ABLATIV APSOLUTNI -imenica u ablativu i particip prezenta ili particip perfekta u ablativu -zamjenjuje vremensku, uzronu, pogodbenu i dopusnu

reenicu -prevodimo ga i glagolskim prilogom prolim, prijedlonim izrazom i usporednom reenicom. -ako je u konstrukciji particip prezenta prevodimo ga trajno, istovremeno i aktivno, a ako je particip perfekta prevodimo ga svreno, pasivno i prijevremeno Gallia relicta Caesar in Italiam reduit.>Cezar se vratio u Italiju, napustivi Galiju. (nakon to je napustio, napustio je) ABLATIV APSOLUTNI BEZ PARTICIPA -umjesto participa upotrebljavaju se imenice kojima se izrie ast, sluba ili dob (puer,consul,rex,dux) ili pridjevi (vivus, salvus, plenus) Catone sene tempora prospera erant. >Za katona starca, bila su sretna vremena. ZAVISNO UPITNE REENICE -slau se prema consecutio temporum -poinju: upitnim zamjenicama- quis? quid? qui? quae? quod? upitnim prilozima- ubi? Cur? Quando? Quo? Unde? Quomodo? upitnim esticama-ne, nonne, num, utrum...am Pitam te to radi. >Rogo te quid agas. VREMENSKE REENICE S INDIKATIVOM -veznici su- cum, postquam, dum, donec, quoad, antequam, priusquam, ut, ubi, ubi primum, simul, simul as, simul atque Pozdravio sam kada sam uao. >Salutavi cum intravi. VREMENSKE REENICE S KONJUKTIVOM -veznici su- cum- dolazi samo uz konjuktiv imperfekta ili pluskvamperfekta prema consecutio temporum -konjuktiv inoerfekta prevodimo perfektom nesvrenih glagola, a konj.+kvamperfekta perf.svr.gl. Cum dux execitum lustrare, hostes castra aggressi sunt. >Dok je vojskovoa pregledavao vojsku, neprijatelji su navalili na tabor. UZRONE REENICE -veznici su-quia, quoniam, quod -QUOD + indikativ-uzrok po pievom miljenju (objektivni prikaz) -QUOD + konjuktiv-izjava Gala (subjektivno prikazivanje)-consecutio temporum Galli Caesari gratias eqerunt, quod eos magno periculo liberaverat.>Gali su zahvalili Cezaru to ih je oslobodio velike opasnosti. UZRONE REENICE S KONJUKTIVOM -veznik-cum -uvijek s konjuktivom prema CT Bududi da je broj neprijatelja bio velik, vojskovoa povede vojnike natrag u tabor.>Cum numerus hostium magnus esset, dux milites incastra reduxit.

FINALNE REENICE -uvijek prema CT, a radnja je uvijek istovremena -glavna reenica-ideo, idcirco, propterea, eo consilio -zavisna reenica-ut, ne, quo (uz komparativ) Zakonima se zato pokoravamo, da moemo biti slobodni.>Legibus ideo paremus ut liberi esse possimus. REENICE UZ VERBA POSTULANDI -postulo, impero, moneo, persuadeo, oro, rogo, peto, opto, kupio -veznici-ut, ne -radnja uvijek istovremena Te rogo, ne desperes.>Molim te, ne oajavaj. REENICE UZ VERBA IMPEDIENDI -impedio, prohibeo, resisto, obsto, recuso -veznici-ne, quominus -radnja uvijek istovremena Monituit me, ne id facerem.>Opominjao me da ne napravim ovo. REENICE UZ VERBA TIMENDI -timeo, metuo, vereor -veznici-ut, ne -slae se prema CT Plaim se da prijatelj ne dolazi.>Timeo ut amicus veniat. PRAVE POSLJEDINE REENICE -glavna reenica-ita, sic, adeo, tam, talis, tantum -zavisna reenica-ut, i konjuktiv apsolutni (ne slae se po CT nego se uzima ono vrijeme po kojem bi bila u indikativu) POSLJEDINE REENICE UZ IZRAZE -veznici-fit, accidit, evenit, fieri potest, sequitur, restat, relinquitur, reliquum est, mos est -prema CT POSLJEDINE REENICE IZA KOMPARATIVA SA QUAM Grad bijae odvie utvren da bi se mogao zauzeti.>Urbs munitior erat, quam occupari posesset. POSLJEDINE REENICE SA QUIN non multum abest+quin nihil praetermitto+quin facere non possum+quin non dubito+quin nemo est+quin nihil est+quin

