Sie sind auf Seite 1von 203

-.,

:.-

- '-.

-.'.

h

:;;

N <: v

<:

g

::::::

~.

~

"

.f

o=" _ '- "C - C == t

> '- 'z

>

>

-

--- -

" "7 o- < <, -'

fJ

,.

('J

r: - -

: .;: C} --' : o

g.

!) fr,;

. 8-

:')

-=::

f

c)

~

2V

H

~

I i '" ~: 1m ~~~:i IHh~

~

~

~;-;to

~.

~

~

~

. lO <; ~.eJ?- I

r-----------.--.--

~'J~~

~«f~~

f~~l'

~

~

. '

.

'

-

---

:

,-'

-.'

: --

.,

.

'-.

'

<
o

'~

~.

,

,

-.-

r-'-

>~2">~

~.3 . ,~ .'

.'

-. -

,

-;S'

- !";,

- :~.

.-.

','

-

'.

-

t

f'

c- .

,c::;

"::;>

cl)

s

;:j

'

c

tt;.

-:.;.

c <:>

U

;:3 ":>

,

-

PREDGOVOR

od brojnih

sl.ocara-nornada raz':Jla sc u veliku silu 1:oja je povremeno bod evropske, pa. i svjetske povijesti. Uspon i propadanje

\10 vrcmcna nastanka Thrske Republike tvore sadržaj ove knjige. Osim cinjel\'c.1.

!,nliticke povijesti, velika se vrijednost pridaje predstavljanju društvcnog i ~ospo-

darskog razvitka, a takoder vjere te duhovnog nastrojenja. islama

prostora, medutim, izostao je opširniji osvrt na druge kulturno-povijesne probleme,

koji su obradeni samo uzgred, utoliko ukoliko su važni za spomenuta pitanja.

Premaillltorovojzamisli.knjigatrebadaispunitriglavnazadatka:i) L1. posluži lmo prvi uvod islamistima. pred usavršavanjem, (2) da kao op,:a orijentacija posluži neorijentalistima zaintercsiranima za povijest (npr. historicarima, nas!.aVnl- cima i studentima povijest.i, publicistima itd.), pri cemu sc nc pretpostavlja. preJ- znanje, te ~I.oga.treba da. bllde opcerazumljiva, (3) da. bude na raspolaganju hw prirucnik za brzo snalaženje. Posljcdnjoj svrsi služe iscrpni prilozi: karte, tablicni prikazi i, nc na. posljednjem mjestu, kronološka ta.blica koja sadrii mal(simalno tocne datumc, pa i mnoge koji se radi vece citljivosti ne pojavljujll II td;slua.ll1on1 dijelu.

od

II rasponu

od dva stoljeca.Jedna

auadolskih

sitnih

kndevina

t.\li"sk~h

odlucno

\[tjec:.}a 1\"-

Carstv"

Osmallskog

Zbog nec!osl;aLk:J.

Tekst

je knjige nastao

u sklopu

predavanja

i kolokvija

koje je

pisac driao

prilozi diskusi-

1D72. do UHS. godine na Sveucilištu Freiburg im I3reisgau. Vrijedui

jama, brojna pitanja i kriticki dodaci sudionika uvelike su utjecali na obliko\l(\nje

za.hvalju-

jcm.

djela.

Svima

Osobito

njima,

koje ovdje ne mogu poimenicno

svojih

bivših

ucenika

spomenuti,

srdacno

isti cem cetvoricu

koji su uvelike sudjelovali

Il

oblikovanju

era

probne

tekst.a: dr. Armina

Schwarza.

Gospodinu

Kcsslera,

dr. Haralda

Lista., dr. Winfrieda

i Schwarz

izradi

kazala.

Riester-

Lakoder su procit"li

i dr.

Klausa

otiske.

Gospoda

Listu

List, Riestercr

usto 2.ahvaljujem na

LaI:l.uri

Wi8-

.

b

-I

V;;.J

I. '

n

Id .

.

!d ':.J .1

."

.

t1

:J

.

);.; L r<. V' I

,

;'1

<"

r'7"

I

:

:~

~

ti: ~-.

,.;

~

.

r:'j

[;

"iell.~chaftlicl&cBuch!Jcsellsch<tf1zahvaljujem na hrojnim stilistickim i predmetni! ]

primjedbama koje su, svakako, poprilicno pridonijele lcvaliLeti knjige.

Zahvaljujem

freiburškoj

Uni1lcrsitats6ibliothck

na prilJavljauju

bezbrojnih,

po-

ncl.ad teiiko pristupa.cnih naslova. Karte je, prema autorovim sl;icanw, uacrt.LO nje- gov necak J utius Csal;6y. Svojoj supruzi Klari zahvaljujem na napornom, kat.lw.ch doista teškom poslu prijepisa i njezinn znatnom udjelu u grand.om ohlil:ovanju priložcnih tablicnih prikaza.

Posebna

zahvalnost

svojom

žccti za

znanjem,

pripada,

osjecajem

medutim,

za. istinu

mojem

ujal;u

i pravednost

JO$efu K,wacsll,

koji.ic

t~ sv<ojoIU covj~\;o!jo.;L.;-

vc.:i.:uodlucno utjecao na moj duhovui razvitak.

~

~~I [-

SJ

 

]

Freiburg i. Dr., u veljaci 1985.

Jos4.\!ilh!Z

 

f

.

f: ,

'-

r

L

L

r

L

I::

L

I

,

1

, L

l.

c.' TH.Ml:;jUUI'CI.11

OSMJ\NSKO-TU1tSI\IH

VLASTITJII

 

~.::

mNA

1.

.rU.J E(~l*

 

Z"

t.f'll\skripcijl\

 

oSI1IIJnsko-t.nrskih

viIJst.it.ih

iml'lIlJ

i sf.rui:nih

(<'('m!tla

pri.!!:

.:""11'11:' jI" "'I\'I'f'l11l'lH\

turska

latinica.

Zel1lljopistll\

i,"{'n"

11,101011\""('11"u hrv:nskoltl

.

~n prf"no~~

~~

\\

l"ltv\I

ob1ik\J.

V~cilla

se

glasov;\

~! turd~Ollt

i'~:;:ovar~' J;;\O I!

r"~I.:c;koTl! ;(l7.i1;II:t)d :.O~~:\?11i\ll1iji' nd~f.ltpajl1

~aI11f~:

 
 

-_

n:~')

 

L

(i7

---

}.

':.

~. j ~l rij~;':fna,

~

-

=

11 i7.'.C'''"0P'

h.

111\1.kh i. '''!g;o\'nra

h.

.; J,,'jIJvijllje

'11' gllbi,

sc

{;

= !~(l0

h.

n

:'::.

"~f""'-'''

"':k01JI/.'

dnt;')

k~('1

H

"

Ilj(>I\I:\f"':kn!lW

j-:;(.,kirn

"Z

~anlot;iMnicirna;

iSl.o<lobllo

11rij~cirna

s nj~ki:1t F:'\lnc.c,l:1snir.:rn:!

satl:O!;\hL,;uik"

produljivanje

pret.ho<lll()!~

i kan

\'eliko

s!OYO, il t.ada

sc piše:

i

ruskom

bi; Imo \'diko

slovo

pi,;c SI':

--

h.

j

Pr'"

(,:~110jI'

na.l;I;L~ell 1'0~ljcclllji

~log.

\rapslm

i pt'rzjj~ka

.~\:~;:'\VOillt~ :'~'1!;krjpcljt~.

vlilst.it.a

illl{'lIa OP(:C!Iit.o ~{' nll\,fj,J"

\J ~Id"d\!

''''

n,,<I('I\')\'ill1

----

 

,

U

r~rl.i~,

(\-1,1

.i~ Irl)It"laiprjj:\

pt'tl\f'o;t."m",Jif-h-irnnn " ~Id"d\t

~ prn\'Him;;\ t~r

t\t!'d:o.1;;.i~1.i1(".

(?r;.".

pr

\".j

1.UVOD

l. '[t'RSKI

SVIJET.

fUI:SKA.

OS:vf,\~SKO

CARSTVO

I(aaa

dan"'~ ,~avorimQ" Turcima!,

jezikom.

datost.ima

žive:

pritom

obicno

mislimo

na više od cetrdeset.

koje obuhvaca Trakiju,

milijuaa stanoHib.sada.šnje

kmjnji ju.~oistol: Evrope. i Anadoliju, ta.l:otter 7,vanu i\lala

orJ~ovara pOSVI~etnickim

turkijskim

vrlo da1eko od njih.

II SSSR-u, ukupno više od dvadeset milijuna.

naseljavanja Uzbel<a, Tu.kmena,

tj. skupine

Republike Tnrske. na podrucje

jer Turci,

driavnih

Azija. No to poimanje ne

koje govore

i

je

stanovništvn.

