na
upotrebu tematskog samoglasnika. Dakle, atematski znai bez tematskog
samoglasnika. (Isto kao moralno i amoralno.)

Trideset etvrto poglavlje: i glagoli; Indikativ glagola oi oi 321

34.4 Postoje dva naina na koja moete nauiti oblike i glagola. Prvi je
tako da upamtite svih 330 oblika, ali to je gotovo nemogue zato to su
oblici toliko razliiti i neuobiajeni. Drugi je bolji pristup. Upamtite li
pet osnovnih pravila koje smo dolje naveli, moete shvatiti to razliiti
sklonjeni oblici znae kada ih vidite. Uinit emo ono potonje.
Jedini nedostatak uenja i glagola na ovaj nain je to to neete imati
sigurnost poznavanja potpune paradigme. Meutim, ak i oni koji
redovito koriste grki jezik imaju problema kada se ele sjetiti
paradigmi i glagola. To jednostavno nije potrebno. Puno je bolje
nauiti pet pravila i usredotoiti se na prepoznavanje.
Pri uenju i glagola moe nam pomoi jo neto. Premda su i glagoli
uobiajeni, oni se ne javljaju u velikom broju oblika. Kada biste
upamtili cijelu paradigmu, nauili biste na stotine oblika koji se nikada
ne javljaju u Novom zavjetu. Zato biste ih onda uili?

34.5 etiri vrste. i glagoli svrstavaju se po svome samoglasniku osnove.
oioi ima samoglasnik o-vrste zbog svoga samoglasnika osnove
(*oo), a svi i glagoli sa samoglasnikom o-vrste slijede isti obrazac koji
slijedi i oioi. To je slino kontraktnim glagolima u sluaju kojih se
svi alfa kontraktni glagoli spreu na isti nain. U ovome poglavlju
nauit emo obrazac glagola oi oi.
Druge tri vrste su osnove koje zavravaju na alfa (*o+o i o+qi),
epsilon (*0: +i0qi), te upsilon (*o:iivo o:iivoi). O ove tri
vrste govorit emo u narednom poglavlju. U pogledu i glagola dobro
je to to poznavanjem jednog obrasca poznajete sve druge. Drugim
rijeima, koju god promjenu oi oi pretrpi u futuru, pretrpjet e je i
+i0qi, premda e samoglasnik osnove biti eta a ne omega.

Pravila
34.6 Prvo pravilo: i glagoli redupliciraju svoje prvo slovo osnove za tvorbu
prezenta, a reduplicirani suglasnik odvajaju pomou iote.
Korijen glagola oioi je *oo. Za tvorbu prezentske osnove, prvi delta
prolazi kroz reduplikaciju, te se odvaja iotom, a dodaje se lini
nastavak i (vidi tree pravilo dolje). U prezentu jednine, omikron se
produljuje na omegu (etvrto pravilo).
oo oioo oio oi oi
Stoga je od kljune vanosti uvijek pamtiti korijen i glagola zajedno s
njegovim leksikim oblikom. Kao i uvijek, navedeni su u rjenikom
odjeljku. Reduplikaciju s iotom vidjet ete samo kod oblika u prezentu
i imperfektu. U drugim glagolskim vremenima, trebat ete prepoznati
korijen.
Na primjer, napravite analizu glagola o o. Pokuavate li to uiniti
imajui na umu prezentski oblik, neete uspjeti. Meutim, prepoznate


li da je glagolska osnova *oo, onda je jasno da se radi o prvome licu
jednine futura, te da je pravilan glagol (s produljenim samoglasnikom
osnove; etvrto pravilo).
o + o + o o
Reduplicirate li glagolski korijen kako biste napravili prezentsku
osnovu, kako moete razlikovati prezent od perfekta? Razmislite o
tome. Tako je! I perfekt e imati reduplikaciju, ali samoglasnik koji
odvaja reduplicirani suglasnik u perfektu je epsilon, ba kao i u
tematskoj konjugaciji. *oo o:oo o: oio.
prezent aorist perfekt :i i
1. jd. oioi : oio o: oio :i i
2. jd. oio : oio o: oio :i
3. jd. oiooi(v) : oi:(v) o: oi:(v) : o+i(v)
1. mn. oioo:v : o io:v o:o io:v : o: v
2. mn. oioo+: : o io+: o:o io+: : o+:
3. mn. oioo ooi(v) : oiov o: oiov :i oi v
34.7 Drugo pravilo: i glagoli obino ne koriste spojni (tj. tematski)
samoglasnik u indikativu. Lini nastavak dodaje se izravno osnovi.
oi + oo + :v oioo:v.
Spojni samoglasnik koristi se u imperfektu jednine i futuru. (Vidi
tablicu u #34.11.)

34.8 Tree pravilo: i glagoli koriste tri razliita lina nastavka u prezentu aktivu
indikativu. Usporedite narednu tablicu prezenta aktiva indikativa.
i glagoli tematska konjugacija
1. jd. oioi i /o -
2. jd. oio /o :i
3. jd. oiooi(v) oi /o :i i
1. mn. oioo:v :v /o o:v :v
2. mn. oioo+: +: /o :+: +:
3. mn. oioo ooi(v) ooi /o oooi(v) voi
Kao to moete vidjeti, i glagoli koriste iste nastavke koji se koriste u
tematskoj konjugaciji na tri mjesta, oio, oioo:v i oioo+:. No, na
druga tri mjesta nastavci su drukiji: oi oi; oiooi(v); oioo ooi(v).
Jednostavno ih morate upamtiti.

Trideset etvrto poglavlje: i glagoli; Indikativ glagola oioi 323

Meutim, prezent aktiv jedino je mjesto na kojemu i glagoli koriste
drukije nastavke. U svim drugim glagolskim vremenima, koriste iste
nastavke koje koristi tematska konjugacija. To ne znai da e izgledati
potpuno jednako (iako uglavnom hoe); to znai da, ukoliko ste
nauili prave line nastavke, neete nita vie trebati nauiti. Na
primjer, ovo je paradigma za prezent medij/pasiv.
1. jd. oioooi oi /o ooi oi
2. jd. oiooooi ooi /o q ooi
3. jd. oioo+oi +oi /o :+oi +oi
1. mn. oioo :0o :0o /oo :0o :0o
2. mn. oiooo0: o0: /o :o0: o0:
3. mn. oioov+oi v+oi /o ov+oi v+oi
Premda drugo lice jednine (ooi) izgleda malo neuobiajeno, kao to
smo vidjeli u perfektu mediju/pasivu (npr. /: /oooi), to je pravi oblik
linog nastavka; proao je kroz saimanja u veini tematskih oblika
zbog ispadanja sigme.
2
34.9 etvrto pravilo: samoglasnik osnove i glagola moe se produljiti, skratiti
ili ispasti (prijevoj). Premda postoje pravila koja odreuju kada je
samoglasnik osnove kratak ili dug, ili pak ispada, nas zanima jedino
prepoznavanje; zato su ova pravila samo nepotrebno breme. Ne
morate znati kada se skrauju; trebate samo primiti na znanje da to
ine.
3
Na primjer, u paradigmi prezenta aktiva samoglasnik je dug u jednini
(oioi), ali kratak u mnoini (oi oo:v). U mediju/pasivu uvijek je
kratak.
Uzmimo kao primjer oblik o o. Zapravo nije vano vidite li oblik
o o ili oo o. Nakon to prepoznate da je njegov glagolski korijen *oo,
o o moe biti samo jedan oblik: futur.
Vidi paradigmu u #34.11 ako vas zanima produljenje samoglasnika
osnove.

________________________________
2 U atematskoj konjugaciji ne ispada zato to se ispred njega ne nalazi spojni
samoglasnik, stoga se ne nalazi izmeu dva samoglasnika.
3 Va uitelj moda bude imao drukije upute. Svakako ga pitajte.


34.10 Peto pravilo: Veina i glagola koristi io kao svoj formant glagolskog vremena
u aoristu. Nazivamo ih kappa aoristima. Usporedite njihovu
paradigmu s paradigmom prvog aorista i perfekta.
1. jd. : oio : /ooo /: /oio
2 jd. : oio : /ooo /: /oio
3. jd. : oi:(v) : /oo:(v) /: /oi:(v)
1. mn. : o io:v : /o oo:v /:/o io:v
2. mn. : o io+: : /o oo+: /:/o io+:
3. mn. : oiov : /ooov /: /oiov
Kako moete razlikovati aorist i glagola i perfekt glagola u tematskoj
konjugaciji koji takoer koristi io kao svoj formant glagolskog
vremena? Tako je. Perfekt ima reduplikaciju (s epsilonom koji odvaja
reduplicirane suglasnike): : oio nasuprot /: /oio.

34.11 oi oi oi oi oi oi oi oi u indikativu (aktiv). Usredotoite se na prepoznavanje.
prezent imperfekt futur aorist perfekt
1. jd. oioi : oiooov o o : oio o: oio
2. jd. oio : oiooo o o:i : oio o: oio
3. jd. oiooi(v) : oiooo o o:i : oi:(v) o: oi:(v)
1. mn. oioo:v : oioo:v o oo:v : o io:v o:o io:v
2. mn. oioo+: : oioo+: o o:+: : o io+: o:o io+:
3. mn. oioo ooi(v) : oioooov o ooooi(v) : oiov o: oiov
U imperfektu jednine, nastavci se tvore sa spojnim samoglasnikom. U
futuru, slini su oblicima u tematskoj konjugaciji. Neindikativne oblike
vidjet emo u sljedeem poglavlju.

Vjebajmo!
Pogledajmo nekoliko sprezanih oblika te kako je lako primijeniti ova pravila.
o o:+: Imamo isti glagolski korijen (*oo) bez augmenta, reduplikacije ili
io. Moe biti jedino u futuru: drugo lice mnoine.
: oiooo Reduplikacija s iotom pokazuje da se radi o prezentskoj osnovi;
augment potvruje da je ovo imperfekt. Drugo lice jednine.
: oio Jednostavni glagolski korijen plus augment i formant glagolskog
vremena io znai da je ovo sigurno aorist. Prvo lice jednine.

Trideset etvrto poglavlje: i glagoli; Indikativ glagola oioi 325

oiooiv Reduplicirana osnova s iotom i bez augmenta potvruje da se radi o
prezentu. Tree lice jednine.
4
o: oi: Premda reduplikacija ukazuje da se moda radi o prezentu, zapazite
pak da je samoglasnik izmeu redupliciranih suglasnika epsilon.
Dakle, ovo mora biti perfekt, tree lice jednine.

Saetak
1. i glagoli redupliciraju prvo slovo osnove za tvorbu prezenta, a
reduplicirani suglasnik odvajaju iotom. Stoga je vrlo vano da uvijek
upamtite korijen i glagola zajedno s njegovim leksikim oblikom.
2. i glagoli obino ne koriste spojni samoglasnik u indikativu (atematski).
3. i glagoli koriste tri razliita lina nastavka u prezentu aktivu indikativu:
oioi; oiooi(v); oioo ooi(v).
4. Samoglasnik osnove i glagola moe biti produljen, skraen ili moe
ispasti. Nije toliko vano znati kada se to dogaa, ve samo prepoznati da
se dogaa.
5. Veina i glagola koristi io za formant glagolskog vremena u aoristu.

Rjenik
oioi dajem, povjeravam, vraam, stavljam (415; *oo)
5
(: oiooov) o o, : oio,
6
o: oio, o: oooi, : oo 0qv
: 0vo, -oo, +o nacija (162, *: 0v:)
7
pogani (mnoina)
/oino , -q , -o v pridjev: preostao (55; */oino/q)
imenica: ostatak
prilog: za ostale, odsada
Mo oq , -:, o Mojsije (80)
8

_______________________________________________
4 Mogao bi biti i konjunktiv, ali o tome emo govoriti u sljedeem poglavlju.
5 Antidot (o v+i + oo+o) je neto to se daje kako bi djelovalo protiv neega drugog, kao
to je otrov (u tom sluaju protuotrov).
6 Kada se oioi koristi izvan indikativa moete pronai oblike drugog aorista kao to
su o (konjunktiv), oo (imperativ), ooo voi (infinitiv) i ooo (particip).
7 Etniki.
8 Mo oq ima nepravilan obrazac deklinacije: Mo oq , Mo o:, Mo o:i , Mo oq v.


nopooioi povjeravam, predajem, izdajem (119; nopo + *oo)
(nop:oiooov), nopoo o, nop: oio, nopoo: oio,
nopoo: oooi, nop:oo 0qv
nin+ padam (90; *n:+)
9
(: nin+ov), n:ooo oi, : n:oov op : n:oo,
10
n: n+io, -, -
o no p jesam, postojim (60; *o n + *o p)
11
(o nq pov), -, -, -, -, -
+o o no pov+o: neije vlasnitvo

Broj rijei koje smo do sada nauili: 311
Broj rijei koje su se pojavile u ovome poglavlju: 981
Broj rijei koje su se do sada pojavile: 109 572

_____________________________________
9 Glagolski korijen gubi samoglasnik osnove epsilon u prezentu, a osnova se reduplicira,
iako nije i glagol (*n:+ n+ nin+ + nin+). Tau ispada ispred sigme u futuru i
aoristu, ali ostaje u perfektu aktivu.
10 Ima i drugi i prvi aorist.
11 o no p moe primiti predikatni nominativ, kao u sluaju :i i i yivooi.

Trideset peto poglavlje
Dodatni i i i i glagoli;
neindikativni oblici

(i o+qi, +i 0qi, o:i ivoi i o+qi, +i 0qi, o:i ivoi i o+qi, +i 0qi, o:i ivoi i o+qi, +i 0qi, o:i ivoi)

Egzegetski uvid
U doksologiji na kraju jedanaestog poglavlja poslanice Rimljanima (s. 36),
Pavao je iznio tri istaknuta teoloka pojma u kontekstu rasprave o odnosu
izmeu Boga i svega to postoji. Dok koristi tri razliita grka prijedloga (osmo
poglavlje), jasno pokazuje strukturu svojih misli, a kako bi prenio svoju
poruku oslanja se na specifine razlike u znaenju ova tri prijedloga. Meutim,
ovakva preciznost i tonost lako se moe izgubiti u prijevodu.
: oo +oo ioi; oi` oo +oo ioi; :i oo +o;v +o; no v+o
oo + q oo o :i +oo; oi vo o q v.
1. Sve to postoji dolazi iz (: ) njega budui da je on izvor ili podrijetlo svega.
2. Sve to postoji dolazi kroz (oi`) njega budui da je on posrednik ili vodi svega.
3. Sve to postoji dolazi ka (:i ) njemu budui da je on krajnji cilj svega.
Neka je slava Bogu, naem Stvoritelju, Odravatelju i Uzvienom Gospodaru,
Onome koji je izvor, vodi i cilj svega to postoji!
Deborah Gill

Pregled
pravila koja se odnose na oioi odnose se i na druge i glagole;
tajna razumijevanja i glagola lei u promatranju zbivanja u glagolskom
korijenu glagola oioi, odnosno u zakljuivanju da se iste vrste promjena
dogaaju i u korijenima drugih i glagola.

Grki jezik
35.1 U prethodnom poglavlju nauili smo osnove i glagola, te naine na koje
se pravila primjenjuju na i glagole iji je samoglasnik osnove omikron
(oioi) u aktivu indikativu. Sada nam samo preostaje uvjeriti se da se

327


ono to se odnosi na oioi ujedno odnosi i na ostale i glagole iji su
samoglasnici osnove alfa (i o+qi), epsilon (+i 0qi) ili upsilon (o:iivoi).
Ujedno emo sagledati neke od neindikativnih oblika glagola oi oi.

35.2 U narednoj tablici prezenta aktiva indikativa moete vidjeti slinost
meu razliitim i glagolima.
Koriste iste nastavke.
Dobivaju reduplikaciju prilikom tvorbe prezentske osnove
(premda je ta reduplikacija skrivena u i o+qi te odsutna u
o:iivoi).
to se dogodi samoglasniku osnove u oioi dogaa se drugim
samoglasnicima osnove premda se radi o drukijim
samoglasnicima (izuzev o:iivoi, koji ostaje isti). I alfa i epsilon
produljuju se na eta.
*o+o *0: *oo *o:iivo
1. jd. i o+qi +i0qi oioi o:iivoi
2. jd. i o+q +i0q oio o:iivo :i
3. jd. i o+qoi(v) +i0qoi(v) oiooi(v) o:iivooi(v)
1. mn. i o+o:v +i0::v oioo:v o:iivo:v
2. mn. i o+o+: +i0:+: oioo+: o:iivo+:
3. mn. i o+o oi(v) +i0: ooi(v) oioo ooi(v) o:iivo ooi(v)
Osnova glagola i o+qi je *o+o. Prilikom reduplikacije, reduplicirano
sigma ispada, a zamjenjuje ga otri hak.
o+o oio+o i o+qi

Osnova glagola +i 0qi je *0:. Kada se reduplicira, reduplicirano theta
mijenja se u tau.
0: 0i0: +i 0qi
Izuzev njegovih linih nastavaka, o:iivoi se ponaa slinije
tematskom glagolu.

35.3 U tome je trenutku najkorisnije pogledati i glagolske paradigme u
Dodatku. Moete vidjeti sve oblike glagola oioi i drugih i glagola.
Sagledajte obrasce. Promotrite pravila na djelu. Usredotoite se na
prepoznavanje.

35.4 U Koine grkom, i glagoli polako se zamjenjuju tematskom
konjugacijom. Kao posljedica toga, i glagoli se ponekad javljaju u
atematskom, a ponekad u pravilnom tematskom obliku bez razlike u
znaenju. Na primjer, javljaju se i i o+qi i i o+o v.
1

Trideset peto poglavlje: Dodatni i glagoli; Neindikativni oblici 329

To ujedno objanjava oblik drugog lica jednine o:iivo :i umjesto
oekivanoga o:iivo :.

Neindikativni oblici oi oi oi oi oi oi oi oi
35.5 Konjunktiv. Neindikativne oblike i glagola jo je lake prepoznati
nego indikativne oblike. U konjunktivu je reduplicirana osnova jedina
razlika izmeu prezenta i aorista. Ovo su aktivni oblici.
2
prezent drugi aorist
1. jd. oio o
2. jd. oio o
3. jd. oio o
3
1. mn. oio :v o :v
2. mn. oio +: o +:
3. mn. oio oi(v) o oi(v)
35.6 Imperativ. Imperative je takoer lako prepoznati. Upamtite da i
glagoli ne koriste tematski samoglasnik, tako da se imperativni
morfem dodaje izravno glagolskom korijenu. Ovo su oblici aktiva.
2. jd. oiooo oo
3. jd. oioo + oo +
2. mn. oioo+: oo +:
3. mn. oioo +oov oo +oov
35.7 Infinitiv
aktiv oioo voi ooo voi
medij oiooo0oi oo o0oi
pasiv oiooo0oi oo0q voi

___________________________________
1 Nu je bilo dodano glagolskom korijenu za tvorbu prezentske osnove; 3. vrsta
glagola. Usp. #20.24.
2 oioi ima oblike prvog aorista u indikativu, a drugdje ima oblike drugog aorista.
3 U Marku 8,37 napisan je kao ooi.


35.8 Particip
prezent aorist
aktiv oiooo , oiooo oo, oioo v ooo , ooo oo, oo v
oioo v+o, oiooo oq, oioo v+o oo v+o, ooo oq, oo v+o
medij oioo :vo, q, ov oo :vo, q, ov
oioo: voo, q, oo oo: voo, q, oo
pasiv oioo :vo, q, ov oo0:i, oo0:i oo, oo0:v
oioo: voo, q, oo oo0: v+o, oo0:i oq, oo0: v+o

Posvetite neko vrijeme pregledavanju svih tablica glagola oi oi u
Dodatku, jer gore nismo ukljuili sve njegove oblike. Usredotoite se na
prepoznavanje i primjenu pet pravila o i glagolima. Promotrite na koji
nain drugi i glagoli slijede isti obrazac koji vidimo u oioi.

Saetak
1. i glagoli sa samoglasnicima osnove alfom (i o+qi) i epsilonom (+i 0qi)
ponaaju se poput i glagola sa samoglasnicima ija je osnova omikron
(oioi). Meutim, o:iivoi je neto drukiji glagol i umnogome nalikuje
na tematsku konjugaciju.
2. Atematska konjugacija se u Koine grkom poela gubiti, tako da neki i
glagoli imaju tematske oblike.
3. Svakako posvetite neko vrijeme pregledavanju tablica i glagola u Dodatku.
Usredotoite se na prepoznavanje.

Rjenik
U trideset treem poglavlju nauili ste glagol o no //oi, a u trideset etvrtom
nauili ste oi oi i nopooioi, tri od devet i glagola koji se javljaju pedeset i
vie puta u Novom zavjetu. Preostalih est takvih i glagola nai ete u ovome
rjeniku. U vjebama za ovo poglavlje ne koriste se svih est, ali trebali biste ih
nauiti.
Prijelazni glagol prima izravni objekt. Neprijelazni glagol ne prima
izravni objekt.
o vio+qi neprijelazni: ustajem, podiem se (108; o vo + *o+o)
prijelazni: podiem
o voo+q o, o v: o+qoo, -, -, -

Trideset peto poglavlje: Dodatni i glagoli; Neindikativni oblici 331

o voiy
4
otvaram (77; o v + *oiy)
o voi, q v: o ili o v: o, o v: yo, o v: yoi ili
q v: yoi, q v: 0qv ili q voi 0qv
o iqi
5
putam, naputam, doputam (143; o + *o:)
6
(q iov), o q o, o q io, -, o :oi, o : 0qv
o:iivoi pokazujem, objanjavam (33; *o:iivo)
7
o:i, : o:io, o: o:io, -, : o:i0qv
i oio, -o, -ov neiji vlastiti (114; * i oio/o)
8
i o+qi neprijelazni: stojim (154; *o+o)
9
prijelazni: inim da stoji
10
(i o+qv), o+q o, : o+qoo,
11
: o+qio,
12
: o+ooi,
: o+o 0qv
: oo, -q, -ov srednji, u sredini (58; *:oo/q)
13

________________________________________________
4 Ovaj glagol je isprva bio sloeni glagol, a povremeno dobiva augment kao da je jo
uvijek sloen, dok drugim prilikama dobiva augment kao jednostavni glagol.
Moete pronai i oblike s dva augmenta.
5 Korijen ovoga glagola je *o:. Poput i o+qi, reduplicirani sigma je ispao, a zamijenio
ga je otri hak. Prvi sigma je takoer ispao jer je stajao izmeu dva samoglasnika. o:
oio: i o: i qi.
Sloen je s o no, a pi je aspiriralo na fi zbog otrog haka koji je zapravo ondje
premda se ne vidi. U Novom zavjetu i qi se javlja samo kao sloeni glagol.
6 Afeza je postupan gubitak prvoga nenaglaenog samoglasnika, kao u engleskom
esquire u squire (usp. MBG, #7.10).
7 Premda se ova rije javlja manje od pedeset puta, uvrstili smo ju u paradigme kako
bi bile potpune. Izvan prezenta i imperfekta, svoju osnovu glagolskog vremena
tvori od korijena *o:ii i nije i glagol.
U gramatici, deiktika rije jest ona rije koja je pokazna, koja istie, poput pokazne
zamjenice.
8 Moe se koristiti u smislu neijega vlastitog naroda ili zemlje. Ujedno se moe
koristiti sa znaenjem pojedinano. Idiosinkrazija (ooyipo oi, mijeanje) je
temperament ili ponaanje svojstveno nekoj osobi ili skupini ljudi.
9 i o+qi je neprijelazan u drugom aoristu (: o+qv) i perfektu.
10 i o+qi je prijelazan u prezentu, futuru i prvom aoristu.
11 Ovo je jedini i glagol koji ne koristi kapa aorist. Umjesto toga, ima drugi aorist: : o+qv.
12 Zapazite promjenu na otri hak.
13 Mezo je spojni oblik koji kao prvi dio sloenice oznauje sredinu, kao u primjeru
mezomorfian (stanje izmeu tekuine i kristalizacije), mezoplast (sr stanice) i
mezozoik (razdoblje izmeu paleozoika i kenozoika).


+i0qi stavljam, polaem (100; *0:)
14
(: +i0oov), 0q o, : 0qio, +: 0:iio, +: 0:ioi, : +: 0qv
qi kaem, potvrujem (66; *:)
(: q), -, : q
15
, -, -, -, -

Broj rijei koje su se pojavile u ovom poglavlju: 853
Broj rijei koje su se do sada pojavile: 110 425

estitamo! Znate svih 320 rijei koje se najee javljaju u Novom zavjetu, to
je gotovo etiri od svakih pet rijei u Novom zavjetu.

35.9 Optativ. U Koine grkom postoji jo jedan glagolski nain: optativ.
Dok je konjunktiv glagolski nain vjerojatnosti ili mogunosti, optativ
je glagolski nain elje. Dok je konjunktiv od stvarnosti udaljen
jedan korak, optativ je udaljen dva koraka od stvarnosti.
U Novom zavjetu ima ezdeset osam optativa. Nalazimo ga samo u
prezentu (nesvreni aspekt; dvadeset tri puta) i u aoristu (neodreeni
aspekt; etrdeset pet puta). Dvadeset osam puta javlja se u Luki-
Djelima, a trideset jednom u Pavlovim poslanicama. :i q se javlja
dvanaest puta a y: voi+o sedamnaest, od toga petnaest u pavlovskom
izrazu q; y: voi+o: Boe sauvaj!
Budui da optativ ne moe imati pravi vremenski znaaj, ne moe
imati ni augment.
Spojni samoglasnik je omikron.
Formant glagolskog vremena za aorist aktiv/medij je oo, koji se
skrauje s formantom glagolskog naina tako da svi oblici imaju
ooi.
Formant glagolskog vremena za aorist pasiv glasi 0:, a formant
glagolskog naina je iq, to rezultira u 0:iq u svim oblicima.
Njegov formant glagolskog vremena u tematskoj konjugaciji je i
(izuzev u aoristu pasivu, gdje je iq), a u atematskoj konjugaciji
glasi iq. Svi oblici prezenta optativa imat e to oi.
______________________________________
14 Srodna rije 0: oi znai postavka, propozicija. U logici teza je nedokazana
izjava, postavka, koja se smatra istinitom.
15 : q moe biti imperfekt ili aorist, te je u treem licu jednine. Ovu rije smo ve nauili.

Trideset peto poglavlje: Dodani i glagoli; Neindikativni oblici 333

Optativ koristi sekundarne line nastavke osim u prvom licu
jednine aktiva, gdje koristi i.
Za potpune paradigme, vidi MBG.
prezent futur prvi aorist drugi aorist

aktiv
1. jd. /o oii /o ooii /o ooii o /oii
2. jd. /o oi /o ooi /o ooi o /oi
3. jd. /o oi /o ooi /o ooi o /oi
1. mn. /o oi:v /o ooi:v /o ooi:v o /oi:v
2. mn. /o oi+: /o ooi+: /o ooi+: o /oi+:
3. mn. /o oi:v /o ooi:v /o ooi:v o /oi:v
medij
1. jd. /ooiqv /oooiqv /oooiqv o/oiqv
2. jd. /o oio /o ooio /o ooio o /oio
3. jd. /o oi+o /o ooi+o /o ooi+o o /oi+o
1. mn. /ooi:0o /oooi:0o /oooi:0o o/oi:0o
2. mn. /o oio0: /o ooio0: /o ooio0: o /oio0:
3. mn. /o oiv+o /o ooiv+o /o ooiv+o o /oiv+o
pasiv
1. jd. /ooiqv /o0qooiqv /o0:iqv ypo:iqv
2. jd. /o oio /o0q ooio /o0:iq ypo:iq
3. jd. /o oi+o /o0q ooi+o /o0:iq ypo:iq
1. mn. /ooi:0o /o0qooi:0o /o0:iq:v ypo:iq:v
2. mn. /o oio0: /o0q ooio0: /o0:iq+: ypo:iq+:
3. mn. /o oiv+o /o0q ooiv+o /o0:iqoov ypo:iqoov


Na ovoj fotografiji vidite kurzivni novozavjetni rukopis, prepisan u dvanaestom
stoljeu. Sadri Matejevo Evanelje 15,13-27a. Fotografiju je ustupilo Sredite za
prouavanje novozavjetnih rukopisa (Dan Wallace, ravnatelj) i koristi se uz doputenje
zavoda Institut fr neutestamentliche Textforschung.

Postskriptum
Kamo dalje?

estitamo. Zavrili ste uenje graevnih blokova biblijskoga grkog jezika;
sada poinje prava zabava. No, kamo dalje?
1. U ovome trenutku nema nadomjestka za itanje biblijskog teksta. Stoga,
itajte to vie moete. Morate se izloiti velikim dijelovima Novoga
zavjeta radi zabave (ako nema nijednoga drugog razloga).
2. Na mojoj web stranici (www.teknia.com) moete besplatno preuzeti tri
biblijska odlomka u formatu Graded Readera (vidi dolje). Koristim ih u
razredu nakon to zavrimo s prirunikom jer ih je zabavno prevoditi, a
odlomke moete prevoditi bez potrebe za uenjem neega novog.
3. Napisao sam trei dio ovoga slijeda: A Graded Reader of Biblical Greek.
Poinje s lakim odlomcima i polako ide prema onim teim. Poinjem s
Markom i Ivanom zato to smo toliko upoznati s njima; veina naih vjebi
dolazi iz Markovih prvih poglavlja. Obratite panju na biljeke u tome
tekstu, jer e vam pomoi u narednom stadiju tako to e vas induktivno
izloiti drugom stupnju gramatike grkoga jezika.
4. Graded Reader sadri saetak gramatike grkog jezika drugog stupnja
Daniela Wallacea (vidi dolje) na etrdeset stranica. To valja proitati.
5. Graded Reader je povezan s Naprednom gramatikom grkoga jezika: Egzegetska
sintaksa Novoga zavjeta (etvrti svezak ovoga slijeda). Njegova gramatika je
povezana indeksnim brojem s mojim Graded Readerom. Veoma je vano da
barem jednom sjednete i proitate cijelu gramatiku. Meutim, kako budete
napredovali u Graded Readeru, bit e vam lake upamtiti njegove
gramatike rasprave. Ujedno moete provjeriti njegov saetak: The Basics of
New Testament Syntax.
6. The Morphology of Biblical Greek (peti svezak ovoga slijeda) osmiljena je
kako bi vam pokazala to se stvarno dogaa oblicima grkih rijei s kojima
se susreete. Proitajte uvodnu raspravu kako biste shvatili kako moete
koristiti tu knjigu; i kada se budete susretali s oblicima koje ne razumijete,
pogledajte rije u kazalu, a otuda naite raspravu koja se njome bavi.
Meutim, nemojte odmah utonuti u taj proces. Puno je bolje zabaviti se
itanjem mnotva grkih tekstova.

335

336 Dodatak

7. Moj The Analytical Lexicon to the Greek New Testament moe vam pomoi s
tekim analizama. Svakako proitajte uvodnu raspravu: How to Use the
Analytical jer ete pronai upozorenja o pogrenoj upotrebi te knjige.
8. Ne zaboravite ponavljati; to je kljuno. Svaki ar jezika izgubit e se budete
li trebali potraiti svaki drugi glagol kako biste ga analizirali, ili svaku
drugu rije u leksikonu kako biste otkrili njezino znaenje. Kupite The
Students Complete Vocabulary Guide to the Greek New Testament Warrena
Trencharda ili Lexical Aids for Students of New Testament Greek Brucea
Metzgera. Pomoi e vam u ponavljanju nauenih rijei, ispunjavanju
definicija, te e vam, ako to poelite, olakati pamenje novih rijei. Trebali
biste upamtiti barem sve rijei koje se javljaju dvadeset i vie puta, a veina
uitelja drugog stupnja grkoga jezika trae da nauite sve rijei koje se
javljaju deset i vie puta.
9. No, najvanije od svega, nemojte zaboraviti zato ste nauili jezik Boje
rijei. On je alat za slubu, koji vam pomae da se pribliite onome to je
Bog rekao kroz svoje pisce. To je alat koji vam omoguuje da koristite
druge alate, kao to su dobri komentari.
uo sam jednu priu, koja moda nije istinita, o mornaru koji se zaljubio u
enu iz strane zemlje. Htio se njome oeniti, tako da se pokuao upoznati s
njezinom zemljom. Prouavao je njezine obiaje, povijest itd. Meutim, na
kraju je shvatio da e trebati nauiti njezin jezik eli li je stvarno razumjeti.
Vjerujem da uenje grkoga jezika nije nita vie od prirodnog nastavka
nae ljubavi prema Isusu Kristu. Premda ima puno dobrih prijevoda, oni
su jedan korak dalje od onoga to je Isus rekao. U konanici, elimo to je
mogue bolje upoznati njega i njegovu poruku. Spoznaja grkoga jezika
vrlo je vana za postizanje toga cilja.
Neka bi vai dani bili ispunjeni blagoslovima, a vaa sluba plodovima dok
nastojite podijeliti svoju ljubav prema Kristu i spoznaju o njemu s onima oko
vas.
Bill Mounce

Dodatak
Uvod
Saimanje samoglasnika u Novom zavjetu. . . . . . . . . . . . . . . . . . 338
Kada su naglasci i hakovi posebno vani. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 338
Tablica praskavih suglasnika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 338
Prostoran prikaz prijedloga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 339
Saimanje pojedinanih samoglasnika, i samoglasnika i diftong . . . . . 340
Pogodbene reenice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 341
Imenski sustav
Grki padei . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 342
Glavna tablica padenih nastavaka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 343
Osam pravila o imenicama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 344
lan . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 345
Odnosna zamjenica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 345
Imenice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 345
Pridjevi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 350
Glagolski sustav
Hrvatska glagolska vremena . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 353
Pravila o glagolima. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 354
Glavna tablica glagola . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 356
Glavna tablica participa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 357
Glavna tablica neindikativnih naina. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 358
Pregled . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 359
:i i :i i :i i :i i . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 362
Indikativ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 363
Konjunktiv . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 370
Imperativ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 373
Infinitiv . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 375
Particip . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 377
Dodaci
Osnove glagolskog vremena koje se javljaju pedeset ili vie puta u NZ . 382
Likvidni glagoli . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 396
Drugi aoristi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 397
Rijei koje se javljaju pedeset i vie puta u NZ (po uestalosti) . . . . . . 399
Leksikon . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 413
Kazalo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 443

337

338 Dodatak

U ovom odjeljku sabrali smo sve tablice koje su vam potrebne kako biste mogli
itati grki tekst. Popis nije iscrpan; elite li vidjeti ba svaku tablicu, vidi MBG.
Upamtite da tablice ne trebate pamtiti. Trebate upamtiti osam pravila o
padenim nastavcima, lan i deset pravila o glagolima. Preostale tablice
koristite kako biste provjerili svoje znanje, odnosno jeste li zbilja nauili
pravila.
Paradigme na narednim stranicama prikazuju oblike eih imenica i
glagolskih obrazaca. Obuhvaaju sve rijei koje trebate nauiti u ovoj
gramatici. Za potpunu zbirku paradigmi, vidi MBG ili Analytical.