Ne sumnjam da de danas dodi kod mene.>Non dubito quin venturum sis ad me. KOMPARATIVNE ILI POREDBENE REENICE -usporeuje se radnja zavisne s radnjom glavne reenice 1.ako sadravaju stvarnu radnju stoje u indikativu i poinju relativnim pridjevima ili prilozima kojima u gl. Reenici odgovara pokazna rije /KORELATIV) RELATIV-KORELATIV qualis-talis quantus-tantus quot-tot quantopere-tantopere quotiens-totiens quo-eo quam-tam Quot linguas calles, tot homines vales.>Koliko jezika zna, toliko ljudi vrijedi. 2.moe poeti komparativnim veznicima kojima u gl.reenici odgovara korelativ zavisna-ut, uti, sicut, quemadmodum glavna-sic, ita, item Ut sementem feceris ita metes.>KAKO POSIJE, TAKO DE I ETI. 3.mogu poeti sa QUAM iza rijei komparativna znaenja. Praestat fortiter mori, quam turpiter servire.>Bolje je hrabro umrijeti, nego sramotno sluiti. 4.poinje sa ac ili atque iza izraza koji omoguduje slinost, jednakost ili razliku. Non idem tyrranis expedit ac multitudini.>Ne koristi isto tiranima to i mnotvu KOMPARATIVNE REENICE S KONJUKTIVOM -usporeuju neto pomiljeno sa stvarnim -slau se prema CT -veznici-tamquam,tamquam si,velut,velut si, quasi, proinde quasi, ut si,atque ac si,perinde ac si Radi kao da de ivjeti 100 godina.>Labora tamquam centum annos victurus sis. DOPUSNE ILI KONCESIVNE REENICE -s indikativom-etsi, tametsi, etiamsi, quamquam -s konjuktivom- licet, quamvis, cum, ut ->prema CT Uspomena na slavne ljude ostat de, iako su umrli.>Memoria clarorum virorum manebit,etsi mortui sunt. POGODBENE ILI KONDICIONALNE REENICE -ne slau se prema CT -glavna reenica pokazuje posljedicu pogodbe, a u zavisnoj je pogodba -veznici-si, nisi 1.realne pogodbene -i u zavisnoj (protaza) i u glavnoj (apodoza) stoji indikativ -futur 2.u protazi na lat.prevodimo futurom 1. -ako je u protazi preznet svrenog glagola na latinski ga pervodimo futurom 2. Ako ui zna.>Si discis, scis

Ako si uio, znao si.>Si discebas, sciebas Ako bude uio, znat de.>Si disces, scies. Ako naui, znat de.>Si didiceris, scies 2.potencijalne pogodbene PROTAZA APODOZA SADANJOST Konjuktiv prezenta Konjuktiv prezenta TRAJNO PROLOST Konjuktiv perfekta Konjuktiv perfekta SVRENO -na hrvatski se prevodi kondicionalom 1 sad.-Si discas, scias.>Ako bi uio, znao bi. pro.-Si didiceris, sciveris.>Ako bi nauio, saznao bi 3.irealne pogodbene PROTAZA APODOZA SADANJOST Konjuktiv imperfekta Konjuktiv imperfekta PROLOST Konjuktiv pluskvamperfekta Konjuktiv pluskvamperfekta -na hrvatski: SADANJOST- da+prezent kondicional 1. kad+kondicional 1 kondicional 1 PROLOST-da+ perfekt kondicional 2 Si tacuisses, philosophum mansisses.>Da si utio, bio bi ostao filozof.