Specijalne Specijalne Specijalne Specijalne Specijalne Specijalne Specijalne Specijalne

In In In In In In In Inenjerske enjerske enjerske enjerske enjerske enjerske enjerske enjerske

Gra Gra Gra Gra Gra Gra Gra Graevine evine evine evine evine evine evine evine
Ljuske
tipovi
proraun
primjeri
izvedenih graevina
Ljuske:
Oblici i znaajke ljusaka:
Ljuska je zakrivljena plona konstrukcija koja preuzima optereenja primarno
membranskim djelovanjem.
Debljina h je mala u odnosu na druge dimenzije i u odnosu na glavni radijus
zakrivljenosti (max h/R < 1/20).
Srednja povrina ljuske je povrina koja dijeli ljusku na dvije ljuske jednake Srednja povrina ljuske je povrina koja dijeli ljusku na dvije ljuske jednake
debljine u svakoj toki. Odreuje oblik i debljinu h u svakoj toki ljuske.
Analiza ljuske se sastoji od sljedeih koraka:
- uspostavi ravnotee diferencijalnog elementa ljuske
- ispunjenje uvjeta kompatibilnosti deformacija tako da svaki element ostane u
kontinuitetu sa svim susjednim elementima nakon deformacije ljuske
Ljuske:
Teorija ljusaka obuhvaa u najjednostavnijem sluaju rjeavanje parcijalne
diferencijalne jednadbe drugog reda koje omoguavaju dostatan opis ponaanja
gotovo svih ljusaka koje se pojavljuju kao konstrukcije u graditeljstvu.
Najee je mogue direktno rjeavanje navedenih jednadbi.
Jednostavnost rezultira iz injenice da su unutarnje sile u tankoj ljusci (u
odreenom smislu) statiki odreene, odnosno mogue ih je odrediti bez uzimanja
u obzir elastinih (ili plastinih) osobina materijala od kojih su nainjene.
Kod velikog broja ljusaka geometrija je bitna za preuzimanje optereenja.
Teorija ljusaka:
Kirchhoff-Love teorija Prva aproksimacija ljusaka:
Pretpostavke prorauna:
1. debljina ljuske je mala u odnosu na manji radijus zakrivljenosti srednje
ravnine ljuske
2. deformacije i pomaci su mali u odnosu na debljinu ljuske
3. toke koje su prije deformiranja bile na pravcu okomitom na srednju 3. toke koje su prije deformiranja bile na pravcu okomitom na srednju
povrinu ljuske nalaze se i poslije deformiranja na pravcu okomitom na
deformiranu srednju povrinu (analogno Navier-ovoj hipotezi za grede)
4. normalna naprezanja okomito na srednju povrinu su tako mala da se mogu
zanemariti
Rotacijske ljuske nastaju pomicanjem (zaokretanjem) pravca ili proizvoljne
meridijalne krivulje (generatora) oko jedne najee vertikalne osi (direktrise).
Tako se mogu razviti cilindrine i stoaste ljuske, hipari, kuglaste, zailjene i
paraboloidne ljuske, prstenaste (torus) ljuske i drugi oblici ljusaka (sl.1.).
Rotacijske ljuske nastaju pomicanjem (zaokretanjem) pravca ili proizvoljne
meridijalne krivulje (generatora) oko jedne najee vertikalne osi (direktrise).
Tako se mogu razviti cilindrine
i stoaste ljuske, hipari, kuglaste,
zailjene i paraboloidne ljuske,
prstenaste (torus) ljuske
i drugi oblici ljusaka (sl.1.).
Translacijske ljuske nastaju Translacijske ljuske nastaju
paralelnim ili gotovo paralelnim
pomicanjem generatora
krivulje ili pravca uzdu dviju
direktrisa.
Sl.1 Rotacijske ljuske generator:
(a) slomljeni skup pravaca,
(b) pravac nagnut prema osi,
(c) kruni luk
Teorija ljusaka:
Posljedice navedenih pretpostavki:
- normale na srednju povrinu ostaju ravne i okomite na srednju povrinu nakon
deformacije srednje ravnine
- hipoteza iskljuuje pojavu poprenih posminih deformacija odnosno nema - hipoteza iskljuuje pojavu poprenih posminih deformacija odnosno nema
promjene pravog kuta izmeu normale i bilo kojeg pravca na povrini
- teorija vrijedi samo za tanke ljuske
- nije primjenjiva za opis ponaanja u blizini koncentriranih sila ili uz rubove
ljuske (pretpostavka (4) ne vrijedi u blizini koncentriranih poprenih sila)
Teorija ljusaka:
Flgge-Byrne teorija Druga aproksimacija ljusaka:
Pretpostavke:
- Usvojena je samo pretpostavka (2)
- Smatra se aproksimacijom vieg reda Kirchhoff-Love pretpostavki
Klasifikacija ljusaka:
Klasificiraju se prema glavnoj jednadbi geometrije:
- rotacijski paraboloid
- rotacijski hiperboloid
- kruni cilindar
- eliptini paraboloid
- hiperbolini paraboloid
- kruni stoac
Teorija ljusaka:
Geometrijska analiza ljusaka:
a) Ortogonalni krivocrtni koordinatni sustav
b) Glavni radijusi zakrivljenosti
c) Gaussova zakrivljenost
gdje su r
x
i r
y
glavni radijusi zakrivljenosti
1 1
x y
K
r r
=
- K > 0 : Sinklastike ljuske :kuglaste kupole, eliptini paraboloidi
- K = 0 (ili r
x
= ili r
y
= ): ljuske jednostruke zakrivljenosti
cilindri i stoci
- K < 0 :Antiklastike ljuske, hiperbolini paraboloidi i hiperbole
revolucije
x y
r r
Rotacijske ljuske nastaju pomicanjem (zaokretanjem) pravca ili proizvoljne
meridijalne krivulje (generatora) oko jedne najee vertikalne osi (direktrise).
Tako se mogu razviti cilindrine
i stoaste ljuske, hipari, kuglaste,
zailjene i paraboloidne ljuske,
prstenaste (torus) ljuske
i drugi oblici ljusaka (sl.1.).
Translacijske ljuske nastaju Translacijske ljuske nastaju
paralelnim ili gotovo paralelnim
pomicanjem generatora
krivulje ili pravca uzdu dviju
direktrisa.
Sl.1 Rotacijske ljuske generator:
(a) slomljeni skup pravaca,
(b) pravac nagnut prema osi,
(c) kruni luk
Nekada su se za bavaste i ed krovove koristili isjeci cilindrinih ljusaka sa
horizontalnom osi direktrisom, dok se danas daje prednost translacijskim plohama
Sl.2 Translacijske ljuske:
(a) valovita ljuska, (b) konoid;
(c) hipar;
(d) translacijska kupola;
(e) luna ljuska
Naroito omiljeni hiperbolini paraboloid (koji je svojim graevinama uinio
poznatim Felix Candela), moe se kombinirati sa dodatnim hiparima uzdu
generatora pravaca (sl.3). Obzirom da su i direktrise i generatori pravci za
izvedbu nije potrebna zakrivljena oplata.
Kombiniranjem isjeaka ljusaka mogu se dobiti zanimljive draesne zvjezdaste
ljuske (sl.3).