Saimanje samoglasnika u Novom zavjetu

ioi; : y io y
ioi; : oi io oi
ioi; : i:i io i:i
ioi; : i:i0:v io i:i0:v
ioi; : i:ivo io i:ivo
ioi; : o v ili o v io v

Kada su naglasci i hakovi posebno vani
1. +i, +i; +i, +i 7. oo +q , oo +q 13. o //o , o //o
2. q , q , q , q , q 8. oo +oi, oo +oi 14. :i , :i
3. oi , oi ; oi , oi 9. oo , oo 15. :i , :i
4. o , o ; o v, o v 10. : , : 16. no+: , no +:
5. v, v 11. : v, : v 17. o po, opo
6. q , q ; q v, q v 12. , , 18. Likvidni futuri

Tablica praskavih suglasnika
razred
bezvuni zvuni aspirirani
labijalni n
vrsta velarni i y srodni
dentalni + o 0
koordinirani

Prijedlozi 339
Prostorni prikaz prijedloga

Ope smjernice za padee
Genitiv: Oznaava udaljavanje od (odvojenje; o no )
Dativ: Oznaava mirovanje (: v)
Akuzativ: Oznaava kretanje (:i )
o n: p (A)
: ni
n:pi (A)
npo o no
: v
oio (G)

:i : i

o no (A)

Drugi prijedlozi koje nije mogue prikazati u prostornom dijagramu
o v+i G: umjesto, za
oio A: zbog
: ni A: na, iznad, kada
D: na osnovu, radi
io+o G: protiv
A: prema
:+o G: s(a)
A: nakon
nopo G: od
D: uz, u prisustvu
n:pi G: o, oko
o n: p G: za
o no G: po

n
o
p
o

(
A
)

: v

340 Dodatak
Saimanje pojedinanih samoglasnika
Ovo je tablica svih moguih saimanja pojedinanih samoglasnika. etiri
najuestalija (i najtea) napisana su masnim i veim slovima.

o oo o : :: : q qq q i ii i o oo o o oo o

o oo o o o o oi oo

: :: : q :i :i :i :i q :i :o oo oo oo oo

q qq q q q q q qo

o oo o oo oo oo oo oi oo oo oo oo oo

o

Saimanje samoglasnika i dvoglasa

o oo o/o oo oi i i i :i :i :i :i
1
:i :i :i :i
2
q q q q oi oi oi oi oo oo oo oo
3 33 3

o oo o o o o o

: :: : q :i :i q oi oo

q qq q q q q q

o oo o oi oo oi oi oo

_______________________________
1 Pravi dvoglas (koji nije stvoren saimanjem).
2 Lani dvoglas (stvoren saimanjem).
3 Lani.

Pogodbene reenice 341

Pogodbene reenice

Ovo je kratak pregled pogodbenih reenica. Obavezno prouite odjeljke u
Wallaceu u kojima se o njima govori, str. 679-712.
1. Reenini dio koji poinje s ako je protaza; reenini dio koji poinje s onda
je apodoza.
2. Pogodbene reenice najlake se svrstavaju prema njihovoj strukturi,
posebno po rijei kojom zapoinje protaza, glagolskim vremenom i
nainom glagola u protazi, a ponekad glagolskim vremenom glagola u
apodozi.
vrsta protaza apodoza
Prva vrsta :i + indikativ bilo koji glagolski nain; bilo
bilo koje gl. vrijeme; koje gl. vrijeme
negacija oo
Druga vrsta :i + indikativ o v + indikativ
prolo vrijeme; negacija q neka gl. vremena kao u protazi
Trea vrsta : o v + konjunktiv bilo koji gl. nain; bilo koje gl.
negacija q vrijeme
etvrta vrsta :i + optativ o v + optativ
3. Jedino je protaza pogodbena. Ako je protaza istinita, onda i apodoza mora
biti istinita (ako je izjava zapravo injenino tona izjava).
4. Jezik je samo prikaz stvarnosti. Bez obzira je li protaza zbilja istinita ili
nije, to autor kae (vidi pogodbe druge vrste) odreuje kontekst i itatelj.
5. Pogodbene reenice mogu se preklapati; vidi Wallace, NGGJ.

Prva vrsta Ujedno se naziva injeninom pogodbom. Ove reenice
kau da ako je neto istinito, a pretpostavimo da jest poradi
rasprave, onda e se to i to dogoditi.
Ponekad je jasno da je apodoza istinita, tako da je moete
prevesti: Budui da to i to, onda to i to. U drugim
sluajevima, protaza nije toliko oigledna, tako da ne moete
upotrijebiti budui da.
Druga vrsta Jo se naziva suprotna injenici. Ove reenice kau da ako je
neto istinito, premda nije, onda bi se dogodilo to i to.
Argument pretpostavlja neistinitost protaze.
Trea vrsta Predstavlja pogodbu koja bi mogla biti istinita u budunosti,
ili je openito uvijek istinita. Ne znai nuno da je vjerojatno
da e se dogoditi; ponekad je protaza hipotetska (vidi #31.15).
etvrta vrsta Nema potpunog primjera u Novom zavjetu.

342 Dodatak

Grki padei

Ovo je saetak svih padea. Pitanje je ono to moete pitati rije kako biste
odredili njezin pade. Kljuna rije jest ona rije koju moete koristiti u
vaem prijevodu rijei u tome padeu.

Hrvatski padei Grki padei i upotrebe Pitanje Kljuna rije

1. Nominativ (on) 1. NOMINATIV tko? to?
a. Subjekt glagola
b. Predikat pomonog
glagola biti

2. Vokativ 2. VOKATIV (izravno obraanje) oj

3. Genitiv (njegov) 3. GENITIV koga? ega? iji?
a. Posvojni od
b. Objekt prijedloga
c. Izravni objekt
d. Ablativ (odvojenje) od

4. Dativ (njemu) 4. DATIV
a. Neizravni objekt komu? ka
emu?
c. Izravni objekt
5. Instrumental d. Instrumental (nain) (s) kim? im? po/s
6. Lokativ (njemu) e. Lokativ (mjesto) gdje? u

7. Akuzativ (njega) 5. AKUZATIV
a. Izravni objekt glagola koga?
to?

Rije ima padeni nastavak ____, stoga znam da vri funkciju _______ u
reenici; zato je prevodim zajedno s kljunom rijei _____ .
Ukoliko postoji kljuna rije za odreeni pade, uvijek je stavite ispred nje.

Imenski sustav 343

Glavna tablica padenih nastavaka

Crtica znai da se ne koristi nijedan padeni nastavak. Crta ispod rijei znai
da se posljednji samoglasnik osnove mijenja u onaj naveden u tablici (pravilo
br. 5). Padeni nastavci za muki/enski rod u deklinaciji ponavljaju se poradi
jasnoe, premda su u nekoliko navrata jednaki onima u prvoj i drugoj
deklinaciji.
m. r. . r. sr. r. m. r./. r. sr. r.
N jd. - v - -
1

G jd. o
2
o o o
D jd. i
3
i i i
4
i
A jd. v v v o/v
5
-

N mn. i i o : o
6

G mn. v v v v v
D mn. i i i oi(v)
7
oi(v)
A mn. o
8
o o
9
o

________________________________
1 Budite spremni da e posljednje slovo osnove proi kroz promjene (pravilo br. 8).
2 Nastavak je zapravo omikron koji se saima s posljednjim samoglasnikom osnove i
tvori oo (pravilo br. 5).
3 Samoglasnik se produljuje (pravilo br. 5), a iota se potpisuje (pravilo br. 4).
4 Budui da osnove tree deklinacije zavravaju suglasnikom, iota se ne moe
potpisati kao to to ini u prvoj i drugoj deklinaciji; tako da ostaje na crti (iota
adscript).
5 Padeni nastavak izmjenjuje se izmeu alfa i nu.
6 Nasuprot prvoj i drugoj deklinaciji, ovaj alfa je pravi padeni nastavak, a ne
izmijenjeni samoglasnik osnove. Tomu je tako i u akuzativu mnoine.
7 Nu je pokretno nu. Zapazite da je nastavak oi zapravo preokrenuta inaica
nastavka i koji nalazimo u prvoj i drugoj deklinaciji.
8 Pravi padeni nastavak za prvu i drugu deklinaciju je v, ali nu ispada zbog
narednog sigma. U prvoj deklinaciji alfa se jednostavno pridruuje sigmi (po + v
po), ali u drugoj deklinaciji posljednji omikron osnove produljuje se na oo
(pravilo br. 5; /oyov /oyo /o yoo).
9 Za razliku od prve deklinacije (npr. po), alfa je ovdje dio padenog nastavka.

344 Dodatak
Osam pravila o imenicama

1. Osnove koje zavravaju na alfa ili eta pripadaju prvoj deklinaciji, osnove koje
zavravaju na omikron pripadaju drugoj, a osnove koje zavravaju suglasnikom
pripadaju treoj deklinaciji.
2. Svaka rije srednjeg roda ima isti oblik za nominativ i akuzativ.
3. Gotovo sve rijei srednjeg roda zavravaju na alfa u nominativu ili akuzativu mnoine.
U drugoj deklinaciji alfa je promijenjeni samoglasnik osnove; u treoj
deklinaciji je padeni nastavak.
4. U dativu jednine, ako je mogue, iota se potpisuje.
Budui da se iota moe potpisati samo ispod samoglasnika (zbog ega se
taj samoglasnik produljuje), potpisuje se samo u prvoj i drugoj
deklinaciji.
5. Samoglasnici esto mijenjaju svoju duljinu (prijevoj).
Saimanje se dogaa kada se dva samoglasnika susreu i tvore neki
drugi samoglasnik ili dvoglas.
/oyo + i /o y (dativ jednine)
/oyo + o /o yoo (genitiv jednine)
ypoq + v ypo v (genitiv mnoine)
1
Kompenzacijsko produljenje javlja se kada se samoglasnik produljuje
zbog gubitka jo jednog slova.
/oyo + v /o yo /o yoo (akuzativ mnoine)
6. U genitivu i dativu, muki i srednji rod uvijek su jednaki.
7. Tablica praskavih suglasnika

Labijalni n

Velarni i y

Dentalni + o 0

Labijalni + sigma tvore psi; velarni plus sigma tvore ksi; dentalni plus
sigma tvore sigma.
Kombinacija v+ ispada kada iza nje slijedi sigma (nov+ +
no ).
to god se dogodi u nominativu jednine tree deklinacije dogaa se i
u dativu mnoine. oopi + o oo p. oopi + oi oopi .
8. Tau ne moe stajati na kraju rijei, tako da ispada.
Kada se u osnovama koje zavravaju na o+ ne koristi nijedan padeni
nastavak, tau ispada. o voo+ + - o voo+ o voo.
______________________________________
1 Omega u genitivu mnoine apsorbirat e svaki prethodni samoglasnik.

Imenski sustav 345

Imenski sustav
O nomenklaturi tablica za imenice i pridjeve podrobno se raspravlja u uvodu
u Leksikon (dolje).
lan

m. r. . r. sr. r. m. r. . r. sr. r.
N jd. o q +o N mn. oi oi +o
G jd. +oo +q +oo G mn. + v + v + v
D jd. + +q + D mn. +oi +oi +oi
A jd. +o v +q v +o A mn. +oo +o +o
Odnosna zamjenica

m. r. . r. sr. r. m. r. . r. sr. r.
N jd. o q o N mn. oi oi o
G jd. oo q oo G mn. v v v
D jd. q D mn. oi oi oi
A jd. o v q v o A mn. oo o o
Imenice prve deklinacije

n-1a n-1b n-1c n-1d
N jd. po ypoq oo o v:ovio
G jd. po ypoq oo q v:ovi oo
D jd. po ypoq oo q v:ovio
A jd. pov ypoq v oo ov v:oviov
V jd. po ypoq oo o v:ovio
N/V mn. poi ypooi oo oi v:ovioi
G mn. p v ypo v oo v v:ovi v
D mn. poi ypooi oo oi v:ovioi
A mn. po ypoo oo o v:ovio

346 Dodatak
Imenice prve deklinacije

n-1e n-1f n-1g n-1h
N jd. oo+ovo npoq +q Movoooq vo
G jd. oo+ovo npoq +oo Movoooq vo
D jd. oo+ovo npoq +q - vo
A jd. oo+ovo v npoq +qv Movoooq vo v
V jd. oo+ovo npoq +o - vo
N/V mn. - npoq +oi - voi
G mn. - npoq+ v - v v
D mn. - npoq +oi - voi
A mn. - npoq +o - vo

Imenice druge deklinacije

n-2a n-2b n-2c n-2d(1) n-2d(2) n-2e
N jd. /o yo o oo : pyov :io ppoo o o+oo v i
G jd. /o yoo o ooo : pyoo :io ppoo o o+oo i
D jd. /o y o o : py :io pp o o+ i
A jd. /o yov o oo v : pyov :io ppoov o o+oo v -
V jd. /o y: o o: : pyov :io ppoo o o+oo v i
N/V mn. /o yoi o ooi : pyo :ioppoi o o+o -
G mn /o yv o o v : pyv :io ppv o o+ v -
D mn. /o yoi o ooi : pyoi :io ppoi o o+oi -
A mn. /o yoo o ooo : pyo :io ppoo o o+o -

Imenski sustav 347
Imenice tree deklinacije

n-3a(1) n-3a(2) n-3b(1) n-3b(1) n-3b(2) n-3b(3)
N jd. /oi/o| o po| oo p yovq oo /niy 0pi
2
G jd. /oi/ono o poo oo pio yovoiio oo /niyyo +pio
D jd. /oi/oni o poi oopii yovoiii oo /niyyi +pii
A jd. /oi/ono o poo oopio yovoiio oo /niyyo +pio
V jd. /oi/o| o po| oo p yo voi oo /niy 0pi
N/V mn. - o po: oo pi: yovoii: oo /niyy: +pi:
G mn. - o pov oopi v yovoii v oo/niyyv +pi v
D mn. - o po|i(v) oopi(v) yovoii(v) oo /niyi(v) 0pii(v)
A mn. - o poo oo pio yovoiio oo /niyyo +pio
n-3c(1) n-3c(2) n-3c(3) n-3c(4) n-3c(5a) n-3c(5b)
N/V jd. o pi : /ni o pvi o voo o ooo o pv
G jd. o pi+o : /nioo o pvi0o o vo o+o o oo v+o o pov+o
D jd. o pi+i : /nioi o pvi0i o vo o+i o oo v+i o pov+i
A jd. o piv : /nioo o pvi0o o voo o oo v+o o pov+o
N/V mn. o pi+: : /nio: o pvi0: o vo o+o o oo v+: o pov+:
G mn. opi+v : /niov o pvi0v o voo +v o oo v+v o po v+v
D mn. o pioi(v) : /nioi(v) o pvioi(v) o vo ooi(v) o ooo oi o poooi(v)
A mn. o pi+o : /nioo o pvi0o o vo o+o o oo v+o o pov+o
n-3c(6a) n-3c(6b) n-3c(6c) n-3c(6d) n-3d(1) n-3d(2a)
N/V jd. +: po o op yo vo yq po oo0: vq
G jd. +: po+o o oo+o +o yo vo+o yq p oo0: voo
D jd. +: po+i o oo+i +i - yq p:i -
A jd. +: po o op - - oo0: vqv
N/V mn. +: po+o o oo+o +o - - -
G mn. +:po +v o oo +v +v - - -
D mn. +: pooi(v) o oooi(v) - - - -
A mn. +: po+o o oo+o +o yo vo+o - -

_________________________________
2 U ovoj rijei, poetno slovo izmjenjuje se izmeu thete i tau, ovisno o tome je li
posljednji suglasnik ksi ili hi u nominativu jednine i dativu mnoine. Vidi MBG
za objanjenje.

348 Dodatak

n-3d(2b) n-3d(3) n-3e(1) n-3e(2) n-3e(3)
N jd. y: vo oi o i 0o voo ooi/:o
G jd. y: voo oi ooo i 0o o v: ooi/:
D jd. y: v:i - i 0o i - ooi/:i
A jd. y: vo - i 0o v voo v ooi/: o
V jd. y: vo oi o i 0o - ooi/:o
N/V mn. y: vq - i 0o : - ooi/:i
G mn. y:v v - i 0ov - ooi/:v
D mn. y: v:oi(v) - i 0o oi(v) - ooi/:o oi(v)
A mn. y: vq - i 0o o - ooi/:i
n-3e(4) n-3e(5a) n-3e(5b) n-3e(6)
N jd. voo vq o+i no /i n:i0
G jd. voo - no /: n:i0oo
D jd. voi - no /:i n:i0oi
A jd. voo v - no /iv -
V jd. voo - no /i -
N/V mn. vo : - no /:i -
G mn. vo v - no /:v -
D mn. voooi(v) - no /:oi(v) -
A mn. vo o vq o+:i no /:i -

Imenski sustav 349

n-3f(1a) n-3f(1b) n-3f(1c) n-3f(2a) n-3f(2b)

N jd. oi v q y: v iov o+q p p q +p
G jd. oi vo q y:o vo iovo o+q po p q +opo
D jd. oi vi q y:o vi - o+q pi p q +opi
A jd. oi vo q y:o vo - o+q po p q +opo
V jd. oi v q y: v iov - p q +op
N/V mn. oi v: q y:o v: io v: o+q p: p q +op:
G mn. oi vv q y:o vv - o+q pv p q+o pv
D mn. oi oi(v) q y:o oi(v) iooiv o+q poi(v) p q +opoi(v)
A mn. oi vo q y:o vo io vo o+q po p q +opo
n-3f(2c) n-3f(2c) n-3f(2c) n-3f(2c) n-3g(1)
N jd. o vq p 0oyo +qp no+q p q +qp Mo oq
G jd. o vopo 0oyo+po no+po q+po Mo o:
D jd. o vopi 0oyo+pi no+pi q+pi Mo o:i
A jd. o vopo 0oyo+: po no+: po q+: po Mo oq v
V jd. o v:p 0oyo +:p no +:p q +:p -
N/V mn. o vop: 0oyo+: p: no+: p: - -
G mn. o vop v 0oyo+: pv no+: pv - -
D mn. o vopo oi(v) - no+po oi(v) - -
A mn. o vopo 0oyo+: po no+: po q+: po -

350 Dodatak
Pridjevi/Zamjenice
a-1a (2-1-2)
m. r. . r. sr. r. m. r. . r. sr. r.
N jd. o yio o yio o yiov o yo0o o yo0q o yo0o v
G jd. o yioo o yio o yioo o yo0oo o yo0q o yo0oo
D jd. o yi o yio o yi o yo0 o yo0q o yo0
A jd. o yiov o yiov o yiov o yo0o v o yo0q v o yo0o v
V jd. o yi: o yio o yiov o yo0: o yo0q o yo0o v
N mn. o yioi o yioi o yio o yo0oi o yo0oi o yo0o
G mn. o yiv o yiv o yiv o yo0 v o yo0 v o yo0 v
D mn. o yioi o yioi o yioi o yo0oi o yo0oi o yo0oi
A mn. o yioo o yio o yio o yo0oo o yo0o o yo0o
a-1a(2b) (2-1-2)
m. r. . r. sr. r. m. r. . r. sr. r.
N jd. oo +o oo +q +oo +o : yo :yo /q : yo
G jd. +oo +oo +oo +q +oo +oo :yo /oo :yo /q :yo /oo
D jd. +oo + +oo +q +oo + :yo / :yo /q :yo /
A jd. +oo +ov +oo +qv +oo +o : yov :yo /qv : yo
N mn. oo +oi oo +oi +oo +o :yo /oi :yo /oi :yo /o
G mn. +oo +v +oo +v +oo +v :yo /v :yo /v :yo /v
D mn. +oo +oi +oo +oi +oo +oi :yo /oi :yo /oi :yo /oi
A mn. +oo +oo +oo +o +oo +o :yo /oo :yo /o :yo /o
a-1a(2a) (2-1-2) a-1a(2b) (3-3-3)
m. r. . r. sr. r. m. r. . r. sr. r.
N jd. no/o no//q no/o o o+i q +i o +i
G jd. no//oo no//q no//oo oo +ivo q o+ivo oo +ivo
D jd. no// no//q no// +ivi q +ivi +ivi
A jd. no/o v no//q v no/o o v+ivo q v+ivo o +i
N mn. no//oi no//oi no//o oi +iv: oi +iv: o +ivo
G mn. no// v no// v no// v v+ivv v+ivv v+ivv
D mn. no//oi no//oi no//oi oi o+ioi(v) oi o+ioi(v) oi o+ioi(v)
A mn. no//oo no//o no//o oo o+ivo o o+ivo o +ivo

Imenski sustav 351
Pridjevi/Zamjenice

a-2a (3-1-3) a-2b (3-1-3)
m. r. . r. sr. r. m. r. . r. sr. r.
N jd. no no oo no v +oo +o:io +oo
G jd. nov+o no oq nov+o +o: +o:io +o:
D jd. nov+i no oq nov+i +o:i +o:io +o:i
A jd. no v+o no oov no v +oo v +o:iov +oo

N mn. no v+: no ooi no v+o +o:i +o:ioi +o: o
G mn. no v+v noo v no v+v +o:v +o:i v +o:v
D mn. no oi no ooi no oi +o: oi +o:ioi +o: oi
A mn. no v+o no oo no v+o +o:i +o:io +o: o
a-3a (2-2) a-4a (3-3)
m. r. & . r. sr. r. m. r. & . r. sr. r.

N jd. o op+/o
G jd. o op+/oo
D jd. o op+/
A jd. o op+/o v
V jd. o op+/:

N mn. o op+/oi
G mn. o op+/ v
D mn. o op+/oi
A mn. o op+/oo

m. r. & . r.

N jd. n/:iv
G jd. n/:iovo
D jd. n/:iovi
A jd. n/:iovo

N mn. n/:iov:
G mn. n/:io vv
D mn. n/:iooi(v)
A mn. n/:iovo
o op+/o v o /q0q o /q0:
o op+/oo o /q0oo o /q0oo
o op+/ o /q0:i o /q0:i
o op+/o v o /q0q o /q0:
o op+/o v
o op+/o o /q0:i o /q0q
o op+/ v o /q0 v o /q0 v
o op+/oi o /q0: oi(v) o /q0: oi(v)
o op+/o o /q0:i o /q0q
a-4b(1) (3-3)
sr. r. m. r. & . r. sr. r.
n/:iov :i,v :i,ov
n/:iovo :i,ovo :i,ovo
n/:iovi :i,ovi :i,ovi
n/:iov :i,ovo :i,ov
n/:iovo :i,ov: :i,ovo
n/:io vv :i,o vv :i,o vv
n/:iooi(v) :i,ooi(v) :i,ooi(v)
n/:iovo :i,ovo :i,ovo

352 Dodatak
Pridjevi/Zamjenice
a-4b(2) (3-3; upitne, neodreene)
m. r. & . r. sr. r. m. r. & . r. sr. r.
N jd. +i +i +i +i
G jd. +ivo +ivo +ivo +ivo
D jd. +ivi +ivi +ivi +ivi
A jd. +ivo +i +ivo +i
N mn. +iv: +ivo +iv: +ivo
G mn. +ivv +ivv +iv v +iv v
D mn. +ioi(v) +ioi(v) +ioi(v) +ioi(v)
A mn. +ivo +ivo +ivo +ivo
a-4b(2) (3-1-3)
m. r. . r. sr. r.
N jd. :i io : v
G jd. : vo io : vo
D jd. : vi io : vi
A jd. : vo iov : v
a-5
1. lice 2. lice
N jd. : y oo
G jd. : oo (oo) ooo (ooo)
D jd. : oi (oi) ooi (ooi)
A jd. : : (:) o: (o:)
N mn. q :i o :i
G mn. q v o v
D mn. q iv o iv
A mn. q o o o

Glagolski sustav 353

Glagolski sustav
Hrvatska glagolska vremena

Ovo je osnovna tablica glagolskih vremena i terminologija koju smo slijedili u
ovoj gramatici. Premda je gramatika hrvatskoga jezika puno sloenija, ovo je
dovoljno za osnovnu zadau uenja stranoga jezika. Svi oblici navedeni su
najprije u aktivu (nesvreni/svreni), a potom u pasivu.

Perfekt Aorist Imperfekt

aktiv jeo sam/pojeo sam jedoh/pojedoh jeah
pasiv jeden sam/pojeden sam bjeh jeden/pojeden bijah jeden

Pluskvamperfekt Prezent Kondicional prvi

aktiv bio sam jeo/pojeo jedem/pojedem jeo/pojeo bih
pasiv bio sam jeden/pojeden jeden/pojeden

Futur prvi Futur drugi Kondicional drugi

aktiv jesti u/pojesti u budem jeo/pojeo bio bih jeo/pojeo
pasiv bit u jeden/pojeden budem jeden/pojeden bio bih jeden/pojeden

354 Dodatak
Pravila o glagolima

1. Primarni i sekundarni nastavci

primarni sekundarni
pravilni nepravilni
3
pravilni nepravilni
aktiv
1. jd. /o o -
4
i : /oov o v
2. jd. /o :i : : /o: :
3. jd. /o :i : i oi(v) : /o: : -
1. mn. /o o:v o :v : /o o:v o :v
2. mn. /o :+: : +: : /o :+: : +:
3. mn. /o oooi(v) o voi(v)
5
ooi(v) : /oov o v oov
medij/pasiv
1. jd. /o ooi o oi : /oo qv o qv
2. jd. /o q : ooi
6
: /o oo : oo
7
3. jd. /o :+oi : +oi : /o :+o : +o
1. mn. /oo :0o o :0o : /oo :0o o :0o
2. mn. /o :o0: : o0: : /o :o0: : o0:
3. mn. /o ov+oi o v+oi : /o ov+o o v+o
Primarni nastavci koriste se u glagolskim vremenima koja ne koriste augment.
U indikativu su to prezent, futur i perfekt. U konjunktivu su to sva glagolska
vremena.
Sekundarni nastavci koriste se u glagolskim vremenima koja koriste augment. U
indikativu su to imperfekt, aorist i pluskvamperfekt. U optativu su to sva
glagolska vremena (premda optativ nema augment).
i konjugacija koristi nepravilne nastavke.
_______________________________________
3 Nepravilni nastavci koriste se za i glagole i za nekoliko tematskih oblika.
4 Ne koristi se nikakav nastavak. Omega koji se nalazi na kraju prvoga lica jednine
glagola u tematskoj konjugaciji zapravo je produljeni spojni samoglasnik omikron.
5 U svakom sluaju, nu ispada zbog narednog sigma. to se dogaa prethodnom
samoglasniku varira.
6 Gotovo u svakom sluaju (izuzev perfekta pasiva), sigma ispada a samoglasnici se
saimaju. To je razlog zato ovaj nastavak varira od jednoga glagolskog vremena do
drugog.
7 U gotovo svakom sluaju, sigma ispada zbog toga to se nalazi izmeu dva
samoglasnika, a samoglasnici se saimaju. To je razlog zato ovaj nastavak varira od
jednoga glagolskog vremena do drugog.


2. Augmenti se javljaju u imperfektu, aoristu i pluskvamperfektu.
Izostavlja se u neindikativnim glagolskim nainima.
3. Reduplikacija se javlja u perfektu i prezentu.
Suglasnika reduplikacija reduplicira prvi suglasnik; samoglasnika
reduplikacija produljuje prvi samoglasnik.
Reduplikacija s epsilonom uvijek oznaava perfekt.
Reduplikacija s iotom oznaava prezent i glagola.
4. Glagolski korijeni
Izmijenjene glagolske osnove pokazuju neke obrasce, no druge je
potrebno upamtiti. Vidi Glagolske osnove rijei koje se pojavljuju pedeset i
vie puta dolje.
5. Razlika izmeu glagolskih osnova
Dvostruki suglasnici pojednostavljuju se u pojedinane suglasnike (v-1)
Glagoli koji sadre iotu gube iotu (v-2)
Glagoli koji sadre nu gube nu (v-3)
Glagoli koji sadre tau gube tau (v-4)
Glagoli koji zavravaju na ioi gube ioi (v-5)
i glagoli (v-6)
Samoglasnici se produljuju, skrauju ili pak ispadaju (v-7)
Glagoli koji koriste razliite korijene za tvorbu svojih razliitih osnova
glagolskog vremena (v-8)
6. Formanti glagolskog vremena esto koriste : u treem licu jednine.
oo o: Prvi aorist aktiv/medij
o : Likvidni aoristi
io i: Perfekt (tree lice mnoine izmjenjuje se izmeu iov i iooi(v))
7. Samoglasnici
Spojni samoglasnici (o/:) koriste se u prezentu, imperfektu, futuru,
drugom aoristu i participu.
Kontraktni samoglasnici saimaju se u prezentu i imperfektu.
Drugdje se produljuju ispred formanta glagolskog vremena ili ispred
linog nastavka.
Do saimanja dolazi i u likvidnom futuru.
8. Drugo lice jednine pasiva. Sigma obino ispada.
9. Razno
/| Kada se ova slova nalaze na kraju glagolske osnove, obino su
posljedica spajanja praskavog suglasnika i sigme.
/ Kada se ova slova nalaze ispred thete, vjerojatno su aspirirani
labijalni ili velarni suglasnik.

356 Dodatak

Glagolsko vrijeme Aug/ Osnova Form. Spojni Lini Paradigma
Redup gl. vrem. gl. vr. samogl. nastavci 1. l. jd.

Prezent aktiv prez. o/: prim. akt /o

Imperfekt medij/pasiv : prez. o/: sek. med/pas : /oo qv

Likvidni futur aktiv fut. akt. :o o/: prim. akt. :v
Likvidni futur medij fut. akt. :o o/: prim med/pas :voo oi
1. futur pasiv aor. pas. 0qo o/: prim med/pas /o0q oooi
2. futur pasiv aor. pas. qo o/: prim med/pas o noo+o/q oooi

Likvidni aorist aktiv : aor. akt. o sek. akt. : :ivo
2. aorist pasiv : aor. pas. q sek.akt. : ypo qv

1. perfekt aktiv /: perf. akt. io prim. akt. /: /oio
2. perfekt aktiv /: perf. akt. o prim. akt. y: yovo
Perfekt medij/pasiv /: perf. pas. prim. med/pas /: /ooi

Glavna tablica participa

____________________________________________________________
o+ perfekt aktiv 3-1-3
____________________________________________________________

gl. vrijeme redup osnova form. gl. vr. morfem N mn. est oblika koje treba upamtiti
med/pas o:voo, o:vq, o:voo

medij aktiv

aktiv aktiv
medij aktiv

perfekt /: perfekt i o+ /:/oio +: i, ioio, io
aktiv aktiv io+o, ioio, io+o
perfekt /: perfekt :vo/q /:/o: voi :vo ...
med/pas med/pas

358 Dodatak

Konjunktiv
Gl. vrijeme Aug./ Osnova Formant Spojni Lini Paradigma
Redup. gl. vrem. gl. vrem. samogl. nastavci 1. l. jd.
Prezent aktiv prezent /q prim. akt. /o
Prezent medij/pasiv prezent /q prim. med/pas /o oi
1. aorist aktiv aor. akt. o(o) /q prim. akt. /o o
1. aorist medij aor. akt. o(o) /q prim. med/pas /o ooi
1. aorist pasiv aor. pas. 0(q) /q prim. akt. /o0
2. aorist aktiv aor. akt. /q prim. akt. /o
2. aorist medij aor. akt. /q prim. med/pas y: voi
2. aorist pasiv aor. pas. /q prim. akt. ypo
Infinitiv

aktiv odrjeavati odrijeiti primiti odrijeiti
medij odrjeavati odrijeiti primiti baciti
pasiv biti odrjeavano biti odrijeeno biti napisano biti baeno
Imperativ
aktiv medij/pasiv
2. jd. ? ?
3. jd. + o0
2. mn. +: o0:
3. mn. +oov o0oov

aktiv medij/pasiv pasiv
prezent 2. jd. /o : /o oo /o oo
3. jd. /o: + /o: o0 /o: o0
1. aorist 2. jd. /o oov /o ooi /o 0q+i
3. jd. /ooo + /ooo o0 /o0q +
2. aorist 2. jd. /o : y:voo ypo q+i
3. jd. /o: + y:v: o0 ypoq +

Pregled indikativa

prezent imperfekt futur 1. aorist 2. aorist perfekt

aktiv indikativ
1. jd. /o : /oov /o o : /ooo : /oov /: /oio
2. jd. /o :i : /o: /o o:i : /ooo : /o: /: /oio
3. jd. /o :i : /o:(v) /o o:i : /oo:(v) : /o:(v) /: /oi:(v)
1. mn. /o o:v : /o o:v /o oo:v : /o oo:v : /o o:v /:/o io:v
2. mn. /o :+: : /o :+: /o o:+: : /o oo+: : /o :+: /:/oio+:
3. mn. /o oooi(v) : /oov /o ooooi(v) : /ooov : /oov /:/o iooi(v)

medij indikativ
1. jd. /o ooi : /oo qv /o oooi : /ooo qv : y:vo qv /: /ooi
2. jd. /o q : /o oo /o oq : /o o : y: voo /: /oooi
3. jd. /o :+oi : /o :+o /o o:+oi : /o oo+o : y: v:+o /:/o+oi
1. mn. /oo :0o : /oo :0o /ooo :0o : /ooo :0o : y:vo :0o /:/o :0o
2. mn. /o :o0: : /o :o0: /o o:o0: : /o ooo0: : y: v:o0: /: /oo0:
3. mn. /o ov+oi : /o ov+o /o oov+oi : /o oov+o : y: vov+o /: /ov+oi

pasiv indikativ
1. jd. /o ooi : /oo qv /o0q oooi : /o 0qv : ypo qv /: /ooi
2. jd. /o q : /o oo /o0q oq : /o 0q : ypo q /: /oooi
3. jd. /o :+oi : /o :+o /o0q o:+oi : /o 0q : ypo q /: /o+oi
1. mn. /oo :0o : /oo :0o /o0qoo :0o : /o 0q:v : ypo q:v /:/o :0o
2. mn. /o :o0: : /o :o0: /o0q o:o0: : /o 0q+: : ypo q+: /: /oo0:
3. mn. /o ov+oi : /o ov+o /o0q oov+oi : /o 0qoov : ypo qoov /: /ov+oi

360 Dodatak
Pregled konjunktiva

prezent prvi aorist drugi aorist

aktiv konjunktiv
1. jd. /o /o o /o
2. jd. /o q /o oq /o q
3. jd. /o q /o oq /o q
1. mn. /o:v /o o:v /o :v
2. mn. /o q+: /o oq+: /o q+:
3. mn. /ooi (v) /o ooi (v) /o oi (v)

medij konjunktiv
1. jd. /ooi /o ooi y: voi
2. jd. /o q /o oq y: vq
3. jd. /o q+oi /o oq+oi y: vq+oi
1. mn. /o :0o /oo :0o y:v :0o
2. mn. /o qo0: /o oqo0: y: vqo0:
3. mn. /ov+oi /o ov+oi y: vv+oi

pasiv konjunktiv
1. jd. /ooi /o0 ypo
2. jd. /o q /o0q ypoq
3. jd. /o q+oi /o0q ypoq
1. mn. /o :0o /o0 :v ypo :v
2. mn. /o qo0: /o0q +: ypoq +:
3. mn. /ov+oi /o0 oi (v) ypo oi (v)

Pregled imperativa

prezent prvi aorist drugi aorist

aktiv imperativ
2. jd. /o : /o oov /o :
3. jd. /o: + /ooo + /o: +
2. mn. /o :+: /o oo+: /o :+:
3. mn. /o: +oov /ooo +oov /o: +oov

medij imperativ
2. jd. /o oo /o ooi y: voo
3. jd. /o: o0 /ooo o0 y:v: o0
2. mn. /o :o0: /o ooo0: y: v:o0:
3. mn. /o: o0oov /ooo o0oov y:v: o0oov

pasiv imperativ
2. jd. /o oo /o 0q+i ypo q+i
3. jd. /o: o0 /o0q + ypoq +
2. mn. /o :o0: /o 0q+: ypo q+:
3. mn. /o: o0oov /o0q +oov ypoq +oov

Pregled infinitiva

prezent prvi aorist drugi aorist perfekt


medij /o :o0oi /o ooo0oi y: v:o0oi /: /oo0oi

pasiv /o :o0oi /o0q voi ypoq voi /: /oo0oi

362 Dodatak
:i i :i i :i i :i i

Indikativ

prezent imperfekt futur
1. jd. :i i q qv : oooi
2. jd. :i q : oq
3. jd. : o+i(v) qv : o+oi
1. mn. : o: v q:v, q:0o : oo :0o
2. mn. : o+: q+: : o:o0:
3. mn. :i oi(v) qoov : oov+oi

Neindikativni glagoli
konjunktiv imperativ aktiv infinitiv
1. jd. :ivoi
2. jd. q i o0i
3. jd. q : o+
1. mn. :v
2. mn. q+: : o+:
3. mn. oi(v) : o+oov

Particip
m. r. . r. sr. r.
N jd. v oooo o v
G jd. o v+o oo oq o v+o
D jd. o v+i oo oq o v+i
A jd. o v+o oooov o v
N mn. o v+: ooooi o v+o
G mn. o v+v oo o v o v+v
D mn. oooi(v) oo ooi oooi(v)
A mn. o v+o oo oo o v+o


Indikativ

Brojevi odjeljka koji se nalaze iza naslova na sredini stranice odnose se na
dotine odlomke u MBG-i.