Turske,

izvan sadašnjih

turkijskih

granica

a djelomice

nastanjeno

Najviše

naroda

koji živI' izvan Turske

II srednjoj

Aziji,

NekI! su savez rit>republike podrucje

te sjevernih

Kazaha

i Kirgiza

Azerbajdžanaca II 7.akavkazjll. Drugi turkijski narodi Sovjetskog saveza2 žive, 11

skhldll sa svojom brojnošcu,

odllosno u nacionalnim okruzima.

živi u podrucjn južnog Azerbajdžana, no dijelovi stanovništva koji govori turkijskim

11autonomnim

republikama,

alltonomnim

oblastima,

O:;im toga., "iše Turaka

ima u (ranu, vecina kojih

jezikom

II istocnom

T\lrkest.anu, takocter je zna.tan udio turkofonog stanovni~lVa. Manje ili više l.natnih

t.urskih manjina im11.i u Poljskoj, Rumunjskoj, Ougarslwj, Jugoslaviji, Grckoj, na

Cipru, 11Siriji, Imku i

.Jezici vecine t.ih lurkijskih naroda posve su

~licni turskom jeziku kojim govore stanovnici Turske, razlika nije veca od mzlike

lmt1u razlicitim njemackim narjecjima3.

naseljeni

su na jugu

i sjeveroistoku

frana.

U NR Kini, napose

Afganistanu.

(~:esta.pretpostavka

o srodstvu

-

turkijskih

jezika s 1I\0ngolsl<im, odnosno mnn-

- jedva. se može

džnrsko-tunguskim

dokazati.

jezicima

koji tvore

nazvanima

altajskll

altajski,

porodicu

postoji

jezika

Medu tim jezicima,

svakako, stnnovita

struk-

t.uma slicnost jer s~ u njima

na.jvažniji

gramaticki

odnosi

izražavaju

suliksima

(of}llltinacija).

Na još nesigurnijem

temelju

ap;lutinirajucim

uralskim

pociva

hipoteza

o srodstvu

altajskih

j-:zilm s takoiter

jezicim11

;:ijt'm najvainijem

ogrankII,

ugrofinskoj jezicnoj porodici, pripadaju, medu ost.alima, linski i nmdarski jezik.

Nije nam

zndatnk

da

se

u ovoj

knjizi

osvrcf'l1\o na

prošlost

svih

turkijskih

naroda. Ogmnicavarno se na povijest OSl7Iansko.qC'!7'.~itla,nesumnjivo najznatnije

državne

tvorevine

koju je u toku povijesti

uspostnvio

neki lurltijski n<lrad. Povijest

t Ethnolo~ijj\ nije ~igU"Uti prema 1tl\jrasprosh'nnjenijojpn:tposlo.\'ci, Vi\ljl1POlilzit.iod prvo-

hitllo!;a znacenja

mocanfjak.

2 Medu njima razlicite et nicice grupe, . ob7,irom n.~ po.ebnlt

jezicnu nodno.t

sjedinjene

pod.

imellom Tatari (sve pripadaju

se ul".ajajn,

medu ostalima,

3 Samo se jezici dvaju

jt:T.idJl1kutt\i Cu vaŠA.

tzv. kip~4~ko; ili sjeverozapadnoj

I krimski Tatari.

naroda

sllUpini tnrkijskihjon.ika).

Ovamo

kazansld

vecih turskih

znatnije

razlikuju

od ~urskog jezika iz Turske:

.

Thrske Republike, nasljednice države Osmanlija., trebalo bi da bude obradena u posebnoj knjizi.

Qoprec.i

s

ReB.\!blikoI:ILThrskom.

Qrg.~I!i.zira.!l

Q!!1

nil--Ð.!ci.Q!!.I!!.I!Q.l!.!

t~'!1~lju,~-

'!l~J'o Carstvo obuhvacala je.pogryga kola nisu naseljavali s~l1.10Thrc~,_ Niz !!!ugih naroda, poimence Arapi, balkanski Slaveni, Grci, Rumunji, Madari, Ar- m~ci, tako<!.erje krace ilidulj!; vrije.me živio p.o.4vta.~avinom Osmanlij~ Razu!llije se, Ila te se narode možemo osvrnuti samo utoliko ukoliko su znacajni za povijesna

zbivanjau cjeliniCarstva.Stoga'ImeThr;fa,u-EvroPinekoc:kao i dan'as,'cestci

upotre~ljaY.~1l2.J.a O§'!!1ansI~().Cil~1i.tyo,njj<!ispravnE, a usto ni same Osman lije nisu

nikada tako oznacavale vlastitu državu.

.-

2. ISLAM

Vecina. je spomenutih

turkijskih

na.roda'

- bilo u Evropi,

bil().!l .Aziji -~ij~kom

s~j~ovjjesti".primlia.-islamsku

~jesni~~itak,~gradni'!

nji.h.ove

vjeru.

To

vrijedi iza

osmanske

Turke:

J1jjhov

.držaY!:.d1ji\l.o.Y

~!yš~:y,~ni p'or~qak.i_kuL~~.ra

uvelik.e.sullili_9

osnovna obilježja te vjere, i to samo onolikokolil,oje nužno da bi se shvatio povijesni razvoj koji ovdje valj,~oslikati.

Religija islama.nastala je \I 7. stoljecu poslije Krista na Arapskom poluotoku.

ltili~žellUsJ~mOIU,.Stoga

je umjesno unaprijed podsjetiti na neka.

OSllovaoju je Muha.mmed, muž bogate trgovkinje iz Mekke,5koji je nadalje bio štovan kao prorok religije što ju je navijestio. Utemeljenje religije'nije, medutim, proteklo bez suprotstavljanja: prema Muhammedu su sc njegovi "poganski" (toc- nije; politei5ticki) sugradani odn05ilineprijateljski. On nato odluci s malim brojem pristaša prijeci u Medinu, što se dogodilo 15.ili 16. srpnja.622. Godina tog iseljenja (hidžra) proglašena je pocetnom godinom islamskoga racunanja vremena. Posljedica je odlaska u Medinu izlutenje Muhammeda, a time i njegove vjere, iz datosti starih plemcnslcihokvira, namjesto kojih je otada stupila zajednica is- lamskih vjernika. Ta je okolnost.za islam znacila da nece biti sveden na ulogu nacionalne religije, tj. religije samo za.izabrani narod. Uz to, omogucila mu je da se razvije do ulliverzalne religije, koja se mogla proširiti do Indije, Indonezije, pa

i do Kine i Filipina, a takoder u sjevernoj Africi i dijelovima južne i jugoistocne

Evrope. K tomu pridolazi i to da.je islam, oblikujuci se kao religija, preuzeo važne elemente vjerovanja.iz židovstva i kršcanstva, što je takoder poticalo njegovošire1}je.

.

Religija

islama

strogo

je

monoteistickaj

prema

njezinu

nauku

postoji

samo

jedan jedini, vjecni, sveznajuci i svemoguciBog Allah, koji je takoder stvorio svijet. Islam ne smatra kršcanstvo posve monoteistickim, prije svega zbog njegova ucenja

'0 Trojstvu i obogotvorenja Isusa.Krista. Zbog toga se ništa manje ne prizna.je Isus

kao vrlo važni prorok, premda.se on svojimzna.cenjem za islam ne može mjeriti s Muhammedom, "pecatom" proroka, tj. posljednjim i najvecim'Božjim poslanilcom, pri cemu se Muhammedu ne pripisuju božanske osobine. Islam je sliku svijeta pretežno p,reuzeo od judaizma, odnosno kršcanstva, a. najvažniji su njegovielementi predestinacija, uskrsnuce i Posljednji sud, raj i pa.kao.

, Od važnijih turskih

naroda

samo Jakuli

i Cuv

ši

nilu bili islamizjrani.

s Premai.l4JllSkou\shvacanju.Muhammednije utemeljionovu vjeruJnegosamo ispravio

krivotvoreni

nauk

2idova i kricana.

U borbi

izmedu

dobra i zla zastupljeni su i andeli i davoli, kojima sc, svakal.o,

pridružuju'

dobri i zli dusi (džinni),

koji potjecu

iz predislamsl:ih

vjerskih predodžbi

arapskih

plemenskih

kultova.

r

 

Sveto je pismo islama f( ur'an

(=citanje,

odlomak

za citanje, knjiga),

podijeljen

Il

sure (poglavlja).

On sadrži

božanske

objave koje je prorok Muhammed

navodno

~-~

primio pri svojim vizijama, ali i odredbe o islamskom društvenom poretku i o obvezama pojedinog vjernika.

Buduci da Kur'an nije - vec zbog ogranicenog opsega - mogao urediti sve probleme svakodnevnog života, kao uzor su poslužile druge Muhammedove iz.im'" i djela (suII1Ia). Tu 5U Prorokovu sun1lu prenosili vjerodostojni jamci, a !Jjiho'!,~

,
1.