Sl.3. Ljuske sastavljene od hipara - plohe sudarene
uzdu pravastih generatora
nad pravokutnim tlocrtom
U novije vrijeme rado se izvode fizikalno definirane ljuske. Njihov oblik izveden
je npr. iz membrana (lim, guma, sapunica, tkivo) ili mrea, pod optereenjem od
vlastite teine, sloja gipsa, utezanja ili pritiska plina ili tekuine (sl.4).
Sl.4. Fizikalno definirani
i slobodni oblici
ljusaka
(a) oblik ljuske izveden
iz gumene krpe
ispunjene vodom;
(b) ljuska oblika kapi (b) ljuska oblika kapi
tekuine (konstatno
povrinsko
naprezanje);
(c) plastino
deformirana
membrana od lima
(svugdje jednaka
naprezanja);
(d) kupolaste ljuske
Heinza Islera
Teorija ljusaka:
Heinz Isler je na taj nain prvi razvio vrlo elegantne plitke kupolaste ljuske
na pojedinanim osloncima.
Predlagani su i tekui oblici, kakvi se javljaju kod protjecanja viskoznih
tekuina kroz cijevi.
Konano esto se kao uzor koriste se prirodni oblici, geoloke erozije i sl.,
ili se razvijaju slobodni oblici ili se razvijaju slobodni oblici
Temeljem Gauss-ove mjere zakrivljenosti
gdje su r
1
i r
2
glavni radijusi zakrivljenosti oblici se grubo mogu podijeliti u
tri grupe sa nekim tipinim znaajkama:
1 1
x y
K
r r
=
Teorija ljusaka:
a) Eliptine plohe (npr. kupole) imaju pozitivnu Gauss-ovu zakrivljenost K
(sinklastika zakrivljenost), jer oba glavna radijusa zakrivljenosti lee s iste
strane tangentne plohe.
Ovako formirane ljuske ne mogu mijenjati oblik bez deformiranja srednje
plohe, te se zbog toga vrlo krute. plohe, te se zbog toga vrlo krute.
Pretpostavka za to je dodue da su na rubovima oslonjene sukladno
membrani, to znai da su na rubovima potrebni posebni rubni elementi za
odranje oblika ljuske.
Teorija ljusaka:
Gore otvorena (nepridrana) cilindrina ljuska na elastinoj podlozi je
primjerice vrlo mekana na horizontalne sile.
To se mijenja ako se na gornjem rubu ugradi kruti, no okomito na svoju
ravninu na savijanje mekani disk, ili alternativno izvede ojaanje ruba,
odnosno ako je ljuska povezana s krutom podlogom (sl.6a).
Bez gornjeg veznog diska cilindrina ljuska se neravnomjerno slijee i Bez gornjeg veznog diska cilindrina ljuska se neravnomjerno slijee i
prema vrhu sve vie mijenja oblik u poprenom smjeru bez uzdunih
deformacija (sl.6b).
Kod toga se kod neukruenog valjka javljaju manje uzdune sile nego
ukruenog, to ponekad moe biti povoljno (diferencijalna slijeganja tla), no
kod periodiki rastuih djelovanja (npr. udari vjetra) postoji opasnost od
aerodinamike nestabilnosti treperenja (flutter) i sloma ljuske od savijanja.
Teorija ljusaka:
Sl. 5 kod nedovoljnog ukruivanja ljusaka mogu nastupiti velike
deformacije bez izduenja npr. uslijed razliitih znaajki tla
a) ljuska sa ukrutom na vrhu
b) ljuska bez ukrute
na vrhu
Teorija ljusaka:
b) Hiperboline plohe (sedlaste plohe) :
Imaju negativnu Gauss-ovu zakrivljenost K (antiklastika zakrivljenost), jer
oba glavna radijusa zakrivljenosti lee na razliitim stranama tangentne plohe.
Kod ovakvih ploha su zbog pravastih generatora mogua savijanja bez
uzdunih deformacija tj. bez izduenja ili skraenja srednje plohe. uzdunih deformacija tj. bez izduenja ili skraenja srednje plohe.
Hiperboline ljuske zbog toga nisu tako krute kao eliptine ljuske i potrebni su
rubni ukrutni elementi sa stabilizaciju njihovog oblika.
Teorija ljusaka:
c) Paraboline plohe (cilindrine i stoaste ljuske):
Imaju Gauss-ovu zakrivljenost K = 0, jer je jedan od glavnih radijusa
zakrivljenosti neizmjerno velik.
Te plohe s pravastim generatorima su jednostavno zakrivljene i za razliku Te plohe s pravastim generatorima su jednostavno zakrivljene i za razliku
od ostalih ploha daju se razviti.
Mogua su savijanja srednje plohe bez uzdunih deformacija, obzirom da se
samo savojna krutost suprotstavlja tom efektu.
Tako formirane ljuske moraju imati vezne diskove da bi zadrale svoj oblik.
Ljuske:
Jednostruka zakrivljenost:
zakrivljene plohe, koje vanjska djelovanja preuzimaju membranskim djelovanjem,
tlanim, vlanim i posminim naprezanjima unutar plohe, to znai da je konstruktivna
visina jednaka debljini ljuske
zakrivljenost ljuske definirana je odnosom ravnine koja tangira ljusku prema plohi
ljuske
ako ravnina dodiruje plohu po ravnoj liniji
ako prereemo plohu ravninom okomitom na liniju dodira dobit emo zakrivljeni
popreni presjek
razvijene plohe - mogu se razviti od ravnih ploha
tangentna linija
ravnina
Ljuske
postoje barem dvije meusobno okomite ravnine, koje prolaze dodirnom tokom,
koje su okomite na tangentnu ravninu, a presjek s plohom im je krivulja
plohe dvostruke zakrivljenosti ne mogu se razviti
postoje dva tipa ploha dvostruke zakrivljenosti:
SINKLASTIKE:
- lei s jedne strane tangentne ravnine
Dvostruka zakrivljenost:
ANTIKLASTIKE:
- negativna Gaussova zakrivljenost
- ako se ploha nalazi djelomino s jedne
- moe biti konveksna ili konkavna
- ima pozitivnu Gaussovu zakrivljenost
- ako se ploha nalazi djelomino s jedne
strane tangentne ravnine, a djelomino s
druge strane u blizini dodirne toke
ravnina
tangentna toka tangentna
toka
Ljuske
krivulje presjeka plohe s dvije ortogonalne ravnine, okomite na tangentnu ravninu na
mjestu dodirne toke lee na suprotnim stranama tangentne ravnine (osim za posebne
orijentacije kod kojih dvije krivulje degeneriraju u pravce hiperbolini paraboloid)-
ovakve plohe obino nazivamo sedlaste
Dvostruka zakrivljenost:
ploha jedne ljuske moe biti sloena od kombinacije sinklastikih i antiklastikih
dijelova, ali ako sadri i ravninske dijelove, ti dijelovi obino moraju preuzeti savijanje
Ljuske
zatvorene konveksne krivulje esto se koriste kod prostornih struktura ili kao rubni
elementi ili kod nekih poprenih presjeka
prsten je u konstruktivnom smislu posebni tip funikularnog oblika za skup