Prezent Indikativ (#41)

Tematski nekontraktni prezent indikativ
aktiv medij/pasiv
1. jd. /o /o ooi
2. jd. /o :i /o q
3. jd. /o :i /o :+oi
1. jd. /o o:v /oo :0o
2. jd. /o :+: /o :o0:
3. jd. /o oooi(v) /o ov+oi

Tematski kontraktni prezent indikativ
aktiv
1. jd. y:vv noi ov:p
2. jd. y:vvo noi:i ov:poi
3. jd. y:vvo noi:i ov:poi
1. mn. y:vv :v noioo :v ov:poo :v
2. mn. y:vvo +: noi:i+: ov:poo +:
3. mn. y:vv oi(v) noioo oi(v) ov:poo oi(v)

medij/pasiv
1. jd. y:vv oi noioo oi ov:poo oi
2. jd. y:vvo noiq ov:poi
3. jd. y:vvo +oi noi:i+oi ov:poo +oi
1. mn. y:vv :0o noioo :0o ov:poo :0o
2. mn. y:vvo o0: noi:io0: ov:poo o0:
3. mn. y:vv v+oi noioo v+oi ov:poo v+oi

364 Dodatak

Atematski prezent indikativ
Aktiv
1. jd. i o+qi (*o+o) +i0qi (*0:) oioi (*oo) o:iivoi (*o:iivo)
2. jd. i o+q +i0q oio o:iivo :i
3. jd. i o+qoi(v) +i0qoi(v) oiooi(v) o:iivooi(v)
1. mn. i o+o:v +i0::v oioo:v o:iivo:v
3. mn. i o+o oi(v) +i0: ooi(v) oioo ooi(v) o:iivo ooi(v)

medij/pasiv
1. jd. i o+ooi +i0:oi oioooi o:iivooi
2. jd. i o+oooi +i0:ooi oiooooi o:iivoooi
3. jd. i o+o+oi +i0:+oi oioo+oi o:iivo+oi
1. mn. i o+o :0o +i0: :0o oioo :0o o:iivo :0o
2. mn. i o+oo0: +i0:o0: oiooo0: o:iivoo0:
3. mn. i o+ov+oi +i0:v+oi oioov+oi o:iivov+oi

Imperfekt indikativ (#42)

Tematski nekontraktni imperfekt indikativ
aktiv medij/pasiv
1. jd. : /oov : /oo qv
2. jd. : /o: : /o oo
3. jd. : /o:(v) : /o :+o
1. mn. : /o o:v : /oo :0o
2. mn. : /o :+: : /o :o0:
3. mn. : /oov : /o ov+o


Tematski kontraktni imperfekt indikativ
aktiv
1. jd. : y: vvv : noioov : ov: poov
2. jd. : y: vvo : noi:i : ov: poo
3. jd. : y: vvo : noi:i : ov: poo
1. mn. : y:vv :v : noioo :v : ov:poo :v
2. mn. : y:vvo +: : noi:i+: : ov:poo +:
3. mn. : y: vvv : noioov : ov: poov

medij/pasiv
1. jd. : y:vv qv : noioo qv : ov:poo qv
2. jd. : y:vv : noioo : ov:poo
3. jd. : y:vvo +o : noi:i+o : ov:poo +o
1. mn. : y:vv :0o : noioo :0o : ov:poo :0o
2. mn. : y:vvo o0: : noi:io0: : ov:poo o0:
3. mn. : y:vv v+o : noioo v+o : ov:poo v+o

Atematski imperfekt indikativ
aktiv
1. jd. i o+qv : +i0qv : oiooov : o:iivov
2. jd. i o+q : +i0:i : oiooo : o:iivo
3. jd. i o+q : +i0:i : oiooo : o:iivo
1. mn. i o+o:v : +i0::v : oioo:v : o:iivo:v
2. mn. i o+o+: : +i0:+: : oioo+: : o:iivo+:
3. mn. i o+ooov : +i0:oov : oioooov : o:iivooov

medij/pasiv
1. jd. i o+o qv : +i0: qv : oioo qv : o:iivo qv
2. jd. i o+ooo : +i0:oo : oioooo : o:iivooo
3. jd. i o+o+o : +i0:+o : oioo+o : o:iivo+o
1. mn. i o+o :0o : +i0: :0o : oioo :0o : o:iivo :0o
2. mn. i o+oo0: : +i0:o0: : oiooo0: : o:iivoo0:
3. mn. i o+ov+o : +i0:v+o : oioov+o : o:iivov+o

366 Dodatak

Futur indikativ (#43)

Tematski nekontraktni futur indikativ
aktiv medij
1. jd. /o o nop:o oooi
2. jd. /o o:i nop:o oq
3. jd. /o o:i nop:o o:+oi
1. mn. /o oo:v nop:ooo :0o
2. mn. /o o:+: nop:o o:o0:
3. mn. /o ooooi(v) nop:o oov+oi

Atematski futur indikativ
aktiv medij
1. jd. o o o oooi
2. jd. o o:i o oq
3. jd. o o:i o o:+oi
1. mn. o oo:v ooo :0o
2. mn. o o:+: o o:o0:
3. mn. o ooooi(v) o oov+oi

Likvidni futur indikativ
futur aktiv futur medij prezent aktiv
1. jd. :v :voo oi : v
2. jd. :v:i :vq : v:i
3. jd. :v:i :v:i+oi : v:i
1. mn. :voo :v :voo :0o : vo:v
2. mn. :v:i+: :v:io0: : v:+:
3. mn. :voo oi(v) :voo v+oi : voooi(v)


Aorist aktiv/medij indikativ (#44)

Tematski aorist aktiv i medij indikativ

prvi aorist indikativ
aktiv medij
1. jd. : /ooo : /ooo qv
2. jd. : /ooo : /o o
3. jd. : /oo: : /o oo+o
1. mn. : /o oo:v : /ooo :0o
2. mn. : /o oo+: : /o ooo0:
3. mn. : /ooov : /o oov+o

likvidni aorist indikativ
aktiv medij
1. jd. : :ivo : :ivo qv
2. jd. : :ivo : :iv
3. jd. : :iv: : :ivo+o
1. mn. : :ivo:v : :ivo :0o
2. mn. : :ivo+: : :ivoo0:
3. mn. : :ivov : :ivov+o

drugi aorist indikativ
aktiv medij
1. jd. : o/ov : y:vo qv
2. jd. : o/: : y: voo
3. jd. : o/:(v) : y: v:+o
1. mn. : o /o:v : y:vo :0o
2. mn. : o /:+: : y: v:o0:
3. mn. : o/ov : y: vov+o

368 Dodatak

Atematski drugi aorist indikativ
i o+qi +i0qi oioi

aktiv
1. jd. : o+qv : 0qv : ov
8
2. jd. : o+q : 0q : o
3. jd. : o+q : 0q : o
1. mn. : o+q:v : 0::v : oo:v
2. mn. : o+q+: : 0:+: : oo+:
3. mn. : o+qoov : 0: ooov : oooov

medij
1. jd. : o+o qv : 0: qv : oo qv
9
2. jd. : o+ : 0oo : ooo
3. jd. : o+o+o : 0:+o : oo+o
1. mn. : o+o :0o : 0: :0o : oo :0o
2. mn. : o+oo0: : 0:o0: : ooo0:
3. mn. : o+ov+o : 0:v+o : oov+o

_______________________________________
8 Prvi aorist, : oio.
9 Prvi aorist, : oio qv.


Perfekt indikativ (#45 - #46)

Tematski perfekt aktiv Perfekt medij/pasiv
prvi perfekt drugi perfekt
1. jd. /: /oio y: yovo /: /ooi
2. jd. /: /oio y: yovo /: /oooi
3. jd. /: /oi:(v) y: yov:(v) /: /o+oi
1. mn. /:/o io:v y:yo vo:v /:/o :0o
2. mn. /:/o io+: y:yo vo+: /: /oo0:
3. mn. /:/o iooi(v) y:yo vooi(v) /: /ov+oi

Aorist/futur pasiv indikativ (#47)

prvi aorist drugi aorist
1. jd. : /o 0qv : ypo qv
2. jd. : /o 0q : ypo q
3. jd. : /o 0q : ypo q
1. mn. : /o 0q:v : ypo q:v
2. mn. : /o 0q+: : ypo q+:
3. mn. : /o 0qoov : ypo qoov

prvi futur drugi futur
1. jd. /o0q oooi ypoq oooi
2. jd. /o0q oq ypoq oq
3. jd. /o0q o:+oi ypoq o:+oi
1. mn. /o0qoo :0o ypoqoo :0o
2. mn. /o0q o:o0: ypoq o:o0:
3. mn. /o0q oov+oi ypoq oov+oi

370 Dodatak
Konjunktiv (#50)

Tematski nekontraktni konjunktiv
prezent aorist perfekt

prezent aktiv konjunktiv
1. jd. /o /o o /:/o i
2. jd. /o q /o oq /:/o iq
3. jd. /o q /o oq /:/o iq
1. mn. /o:v /o o:v /:/o i:v
2. mn. /o q+: /o oq+: /:/o iq+:
3. mn. /ooi(v) /o ooi(v) /:/o ioi(v)

prezent medij konjunktiv
1. jd. /ooi /o ooi /:/o: vo
2. jd. /o q /o oq /:/o: vo q
3. jd. /o q+oi /o oq+oi /:/o: vo q
1. mn. /o :0o /oo :0o /:/o: voi :v
2. mn. /o qo0: /o oqo0: /:/o: voi q +:
3. mn. /ov+oi /o ov+oi /:/o: voi oi

prezent pasiv konjunktiv
1. jd. /ooi /o0 /:/o: vo
2. jd. /o q /o0q /:/o: vo q
3. jd. /o q+oi /o0q /:/o: vo q
1. mn. /o :0o /o0 :v /:/o: voi :v
2. mn. /o qo0: /o0q +: /:/o: voi q +:
3. mn. /ov+oi /o0 oi(v) /:/o: voi oi

Konjunktiv (#50)

Tematski kontraktni konjunktiv
-o -: -o

1. jd. y:vv noi ov:p
1. mn. y:vv :v noi :v ov:p :v
2. mn. y:vvo +: noiq +: ov:p +:
3. mn. y:vv oi(v) noi oi(v) ov:p oi(v)

prezent medij/pasiv konjunktiv
1. jd. y:vv oi noi oi ov:p oi
3. jd. y:vvo +oi noiq +oi ov:p +oi
1. mn. y:vv :0o noi :0o ov:p :0o
2. mn. y:vvo o0: noiq o0: ov:p o0:
3. mn. y:vv v+oi noi v+oi ov:p v+oi

372 Dodatak
Konjunktiv (#50)

Atematski konjunktiv
1. jd. i o+ +i0 oio
2. jd. i o+q +i0q oio
1. mn. i o+ :v +i0 :v oio :v
2. mn. i o+q +: +i0q +: oio +:
3. mn. i o+ oi(v) +i0 oi(v) oio oi(v)
prezent medij/pasiv konjunktiv
1. jd. i o+ oi +i0 oi oio oi
3. jd. i o+q +oi +i0q +oi oio +oi
1. mn. i o+ :0o +i0 :0o oio :0o
2. mn. i o+q o0: +i0q o0: oio o0:
3. mn. i o+ v+oi +i0 v+oi oio v+oi
drugi aorist aktiv konjunktiv
1. jd. o+
10
0 o
2. jd. o+q 0q o
3. jd. o+q 0q o
1. mn. o+ :v 0 :v o :v
2. mn. o+q +: 0q +: o +:
3. mn. o+ oi(v) 0 oi(v) o oi(v)
drugi aorist medij konjunktiv
1. jd. o+ oi 0 oi o oi
2. jd. o+q 0q o
3. jd. o+q +oi 0q +oi o +oi
1. mn. o+ :0o 0 :0o o :0o
2. mn. o+q o0: 0q o0: o o0:
3. mn. o+ v+oi 0 v+oi o v+oi

_______________________________________
10 i o+qi takoer ima prvi aorist u aktivu (o+q o) i mediju (o+q ooi).

Imperativ (#70)

Tematski: nekontraktni imperativ
aktiv imperativ
2. jd. /o : /o oov o /: /: /oi:
3. jd. /o: + /ooo + o/: + /:/oi: +
2. mn. /o :+: /o oo+: o /:+: /:/o i:+:
3. mn. /o: +oov /ooo +oov o/: +oov /:/oi: +oov

medij/pasiv imperativ
2. jd. /o oo /o ooi y:voo /: /ooo
3. jd. /o: o0 /ooo o0 y:v: o0 /:/o o0
2. mn. /o :o0: /o ooo0: y: v:o0: /: /oo0:
3. mn. /o: o0oov /ooo o0oov y:v: o0oov /:/o o0oov

prvi aorist pasiv imperativ
2. jd. /o 0q+i 2. mn. /o 0q+:
3. jd. /o0q + 3. mn. /o0q +oov

Tematski: kontraktni imperativ
prezent aktiv imperativ
2. jd. y: vvo noi:i ov: poo
3. jd. y:vvo + noi:i+ ov:poo +
2. mn. y:vvo +: noi:i+: ov:poo +:
3. mn. y:vvo +oov noi:i+oov ov:poo +oov

prezent medij/pasiv imperativ
2. jd. y:vv noioo ov:poo
3. jd. y:vvo o0 noi:io0 ov:poo o0
2. mn. y:vvo o0: noi:io0: ov:poo o0:
3. mn. y:vvo o0oov noi:io0oov ov:poo o0oov

374 Dodatak
Imperativ (#70)

Atematski imperativ

*o+o *0: *oo *o:iivo

prezent aktiv imperativ
2. jd. i o+q +i0:i oiooo o:iivo0i
3. jd. i o+o + +i0: + oioo + o:iivo +
3. mn. i o+o +oov +i0: +oov oioo +oov o:iivo +oov

prezent medij/pasiv imperativ
2. jd. i o+ooo +i0:oo oioooo o:iivooo
3. jd. i o+o o0 +i0: o0 oioo o0 o:iivo o0
2. mn. i o+oo0: +i0:o0: oiooo0: o:iivoo0:
3. mn. i o+o o0oov +i0: o0oov oioo o0oov o:iivo o0oov

aorist aktiv imperativ
2. jd. o+q 0i 0: oo
3. jd. o+q + 0: + oo +
2. mn. o+q +: 0: +: oo +:
3. mn. o+q +oov 0: +oov oo +oov

aorist medij imperativ
2. jd. o+ 0oo ooo
3. jd. o+o o0 0: o0 oo o0
2. mn. o+o o0: 0: o0: oo o0:
3. mn. o+o o0oov 0: o0oov oo o0oov


Infinitiv (#80)

Aktiv infinitiv
prezent futur 1. aorist 2. aorist 1. perfekt 2. perfekt

tematski infinitiv
/o :iv /o o:iv /o ooi o/:iv /:/oi: voi y:yov: voi

kontraktni infinitiv
y:vvo v y:vvq o:iv y:vvq ooi y:y:vvqi: voi
noi:iv noiq o:iv noiq ooi n:noiqi: voi
ov:poo v ov:p o:iv ov:p ooi n:ov:pi: voi

i i i i infinitiv
i o+o voi o+q o:iv o+q ooi o+q voi : o+qi: voi
+i0: voi 0q o:iv 0:ivoi +:0:ii: voi
oioo voi o o:iv ooo voi o:oi: voi
o:iivo voi
:ivoi

likvidni infinitiv
: v:iv :v:iv :ivoi

376 Dodatak

Infinitiv (#80)

Medij i medij/pasiv infinitiv
prezent futur 1. aorist 2. aorist perfekt

tematski infinitiv
/o :o0oi nop:o o:o0oi /o ooo0oi /:/o o0oi

y:vvo o0oi y:vvq o:o0oi y:vvq ooo0oi y:vvq o0oi
noi:io0oi noiq o:o0oi noiq ooo0oi n:noiq o0oi
ov:poo o0oi ov:p o:o0oi ov:p ooo0oi n:ov:p o0oi

i i i i infinitiv
i o+oo0oi o+q o:o0oi o+q ooo0oi o+o o0oi : o+o voi
+i0:o0oi 0q o:o0oi 0: o0oi
oiooo0oi o o:o0oi oo o0oi
o:iivoo0oi
: o:o0oi

likvidni infinitiv
: v:o0oi :v:io0oi :ivoo0oi

Pasiv infinitiv
tematski infinitiv
/o0q o:o0oi /o0q voi ypoq voi

y:vvq0q o:o0oi y:vvq0q voi y:vvq o0oi
noiq0q o:o0oi noiq0q voi
ov:p0q o:o0oi ov:p0q voi

Particip (#90)

Tematski: nekontraktni particip

prezent aktiv particip
N jd. /ov /o oooo /o ov
G jd. /o ov+o /ooo oq /o ov+o
D jd. /o ov+i /ooo oq /o ov+i
A jd. /o ov+o /o oooov /o ov
N mn. /o ov+: /o ooooi /o ov+o
G mn. /oo v+v /oooo v /oo v+v
A mn. /o ov+o /ooo oo /o ov+o

prezent medij/pasiv particip
N jd. /oo :vo /oo: vq /oo :vov
G jd. /oo: voo /oo: vq /oo: voo
D jd. /oo: v /oo: vq /oo: v
A jd. /oo :vov /oo: vqv /oo :vov
N mn. /oo :voi /oo :voi /oo :vo
G mn. /oo: vv /oo: vv /oo: vv
D mn. /oo: voi /oo: voi /oo: voi
A mn. /oo: voo /oo: vo /oo :vo

378 Dodatak

prvi aorist aktiv particip
N jd. /o oo /o oooo /o oov
G jd. /o oov+o /ooo oq /o oov+o
D jd. /o oov+i /ooo oq /o oov+i
A jd. /o oov+o /o oooov /o oov
N mn. /o oov+: /o ooooi /o oov+o
G mn. /ooo v+v /oooo v /ooo v+v
A mn. /o oov+o /ooo oo /o oov+o

prvi aorist medij particip
N jd. /ooo :vo /ooo: vq /ooo :vov

prvi aorist pasiv particip
N jd. /o0:i /o0:ioo /o0: v
G jd. /o0: v+o /o0:ioq /o0: v+o
D jd. /o0: v+i /o0:ioq /o0: v+i
A jd. /o0: v+o /o0:ioov /o0: v
N mn. /o0: v+: /o0:iooi /o0: v+o
G mn. /o0: v+v /o0:io v /o0: v+v
D mn. /o0:ioi(v) /o0:iooi /o0:ioi(v)
A mn. /o0: v+o /o0:ioo /o0: v+o

drugi aorist particip
aktiv N jd. o/ v o/oo oo o/o v
G jd. o/o v+o o/oo oq o/o v+o
medij N jd. o/o :vo o/o: vq o/o :vov
G jd. o/o: voo o/o: vq o/o: voo
pasiv N jd. ypo:i ypo:ioo ypo: v
G jd. ypo: v+o ypo:ioq ypo: v+o


perfekt aktiv particip
N jd. /:/oi /:/oioio /:/oio
G jd. /:/oio +o /:/oioio /:/oio +o
D jd. /:/oio +i /:/oioio /:/oio +i
A jd. /:/oio +o /:/oioiov /:/oio
N mn. /:/oio +: /:/oioioi /:/oio +o
G mn. /:/oio +v /:/oioi v /:/oio +v
D mn. /:/oio oi(v) /:/oioioi /:/oio oi(v)
A mn. /:/oio +o /:/oioio /:/oio +o

perfekt medij/pasiv particip
N jd. /:/o: vo /:/o: vq /:/o: vov
G jd. /:/o: voo /:/o: vq /:/o: voo

futur particip
aktiv N jd. /o ov /o ooooo /o oov
G jd. /o oov+o /oooo oq /o oov+o
medij N jd. /ooo :vo /ooo: vq /ooo :vov
prvi pasiv N jd. /o0qoo :vo /o0qoo: vq /o0qoo :vov
G jd. /o0qoo: voo /o0qoo: vq /o0qoo: voo
drugi pasiv N jd. ypo|o :vo ypo|o: vq ypo|o :vov
G jd. ypo|o: voo ypo|o: vq ypo|o: voo

380 Dodatak

Atematski particip

prezent aktiv particip
N jd. i o+o i o+o oo i o+o v
G jd. i o+o v+o i o+o oq i o+o v+o
N jd. +i0:i +i0:i oo +i0: v
G jd. +i0: v+o +i0:i oq +i0: v+o
N jd. oiooo oiooo oo oioo v
G jd. oioo v+o oiooo oq oioo v+o
N jd. o:iivo o:iivo oo o:iivo v
G jd. o:iivo v+o o:iivo oq o:iivo v+o

prezent medij/pasiv particip
N jd. i o+o :vo i o+o: vq i o+o :vov
G jd. i o+o: voo i o+o: vq i o+o: voo
N jd. +i0: :vo +i0:: vq +i0: :vov
G jd. +i0:: voo +i0:: vq +i0:: voo
N jd. oioo :vo oioo: vq oioo :vov
G jd. oioo: voo oioo: vq oioo: voo
N jd. o:iivo :vo o:iivo: vq o:iivo :vov
G jd. o:iivo: voo o:iivo: vq o:iivo: voo

futur aktiv particip futur medij particip
N jd. o+q ov o+qoo :vo
G jd. o+q oov+o o+qoo: voo
N jd. 0q ov 0qoo :vo
G jd. 0q oov+o 0qoo: voo
N jd. o ov ooo :vo
G jd. o oov+o ooo: voo

prvi aorist aktiv particip
N jd. o+q oo 0q io
G jd. o+q oov+o 0qio v+o


drugi aorist aktiv particip
N jd. o+o o+o oo o+o v
G jd. o+o v+o o+o oq o+o v+o
N jd. 0:i 0:ioo 0: v
G jd. 0: v+o 0:ioq 0: v+o
N jd. ooo ooo oo oo v
G jd. oo v+o ooo oq oo v+o

prvi aorist medij particip
N jd. o+qoo :vo 0qio :vo
G jd. o+qoo: voo 0qio: voo

drugi aorist medij particip
N jd. o+o :vo o+o: vq o+o :vov
G jd. o+o: voo o+o: vq o+o: voo
N jd. 0: :vo 0:: vq 0: :vov
G jd. 0:: voo 0:: vq 0:: voo
N jd. oo :vo oo: vq oo :vov
G jd. oo: voo oo: vq oo: voo

prvi aorist pasiv particip
N jd. o+o0:i o+o0:ioo o+o0: v
G jd. o+o0: v+o o+o0:i oq o+o0: v+o
N jd. +:0:i +:0:i oo +:0: v
G jd. +:0: v+o +:0:i oq +:0: v+o

perfekt aktiv particip
N jd. : o+qi +:0:ii o:oi
G jd. : o+qio +o +:0:iio +o o:oio +o

382 Dodatak

Osnove glagolskog vremena koje se
javljaju pedeset i vie puta u Novom
zavjetu

Tablica na narednim stranicama obuhvaa glagole koji se javljaju pedeset ili
vie puta u Novom zavjetu, ukljuujui njihove razliite osnovne oblike
glagolskih vremena koji su posebno uestali u Novom zavjetu.

Tri glagolske kategorije
to se tie pamenja, postoje tri razliite vrste glagola.
Pravilni glagoli. Nemojte pamtiti oblike glagolskih vremena ovih glagola.
Za to nema razloga.
Glagoli koji prolaze kroz pravilne promjene. Dok smo prolazili kroz OBG,
vidjeli smo obrasce tvorbe razliitih osnova glagolskih vremena. Poznajete
li pravila koja upravljaju tim promjenama, nemate razloga pamtiti i ove
glagole. Pravila koja trebate znati naveli smo dolje, a promjene smo
pojasnili u biljekama o oblicima glagolskih vremena.
Glagolski oblici koje trebate upamtiti. Neki oblici glagolskih vremena ine se
toliko teki da ih je najlake upamtiti. Takve smo oblike u narednoj tablici
potcrtali. Oduprite se iskuenju da zapamtite oblike koji nisu potcrtani.
Nauite pravila i upamtite to je mogue manje oblika.
Ukoliko sloeni glagol ima osnovu glagolskog vremena koju je potrebno
upamtiti, potcrtan je samo njegov jednostavni oblik. Na primjer, potcrtan
je aorist pasiv glagola o // (: /q 0qv), no aorist pasiv glagola : io //
(: :/q 0qv) nije potcrtan. Ako poznajete prvi glagol, trebali biste znati i
drugi.
Trebali biste proi kroz ovu tablicu i primiti na znanje koje oblike trebate
zapamtiti, a koje ete moi prepoznati zato to znate leksiki oblik i pravila.
Postoje li neki oblici koje ne moete prepoznati, a koji nisu potcrtani, svakako
ih obiljeite kako biste ih upamtili.

Pravila o tablici
1. Nemojte zapamtiti cijelu tablicu. Budete li se pouzdavali u pamenje
napamet, onda vjerojatno neete nastaviti koristiti grki jezik u svojoj
slubi.
Oblici koje trebate nauiti su potcrtani. Smatrate li da trebate obiljeiti i
druge oblike, onda to i uinite, no svedite to na minimum.
2. Osnove glagolskog vremena slijede uobiajeni redoslijed: prezent, futur
aktiv/medij, aorist aktiv/medij, perfekt aktiv, perfekt medij/pasiv,
aorist/futur pasiv.

Popisi rijei 383

3. Ukoliko se glagolu svome jednostavnom ili sloenom obliku ne javlja
u grkom novom zavjetu, nismo ga naveli. Na njegovom mjestu ostavili
smo crticu.
4. Promjene u sloenim glagolima objasnili smo tako to smo naveli
jednostavni glagol. Na primjer, :i o: pooi smo objasnili pod : pooi.
Ukoliko u tablici ne nalazite neki od jednostavnih glagola, to je zato to
jedan od sloenih glagola ima objanjenja, a drugi sloeni glagoli s istim
jednostavnim glagolom ukazuju na taj sloeni glagol. Na primjer, nismo
naveli korijen od *oiv. Opisali smo promjene korijena *oiv pod
o vooiv, a io+ooi v vas upuuje na o vooiv.
5. Ovaj 91 glagol je najvanije upamtiti. Osnovno je pravilo da to se neka
rije vie koristi, postaje nepravilnija ili izmijenjenija. Prema tome, dok
budete uili glagole koji se javljaju manje od pedeset puta, vea je
vjerojatnost da e biti potpuno pravilni.
6. Izrazi pravilni i nepravilni zapravo su vrlo nesretni termini, jer su
grki glagoli pravilni. Tek su u nekim sluajevima pravila koja upravljaju
promjenama toliko ezoterina da je najjednostavnije ne upamtiti pravila
ve glagolski oblik.
7. Sva objanjenja promjena pretpostavljaju da znate glagolski korijen ili
korijene glagola. Glagolske korijene pronai ete u biljekama na
prezentsku osnovu, ispred koje se nalazi asterisk (npr. *o yono).
Isto tako, pretpostavlja se da znate Glavnu tablicu glagola.
8. Ukoliko u biljekama za odreeno glagolsko vrijeme ne pronaete
objanjenje, najprije pogledate biljeku o prezentskom obliku. Ako ga ni
tamo ne pronaete, promjenom tada upravlja neko od osnovnih pravila
koja smo dolje naveli.
Pravila koja upravljaju morfolokim promjenama u ovim osnovama
Nauite li naredna pravila, jedina glagolska vremena koja trebate nauiti su ona koja
smo potcrtali u narednoj tablici. Kao to smo ve istaknuli, oduprite se iskuenju
da pamtite nepotcrtane oblike. Nauite pravila, a pamenje svedite na
minimum, te e biti izglednije da ete u budunosti zbilja koristiti grki jezik.
1. Prezent je najnepravilniji zato to njegov glagolski korijen esto prolazi
kroz promjene u tvorbi od prezentske osnove.
Jedno lambda postaje dva lambda (*o/ o // : o/ov).
Prilikom tvorbe prezentske osnove dodaje se iota (*op opi oip
oi p qpo).
2. Glagolima koji zavravaju na o, i i, korijeni zavravaju dentalnim
suglasnikom. Nakon to to primite na znanje, uviate da su druge osnove
glagolskih vremena obino pravilne.
*on+io, on+i,, on+i o, : o n+ioo, -, :o n+iooi, : on+i o0qv.
3. Kada u glagolu doe do prijevoja, tada je rijetko potrebno znati koji e se
samoglasnik osnove koristiti u kojem glagolskom vremenu.

384 Dodatak

Najvanije je koristiti to kao naznaku koja e vam otkriti je li odreeni glagolski
oblik u prezentu ili nije. Ukoliko je dolo do prijevoja, onda znate da nije u
prezentu, a moete pronai i druge naznake koje e vam omoguiti da
napravite tonu analizu (o noo+: // o n: o+:i/o o n: o+o/io).
Ukoliko je u nekom glagolu dolo do prijevoja, to je obino naznaeno u
biljeci na prezentski oblik.
4. Uobiajeno je da se u glagol umetne eta (io/: : i/q 0qv) ili sigma (o ioo
q ioo o0qv) ispred formanta glagolskog vremena u aoristu pasivu, a
ponekad i ispred nastavka u perfektu mediju/pasivu (o // : /qoi;
ooo , o:oo oooi).
To je posebno uestalo u glagolima koji zavravaju na i, i o, (on+i,
: on+i o0qv).
5. Slovo ispred formanta glagolskog vremena u perfektu mediju/pasivu i
aoristu pasivu esto se mijenja, posebno ako osnova zavrava praskavim
suglasnikom (o y q 0qv). Obino ne trebate znati koji e biti novi
suglasnik; jednostavno se pripremite na to da ete tamo viati
neuobiajeni suglasnik, a naznake u pogledu analize glagola potraite
drugdje.

6. Tablica praskavih suglasnika plus sigma.
labijalni (n ) + o | /:n + o /: |
velarni (i y ) + o iqpoy + o iqpo
dentalni (+ o 0) + o o on+io + o on+i o

Popisi rijei 385

o yono
11
o yonq o q yo nqoo q yo nqio q yo nqoi q yonq 0qv
o y
12
o q yoyov
13
- qyoi q 0qv
14
oi p
15
o p qpo qpio qpoi q p0qv
oi +:
16
oi +q o q +qoo q +qio q +qoi -
o io/oo0:
17
o io/oo0q o q io/oo 0qoo q io/oo 0qio - -
o ioo
18
o ioo o q ioooo o iq ioo
19
- q ioo o0qv
20
o vooiv
21
o voq oooi
22
o v: qv
23
- - -
o vio+qi
24
o voo+q o o v: o+qoo o v: o+qio o v: o+qoi o v:o+o 0qv

__________________________________
11 *oyono
12 *oy
13 *oy. Neuobiajeni drugi aorist. Zapravo je dolo do reduplikacije i dodavanja
augmenta. Osnova se reduplicira (*oy oyoy), a potom se reduplicirani samoglasnik
produljuje (oyoy qyoy q yoyov).
14 Posljednji gama osnove promijenio se u hi zbog thete.
15 *op. Iota se dodaje korijenu za tvorbu prezentske osnove, a nakon toga se ne javlja u
drugim glagolskim vremenima.
oi p je likvidni glagol i koristi :o i alfa kao formante glagolskog vremena u futuru i
aoristu aktivu.
16 *oi +:
17 *oio/oo0:. Vrlo je lako zamijeniti 0q u drugim oblicima glagolskih vremena za
formant aorista pasiva. Ovo je jedini uestali grki glagol koji zavrava na 0:, tako da
ovo nije esta pogreka.
18 *oioo.
19 Neuobiajeni perfekt. Budui da je ovo drugi perfekt, formant glagolskog vremena je
alfa, a ne io.
20 Umee sigmu ispred thete formanta glagolskog vremena.
21 *ovoo. Sloenica od o vo i *oiv. Osnova od oiv je *o, kojemu se dodaje iv za
tvorbu prezentske osnove; stoga se iv ne javlja u drugim glagolskim vremenima.
U drugim osnovama glagolskog vremena, alfa se produljuje na eta.
22 Deponentni futur medij.
23 Drugi aorist.
24 *ovio+o. Sloeni glagol koji se tvori od o vo plus *o+o. Vidi i o+qi.