/.

;.;

predaja

(~adiO, obuhvacena

u velikim zbornicima,

zajedno

s Kur'anom

cini temelj

~erija.ta.

Snažnu IW!Jzervativnostprisutnu u islamu valja.svesti na.princip tak/{da (opo-

il<1šanja). Na.ime, Il prva dva stoljeca islama vjerski ucenjaci mogli su Kur'an i sU:ll1U tumaciti samosta.lno, te u odredenim pitanjima zastupati vlastita mnijenja. To :ic"

samo~talno oblikovanje mnijenja. oznacava ka.o i§tihiid. Medutim,

vjeroznanaca vec u 3. ~t. poslije Krista zastupa shvacanje da.je prošlo vrijeme samo- stalnog tumacenja Kur'ana te da se valja držati odluka. ranijih ucenjaka, orijentirati se, dakle, prema tak/idu. Pojavi li se pak neleo mišljenje ili odluka li suprotnosti s

tim, mogli bi se prokazati i pobijati kao novotarija (bid 'a). U islamskim ciezemJjam" takav postupak još uvelike primjenjuje. Šerijat valja. shvatiLi u prvom redu kao na.uk o obvezama, pri c~mll za vjemil:c,

muslimane., postoji pet glavnih dužnosti, oznacenih kao "stupovi" islama

prvom je mjestu ispovijedanje vjere:"Svjedocim da nema boga do Boga (Al/ii/wI i svjedocim da je Muhammed Božji poslanik." Slijedi obveza ritualne molitve pCL put.a l1a dan. Na tu ritualnu molitvu, koju valja provoditi prije svega lali ne i

bezuvjetno) u džamiji, poziva s minareta pozivac na molitvu (mu'cI14in/mujezi:I). Dalji su "stupovi" islamske vjere porez na milostinju, post u islamskom mjeseCl! mma4ii1lu (tur. Ramazan) i hodocašce u Mekku. Hodocašce muslimau ima obaviLi

vecina islamski;l

ih

,.

,.

~

.

barem

jedanput

u životu

raspolaže

li za to potrebnim

sredstvima.

V!

tj

Prema~hY.i!~an.iu

i~I~

Illa,5.lI.moje

islamska

vlast

zakonita.

Stoga

se Zem!j;c

(liJ~li nad':2j~~na podrllcj~ pO.~~Ja$cu ~slama (dar al-islam, tur. izgov0i' danlli~la;1I

=_ku~.1LislaD1aUpodrl1.?i~J(9jim"y!adaju

nemllslilnanU

dar al.lJ

grb,.tur.

danj'll,ur!'

:.::kuca rata).

Stoga. su

muslimani

-kolektivno,

a ne kao pojedinci

-

obvezni,

u slucaju.p.Qg.ebe,

islamsko.

oružanom

Ta obveza vodenja

~iI?rn pridonijeti

da. se "podrucje

rata"

l~reoltr.aiCI.l.

vjerskog rata. (giJiaii)izvanredno je pogodna

ideolor!ija

z~ ekspanzivne

težnje,

brne -se i

osmanska -drŽ-ava.revno "koristila.

tJo š~rijil1'JJi

proj;lšuj;;-bezuvjeLno obra:~eii3e-nemusiima-;;'a.na i;lam.

Na prihvacanje

islama treba

il

danom

:;Iu'g-ajuofužjein

prišilitršii-mo

pristaše-m-nogobožackih

kultova.

Oni !~cji

ispovijedaju

principijeIno

monoteisticku

vjeru otkrivenjaT,

poput

Židova i kršcana,

smiju živjeti prema svojoj vjeri, uz uvjet da ponizno priznaju vladavinu isbma

Kada neko islamsko podrucje padne II ruke i1cnmslimana,

žive šerijat

i placaju

muslimane

glavarinu.

koji ondje

obvezuje da ga napuste.

[~,. I"

<"I. li:

"'"

\-

!,"; .

.

Li

,

~

.

'

.

c

.

L .I

~

N01:dv muAdn,cdanci,

Jucdnthn,

boiau"kim

poput

r.USA KristA.

odbacuju

sami

muslil~lani

11,;1'oni J\ia.b~h.hh.Jil

in.: :>u

:::tr::ju

1 Oni se nazivaju

posjednicima

knjige (pismaj

(ah/ a/-h/ab, ~U

j tAko raspolaiu

islal.u:ikom :shvacanju - bilo krivotvoreno.

duju

jc:dno

Sveto

pi:nno

Oa1"CIUeleolent

inu

Boijeg

""';Ihtop),za~o;;to

pcsjc-

otkriV~j~1

iako

j;;: vnc.

-

po

r'.

f.,;j

~) W

Il

[Cl

ej

r Po islamskom !Jilo i nema nikakva

l-

"'J

I

L

I

I

l_

jednici.

'1l/tlnla')

Duduci

da

- istodobno

shvacanju,

svi su IIItlslil1l:!.ni pred

Bogom jednalti.

Stoga

nije

sveceniclwg staleža,

u rallo doba

cijim bi pripndnicinHl. dopnla

uloga posreu-

nika izmedu noga i vjernika. Imiimi, voditelji pojedinih zajednica, nisu posebno

po.'veccne osobe; oni pri bogoslužju

nisu

bije razdvojene, nisu se ni osnivale vjerske organizacije usporedivI" s kršcan:;killl

';rkvama. 'l:"1kose i ne može govoriti o islamskom kleru, iako se II zapadnim zem- 1],1)11<1tnj termin cesto upotrebljava za islamske vjerske ucenja\cc. Teolozi (u/emil

islama svjetovna

fingiraju samo kao predvodnici

i duhovna

vlast

molitve i propov-

u principu

pravni

strucnjaci

- ili kao profesori

pravna

djeluju

u teološkim

viso\cilll

školama

!;0!!:1 u

n"'111p.jusudackf! funkcije. Svjetovno sudovanje p\'ip:ll!a stlcima (1a\/i kl:dijtl), koji ':d;.)oer rasp"ll1ž\I odredenolIl teološko-pravnom naobrazhom.

vjerskog za-

ili !mo Inuftijr. izdaju

po~ledu

njima

obvezatna

mišljenjn

pravnih

na temelju

podnesenih,

osobito

teških

s!ucaj('v<l, ali pritom

TJi~lallmk(1rt\drušf.vn r.jeJokupna podrncja

život.a podlijei\l

odredbama

~erijat:\.

,:'U (,znaka

I.<!,im7.!nci predanost,

naime neop;mnifenn

predano~t

vjemika

Dogu.

'Jd IHlredaba ~a privredni

livot

spomenimo

ol'oje

samo

zabranI!

lihvarst.v:l

j{a

.'"'Jimom porlntcjll treba posebno istaknuti zabranu pijcuj:1.vina i jrden.ia svinj,;ko;!;

, r '"rsa te ?abr<lnll slikovnog prikazil'anja. 1\<10što pol;ilwje islamska povijest uil1jet.-

! ,

',c":1,i.n1nOI;i"I' umjetnici. napose šiitski, nisu, naravno, driali tog propisa.

l

~!dapan.ie braka 11\OI<1mnnije sakralni

cin,

ono se samo

ugovorno

ure(\!lje.

;:,)j.\ dni

lTIu~limalli s!Iliju

Istodohno

imati

f"tiri

supruge

i povrh

toga teoret.~I,i

 

.

.0:;rani<:l'ne mnogo

robinja

kao suložnice

ako

t.o omogucuje

imovno

~tanje

1'0-

J,,'d;n()i~mušbl'l:<1, što je, dal,ako,

ra7.mjerno rijet.ko. U socijalno

slabijim

slojc\'il!li\

 

.!'.n[;u ženu, po praviiII, uzimaju

samo ako u prvome braku nije bilo djece - najve.:e.c;

)!:"~()slova Z:\"j"rujllce

mIlslimane.

Nasuprottoll1("

žeuc ~lJIijllistodobno

hiti udan'~

<;,mo za jedno:;a

j,.,dillo!\ muškarca.

One mu moraju

bit.i s,L~vim podredene.

Ini,

':j;d.iva

za

r:'7.Vod hraka,

naravno,

pripada

IJIUŽU,a Ile žcni.

Razvod

n:' %JII.,vi jednost.avne

izjavc

muževe volje.

Svakako,

u

tom

slucaju

se pro\lodi on I.relw d".

,'d'.';k!loj

ženi 7.a nje7.ino i7.držav~nj{, izruci tzv. svadbeni

dar,

na isplat.u kr.>jcgase

'''!'-II::; obvp7,".o 1/ "raclIom

ugovoru.