uravnoteenih sila u ravnini, tako da je u istom vlaku ili istom tlaku
Prstenovi:
prsten u vlaku prsten u tlaku
Ljuske
struktura dvostruke zakrivljenosti (ljuska obino konveksne zakrivljenosti) koja
prekriva prostor priblino regularnog oblika (kruni, poligonalni)
Kupole:
SFERNA KUPOLA
s plohom koja je dio kugle (sfere)
sferna kupola moe preuzeti sva optereenja membranskim djelovanjem, osim
koncentriranih sila koje mogu izazvati lokalno savijanje
za razliku od funikularnih oblika, oblik zakrivljene plohe nije funkcija
optereenja optereenja
do lokalnog savijanja dolazi u tzv. zoni smetnje u okolini rubova, gdje uvjeti
oslanjanja nisu kompatibilni s membranskim djelovanjem
rebra isjeak kupole
prstenovi
sila u rebru
posmine sile
(nesimetrino
optereenje)
sila u prstenu
Ljuske
konstruktivna visina kupole je cijela visina kupole od baze do tjemena
odnos konstruktivne visine prema rasponu je u granicama od za plitke kupole do za
visoke kupole
uobiajeni optimalni odnosi konstruktivne visine prema rasponu iznose 0,2 - 0,25
u sfernoj kupoli za simetrino optereenje sile u prstenima se mijenjaju od tlanih pri
vrhu do vlanih kod dna (osim za plitke kupole)
vlak je uzrokovao mnoge probleme kod povijesnih kupola od kamena, koje ga nisu
Kupole:
vlak je uzrokovao mnoge probleme kod povijesnih kupola od kamena, koje ga nisu
mogle preuzeti
ako je oblik meridijalno poloenih rebara funikularni oblik za vanjsko djelovanje, sile u
prstenima nestaju, jer se puna ravnotea ostvaruje samo rebrima
Ljuske
kupole se esto oslanjaju na vertikalne zidove ili stupove
ako se smjer pruanja oslonca razlikuje od tangente na meridijalna rebra potrebni su
posebni prsteni na razini oslonaca za preuzimanje koncentracije vlanih ili tlanih sila
prstenasta greda ili rubni prsten
prsten preuzima horizontalnu reakciju, koja nastaje od razlike smjera tangente na plohu
kupole i vertikale
ako je vertikalni oslonac u odnosu na tangentu zaokrenut prema unutranjosti kupole
Kupole:
ako je vertikalni oslonac u odnosu na tangentu zaokrenut prema unutranjosti kupole
(standardni sluaj) sila u prstenastoj rubnoj gredi je vlana
vlastita teina
rubni prsten (u vlaku)
tlani
prstenovi
vlani
prstenovii
sile u prstenovima
Ljuske
prstenasta rubna greda nije potrebna ako su stupovi ili zidovi nagnuti u smjeru tangente
meridijalnih rebara
Kupole:
kupola bez prstenaste rubne grede
Ljuske
kupole mogu biti i drugih oblika, npr. konine
konina kupola je jednostruke zakrivljenosti no prenosi sile direktnim (membranskim)
djelovanjem, slino kao kod kupola dvostruke zakrivljenosti
sile u prstenima ne mijenjaju predznak
Kupole:
konina kupola konina kupola
Ljuske
geometrija ljusaka moe se generirati na razliite naine:
zakrivljena ploha moe se generirati pomicanjem jedne krivulje uzdu druge krivulje ili
uzdu para krivulja
na taj nain mogu se generirati razliiti oblici ljusaka
Ljuske
kada je nepomina krivulja direktrisa u horizontalnoj ravnini, a pomina krivulja
generator u vertikalnoj ravnini, plohu se obino definira s generatorom kao imenicom i
direktrisom kao pridjevom
Hiperbolini paraboloid:
ploha koja se dobije pomicanjem parabole u vertikalnoj ravnini uzdu hiperbole u
horizontalnoj ravnini
Ljuske
Hiperbolini paraboloid:
vrsta ljuske vrlo pogodna za izradbu u betonu
najjednostavniji nain geometrijske definicije je kao ploha generirana pomicanjem
pravca po dva pravca koji nisu u istoj ravnini
geometrijska svojstva hipara:
- proizvoljna linija paralelna s granicom je pravac
- hipar sadri dva ortogonalna skupa pravaca nad pravokutnim
tlocrtom i zato nije potrebna zakrivljena oplata
- ploha je antiklastika (sedlasta) - ploha je antiklastika (sedlasta)
- vertikalna ravnina koja po dijagonali povezuje suprotne donje
uglove sijee plohu po konveksnoj paraboli
- druga dijagonala ini konkavnu parabolu
- horizontalne ravnine sijeku plohu po hiperbolama koje se asimptotski
pribliavaju donjim granicama
asimptote
hiperbole
Ljuske
Hiperbolini paraboloid:
unutarnje sile hipara za jednoliko rasporeeno optereenje daju se jednostavno
proraunati
jedan skup parabola plohe su konveksne, tj. lukovi (tlak), a drugi skup konkavne
parabole, tj. kabeli (vlak)
u smjerovima paralelnim s dijagonalama ne postoje posmine sile; to su tzv. glavne osi
Element u
vlaku
Element u
tlaku
sile u rubnim
elementima
hipara
Ljuske
Hiperbolini paraboloid:
na rubovima (granicama) sijeku se vlane sile od konkavnih dijagonala i vlane sile od
konveksnih dijagonala s rezultantom u smjeru rubnog elementa
ako je hipar prikladno oslonjen u rubnom elementu javljaju se samo uzdune sile,
vlane, tlane ili dijelom vlane a dijelom tlane, ovisno o usvojenom poloaju rubnog
elementa
primjer toka sila u rubnom elementu primjer toka sila u rubnom elementu
Ljuske
Hiperbolini paraboloid:
barem jedan kraj rubnog elementa mora se fiksirati i u horizontalnom smjeru
optimalna dispozicija dobije se tako da se horizontalne komponente susjednih rubnih
elementa meusobno ponitavaju, ime se postie da na stupove djeluju samo vertikalne
sile
uobiajena dispozicija hipara je sa konstruktivnom visinom (strelicom odnosno
provjesom) od ukupne visine, a najmanja konstruktivna visina ne bi smjela biti manja
od 1/10 raspona
uinak pridranja na sile u rubnim elementima
horizontalne
sile se
ponitavaju
vlani tap
horizontalne
sile se
ponitavaju
ali ne i ovdje,
potreba za vlanim
tapom
Ljuske
Hiperbolini paraboloid:
Geometrija:
kod hipara se sredita zakrivljenosti nalaze sa razliitih strana plohe (hiperbolina,
antiklastika ili negativna Gaussova zakrivljenost)
hipar ima ravne izvodnice u dva smjera
pogodan je za prekrivanje pravokutnih ili romboidnih tlorisa
Kada je koordinatni sustav x, y paralelan sa izvodnicama, jednadba hipara glasi:
2
z
z k x y x y