386 Dodatak

o voiy
25
- o v: o
26
- - o v: 0qv
27
o n: pooi
28
o n:/:o oooi o nq /0ov o n:/q /o0o - -
o no0vq oi
29
o no0ovoo oi
30
o n: 0ovov
31
- - -
o noipivooi
32
- o n:ipivo qv
33
- - o n:ipi0qv
34
o noi+:iv
35
o noi+:v
36
o n: +:ivo
37
- - o n:i+o v0qv
38
o no //oi
39
o no/: o o n /:oo o no //o
40
- -
o no/o
41
o no/o o o n: /ooo - o no/: /ooi o n:/o 0qv

___________________________________________
25 *ovoiy. Ovo je udna rije, jedna od najproblematinijih po pitanju augmenta.
Neko je bila sloeni glagol (o v[o] plus oi y), ali u Koine grkom poela je takorei
zaboravljati da je sloenica, a augment se ponekad stavlja na poetku prijedloga
ili ponekad na oba mjesta.
26 Pokazuje dvostruki augment s potpisanim iota (o voiy + oo o v:oio o v:io
o v: o). Moe biti i q v: o, koje dodaje trei augment produljivanjem prvog
samoglasnika.
27 Pokazuje isti obrazac augmentacije koji vidimo u aoristu aktivu. Ovdje se posljednji
gama u osnovi zbog thete u formantu glagolskog vremena promijenio u hi. Isto
tako, moe biti q v: 0qv.
28 *ono:p. Sloeni glagol koji se tvori od o no plus *: p. Vidi : pooi.
29 *ono0ov. o no0vq oi je sloeni glagol, o no plus *0ov, kao to moete vidjeti po
augmentu u aoristu aktivu (o n: 0ovov). Prepoznate li da je korijen te rijei *o no0ov,
onda vie ne morate znati kako se izmijenio u prezentu.
Meutim, ako ba stvarno elite znati: prilikom tvorbe prezenta, alfa je ispao
(prijevoj), dodani su eta i ioi, kao i potpisano iota. ono0ov ono0v ono0vq
ono0vqioi o no0vq oi.
30 Futur medij deponentni.
31 Drugi aorist.
32 *onoipiv. Svi oblici ove likvidne rijei su deponentni.
33 Likvidni aorist (on:ipiv + o + qv o n:ipivo qv).
34 Gubi nu iz osnove ispred thete. To nije uobiajeno.
35 *onoi+:v. Likvidni glagol. Zapazite prijevoj posljednjeg samoglasnika/dvoglasa osnove.
36 Likvidni futur (onoi+:v + :o + o noi+:v ).
37 Zbog prijevoja, samoglasnik osnove promijenio se iz epsilona u :i. Budui da je to
likvidni aorist, formant glagolskog vremena je alfa.
38 Zbog prijevoja, samoglasnik osnove promijenio se iz : u o.
39 *ono/:. Kao to iz augmenta u aoristu aktivu (o n /:oo) moete vidjeti, ovo je sloeni
glagol. Potcrtali smo prezentski oblik zato to je teko upamtiti kako se osnova
mijenjala prilikom tvorbe prezenta.
40 Drugi perfekt.
41 *ono/o.

Popisi rijei 387

o noo+: //
42
o noo+:/
43
o n: o+:i/o
44
o n: o+o/io
45
o n: o+o/oi
46
o n:o+o /qv
47
o p
48
o pooi
49
q po qv
50
- - -
o ono ,ooi
51
- q onooo qv
52
- - -
o iqi
53
o q o o q io
54
- o :oi
55
o : 0qv
56
o //
57
o/
58
: o/ov
59
: /qio
60
: /qoi
61
: /q 0qv
62
on+i,
63
on+io : o n+ioo - :o n+iooi
64
: on+io0qv

___________________________________
42 *onoo+:/. Lambda je udvostruena za prezentsku osnovu. Prema tome, u svim
drugim glagolskim vremenima samo je jedna lambda.
Ovo je likvidni glagol, tako da u svojim formantima glagolskih vremena u futuru i
aoristu aktivu koristi :o i alfa. Primijetite prijevoj u posljednjem
samoglasniku/dvoglasu osnove.
Sve te promjene su uobiajene, stoga ne trebate zapamtiti ove glagolske oblike.
43 Likvidni futur.
44 Likvidni aorist. Samoglasnik osnove promijenio se zbog prijevoja.
45 Samoglasnik osnove promijenio se zbog prijevoja.
46 Samoglasnik osnove promijenio se zbog prijevoja.
47 Drugi aorist. Samoglasnik osnove promijenio se zbog prijevoja.
48 *op.
50 Aorist medij deponentni.
51 *oonoo.
52 Medij deponentni.
53 Premda to zapravo nije tono, korijen ovoga glagola zamiljajte kao *oq, koji umee
iotu u prezentsku osnovu (o iqi). Ovo je i glagol i slijedi uobiajena pravila.
54 io aorist.
55 Umee ispred linoga nastavka.
56 Samoglasnik osnove skrauje se od q na : zbog prijevoja.
57 *o/. Lambda se udvostruuje prilikom tvorbe prezentske osnove. Ovo je likvidni
glagol.
58 Likvidni futur (*o/ + :o + o/ ).
59 Likvidni aoristi su obino prvi aorist i koriste alfa kao formant glagolskog vremena.
o // slijedi obrazac uobiajenoga drugog aorista.
60 Zbog prijevoja, samoglasnik osnove je ispao, a ispred formanta glagolskog vremena
umetnuto je eta. Ovaj oblik slijedi uobiajena pravila, ali mnogi studenti jo uvijek s
njime imaju problema, tako da ga je najbolje upamtiti.
61 Vidi pojanjenje za oblik perfekta aktiva.
62 Vidi pojanjenje za oblik perfekta aktiva.
63 *on+io.
64 Kombinacija dentalnog suglasnika + tvori o.

388 Dodatak

/: n
65
/: | : /:|o - - -
y:vvo
66
y:vvq o : y: vvqoo y:y: vvqio y:y: vvqoi : y:vvq 0qv
yivooi
67
y:vq oooi
68
: y:vo qv
69
y: yovo
70
y:y: vqoi
71
: y:vq 0qv
72
yiv oi
73
yv oooi
74
: yvv
75
: yvio : yvooi
76
: yv o0qv
77
ypo
78
ypo | : ypo|o y: ypoo
79
y: ypooi
80
: ypo qv
81
o:i
82
- - - - -

________________________________________
65 */:n.
66 *y:vvo.
67 Korijen glagola yivooi je *y:v. To je vano imati na umu kako bismo ga razlikovali
od y:vvo (*y:vvo) i yiv oi (*yvo). Evo nekoliko naznaka po kojima ete ih moi
razlikovati.
yivooi uvijek ima samoglasnik izmeu gama i nu. Obino je to epsilon.
y:vvo uvijek imaju dvostruki nu i potpuno je pravilan.
yiv oi, osim u prezentu, nema samoglasnik izmeu game i nu.
69 Drugi aorist medij deponentni.
70 Samoglasnik osnove promijenio se iz epsilona u omikron zbog prijevoja. To je drugi
perfekt, tako da koristi alfu kao formant glagolskog vremena.
71 Umee eta ispred linog nastavka.
72 Umee eta ispred linog nastavka.
73 *yvo. Vidi raspravu o yivooi gore.
Osnova je *yvo, emu je dodano ioi za tvorbu prezentske osnove. Zapravo, iota u
prezentskoj osnovi potjee od reduplikacije, nakon koje je izvorno gama ispalo, a
samoglasnik osnove je produljen: yvo yiyvo yivo + oi yiv oi. U drugim
glagolskim vremenima, samoglasnik osnove produljuje se od o na .
75 Drugi aorist.
76 Umee sigmu ispred formanta glagolskog vremena.
77 Umee sigmu ispred formanta glagolskog vremena.
78 *ypo.
79 Drugi perfekt.
80 kombinacija tvori .
81 Drugi aorist.
82 Ovo je nelino, tree lice jednine, oblik koji se nikada ne mijenja.

Popisi rijei 389

o: ooi
83
o: ooi
84
: o:o qv
85
- o: o:yoi
86
: o: 0qv
oioo oi
87
oioo : oiooo - - : oioo 0qv
88
oioi
89
o o : oio o: oio o: oooi : oo 0qv
ooi:
90
oo : ooo - - -
ooo ,
91
ooo o : oo ooo - o:oo oooi
92
: ooo o0qv
93
oo vooi
94
oovq oooi
95
- - - q oovq 0qv
96
: y:ip
97
: y:p q y:ipo
98
- : yq y:poi
99
q y: p0qv
:i i
100
: oooi q qv
101
- - -
:i o: pooi
102
:i o:/:o oooi :i oq /0ov :i o:/q /o0o - -
: io //
103
: io/ : : o/ov : i: /qio : i: /qoi : :/q 0qv
: : pooi
104
: :/:o oooi : q /0ov : :/q /o0o - -

_____________________________________
83 *o:.
86 kombinacija tvori y.
87 *oioooi. Za razliku od rijei poput o no0vq oi u kojima se oi dodaje prilikom tvorbe
prezentske osnove, oi ini dio ovoga korijena. Isto tako, ovo nije i glagol. o nestaje u
saimanju u futuru i aoristu aktivu.
88 o se posve gubi kada i0 kombinacija tvori 0.
89 *oo. oioi je pravilan ako znate pravila za tvorbu i glagola.
90 *ooi.
91 *oooo.
92 o kombinacija tvori o.
93 o0 kombinacija tvori o0.
94 *oov. Koristi alfa kao spojni samoglasnik u prezentu.
96 Glagol dobiva augment u aoristu pasivu kao da korijen poinje samoglasnikom.
97 *:y:p. Prilikom tvorbe prezentske osnove dodaje se iota. Ovo je likvidni glagol.
Zapazite prijevoj kroz razliite osnove glagolskog vremena.
98 Osnova se mijenja zbog prijevoja.
99 Reduplicira se i prolazi kroz samoglasniku reduplikaciju: :y:p :y:y:p :yqy:p
: yq y:poi.
100 Samo upamtite ovaj glagol.
101 Ovo je zapravo imperfekt, ali ovdje smo ga ukljuili kako bi vam bilo jasnije.
102 Vidi : pooi.
103 Vidi o //.
104 Vidi : pooi.

390

: n:p+o
105
: n:p+q o : nqp +qoo
: pooi
106
: /:o oooi
107
q/0ov
108
: p+o
110
: p+q o q p +qoo
: o0i
111
o yooi
112
: oyov
113
:o oyy:/i,
114
- :o qyy: /ioo
:o pioi
117
:o pq o
118
:o pov
119
:
122
: : oov
,o
123
,q o
124
: ,qoo
,q+:
125
,q+q o : ,q +qoo
0: /
126
0:/q o q 0: /qoo
0:p:
127
- : 0: pqoo
i o+qi
128
o+q o : o+qoo
io 0qoi
130
io0q oooi -
io/:
131
io/: o : io /:oo

Dodatak

- - -
: /q /o0o
109
- -
- - -
- - -
- :o qyy: /iooi
115
:o qyy:/io0qv
116
:o pqio
120
- :o p: 0qv
121
: oqio - -
- - -
- - : ,q+q 0qv
- - q 0:/q 0qv
- - -
: o+qio
129
: o+ooi : o+o 0qv
- - -
i: i/qio i: i/qoi : i/q 0qv

__________________________________________
105 *:n:p+o. Sloeni glagol. Jednostavni glagol : p+o javlja se manje od pedeset puta u
grkome Novom zavjetu, i zato ga ovdje nismo naveli.
106 *:p. Razliite osnove glagolskog vremena ovoga glagola zapravo su posve pravilne.
Izgledaju toliko razliite zato to se temelje na razliitim glagolskim korijenima.
Veini studenata najlake ih je zapamtiti.
107 *:/:o0. Futur medij deponentni.
108 *:/:o0, ba kao futur. :o je ispao zbog prijevoja (*:/:o0 :/0 q/0ov). Drugi aorist.
109 *:/:o0, ba kao futur. Oblik je redupliciran i proao je kroz samoglasniku
reduplikaciju, a : je ispalo. Ovo je drugi perfekt. *:/:o0 :/:/:o0 :/q/o0
: /q /o0o.
110 *:p+o.
111 Tvori se od dvije razliite osnove: *:o0i (koristi se u prezentu) i *oy (koristi se u
futuru i aoristu).
112 *oy. Futur medij deponentni.
113 *oy. Drugi aorist.
114 *:ooyy:/io. Kao to vidimo iz augmenta, radi se o sloenom glagolu.
115 o kombinacija tvori o.
116 o0 kombinacija tvori o0.
117 Osnova je *:o p. ioi je dodano za tvorbu prezentske osnove.
118 Eta je dodano ispred formanta glagolskog vremena.
119 Drugi aorist. Ne prima augment.
120 Eta je dodano ispred formanta glagolskog vremena.
121 Epsilon je dodan ispred formanta glagolskog vremena.

Popisi rijei 391

io+ooiv
132
io+oq oooi io+: qv - - -
iqpo oo
133
iqpo : iq poo - i:iq poyoi : iqpo 0qv
134
ipo ,
135
ipo : ipoo i: ipoyo
136
- -
ipo+:
137
ipo+q o : ipo +qoo i:ipo +qio i:ipo +qoi -

_____________________________________
122 Zbilja je fascinantno to se dogaa s : , ali moda biste isprva trebali samo upamtiti
osnove glagolskih vremena. Ako vas doista zanima to se dogodilo, evo objanjenja.
Korijen je *o:. U prezentu sigmu zamjenjuje otri hak tako da sada imate samo : .
No, budui da Grcima nisu odgovarala dva aspirirana zvuka otrog haka i hi
jedan za drugim, otri hak se deaspirirao u tihi hak (o: : : : ).
Prema tome, budui da glagolski korijen zapravo poinje suglasnikom, prilikom
tvorbe imperfekta augment je epsilon. Meutim, sigma se potom nalazi izmeu dva
samoglasnika, tako da ispada, a :: se saima na :i (: + o: :: :iov).
U futuru formant glagolskog vremena sigma spaja se s hi s kojim tvori ksi, no tada
vie nema dva aspirirana suglasnika u nizu, tako da otri hak moe ostati.
U aoristu i perfektu aktivu, : izmeu sigme i hi ispada. U perfektu, eta je dodan
ispred formanta glagolskog vremena.
123 *,o.
124 Neki ga navode kao deponentnog: , q oooi.
125 *,q+:.
126 Osnova glagola 0: / izvorno je glasila *:0:/. To objanjava eta ispred formanta
glagolskog vremena u futur aktivu, augment u aorist aktivu, te augment i
produljeni kontraktni samoglasnik u aorist pasivu. Eta se umee ispred formanta
glagolskog vremena u aorist aktivu i pasivu.
127 *0:p:.
128 *o+o. Kada je prvi sigma redupliciran prilikom tvorbe prezentske osnove, sigma je
ispao u skladu s pravilima i zamijenio ga je otri hak. Isti fenomen nalazimo u
perfektu aktivu.
129 Za raspravu o otrom haku vidi biljeku o prezentskoj osnovi.
130 io+o + *:. Tvori se od prezentske osnove *io0q.
131 Osnova ove rijei neko je imala digamu (staro grko slovo koje se u gramatikama pie
) iza epsilona (io/:), tako da se epsilon ne produljuje uvijek onako kako bismo
oekivali. U posljednje tri osnove glagolskog vremena, alfa ispada (prijevoj), a epsilon
se produljuje. Moda vam je lake upamtiti ove oblike.
132 Vidi o vooiv.
133 *iqpoy.
134 y0 kombinacija mijenja se u 0.
135 *ipoy.
136 Drugi perfekt.
137 *ipo+:.

392 Dodatak

ipiv
138
ipiv : ipivo i: ipiio i: ipioi : ipi0qv
/o/:
139
/o/q o : /o /qoo /:/o /qio /:/o /qoi : /o/q 0qv
/oo v
140
/q |ooi
141
: /oov
142
:i /qo
143
:i /qoi
144
: /q 0qv
145
/: y
146
: p
147
:inov
148
:i pqio
149
:i pqoi
150
: pp: 0qv
151
op+op:
152
op+opq o : op+o pqoo :op+o pqio :op+o pqoi : op+opq 0qv
: //
153
://q o
154
- - - -
: v
155
:v
156
: :ivo
157
:: vqio
158
- -

_________________________________________
138 *ipiv. Likvidni glagol. Slovo v gubi se u posljednja tri glagolska vremena.
139 */o/:.
140 */o. Zapravo, isti korijen koristi se za tvorbu svih ovih osnova glagolskog
vremena. Objasnit emo razliite osnove glagolskog vremena, koje su prilino jasne,
no moda biste ipak trebali upamtiti razliite oblike.
Klju za pamenje ovih razliitih glagolskih vremena ini korijen */o, a ova tri
slova uvijek su prisutna u istom obliku. Alfa prolazi kroz prijevoj, a betu mijenja
slovo koje slijedi, no ova tri slova su uvijek prisutna. Mu se umee u osnovama
pasiva prezenta, futura i aorista.
141 */o. Alfa se produljuje na eta, umee se mu, a beta se spaja sa sigmom iz formanta
glagolskog vremena i tvori psi. Ovo je futur medij deponentni. */o /q /q
+ oooi /q |ooi.
142 */o. Drugi aorist.
143 */o. Samoglasnika reduplikacija je :i umjesto uobiajenog epsilona (vidi MBG za
objanjenje), samoglasnik osnove alfa produljuje se na eta (prijevoj), a beta se
aspirira na fi. Ovo je drugi perfekt, tako da je formant glagolskog vremena alfa
umjesto io. */o :i/o :i/q :i/q :i /qo.
144 Iste promjene prisutne u perfektu aktivu prisutne su i ovdje. Beta se promijenilo u
mu zbog narednog mu.
145 Iste promjene prisutne u perfektu aktivu prisutne su i ovdje, osim to je augment
jednostavni epsilon. Beta se promijenilo u fi zbog narednog theta.
146 Za tvorbu ovoga glagola koriste se tri razliite osnove: */:y (prezent), *:p (futur,
perfekt, aorist pasiv) i *in (aorist aktiv). Upamtite oblike.
147 *:p. Likvidni futur. Digama () je ispalo.
148 *in. Drugi aorist. Prima silabiki augment, digama () ispada jer je izmeu dva
samoglasnika, a oni se saimaju. : + in + o + v :inov.
149 *:p. Primio je silabiki augment, a digama () je ispao. Umee eta ispred formanta
glagolskog vremena. : + :p + q + io ::pqio :i pqio.
150 Slijedi isti obrazac promjene kao u perfektu aktivu.
151 *:p. Kada se digama () bilo izgubilo, ro se oigledno podvostruilo. Ovo je
uobiajeno za glagole koji poinju s ro. Epsilon se umee ispred formanta glagolskog
vremena, isto kao to se eta moe umetnuti.
152 *op+op:.
153 *://.

Popisi rijei 393

oioo
159
:i oq o q o:iv - - -
o po
160
o |ooi
161
:ioov
162
: poio
163
- 0qv
164
o :i/
165
- - - - -
nopooi oi
166
nopoo o nop: oio nopoo: oio nopoo: oooi nop:oo 0qv
nopoio/:
167
nopoio/: o nop:io /:oo nopoi: i/qio nopoi: i/qoi nop:i/q 0qv
n:i0
168
n:io : n:ioo n: noi0o
169
n: n:iooi
170
: n:io0qv
171
n: n n: | : n:|o - - : n: 0qv
n:pino+:
172
n:pino+q o n:pi:no +qoo - - n:pi:no+q 0qv
niv
173
niooi
174
: niov
175
n: nio
176
- : no 0qv
177

________________________________________________
154 U korijenu, iza drugog lambda, stajao je epsilon (*://:). To se vidi jedino u futuru.
155 *:v. Likvidni glagol, a samoglasnici osnove mijenjaju se zbog prijevoja.
156 Likvidni futur.
157 Likvidni aorist, s promjenom samoglasnika osnove (prijevoj).
158 Eta se umee ispred formanta glagolskog vremena.
159 udan glagol. oioo je zapravo oblik drugog perfekta koji vri funkciju prezenta, a
q o:iv je zapravo pluskvamperfekt koji vri funkciju aorista. Samo upamtite ove oblike.
Ako vas zanima objanjenje, vidi MBG.
160 Osnova *opo koristi se za tvorbu prezenta i perfekta aktiva. U aoristu je korijen
*io. Druge osnove glagolskih vremena koriste osnovu *on, koja se mijenja prema
uobiajenim pravilima.
161 *on. Futur medij deponentni.
162 Postoji drugi aorist medij deponentni oblik |o qv koji se tvori od istoga korijena kao
futur aktiv i aorist pasiv: *on. Javlja se samo u Luki 13,28. Veina gramatiara smatra
da je :ioov aorist glagola o po.
163 Postoji i produljenje i augment: opo po :po : poio.
164 *on. n0 kombinacija tvori 0.
165 *o:i/.
166 nopo + *oo. Vidi oioi.
167 nopo + *io/:. Vidi io/:.
168 *n:i0.
169 Samoglasnici osnove se zbog prijevoja mijenjaju s :i na oi. Drugi perfekt.
170 0 kombinacija tvori o.
171 Dentalni suglasnik + mu kombinacija obino tvori o.
172 *n:pino+:. Sloeni glagol, no jednostavni no+: se ne javlja. Zapazite da nasuprot
veini sloenih glagola, n:pi ne gubi svoju iotu (elizija) kada mu se doda augment.
173 *ni. Nu se dodaje korijenu prilikom tvorbe prezentske osnove.

394

nin+
178
n:ooo oi
179
: n:oov
180
nio+:o
182
- : nio+:ooo
n/qpo
183
n/qp o : n/q poo
noi:
184
noiq o : noiqoo
nop:o ooi
185
nop:o oooi
186
-
npoo: pooi
187
npoo:/:o oooi npooq /0ov

Dodatak

n: n+io
181
- -
n:nio+:oio n:nio+:ooi : nio+:o 0qv

n:n/q pio n:n/q poi : n/qp 0qv

n:noiqio n:noiqoi : noiq 0qv
- n:no p:ooi : nop:o 0qv
npoo:/q /o0o - -
npoo:o ooi
188
npoo:o ooi
189
npooiov:
191
npooiovq o
oovo y
192
oovo
o ,
193
o o
194

_____________________________________________________________________
175 Drugi aorist.
npooqoo qv
190
- - -
npoo:io vqoo - - -
oovq yoyov - oovq yoi oovq 0qv
: ooo
195
o: oio
196
o: o ooi
197
: o 0qv
198
176 Samoglasnik osnove, iota, zbog prijevoja se promijenio u omega.
177 Samoglasnik osnove, iota, zbog prijevoja se promijenio u omikron.
178 Upamtite razliite oblike. Osnova je zapravo *n:+. Prilikom tvorbe prezenta, pi se
reduplicirao, a epsilon je ispao: *n:+ n+ nin+ nin+.
179 Tau je ispao zbog sigme iz formanta glagolskog vremena, a iz nekog razloga dolo
je do saimanja. *n:+ + o + o + oi n:oooi n:ooo oi.
180 Drugi aorist. Tau je ispao zbog sigme, to podrazumijeva da bi nin+ imao prvi aorist.
No, zapravo je drugi aorist.
181 Epsilon je ispao, a omega je umetnuto ispred formanta glagolskog vremena.
182 *nio+:o.
183 *n/qpo.
184 *noi:.
185 *nop:o.
187 *npoo:p. Vidi : pooi.
188 *npoo:o.
191 *npooiov:.
192 *oovoy. Vidi o y.
193 *oo. Leksikoni se razlikuju po pitanju potrebe ukljuivanja potpisanog iota.
194 Dentalni suglasnici ispred sigme ispadaju.
195 Dentalni suglasnici ispred sigme ispadaju.
196 Delta je ispao.

Popisi rijei 395

+qp:
199
+qpq o : +q pqoo +:+q pqio +:+q pqoi : +qpq 0qv
+i0qi
200
0q o : 0qio
201
+: 0:iio
202
+: 0:ioi
203
: +: 0qv
204
o no y
205
o no o nq yoyov - o nq yoi o nq 0qv
o no p
206
o no pooi
207
o nqpo qv
208
- - -
: p
209
oi o q v:yio : vq voo
210
: vq v:yoi q v: 0qv
qi
211
- - - - -
o: ooi - - - - : oq 0qv
oip
212
opq oooi
213
- - - : o pqv
214

_______________________________________________
197 o kombinacija tvori o. o , se u Novom zavjetu pojavljuje jedanput u indikativu, a
sigma se ne umee (o: o+oi, Djela 4,9). Javlja se dvaput kao particip, sa sigmom
(o:o o: voi, Ef 2,5. 8).
198 o0 kombinacija obino tvori o0, premda je ovdje sigma ispalo. Nije neobino da
posljednje sigma ispadne iz rijei u aoristu pasivu.
199 *+qp:.
200 *0:. +i0qi tvori svoje osnove kao pravilni i glagol, izuzev prijevoja u perfektu i
premjetanja aspiracije u aoristu pasivu (0 +).
201 i glagoli u aoristu aktivu koriste io kao formant glagolskog vremena.
202 Samoglasnik osnove zbog prijevoja se promijenio u :i.
203 Samoglasnik osnove zbog prijevoja se promijenio u :i.
204 Vjerovali ili ne, ovaj oblik je pravilan. Malo je udno to to se korijen *0: promijenio u
+: (premjetaj aspiracije). Kada je zbog aorista pasiva dodan 0q, nastala je 0:0
kombinacija. Grci su pokuali izbjei dva aspiranta (theta je aspirant) u
samoglasnicima u nizu, tako da su prvi deaspirirali, tj. promijenili ga u tau. : + *0: +
0q + v :0:0qv : +: 0qv.
205 *o noy. Vidi o y.
206 *o nop.
209 Samo upamtite razliite oblike. Ovdje smo naveli tri razliite osnove. Vidi MBG za
objanjenje.
210 Drugi perfekt.
211 Vidi MBG za objanjenje. Ovo je zapravo sloeni glagol.
212 *op. Iota je dodan za tvorbu prezentske osnove, tako da nije prisutan u drugim
osnovama glagolskih vremena.
213 Eta je dodan ispred formanta glagolskog vremena. Ono je futur deponentni.
214 Drugi aorist.

396 Dodatak

Likvidni glagoli
(Koji se javljaju pedeset i vie puta u Novom zavjetu)

oi p podiem, uzimam
o p , qpo, qpio, qpoi, q p0qv
o no0vq oi umirem
o no0ovoo oi, o n: 0ovov, -, -, -
o noipivooi odgovaram
-, o n:ipivo qv, -, -, o n:ipi0qv
o noi+:iv ubijam
o noi+:v , o n: i+:ivo, -, -, o n:i+o v0qv
o noo+: // aljem
o noo+:/ , o n: o+:i/o, o n: o+o/io, o n: o+o/oi,
o n:o+o /qv
o // bacam, stavljam
o/ , : o/ov, : /qio, : /qoi, : /q 0qv
: y:ip ustajem
: y:p , q y:ipo, -, : yq y:poi, q y: p0qv
:i i ja sam
: oooi, q qv, -, -, -
: io // izbacujem
: io/ , : : o/ov, : i: /qio, : i: /qoi, ::/q 0qv
ipiv sudim, odluujem
ipiv , : ipivo, i: ipiio, i: ipioi, : ipi0qv
/: y kaem, govorim
: p , :inov, :i pqio, :i pqoi, : pp: 0qv
: // namjeravam
://q o, -, -, -, -,
: v ostajem
:v , : :ivo, :: vqio, -, -,
niv pijem
niooi, : niov, n: nio, -, : no 0qv
: p nosim
oi o, q v:yio, : vq voo, : vq v:yoi, q v: 0qv
oip radujem se
opq oooi, -, -, -, : o pqv

Popisi rijei 397

Drugi aoristi
(glagola koji se javljaju pedeset i vie puta u Novom zavjetu)

o y vodim
o , q yoyov, -, qyoi, q 0qv
o vooiv penjem se
o voq oooi, o v: qv, -, -, -
o n: pooi odlazim
o n:/:o oooi, o nq /0ov, o n:/q /o0o, -, -
o no0vq oi umirem
o // bacam
o/ , : o/ov, : /qio, : /qoi, : /q 0qv
yivooi postajem
y:vq oooi, : y:vo qv, y: yovo, y:y: vqoi, : y:vq 0qv
yiv oi znam
yv oooi, : yvv, : yvio, : yvooi, : yv o0qv
ypo piem
(: ypoov), ypo |, : ypo|o, y: ypoo, y: yponoi
ili y: ypooi, : ypo qv
:i o: pooi ulazim
:i o:/:o oooi, :i oq /0ov, :i o:/q /o0o, -, -
: io // izbacujem
: io/ , : : o/ov, : i: /qio, : i: /qoi, ::/q 0qv
: : pooi izlazim
: :/:o oooi, : q /0ov, : :/q /o0o, -, -
: pooi dolazim
: /:o oooi, q/0ov, : /q /o0o, -, -
: o0i jedem
o yooi, : oyov, -, -, -
:o pioi nalazim
:o pq o, :o pov, :o pqio, -, :o p: 0qv
: imam
: , : oov, : oqio, -, -
io+ooiv silazim
io+oq oooi, io+: qv, -, -, -
/oo v uzimam
/q |ooi, : /oov, :i /qo, :i /qoi, : /q 0qv

398 Dodatak

/: y kaem
: p , :inov, :i pqio, :i pqoi, : pp: 0qv
o po vidim
o |ooi, :i oov, : poio, -, 0qv
niv pijem
niooi, : niov, n: nio, -, : no 0qv
nin+ padam
n:ooo oi, : n:oov, n: n+io, -, -
npoo: pooi dolazim k
npoo:/:o oooi, npooq /0ov, npoo:/q /o0o, -, -
oovo y sakupljam
oovo , oovq yoyov, -, oovq yoi, oovq 0qv
o no y odlazim
o no , o nq yoyov, -, o nq yoi, o nq 0qv

Popisi rijei 399
Rijei koje se javljaju pedeset i vie
puta u Novom zavjetu (po uestalosti)

Kada dovrite ovu gramatiku, sljedei popis e vam pomoi u ponavljanju
rijei koje ste nauili. Ponite s najuestalijim rijeima i idite prema dolje.
Pogl. se odnosi na poglavlje u OBG gdje ste nauili tu rije.