 
 

r

:\Ji jc-l:ul1:Iij,. ost:lO pošl.c(tenshi7.me. O~illl p\'avovjernih .ounil,!.kojima pri-

"1; L

:)~,hj:: i Tml:!. kao oLcijepljeni pravac najl'ainiji su .,ill!. Suprot.no Sllllits lv11,

;'~t',l1a shv,jI'anju hojega t.ren11tno najbolji clan islamske zajednice treba da postanI'

!,'tuh:

mmed()'lim

rliwljeclnikom,

dakle

haliJom' , ~iit.i kao jedine

ovlaštene

nasljed-

I r nike Proroka priznaju samo potomke Alija, necaka i 7.cl.a !l\uharnmedova". Na7.iv ~iiti (od ši'a:-= stfi\nka) upucuje n:\ to vlastito shvacanje i time iskazano pristajanje

, L_

'I'.,Alija. Za f,iit,.,je Aji prvi halif i istodobnoiII/am, kako šiiti zov\I vrhovnog vOllu

l

r

L

.;ij

'Je

islamske

njE'(hlicc.1o

Obojicu

njegovih

sinova,

Hasuna

i Huseina,

štuju

kao

,'ru:;og,

0dnosno

treceg

imama.

Pojedini

se ogranci

iiie r:1.zlikuju samo

time

št.o

- sIjcd-

)"l1il:~ r~l.l)ri~E', još zvanih :nidilil1, hilo uknpno pet imama, PQ mišljenju slj".J-

i;; imama

prekidaju

na razlicitim

mjest.irna.

Tako j~ prema

na.uku šiita

"ni!:a

Sw]mnrir",

ko.iiril<lpripadaju

ismnrl1l;11, sp-dam, a prelila

duod~(:illlalnin'

R

Od nrnp.lmf.1\ '!alfja, šlo 7.n"ci nll.lIljesni!,!n".Ij.dnik.

~

AH j,

:bir.

01.f'njfm F<'ttimom. Prorokrwom

kc.,rL

r

L

1'J U O"'Ol1lznacenju

ne

slI\ije

se zllInijf"niti 5 pl"co\'oclniciml\

!'.l1ji !iQtako(1~r

Il

n:\7.i\':\ju

Taki) S\I nn7.'-'i\ni prema.

irndminut.

svome

rod,9uacelniku

imnn\\1 Z.,idu

pojedjnih

i~liunsk,h

T.ajert"jr:\,

ihn Ali aHi 111-llu,ol\il\lt.

!'2 Nl\'7.h' 1'."q\"'(-

(}I)

scdtHo~

immlll1

1!'ilUl\il:t.sin~

01,:\(:"1'1\:'t:'C-S:ulikl1.

12

~.

l

'"

:.

šiitima, najvecoj šiitskoj zajednici, dvanaest. Šia Dvanaestorice je pocetkom 16. stoljeca postala. državnom vjerom u Perziji, pa je i za vlast Osmanlija u istocnoj Anadoliji znacila veliku pogibelj. Prema šiitskom naucavanju, trenutno posljednji

imam u nizu ne smatra.

se mrtvim, nego nestalim, te se ponovo ocekuje na kraju

vremena

kao

Mahdija

- što odgovara

židovskoj

predodžbi

o Mesiji.

Rasprostranje-

na shvacanje

prema

kojemu

se glavna

razlika

izmedu

sunita

i šiita

sastoji

u tome

što posljednji ne priznaju sunnIl i ne oslanja.ju se na Kur'an nema temelja.

Šiiti ne

priznaju kao alltenticna samo predanja koja proturjece stavovima njihova nauka.

Osim toga, oni za opravdanje sunne primjenjuju vlastita mjerila: po njima predaj" valja pripisati clanovima Muhammedove obitelji.

U sunnita

postoje

cetiri

pravnc

škole,

kojc sc m"dllsobno

razlikuju

samo

II

pojedinim

pravnim

pitanjima

le

na

podrucju

kulta

II pogledu

obreda;

inace

se

uzajamno priznaju. Turci opcenito pripadaju lzv. hancfilskoPJ pravnoj školi, II

~irijsko-ljbanonskom prostoru, Donjem

vladava .~afiilska, a u Gornjem

.\Jala, ali to jaca Iranbalil.ska pravna škola zastupljena je II Siriji, Iraku i na Ara-

pskom

hilnbalizma.

Egiptu, južnoj Arabiji i juiuoj Aziji pre-

i sjevcrozapadnoj

Africi malikil.,ka škola.

Egiptu

poluotoku,

gdje je inace udomacen i vfl/ltlbil.~ki pokret, koji je proizašao iz

Dok je sunitska orlodoksija razvila religioznost s lIagl;1!;\;ollt na razumu, tri- je7.nu, snažno izvanjski i pravno izraienu, n sklopu islama irna i !telerodok.mi!t

tendellcija.

Ovamo

pripada,

osim štovanja

svetaca

i lIIa!;ijskih

predodžbi

puckog

vjp.rovanja,i islamska mistika (la~aUlw!LJ),koja je nadasve

važna

za vjerski

ambi-

jCllt dcrviških

l-edova. Premda

to tzv. sulijstvo

pokazuje

veliku srodnost

sa slicnim

tendencijama

u šii, ortodoksija

ga sama

podnosi

kao sn.sl,avni dio snuitst.va.

13 Tako je nazvana

prema

767).

f)r1110StlOibn Ha.nbalu.

Druge su pravnf! školt':t

pravniku

Ab

Hanif1, koji je utemeljio

tu pravnu

šltol

(umro

'\kodernlt1.vaneJ'lreml\osnh'nciJna:

a.~-Samll, Ma1iku ibn Anasu,

13

II. POCECI POVIJESTI TURAKA

P!?:!!iCHt11ltak,." u širokom smislu

U pogledu

ranijeg

narodnog

imena može sc pratiti

II

o

vijesti,

naroda.

samo

privremeno

do

6.

smo".

UljJiC

~~!l~~~'

vremena,

o'e

o kojemu nema

turskih

o

upuceni na nagadanja. Z~

pro:.<:.t<!~a ~redn.i~~ko'!L2QWit

. " - radomovina"

'u

a .1111!ii Saktuta.sibir5tO": .

I

-mciiigo)SIfo"j'granici,Zglli§[~

ria .g~a.nl~l~etskog

U~in~~~g. Tur~l;.

Ally!!::'

-Tag na sjeverozapadnoj

granici

Tibeta

i Chif!gan u sjeveroistgcD~oi Kini.

Odatle

su";navo<lno,razlic.iti turski narodi krenufCprema svojh1ikasnijim prebivalištima. Hipoteze prema kojima su evropski.ili azijski Buni, ovi posljednji u kineskim analima spomenuti pod imenom Hiung-nu, bili Turci ne mogu se dokazali zbog nedostatka predaje. Isto vrijedi za Juan-Juane, azijske, a i evropske Avare.

kineskim.JW,alimanilzivai.uT!u:

Tako

E!.avaI1js~ovije:!t

Turaka

- kgj~

aJad

.

.

odmc. ~.Q &h~ Krist

~m1!!

fritom

plemen.y

:

:I'a

.

j\L.QJla

posrik

m~lkt

Y.tI1-

.en.!Le.fya

clj

.

b

i9samo

.

-

.P2

~!S!!.r

turska. - dtWl

la~om",lsl<ih

raspala ~a istocni dio, kojijc obuhvacao podrucie k:umijp M~ije,Ln1l: zapadni .dio, sto se PfJ1ŽaOdo Oksusa, dan8ŠnJeAmu-Darje) cak 4Q$~Rijsko!!:j~, ! ~ ~Jzanlom)~evf!S> ,Qdržavao ygovinu :iVTIOrni p'!:.~ve4iPIQmatsk~ odnose s Car~0.!!b lU. ~l. ita.lj:su obie.~'udione drža'y~" pod kinesku vrhovnu vlast. Godine 682,.istocni

-k~!!

::.po"C~I!.i.!'~

jEl>na.m!!0'

.

marije i1Lvlše

.

.

.

osniv'!.nja,

.se prya turska udrž~va" uskoro1l9slije

1'.!Mt.i-.~~_k9.<ku!a~.y."'!.1iK o/.;-Tur~p ~.iznova. 5U!l.spost'!-~a.vu,

ali se ona

nije

lXlP~osve

0510bQ

diJLkineskog.utjecaja.

 

Središte

te državne

tvorevine

nalazilo

se u sjevernor,l

dijelu

danasnje

Mongolske

Nil,

na Orhonu2,

pritoku

Selenge.

Ta

je

staroturska

država

otprilike

sredinom

8.

st.

uništena

pri upadu

srednjoazijskih

turskih

naroda.

Na. mjestG_Kok.X1Lraka

s.tllpin JI' 744 _turski

narod

Ujg.uri, PCYiTh.rci Koji"slI

došli

u.do.ilir

s, vlš

Qn.1

!"eligijom.Godine

762. taj

jt'

turski

narod,

dotad,

vjero-_

jatno,

šamanis/icki3,

rrimio

manihejstvo'.