= =
k = konstanta
ta ista ploha sa koordinatnim sustavom u smjeru dijagonala odnosno linija glavne
zakrivljenosti opisana je sljedeom jednadbom:
presjeci vertikalnih ravnina paralelnih sa osima , su parabole sa radijusima
zakrivljenosti r
1
odnosno r
2
horizontalni presjeci su hiperbole
z
z k x y x y
x y

= =

2 2
1 2
2 2
z
r r

=

Ljuske
Hipar pod jednolikim
kontinuiranim plonim
optereenjem (vlastita teina
+ snijeg):
a)Kvadratni tlocrt
b1) i b2) dijagonalni presjeci
na oba donja ugla
c1) i c2) dijagonalni presjeci
na oba gornja ugla
d) Rastavljanje sila na
jednom rubu
e) Oslanjanje na dva
upornjaka na donjem uglu u
smjeru rezultante R iz dvije
rubne grede
Ljuske
Deformacije hipara:
srednji tlani luk i srednji vlani
luk se promatraju zasebno:
a) produljenje vlanog luka
b) antimetrini horizontalni
pomaci rubnih toaka
c) pomak donje rubne toke
prema van
d) gornja rubna toka ima
nepomian leaj
Ljuske
Rubne grede hipara
a) Oslanjanje hipara
b) Popreni presjeci ravnih rubnih greda
c) Pojaanje ruba u udolini jedne zvjezdaste ljuske
Ljuske
Cilindrine ljuske:
generiramo ih pomicanjem krivulje paralelne samoj sebi uzdu pravca ili obrnuto
pomicanjem pravca uzdu krivulje, to pokazuje da se radi o plohi jednostruke
zakrivljenosti
cilindrine ljuske zahtijevaju za oslanjanje krute zabatne zidove, da bi zadrale oblik i
da se osigura membransko djelovanje
slobodne rubove treba ojaati da se izbjegne lokalno izboavanje i savijanje
generiranje cilindrine ljuske
vlani tap
zabatni zid
rubna
ukruta
Ljuske
Cilindrine ljuske:
cilindrina ljuska moe izgledati slino svodu, ali je njeno ponaanje potpuno drugaije
svod je ravninska struktura funikularnog oblika, koja nosi po irini s oslanjanjem po
uzdunim rubovima, a zabati nisu potrebni, a cilindrina ljuska nosi u smjeru duljine
razlika izmeu cilindrine ljuske i
svoda
Ljuske
Konoidna ljuska:
formira se pomicanjem pravca na jednom kraju po krivulji a na drugom kraju po
pravcu
ove ljuske su vrlo uinkovite za konzolne konfiguracije jer konstruktivna visina raste od
najmanje vrijednosti na slobodnom rubu do najvee vrijednosti na upetom rubu, gdje su
i momenti savijanja najvei
upeti kraj npr. zabatni zid preuzeta momente savijanja ljuske pa mora imati i krutost u
ravnini i krutost na savijanje (bonu krutost) ravnini i krutost na savijanje (bonu krutost)
generiranje konoidne ljuske konoidna ljuska - konzola
Ljuske
Konoidna ljuska:
Ljuske
Konoidna ljuska:
primjeri natkrivanja konoidnom ljuskom
Ljuske
Pravasta ploha:
generira se pomicanjem pravca preko dviju krivulja
cilindrine i konoidne ljuske su posebni sluajevi ovakvih ploha
ove plohe mogu biti jednostruke i dvostruke zakrivljenosti (npr. hiperbolini paraboloid)
Rotacijske ljuske:
- dobivaju se rotacijom krivulje oko krunice, npr. sferne i konine ljuske
Ljuske
Translacijske ljuske:
dobivaju se translacijom krivulje po drugoj krivulji
cilindrine ljuske su primjer translacijskih ljusaka s pravcem kao generatorom
Ljuske
Primjer: natkrivanje kvadratnog prostora
primjena reducirane sferne kupole kojoj se vertikalnim ravninama rubovi prostora
odreu
tako se nad rubovima dobivaju kruni lukovi
translacijom krunog luka po identinom luku, okomitom na translatirani luk, generira
se kupola vrlo slina reduciranoj sfernoj kupoli
VARIJANTA 1 PRIMJENA REDUCIRANE SFERNE KUPOLE
VARIJANTA 2 GENERACIJA TRANSLACIJSKE KUPOLE
RAZLIKE SU U RUBNIM LUKOVIMA: RAZLIKE SU U RUBNIM LUKOVIMA:
kod reducirane sfere polumjer tih lukova manji je od polumjera sfere, a u vertikalnoj
projekciji ti polumjeri su koncentrini
kod translacijske kupole polumjer rubnih lukova jednak je polumjeru bilo koje
vertikalne ravnine paralelne s rubovima
translacijska
kupola
reducirana sfera
Analiza polukugle:
- kugla konstantne debljine pod djelovanjem vlastite teine
- oslonjena je po itavom slobodnom rubu
- reakcija je jednoliki kontinuirani pritisak
- iz ravnotee sila
- lijeva strana izraza je suma reakcije po opsegu kruga
- desna strana izraza je teina ljuske
2
(2 ) (2 ) t a t a =
- desna strana izraza je teina ljuske
- sreivanjem izraza
gdje je:
jedinina teina materijala
tlana naprezanja
tlana naprezanja na osloncima
ne ovise o debljini ljuske
a =
Rezultanta membranskih naprezanja:
- primjerenije je promatrati rezultantu naprezanja N u membranskoj analizi
ljusaka, a ne naprezanja
- stoga se vlastita teina w specificira kao teina po jedininoj povrini [kN/m
2
]
- rezultanta membranskih naprezanja ima dimenziju: sila / duljina [kN/m]
- rezultanta je sila dobivena sumiranjem naprezanja po debljini ljuske
N w a =
na infinitezimalnom dijelu ljuske djeluju normalne i posmine sile
N
y
N
x
N
xy
N
yx=
N
xy
N
yx
Ljuske:
- vrlo tanke ljuske mogu se lokalno izboiti
- problem lokalnog izboavanja je znaajan za ljuske velikog raspona, a kod
ljusaka manjeg raspona taj problem nije toliko izraen
- lokalno izboavanje vrlo tankih ljusaka nastaje kod naprezanja:
t
Konstanta k 0,25
R radijus zakrivljenosti ljuske
t debljina ljuske
E modul elastinosti
cr
t
k E
R
=
Sferna ljuska konstantne debljine pod djelovanjem vlastite teine:
- sfera ima jednostavnu geometriju to dovodi do jednostavne jednadbe
- slika prikazuje meridijan radijusa a
- toke na meridijanu definirane su kutom
- toka na meridijanu je na udaljenosti r od vertikalne osi sfere
sin a r =
- granice izrezanog infinitezimalnog elementa ljuske su dva
meridijana i dva paralelna kruga
- element se moe zapisati sa dva kuta :
po meridijanu - po meridijanu -
po krunici
- na element djeluje samo vlastita teina
w dA w r d a d =
cos N N w a