Uest. Pogl. Rije Definicija

19 870 6 o , q , +o lan m. r., . r., sr. r.
9 153 4 ioi i, te, takoer, naime
5 595 6 oo +o , -q , -o lina zamjenica: on, ona, ono (njega, nje);
oni (njih)
povratna zamjenica: sebe, se
prilog: isti
2 792 6 o: ali, a
2 752 6 : v
D
u
L
, na
L
, kod
G
2 460 8 :i i ja sam, postojim, ivim, prisutan sam
(q qv), : oooi, -, -, -, -
2 354 8 /: y kaem, govorim
(: /:yov), : p , :inov, :i pqio, :i pqoi,
: pp: 0qv
1 840 11 o :i vi
1 768 7 :i
A
u
A
, meu
I
1 725 4 : y ja
1 606 6 oo , oo i, oo ne
1 388 7 oo +o, oo +q, +oo +o jednina: ovo; on, ona, ono
mnoina: ovi
1 365 14 o , q , o tko, koga
1 317 4 0:o -oo , -o Bog, bog
1 296 6 o +i da, jer, budui da
1 244 10 no , no oo, no v jednina: svaki
mnoina: svi
1 069 7 oo ti
1 042 7 q ne, kako ne bi
1 041 7 yo p jer, onda
917 7 lqooo , -oo , o Isus, Joua
914 8 : i
G
, :
G
iz
G
, od
G

400 Dodatak

890 11 : ni
G
(: n , : ) na
L
, preko
G
, kada
: ni
D
(: n , : ) na osnovu
G
, kod
G

: ni
A
(: n , : ) na
A
, ka
D
, protiv
G
864 11 q :i mi
717 7 io pio -oo,-o Gospodin, gospodin, gospodar
708 16 : imam, drim
(:iov), : , : oov, : oqio, -, -
700 8 npo
A
ka
D
, prema
D
, s
I
669 22 yivooi postajem, jesam, postojim, roen sam,
stvoren sam
(: yivo qv), y:vq oooi, : y:vo qv, y: yovo,
y:y: vqoi, : y:vq 0qv
667 8 oio
G
kroz
A
oio
A
zbog
G
663 8 i vo kako bih, da
646 8 o no
G
(o n , o ) (dalje) od
G
638 8 o //o ali, nego, izuzev
634 18 : pooi dolazim, idem
(q po qv), : /:o oooi, q/0ov ili q/0o,
: /q /o0o, -, -
568 17 noi: radim, inim
(: noioov), noiq o, : noi qoo, n:noiqio,
n:noiqoi, -
555 10 +i, +i tko? to? koje? zato?
550 4 o v0pno, -oo, o ovjek, ovjeanstvo, osoba, ljudi, ljudska
rasa, ljudsko bie
529 4 Xpio+o , -oo , o Krist, Mesija, Pomazanik
525 10 +i, +i netko/neto, onaj/ono,
bilo tko/bilo to
504 18 kao, poput, kada, da, kako, o
503 10 :i ako
499 12 oov stoga, tada, prema tome
473 14 io+o
G
niz
A
, protiv
G
io+o
A
prema
L
, kroz
A
, tijekom
G

469 8 :+o
G
s
I

:+o
A
poslije
G
, iza
G

454 20 o po vidim, primjeujem, doivljavam
o |ooi, :i oov, : poio, -, 0qv
428 16 o ioo ujem, uim, pokoravam se, razumijem
(q iooov), o ioo o, q ioooo, o iq ioo, -,
q ioo o0qv

Popisi rijei 401

416 13 no/o , no//q , no/o jednina: puno
mnoina: mnogi
prilog: esto
415 34 oioi dajem, povjeravam, vraam, stavljam
(: oiooov), o o, : oio, o: oio, o: oooi,
: oo 0qv
413 11 no+q p, no+po , o otac
389 8 q : po, -o, q dan
379 4 nv:o o, -o+o, +o duh, Duh, vjetar, dah, unutarnji ivot
377 7 oi o , -oo , o sin, potomak
351 9 : o v ako, kada
344 10 :i , io, : v jedan
343 11 o o:/o , -oo , o brat
343 13 q ili
333 10 n:pi
G
o
L

n:pi
A
oko
G
330 4 /o yo, -oo, o rije, Rije, izjava, poruka
319 13 : oo+oo , -q jednina: sam/sama/samo
mnoina: sami
318 17 oioo znam, razumijem
:i oq o, q o:iv, -, -, -
296 17 /o/: govorim, kaem
(: /o /oov), /o/q o, : /o /qoo, /:/o /qio,
/:/o /qoi, : /o/q 0qv
273 7 oo povo , -oo , o Nebo, nebo
265 13 : i:ivo, -q, -o jednina: taj/ta/to (mukarac/ena/stvar)
mnoina: ti/te/ta (mukarci/ene/stvari)
261 12 o0q+q , -oo , o uenik
258 22 /oo v uzimam, primam
(: /o ovov), /q |ooi, : /oov, :i /qo, -,
: /q 0qv
250 22 yq , yq , q zemlja, kopno, regija, ovjeanstvo
243 13 : yo, :yo /q, : yo ogroman, velik
241 16 nio+:o vjerujem, imam vjeru (u), pouzdajem se
(: nio+:oov), nio+:o o, : ni o+:ooo,
n:nio+:oio, n:nio+:ooi, : nio+:o 0qv
243 11 nio+i, -:, q vjera, vjerovanje
234 10 oo o:i, oo o:io, oo o: v nijedan, nijedna, nijedno
233 10 o yio, -io, -iov pridjev: svet
imenica u mnoini: sveti (ljudi)

402 Dodatak

231 18 o noipivooi odgovaram
-, o n:ipivo qv, -, -, o n:ipi0qv
231 10 o voo, -o+o, +o ime, ugled
222 20 yiv oi znam, doznajem, shvaam, uim
(: yivoiov), yv oooi, : yvv, : yvio,
: yvooi, : yv o0qv
220 8 o no
G
od
G
(prijedlog)
o no
A
ispod
G
, pod
I
218 22 : : pooi izlazim
(: qpo qv), : :/:o oooi, : q /0ov,
: :/q /o0o, -, -
216 11 o vq p, o vopo , o ovjek, mukarac, suprug
215 13 yovq , yovoiio , q ena, supruga
215 14 +: i (tako), tako
210 18 oo vooi sposoban sam, moan sam
(: oovo qv ili q oovo qv), oovq oooi, -, -, -,
q oovq 0qv
208 21 0: / hou, elim, prieljkujem, uivam
(q 0:/ov), 0:/q o, q 0: /qoo, -, -, : 0:/q 0qv
208 14 oo + stoga, tako, na ovaj nain
200 11 i ooo Vidi! Gle!
195 19 looooio, -oio, -oiov pridjev: idovski
imenica: idov
194 22 :i o: pooi dolazim u, idem u, ulazim
:i o:/:o oooi, :i oq /0ov, :i o:/q /o0o, -, -
194 16 vo o, -oo, o zakon, naelo
194 8 nopo
G
od
G

nopo
D
uz
A
, u prisustvu
G
, s
I
nopo
A
pokraj
G
191 23 ypo piem
(: ypoov), ypo |, : ypo|o, y: ypoo,
y: yponoi ili y: ypooi, : ypo qv
186 4 io oo, oo, o svijet, svemir, ovjeanstvo
182 9 io0 kao, ak kao
179 12 : v s jedne strane, zbilja
177 14 :ip, :ipo , q aka, ruka, prst
176 22 :o pioi nalazim
(:o pioiov op qo pioiov), :o pq o, :o pov,
:o pqio, -, :o p: 0qv
175 4 o yy:/o, -oo, o aneo, glasnik
175 8 o /o rulja, mnotvo

Popisi rijei

175 30 o |io, -o, q
173 7 o op+io, -o, q
169 6 : pyov, -oo, +o
167 11 o v

166 4 oo o, -q, q
162 6 ooi/:io, -o, q
162 34 : 0vo, -oo, +o

162 13 no /i, -:, q
160 16 +o +:
158 29 : o0i

158 4 Hoo /o, -oo, o
156 4 iopoio, -o, q
156 4 H: +po, -oo, o
156 9 np +o, -q, -ov
155 6 o //o, -q, -o
155 11 o pi, -i+o, q
154 35 i o+qi

153 18 o o+i, q +i, o +i
153 18 nop:o ooi

150 12 o n: p
G
o n: p
A

148 17 io/:

147 6 vo v
147 10 oo p, oopio , q
146 12 :

144 20 : y:ip

144 4 npoq +q, -oo, o
403
veer
grijeh
rad, djelo, radnja
ne prevodi se, ne deklinira se, koristi
se kako bi se odreenu izjavu
uinilo ovisnom o neemu
slava, velianstvo, ugled
kraljevstvo
nacija
mnoina: pogani
grad
tada, potom
jedem
(q o0iov), o yooi, : oyov, -, -, -
Pavao
srce, unutarnji ovjek
Petar
prvi, raniji
drugi
milost, blagonaklonost, prijaznost
neprijelazni: stojim
prijelazni: inim da stoji
(i o+qv), o+q o, : o+qoo, : o+qio,
: o+ooi, : o+o 0qv
tko god, koji god, to god
idem, nastavljam, ivim
(: nop:oo qv), nop:o oooi, -, -,
n:no p:ooi, : nop:o 0qv
zbog
G
iznad
G
zovem, nazivam, pozivam
(: io /oov), io/: o, : io /:oo,
i: i/qio, i: i/qoi, : i/q 0qv
sada, sadanjost
tijelo
veznik: dok
prijedlog (G): sve do
G
podiem, budim
: y:p , q y:ipo, -, : yq y:poi, q y: p0qv
prorok

404 Dodatak

143 17 o yono volim, njegujem
o yonq o, q yo nqoo, q yo nqio, q yo nqoi,
q yonq 0qv
143 35 o iqi putam, naputam, doputam
(q iov), o q o, o q io, -, o :oi, o : 0qv
143 11 oo o: a ne, ak ni, ni, niti
142 20 /oo , -oo , o ljudi, mnotvo
142 10 o o, -o+o, +o tijelo
141 12 no /iv ponovno
140 19 ,o ivim
(: ,v), ,q o, : ,qoo, -, -, -
139 4 vq , -q , q zvuk, buka, glas
135 27 oo o dva
135 4 ,q , -q , q ivot
135 8 lo vvq, -oo, o Ivan
133 16 /: n vidim, gledam
(: /:nov), /: |, : /:|o, -, -, -
132 20 o noo+: // aljem
o noo+:/ , o n: o+:i/o, o n: o+o/io,
o n: o+o/oi, o n:o+o /qv
129 4 o q v doista, zaista, amen, tako neka bude
128 9 v:ipo , -o , -o v pridjev: mrtav
imenica: mrtvo tijelo, mrtvac
128 10 oo v
D
s
I
124 9 ooo /o, -oo, o rob, sluga
123 17 o +ov kada god
122 12 oi v, - vo, o dob, vjenost
122 27 o pi:p:o , -:, o Veliki sveenik, veliki sveenik
122 22 o // bacam
(: o//ov), o/ , : o/ov, : /qio,
: /qoi, : /q 0qv
120 8 0o vo+o, -oo, o smrt
119 23 oo voi, -:, q sila, udo
119 34 nopooioi povjeravam, predajem, izdajem
(nop:oiooov), nopoo o, nop: oio ili
nop: oooo, nopoo: oio, nopoo: oooi,
nop:oo 0qv
118 20 : v ostajem, ivim
(: :vov), :v , : :ivo, :: vqio, -, -

Popisi rijei 405

117 23 o n: pooi odlazim
o n:/:o oooi, o nq /0ov, o n:/q /o0o, -, -
117 17 ,q+: traim, elim, pokuavam postii
(: ,q +oov), ,q+q o, : ,q +qoo, -, -, : ,q+q 0qv
116 6 o yo nq, -q, q ljubav
115 19 ooi/:o , -:, o kralj
114 11 : ii/qoio, -o, q crkva, Crkva, skuptina,
zajednica
114 35 i oio, -o, -ov vlastiti (npr. narod, dom)
114 20 ipiv sudim, odluujem, dajem prednost
(: ipivo qv), ipiv , : ipivo, i: ipiio,
i: ipioi, : ipi0qv
114 12 o vo, -q, -ov sam, jedini
114 8 oiio, -oo, o kua, dom
111 22 o no0vq oi umirem, umrijet u, slobodan sam od
(o n: 0vq oiov), o no0ovoo oi, o n: 0ovov,
-, -, -
110 12 o oo, -q, -ov velik kao, puno kao
109 14 o /q 0:io, -o, q istina
109 32 : // namjeravam
(: ://ov ili q ://ov), ://q o, -, -, -, -
109 19 o /o, -q, -ov pridjev: cio, potpun
prilog: ukupno
109 27 nopoio/: zovem, potiem, opominjem, tjeim
(nop:io /oov), -, nop:io /:oo, -,
nopoi: i/qoi, nop:i/q 0qv
108 35 o vio+qi neprijelazni: ustajem
prijelazni: podiem
o voo+q o, ov: o+qoo, -, -, -
106 20 o , spaavam, izbavljam, oslobaam
(: o ,o qv), o o, : ooo, o: oio,
o: o ooi, : o 0qv
106 6 po, -o, q sat, prigoda, trenutak
105 20 : i:i tamo, na tome mjestu
103 14 o +: kada
103 13 n kako?
103 14 |oq , -q , q dua, ivot, vlastito ja
102 9 o yo0o , -q , -o v dobar, koristan
102 7 : oooio, -o, q vlast, sila
101 20 oi p podiem, uzimam, oduzimam
o p , qpo, qpio, qpoi, q p0qv

406 Dodatak

101 18 o:i nuno je, potrebno je
101 14 o oo , -oo , q put, cesta, putovanje, ponaanje
100 9 o //q /v jedan drugog
100 12 o 0o/o , -oo , o oko, vid
100 11 io/o , -q , -o v lijep, dobar
100 35 +i0qi stavljam, polaem
(: +i0oov), 0q o, : 0qio, +: 0:iio, +: 0:ioi,
: +: 0qv
99 27 : +:po, -o, -ov drugi, drukiji
99 10 +: ivov, -oo, +o dijete, potomak
98 21 1opiooio, -oo, o farizej
97 24 oi o, -o+o, +o krv
97 22 o p+o, -oo, o kruh, hljeb, hrana
97 19 y:vvo raam, proizvodim
y:vvq o, : y: vvqoo, y:y: vvqio,
y:y: vvqoi, : y:vvq 0qv
97 21 oioo oi pouavam
(: oioooiov), oioo , : oi ooo, -, -,
: oioo 0qv
95 21 n:pino+: hodam (okolo), ivim
(n:pi:no +oov), n:pino+q o, n:pi:no +qoo,
-, -, -
95 24 o: ooi bojim se
(: ooo qv), -, -, -, -, : oq 0qv
94 14 : v niov
G
prije
G
94 18 +o no, -oo, o mjesto, lokacija
93 22 : +i ipak, ak
93 8 oi iio, -o, q kua, dom
93 12 noo , nooo , o stopalo
92 13 oiioiooo vq, -q, q pravednost
92 14 :i pq vq, -q, q mir
91 8 0o /oooo, -q, q more, jezero
91 27 io 0qoi sjedim, ivim
(: io0q qv), io0q oooi, -, -, -, -
90 21 o io/oo0: slijedim, pratim
(q io/oo 0oov), o io/oo0q o, q io/oo 0qoo,
q io/oo 0qio, -, -

Popisi rijei 407

90 33 o no //oi aktiv: unitavam, ubijam
medij: ginem, umirem
(o n //oov), o no/: o ili o no/ , o n /:oo,
-, -, -
90 12 qo:i, qo:io, qo: v nitko/nita
90 34 nin+ padam
(: nin+ov), n:ooo oi, : n:oov ili : n:oo,
n: n+io, -, -
88 14 : n+o sedam
87 22 oo +: a ne, ni, niti
86 23 o p aktiv: vladam
medij: poinjem
o pooi, q po qv, -, -, -
86 17 n/qpo ispunjam, upotpunjujem, ispunjavam
(: n/q poov), n/qp o, : n/q poo,
n:n/q pio, n:n/q poi, : n/qp 0qv
86 22 npoo: pooi dolazim/idem
(npooqpo qv), -, npooq /0ov,
npoo:/q /o0o, -, -
85 6 ioipo , -oo , o (odreeno) vrijeme, razdoblje
85 22 npoo:o ooi molim se
(npooqoo qv), npoo:o ooi,
npooqoo qv, -, -, -
84 13 io y a ja, ali ja
83 11 q +qp, q+po , q majka
83 7 o+: stoga, tako da
82 27 o vooiv penjem se, dolazim gore
(o v: oivov), o voq oooi, o v: qv,
o vo: qio, -, -
82 24 : ioo+o, -q, -ov svaki
82 16 o noo gdje
81 20 : io // izbacujem, aljem van
(: : o//ov), -, : : o/ov, -, -, : :/q 0qv
81 27 io+ooiv idem dolje, dolazim dolje
(io+: oivov), io+oq oooi, io+: qv,
io+o: qio, -, -
81 25 o //ov vie, radije
80 4 o no o+o/o, -oo, o apostol, poslanik, glasnik
80 34 Mo oq , -:, o Mojsije
79 32 oiioio, -oio, -oiov prav, ispravan, pravedan

408 Dodatak

79 29 n: n aljem
n: |, : n:|o, -, -, : n: 0qv
79 24 o no y odlazim
(o nq yov), -, -, -, -, -
78 9 novqpo , -o , -o v zao, lo
78 20 o+o o, -o+o, +o usta
77 35 o voiy otvaram
o voi, q v: o ili o v: o, o v: yo,
o y: yoi ili q v: yoi, q v: 0qv ili
q voi0qv
77 20 on+i, krstim, umaem, uranjam
(: o n+i,ov), on+io, : o n+ioo, -,
:o n+iooi, : on+i o0qv
77 14 l:poooo/q , q Jeruzalem
77 13 oq:i ov, -oo, +o znak, udo
76 9 : o , : q , : o v moj, moja, moje
76 7 :o oyy: /iov, -oo, +o Radosna vijest, evanelje
76 25 op+op: svjedoim
(: op+o poov), op+opq o, : op+o pqoo,
:op+o pqio, :op+o pqoi, : op+opq 0qv
76 16 npo onov, -oo, +o lice, izgled
76 11 o op, o oo+o, +o voda
75 13 o o:io dvanaest
75 14 i:o/q , -q , q glava
75 4 Liv, -vo, o imun
74 20 o noi+:iv ubijam
o noi+:v , o n: i+:ivo, -, -, o n:i+o v0qv
74 24 oip radujem se
(: oipov), opq oooi, -, -, -, : o pqv
73 4 Apoo , o Abraham
73 23 niv pijem
(: nivov), niooi, : niov, n: nio, -, : no 0qv
73 22 no p, nopo , +o vatra
73 11 , +o , +o svjetlo
71 9 oi vio, -ov vjean
71 28 i :po v, -oo , +o hram
70 25 oi +: pitam, zahtijevam
(q +oov), oi +q o, q +qoo, q +qio, -, -

Popisi rijei 409

70 17 +qp: drim, uvam, vrim
(: +q poov), +qpq o, : +q pqoo, +:+q pqio,
+:+q pqoi, : +qpq 0qv
68 19 lopoq /, o Izrael
68 14 n/oiov, -oo, +o brod, amac
68 14 p q o, -o+o, +o rije, izreka
68 4 oo o+ov, -oo, +o abat, tjedan
68 27 +p:i, +pio tri
67 24 o y vodim, donosim, uhiujem
(qyov), o , q yoyov, -, -, q 0qv
67 9 : v+o/q , -q , q zapovijed
67 9 nio+o , -q , -o v vjeran, vjernik
66 33 o no/o otputam
(o n: /oov), o no/o o, o n: /ooo, -,
o no/: /ooi, o n:/o 0qv
66 19 iopno , -oo , o plod, usjev, posljedica
66 30 np:oo +:po, -o, -ov starjeina
66 29 : p nosim, raam, proizvodim
(: :pov), oi o, q v:yio, : vq voo,
: vq v:yoi, q v: 0qv
66 35 qi kaem, potvrujem
(: q), -, : q, -, -, -
65 33 :i +: ako, je li
63 28 ypoo+:o , -:, o pisar
63 17 ooio viov, -oo, +o demon
63 21 : p+o pitam, zahtijevam, zaklinjem
(q p +v), : p+q o, q p +qoo, -, -,
q p+q 0qv
63 11 : prilog: bez
prijedlog (G): izvan
63 24 o po, o poo, +o planina, brdo
62 34 ooi: mislim, ini mi se
(: oo ioov), oo , : ooo, -, -, -
62 11 0: /qo, -o+o, +o volja, elja
62 14 0po vo, -oo, o prijestolje
62 27 l:pooo /oo, +o op q Jeruzalem
61 9 o yonq+o , -q , -o v ljubljeni
61 4 lo/i/oio, -o, q Galileja

410 Dodatak

61 23 ooo , slavim, tujem, proslavljam
(: oo o,ov), ooo o, : oo ooo, -,
o:oo oooi, : ooo o0qv
61 10 q oq sada, ve
61 23 iqpo oo navijetam, propovijedam
(: iq poooov), iqpo , : iq poo, -, -,
: iqpo 0qv
61 18 vo , voi+o , q no
61 11 o: ovdje
60 24 i o +iov, -oo, +o haljina, ogrta
60 19 npooiov: tujem
(npoo:io voov), npooiovq o,
npoo:io vqoo, -, -, -
60 34 o no p ja sam, postojim
(o nq pov), -, -, -, -, -
+o o no pov+o: neije vlasnitvo
59 28 o ono ,ooi pozdravljam
59 4 Aooio, o David
59 12 oioo oio/o, -oo, o uitelj
59 31 /i0o, -oo, o kamen
59 18 oovo y okupljam, pozivam
oovo , oovq yoyov, -, oovq yoi, oovq 0qv
59 16 opo , -o , q radost, uitak
58 27 0:p: gledam, vidim
-, : 0: pqoo, -, -, -
58 35 : oo, -q, -ov sredina, usred
57 31 +oioo +o, -oo +q, -oo +ov takav, takve vrste
56 29 o: ooi uzimam, primam
o: ooi, : o:o qv, -, o: o:yoi, : o: 0qv
56 21 : n:p+o pitam, molim, sumnjam, zahtijevam
(: nqp +v), : n:p+q o, : nqp +qoo, -, -,
: nqp+q 0qv
56 28 ipo , vapim, dozivam
(: ipo,ov), ipo , : ipoo, i: ipoyo, -, -
56 30 qo: ali ne, niti, ak ni
56 21 oovoyyq , -q , q sinagoga, sastanak
56 9 +pi+o, -q, -ov trei, trea, tree
55 7 o pq , -q , q poetak, vladar

Popisi rijei 411

55 34 /oino , -q , -o v pridjev: preostali
imenica: ostatak
prilog: uostalom, odsada
55 4 Hi/o +o, -oo, o Pilat
55 17 n/:iv, n/:iov vei, vie
54 27 o:io , -io , -io v desni, desna, desno
54 27 :o oyy:/i, navijetam Radosnu vijest, propovijedam
(:o qyy: /i,ov), -, :o qyy: /ioo, -,
:o qyy: /iooi, :o qyy:/io0qv
54 27 oo gdje
54 28 oo i ne
54 21 po vo, -oo, o vrijeme
53 23 oio stoga, zbog toga
53 11 : /ni, -ioo, q nada, oekivanje
53 12 o n kako, da, kako bi
52 14 : noyy:/io, -o, q obeanje
52 4 : oo+o, -q, -ov posljednji, posljednja, posljednje
52 28 noioiov, -oo, +o dijete, dojene
52 27 n:i0 uvjeravam
(: n:i0ov), n:io, : n:ioo, n: noi0o,
n: n:iooi, : n:io0qv
52 28 on:ip sijem
-, : on:ipo, -, : onopoi, -
51 12 :o 0o odmah
51 20 ooio, -o, q mudrost
50 20 y/ ooo, -q, q jezik
50 4 ypoq , -q , q spis, Pismo
50 9 ioio , -q , -o v lo, zao
50 13 oio pio, -o, -ov blagoslovljen, sretan
50 8 nopoo/q , -q , q poredba
50 16 +o/o , -q , -o v slijep
48 22 :i,v, -ov vei
43 19 looooio, -o, q Judeja
42 16 /o odrjeujem, odvezujem, unitavam
(: /oov), /o o, : /ooo, -, /: /ooi, : /o 0qv
33 35 o:iivoi pokazujem, objanjavam
o:i, : o:io, o: o:io, -, : o:i0qv
11 34 i o: Vidi! Gle!

Leksikon

Definicije u ovome leksikonu izvedene su iz knjige profesora Brucea Metzgera
Lexical Aids i knjige Warrena Trencharda Complete Vocabulary Guide (obje su
koritene s doputenjem). Ona ukljuuje sve rijei koje se javljaju deset ili vie
puta u grkom Novom zavjetu, ukljuujui vlastita imena. Iza definicije rijei
slijedi njezina uestalost u Novom zavjetu i njezina kategorija u MBG. Iza toga
slijedi kratak saetak nomenklature.
im- znai da je rije imenica.
im-1 je prva deklinacija.
im-2 je druga deklinacija.
im-3 je trea deklinacija.
prid- znai da je rije pridjev.
prid-1 su pridjevi s tri nastavka u
kojima muki i srednji rod
pripadaju drugoj deklinaciji, a
enski prvoj deklinaciji (o yio, -io,
-iov).
prid-2 su pridjevi s tri nastavka u
kojima muki i srednji rod
pripadaju treoj deklinaciji, a enski
pripada prvoj deklinaciji (no ,
no oo, no v).
prid-3 su pridjevi s dva nastavka u
kojima muki i enski rod imaju isti
nastavak (druga deklinacija) a
srednji rod ima odvojeni nastavak
(druga deklinacija; o op+/o , o v).
prid-4 su pridjevi s dva nastavka u
kojima muki i enski rod imaju isti
nastavak (trea deklinacija, dok
srednji rod ima zaseban nastavak
(trea deklinacija; o /q0q , : ).
prid-5 su nepravilni pridjevi.
gl- znai da je rije glagol.
Glagoli u ovome popisu dijele se na
skupine od gl-1 do gl-8. Budui da
su ove kategorije donekle
komplicirane, za podrobnije
objanjenje upuujemo vas na MBG.
Evo nekoliko jednostavnih kategorija.
gl-1 Oigledno pravilni glagoli (/o,
o yono).
gl-2 Prezent ima suglasniko iota
koje se ne koristi u drugim
glagolskim vremenima (*on+io +
on+i, on+io).
gl-3 Prezent ima nu koje se gubi u
drugim glagolskim vremenima (*ni
niv : niov).
gl-4 Prezent ima tau koje se gubi u
drugim glagolskim vremenima
(*ipon ipo n+ : ipo|o).
gl-5 Prezent ima (i)oi koji se gubi u
drugim glagolskim vremenima
(*op: o p: oi
q p:oo).
Naredne tri kategorije sadre
rijei koje spadaju u prvih pet
kategorija, ali su istovremeno i
u ove tri kategorije.
gl-6 i glagoli (oi oi).
gl-7 Glagoli koji podnose prijevoj
(o ioo o iq ioo).
gl-8 Glagoli koji koriste razliite
glagolske korijene u tvorbi njihovih
razliitih osnova glagolskog
vremena (/: y, : p , :inov).
sgl- znai da je rije sloeni
glagol.
o /o o /o o /o o /o
Apoo , o Abraham (73, im-3g[2])

413

414

Dodatak
o yo0o , -q , -o v dobar, koristan (102, prid-
1a[2a])
o yo//io veselim se (11, gl-1d[1b]) -,
q yo//iooo, -, -, q yo//io 0qv
o yono volim, njegujem (143, gl-1d[1a])
o yonq o, q yo nqoo, q yo nqio,
q yo nqoi, q yonq 0qv
o yo nq, -q, q ljubav (116, im-1b)
o yonq+o , -q , -o v ljubljeni (61, prid-
1a[2a])
o yy:/o, -oo, o aneo, glasnik (175, im-
2a)
o yio , posveujem (28, gl-2a[1]) -, q yiooo,
-, q yioooi, q yio o0qv
o yiooo , -oo , o svetost, posveenje (10,
im-2a)
o yio, -io, -iov svet (233, prid-1a[1])
imenica u mnoini: sveti, sveci
o yvo: ne znam (22, gl-1d[2a]) (q yvo oov),
-, -, -, -, -
o yopo , -o , q trg, trnica (11, im-1a)
o yopo , kupujem (30, gl-2a[1])
(q yo po,ov), -, q yo pooo, -,
q yo poooi, q yopo o0qv
Aypinno, -o, o Agripa (11, im-1e)
o ypo , -oo , o polje, zemlja (36, im-2a)
o y vodim, donosim, uhiujem (69, gl-
1b[2]) (qyov), o , q yoyov, -, -,
q 0qv
o o:/q , -q , q sestra (26, im-1b)
o o:/o , -oo , o brat (343, im-2a)
o oq, -oo, o Had (10, im-1f)
o oii: inim nepravdu, ozljeujem (28,
gl-1d[2a]) o oiiq o, q oiiqoo,
q oiiqio, -, q oiiq 0qv
o oiiio, -o, q nepravednost (25, im-1a)
o oiio, -ov nepravedan (12, prid-3a)
o oo vo+o, -ov nemogu (10, prid-3a)
o 0:+: ponitavam, odbacujem (16, gl-
1d[2a]) o 0:+q o, q 0: +qoo, -, -, -
Ai yon+o, -oo, q Egipat (25, im-2b)
oi o, -o+o, +o krv (97, im-3c[4])

oi p podiem, uzimam, oduzimam
(101, gl-2d[2]) o p , qpo,
qpio, qpoi, q p0qv
oi +: pitam, zahtijevam (70, gl-
1d[2a]) (q +oov), oi +q o,
q +qoo, q +qio, -, -
oi +io, -o, q uzrok, opaska,
optuba (20, im-1a)
oi v, - vo, o dob, vjenost (122,
im-3f[1a])
oi vio, -ov vjean (71, prid-3b[1])
o io0opoio, -o, q besmrtnost (10,
im-1a)
o io 0op+o, -ov neist, prljav (32,
prid-3a)
o iov0o, -q, q biljka s trnjem (14,
im-1c)
o ioq , -q , q sluh, izvjetaj (24, im
-1b)
o io/oo0: slijedim, pratim (90, gl
-1d[2a]) (q io/oo 0oov),
o io/oo0q o, q io/oo 0qoo,
q io/oo 0qio, -, -
o ioo ujem, uim, posluan sam,
razumijem (428, gl-1a[8])
(q iooov), o ioo o, q ioooo,
o iq ioo, -, q ioo o0qv
o ipooo+io, -o, q neobrezanje (20,
im-1a)
o /: i+p, -opo, o pijetao (12, im
-3f[2b])
o /q 0:io, -o, q istina (109, im-1a)
o /q0q , -: istinit (26, prid-4a)
o /q0ivo , -q , -o v istinit, iskren (28,
prid-1a[2a])
o /q0 zaista, uistinu, zbilja (18,
prilog)
o //o ali, ipak, osim ako (638,
estica)
o //q /v jedni drugima (100, prid
-1a[2b])
o //o, -q, -o drugi (155, prid
-1a[2b])

Leksikon

o //o +pio, -o, -ov nije vlastit, tui (14,
prid-1a[1])
o /ooi, -:, q lanac (11, im-3e[5b])
o o u isto vrijeme (10, prilog) prijedlog
(D): zajedno s
o op+o v grijeim (43, gl-3a[2a])
o op+q o, q op+ov ili q o p+qoo,
q o p+qio, -, -
o op+io, -o, q grijeh (173, im-1a)
o op+/o , -o v grjean (47, prid-3a)
imenica: grjenik
o q v zaista, zbilja, amen, tako nek bude
(129, estica)
o n:/ v, - vo, o vinograd (23, im-3f[1a])
o o +:poi, -oi, -o oba (14, prid-1a[1])
o v ova rije se ne prevodi i ne deklinira, a
koristi se kako bi se iznijela
odreena izjava mogunosti o
neemu (166)
o vo
A
: meu, izmeu (13, prijedlog) s
brojevima: svaki
o vooiv uzlazim, penjem se (82, sgl-
2d[7]) (o v: oivov), o voq oooi,
o v: qv, o vo: qio, -, -
o vo/: n gledam gore, primam vid (25,
sgl-1b[1]) -, o v: /:|o, -, -, -
o voyy: // navijetam, razglaavam,
izvjetavam (14, sgl-2d[1])
(o vq yy://ov), o voyy:/ , o vq yy:i/o,
-, -, o vqyy: /qv
o voyiv oi itam (32, sgl-5a)
(o v:yivoiov), -, o v: yvv, -, -,
o v:yv o0qv
o vo yiq, -q, q nunost, pritisak,
uznemirenost (17, im-1b)
o vo y vodim gore (23, sgl-1b[2]) (medij)
iznosim na more -, o vq yoyov, -, -,
o vq 0qv
o voip: unitavam, ukidam (24, sgl-
1d[2a]) o v:/ , o v:i/o, -, -,
o vq p: 0qv
o vo i:ioi naslanjam se (pri obroku) (14,
sgl-6b) (o v:i:iqv), -, -, -, -, -

415

o voipiv dovodim u pitanje,
istraujem (16, sgl-2d[6]) -,
o v: ipivo, -, -,o v:ipi0qv
o vo/oo v uzimam (13, sgl
-3a[2b]) -, o v: /oov, -, -,
o v:/q 0qv
Avovio, -oo, o Ananija (11, im-1d)
o vonoo dajem odmor, osvjeavam
(12, sgl-1a[5]) (medij)
odmaram se o vonoo o,
o v: noooo, -, o von: noooi,
-
o vonin+ ispruam se, naslanjam se
(12, sgl-1b[3]) -, o v: n:oo, -,
-, -
o vo o+ooi, -:, q uskrsnue (42,
im-3e[5b])
o voo+poq , -q , q nain ivota,
ponaanje (13, im-1b)
o vo+o/q , -q , q istok (11, im-1b)
o vo: p nudim, podiem (10, sgl
-1c[1]) (o v::po qv), -,
o vq v:yio ili o vq v:iov, -, -, -
o vop: povlaim (14, sgl-1d[2a])
-, o v: pqoo, -, -, -
Avop: o, -oo, o Andrija (13, im-1d)
o v:o, -oo, o vjetar (31, im-2a)
o v: ooi trpim (15, sgl-1b[2])
o v: ooi, o v:oo qv -, -, -
o vq p, o vopo , o ovjek, mukarac,
mu (216, im-3f[2c])
o v0i o+qi protivim se (14, sgl-6a)
(o v0io+o qv), -, o v+: o+qv,
o v0: o+qio, -, -
o v0pno, -oo, o ovjek,
ovjeanstvo, osoba, ljudi,
ljudska vrsta, ljudsko bie
(550, im-2a)
o vio+qi neprijelazan: podiem se,
ustajem (108, sgl-6a)
prijelazan: podiem
o voo+q o, o v: o+qoo, -, -, -
416
o voiy otvaram (77, gl-1b[2]) o voi,
q v: o ili o v: o, o v: yo,
o y: yoi ili q v: yoi, q v: 0qv ili
q voi0qv
o voio, -o, q bezakonje (15, im-1a)
o v+i
G
: poradi, za, umjesto (22, prijedlog)
Av+io :io, -o, q Antiohija (18, im-1a)
o v0:v odozgor, ponovno (13, prilog)
o io, -o, -ov dostojan (41, prid-1a[1])
o noyy: // izvjetavam, govorim (45, sgl-
2d[1]) (o nq yy://ov), o noyy:/ ,
o nq yy:i/o, -, -, o nqyy: /qv
o no y odvodim (15, sgl-1b[2]) -,
o nq yoyov, -, -, o nq 0qv
o no jedanput, jedanput zauvijek (14,
prilog)
o nopv: ooi nijeem (11, sgl-1d[2a])
o nopvq oooi, o nq pvqoo, -, -,
o nopvq0q oooi
o no, -ooo, -ov svi (34, prid-2a)
o n:i0: neposluan sam (14, gl-1d[2a])
(q n:i0oov), -, q n:i0qoo, -, -, -,
o n: pooi naputam, odlazim (117, sgl-
1b[2]) o n:/:o oooi, o nq /0ov,
o n:/q /o0o, -, -
o n: primam u punini, udaljen sam (19,
sgl-1b[2]) (medij) suzdravam se
(o n:iov), -, -, -, -, -
o nio+io, -o, q nevjera (11, im-1a)
o nio+o, -ov nevjerni (23, prid-3a)
o no
G
(dalje) od
G
(646, prijedlog)
o nooi oi plaam, nadoknaujem (48,
sgl-6a) (medij) prodajem
(o n:oiooov), o noo o, o n: oio, -,
-, o n:oo 0qv
o no0vq oi umirem, umrijet u, osloboen
sam od (111, sgl-5a) (o n: 0vq oiov),
o noio/o n+ otkrivam (26, sgl-4)
o noio/o |, o n:io /o|o, -,
-, o n:io/o 0qv
Dodatak
o o noio /o|i, -:, q otkrivenje (18,
im-3e[5b])
o noipivooi odgovaram (231, sgl
-2d[6]) -, o n:ipivo qv, -, -,
o n:ipi0qv
o noi+:iv ubijam (74, sgl-2d[5])
o noi+:v , o n: i+:ivo, -, -,
o n:i+o v0qv
o no/oo v primam (10, sgl
-3a[2b])* o no/q |ooi,
o n: /oov, -, -, -
o no //oi unitavam, ubijam (90,
sgl-3c[2]) (medij) umirem
(o n //oov), o no/: o ili
o no/ , o n /:oo, -, -, -
Ano// , - , o Apolon (10, im-2e)
o no/oy: ooi branim se (10, sgl
-1d[2a]) o no/oyq o, -, -, -,
o n:/oyq 0qv
o no/o +poi, -:, q otkupljenje
(10, im-3e[5b])
o no/o otputam (66, sgl-1a[4])
(o n: /oov), o no/o o,
o n: /ooo, -, o no/: /ooi,
o n:/o 0qv
o noo+: // aljem (132, sgl-2d[1])
o noo+:/ , o n: o+:i/o,
o n: o+o/io, o n: o+o/oi,
o n:o+o /qv
o no o+o/o, -oo, o apostol, poslanik,
glasnik (80, im-2a)
o n+ palim (39, gl-4) (medij)
dodirujem, hvatam -, q |o,
-, -, -
o n /:io, -o, q unitenje (18, im
-1a)
o po onda, stoga (49, estica)
o pyo piov, -oo, +o srebro, novac (20,
im-2c)
o p: oi udovoljavam (17, gl-5a)
(q p:oiov), o p: o, q p:oo, -,
-, -