Država

Ujgura

'postojaJa

je !]1a!lje o~t

1

Tj.

I)(4yj/ncbe::.ki

Turci.

pri CCIUU"nebeski"

I svakako,

ima !iUU5&O"uzvišenogatJ.

 

:2 Ondje

.su pronadeni

t~v.

Orh.ond:i

n4tpi.si,

pisAni

pOlcbnhn

runskjlll

pi~lnOn\1

kojul1:1

uglavnom

zahvaljujemo

sve

spoznaje

o orholUkim

Turcima.

3 Dakle,

pripadnici

prirodne

religije,

u kojoj

plemenski

carobl'liaci,

.amani,

kwaju

na

egzi.-

Lencijalno bitne dogadaje, kao što su kiša, rat, bolest, smrt itd., utjecati putem po.tupaka p"puL

ekat4:te

poslije

i 7.a",iv&nja duhova.

,

Danas

ugasi"

vjera

koju

je

u

3.

st.

I<rista

osnovao

Penijan;u;

Mani.

Ona

je

-

sinkreti.ticki

novni.n duali.tickim

sU~Lancije:

tom

- usvojila

budhisticka,

stavom

iidovska,

vjerskim

krican5ka

i zoroastrovska

nACela

mnoštvo

U .kl

u s

os"

L. religije, zamijij~ju

i tmina (=Zlo)

se u iskonu dvije medusobno

ima izbaviteljsku

paltaji

suprotstavljene ulo;U, aJi usprkos

mitolo!kib

ele-

svjetlo (=Dobro)

SaOlDspo~ja

predodibama

gnostickom

nacelu - II manihejskim

--

--

t1Qlj~ca. -_~.10. g. njih su iz domovine potisnuli takoder tursld Kirgizi, koji su

prije toga živjeli na gornjem Jeniseju. Potom su se Ujguri oko 840.860. na::;e!iii

u Ta.rimskoj

vale nove države.

Ttirfanoms kao središtem -dokje nisu 1028. uništili Tanguti.tibetsld narod. Druga

zavali-te

onkraj

pustinje

Gobi u Kini.

gdje su se povremeno

istocnom

obliko-

Najznacajnija

se održala

u sadašnjem

Turlccst~,nu - ~

je ujgurska.

na. podrucju

gdje leži današnji

na. sjedilacki

razmjerno dobro razvijenu agramu kulturu. Otvoreni prema svijetu i t.oler?ntw,

i stvcr:li

državna

nacin

tvorba

kineski

života.

uspostavljena

grad

Kanchou.

Pomiješali

u sjevernoj

Kini. približno

nomadski

U Kini su dotad su se s domacim

Ujguri

prešli

stanovništvom

održavali su intenzivne

veze s pretežno

budistickim

Kinezima

i s drugim,

I.akac-er

;,:

",

"

[:~

.

.

.

f

LI

/I.

,.

O .

; J

budistickim narodima. Zbog

tih dodira do

Il. sL. golema vecina pmniJaje

blldc,w/,

ali se moglo održati

i manihejstvo.

Manji dio Ujgura

obratio

se na lIcsloJ'ijansk,,;

:. :I

kršcanstvo. Ujguri naseljeni u sjevernoj Killi bili su u 13. st. prisiljeni stupiLi cl

,

vazaini odnos prema Mongo/imwj njihova se država stoljece l:asnije r<\spa1a n:t p::

w

tuljaste Imeževine koje su s vremenom išcezle.

 

'finskim

narodim.il prošlosti

pripadajui

[lazari.

Oni su

izmedu

6,

i

11. sl."

j\jin.oi

Rusiji

uspost:.<lyiIL;lE~E~jnudr~"vu

'koja je imai"

vaZIlli posreanicku

U!O(li

 

II

trgQYjni.j~l1edu_Sjevera_LQ.lŠi~!!

t~.

U haza.rskoj

su driavi

uzvladajuci

::,pad-

n()tuIskisloj

živjeli,_9gurski

narodi.

koji su se on'amo

prije

doselili.

Njihov jezik

vjerojatno, pripada grupi turkijških jeiika.danas u žiiaii'slvencj 'literaturi nazvanoj

bugarsko-turskom.

a prema

drugom

shvacanju

hazarskom.

U vjerskom_~l! pogffigJ:!,

i.'t f.',j

IJftz;ui hili doist<Lt.qJerantni.: ži<l.ovsl5l! '

podjednako zastu,pljeni.

mr.a,,kršc'!!1~Yo

i isl~ID,bil.LsumeJu

J!.lim,,-

,-

V-ažnU:-p'ovifesnu ulogu

imaju

i Turci

koji

su

pri arapskom

.prodoru

premil

 

Transoksanijj'

pali

u zarobljeništvo

i kao plijen.

odnosno

danak

stigli

u Bagdad,

, ~-~

gdje 511postali

robovi

abasidskih

halifa.lo.

Od

tih Turaka

koji su se iskazali

kao

;

-J

~

lncnata (bogovi, demoni). U svijetu nHU1ihcj~kcvjere postojalo je i ponovno rodcllj~ pos!jj\:~HU'I,,;.

lzuavtjujuci je cilj u2aša.šce u kraljevst.vo svjetla

Nadasve

.s Važnu skupinu izvora,za. povijest Ujgura cine ondje prona.deni lurski, J;.incsldi i"'::'l~~i tzv. TurfaTuki I.k.lo,.i.

(oJ,o 560-01<0 4S0. g.

pr. I<r.), obicno zVAnogaGaulama,

(Prohudeni, Prosvijetljeni),

p,'olazna hožanstva, znacenje kojih nikako ne treba. precij!:Diti. Osnovnaje teza budizma ]<.:>uzalilel

uz\'racanja,

.amooslouoaenjem od poroka. ima pripremiLi na sve vecu cjelovitost, dok se ne postigne nin",,", utn\uce individualnog apstoj

Vjernici su bili strogo hijccarhij:jlc.iurganj~ir<.L!Li.

post i ispovijed.

Siddharth.

Buddhc

ali ipak zna ZI).bezbrojna

nakon

smrti.

Pojedina.:: se

veliku ulogu u manihejskoj

su vjeri imaH isposništvo,

kr"Jjeyic

6 NilU" Le religije, kojA poLjece od indijskog

Ij. moc djela

ne poznaje

(kaMna). koj

" naziv joj potjece od pocasnog naslova utemeljitelja

vjecnoga, svemocnoga

boga,

odria.va hod prepor';denja

7 Pristaše Nestorija (wnro 450), carigradskogpatrijarha kojije na.uca\'auposv~luašllju ~lljdi.

LQstboiansl~e i ljudske OJobc:(a ne samo narCllli)u Isusu Kristu. do Kine.

a Rijec je o istome mongolskom svjetskom carstvu kojeje utemeljio Cillgiz-III.L1I(umru ~~::;').

dvije

&adine potom anadolske Seldžuke. Motlgoli Cingitr-hana cesto se U Evropi nuh'aju T" ",rim", Ulada. posljednji pripadaju ~ursWm I1AI'Odim

Njegovi su odredi 12011.g. kraj Legniee i Mohija potukli njemacko,poljske r.rotiYnil:e,

Ncstorjjanst\'o S~ proširi! )~,:~

o Centralnoazijsko

:;ir-Darja).

podmcje

izmedu a"tickog

Oksu.a

(danas Amu-Darja)

i Jaks"

!.a

(,bn"~

10 Vladavin

basid.ke

dinastije

halifa trajala je od 749. do 1258. g., k

:a

bilo abasidskih

da

sU Mongoii os\'ojiii

ali oni su

Bagdad. Doduše, !onnab\O je još oko dva i pol stolj

Lili potp.U\O pod tutorstvom MameluJm. Tom je prividnom aba.sidsl"'lII balifatu uci"io) kr

J. osvajanjem

hali!a u Egiptu,

j

Sdim

Egipta

PEDAGOŠKIFAKULTET

!\NJfZNICA.OSIJEK

15

[J

~

U

"

F "

J

1

,., ,.

r'l

~f

!:9

(""" "

P:'

L (

l

I

t

, I

I

L

\'.idti

ratnici,

od

pocetka

9.

"t.

formirale

S" se robovskc

prel.:orijancimaII Rimu - za sebe osiguravale sve veci udio

trupe,

koje

u vlnsti.

3U - slicno

.