+ =
1 cos
w a
N

=
+
1
cos
1 cos
N w a

(
=
(
+

2 sin 0 N r W

+ =
2
2 (1 cos ) W w a =
N

mijenja predznak kod kuta 51,82

Analiza cilindrine ljuske:
- cilindrina ljuska se moe definirati kao zakrivljena ploa koja je izrezana iz
cilindra
- ploa je omeena sa dva ravna longitudinalna ruba paralelna sa uzdunom
osi cilindra i dva zakrivljena poprena ruba u ravnini okomitoj na uzdunu os
- ploa je zakrivljena samo u jednom smjeru
- cilindrina ljuska je kruna kada je zakrivljenost konstantna
Utjecaj rubnih uvjeta ljuske na prijenos optereenja:
rezultanta naprezanja u cilindrinim ljuskama:
- 10 nepoznanica: (N
x
, N

, N
x
, N
x
) , (Q
x
, Q

) , (M
x
, M

, M
x
, M
x
)
problem je statiki neodreen
- kod veine armiranobetonskih cilindrinih ljuski M
x
i Q
x
su male vrijednosti
M
x
, M
x
su zanemarivi
ostaje 6 nepoznanica (N
x
, N

, N
x
, N
x
) , (Q

, M

) ostaje 6 nepoznanica (N
x
, N

, N
x
, N
x
) , (Q

, M

)
- linijska optereenja: linijske sile nanose se du slobodnih rubova
Klasifikacija:
- Dugake ljuske
- linijsko optereenje uzrokuje znaajne Q

i M

, a membranske sile postaju

beznaajne
- naprezanja se mogu procijeniti primjenom klasine gredne teorije
2, 5
L
r

-Srednje ljuske
- Kratke ljuske
- linijske sile uzrokuju unutarnje sile u blizini uzdunih rubova
- najvei dio ljuske se ponaa kao membrana
0, 5
L
r
<
0, 5 2, 5
L
r

Klasina gredna teorija za dugake ljuske:
- za dugake ljuske se naprezanja mogu procijeniti klasinom grednom
teorijom
- ljuska se smatra gredom zakrivljenog poprenog presjeka izmeu krajnjih
oslonaca
- pretpostavka: relativni pomaci u svakom poprenom presjeku su zanemarivi
Proirenje gredne teorije na analizu viestrukih ljuski:
Membranska teorija:
- za odreene klase ljusaka kod kojih su rezultirajui momenti savijanja reda
veliine manji od rezultanti normalnih i posminih naprezanja u ravnini, a
poprena posmina naprezanja su jednako tako mala i mogu se zanemariti u
ravnotei sila
- pretpostavka vrijedi samo ako je barem jedan radijus zakrivljenosti konaan - pretpostavka vrijedi samo ako je barem jedan radijus zakrivljenosti konaan
(ravne ploe su iskljuene iz preuzimanja poprenih djelovanja na opisani
nain)
- ravnoteno stanje ljuske moe se ostvariti samo ravninskim silama ljuske
- sukladno je stanje naprezanja u ljuski potpuno odreeno jednadbama
ravnotee odnosno ljuska je statiki odreena
- rubni uvjeti moraju osigurati prijenos rubnih sila proraunatih jednadbama
ravnotee
- rubni uvjeti moraju dopustiti i pomake rubova ljuske (translacije i rotacije)
koji su proraunati iz sila prema membranskoj teoriji
Dimenzioniranje cilindrine betonske ljuske:
ASCE metoda rjeenje se temelji na superpoziciji:
Slijed prorauna:
1. Pretpostavlja se prijenos povrinskog optereenja na oslonce samo direktnim
naprezanjima. To je membransko rjeenje, ekvivalentno pretpostavci da su
konstrukcije statiki odreene. Ova pretpostavka dovodi do pomaka i reakcija du
dugih rubova koja nisu konzistentna sa stvarnim rubnim uvjetima. dugih rubova koja nisu konzistentna sa stvarnim rubnim uvjetima.
Povrinska optereenja Membranska analiza cilindrine ljuske povrinski
optereene obuhvaa samo sukcesivne diferencijacije i interpolacije radijalnih i
tangencijalnih komponenata povrinskog optereenja. To je uvijek mogue za
kontinuirana optereenja. U veini sluajeva povrinska optereenja na ljusku su
jednolika.
Zadavanje optereenja Fourier-ovim redovima
Dimenzioniranje cilindrine betonske ljuske:
2. Nanoenje linijskog optereenja du dugih rubova. Naprezanja od linijskih
optereenja se superponiraju sa naprezanjima dobivenim membranskom teorijom.
linijska optereenja du uzdunih rubova
utjecaj linijskog optereenja na ljusku
Definicije:
- osnovni nosivi sustav se dobiva redukcijom ope teorije na membransku teoriju - osnovni nosivi sustav se dobiva redukcijom ope teorije na membransku teoriju
to dovodi do redukcije na sustav jednadbi sa tri jednadbe i tri nepoznanice
statiki odreeni sistem
- pogreke odgovaraju nekompatibilnim rubnim utjecajima
- korekcije odgovaraju jedininim rubnim utjecajima izvedenim iz teorije savijanja
- kompatibilnost se postie utvrivanjem veliine korekcija potrebnih za uklanjanje
pogreaka membranske teorije
Dimenzioniranje cilindrine betonske ljuske:
Rubne grede:
Vertikalne grede
- obino se koriste kod dugih ljusaka, gdje je osnovno (primarno) konstrukcijsko
ponaanje uzduno savijanje
Horizontalne grede
- uobiajena uporaba kod kratkih ljusaka, gdje je osnovno (primarno) konstrukcijsko
ponaanje popreno prenoenje sila lunim djelovanjem
Rubni uvjeti:
K > 0 : Utjecaji ruba brzo se priguuju i obino su ogranieni su samo na usko
podruje na rubu. Sukladno, kod ovih ljusaka membranska teorija esto vrijedi na
itavoj ljusci izuzev rubova.
K = 0 (ili r
x
ili r
y
je ): Rubni utjecaji se priguuju, ali djeluju na irem podruju nego
kod ljusaka sa pozitivnom zakrivljenou.
K < 0 : Priguenje je znatno manje nego kod drugih ljusaka. Utjecaj rubnih utjecaja je
zamjetan na velikim dijelovima ljuske.
Dimenzioniranje cilindrine betonske ljuske:
Armiranje jednostavno oslonjenih ljusaka:
I: uzduna armatura u rubnim gredama
II: poprena membranska i poprena armatura za preuzimanje savijanja
III: posmina armatura
IV: armatura za preuzimanje negativnih momenata savijanja u blizini
dijafragmi
N
x
= N
x
(sredina ljuske)
Za preuzimanje
vlanih naprezanja
od M