Leksikon

o pi0o , -oo , o broj (18, im-2a)
o pv: ooi nijeem (33, gl-1d[2a])
(q pvoo qv), o pvq oooi,
q pvqoo qv, -, q pvqoi, -
o pviov, -oo, +o ovca, janje (30, im-2c)
o pno , hvatam, grabim (14, gl-2a[2])
o pno o, q pnooo, -, -, q pno o0qv ili
q pno yqv
o p+i sada (36, prilog)
o p+o, -oo, o kruh, hljepi, hrana (97, im-
2a)
o poio, -oio, -oiov drevan, star (11,
prid-1a[1])
o pq , -q , q poetak, vladar (55, im-1b)
o pi:p:o , -:, o veliki sveenik (122,
im-3e[3])
o p vladam (86, gl-1b[2]) (medij)
poinjem o pooi, q po qv, -, -, -
o pv, -ov+o, o vladar, dunosnik (37,
im-3c[5b])
o o: /y:io, -o, q razuzdanost,
raskalaenost, bludnost (10, im-1a)
o o0: v:io, -o, q slabost, bolest (24, im-1a)
o o0:v: bolestan sam, slab sam (33, gl-
1d[2a]) (q o0:voo v), -, q o0: vqoo,
q o0: vqio, -, -
o o0:vq , -: slab, bolestan (26, prid-4a)
Aoio, -o, q Azija (18, im-1a)
o oio , -oo , o boca od koe, vinski mijeh
(12, im-2a)
o ono ,ooi pozdravljam (59, gl-2a[1])
o onooo , -oo , o pozdrav (10, im-2a)
o o+q p, -: po, o zvijezda (24, im-3f[2b])
o +:vi, pozorno gledam u, buljim u (14,
gl-2a[1]) -, q +: vioo, -, -, -
oo /q , -q , q dvorite (12, im-1b)
oo o v rastem, poveavam se (21,
gl-3a[1]) (qo ovov), oo q o,
qo qoo, -, -, qo q 0qv
417

oo piov sljedei dan (14, prilog)
oo +o , -q , -o on, ona, ono (5597,
prid-1a[2b]) njega/nju/ono
samo, isti
o oip: uzimam, odsijecam (10,
sgl-1d[2a]) o :/ , o :i/ov,
-, -, o oip:0q oooi
o :oi, -:, q oprotenje, oprost
(17, im-3e[5b])
o iqi putam, naputam,
doputam (143, sgl-6a)
(q iov), o q o, o q io, -,
o :oi, o : 0qv
o io+qi odlazim, povlaim se (14,
sgl-6a) (o io+o qv),
o noo+q oooi, o n: o+qoo, -,
-, -
o opi, odvajam se, stavljam na
stranu (10, sgl-2a[1])
(o pi,ov), o opi ili
o opio, o pioo, -,
o piooi, -
o pv, -ov lud, neuk (11, prid
-4b[1])
Aoi o, -o, q Ahaja (10, im-1a)
o pi, o pi
G
dok, sve dok (49,
prijedlog) veznik: do
G

q +o q +o q +o q +o
Boo/ v, - vo, q Babilon (12, im
-3f[1a])
o // bacam (122, gl-2d[1])
(: o//ov), o/ , : o/ov,
: /qio, : /qoi,
: /q 0qv
on+i, krstim (77, gl-2a[1])
(: o n+i,ov), on+io,
: o n+ioo, -, :o n+iooi,
: on+io0qv
o n+ioo, -o+o, +o krtenje (19,
im-3c[4])
on+io+q , -oo , o Krstitelj (12, im
-1f)
Bopoo , -o , o Baraba (11, im-1e)
Bopvoo , -o , o Barnaba (28, im-1e)

418

ooovi, muim (12, gl-2a[1])
(: ooo vi,ov), -, : ooo vioo, -, -,
ooovio0q oooi
ooi/:io, -o, q kraljevstvo (162, im-1a)
ooi/:o , -:, o kralj (115, im-3e[3])
ooi/:o vladam, upravljam (21, gl-1a[6])
ooi/:o o, : ooi/:ooo, -, -, -
oo+o , nosim (27, gl-2a[1]) (: o o+o,ov),
oo+o o, : o o+ooo, -, -, -
Bq0ovio, -o, q Betanija (12, im-1a)
q o, -o+o, +o sud, sudaka stolica (12,
im-3c[4])
i/iov, -oo, +o svitak, knjiga (34, im-2c)
i/o, -oo, q knjiga (10, im-2b)
io, -oo, o ivot (10, im-2a)
/ooq: bogohulim, psujem (34, gl-
1d[2a]) (: /ooq oov), -,
: /ooq qoo, -, -,
/ooqq0q oooi
/ooqio, -o, q bogohula, uvreda (18,
im-1a)
/: n vidim, gledam (133, gl-1b[1])
(: /:nov), /: |, : /:|o, -, -, -
oo vapim, viem (12, gl-1d[1a]) oq o,
: o qoo, -, -, -
oo/q , -q , q naum, plan, svrha (12, im-
1b)
oo /ooi namjeravam, planiram (37, gl-
1d[2c]) (: oo/o qv), -, -, -, -,
: oo/q 0qv
pov+q , -q , q grmljavina (12, im-1b)
p o, -o+o, +o hrana (17, im-3c[4])
p oi, -:, q jelo, jedenje (11, im-
3e[5b])
yo o yo o yo o yo o
lo/i/oio, -o, q Galileja (61, im-1a)
lo/i/oio, -o, -ov Galilejac (11, prid-
1a[1])
yo: enim (se), udajem (se) (28,
gl-1d[2a]) (: yo oov), -, : yqo ili
: yo qoo, y:yo qio, -, : yoq 0qv

Dodatak

yo o, -oo, o vjenanje (16, im-2a)
yo p jer, onda (1041, veznik)
y: zaista, barem, ak (26, estica)
y: :vvo, -q, q Gehena, pakao (12,
im-1c)
y: pun sam (11, gl-1c[2])
y:v:o , -o , q narataj (43, im-1a)
y:vvo raam, proizvodim (97, gl
-1d[1a]) y:vvq o, : y: vvqoo,
y:y: vvqio, y:y: vvqoi,
: y:vvq 0qv
y: vo, -oo, +o rasa, ljudi, potomak,
vrsta (20, im-3d[2b])
y:o ooi kuam (15, gl-1a[6])
y:o oooi, : y:ooo qv, -, -, -
y:pyo , -oo , o zemljoradnik (19,
im-2a)
yq , yq , q zemlja, regija,
ovjeanstvo (250, im-1h)
yivooi postajem, jesam, postojim,
roen sam, stvoren sam
(669, gl-1c[2]) (: yivo qv),
y:vq oooi, : y:vo qv,
y: yovo, y:y: vqoi,
: y:vq 0qv
yiv oi znam, spoznajem,
shvaam, uim (222, gl-5a)
(: yivoiov), yv oooi,
: yvv, : yvio, : yvooi,
: yv o0qv
y/ ooo, -q, q jezik (50, im-1c)
yvpi, objavljujem (25, gl-2a[1])
yvpio, : yv pioo, -, -,
: yvpio0qv
yv oi, -:, q spoznaja (29, im
-3e[5b])
yvo+o , -q , -o v poznat (15, prid
-1a[2a]) imenica: poznanik
yov:o , -:, o roditelj (20, im
-3e[3])
yo vo, -o+o, +o koljeno (12, im
-3c[6d])
ypo o, -o+o, +o pismo, dokument
(14, im-3c[4])
Leksikon

ypoo+:o , -:, o pisar (63, im-3e[3])
ypoq , -q , q spis, Pismo (50, im-1b)
ypo piem (191, gl-1b[1]) (: ypoov),
ypo |, : ypo|o, y: ypoo,
y: yponoi ili y: ypooi, : ypo qv
ypqyop: paljiv sam, oprezan (22, gl-
1d[2a]) -, : ypqyo pqoo, -, -, -
yovo , -q , -o v gol (15, prid-1a[2a])
yovq , yovoiio , q ena, supruga (215, im-
3b[1])
o: /+o o: /+o o: /+o o: /+o
ooiovi,ooi opsjednut sam demonom
(13, gl-2a[1]) -, -, -, -, : ooiovio0qv
ooio viov, -oo, +o demon (63, im-2c)
oo ipoov, -oo, +o suza (10, im-2c)
mnoina: plakanje
Aoooio , -oo , o Damask (15, im-2b)
Aooio, o David (59, im-3g[2])
o: ali, a (2792, estica)
o: qoi, -:, q molitva, molba (18, im-
3e[5b])
o:i nuno je (101, gl-1d[2c])
o:iivoi pokazujem, objanjavam (33, gl-
3c[2]) o:i, : o:io, o: o:io, -,
: o:i0qv
o:invov, -oo, +o ruak (16, im-2c)
o: io deset (25, im-3g[2])
o: vopov, -oo, +o stablo (25, im-2c)
o:io , -io , -io v desni (54, prid-1a[1])
o: ooi pitam, traim (22, gl-1d[2c])
(: ooo qv), -, -, -, -, : o:q 0qv
o: p tuem, ibam (15, gl-1c[1]) -, : o:ipo,
-, -, oopq oooi
o: oio, -oo, o zatvorenik (16, im-2a)
o:oo , -oo , o sveza, karika (18, im-2a)
o:ono +q, -oo, o gospodar, gospodin (10,
im-1f)

419
o:o +: Doi! (12, prilog)
o:o +:po, -o, -ov drugi (43, prid
-1a[1])
o: ooi uzimam, primam (56, gl
-1b[2]) o: ooi, : o:o qv, -,
o: o:yoi, : o: 0qv
o: veem (43, gl-1d[2b]) -, : oqoo,
o: o:io, o: o:oi, : o: 0qv
oqvo piov, -oo, +o denar (16, im-2c)
oio
G
kroz
A
(667, prijedlog)
oio
A
zbog
G
oio o/o, -ov klevetniki (37, prid
-3a) imenica: avao
oio0q iq, -q, q savez (33, im-1b)
oioiov: sluim (37, gl-1d[2a])
(oiqio voov), oioiovq o,
oiqio vqoo, -, -, oiqiovq 0qv
oioiovio, -o, q sluba (34, im-1a)
oio iovo, -oo, o , q pomonik,
sluga, akon (29, im-2a)
oioipiv sudim, prosuujem,
razlikujem (19, sgl-1c[2])
(medij) sumnjam, dvojim,
kolebam se (oi:ipivo qv), -,
oi:ipivo, -, -, oi:ipi0qv
oio/: yooi raspravljam, svaam se
(13, sgl-1b[2]) (oi:/:yo qv),
-, oi:/:o qv, -, -,
oi:/: 0qv
oio/oyi,ooi razmatram,
uvjeravam (16, sgl-2a[1])
(oi:/oyi,o qv), -, -, -, -, -
oio/oyioo , -oo , o rasuivanje,
rasprava (14, im-2a)
oioop+o pooi svjedoim, sveano
tvrdim (15, sgl-1c[1])
(oi:op+opo qv), -,
oi:op+opo qv,
-, -, -
oio:pi, dijelim, raspodjeljujem
(11, sgl-2a[1]) (oi:: pi,ov),
-, oi::pioo qv, -,
oio:: piooi, oi::pio0qv
oio voio, -o, q um, razumijevanje
(12, im-1a)
420

oio+o oo nareujem, zapovijedam (16,
sgl-2b) oio+o ooi, oi: +oo,
oio+: +oo, oio+: +oyoi, oi:+o 0qv
oio: p vrijedim vie, razlikujem se (13,
sgl-1c[1]) (oi::po qv), -, oiq v:yio,
-, -, -
oioooio/io, -o, q uenje (21, im-1a)
oioo oio/o, -oo, o uitelj (59, im-2a)
oioo oi pouavam (97, gl-5a) (: oi oooiov),
oioo , : oi ooo, -, -, : oioo 0qv
oiooq , -q , q uenje, nauk (30, im-1b)
oioi dajem, povjeravam, vraam,
stavljam (415, gl-6a) (: oi ooov),
o o, : oio, o: oio, o: oooi,
: oo 0qv
oi: pooi prolazim kroz (43, sgl-1b[2])
(oiqpo qv), oi:/:o oooi, oiq /0ov,
oi:/q /o0o, -, -
oiioio, -oio, -oiov prav, pravian,
pravedan (79, prid-1a[1])
oiioiooo vq, -q, q pravednost (92, im-
1b)
oiioio opravdavam, dokazujem (39, gl-
1d[3]) oiioi o, : oiioioo, -,
o:oiioioi, : oiioi 0qv
oiioio, -o+o, +o propis, zahtjev,
pravedno djelo (10, im-3c[4])
oii+oov, -oo, +o ribarska mrea (12, im-
2c)
oio zato, zbog toga (53, veznik)
oio +i jer, budui da (23, veznik)
oi|o edan sam, eam (16, gl-1d[1a])
oi|q o, : oi|qoo, -, -, -
oiyo , -oo , o progonstvo (10, im-2a)
oi i progonim, traim (45, gl-1b[2])
(: oiiov), oi , : oio, -,
o:oiyoi, oi0q oooi
ooi: mislim, ini mi se (62, gl-1b[4])
(: oo ioov), oo , : ooo, -, -, -
ooiio , ispitujem, odobravam (22,
gl-2a[1]) ooiio o, : ooiiooo, -,
o:ooiioooi, -
Dodatak

oo /o, -oo, o prijevara, izdaja (11,
im-2a)
oo o, -q, q slava, velianstvenost,
ugled (166, im-1c)
ooo , proslavljam, slavim, astim
(61, gl-2a[1]) (: oo o,ov),
ooo o, : oo ooo, -,
o:oo oooi, : ooo o0qv
ooo/:o sluim, posluan sam,
robujem (25, gl-1a[6])
ooo/:o o, : ooo /:ooo,
o:ooo /:oio, -, -
ooo /o, -oo, o rob, sluga (126, prid
-1a[2a])
opo iv, -ov+o, o zmaj, zmija (13,
im-3c[5b])
oo vooi moan sam, sposoban sam,
mogu (210, gl-6b) (: oovo qv
ili q oovo qv), oovq oooi, -,
-, -, q oovq 0qv
oo voi, -:, q sila, udo (119, im
-3e[5b])
oovo+o , -q , -o v kadar, sposoban,
mogu (32, prid-1a[2a])
oo o dva (135, prid-5)
o o:io dvanaest (75, im-3g[2])
op:o , -o , q dar (11, im-1a)
o pov, -oo, +o dar (19, im-2c)
: : : : |i/o v |i/o v |i/o v |i/o v
: o v ako, kada (334, veznik)
: oo+oo , -q jednina: od samog
sebe/same sebe/samog sebe
(319, prid-1a[2b]) mnoina:
od samih sebe
: o dozvoljavam, putam (11, gl
-1d[1b]) (:iv), : o o, :i ooo,
-, -, -
: yyi, prilazim, pristupam (42, gl
-2a[1]) (q yyi,ov), : yyi ,
q yyioo, q yyiio, -, -
: yyo blizu (31, prilog)
Leksikon

: y:ip podiem, budim (144, gl-2d[3])
: y:p , q y:ipo, -, : yq y:poi,
q y: p0qv
: yio+o/:in odustajem, naputam (10,
sgl-1b[1]) : yio+o/:i|,
: yio+: /inov, -, -, : yio+:/:i0qv
: y ja (1802, prid-5)
: 0vo, -oo, +o nacija (162, im-3d[2b])
mnoina: pogani
: 0o, -oo, +o obiaj, navika (12, im-
3d[2b])
:i ako (502, estica)
:i o/ov, -oo, +o slika, idol (11, im-2c)
:i iooi dvadeset (11, im-3g[2])
:i i v, -o vo, q slika, nalije (23, im-3f[1b])
:i i ja sam, postojim, ivim, prisutan sam
(2462, gl-6b) (q qv), : oooi, -, -, -, -
:i pq vq, -q, q mir (92, im-1b)
:i
A
u
A
, meu
L
(1767, prijedlog)
:i , io, : v jedan (345, prid-4b[2])
:i oo y vodim u, donosim u (11, sgl-1b[2])
-, :i oq yoyov, -, -, -
:i o: pooi dolazim u, idem u, ulazim
(194, sgl-1b[2]) :i o:/:o oooi,
:i oq /0ov, :i o:/q /o0o, -, -
:i onop:o ooi ulazim, idem u (18, sgl-
1a[6]) (:i o:nop:oo qv), -, -, -, -, -
:i+o tada (15, prilog)
:i +: ako, da li (65, estica)
: i
G
, :
G
iz
G
(914, prijedlog)
: ioo+o, -q, -ov svaki (82, prid-1a[2a])
: io+o v stotinu (17, prid-5b)
: io+ov+o pq, -oo, o stotnik (20, im-1f)
: io // izbacujem, aljem van (81, sgl-
2d[1]) (: : o//ov), : io/ ,
: : o/ov, -, -, : :/q 0qv
: i:i tamo (105, prilog)
: i:i0:v od tamo (37, prilog)
421

: i:ivo, -q, -o jednina: taj
(ovjek/ena/stvar) (265,
prid-1a[2b]) mnoina: oni
(ljudi/ene/stvari)
: ii/qoio, -o, q crkva, Crkva,
skuptina, zajednica (114,
im-1a)
: iio n+ odsijecam, sijeem (10, sgl
-4) : iio |, -, -, -, : :io nqv
: i/: yooi odabirem, biram (22, sgl
-1b[2]) (: :/:yo qv), -,
: :/:o qv, -, : i/: /:yoi, -
: i/:i+o , -q , -o v izabran, odabran
(22, prid-1a[2a])
: inin+ padam, nasukavam se (10,
sgl-1b[3]) -, : : n:oo,
: in: n+io, -, -
: in/q oo udim se (13, sgl-2b)
(: :n/qooo qv), -, -, -, -,
: :n/o yqv
: inop:o ooi idem van, izlazim (33,
sgl-1a[6]) (: :nop:oo qv),
: inop:o oooi, -, -, -, -
: i+:iv ispruim (16, sgl-2d[5])
: i+:iv , : : +:ivo, -, -, -
: i+o, -q, -ov esti (14, prid-1a[2a])
: i: izlijevam (16, sgl-1a[7]) : i: ,
: : :o, -, -, -
: io vv izlijevam (11, sgl-3a[1])
(: :ovo qv), -, -,
: ii: ooi, -
: /oio, -o, q stablo masline (15, im
1a)
: /oiov, -oo, +o maslinovo ulje (11,
im-2c)
: /o io+o, -q, -ov najmanji (14,
prid-1a[2a])
: /: y presvjedoujem, korim,
razotkrivam (17, gl-1b[2])
: /: y, q /:yo, -, -,
q /: y0qv
422

: /:: milosrdan sam, iskazujem milosre
(28, gl-1d[2a]) : /:q o, q /: qoo, -,
q /: qoi, q /:q 0qv
: /:qooo vq, -q, q milostinja (13, im-1b)
: /:o, -oo, +o milosre, samilost,
suosjeanje (27, im-3d[2b])
: /:o0:pio, -o, q sloboda (11, im-1a)
: /:o 0:po, -o, -ov slobodan (23, prid-
1a[1])
F//qv, -qvo, o Grk (25, im-3f[1a])
: /ni, nadam se (31, gl-2a[1]) (q /ni,ov),
: /ni , q /nioo, q /niio, -, -
: /ni, -ioo, q nada, oekivanje (53, im-
3c[2])
: oo+oo, -q moj (37, prid-1a[2a])
: oiv ukrcavam, upliem (16, sgl-2d[7])
-, : v: qv, -, -, -
: /: n promatram, gledam (12, sgl-
1b[1]) (: v: /:nov), -, : v: /:|o,
-, -, -
: o , : q , : o v moj (76, prid-1a[2a])
: noi, rugam se, ismijavam (13, sgl-
2a[2]) (: v: noi,ov), : noi,
: v: noio, -, -, : v:noi0qv
: npoo0:v
G
ispred
G
(48, prijedlog; prilog)
: ovi, objavljujem, objelodanjujem,
optuujem (10, sgl-2a[1]) : ovio,
: v:o vioo, -, -, : v:ovio0qv
: v
D
u
L
, na
L
, meu
I
(2752, prijedlog)
: vo+o, -q, -ov deveti (10, prid-1a[2a])
: vo:iivoi pokazujem, prikazujem (11,
sgl-3c[2]) -, : v:o:io qv, -, -, -
: voo oblaim (27, gl-1a[4]) -, : v: oooo, -,
: vo: oooi, -
: v:io
G
ili : v:i:v
G
zbog
G
, poradi
G
(19,
prijedlog)
: v:py: radim, djelujem (21, sgl-1d[2a])
(: vqpyoo qv), -, : vq pyqoo, -, -, -
: vioo+o , -oo , o godina (14, im-2a)
: voo, -ov odgovoran, kriv (10,
prid-3a)

Dodatak

: v+: // zapovijedam (15, sgl-2d[1])
: v+:/oo oi, : v:+:i/o qv, -,
: v+: +o/oi, -
: v+:o 0:v odavde (10, prilog)
: v+o/q , -q , q zapovijed (67, im-1b)
: v niov
G
ispred
G
(94, prijedlog)
: est (13, im-3g[2])
: o y izvodim (12, sgl-1b[2]) -,
: q yoyov, -, -, -
: onoo+: // aljem van (13, sgl
-2d[1]) : onoo+:/ ,
: on: o+:i/o, -, -,
: on:o+o /qv
: : pooi izlazim (218, sgl-1b[2])
(: qpo qv), : :/:o oooi,
: q /0ov, : :/q /o0o, -, -
: :o+iv zakonito je, ispravno je (31,
sgl-6b)
: io+qi zauen sam, udim se
(17, sgl-6a) (: io+o qv), -,
: : o+qoo, : : o+oio, -, -
: oo/oy: priznajem, ispovijedam,
slavim (10, sgl-1d[2a])
: oo/oyq oooi,
: o/o yqoo, -, -, -
: oo0:v: prezirem,
omalovaavam (11, gl-
1d[2a]) -, : oo0: vqoo, -,
: oo0: vqoi, : oo0:vq 0qv
: oooio, -o, q vlast, mo (102, im
-1a)
: bez (63, prilog) prijedlog (G):
izvan
G

: 0:v
G
izvan, izvana (13, prilog)
: op+q , -q , q festival (25, im-1b)
: noyy:/io, -o, q obeanje (52, im
-1a)
: noyy: //ooi obeajem (15, sgl
-2d[1]) -, : nqyy:i/o qv, -,
: nq yy:/oi, -
: noivo, -oo, o slava (11, im-2a)

Leksikon

: noip podiem (19, sgl-2d[2]) -, : nq po, -,
-, : nq p0qv
: noioo vooi sramim se (11, sgl-1c[2]) -, -,
-, -, : noioov0q oooi
: no v iznad (19, prilog) prijedlog (G):
iznad
G

: noo piov sljedei dan (17, prilog)
: n:i budui da, jer (26, veznik)
: n:ioq jer, budui da (10, veznik)
: n:i+o onda (16, prilog)
: n:p+o traim, pitam, zahtijevam (56,
sgl-1d[1a]) (: nqp +v), : n:p+q o,
: nqp +qoo, -, -, : nqp+q 0qv
: ni
G
(: n , : ) na
L
, iznad
G
, kada (890,
prijedlog) : ni
D
na osnovu
G
: ni
A

na
A
, ka
G
, protiv
G

: nio // stavljam na (18, sgl-2d[1])
(: n: o//ov), : nio/ , : n: o/ov, -,
-, -
: niyiv oi znam (44, sgl-5a)
(: n:yivoiov), : niyiv oooi,
: n: yvv, : n: yvio, -, : n:yv o0qv
: niyvoi, -:, q spoznaja (20, im-
3e[5b])
: ni,q+: eznem za, elim, teim za (13,
sgl-1d[2a]) (: n:,q +oov), -,
: n:,q +qoo, -, -, -
: ni0o: elim, eznem za (16, sgl-1d[2a])
(: n:0o oov), : ni0oq o,
: n:0o qoo, -, -, -
: ni0oio, -o, q pouda, elja (38, im-1a)
: niio/: zazivam (30, sgl-1d[2b]) (medij)
pozivam, obraam se -, : n:io /:oo,
-, : nii: i/qoi, : n:i/q 0qv
: ni/oo vooi hvatam (19, sgl-3a[2b]) -,
: n:/oo qv, -, -, -
: ni: v ostajem, ustrajem (16, sgl
-1c[2]) (: n: :vov), : ni:v ,
: n: :ivo, -, -, -
423
43 : ninin+ padam na (11, sgl-1b[3]) -,
: n: n:oov, : nin: n+io, -, -
: nioi: n+ooi posjeujem, brinem se
za (11, sgl-4) -, : n:oi:|o qv,
-, -, -
: nio+ooi razumijem (14, sgl-6b)
: nio+o/q , -q , q pismo, poslanica
(24, im-1b)
: nio+p: okreem se, vraam se
(36, sgl-1b[1]) : nio+p: |,
: n: o+p:|o, -, -, : n:o+po qv
: ni+o oo zapovijedam, nareujem
(10, sgl-2b) -, : n: +oo, -, -, -
: ni+:/: zavravam, dovravam
(10, sgl-1d[2]) : ni+:/: o,
: n:+: /:oo, -, -, -
: ni+i0qi polaem (39, sgl-6a)
(: n:+i0oov), : ni0q o,
: n: 0qio, -, -, -
: ni+io korim, upozoravam (29,
sgl-1d[1a]) (: n:+iv), -,
: n:+iqoo, -, -, -
: ni+p: n doputam, dozvoljavam
(18, sgl-1b[1]) -, : n: +p:|o, -,
-, : n:+po nqv
: noopo vio, -ov nebeski (19, prid
-3a) imenica: nebo
: n+o sedam (88, im-3g[2])
: pyo ,ooi radim, inim (41, gl
-2a[1]) (q nyo,o qv), -,
q pyooo qv, -, -, -
: pyo +q, -oo, o radnik (16, im-1f)
: pyov, -oo, +o rad, djelo, djelovanje
(169, im-2c)
: pqo, -ov naputen, opustoen
(48, prid-3a) imenica:
pustinja, pustara (im-2b)
: pooi dolazim, idem (634, gl
-1b[2]) (q po qv),
: /:o oooi, q/0ov ili q/0o,
: /q /o0o, -, -

424

: p+o traim, pitam, zaklinjem (63, gl-
1d[1a]) (q p +v), : p+q o,
q p +qoo, -, -, q p+q 0qv
: o0i jedem (158, gl-1b[3]) (q o0iov),
o yooi, : oyov, -, -, -
: oo+o, -q, -ov posljednji (52, prid-
1a[2a])
: o0:v iznutra, unutra (12, prilog)
: +:po, -o, -ov drugi, drukiji (98, prid-
1a[1])
: +i jo, ipak, ak (93, prilog)
: +oio , pripremam (40, gl-2a[1])
: +oio o, q +oiooo, q +oioio,
q +oioooi, q +oio o0qv
: +oio, -q, -ov spreman (17, prid-3b[2])
: +o, -oo, +o godina (49, im-3d[2b])
:o oyy:/i, donosim radosne vijesti,
propovijedam (54, gl-2a[1])
(:o qyy: /i,ov), -, :o qyy: /ioo, -,
:o qyy: /iooi, :o qyy:/io0qv
:o oyy: /iov, -oo, +o radosna vijest,
evanelje (76, im-2c)
:o ooi: svia mi se (21, gl-1d[2a]) -,
:o oo iqoo, -, -, -
:o 0: odmah (36, prilog)
:o 0o odmah (59, prilog)
:o /oy: blagoslivljam (42, gl-1d[2a])
:o /oyq o, :o /o yqoo, :o /o yqio,
:o /o yqoi, :o /oyq0q oooi
:o /oyio, -o, q blagoslov (16, im-1a)
:o pioi nalazim (176, gl-5b) (:o pioiov ili
qo pioiov), :o pq o, :o pov, :o pqio,
-, :o p: 0qv
:o o: :io, -o, q pobonost (15, im-1a)
:o poiv radujem se (14, gl-2d[4])
(:o poivo qv), -, -, -, -, qo po v0qv
:o opio+: zahvaljujem (38, gl-1d[2a]) -,
:o opio+qoo ili qo opio+qoo, -, -,
:o opio+q 0qv
:o opio+io, -o, q zahvaljivanje (15, im-
1a)
F:oo, -oo, q Efez (16, im-2b)
: io+qi stojim na, stojim blizu (21,
sgl-6a) -, : n: o+qv, : : o+qio, -, -

Dodatak

: 0po , -o , -o v neprijateljski
(raspoloen) (32, prid-1a[1])
imenica: neprijatelj
: imam, drim (708, gl-1b[2])
(:iov), : , : oov, : oqio,
-, -
: dok (146, veznik) prijedlog (G):
sve do
G

, ,q +o ,q +o ,q +o ,q +o
Zoopio, -oo o Zaharija (11, im
-1d)*
,o ivim (140, gl-1d[1a]) (: ,v),
,q o, : ,qoo, -, -, -
Z::ooi o, -oo, o Zebedej (12, im
-2a)
,q /o, -oo, o revnost, ljubomora
(16, im-2a)
,q/o nastojim, elim, zavidim (11,
gl-1d[3]) -, : ,q /oo, -, -, -
,q+: traim, elim, pokuavam
postii (117, gl-1d[2a])
(: ,q +oov), ,q+q o,
: ,q +qoo, -, -, : ,q+q 0qv
,o q, -q, q kvasac (13, im-1b)
,q , -q , q ivot (135, im-1b)
, ov, -oo, +o ivo bie (23, im-2c)
, onoi: oivljavam (11, sgl
-1d[2a]) , onoiq o,
, onoiqoo, -, -,
, onoiq 0qv
q qq q +o +o +o +o
q ili, nego (343, estica)
q y: v, -o vo, o upravitelj (20, im
-3f[1b])
q y: ooi smatram, mislim, vodim
(28, gl-1d[2a]) -, q yqoo qv,
-, q yqoi, -
q oq sada, ve (61, prilog)
q i doao sam (26, gl-1b[2]) q ,
q o, q io, -, -
H/io, -oo, o Ilija (29, im-1d)
q /io, -oo, o sunce (32, im-2a)
Leksikon

q :i mi (864, prid-5a)
q : po, -o, q dan (389, im-1a)
Hp oq, -oo, o Herod (43, im-1f)
Hooi o, -oo o Izaija (22, im-1d)
0q +o 0q +o 0q +o 0q +o
0o /oooo, -q, q more, jezero (91, im-1c)
0o vo+o, -oo, o smrt (120, im-2a)
0ovo+o usmrujem (11, gl-1d[3])
0ovo+ o, : 0ovo +oo, -, -,
: 0ovo+ 0qv
0o n+ pokapam (11, gl-4) -, : 0o|o, -, -,
: +o qv
0ooo , divim se, udim se (43, gl-2a[1])
(: 0oo o,ov), -, : 0oo ooo, -, -,
: 0ooo o0qv
0:o ooi gledam (22, gl-1d[1b]) -,
: 0:ooo qv, -, +:0: ooi, : 0:o 0qv
0: /qo, -o+o, +o volja, elja (62, im-
3c[4])
0: / hou, elim, eznem, uivam (208,
gl-1d[2c]) (q 0:/ov), 0:/q o,
q 0: /qoo, -, -, q 0:/q 0qv
0:: /io, -oo, o temelj (15, im-2a)
0:o -oo , -o Bog, bog (1317, im-2a)
0:pon:o ozdravljam (43, gl-1a[6])
0:pon:o o, : 0:po n:ooo, -,
+:0:po n:ooi, : 0:pon:o 0qv
0:pi, anjem (21, gl-2a[1]) 0:pio,
: 0: pioo, -, -, : 0:pio0qv
0:pioo , -oo , o etva (13, im-2a)
0:p: gledam u, vidim (58, gl-1d[2a]) -,
: 0: pqoo, -, -, -
0qpi ov, -oo, +o ivotinja, zvijer (46, im-2c)
0qooopo . -oo , o blago, spremite (17, im-
2a)
0/i ugnjetavam, muim (10, gl-1b[1]) -,
-, -, +: 0/ioi, : 0/iqv
0/i|i, -:, q nesrea, nevolja (45,
im-3e[5b])
0pi, +pio , q kosa (15, im-3b[3])
425

0po vo, -oo, o prijestolje, tron (62,
im-2a)
0oyo +qp, -+po, q ker (28, im
-3f[2c])
0oo , -oo , o gnjev, srdba (18, im
-2a)
0o po, -o, q vrata (39, im-1a)
0ooio, -o, q rtva, prinos (28, im
-1a)
0ooioo+q piov, -oo, +o rtvenik (23,
im-2c)
0o rtvujem, ubijam (14, gl-1a[4])
(: 0oov), -, : 0ooo, -,
+: 0ooi, : +o 0qv
Oo , -o , q Toma (11, im-1e)
i +o i +o i +o i +o
loi , o Jakov (27, im-3g[2])
lo io, -oo, o Jakov (42, im-2a)*
i o ooi lijeim (26, gl-1d[1b])
(i qv), i o oooi, i ooo qv,
-, i ooi, i o 0qv
i o: Vidi! Gle! (29)
i oio, -o, -ov vlastiti (npr. narod,
dom; 114, prid-1a[1])
i ooo Vidi! Gle! (200, estica)
i :p:o , -:, o sveenik (31, im
-3e[3])
i :po v, -oo , +o hram (72, im-2c)
l:pooo /oo, +o ili q Jeruzalem (62,
im-1a ili im-2c)
l:poooo/q , q Jeruzalem (77, im
-3g[2])
lqooo , -oo , o Isus, Joua (917, im
-3g[1])
i iovo , -q , -o v znatan, velik,
sposoban (39, prid-1a[2a])
i o +iov, -oo, +o haljina (60, im-2c)
i vo kako bi, da (663, veznik)
lo nnq, -q, q Jopa (10, im-1b)
lopoo vq, -oo, o Jordan (15, im-1f)