To je

'me

han, crni vladar"). Prvobitno je podrucje naselja.vanja Karahanida bilo ua rijeci

"[alasu

Kar!!:

t'~nidi su ne!~re9tano prosi!.!~ali. syE.ie državn9'p'odrlicie, J\LS\Lgoj.ine 9~9. uSj>k!i

'):;vojiti D~llaru! ~lavni I}r!\!.~is<?koc.ivi!L~a!lillj!.~!1s~i.h Samanida. Unatoc tomc,

uz

J~.n~itl!.r~ki n~rod.~2li

izvedeno

od"hdnog

je

u unutrašnjoj

Aziji.

u cjeH!!i PlimJo i~laroJ,ljlLsu

tzv.

f(ara.hanW.

od naslova njihova vladara, to jest od ](ara Hall ("crni

Poslik.pJ:~l\.zim8:!l.i!Lisl'lm3, P()c~tltonL10.

samo

razoriteljima

kulture

jer

njima

st

Turr.i,

;'~<J.mhanide ne možemo

druga kulturna dostignuca, zahvaljuju najstariji islamsko-turski jezicni spomenik,

smatrati

liidakticko djp.loza. vladare f(utadlJu BililJ (Znanje koje cini sretnim).

Ovdje \':1lj:1

"polllcnuLii najstarijegaturs!tOgjezikoslo\'caKarahanida [(ašgllJ'ija i ujego\'/) ,~j:1jIl0

.e:;~ikograrsko djelo

ISarahanid~~

DivanI!.

usk~!~~~_kol?lli,!!J2E.znnl.idi!!!n"~~J_PIy'()bit:.!!o.~urs]\om <.I.in:I~;ti-

~

"hhmud

trI!:oja

sa

kai;nijcposve

iranizirala.

Najvažniji

(997-1030)

nije hio s:lmo veliki mecena

vladar

gaznavid5ke

dr:::wf' 51111.:1n

IJnj

perzijske

knjiž('vnf'lsl,j -

,>:'i

'~pic;.\rperzijskog jezika

F,)r<.lollsi(umro oko 1(20) povremeno

je boravio

na njegovu

!.I-:oru -

nego je

kao revni

lI1usliman pTOnio sveti

rat

cak

,.lo Indije.

Mahll\l1d je

:(~rahanjde

držao na uzdi dok

ih u prv0j

polovici

12. ~L. nije pokorio

l],oll/i0hki

L_

;.Ii

i

\ L

.-

I

L

'''''[1!;\dr,f;i n;'1'nd '(a~a-!Citai

-

i7. Kine.

ji

J7.r1t'l.ditlnn

irna ti i!lllnmskomc

svijetu

d,o., g1n\'I1" znAcenja.:

1. zbirJtA pje:taJ\\Q. pje:mjJV\ ili

~7,j~a fi1()logn. i 2. \'rhovni

organ

upra\'~,

obicno

savjelndavl\o

vijece

dritwne

h'orbe

iU poltrnjinr:.

:i? Tako

n:t1;yani prent.'} ~lavnon\t~

gr3dn

Ga7.ni \J Afga.nistanu.

jugoupndno

o(ll<nhnl".

L,

"

Hi

III. DOBA SELDŽUKA

1. VELIKI SELDŽUCl I ANADOLSKl SELDŽUCI

Prethodnici

Turaka

na podrucju

današnje

'Tur,,",' ni~u ~a spomenntim

lIarod-

uomlim skui;lilarnabi1i'ni u kakvoj

n:1I'o<i:1ko}ijejoš

0d Kaspijskog,

v,'zi. Oni pol,j"';lI od

0'1":1/, nOIl1;ulsl;oga t.urskog

u 10. st,. luLao preLežno dana.~njom kaz,\.~kom sLcpom (sjeverno

i Balk3Škog jezera).

Aralskog

Na

celu ogm;ke plemenske skupine

J(lnlk, koja

JI? nomadski živjelajužnije, ,na.

doniclU

~.Q,~1;1S.ir-D:i.r.i~,,!?ioje poglavar

Selcuk.

On

j", zajedno

sa syg.ii!I1 p.05t",ni~i:

lua oko 9]0. g. priI1lio islam, st~Qio n sIu.ibn perzlJskih.~<1mani(!<\n Buhari - cija.

~.L'irjJ!Y.a prQtezal~ istocllu_!>crziiu .=-_1n~eliqJ)e_f\a .f>'yQjimJjl!!lima II okolici

glaV}loga grada

Obrncenj~ih

kasnije osmanske

<:>guskihJ(uuka I)a islam hio je dogadaj

odlucan za

oblikovanje

države.

Kada

su godine

999. moc 'visokocivilizirallih

Samanida

slomili

Karahanidi"

došloje vrijeme za Seldiuke, potomke poglavara SelcIlka. Braca.Qagn-beg D:wud i

Tor

Q.dr~lli!,d!tre19Yi.tosU

nl-\?eg

~uha.l.nmec!.(približno

103~-10(3),

na ce~J svojih n.ol1

Najprije

Jadskihkonjanickih

u Horasanu.

2.;;vojiligolert1apo<!rucj~,

su se ucvrstili

Potom je Qagn udario ua Ga.znavide, kojima je 1010. nanio uništavajuci

udarac.

Za povijest Osmnnskog

Ct\rslvl\ ipak su mnogo važnija Tognlova

osvajanja,

ciji

su ratni pohodi bili usmjereni prema.zapadn. Nišapur , Horezn1, Hamadan i Isfahan redom su pali u ruke nomada kojima je 011zapovijedao. To pak nije izmaklo pažnji

abasidskog halira al-Kaima. Njemu je dozlogrdilo više nego stoljetno Lutorstvo

šiitske dinastije I3ujida, te je pozvao Tognla u I3agdad. godine

U!.5JLTg,grllje ušao

u

Tir:illUe bila utc~eljena

prijestolnicu

Ovdje

halifa.:~a.

.I'Iedu~~_zatimIogr~I~I~egu

je, halir dodijelio

zbivanjima,

Za našu

vojnu

lIaslo~ ,slIll.4.na.

.

kul-

važno je

privredom,

~uduc!!J!!.~ava Velils.ilL~~lc!žu!;al.

pobliže se baviti

povijesnim

razdoblja

uskoro

Velikih Seldžnka.

pocelo osjecati

nije potrebno

tnrom

tek lo da je i Dizantsko

i državnom

upravom

tematiku

moc Seldžuka.

Carstvo

rJjj~

~JH!*ih

()~vajl}nja A.nadolija .i.e.J>rete_~!\opriPa(!.illam~'!!!tskom

Carstvu.

No to nije znacilo da je cijela Mala Azija, kakq tako der nazivamo anadolski poln- otok, pokazivala visok stupanj privrednog i društvenog razvoja i da je bila pot-

puno urba.nizirana i helenizirana. Vec zbog geomorroloških i klimatskih razloga

zemljoradnja

se nije, mogla

razviti

posvuda

po Anadoliji.

Podrucja pogodna za

zemljoradnju

vec su bila gusto naseljena,

a selja.~tvo se pretežno

sastojalo

od Grka,

Arrnenaca

.n.!!~~He.!!!!ik~!?J!1Uslabo helenizirana; ugill"y!\omih ie bralJil.9~oj.nQPQ.gra~.n.o

i doseljenih Slavena.

_Podruci,<!:.IJe.POv9!.imU<LQJ~ta4~.J.e.hill\

1

Taj

se

naziv

upotrebljava

'Zajedjnst.venu

držAvu,

(}dno~no

njezine

5ultanc,

za

razliku

od

nazivA

wl\.ijih

udjt':1n.iht1ri.avA.

 

.

 

17

stanovništvQ, ~;.Y.,ak.rilai, TiPJII.voslavnUtanicari,pf<lt8jflo ar.ro~sk9&'pQ4rijetllb

bili s~ fanaticni borci za. vjeru i usto au žudieli za. p1iienom l

podvizima

U.Armcniji,

koja danll5 sa.mo svojim zapadnim dijelom pripada Turskoj Republici, nearmenske grupe stanovništva nisu imale nikakve uloge; na tom su podr\lcju .do tada posto- jala. razlicita. samostalna cisto armeflSka kraljevstva, koja je sada pokorio Bizant. Podrucje cisto armenskog naseljavanja bila je i tzv. Mala Armcnija. u Kilikiji, sre- dozemnom priobalju na. jugoistoku Anadolije.

n~!~~jl~

ru.r~~.:.~.~ma_:-vcc. su krajem dvadcsetih_~?dil\.~J !~~h.'p'~duz~!LI~jac.!Wki po- hod u armensko-~zantslto kra.jišt~ gdjc.~u.se 9.d cetrcL~~tih gQ.f:H.I13!.ta!.<ytpr~;L.dl vidno pove~ali. Njihova. je posljedica nakraju morala biti kraj vladavine Bizanta

Tl1rkmenski

konjanici

- u islamskim

izvorima

islamizirane

Oguze

u Anadoliji.

bizantske

je

.Alp Arslan

(1063-1072),

neC<i.ki uz to nasljednik

Togrll-b~ga,

ra.zi:Ji9

snagc

1071. godine

krajManzikerta2.