N
x
= N
x
(sredina ljuske)
za preuzimanje dijagonalnih
vlanih naprezanja uslijed
N
x
= N
x
kod kuta 45
N
x
(sredina debljine ljuske)
armatura uz rubove ljuske
Geometrijska analiza ljusaka:
Ortogonalni krivocrtni koordinatni sustav:
Promatra se vektor poloaja:
gdje su:
kontinuirane funkcije jedne varijable. Ploha je odreena sa i , krivocrtne
koordinate, u, v i w jedinini vektori u Kartezijevom koordinatnom sustavu.
Ortogonalnost je opisana sa : unutarnji produkt je nula Ortogonalnost je opisana sa : unutarnji produkt je nula
Udaljenost izmeu (, ) i ( + d, + d) je
Skalarni produkt ds sa samim sobom iznosi:
gdje su A i B Lame-ovi parametri.
Ovaj izraz je prva kvadratna forma teorije ploha.
Nelinearna analiza dvostruko zakrivljenim izoparametarskim
tankim shell AB elementima (MKE):
Pretpostavke:
- ipke armature su modelirane ekvivalentnim anizotropnim slojevima
(layer-ima) elika koristei odgovarajuu prilagodbu elastoplastine
inkrementalne transformacije matrice deformacija naprezanja.
Ti slojevi mogu prenijeti samo uzduna naprezanja u smjeru pruanja
stvarnih ipki armature.
- Ispunjena je kompatibilnost deformacija betona i armature.
Konstitutivni zakon za izotropne materijale u matrinoj formi:
Rezultanta naprezanja-deformacija i odnos moment zakrivljenost:
u matrinoj formi:
Sloenije ponaanje materijala moe se opisati modificiranjem [C] i [D]
Inkrementalni odnos naprezanje deformacija:
gdje je {d} = inkrement totalnog vektora naprezanja
[D] = transformacijska matrica inkrementalnog
elastoplastinog odnosa deformacija - naprezanje
{d} = inkrement totalnog vektora deformacija
Generalizirani odnos deformacija - naprezanje za betonske elemente:
gdje je dN = inkrement rezultante naprezanja od normalne sile
dM = inkrement rezultante naprezanja od momenta savijanja
d
0
= komponenta inkrementa deformacija u srednjoj ravnini
dk = savojna komponenta inkrementa deformacija
H = debljina elementa ljuske
Numerika integracija u analizi konanim elementima:
U svakoj toki integracije elementa ljuske, zid ljuske je podijeljena u vie
poloaja (stations) sa konstantnim intervalima T po debljini ljuske.
Matrica [M] se odreuje koristei [D] na poetku svakog inkrementa i za
svaki vor.
Inkrementalni odnos naprezanje-deformacija za svaki sloj armature
sa anizotropnim osobinama konzistentnim sa jednoosnim uvjetom:
gdje su:
i t
i
= dio ekvivalentne povrine armature koja pridonosi i-tom poloaju
integracije
Generalizirani odnos naprezanje-deformacija u i-tom koraku:
Za poloaje integracije bez doprinosa armature, mnoitelj R
i
= 0
Granice primjene membranske teorije i njena dopuna
teorijom savijanja:
U pojedinim sluajevima membranska teorija nije prikladna za opis prijenosa
optereenje kod ljusaka:
(a) nedovoljno ukruene ljuske kod kojih je mogua deformacija srednje ravnine
ljuske bez izduenja
(b) lokalna optereenja ili optereenja iji se intenzitet mijenja po sinusnoj (b) lokalna optereenja ili optereenja iji se intenzitet mijenja po sinusnoj
funkciji malog perioda
(c) nekompatibilnost membranskih deformacija sa rubnim uvjetima
(d) nejednolikost membranskih deformacija unutar povrine ljuske uslijed
nejednolike raspodjele optereenja ili nejednolike geometrije ljuske, npr.
promjene debljine ljuske
(e) koncentrirane sile membrana ne moe preuzeti
(f) membrana ne moe preuzeti linijsko optereenje osim linijsko optereenje zadano po
rubovima
(g) oslanjanje ljuske koje ne odgovara membranskim uvjetima
(h) podruja u kojima ljuske nema zakrivljenost, takozvane ravne toke
(i) diskontinuiteti u membranskim silama unutar konstantnog (pravilnog) hipara
Potrebno je na razliiti nain promatrati navedene sluajeve, ovisno o tome da li je
mogue preuzeti djelovanja samo membranskim silama pri emu se javlja savijanje
samo uslijed nekompatibilnosti deformacija (sluajevi (c), (d), (i)) ili je nemogua
ravnotea sila bez momenata savijanja (sluajevi (e), (f), (g), (h)).
- kada je mogue uspostaviti ravnoteu samo sa membranskim silama,
dimenzioniranje ljuske je osigurano je prema 1. teoremu teorije plastinosti -
statiki teorem
- im nastanu pukotine uslijed momenata savijanja, opada savojna krutost na
promatranom mjestu do pojave plastinog zgloba.
- porast momenata savijanja u odnosu na membranske sile je mali
- ljuska se primarno ponaa kao konstrukcija bez savojne krutosti sve do pojave
sloma, ukoliko je osigurana dostatna duktilnost
- eksperimentalna ispitivanja provedena u Stuttgartu na spremnicima koji su bili
armirani prema membranskoj teoriji potvrdila su takvo ponaanje
.
Ljuske
Ljuske oblika mjehura od sapunice:
imaju oblik koji bi se realizirao kad bi se iani model granica prostora uronio u
sapunicu
ove plohe se nazivaju i minimalnim plohama, jer se njima ostvaruje najmanja povrina
ploha za zadanu granicu
vlak u bilo kojem smjeru bilo kojeg elementa ovakve ljuske je konstantan
ove plohe prikladne su za sloene granice prostora, a mogu se modelirati i na raunalu, s
dodatnom prednosti mogunosti modifikacije plohe za proizvoljna funkcionalna dodatnom prednosti mogunosti modifikacije plohe za proizvoljna funkcionalna
ogranienja
Ljuske
Ljuske slobodnih oblika:
- plohe koje se ne mogu prikazati kao matematske funkcije
-mogu se oblikovati temeljem fizikalnih modela ili generirati na raunalu primjenom
optimizacijskih postupaka za proizvoljna ogranienja, kao to su granice prostora,
mjesta oslanjanja, traeni gabariti i sl.
Ljuske
Restoran Los Manantiales u Xochimilco,
(1958)
Kapelica Lomas de Cuernavaca (1958)
Ljuske: Drveni krov Park Paraiso, San Blas (Madrid)
Ljuske: Drveni krov Park Paraiso, San Blas (Madrid)
Ljuske
Ljuska krov tvornice ruma Bacardi (1960)
Hiperbolina nesimetrina ljuska
Ljuske
Ploaste i tapne ljuske:
zamjena glatke plohe bilo koje ljuske sa:
ili mreom zglobno spojenih tapnih elemenata (tapna ljuska)
ili mreom zglobno spojenih ploa (ploasta ljuska)
Ljuske
Ploaste i tapne ljuske:
geometrijsku krutost zakrivljene mree zglobno spojenih tapnih elemenata (tapne
ljuske) moe se ostvariti samo ako mreu ine trokuti