426

looooio, -o, q Judeja (43, im-1a)
looooi o, -oio, -oiov idovski (195,
prid-1a[1]) imenica: idov
loo oo, -o, o Juda, Judeja (44, im-1e)
i nno, -oo, o konj (17, im-2a)
looo i, o Izak (20, im-3g[2])
lopoq /, o Izrael (68, im-3g[2])
i o+qi neprijelazna: stojim (155, gl-6a)
prijelazna: inim da stoji (i o+qv),
o+q o, : o+qoo ili : o+qv, : o+qio,
: o+ooi, : o+o 0qv
i oopo , -o , -o v jak (29, prid-1a[1])
i oo , -o o, q snaga, mo (10, im-3e[1])
i oo imam mo, sposoban sam (28, gl-
1a[4]) (i ooov), i oo o, i oooo, -, -
, -
i 0o , -o o, o riba (20, im-3e[1])
lo vvq, -oo, o Ivan (135, im-1f)
loq , o Josip (35, im-3g[2])
io no io no io no io no
io y i ja, a ja (84, prid-5)
io0o n:p ba kao (13, prilog; veznik)
io0opi, istim (31, gl-2a[1]) io0opi ,
: io0o pioo, -, i:io0o piooi,
: io0opio0qv
io0opo , -o , -o v ist (27, prid-1a[1])
io0:o o spavam (22, gl-1b[3])
(: io 0:ooov), -, -, -, -, -
io 0qoi sjedim, ivim (91, gl-6b)
(: io0q qv), io0q oooi, -, -, -, -
io0i, sjedam, posjedam (46, gl-2a[1])
io0io, : io 0ioo, i:io 0iio, -, -
io0io+qi postavljam, ovlaujem (21, sgl-
6a) io+oo+q o, io+: o+qoo, -, -,
io+:o+o 0qv
io0 kao, ba kada (182, prilog)

Dodatak

ioi i, ak, takoer, odnosno (9018,
veznik)
ioivo , -q , -o v nov (42, prid-1a[2a])
ioipo , -oo , o (odreeno) vrijeme,
dob (85, im-2a)
Koioop, -o, o Cezar (29, im-3f[2a])
Koioo p:io, -o, q Cezareja (17, im
-1a)
ioi palim, svijetlim (12, gl-2c)
ioo o, : ioooo, -, i: ioooi,
: ioo 0qv
io i:i i tamo (10, prilog)
io i:i0:v i od tamo, i tada (10,
prilog)
io i:ivo i onaj (22, prid-1a[2b])
ioiio, -o, q zloba, pokvarenost
(11, im-1a)
ioio , -q , -o v lo, zao (50, prid
-1a[2a])
ioi loe (16, prilog)
io /oo, -oo, o trstika (12, im-2a)
io/: zovem, imenujem, pozivam
(148, gl-1d[2b]) (: io /oov),
io/: o, : io /:oo, i: i/qio,
i: i/qoi, : i/q 0qv
io/o , -q , -o v lijep, dobar (100,
prid-1a[2a])
io/ ispravan, pohvalan (37,
prilog)
io v a ako, ak ako (17, estica)
ionvo , -oo , o dim (13, im-2a)
iopoio, -o, q srce (156, im-1a)
iopno , -oo , o plod, usjev, rezultat
(67, im-2a)
io+o
G
niz
A
, protiv
G
(473, prijedlog)
io+o
A
prema
D
, kroz
A
,
tijekom
G
io+ooiv silazim (81, sgl-2d[7])
(io+: oivov), io+oq oooi,
io+: qv, io+o: qio, -, -
io+oo/q , -q , q temelj (11, im-1b)

Leksikon

io+oyy: // navijetam (18, sgl-2d[1])
(io+q yy://ov), -, io+q yy:i/o, -, -, -
io+oioo v posramljujem, razoaravam
(13, sgl-1c[2]) (io+q oovo qv), -, -, -
, -, io+q oo v0qv
io+oioi spaljujem, prodirem (12, sgl-2c)
(io+: ioivov), io+oioo o,
io+: ioooo, -, -, io+:io qv
io+o i:ioi lijeem, naslanjam se (12, sgl-
6b) (io+:i:iqv), -, -, -, -, -
io+oipiv osuujem (18, sgl-2d[6]) -,
io+: ipivo, -, io+oi: ipioi,
io+:ipi0qv
io+o/oo v postiem, doseem (15, sgl-
3a[2b]) -, io+: /oov, -, io+:i/qoi,
io+:/q 0qv
io+o/:in ostavljam, naputam (24, sgl-
1b[1]) io+o/:i|, io+: /:i|o ili
io+: /inov, -, io+o/: /:ioi,
io+:/:i0qv
io+o/o unitavam, dokrajujem (17, sgl-
1a[4]) io+o/o o, io+: /ooo, -, -,
io+:/o 0qv
io+ovo: razmatram, zamjeujem (14, sgl-
1d[2a]) (io+:vo oov), -, io+:vo qoo, -
, -, -
io+ov+o postiem (13, sgl-1d[1a])
io+ov+q o, io+q v+qoo,
io+q v+qio, -, -
io+opy: ukidam, ponitavam (27, sgl-
1d[2a]) io+opyq o, io+q pyqoo,
io+q pyqio, io+q pyqoi,
io+qpyq 0qv
io+op+i, obnavljam, pripremam (13, sgl-
2a[1]) io+op+i o, io+q p+ioo, -,
io+q p+iooi, -
io+ooi:oo , pripremam (11, sgl-2a[1])
io+ooi:oo o, io+:oi:o ooo, -,
o+:oi:o oooi, io+:oi:oo o0qv
io+:pyo ,ooi postiem, proizvodim (22,
sgl-2a[1]) -, io+:ipyooo qv, -, -,
io+:ipyo o0qv
427

io+: pooi silazim (16, sgl-1b[2]) -,
io+q /0ov, -, -, -
io+:o0i unitavam, prodirem (14,
sgl-1b[3]) -, io+: oyov, -, -,
-
io+: obuzdavam, drim vrsto
(17, sgl-1b[2]) (io+:icov), -,
io+: oov, -, -, -
io+qyop: optuujem (23, gl
-1d[2a]) (io+qyo poov),
io+qyopq o, io+qyo pqoo, -
, -, -
io+oii: nastanjujem, prebivam
(44, sgl-1d[2a]) -, io+ iqoo,
-, -, -
iooo ooi hvalim se (37, gl-1d[1a])
iooq oooi, : iooqoo qv,
-, i:ioo qoi, -
ioo qo, -o+o, +o hvala (11, im
-3c[4])
ioo qoi, -:, q hvalisanje (11,
im-3e[5b])
Koopvooo , q Kafarnaum (16, im
-3g[2])
i:ioi lijeem, polegnut sam (24, gl
-6b) (: i:io qv), -, -, -, -, -
i:/:o zapovijedam, nareujem
(25, gl-1a[6]) (: i: /:oov), -,
: i: /:ooo, -, -, -
i:vo , -q , -o v prazan, uzaludan (18,
prid-1a[2a])
i: po, -o+o, +o rog (11, im-3c[6a])
i:pooiv dobivam (17, gl-2d[7])
i:poq o, : i: poqoo, -, -,
i:poq0q oooi
i:o/q , -q , q glava (75, im-1b)
iqpo oo navijetam, propovijedam
(61, gl-2b) (: iq poooov),
iqpo , : iq poo, -, -,
: iqpo 0qv
i/o oo, -oo, o grana (11, im-2a)
i/oi plaem (40, gl-2c) (: i/oiov),
i/oo o, : i/oooo, -, -, -
i/o lomim (14, gl-1d[1b]) -,
: i/ooo, -, -, -

428

i/:i zatvaram (16, gl-1a[3]) i/:io,
: i/:ioo, -, i: i/:iooi, : i/:io0qv
i/: n+q, -oo, o lopov (16, im-1f)
i/: n+ kradem (13, gl-4) i/: |, : i/:|o, -
, -, -
i/qpovo: stiem, nasljeujem (18, gl-
1d[2a]) i/qpovoq o,
: i/qpovo qoo, i:i/qpovo qio, -, -
i/qpovoio, -o, q nasljedstvo, batina
(14, im-1a)
i/qpovo o, -oo, o nasljednik, batinik
(15, im-2a)
i/q po, -oo, o drijeb, dio (11, im-2a)
i/q oi, -:, q poziv, pozvanje (11, im-
3e[5b])
i/q+o , -q , -o v pozvan (10, prid-1a[2a])
ioi/io, -o, q trbuh, utroba (22, im-1a)
ioio spavam, tonem u san (18, gl-
1d[1a]) -, -, -, i:ioiqoi,
: ioiq 0qv
ioivo , -q , -o v obian, obredno neist (14,
prid-1a[2a])
ioivo uiniti neistim, oneistiti (14, gl-
1d[3]) -, : ioivoo, i:ioivio,
i:ioivoi, -
ioivvio, -o, q zajednitvo, sudionitvo
(19, im-1a)
ioivvo , -oo , o suradnik, sudionik (10,
im-2a)
io//o pridruujem se, prianjam (12, gl-
1d[1a]) -, -, -, -, : io//q 0qv
ioi, donosim (10, gl-2a[1]) (medij)
primam ioioooi, : ioioo qv, -, -
, -
ionio trudim se, radim (23, gl-1d[1b]) -,
: ioniooo, i:ionioio, -, -
io no, -oo, o rad, nevolja (18, im-2a)
ioo: ukraavam, sreujem (10, gl-
1d[2a]) (: io ooov), -, : io oqoo, -,
i:io oqoi, -
io oo, oo, o svijet, svemir, ovjeanstvo
(186, im-2a)
ipo o++o, -oo, o strunjaa, paleta,
krevet (siromane osobe) (11, im-2a)

Dodatak

ipo , viem, vapim (56, gl-2a[2])
(: ipo,ov), ipo , : ipoo,
i: ipoyo, -, -
ipo+: posjedujem, drim (47, gl
-1d[2a]) (: ipo +oov),
ipo+q o, : ipo +qoo,
i:ipo +qio, i:ipo +qoi, -
ipo +o, -oo, +o sila, mo (12, im
-3d[2b])
ip:ioov,-ovo bolji (19, prid-4b[1])
takoer se pie ip:i++v
ipio, -o+o, +o osuda (27, im
-3c[4])
ipiv sudim, odluujem, dajem
prednost (114, gl-2d[6])
(: ipivo qv), ipiv , : ipivo,
i: ipiio, i: ipioi, : ipi0qv
ipioi, -:, q osuda (47, im
-3e[5b])
ipi+q , -oo , o sudac (19, im-1f)
ipon+o , -q , -o v skriven (17, prid
-1a[2a])
ipo n+ skrivam (19, gl-4) -, : ipo|o,
-, i: ipooi, : ipo qv
i+i, stvaram (15, gl-2a[1]) -,
: i+ioo, -, : i+iooi,
: i+io0qv
i+ioi, -:, q stvaranje, stvor (19,
im-3e[5b])
io pio -oo,-o Gospodin, gospodin,
gospodar, gospon (717, im-
2a)
i/o zabranjujem, sprjeavam (23,
gl-1a[4]) (: i /oov), -,
: i /ooo, -, -, : i/o 0qv
i q, -q, q selo (27, im-1b)
io , -q , -o v nijem, gluh (14, prid
-1a[2a])
/o oo /o oo /o oo /o oo
Ao ,opo, -oo, o Lazar (15, im-2a)
/o/: govorim, kaem (296, gl
-1d[2a]) (: /o /oov), /o/q o,
: /o /qoo, /:/o /qio,
/:/o /qoi, : /o/q 0qv
Leksikon

/oo v uzimam, primam (259, gl-3a[2b])
(: /o ovov), /q |ooi, : /oov,
:i /qo, -, : /q 0qv
/oo , -oo , o ljudi, mnotvo (142, im-2a)
/o+p:o sluim, tujem (21, gl-1a[6])
/o+p:o o, : /o +p:ooo, -, -, -
/: y kaem, govorim (2354, gl-1b[2])
(: /:yov), : p , :inov, :i pqio,
:i pqoi, : pp: 0qv
/:oio , -q , -o v bijel (25, prid-1a[2a])
/q o+q , -oo , o pljaka, revolucionar (15,
im-1f)
/iov veoma puno, izrazito (12, prilog)
/i0o, -oo, o kamen (59, im-2a)
/ivq, -q, q jezero (11, im-1b)
/io , -oo , o glad, sua (12, im-2a)
/oyi,ooi smatram, mislim (40, gl-2a[1])
(: /oyi,o qv), -, : /oyioo qv
-, -, : /oyio0qv
/o yo, -oo, o rije, Rije, izjava, poruka
(330, im-2a)
/oino , -q , -o v preostali (55, prid-1a[2a])
imenica: ostatak; prilog: uostalom,
od sada
/on: alostim se (26, gl-1d[2a]) -,
: /o nqoo, /:/o nqio, -, : /onq 0qv
/o nq, -q, q alost, tuga (16, im-1b)
/ovio, -o, q svjetiljka (12, im-1a)
/o vo, -oo, o svjetlo (14, im-2a)
/o odrjeujem (42, gl-1a[4]) (: /oov),
/o o, : /ooo, -, /: /ooi, : /o 0qv
o o o o
Moyoo/q vq, -q , q Magdalena (12, im-1b)
o0q+q , -oo , o uenik (261, im-1f)
oio pio, -io, -iov blagoslovljen, sretan
(50, prid-1a[1])
Moi:oovio, -o, q Makedonija (22, im-1a)
oipo v daleko (10, prilog)
429

oipo 0:v iz daljine, iz daleka (14,
prilog)
oipo0o: strpljiv sam (10, gl
-1d[2a]) -, : oipo0o qoo, -,
-, -
oipo0oio, -o, q strpljivost,
uzdrljivost, postojanost
(14, im-1a)
o /io+o najvie od svega, posebno
(12, prilog)
o //ov vie, radije (81, prilog)
ov0o v uim (25, gl-3a[2b]) -,
: o0ov, :o 0qio, -, -
Mo p0o, -o, q Marta (13, im-1a)
Mopio, -o, q Marija (27, im-1a)
Mopio , q Marija (27, im-3g[2])
op+op: svjedoim (76, gl-1d[2a])
(: op+o poov), op+opq o,
: op+o pqoo, :op+o pqio,
:op+o pqoi, : op+opq 0qv
op+opio, -o, q svjedoanstvo (37,
im-1a)
op+o piov, -ioo, +o svjedoanstvo,
dokaz (19, im-2c)
o p+o, -opo, o svjedok (35, im
-3f[2a])
o oipo, -q, q ma (29, im-1c)
: yo, :yo /q, : yo velik, uzvien
(243, prid-1a[2a])
:i,v, ov vei (48, prid-4b[1])
: /:i to se tie (10, gl-1d[2c])
(: :/:v), -, -, -, -, -
: // namjeravam (109, gl-1d[2c])
(: ://ov ili q ://ov),
://q o, -, -, -, -
: /o, -oo, +o lan, dio (34, im
-3d[2b])
: v s jedne strane, zbilja (179,
estica)

430

: v ostajem, ivim (118, gl-1c[2])
(: :vov), :v , : :ivo, :: vqio, -,
-
:pi, dijelim (14, gl-2a[1]) -, : : pioo, -,
:: piooi, : :pio0qv
:pivo uznemiren sam, brinem se za
(19, gl-1d[1a]) :pivq o,
: :pivqoo, -, -, -
: po, -oo, +o dio (42, im-3d[2b])
: oo, -q, -ov sredina, usred (58, prid-
1a[2a])
:+o
G
s
I
(469, prijedlog) :+o
A
nakon
:+ooiv idem preko, prelazim preko
(12, sgl-2d[6]) :+oq oooi,
:+: qv, :+o: qio, -, -
:+ovo: kajem se (34, sgl-1d[2a]) -,
:+:vo qoo, -, -, -
:+o voio, -o, q pokajanje (22, im-1a)
:+p: mjerim, dijelim (11, gl-1d[2a]) -,
: : +pqoo, -, -, : :+pq 0qv
: +pov, -oo, +o mjera (14, im-2c)
: pi ili : pi
G
dok, sve dok (17,
prijedlog; veznik)
q ne, kako ne bi (1042, estica)
qo: ali ne, niti, ak ni (56, estica)
qo:i, qo:io, qo: v nitko/nita (90,
prid-4b[2])
qi: +i ne vie (22, prilog)
q v, qvo , o mjesec (18, im-3f[1a])
q no+: kako ne bi (25, estica)
q +: a ne, niti, ni (34, veznik)
q +qp, q+po , q majka (83, im-3f[2c])
q +i upitna estica u pitanjima (18, estica)
oekuje se negativan odgovor
iipo , -o , -o v mali (46, prid-1a[1])
ivq oiooi sjeam se (23, gl-5a) -,
-, -, : vqoi, : vq o0qv

Dodatak

io: mrzim (40, gl-1d[2a])
(: iooov), ioq o, : ioqoo,
:ioqio, :ioqoi, -
io0o , -oo , o plaa, nagrada (29,
im-2a)
vq:iov, -oo, +o grob (40, im-2c)
vqov:o sjeam se (21, gl-1a[6])
(: vqo v:oov), -,
: vqo v:ooo, -, -, -
oi:o poinjam preljub (15, gl
-1a[6]) oi:o o, : oi:ooo,
-, -, : oi:o 0qv
o vo, -q, -ov sam, jedini (114, prid
-1a[2a])
o pov, -oo, +o pomast, miris (14,
im-2c)
oo+q piov, -oo, +o misterij, tajna,
otajstvo (28, im-2c)
po , -o , -o v lud (12, prid-1a[1])
imenica: ludost
Mo oq , -:, o Mojsije (80, im
-3g[1])
vo vo vo vo
Xo,poio, -oo, o Nazareanin (13,
im-2a)
voi da, svakako (33, estica)
voo , -oo , o hram (45, im-2a)
v:ovi oio, -oo, o mladost, mladi
(11, im-2a)
v:ipo , -o , -o v mrtav (128, prid
-1a[1]) imenica: mrtvo tijelo,
truplo
v: o, -o, -ov nov, mlad (24, prid
-1a[1])
v:: /q, -q, q oblak (25, im-1b)
vq nio, -ioo, o beba, dijete (15,
prid-1a[1])
vqo+:o postim (20, gl-1a[6])
vqo+:o o, : vq o+:ooo, -, -, -
Leksikon

viio osvajam, pobjeujem (28, gl-1d[1a])
viiq o, : viiqoo, v:viiqio, -,
: viiq 0qv
vin+ perem (17, gl-4) -, : vi|o, -, -, -
vo: razumijem (14, gl-1d[2a]) voq o,
: vo qoo, v:vo qio, -, -
voi, pretpostavljam, smatram (15, gl-
2a[1]) (: vo i,ov), -, : vo ioo, -, -, -
vo o, -oo, o zakon, naelo (194, im-2a)
vo oo, -oo, q bolest (11, im-2b)
voo , voo , o um, razumijevanje (24, im-
3e[4])
voio, -oo, o mladoenja (16, im-2a)
vo v sada (148, prilog) imenica: sadanjost
vovi sada (20, prilog)
vo , voi+o , q no (61, im-3c[1])
i i i i
:vi, zabavljam, iznenaujem (10, gl-
2a[1]) -, : : vioo, -, -, : :vi o0qv
: vo, -q, -ov udan, stran (14, prid-
1a[2a])
qpoiv suim (15, gl-2d[4]) -, : q povo, -,
: q pooi, : qpo v0qv
o /ov, -oo, +o stablo, drvo (20, im-2c)
o o o o iipo v iipo v iipo v iipo v
o , q , +o lan (19870, prid-1a[2b])
o o:, q o:, +o o: ovo (10, prid-1a[2b])
o oo , -oo , q put, cesta, putovanje,
ponaanje (101, im-2b)
o ooo , -o v+o, o zub (12, im-3c[5a])
o 0:v odakle, iz kojeg razloga (15, prilog)
oioo znam, razumijem (318, gl-1b[3])
:i oq o, q o:iv, -, -, -
oi iio, -o, q kua, dom (93, im-1a)
oi io:ono +q, -oo, o gospodar kue
(12, im-1f)
431

oi iooo: gradim (40, gl-1d[2a])
( iooo oov), oi ioooq o,
iooo qoo, -, -,
oi ioooq 0qv
oi ioooq , -q , q zgrada, izgradnja
(18, im-1b)
oi iovo o, -oo, o upravitelj,
administrator (10, im-2a)
oiio, -oo, o kua, dom (114, im-2a)
oi ioo: vq, -q, q nastanjeni svijet
(15, im-1b)
oivo, -oo, o vino (34, im-2a)
oi o, -o, -ov koje vrste, poput (14,
prid-1a[1])
o /iyo, -q, -ov malo, nekolicina (40,
prid-1a[2a])
o /o, -q, -ov itav, cio (109, prid
-1a[2a]) prilog: potpuno
o vo ili o voi kunem se,
zaklinjem se (26, gl-3c[2]) -,
ooo, -, -, -
o o0oooo v s jednim umom,
jednoduno (11, prilog)
o oio, -oio, -oiov slian (45, prid
1a[1])
o oio inim slinim, usporeujem
(15, gl-1d[3]) o oi o,
oioo, -, -, oi 0qv
o oi isto tako, na isti nain (30,
prilog)
o o/oy: priznajem, ispovijedam
(26, gl-1d[2a]) ( o/o yoov),
o o/oyq o, o/o yqoo, -, -,
-
o voo, -o+o, +o ime, ugled (231,
im-3c[4])
o voo , imenujem (10, gl-2a[1]) -,
vo ooo, -, -, voo o0qv
o v+ stvarno (10, prilog) pridjev:
stvaran
o nio
G
iza
G
, nakon
G
(35, prijedlog,
prilog)
o noo gdje (82, estica)
432

o n kako, da, kako bi (53, veznik; prilog)
o poo, -o+o, +o vizija (12, im-3c[4])
o po vidim, primjeujem, doivljavam
(454, gl-1d[1a]) o |ooi, :i oov,
: poio, -, 0qv
o pyq , -q , q gnjev, srdba (36, im-1b)
o piov, -oo, +o granica, regija (12, im-2c)
o pio, -oo, o zakletva (10, im-2a)
o po, o poo, +o planina, gora (63, im-
3d[2b])
o , q , o tko (1407, prid-1a[2b])
o oo, -q, -ov velik kao, puno kao (110,
prid-1a[2a])
o o+i, q +i, o +i tko god, koji god, to god
(145, prid-1a[2b])
o +ov kada god (123, estica)
o +: kada (103, estica)
o +i da, budui da, jer (1296, veznik)
oo gdje (24, prilog)
oo , oo i, oo ne (1623, prilog)
oo oi jao! teko meni! (46, uzvik)
oo o: a ne, ak ni, niti, ni (143, veznik)
oo o:i, oo o:io, oo o: v nitko, nijedan,
nita (234, prid-2a)
oo o: no+: nikada (16, prilog)
oo i: +i ne vie (47, prilog)
oov stoga, tada, prema tome (499, estica)
oo n jo ne (26, prilog)
oo povo , -oo , o nebo (273, im-2a)
oo, +o , +o uho (36, im-3c[6c])
oo +: a ne, niti, ni (87, prilog)
oo +o, oo +q, +oo +o jednina: ovo, on, ona,
to (1387, prid-1a[2b]) mnoina: ovi;
oni

Dodatak

oo + tako, na ovaj nain (208,
prilog)
oo i ne (54, prilog)
o :i/ dugujem trebam (35, gl
-2d[1]) ( :i/ov), -, -, -, -, -
o 0o/o , -oo , o oko, vid (100, im
-2a)
o i, -:, o zmija (14, im-3e[5b])
o /o, -oo, o mnotvo, rulja (175,
im-2a)
o |io, -o, -ov veer (15, prid-1a[1])
ni ni ni ni
no 0qo, -o+o, +o patnja (16, im
-3c[4])
noio:o odgajam, vjebam (13, gl
-1a[6]) (: noio:oov), -,
: noio:ooo, -, n:noio:ooi,
: noio:o 0qv
noioiov, -oo, +o dijete, beba (52, im
-2c)
noioioiq, -q, q slukinja (13, im
-1b)
noi, noioo , o ili q djeak, sin,
sluga; djevojka (24, im-3c[2])
no/oio , -o , -o v star (19, prid-1a[1])
no /iv ponovno (141, prilog)
nov+oipo +p, -opo, o Svemogui
(10, im-3f[2b])
no v+o+: uvijek (41, prilog)
nopo
G
od
G
(194, prijedlog) nopo
D

uz
A
, u prisustvu
G
; nopo
A
uz
A

nopoo/q , -q , q usporedba (50,
im-1b)
nopoyy: // zapovijedam (32, sgl
-2d[1]) (nopq yy://ov), -,
nopq yy:i/o, -,
nopq yy:/oi, -

Leksikon

nopoyivooi dolazim, stiem (37, sgl-
1c[2]) (nop:yivo qv), -,
nop:y:vo qv, -, -, -
nopo y prolazim pokraj (10, sgl-1b[2])
nopooioi povjeravam, predajem,
izdajem (119, sgl-6a) (nop:oiooov),
nopoo o, nop: oio, nopoo: oio,
nopoo: oooi, nop:oo 0qv
nopo oooi, -:, q predaja (13, im-3e[5b])
nopoi+: ooi odbacujem, odbijam (12, sgl-
1d[2a]) (nopq +oo qv), -,
nopq +qoo qv, -, nopq +qoi, -
nopoio/: zovem, potiem, opominjem,
tjeim (109, sgl-1d[2b])
(nop:io /oov), -, nop:io /:oo, -,
nopoi: i/qoi, nop:i/q 0qv
nopo i/qoi, -:, q utjeha, ohrabrenje
(29, im-3e[5b])
nopo/oo v uzimam, preuzimam (49,
sgl-3a[2b]) nopo/q |ooi,
nop: /oov, -, -, nopo/q0q oooi
nopo/o+iio , -q , -o v hrom (10, prid-
1a[2a]) imenica: uzeti
nopo n+o, -o+o, +o zlodjelo, grijeh (19,
im-3c[4])
nopo+i0qi stavljam ispred (19, sgl-6a)
(medij) povjeravam nopo0q o,
nop: 0qio, -, -, -
nopopq o odmah (18, prilog)
no p:ii prisutan sam, stigao sam
(24, sgl-6b) (nopq qv), nop: oooi,
-, -, -, -
nop:o/q , -q , q barake, tabor (10, im-
1b)
nop: pooi prolazim (29, sgl-1b[2])
nop:/:o oooi, nopq /0ov,
nop:/q /o0o, -, -
nop: nudim (16, sgl-1b[2]) (nop:iov),
-, nop: oov, -, -, -
nop0: vo, -oo, q djevica (15, im-2a)

433

nopio+qi predstavljam, prisutan
sam (41, sgl-6a) nopoo+q o,
nop: o+qoo, nop: o+qio, -,
nop:o+o 0qv
nopoooio, -o, q dolazak,
prisutnost (24, im-1a)
noppqoio, -o, q hrabrost,
otvorenost (31, im-1a)
no , no oo, no v jednina: svaki, svi
(1243, prid-2a) mnoina: svi
no oo, +o Pasha (29, im-3g[2])
no o patim (42, gl-5a) -, : no0ov,
n: nov0o, -, -
no+o oo udaram (10, gl-2b) no+o ,
: no +oo, -, -, -
no+q p, no+po , o otac (413, im
-3f[2c])
Hoo /o, -oo, o Pavao (158, im-2a)
noo zaustavljam, prestajem (15, gl
-1a[5]) (: nooo qv),
noo oooi, : noooo qv, -,
n: noooi, : noo 0qv
n:i0 uvjeravam (53, gl-1b[3])
(: n:i0ov), n:io, : n:ioo,
n: noi0o, n: n:iooi,
: n:io0qv
n:ivo gladujem, gladan sam (23,
gl-1d[1b]) n:ivo o,
: n:ivooo, -, -, -
n:ipo , ispitujem, iskuavam (38,
gl-2a[1]) (: n:ipo,ov), -,
: n:ipooo, -, n:n:ipoooi,
: n:ipo o0qv
n:ipooo , -oo , o iskuenje, ispit
(21, im-2a)
n: n aljem (79, gl-1b[1]) n: |,
: n:|o, -, -, : n: 0qv
n:v0: tugujem (10, gl-1d[2a])
n:v0q o, : n: v0qoo, -, -, -
n: v+: pet (38, im-3g[2])
n: pov
G
na drugoj strani
G
(23, prilog)
n:pi
G
o
L
, oko
G
(333, prijedlog)
n:pi
A
oko
G

434

n:pio // stavljam na, oblaim (23, sgl-
2d[1]) -, n:pi: o/ov, -,
n:pi: /qoi, -
n:pino+: hodam (okolo), ivim (95, sgl-
1d[2a]) (n:pi:no +oov), n:pino+q o,
n:pi:no +qoo, -, -, -
n:pioo:o obilujem (39, gl-1a[6])
(: n:pioo:oov), -, : n:pioo:ooo, -, -,
n:pioo:o0q oooi
n:piooo +:po, -+: po, -ov vei, vie (16,
prid-1a[1])
n:piooo+: p vei, vie (12, prilog)
n:pio+:po , -o , q golubica (10, im-1a)
n:pi+: v obrezujem (17, sgl-3a[1]) -,
n:pi: +:ov, -, n:pi+: +qoi,
n:pi:+q 0qv
n:pi+oq , -q , q obrezanje (36, im-1b)
n:+:ivo v, -oo , +o ptica (14, im-2c)
n: +po, -o, q stijena (15, im-1a)
H: +po, -oo, o Petar (156, im-2a)
nqyq , -q , q izvor, vrelo (11, im-1b)
nio , hvatam (12, gl-2a[1]) -, : niooo, -, -,
: nio o0qv
Hi/o +o, -oo, o Pilat (55, im-2a)
nin/qi punim, ispunjavam (24, gl-6a) -,
: n/qoo, -, n: n/qooi, : n/q o0qv
niv pijem (73, gl-3a[1]) (: nivov), niooi,
: niov, n: nio, -, : no 0qv
nin+ padam (90, gl-1b[3]) (: nin+ov),
n:ooo oi, : n:oov ili : n:oo,
n: n+io, -, -
nio+:o vjerujem, pouzdajem se (u) (241,
gl-1a[6]) (: nio+:oov), nio+:o o,
: nio+:ooo, n:nio+:oio,
n:nio+:ooi, : nio+:o 0qv
nio+i, nio+:, q vjera, pouzdanje (243,
im-3e[5b])
nio+o , -q , -o v vjeran, vjeruju (67, prid-
1a[2a])
n/ovo zastranjujem, zavodim (39,
gl-1d[1a]) n/ovq o, : n/o vqoo, -,
n:n/o vqoi, : n/ovq 0qv
n/o vq, -q, q pogreka (10, im-1b)
Dodatak

n/:iv, n/:iov vei, vie (55, prid
-4b[1])
n/:ov:io, -o, q pohlepa (10, im
-1a)
n/qyq , -q , q poast, nesrea, rana
(22, im-1b)
n/q 0o, -oo, +o mnotvo (31, im
-3d[2b])
n/q0o v umnaam, poveavam (12,
gl-1c[2]) (: n/q0ovo qv),
n/q0ov , : n/q 0ovo, -, -,
: n/q0o v0qv
n/q v ipak, ali (31, prilog) (G):
osim ako
n/q pq, -: pun (17, prid-4a)
n/qpo ispunjavam, upotpunjujem
(86, gl-1d[3]) (: n/q poov),
n/qp o, : n/q poo,
n:n/q pio, n:n/q poi,
: n/qp 0qv
n/q po, -o+o, +o punina (17, im
-3c[4])
n/qoi ov blizu (17, prilog) imenica:
blinji
n/oiov, -oo, +o amac, brod (68, im
-2c)
n/oo oio, -o, -ov bogat (28, prid
-1a[1])
n/oo+: bogat sam (12, gl-1d[2a]) -,
: n/oo +qoo, n:n/oo +qio, -, -
n/oo +o, -oo, o bogatstvo (22, im
-2a)
nv:o o, -o+o, +o duh, Duh, vjetar,
dah, unutarnji ivot (379,
im-3c[4])
nv:oo+iio , -q , -o v duhovni (26,
prid-1a[2a])
no 0:v odakle? od koga? (29, prilog)
noi: inim, pravim (568, gl-1d[2a])
(: noioov), noiq o, : noi qoo,
n:noiqio, n:noiqoi, -
noiii/o, -q, -ov razliit, raznolik,
mnogostruk (10, prid-
1a[2a])