Sljedecih

godina

Malu Azijusu

preplavili

Turltrri~ni'."U

elnickom'

pogleduanl

su turski dio'šta.novništva današnje

Turske.

 

Država

Velikih Scldž\lka

nije se dugo održala

jer je bice države suviše ovisilo

o

pogovomo

sin i~~~.Jje~ni.!t ,AIJ>2 Arsla!!~,JQ.92~oš~_!l ~~_t!1ek,Qlikl:l.:

vezira, v!:!.ikog_orga,!i.~ator'!-i.l!}ec.~!!e znanost~J'iizaml! al:.~ulk~,

brojnipr.etendentinil.: razne dijelovesel~~ck~ države,:J)jelo~YQrR.o vlaqanlfLM.Q~

osobi jednog

snažnog

vladara.

Cim

više nije. bilo sui tana

pojave

raspa.danja.

koji

bi mogao

bes-

vladati,

.postale

su vidljive

'Tek štQje

Malikšah

svqg~

osva.nuli

~~!!Iica!!.~~g

vec.su

hammeda.

(l105-11l8),sina

Ma1ikša.ha, m~g!~~j~_s.a.m_oP'!iv!

emeno_zl!ustaviti

poja~c.

rll5padanja

Mohammedov

brat

i nasljednik

Sa,!1džar.(111.~11571 J1.!.~g~j~ svoj u

vlast

održati

još samo

u Horasa.nu.

Poslije.njegove

IImrti i ondje

se ubrzo

r~p'alo

'državno

ustrojs~vo.

Drža.va

Ye!i~ihSeld~y'ka.

neopQ.ziy'~se rll§pa~.J!I!

ID~d.!!~91m.CI

sukobljene patulJaste kneževine. Oblikovalesu se zemlje pod dominacijom horasan- skih, kermanskih, sirijskih, irackih i anadolskih Seldžuka.,sudbina kojih nas ovdje posebno zanima. Iz turkmcnskogjc naseljavanja Anadolije nakon bitke kraj Manzi\certa.proizišlo više malih kneževina.: Danišmendidi su svoju državu uspostavili oko Mala.tye, Mcngucekidi na gornjem toku Eufrata, Saltukidi na.podrucju Erzeruma, a Ortokidi oko Mardina.

Za.dalji.raz\!,ojdogadaja u .Ma.lojAziji na.jvažnije.jestvaranje

države u zapad-

.D.9jAnadoIUi

k2i\!Je

Q[PPY1!P.seJ<lžucki.princSiileym!1n, dalji r.stdak Alpa Arslana

SiileVn:L~<!iga.o iz. ra~mje!llo,*romnih

Velikih Seldžuka. u zapadnoj Anadoliji. U sedamdesetim je godinama Il. st. \I vrlo kratkom vremenu proširio podrucje' kojim je gospodario, pri cemu se najprije sporazumio s Bizantskim Carstvom. Od Siileymanove drža.ve postupno je nastao

.Najprije je bio vojskovoda

prilika.

su/tanat alladolskih Sddiuka.

Bizanta. i emirataspomenutih i>~nišmendidana"is-toku.N~ Seldžuci su 1176.kraj

Ta se no{,a1ližavnalvorl>a.morala ucvrstiti spram

~M!!i!>ke!a.!?n~3~*li

(I178)1Ikvi<hrallsu I damsmendulsku knezevJnu. Opasnost.od BIzanta za maloazIJ- ske je'SeldŽiike-bHadokraja' uKlonjenakadluu križari u cetvrtom križarskom ratu,

zajedno s Mleca.nima, 1204.godineo8vojili

~a~d.d.~na Kejk~~~J1220-1237)

~.a'~tLnc.ima.iotp~n~.pir;,.z,

Carigrad.

~_~~

Qd~ije

godine }casni}.e

.Razdoblje vladavine sultana.

može 6e, nema sunm)e7oznaffif JCaOVliililiac

2 1Ur. Malugir., sjcverozapadno odjezcra Vana. a Danas {;ard.k. isLocno od Denizlia.

 

--

j

 

, j

politicke moci u povijesti ana.dolskih Seldžuka, takoder zyal1ib Rum-Sddiuci{. Dr-

 

žava

s K<!!!~m.JC~_glav~i'R.graao~

;;ada

je

iIl!.~a.!1l'jveci op~eg, prostim~i

!!9

od. i~to~ne An~~ol!ie. do dubqko

!L.I!"Q.dru

cjezapadne

Male A:?li~

Nezavif)noB~ od

 

Seldžuka

mogli su sacuvati

samo bizantsko

Nikejsko Carstvo

u zapadnoj

Ana.cloliji,

(takoder bizantsko) Trapezuntsko

Carstvo

na crnomorskoj

obali te Ma.\;~Armenija.

No država anadolskih Seldžuka najveci je procvat doživjela na privrednom i !ml-

 

turnom planu.

 
 

Ekonoml1!mjeP9,dlqg!l

~x~r.ilavisokorazvijena

(1(;jljoprivreda. ~eljaštv9

:;o.i"-.sg_

 

-

kal:o smo vidjeli - s.as~ojalo od Grl~~ A~mena~a i Slavena,)1ije nakonf)e1dzn~!;Gb

osyajanja

napustilo

zemlju,

nego. j\ljc

n~JayilQ

obra.divatj. Postojao je irigncij-

ski susta\' i vrlo razvijeno vocarstvo, a od žitarica se pretežno uzgajala pšenic<i i

jecam.

Ipak, buduc.i da. su -

biza.ntski - zemljoposjednici

pobjegli,

vlasništvo n;w

zemljom pripalo je Sehlžucima

Seljaci su jedva

imali što prigovoriti

promijenjenim

 

odnosima vlasti jer su pod novim gospodarima morali placati samo vjerskim pravoa; predvidenu glava.rinu, koja je bila manja od sume razlicitih bizantskih poreza. iL ni scldžucki vladajuci sloj nije želio u tome ncšto mijenjati jer su površine pod I:ul- turom, ta.ja.mcene seljackim ra.dom, bile baza. sigurnih prihoda od poreza. Ipak je

 

privatn

~

vl~!1i~tv~

nad

z~~!1ištem

l~ilp

ra.~!!1j~!.I19

!!ic:.~k2,

na.jvecl

i.,,-A!2

obradi Y Q~_

tla

prešao

u državno

vlasniš.t.Y0' teje

tada,

Po(~jeljen<?Jlnadarbine

 

j~topla~e_:::-.prepušteno

vojnicima

i državnim

cinovnicima

(ikta~) - ~nq- do opoziv".

na uživanje

 

"

Vlasnici ikta nisu nad seljacima svojih nadarbina imali nilcabv suvereniLet; ob-

 

veze seljaštva odredivala je država

Takav je sustav državi jamcio da se vla;;nici

nadarbina

nece moci odviše osamostaliti.

 

.9

~im~emljor~dnje,~e

v.e.ceje inac.enj~_do~iv<!lo_~.m<l.dsl:ostoc~st.VJl, kQj.i'Il

 

3u se b~i!i Tur~g)_eni. Buduci da se li sljedecem poglavlju raspravlja o socijalnim

 

"

 

posljedicama. 110ma.dizacije velikih dijelova. Anadolije,

ovdje recimo samo

r

lika stada

ovaca. i koza nisu služila samo za opskrbu

to da. ve- i vUlm

mesom nego su davala

 
 

i

kozju dlaku,

sirovine za. turkmenski

obrt,

napose

za. proizvodnju

sagova.

 
 

I gmd~i

je obrt

imao istaknu~u

ulQgu. Trgovina

je cvala ne samo na lokalnoj

 

.'

razini,

pri cemu su gradski

trgovi imali važnu ulogu, nego i na brojnim

trgovackim

putovima

koji su spajali

razlicite

pokrajine

države,

ali i nju sa susjednim

državama.

N a.tim su putovima putnicima bili na

raspolaganju

dobro opremljeni

l;aravansa.ra.ji,

ii1:oje

su š'eSkliuljiili od nevreJ!}ena 1 ri1ogIi.~~i1.aJiIa.!!~~li.Ptem~~I1L

ostvarenjima

Ovdje

se ne možemo

pobliže

pozabaviti

kulturnim

'-

anadolsb!1

Seldžuka.

istaknute, prije svega sakralne gradevine, takoder cvjetale znanost i književl1ost., mada je pritom turski jezik jedva imao ne.ku ulogu. Naime, uvelike urbanizirani

seldžucki gornji sloj, koji je odredivao kulturni život, bio je toliko pod utjecajem

i sm,~trao

barbarskom.6

perzijske

Treba

samo spomenuti

da je

vlastitu,

da su osim arhitekture,

tursku

kulturnu

baštinu

o kojoj svjedoce

potcjelljivao

pojedine

kultnre

t::

,~-

;<~

t

~;. ,.

j;'

~11:;.