geometrijsku krutost zglobno spojenih ploa (ploaste ljuske) realizira se tako da se u
pojedinom voru sijeku barem tri ruba susjednih ploa
Ljuske
Ploaste i tapne ljuske:
Ne treba zaboraviti da elementi tapnih ljusaka preuzimaju samo normalne sile, a
elementi ploastih ljusaka djeluju kao membrane to ukljuuje i posmine sile u ravnini
ploe.
tapne ljuske od elinih elemenata su mnogo tanje od betonskih ljusaka. Osnovni
mehanizmi otkazivanja nosivosti su razne vrste izvijanja odnosno izboavanja (problem
stabilnosti vitkih elemenata), izvijanje tapova, lokalno snapthrough izboavanje ili stabilnosti vitkih elemenata), izvijanje tapova, lokalno snapthrough izboavanje ili
globalno izboavanje.
Kod velikih raspona zakrivljenost je esto vrlo mala. Zbog netonosti izvedbe moe doi
do lokalne nestabilnosti, to se obino izbjegava primjenom dvoslojnih konfiguracija.
Ljuske
Ojaane kupole (braced domes):
danas najea vrsta kupola velikih raspona
ukupna teina im je od 4080 kg/m
2
, zajedno s pokrovom
postoji vie geometrijskih oblika takovih kupola koje se razlikuju po diskretizaciji plohe
kupole
rebraste ljuske nastaju formiranjem plohe od mree meridijalnih rebara i prstenova
rebrasta kupola
Ljuske
Smjernice za oblikovanje ljusaka:
a) Primarni nosivi sustav prijenos sila je membransko djelovanje.
b) Oblik i dimenzije ljuske potrebno je prilagoditi optereenju.
Ako djeluju koncentrirane sile, potrebno je podebljati ljuski ili predvidjeti
rebra za prijenos naprezanja
Ljuske
Smjernice za oblikovanje ljusaka:
c) Debljinu ljuske je teorijski mogue odrediti prema naprezanjima u ljusci, jer
naprezanja od vanjskog optereenja ne ovise o debljini ljuske.
Ova tvrdnja je ograniena jer je membransko stanje naprezanja poremeeno
dimenzijama ljuske, a ne samo nejednolikim optereenjima dimenzijama ljuske, a ne samo nejednolikim optereenjima
d) Membranska naprezanja uslijed vlastite teine su neovisna o debljini ljuske kada
je debljina ljuske konstantna.
Debljinu je mogue smanjivati sve dok ljuska moe prenijeti vanjska
optereenja sa dostatnom sigurnou protiv izboavanja.
Ljuske
Smjernice za oblikovanje ljusaka:
e) Membrana treba imati membranske oslonce, odnosno sile na osloncima
trebaju biti uzdune sile i posmine sile smjetene u ravnini ljuske.
Sile na osloncima okomite na ravninu ljuske uzrokuju savijanja na rubovima.
Stoga se ljuske esto oslanjanju na tangencijalne pendl-stupove ili koso na Stoga se ljuske esto oslanjanju na tangencijalne pendl-stupove ili koso na
postavljene pomine leajeve (prenose samo silu u smjeru tangente na ljusku.)
Ako je mogue samo vertikalno preuzimanje sila, potrebno je ojaati rub
ljuske prstenom ili na neki drugi nain kako bi se preuzeo horizontalni
posmik uslijed membranskog prijenosa sile.
Deformacija rubova ljuske je pritom sprijeeno to uzrokuje dodatne
posmine sile u ljuski.
.
Ljuske
Smjernice za oblikovanje ljusaka:
f) Rubne uvjete je potrebno paljivo odrediti prema obliku ljuske, kako bi se
uope mogao ostvariti membranski prijenos sila.
Ako to nije ispunjeno tada ljuska prenosi sile kao savijena ploa.
Oslonce je potrebno odabrati tako da se pri svakom moguem sluaju Oslonce je potrebno odabrati tako da se pri svakom moguem sluaju
optereenja ostvari kruto membransko stanje, a ne samo pri pojedinim
kombinacijama i sluajevima optereenja.
Stoga je slobodni rub rotacijske ljuske potrebno ojaati prstenom i kada se
pretpostavlja da na tom rubu teoretski nema sila.
Kada rub ne bi bio ojaan mogue su velike deformacije i momenti savijanja
pod lokalnim djelovanjem optereenja.
Ljuske
Smjernice za oblikovanje ljusaka:
g) Ljuske se najee dimenzioniraju samo na jednoliko kontinuirano
optereenje vlastitom teinom i snijegom.
Optereenje vjetrom se zadaje kontinuiranim plonim optereenjem.
Ispitivanja u vjetrovnom tunelu su pokazala znatne razlike u naprezanjima Ispitivanja u vjetrovnom tunelu su pokazala znatne razlike u naprezanjima
uslijed lokalnih utjecaja na ljuskama velikih raspona.
Mogua je nejednoliko optereenje snijegom uslijed ienja krova ili pada
dijela snijega sa krova.
Stoga je ljusku potrebno dimenzionirati metodom konanih elemenata za
lokalna i nejednolika optereenja.
Ljuske
Smjernice za oblikovanje ljusaka:
h) Membranska ljuska je konstrukcija sa unutarnjim statiki odreenim
sustavom.
Ne posjeduje rezervu nosivosti kao zidovi kod kojih je mogua plastifikacija i
duktilno ponaanje. duktilno ponaanje.
Stoga je iznimno vano provesti detaljnu i tonu analizu silu.
i) Tanke ljuske je potrebno konstruirati kao krute konstrukcije.
Posebnu panju je potrebno posvetiti izboavanju i silama na deformiranom
sustavu.
Ljuske
Primjer prorauna : Cilindrini rezervoar
Rezervoar sa temeljnom ploom pod
hidrostatskim pritiskom vode:
Prstenasta (radijalna) sila je
proporcionalna horizontalnom
pomaku toaka stijenke uslijed
savijanja.
Ljuske
Optereenje vodom na stienke rezervoara: p = p
0
(h x) / h
Kod membranskog stanja naprezanja sile se preuzimaju prstenastim silama n =pr
gdje je:
p
0
hidrostatski pritisak vode na dnu rezervoara p
0
hidrostatski pritisak vode na dnu rezervoara
h visina rezervoara i vode u rezervoaru
x udaljenost promatrane toke od dna rezervoara
r radijus cilindrinog rezervoara
Radijalni pomak iznosi: w = p / C
gdje je C = E d / r
2
Ljuske
- deformacijska linija stijenke rezervoara pokazuje upetost ljuske u temelj
- uslijed upetosti pojavljuju se u zidovima momenti savijanja m
x
, i poprene sile q
x
- oni uzrokuju prijenos dijela optereenja p
B
= m
x
II
= E I w
IV
savijanjem.
- prstenasta horizontalno poloena armatura preuzima naprezanja p
R
= C w - prstenasta horizontalno poloena armatura preuzima naprezanja p
R
= C w
- optereenje p se rastavlja na dva dijela pri emu se posmine deformacije kao to je
uobiajeno kod ljusaka zanemaruju:
p
B
+ p
R
= E I w
IV
+ C w = p
Ljuske
Partikularno rjeenje diferencijalne jednadbe je membransko stanje naprezanja odnosno
preuzimanje hidrostatskog optereenja prstenastom silama.
Potrebno je homogeno rjeenje: E I w
IV(1)
+ C w
(1)
= 0
Karakteristina duljina definira se izrazom:
4
4 E I
L
C