Leksikon

noioiv skrbim za ovce, pasem ovce (11,
gl-2d[4]) noiov , : noiovo, -, -, -
noiq v, -: vo, o pastir (18, im-3f[1b])
noio, -o, -ov koje vrste? koji? to? (33,
prid-1a[1])
no /:o, -oo, o rat (18, im-2a)
no /i, -:, q grad (162, im-3e[5b])
no//o ii esto, uestalo (18, prilog)
no/o , no//q , no/o jednina: puno (416,
prid-1a[2a]) mnoina: mnogo prilog:
esto
novqpo , -o , -o v zao, lo (78, prid-1a[1])
nop:o ooi idem, nastavljam, ivim (153,
gl-1a[6]) (: nop:oo qv), nop:o oooi,
-, -, n:no p:ooi, : nop:o 0qv
nopv:io, -o, q blud (25, im-1a)
no pvq, -q, q bludnica (12, im-1b)
no pvo, -oo, o bludnik (10, im-2a)
no oo, -q, -ov koliko velik? koliko puno?
koliko mnogo? (27, prid-1a[2a])
no+oo , -oo , o rijeka (17, im-2a)
no+: u neko vrijeme (29, estica)
no +: kada? (19, prilog)
no+q piov, -oo, +o alica (31, im-2c)
no+i, dajem piti (15, gl-2a[1]) (: no +i,ov),
-, : no +ioo, n:no +iio, -, : no+i o0qv
noo gdje? (48, prilog)
noo , nooo , o stopalo (93, im-3c[2])
npo yo, -o+o, +o djelo, tvar, stvar (11,
im-3c[4])
npo oo inim (39, gl-2b) npo , : npoo,
n: npoo, n: npoyoi, -
npoo +q, -q +o, q njenost, poniznost (11,
im-3c[1])
np:oo +:po, -o, -ov starjeina (66, prid-
1a[1])
npiv prije (13, veznik; prijedlog)
npo
G
prije
G
(47, prijedlog)
npoo y idem ispred (20, sgl-1b[2])
(npoq yov), npoo , npoq yoyov, -, -,
-
435

npo o+ov, -oo, +o ovca (39, im-2c)
npo 0:oi, -:, q plan, naum,
svrha (12, im-3e[5b])
npo/: y govorim unaprijed (15, sgl
-1b[2]) -, npo:inov ili
npo:ino, -, npo:ipqio ili
npo:ipqoi, -
npo
A
ka
D
. prema
D
, s
I
(700,
prijedlog)
npooo: ooi primam, ekam na (14,
sgl-1b[2]) (npoo:o:o qv), -,
npoo:o:o qv, -, -, -
npooooio ekam na, oekujem (16,
sgl-1d[1a]) (npoo:oo iv), -,
-, -, -, -
npoo: pooi dolazim/idem k (86,
sgl-1b[2]) (npooqpo qv), -,
npooq /0ov, npoo:/q /o0o, -,
-
npoo:oq , -q , q molitva (36, im
-1b)
npoo:o ooi molim (85, sgl-1b[2])
(npooqoo qv),
npoo:o ooi, npooqoo qv,
-, -, -
npoo: brinem se za, pazim na (24,
sgl-1b[2]) (npoo:iov), -, -,
npoo: oqio, -, -
npooio/: pozivam (29, sgl-1d[2a])
-, npoo:io/:oo qv, -,
npooi: i/qoi, -
npooiop+:p: odan sam, vjeran
sam (10, sgl-1d[2a])
npooiop+:pq o, -, -, -, -
npooiov: tujem (60, sgl-3b])
(npoo:io voov),
npooiovq o, npoo:io vqoo,
-, -, -
npoo/oo v primam (12, sgl
-3a[2b]) -, npoo:/oo qv, -,
-, -
npoo+i 0qi dodajem k (18, sgl-6a)
(npoo:+i 0oov), -,
npoo: 0qio, -, -, npoo:+: 0qv
436

npoo: p donosim k, nudim (47, sgl-
1c[1]) (npoo: :pov), -, npooq v:yiov
ili npooq v:yio, npoo:vq voo, -,
npooqv: 0qv
npo onov, -oo, +o lice, izgled (76, im-2c)
npo +:po, -o, -ov negdanji, bivi, raniji
(11, prid-1a[1])
npoq+:io, -o, q prorotvo (19, im-1a)
npoq+:o prorokujem (28, gl-1a[6])
(: npoq +:oov), npoq+:o o,
: npoq +:ooo ili npo:q +:ooo, -, -, -
npoq +q, -oo, o prorok (144, im-1f)
npi rano, rano ujutro (12, prilog)
np +o, -q, -ov prvi, raniji (155, prid-
1a[2a])
n+o , -q , -o v siromaan (34, prid-1a[2a])
imenica: siromah
no /q, -q, q kapija, vrata (10, im-1b)
no/ v, - vo, o prolaz, kapija (18, im-
3f[1a])
nov0o vooi raspitujem se (12, gl-3a[2b])
(: nov0ovo qv), -, : no0o qv, -, -, -
no p, nopo , +o vatra (71, im-3f[2a])
n/: prodajem (22, gl-1d[2a]) (: n /oov),
-, : n /qoo, -, -, -
n /o, -oo, o drijebe (12, im-2a)
n kako? (103, estica)
n nekako, moda (15, estica)
p p p p
p oi, o rabin, gospodar (15, im-3g[2])
p o oo, -oo, q tap, palica (12, im-2b)
p q o, -o+o, +o rije, govor, poslovica (68,
im-3c[4])
p i,o, -q, q korijen (17, im-1c)
p o ooi spaavam, izbavljam (17, gl-1a[4])
p o oooi, : ppooo qv, -, -, : ppo o0qv
Poio, -o, -ov rimski (12, prid-1a[1])
Dodatak

oi yo oi yo oi yo oi yo
oo o+ov, -oo, +o abat, tjedan (68,
im-2c)
Loooooioio, -oo, o saducej (14,
im-2a)
oo/:o tresem (15, gl-1a[6]) -,
: oo /:ooo, -, o:oo /:ooi,
: oo/:o 0qv
oo /niy, -iyyo, q truba (11, im
-3b[2])
oo/ni, puem u trubu (12, gl
-2a[1]) oo/nio, : oo /nioo, -
, -, -
Loo p:io, -o, q Samarija (11, im
-1a)
oo p, oopio , q tijelo (147, im
-3b[1])
oo+ovo , -o , o Sotona (36, im-1e)
Loo /o, -oo, o Savao (15, im-2a)
o:oo+oo , -q od sebe (43, prid
-1a[2b])
o: tujem (10, gl-1b[1])
o:ioo , -oo , o potres (14, im-2a)
oq:i ov, -oo, +o znak, znamenje,
udo (77, im-2c)
oq :pov danas (41, prilog)
oiyo utim, utiavam se (10, gl
-1d[1a]) -, : oiyqoo, -,
o:oiyqoi, -
Li/o, -o , o Sila (12, im-1e)
Liv, -vo, o imun (75, im
-3f[1a])
oi+o, -oo, o penica (14, im-2a)
oino utim, utiavam se (10, gl
-1d[1a]) (: oi nv),
oinq o, : oi nqoo, -, -, -
oiovoo/i, potiem na grijeh (29,
gl-2a[1]) (: oiovoo/i,o qv),
-, : oiovoo /ioo, -, -,
: oiovoo/io0qv
oio voo/ov, -oo, +o iskuenje na
grijeh, povreda (15, im-2c)

Leksikon

oi:o o, -oo, +o orue, posuda (23, im-
3d[2b]) mnoina: dobra, stvari
oiqvq , -q , q ator, prebivalite (20, im-
1b)
oio+io, -o, q tama, tmina (16, im-1a)
oio +o, -oo, +o tama, tmina (31, im-
3d[2b])
Lo/o v, - vo, o Salomon (12, im-3c[5b])
oo , oq , oo v tvoj (25, prid-1a[2a])
ooio, -o, q mudrost (51, im-1a)
ooo , -q , -o v mudar (20, prid-1a[2a])
on:ip sijem (52, gl-2d[3]) -, : on:ipo, -,
: onopoi, -
on: po, -o+o, +o sjeme, potomstvo (43,
im-3c[4])
on/oyvi,ooi saalijevam, suosjeam
(12, gl-2a[1]) -, -, -, -,
: on/oyvio0qv
on/o yvov, -oo, +o srce, osjeaji (11, im-
2c)
onoooo , udim, revan sam, urim (11,
gl-2a[1]) onoooo o, : onoo oooo, -, -,
-
onoooq , -q , q revnost, marljivost (12, im-
1b)
o+oopo , -oo , o kri (27, im-2a)
o+oopo rtvujem (46, gl-1d[3])
o+oop o, : o+oo poo, -,
: o+oo poi, : o+oop 0qv
o+: ovo, -oo, o vijenac, kruna (18, im-1e)
o+q i stojim vrsto (11, gl-1b[2])
(: o+qi:v), -, -, -, -, -, -
o+qpi, uspostavljam, osnaujem (13, gl-
2a[2]) o+qpi, : o+q pio ili
: o+q pioo, -, : o+q piyoi,
: o+qpi0qv
o+o o, -o+o, +o usta (78, im-3c[4])
o+po+qyo , -oo , o zapovjednik, sudac (10,
im-2a)
o+po+i +q, -oo , o vojnik (26, im-1f)
o+p: okreem (21, gl-1b[1]) -,
: o+p:|o, -, -, : o+po qv
437

oo ti (1067, prid-5a)
ooyy:vq , -: u srodstvu (11, prid-
4a) imenica: roak
oo,q+: osporavam, raspravljam
(10, sgl-1d[2a])
(oov:,q +oov), -, -, -, -, -
ooiq , -q , q stablo smokve (16, im
-1h)
oo//oo v hvatam, zanem (16,
sgl-3a[2b]) oo//q |ooi,
oov: /oov, oov:i/qo, -,
oov:/q 0qv
oo: p koristan sam (15, sgl-1c[1])
(neosobno) korisno je -,
oovq v:yio, -, -, -
oo v
D
s
I
(128, prijedlog)
oovo y okupljam, pozivam (59, sgl
-1b[2]) oovo , oovq yoyov,
-, oovqyoi, oovq 0qv
oovoyyq , -q , q sinagoga,
okupljalite (56, im-1b)
oo vooo/o, -oo, o suuznik (10, im-
2a)
oov: opiov, -oo, +o Sanhedrin, sabor
(22, im-2c)
oov:ioqoi, -:, q savjest (30, im
-3e(5b)
oov:pyo , -oo , o pomaganje (13,
im-2a) imenica: pomaga,
suradnik
oov: pooi okupljam, putujem s
(30, sgl-1b[2]) (oovqpo qv),
-, oovq /0ov, oov:/q /o0o, -,
-
oov: alostim, ugnjetavam (12,
sgl-1b[2]) (oov:io qv),
oov: , oov: oov, -, -, -
ooviqi razumijem (26, sgl-6a)
oovq o, oovq io, -, -, -
oovio+qi pohvaljujem, pokazujem
(16, sgl-6a) -, oov: o+qoo,
oov: o+qio, -, - isto tako,
tvori se kao pravilan glagol:
oovio+o v

438

oo , koljem (10, gl-2a[2]) oo ,
: ooo, -, : ooyoi, : oo yqv
oo opo izrazito, uvelike (11, prilog)
opoyi, peatim, obiljeavam (15, gl-
2a[1]) -, : opo yioo, -, : opo yiooi,
: opoyio0qv
opoyi, -ioo, q peat (16, im-3c[2])
oi, dijelim, razdvajam (11, gl-2a[1])
oio, : oioo, -, -, : oio0qv
o , spaavam, izbavljam (106, gl-2a[1])
(: o ,ov), o o, : ooo, o: oio,
o: o ooi, : o 0qv
o o, -o+o, +o tijelo (142, im-3c[4])
o+q p, -q po, o spasitelj, izbavitelj (24,
im-3f[2a])
o+qpio, -o, q spasenje, izbavljenje (46,
im-1a)
+oo +oo +oo +oo
+o /ov+ov, -oo, +o talent (grka novana
jedinica) (14, im-2c)
+on:ivo poniavam (14, gl-1d[3])
+on:iv o, : +on:i voo, -, -,
: +on:iv 0qv
+opo oo uznemirujem, smetam (17, gl-2b)
(: +o poooov), -, : +o poo, -,
+:+o poyoi, : +opo 0qv
+o: brzo (15, prilog)
+oo , -:io, -o brz, hitar (13, prid-2a)
prilog: brzo
+: i (tako), tako (215, estica)
+: ivov, -oo, +o dijete, potomak (99, im-2c)
+: /:io, -o, -ov savren, potpun (19, prid-
1a[1])
+:/:io usavrujem, upotpunjujem,
postiem (23, gl-1d[3]) -, : +:/:ioo,
+:+:/:iio, +:+:/:ioi,
: +:/:i 0qv
+:/:o+o umirem (11, gl-1d[1a]) -,
: +:/:o +qoo, +:+:/:o +qio, -, -
Dodatak

+:/: dovravam, ispunjavam (28,
gl-1d[2b]) +:/: o, : +: /:oo,
+:+: /:io, +:+: /:ooi,
: +:/: o0qv
+: /o, -oo, +o kraj, cilj (40, im
-3d[2b])
+:/ vq, -oo, o carinik (21, im-1f)
+: po, -o+o, +o udo, znamen (16,
im-3c[6a])
+: ooop:, -v etiri (41, prid-4b[2])
+:oo:po iov+o etrdeset (22, im
-3g[2], ne deklinira se)
+: +op+o, -q, -ov etvrti (10, prid
-1a[2a])
+qp: drim, uvam, zapaam (70,
gl-1d[2a]) (: +q poov),
+qpq o, : +q pqoo,
+:+q pqio, +:+q pqoi,
: +qpq 0qv
+i0qi stavljam, smjetam (100, gl
-6a) (: +i 0qv), 0q o, : 0qio,
+: 0:iio, +: 0:ioi, : +: 0qv
+ii+ raam (18, gl-1b[2]) +: ooi,
: +:iov, -, -, : +: 0qv
+io astim, iskazujem ast (21, gl
-1d[1a]) +iq o, : +iqoo, -,
+:+iqoi, -
+iq , -q , q ast, cijena (41, im-1b)
+iio, -o, -ov skupocjen, dragocjen
(13, prid-1a[1])
1io 0:o, -oo, o Timotej (24, im-2a)
+i, +i netko, neto, taj, to, bilo tko,
bilo to (543, prid-4b[2])
+i, +i tko? to? koji? zato? (546,
prid-4b[2])
1i+o, -oo, o Tit (13, im-2a)
+oioo +o, -oo +q, -oo +ov takav, od
takve vrste (57, prid-1a[2b])
+o/o usuujem se, dovodim se k
(16, gl-1d[1a]) (: +o /v),
+o/q o, : +o /qoo, -, -, -

Leksikon

+o no, -oo, o mjesto, lokacija (94, im-2a)
+oooo +o, -oo +q, -oo +ov tako velik, toliko
puno, toliko mnogo (20, prid-1a[2b])
+o +: tada, nakon toga (160, prilog)
+po n:,o, -q, q stol (15, im-1c)
+p:i, +pio tri (69, prid-4a)
+p: trim (20, gl-1b[2]) (: +p:ov), -,
: opoov, -, -, -
+pio iov+o trideset (11, im-3g[2])
+pi tri puta (12, prilog)
+pi+o, -q, -ov trei (56, prid-1a[2a])
+po no, -oo, o nain, put (13, im-2a)
+poq , -q , q hrana (16, im-1b)
+oyo v postiem (12, gl-3a[2b])
(neosobno) dogaa se, ispadne
-, : +oov, +: +:oo, -, -
+o no, -oo, o tip, obrazac (15, im-2a)
+o n+ udaram (13, gl-4) (: +on+ov), -, -, -,
-, -
1o po, -oo, o Tir (11, im-2b)
+o/o , -q , -o v slijep (50, prid-1a[2a])
o oo o |i/o v |i/o v |i/o v |i/o v
o yioiv zdrav sam (12, gl-2d[4])
o yiq , -: cio, zdrav (11, prid-4a)
o op, o oo+o, +o voda (76, im-3c[6b])
oi o , -oo , o sin, potomak (377, im-2a)
o :i vi (1840, prid-5a)
o : +:po, -o, -ov va (11, prid-1a[1])
o no y odlazim (79, sgl-1b[2]) (o nq yov), -,
-, -, -, -
o noioq , -q , q poslunost (15, im-1b)
o noioo posluan sam (21, sgl-1a[8])
(o nq iooov), -, o nq ioooo, -,
o nov+o susreem se, idem se
susresti (10, sgl-1d[1a]) (o nq v+v), -,
-, -, -, -
439

o no p jesam, postojim (60, sgl
-1b[2]) (o nq pov), -, -, -, -, -
+o o no pov+o: neije
vlasnitvo
o n: p
G
poradi
G
(150, prijedlog)
o n: p
A
iznad
G
o nqp: +q, -oo, o sluga, pomonik
(20, im-1f)
o no
G
od
G
(220, prijedlog)
o no
A
ispod
G

o no oqo, -o+o, +o sandala, cipela
(10, im-3c[4])
o noio +
G
pod
I
, ispod
G
(11,
prijedlog)
o noipi+q , -oo , o licemjer (17, im
-1f)
o no: v odnosim (17, sgl-1c[2]) -,
o n: :ivo, o no:: vqio, -, -
o noovq , -q , q strpljivost,
uzdrljivost (32, im-1b)
o noo+p: vraam se, okreem se
(35, sgl-1b[1]) (o n: o+p:ov),
o noo+p: |, o n: o+p:|o, -, -,
-
o no+o oo pokoravam, podreujem
(38, sgl-2b) -, o n: +oo, -,
o no+: +oyoi, o n:+o yqv
o o+:p: u manjku sam (16, gl
-1d[2a]) -, o o+: pqoo,
o o+: pqio, o o+: pqoi,
o o+:pq 0qv
o o+:po, -o, -ov kasnije, tada (12,
prid-1a[1]) prilog: konano
o |q/o , -q , -o v visok, uzvien (11,
prid-1a[2a])
o |io+o, -q, -ov najvii (13, prid
-1a[2a])
o |o uzdiem, uzvisujem (20, gl
-1d[3]) o | o, o |oo, -, -,
o | 0qv
i i i i
oi v svijetlim (31, gl-2d[4]) (pasiv)
pojavljujem se ovq oooi,
: ovo, -, -, : o vqv
440

ov:po , -o , -o v vidljiv, oigledan, poznat
(18, prid-1a[1])
ov:po objavljujem, obznanjujem (49, gl-
1d[3]) ov:p o, : ov: poo, -,
n:ov: poi, : ov:p 0qv
1opiooio, -oo, o farizej (98, im-2a)
:ioooi poteujem (10, gl-1b[3])
:ioooi, : :ioo qv, -, -, -
: p nosim, podnosim, vodim (66, gl-
1c[1]) (: :pov), oi o, q v:yio,
: vq voo, : vq v:yoi, q v: 0qv
:o y bjeim (29, gl-1b[2]) :o ooi,
: oyov, n: :oyo, -, -
qi kaem, potvrujem (66, gl-6b) (: q),
-, : q, -, -, -
1q o+o, -oo, o Fest (13, im-2a)
io /q, -q, q zdjela (12, im-1b)
i/: volim, svia mi se (25, gl-1d[2a])
(: i/oov), -, : i/qoo, n:i /qio, -, -
1i/inno, -oo, o Filip (36, im-2a)
i/o, -q, -ov ljubljeni (29, prid-1a[2a])
imenica: prijatelj
o: ooi bojim se (95, gl-1d[2a])
(: ooo qv), -, -, -, -, : oq 0qv
o o, -oo, o strah, potovanje (47, im-2a)
ov:o ubijam, usmrujem (12, gl-1a[6])
ov:o o, : o v:ooo, -, -, -
pov: mislim, smatram (26, gl-1d[2a])
(: povoo qv), povq o, -, -, -, -
po vio, -q, -ov razborit, uviavan (14,
prid-3a)
o/oiq , -q , q zatvor, uvanje (47, im-1b)
o/o oo uvam, zapaam (31, gl-2b)
o/o , : o /oo, -, -, -
o/q , -q , q pleme, narod (31, im-1b)
o oi, -:, q priroda (14, im-3e[5b])
o+:o sadim (11, gl-1a[6]) (: o +:oov), -,
: o +:ooo, -, n:o +:ooi, : o+:o 0qv
v: pozivam iz, okupljam (43, gl
-1d[2a]) (: voov), vq o,
: vqoo, -, -, : vq 0qv
Dodatak

vq , -q , q zvuk, buka, glas (139,
im-1b)
, +o , +o svjetlo (73, im
-3c[6c])
+i, prosvjetljujem (11, gl-2a[1])
+io, : +ioo, -,
n: +iooi, : +io0qv
i i i i
oip radujem se (74, gl-2d[2])
(: oipov), opq oooi, -, -, -,
: o pqv
opo , -o , q radost, uivanje (59,
im-1a)
opi,ooi dajem besplatno,
opratam (23, gl-2a[1])
opioooi, : opioo qv, -,
i:o piooi, : opio0qv
o pi, -i+o, q milost,
blagonaklonost, dobrota
(155, im-3c[1])
o pioo, -o+o, +o dar (17, im
-3c[4])
:ip, :ipo , q aka, ruka, prst (177,
im-3f[2a])
:ipv, -ov gori (11, prid-4b[1])
q po, -o, q udovica (26, im-1a)
i/iopo, -oo, o vojni sudac (21,
im-2a)
i/io , -o oo, q tisua (23, im-3c[2])
i/ioi, -oi, -o tisua (10, prid-1a[1])
i+ v, - vo, o tunika (11, im
-3f[1a])
oipo, -oo, o svinja (12, im-2a)
op+o , hranim, punim,
zadovoljavam (16, gl-2a[1])
-, : o p+ooo, -, -,
: op+o o0qv
o p+o, -oo, o trava, sijeno (15, im
-2a)
po ooi koristim, upotrebljavam
(11, gl-1d[1a]) (: p qv), -,
: pqoo qv, -, i: pqoi, -
p:io, -o, q potreba (49, im-1a)

Leksikon

pqo+o +q, -q+o, q dobrota,
blagonaklonost (10, im-3c[1])
Xpio+o , -oo , o Krist, Mesija, Pomazanik
(529, im-2a)
po vo, -oo, o vrijeme (54, im-2a)
pooiov, -oo, +o zlato (12, im-2c)
pooo , -oo , o zlato (10, im-2a)
poooo, -q, -oov zlatni (18, prid-1b)
/o , -q , -o v hrom (14, prid-1a[2a])
po, -o, q zemlja, regija (28, im-1a)
p: izlazim, doseem (10, gl-1d[2a])*
pq o, : pqoo, i: pqio, -, -
pi, razdvajam (13, gl-2a[1]) pio,
: pioo, -, i: piooi, : pio0qv
piov, -oo, +o mjesto, zemlja, polje (10,
im-2c)
pi
G
bez
G
, osim
G
(41, prijedlog)
|i |i |i |i
|:o oooi laem (12, gl-1b[3]) |:o oooi,
: |:ooo qv, -, -, -
441

|:ooonpoq +q, -oo, o lani prorok
(11, im-1f)
|:o oo, -oo, +o la (10, im-3d[2b])
|:o o+q, -oo, o laac (10, im-1f)
|oq , -q , q dua, ivot, sebstvo
(103, im-1b)
: yo : yo : yo : yo
O! (20, im-3g[2])
o: ovdje (61, prilog)
po, -o, q sat, prigoda, trenutak
(106, im-1a)
kao, poput, kada, tako, kako, oko
(504, prilog)
ooo + slino, poput (17, prilog)
o:i kao, poput, oko (21, estica)
on:p ba kao (36, estica)
o+: stoga, tako da (83, estica)
:/: pomaem, koristim (15, gl
-1d[2a]) :/q o, : /qoo,
-, -, :/q 0qv

Kazalo pojmova

A

A Graded Reader of Biblical Greek 335
afeza 331
akuzativ, odnosni akuzativ 303
akuzativ, pade 27-42, 342
alfa 8, 10
alfabet 7-12
Analytical Lexicon to the Greek NewTestament,
The 336
antecedent 117
aorist 181
aktiv 301
aorist i futur pasiv indikativ 212-223
kapa aorist 324, 331
pasiv 301
pregled 367-368
prvi aorist 195
prvi aorist aktiv/medij indikativ 202
-211
apostrof 14
apsolutno vrijeme 255
apstraktna imenica 39
Arnold, Clinton E. 138
artikularni 304
aspekt 123-125, 126, 135, 241, 290, 302, 311-312
neodreeni 126, 130, 158, 194, 201
nesvreni 126, 130, 148, 158, 181
aspiracija 215, 223
atematska konjugacija 320
augment 181, 184-185, 196, 204, 214, 218, 228,
238, 301, 355
nepravilni 192
slogovni 184
vremenski 185
oo +o 98-105
o, glagol 383

B

beta 8
bez lana 246, 274
Blomberg, Craig L. 54, 155-156
Bock, Darrell L. 89, 299
broj 24, 26, 30, 35, 36, 90, 122-125
Brown, John 5
Burge, Gary M. 75

C

Carson, D.A. 238

D

dativ, pade 43-53, 342
deklinacija 30-31
druga 30, 36, 48, 346
prva 30, 36, 48, 50, 51, 84, 345-346
trea 30, 36, 75-88, 347-349
deklinirati 100
delta 8
dentalni 83, 159, 205, 267, 338, 344, 383
deponentni 150-151, 157, 161, 187, 218, 221, 303,
315
digama 139, 162, 164, 200
diftong (dvoglas) 10-11, 16, 142, 146, 185, 228,
340
lani 340
pravi 340
dijareza 11, 14
drugi aorist 195, 206, 301, 314
aktiv/medij indikativ 193-195, 202-211
drugo lice 90
dvostruki suglasnik 9, 17

E

egzegeza 52
:ioov 200
:i i 58-59, 189, 192, 236, 250, 283, 291, 301, 314,
443
444

320, 362
eisegeza 52
elizija 14
epsilon 8, 10
eta 8, 10
Everts, J. M. 257-258
: :o+iv 303

F

Fanning, Buist M. 288, 298, 318
fi 9
finitni glagolski oblik 302
formant glagolskog vremena 158, 196, 204-205,
214, 218, 229, 238, 332, 355, 384
formant naina 332
futur 242
aktiv/medij indikativ 155-164, 165-172
futur perfekt 238
nesvreni pasiv 213
pasiv 213
pregled 366
futur drugi 156
futur pasiv (svreni i nesvreni) 213
futur prvi 156

G

gama 8, 9
gama nazalni 10
genitiv apsolutni 281-283
genitiv, pade 43-53, 342
gerund 239
Gill, Deborah 327
glagol 25, 122
glagolski korijen 165-179, 187, 196, 326, 355,
383
glagolsko vrijeme 122-126
glavni dio 157
gramatiki analizirati 35-36, 92, 151, 232, 303,
315
grki jezik
atiki grki jezik 1
klasini grki jezik 1, 15
Koine grki jezik 1, 15
Gruenler, Royce Gordon 193

Dodatak

H

hak 10, 338
hi 9
Howe, E. Margaret 319
hrvatska glagolska vremena 353

I

idiom 87
imenica 25
imperativ 310-318, 329
neodreeni 312
nesvreni 312
perfekt 318
pregled 361
saetak 373-374
imperfekt indikativ 180-192
pregled 364-365
indikativ, nain 124, 130
pregled 359
infinitiv 299-309, 329
dopunski 304
imenica 303
infinitiv sa lanom i prijedlogom 304
-306
namjera 306
posljedica 306
pregled 361, 375-376
subjekt 303
instrumental, pade 342
interpunkcija 14-15
iota 8, 10, 47, 49, 78, 81, 344
adskriptum 343
subskriptum 11, 47
izgovor 4, 15
izravni objekt 22, 25, 29, 31, 36, 116, 243, 342
i, glagol 170, 179, 383

J

jaki glagol 194
jednina 24, 30, 122

K

kapa 8
Kazalo pojmova

kartica za pamenje (podsjetnica) 4
Keener, Craig S. 121
Klein, Ernest 18
kljuna rije 45, 50, 56, 305
kompenzacijsko produljenje 49, 344
konjugirana rije 127
konjunktiv, nain 288-298, 325, 329
neodreeni 290
nesvreni 290
perfekt 298
pregled 360, 370-372
savjetovni 295
kontrakcija 34, 139-142, 145-146, 301, 340, 344
kontraktni glagol 138-146, 152, 158-159, 188-
189, 205, 230, 249, 314, 355
ksi 8
kurziv 7

L

labijalno 82, 159, 205, 237, 338, 344
lambda 8
leksiki oblik 32, 35, 36, 65, 92, 128
leksikon 32
lice 26, 91, 122, 125, 311
lini nastavak 124, 127, 131-132, 140, 158, 196,
205, 216
likvidni glagol
aorist 206-207
futur 173-176, 338, 355
saetak 396
lokativ, pade 342

M

magla 39
majuskule 7
Marshall, I. Howard 98
meusamoglasniko sigma 197
meusuglasniko sigma 61
metateza 133
Metzger, Bruce M. xv, 18, 336
Michaels, J. Ramsey 212
i glagoli 319-326, 327-333
mnemonika sredstva 4
mnoina 24, 30, 122
morfem 240, 247
Morphology of Biblical Greek, The 335
445

Mounce, Robert H. v, 13, 245
Mounce, William D. 224
mu 8
muki rod 24, 29, 30, 33, 34

N

nain 124
naglasak 14-15, 20-21, 92, 174, 338
akut 14, 20
cirkumfleks 14, 20, 143
enklitiki 14
gravis 14, 21
proklitiki 14
recesivni 21
ne deklinira se 31, 300
negacija 243, 254, 296, 303
neizravni objekt 44, 342
nepravilni dvoglas (diftong) 11
nepravilni glagol 194
nepravilni glagolski oblici 169
neprijelazni 330
neupravni govor 308-309
nominativ, pade 27-42, 342
nu 8

O

objekt prijedloga 25, 55, 116, 342
odnosna reenica 116
odreeni lan 25, 36-38, 48, 67, 82, 85, 116, 274,
300, 304, 345, 345
omega 9, 10
omikron 8, 10
optativ, nain 316, 332-333
osam pravila o imenicama 36, 49, 83, 344
osnova glagolskog vremena 168-172, 214, 355
saetak 382-395
otri hak 10

P

pade 23-24, 35, 36, 90, 117, 342
posvojni 43
padeni nastavak 29, 30, 35, 344
pamenje 15
nopoyy: // 303
particip 330
446

aorist 241, 242
aorist priloki 257-269
aspekt 251, 256, 277
atributivni 277
augment 242, 259-260
dopusni 284
formant glagolskog vremena 260
futur 265-269
glagolski pridjev 239, 240, 271
glagolsko vrijeme 242
gramatika analiza 244
imenski 272-274, 277
instrumental 284
kao obini glagol 284
morfem 240
nedefinirani vid 241, 258
nesvreni 247
nesvreni aspekt 241, 246, 283
perfekt 241, 242, 278-287
pregled 377-381
prezent 241, 242, 246
prezent priloki 245-256
pridjevski 241, 242-244, 270-284
priloki 241, 242, 274-275
reduplikacija 279
relativno vrijeme 255, 268, 277
stanje 242, 251
subjekt 243, 256, 282
uvod 239-244
uzroni 284
participna fraza 240
no 84-85
perfekt 195
aktiv 301
drugi perfekt 230
indikativ 224-238
konjunktiv 290
pasiv 236-237
pregled 369
perifrastika konstrukcija 236, 237, 283-284
pi 8
pitanje 115, 296-297
pluskvamperfekt 237-238
pogodbena reenica 293-294, 341
pokretno nu 79, 81, 93, 133, 343
pomoni glagol 124, 225
posvojni pade 43, 91, 342
postpozitiv 41, 104, 105, 119
pravilni glagol 194
Dodatak

predikat 25, 342
prezent, glagolsko vrijeme 156, 168, 185, 187,
196, 229, 246, 301, 383
aktiv indikativ 129-134
medij/pasiv indikativ 147-154
pregled 363-364
pridjev 25, 63-71, 350-352
2-2 67
atributivni poloaj 65-66
isti 103
pokazni 106-113
predikatni poloaj 67, 109, 163
pridjevska zamjenica 102
prijedlog 25, 54-62, 339
prijedloni izraz 243
prijevoj 49, 110, 134, 221, 236, 344, 383
primarni 354
lini nastavak 132, 229
lini nastavak za aktiv 130, 157, 173,
226
lini nastavak za pasiv 149, 151, 160,
174, 217, 219, 227
primarno glagolsko vrijeme 182
pripremna upotreba postoji 192
prirodni rod 24, 29, 102, 109
privlaenje 120
prolo nesvreno vrijeme 181
prvo lice 90
psi 9
punktilijarni aspekt 201

R

redoslijed rijei 31
reduplikacija 227-229, 238, 355
atika 220
samoglasnika 228-229
suglasnika 228
ro 8
rod 24, 29-30, 35, 36, 82, 91, 100, 135

S

samoglasnici 9
saimanje 69, 111, 144, 338
Schreiner, Thomas R. 202, 270
Scott, Jr., J. Julius 147
sekundarno glagolsko vrijeme 182
Kazalo pojmova

lini nastavak 132, 238, 333, 354
lini nastavak za aktiv 183, 195, 204,
206, 214, 215, 216
lini nastavak za pasiv 184, 197, 207
sigma 9
sklanjanje 22-23, 29, 30, 32
skup 16
slaganje 36, 122-125
sloenica 17
sloeni glagol 176, 188
spojni samoglasnik 127, 131, 158, 185, 196, 204,
229, 238, 322, 332, 355
srodne rijei 18
stanje 124, 132
aktiv 124, 130, 148
medij 126, 150, 208, 230-232
pasiv 124, 148, 150, 154
subjekt 23, 25, 26, 29, 30, 31, 36, 116, 125, 131,
302-303, 342
suglasnika skupina 228
suglasniko iota 179

T

tablica praskavih suglasnika xiv, 82-83, 159,
215, 228, 338, 344, 384
osnova 29, 35, 127, 131, 204, 229
praskavi suglasnici plus sigma 83
praskavi suglasnik 82, 205, 215, 237
tau 9
tematska konjugacija 320, 323, 328
tematski samoglasnik 131, 320
theta 8
tihi hak 10
tihi suglasnik 19
transliteracija 7
tree lice 90
Trenchard, Warren xv, 336
tvorba slogova 16-17

447

U

upravni govor 308
upsilon 9

V

velarni 82, 159, 205, 237, 338, 344
veliko slovo 7, 12, 41
Verbrugge, Verlyn 43, 129, 310
vlastito ime 39
vokativ, pade 110, 342
vrijeme 122, 135

W

Wallace, Daniel B. 27, 28, 63, 230, 318, 335, 341
Wessel, Walter W. xi, 106, 180
Wilkins, Michael J. 114

Z

zabrana 295, 315-316
zamjenica
lina 89-97, 110, 135-136
odnosna 114-120, 254, 345
pokazna 106-113, 117
refleksivna/povratna 102
za pojaavanje 103
zavisna reenica 57, 69, 118
zeta 8
znaenje spregnutog oblika 35

enski rod 24, 29, 30, 33, 34, 47

OGBGJ Mounce BTRTnet

Hochgeladen von

Dokumentinformationen

Originaltitel

Copyright

Verfügbare Formate

Dieses Dokument teilen

Dokument teilen oder einbetten

Freigabeoptionen

Stufen Sie dieses Dokument als nützlich ein?

Sind diese Inhalte unangemessen?

Copyright:

Verfügbare Formate

OGBGJ Mounce BTRTnet

Hochgeladen von

Copyright:

Verfügbare Formate

OSNOVE GRAMATIKE

Das könnte Ihnen auch gefallen