 

~j;

b

 

, Naziv

Rum

pOljece

od.rcdnjo6rc./lal.

Rome/Roma.

(Rim);

podl1lcjo

j.

IICJ;O~bito"

 

po>i""u

Biul\la.

(l.tocuocimskog

Carstva).

 

5 SU8tav

alo

ne pokazuje

zajcdnicJdh

'VOj$t4v~

s kasnijom

osmÐ.l\sL:oul

us(

a.nOVOlU

muJ.;.1t.~.:I.

Pa ipak, obje su rijeci etimoloik.i

odne,

it.vcdcne od lri lirl1P5lcakorijensIt", s

slusni\""

"

I i "a;'".

'1:.1

SclJiucki 6ustav ikI. moicmo prije usporceliti 5 osmAn"konl prAksom lim.,".

 

f

~J

---

Gpfeslliit~-;;-~cifk~g pjeSlJbMe;j'in~

C-;;iileddina RUl\lijA(1207-1273) l>t'Uialu.m odreJ.lli

 

uvid U duhovno nastrojenjc scldiucke elite. Najvunija su njegova djda na perzij.kome, Lek I\e~t"

malo pisao je na materinskome

turskom jeziku ili na perzijsko-twskoj

mješavini.

 
 

1~;

~1

r'

i

t

te

r

i

L

!

'-

i2i~&~.

Ne- doba procvat.a nije dugo trajalo.

Vec šestgo.di.lla \Jo1!!.ik.$Ill.t!iI~I'jk.UJ)l1(l,~L

!2l2:mlili ~u l\lonl!:oli i 1243. razbili seld~\!fl<.lIvojskun~ Ko~da!u7.

Seldžucimll

Hi;> preostalo drugo doli da r,c pokore j postanu njihovi vazali. Sada su postale 11,i1ucujuce latentne snage razdom, koje nistl izbijale na s\'jetlo dana u vrijenlC

l'1adavine snažnih vladarskih

'c~~ni1.dnii.i§tocni.fu_u~!zll-1rmakom kao J!ranicno!T1~.kom. Zapadna je država

DržaY!.Ul.lladolskih Seldžuka r~aJ.a ~tLJ\a

0t11pib

u savez

vec zbog

zemljopisnih

razloga

- s Nikejskim

C.lrstvOI11,

Il istocna

.i'~ lJ~i\'ala naklonost mongolskih vrhovnih gospodara. Velikodostojnik Muinud-

di!. 8i.i\eyman uspio je, doduše, jer je bio istodobno povjerenik Mongola, obnoviti

dr;;(wno jedinst,\,o anado\skih Seldžuka. No poslije provale mamelllckog sultalla

D"ibarsa II Malu Azijll, Mnilluddin je - po pravilu, prema svojem naslovn, zvali P''I'f'ane8 - bio opt.užen zn izdaju i 1271. pogubljen. Otada ce Mongoli provoditi ":!I.riji rdim u j\nadoliji, što ce za Seldžuke znaciti postupno gubljenje teritorija.

i,: f'c'r;:anii'.ni1l1SIJse pol!rucjil1111.~blikQ~'1k.~ faci<2 !!.ezavi§nesl!!Jd~.~ievillih.l,Q

b

',:'I'ijS)O5~o.l.i~~~evl~

~!~~LQ

oliticko.msc!!!l01!1

u Mi\19iAzilL.§~!laQri~v.!,:

<,.nadolskliJ

'

C.;ddbb. n\~~.\HLr-Živ()se,iJližil<l,s.Yomg)::raj!1. U prxom desetljecnJ4. st 0o!ougl.1li

';ic:t! ';i;'e nikoga.J1.0:;ta.v)j<}l,ina seldžucko prijestolje, nego ,sa 5ar.ni !,rt'!,zeli~mr"::J:

r

I

L.'

r

.

)'odrlJi'ja

hi\'Št~(h.:žaveana~IQI.g,iliSe!d?,n&1.

;,I '. T,Oi\ n.I(;l~l

]~IvllJl.i\TJ

;

.

!

,-_o

.i<:tian

()d

patuljastih

<:'1Il!.f'lta (kll~~!;vinaJ.

turkmenska

p!ernenn

Ij.t!.i".2~~ala.E.

rukama

koje

koja

SU rmstille

su

poslije

JI. toku

hitke

RO;)j.IHUIQg

valja

se ju:;

kraj

Manzil(-

;-C\:,;padnnja ana.lolsl;e seld~uck\, Jriavt;hio jc,,2:'UIl~nslii CITILmt. Da bismo jas))()

":'cdo0ili nast.,1!1ak i razvitnk tih kncževiu<1., napose Osmanova cmirata,

;"danT:-n1. o:,;vTl1al.j Im ona

~:t" I U71. preplavi la Anadoliju. PJit.je~anjelll Turkmena JI.AnadQJU!UI.Mtil9-.iQ.1\

';!'11i't.velJol!I i p.tniclwlII pogledu osehujni dua\iz:lm uO.n1adstva i sjedi1ft.~tva. U gm:U}

sie(m!!~kQgl;l, :?:emlior;~dnic.k%.Ai-

,!.?!'" fc;f.:tllovnj;;tv;t. T:>.lw je bilo prije sveg"- nn podrucju oko Konye, koja je postala

src~l~'. dl';~avp. nlm~kih Seldiuk;t pošto je t.aj grne! krajem Il. sl

\l;')o~'?U~lliInpodl'ui'j illt,a,3en.1

L_

r

'odredcn

da

bude

'- sj(;dl:.~ce ~~1Jlt.anc!

'I'iI,rkmcnima

nomadima

o:;~l\ln su

na raspol:1ganju

s!:.mo rjede,~nasel.i.<:t.0i

I!~.

f'

b.!50

i

-

vec

I ,'i;;J;!fJvnišl.v\i

12211~nuJ:2."Jl'!:!ili!:J)elenizir!!na

pO,9Plcj,!-, u kojimaje

i udio

seljaš~va

u

bio malcn, arazina

zemljoradnje razmjerno niska. Ta podrucja - na.

i

L

P(,~~ ;; !;nt>,žcvi"i DaniI;mentl oko Siva.5a - posebno su odgQvarala nacinu života ~urk- 'lw!1:;kih pa.:;:.ir;HIOIJ1;1r!rt, Ondje su se mogli bnvif.j svqjim eksl.enzivnilll sl.ocnrst\'om

J_~I .Lo:bilo

d().:2.1jno

?eI!'!Wšl.a

~a

ispaš~I:-

~J.ic~~j~!!!tlJjl"gjlL!>.il!\_I~J(rQ.ilikiu.LPP'

r I (1rn.s;in,~J

,

HC) Ila

~np~.1!.!.A!l~!2lli!,I-_~.21~~u

"-!!a49Isl(L~lllžucki

slIlt.!lni dodijelili

no

njihov

L

T:JrJ;m~llilT1;~_Ondle 511oni 5YI~.i.!\~a(~H\pa5ali I!.brtlovitoi unutr~l1iOSf,i_z~mlj,~, live do Dorill\j()!E,,_02!kisehi~i istodobno cuvaILzrnnice seldiuc!i!Ulli&.Y.~ t!Jinl'l ~?.!Ji I'uprr.1(~stavljeni_!lkrit,<,ti, b!~!!~.!d kr~jiš!!.!Ei:.Yon!<.tdskih ThI')(r.:n~H\ -:~!l!li!lQ"

,,~

b ;1)j,.JlgY~c2'1::.~g1"':1.s tal,!! LII''p,~!d~Ln~~!lje2!! !! <?~!!!_'D1fkmeJ!~

r ~a ~'/! plemena - bilo je mn.c>g<2;,-l!,J.~,_~t. mOI!;\QJhJe

9i~i

do

rn.\lijnu,

!!1!r,g9.lIje/l,z ije.

'--

I

;':'1.koje spomel1Uto, scldžucki je gornji sloj bio veoma zainteresirali

za zemljo-

r;o,d!l.i;'.,posve r,I1protIlO Danišmendidima

--

i

ltrajiškirn

Tllrkmellillla

koji RH !mo 110-

r

L

r

,

I

-I

L

iO

;TL0~(?~;~.~~,?~.!t_~).r~l~j,?~~,

'} D(I~a.oj:\!\!\t.\'j~l1ih

lIatn~7,iU1

~!!1 ,j_~I~~~,i.~t~~,~1.~~,

se

za

predn\df:

koji

licu

državnc

ri7.uir.f;

i lel1;\.

!':

umdi osjecali sndnu odbojnost spram sjcdill\ckog stanovništva; Turkmeni Ana- dolije takoder su bili posebno revni borci za vjeru kao "prozeli