=
Savojna krutost ljuske iznosi:
Karakteristina duljina cilindrinog rezervoara:
to je manja karakteristina duljina L u odnosu na duljinu ljuske h, to je manji doprinos
savijanja u odnosu na prstenaste sile.
3
1
12
d
I

=
2 2
4
0, 76
3
r d
L r d

= =
Ljuske
Uz pomo karakteristine duljine L mogue je homogenu diferencijalnu jednadbu nainiti
bezdimenzionalnom i time olakati proraun:
Tu diferencijalnu jednadbu moe se napisati i kao:
x
L
=
w
L
=
4
4 4 (1)
3 (1)
4 4
1
IV IV
d d w dx
L w
d L dx d

| |
= = =
|
\
4 0
IV
+ =
Potrebno je nai 4 nezavisne funkcije koje predstavljaju rjeenje problema rubnih uvjeta.
Funkcije imaju oblik jako priguenih vibracija:
-za praksu je dovoljno uzeti u obzir samo funkcije
1
i
3
, odnosno njihove linearne
kombinacije
2
i
4
- kod vrlo kratkih ljusaka h < 3L potrebno je u obzir uzeti sva etiri lana, dakle uzeti u
obzir etiri meusobno neovisna homogena rjeenja
- prema dijagramu kod udaljenosti preko x = 3 L (kod betonskih ljuski L je oko 1,0 m ) od
spoja ljuske sa temeljem utjecaj upetosti se moe zanemariti
( ) ( )
1 2 3 4
cos cos sin sin cos sin e e e e

= = + = =


Ljuske
Funkcije rjeenja homogene bezdimenzionalne dif. jednadbe
IV
+ 4 = 0, gdje je
= = = = 0 za
Ljuske
Ljuske
Tok sila u stijenkama vodospremnika cilindrinog oblika:
a) zglobni spoj stijenke i temeljne ploe
Ljuske
Tok sila u stijenkama vodospremnika cilindrinog oblika:
b) stijenka upeta u temeljnu plou
Ljuske
Tok sila u stijenkama vodospremnika cilindrinog oblika:
c) Utjecaj ojaanja stijenke na dnu cilindra
Ljuske
Prednapinjanje cilindrinog rezervoara:
a) naprezanja od prednapinjanja su u ravnotei su sa unutarnjim pritiskom tekuine
b) stijenka praznog rezervoara pod djelovanjem sile prednapinjanja Z
Ljuske
Prednapinjanje cilindrinog rezervoara:
Prednapinjanjem natega na silu Z = p r preuzima se unutarnji pritisak tekuine p.
Silu prednapinjanja Z je potrebno poveati zbog puzanja i skupljanja betona.
Tada puni rezervoar za vrijeme t = nema prstenastih naprezanja jer se ponitavaju
pritisak tekuine i naprezanja od prednapinjanja. pritisak tekuine i naprezanja od prednapinjanja.
Rezervoar se prednapinje na veu silu ime se osigurava vodonepropusnost i sprjeava
raspucavanje betona : Z = p r +
0
d

0
= 0,50 do 1 MPa rezerva tlanih naprezanja
Ljuske
Prednapinjanje cilindrinih rezervoara i silosa:
- dominantan prijenos sila ostvaruje se prstenastim vlanim silama